Page 1
A
aaa – uzv. 1. spontan izraz boli, iznenađenja 2. tako je, da, shvatio sam 3. što, molim:
Aaa? – Što?, Što si rekao?, Molim?!
abado – pril. proći pokraj nekoga bez pozdrava, Ni abado. – Prošao/la, a nije se ni javio/la;
pozdravio/la
abak – m. r. tablica množenja
afan – m. r. nesvijest, pasti u afan – pasti u nesvijest
ajbog – čest. razg. gov. u zn. prestanka brige za koga ili što
ajde – 2. l. jd. imp., 3. l. jd. neka iđe, 1. l. mn. ajmo, 2. l. mn. ajte, 3. l. mn. neka iđu hajde;
uzv., za poticanje
ajmo ća – uzv. hajdemo
ajtat – nesvrš. ne voditi računa, ne voditi brigu o nekome ili nečemu, biti bezbrižan
aljina – ž. r. haljina
ambar – m. r. veliki drveni sanduk, služi kao spremnica za žito
amina – ž. r. narav, Kakve je amine? – Kakve je naravi?
amo – pril. ovdje
angina – ž. r. krajnik; angine – ž. r. mn. razg. krajnici, žlijezde u luku nepca, parni organi
antrešanj – m. r. (gen. jd. antrešnja) kada se na mazgu, konja ili magarca stavi teret
s obje strane samara i u sredinu dodatni teret – antrešanj (staviti u antrešanj)
arambaša – m. r. glavni u društvu, vođa
aran – prid. marljiv, opr. nearan (usp.)
arar – m. r. vreća tkana od ovčije vune, služila za prebacivanje žitarica i
drugih namirnica
arčit – nesvrš. (pril. sad., gl. im. arčenje) bančiti; biti rastrošan; provoditi vrijeme u odviše
raspoloženom, (pre)opuštenom društvu, u zabavljanju i pijančevanju ; bančit
arija – ž. r. zrak
Page 2
arkohol – m. r. alkohol
armadura – ž. r. skela, željezna konstrukcija koja služi kao pomoć pri gradnji ili popravljanju
kuća, zgrada
armar – m.r. ormar
asti – uzv. vidi, gle; uzvik iznenađenja, čuđenja
ašikovat – nesvrš. (prez. ašikujen, pril. sad. ašikujuć, gl. im. ašikovanje) živjeti razuzdanim
načinom života
atento – prid. pažljivo, spremno
avlija – ž. r. ulazna vrata dvorišta
B
baba – ž. r. 1. očeva ili majčina majka, 2. stara žena
babarin – m. r. stavlja se, vezivanjem oko vrata, bebama, maloj djeci ispod brade prilikom
hranjenja ili izbijanja zubića
babica – ž. r. razg. etnol. općejez. primalja
babine – pl. tantum posjet rodilji i novorođenčetu uz darivanje
bacili – m. r. mn. bakterije
bacilat – nesvrš. (prez. bacilan, imp. bacilaj, gl. im. bacilanje) biti pedantan, uredan, pažljiv,
obraćati pažnju na svaku sitnicu
badat – nesvrš. (prez. badnen, imp. badni, imp. neg. Ne badaj!, 3. l. mn. neka badaju, gl. im.
badanje; svrš. badnit
bafe – pl. tantum zalisci
bagatela – ž. r. sitnica, nevažna i jeftina stvar (kupija za bagatelu – kupio jeftino)
bagulin – m. r. štap, pomoćno sredstvo za hodanje, od drva
baja – m. r. muška osoba, pomalo razuzdana, frajer, koji se želi istaknuti
bajame – ž. r. mn. (gen. mn. bajama) bademi
Page 3
bak – m. r. (gen. jd. baka) ovan, jarac, bik, mužjaci za oplodnju
baketat – nesvš. (prez. baketan, gl. im. baketanje) tući, udarati koga, svrš. nabaketat (prez.
nabaketan)
bal – sr. r. (gen. jd. bala) kolo, narodni ples; ići u bale, igrati kolo
bala – ž. r. svežanj slame ili sijena
balancana – ž. r. reg. patlidžan
balat – nesvš. (prez. balan, gl. im. balanje) 1. igrati kolo, plesati narodni ples 2. Igranje,
trčanje, skakanje djece
balatura – m. r. balkon
balit – nesvrš. (prez. balin, gl. im. balenje) lučiti bale
balota – ž. r. reg. boća
balun – m. r. reg. razg. žarg. lopta
baljezgat – nesvš. (prez. baljezgan, gl. im. baljezganje) pejor. govoriti gluposti, besmislice
banak – m. r. (gen. jd. banka, nom mn. banci, gen. mn. banaka) drvena klupa za sjedenje bez
naslona
bančić – m. r. (gen. jd. bančića, gen. mn. bančića) mali banak, drveni dio pokućstva za
sjedenje bez naslona
bančit – v. arčit nesvrš. (prez. bančin, gl. im. bančenje)
banda – ž. r. (gen. mn. bandi) strana
bandat – nesvrš. (prez. bandan, pril. sad. bandajući, gl. im. bandanje) govoriti besmisleno,
nepovezano, nekontrolirano
bandira – ž. r. zastava
banit – svrš. (prez. banen) iznenada se pojaviti
baraba – m. r. trči za ženama, grub, prost, loš čovjek; frajer
barabit (se) – nesvrš. ponašati se kao baraba
Page 4
baratat – nesvrš. (prez. baratan, pril. sad. baratajući, gl. im. baratanje) vješto se služiti
određenim sredstvom, raditi ili upravljati nečim, koristiti (što)
barkat – nesvrš. (prez. barkan, imp. barkaj, gl. im. barkanje) dirati u što (Ne barkaj vatru!
– Ne diraj vatru!)
baškotin – m. r. dvopek
bašton – m. r. mjera jednog baštona, betona: 50 kg cementa i 12 mošura (v. mošur) ili sića
(v: sić) žala
batakljun – mr .r. vrsta male ptice širokog, kratkog kljuna; ptica batokljun; za osobe koje
imaju kratak i širok nos kazalo se „ima nos ka batakljun“
bataljun – m. r. jedinica vojske, bojna
batit – nesvrš. (prez. batin) lupati nogama
bauljat – nesvrš. (prez. bauljan, gl. im. bauljanje) 1. otežano hodati 2. teturati, hodati
nesigurno, teško održavajući ravnotežu; dobauljat – svrš. (prez. dobauljan)
bava – ž. r. osvježavajući povjetarac
bečit – nesvrš. (prez. bečin) otvoriti oči širom, zagledati se u čudu; izbečiti – svrš. (prez.
izbečin)
bećar – m. r. (gen. jd. bećara, gen. mn. bećara) veseljak, omiljen u društvu, bećaruša – ž. r.
bećarit (se) – nesvrš. (prez. bećarin (se), gl. im. bećarenje) ponašati se kao bećar, pobećarit
se – svrš. (prez. pobećarin, prid. trp. pobećaren)
begenat – nesvrš. (prez. begenan, gl. im. begenanje) 1. pozitivno govoriti o kome ili čemu;
visoko ocijeniti, pohvaliti 2. slagati se s tuđim mišljenjem, podržati koga u onome
što govori; pobegenat – svrš. (prez. pobegenan)
belaj – m. r. (gen. jd. belaja, nom. mn. belaji, gen. mn. belaja) blaža nesreća, jad, neprilika; u
frazeološkom izrazu Odnija ga belaj. – Odnija ga vrag.
beljit (se) – nesvrš. (prez. beljin se) pokazivati jezik kome, ružna grimasa lica; svrš. izbeljit
se (prez. izbeljin se)
Page 5
berekin – m. r. (gen. jd. berekina) nestašna mlađa muška osoba
berićetno – pril. 1. sretno 2. čestitati kome nekim povodom npr. vjenčanja i sl.
beriketa – ž. r. grkljan
berlav – prid. (odr. berlavi) budalast
berlavo – pril. na budalast način
berleša – m. r. koji je priglup
besida – ž. r. (gen. mn. besida) riječ
beštija – ž. r. 1. naziv za domaće životinje (ovce, koze, magarce i dr.) 2. koji ima loše
osobine, nečovjek, zao čovjek
beštima – ž. r. psovka
beštimat – nesvrš. (prez. beštiman, pril. sad. beštimajuć, gl. im. beštimanje) psovati, svrš.
izbeštimat, zabeštimat
betežan – prid. koristi se za osobu koja ima veću tjelesnu masu; koji je usporen, trom
bevanda – ž. r. (gen. jd. bevande) vrsta pića od crnog vina i vode; vinu primorskog podneblja
radi lakoće ili pak boljeg gašenja žeđi potrebno dodati određenu količinu vode
bičerin – m. r. čašica za rakiju, za likere
bičva – ž. r. (gen. mn. bičava) čarapa
bidan – prid. (odr. bidni) bijedan, jadan, nesretan, u smislu žaliti nekoga primjerice zbog
siromaštva
bidno – pril. jadno postupanje, način življenja
bidun – m. r. (gen. jd. biduna) limena (kasnije i plastična) posuda u koju se ulijeva voda i
služi za zalijevanje
bigunac – m. r. (gen. jd. bigunca, gen. mn. bigunaca) poveća drvena posuda koja se koristi u
proizvodnji vina, za mošt i otakanje
bikarit – nesvrš. (prez. bikarin, gl. im. bikarenje) klati svinje i mesariti; svrš. razbikarit (prez.
razbikarin)
Page 6
bikar – m. r. onaj koji bikari
biša – ž. r. crvotočina
biž – m. r. (nom. mn. biži) grašak
blago – sr. r. (gen. jd. blaga) domaće životinje, stoka ž. r. zb.
bloketa – ž. r. betonski blok koji služi za gradnju zidova
bljušt – m. r. (nom. mn. bljušti, gen. mn. bljušta) zeljasta jestiva biljka
bob – m. r. 1. u frazeološkom izrazu ne vridi ni pišljiva boba – ništa ne vrijedi, 2. malo nečega
(Daj mi kruva kol'ko bob. – Daj mi malo kruha.)
bocun – m. r. (gen. jd. bocuna) staklena posuda za vino, 1 – 2 litre
bodul – m. r. (gen. jd. bodula) otočanin; ž. r. bodulica, bodulka
bokal – m. r. (gen. jd. bokala) staklena posuda za tekućinu, najčešće za vodu; vrč
bokun – pril. malo nečega
bolan – uzrečica (Bolan pusti me na miru. – Pusti me na miru.), nije uvjetovano pozicijom u
rečeničnoj strukturi (Pusti me na miru bolan.); odnosi se na mušku osobu dok se
bona odnosi na žensku osobu
bome – pril. čest. baš (bome lipo – baš lijepo)
bonogracija – ž. r. (gen. jd. bonogracije) razg. karniša, zastornica
bora mi – v. bome
borša – ž. r. (gen. jd. borše) torba, za svaku upotrebu, za kupovanje
boršin – m. r. (gen. jd. boršina) manja torba, ženska torbica; dem. boršinić
bota – ž. r. 1. cjelina 2. na botu – odjednom nešto uzeti ili napraviti
botulja – ž. r. staklena boca
brabonjak – m. r. (gen. jd. brabonjka, nom. mn. brabonjci, gen. mn. brabonjaka) izmet
sitna zrnata oblikaod ovce ili koze
braga – ž. r. (gen. jd. brage) navojna stezaljka
branka – ž. r. (gen. jd. branke) vratnica
Page 7
brantulavat – nesvrš. (prez. brantulan, gl. im. brantulanje) prigovarati
bravarica – ž. r. (gen. jd. bravarice) ptica pepeljastog perja koja leti u velikim jatima, u
primorskim je krajevima od zime do proljeća
bravetina – ž. r. meso od starije ovce
brazda – ž. r. (gen. jd. brazde) sloj prevrnute zemlje koji ostaje za plugom
brč – m.r. (gen. jd.) mjesto na kojem se održava sajam
brecat – nesvrš. (prez. brecan, gl. im. brecanje) zvoniti (crkvena zvona) povodom smrti
bresunice – pl. tantum mladi izdanci kupusa nakon branja
brico – m. r. (gen. jd. brice) brijač i frizer
brime – sr. r. (gen. jd. brimena) breme, teret koji se nosi na leđima
brina – ž. r. (gen. jd. brine) brežuljak, uzvišenje, gomila kamenja, prizda u maslinicima i
vinogradima te između njiva
britvaš – m. r. (gen. jd. britvaša) novčanik
brk – m. r. (gen. jd. brka) ovršak nekih biljaka npr. vinove loze; račvasti uzgoj je
najrasprostranjeniji uzgoj vinove loze, na panju se uzgoji nekoliko krakova, a na
svakom kraku po jedan brk s 2-3 pupa
broit – nesvrš. (prez. broin) brojati, svrš. izbroit (prez. izbroin)
brokva – ž. r. (gen. mn. brokava) čavao
bronzin – m. r. (gen. jd. bronzina) posuda koja služi za kuhanje na kominu
od legure bakra i kositra, bronce
brstit – nesvrš. (prez. brstin) 1. jesti lišće s grane, najčešće koza 2. puno pričati (Ne brsti! – Ne
pričaj puno!)
brte – v. bolan (Brte baš lip dan. – Baš lijep dan.)
brtulin – m. r. (gen. jd. brtulina) mali sklopivi nož, džepni
brudet – m. r. (gen. jd. brudeta) brodet
brukat – nesvrš. (prez. brukan, gl. im. brukanje) sramotiti koga, svrš. obrukat
Page 8
bruškin – m. r. (gen. jd. bruškina) četka za pranje odjeće, podova ili predmeta od daske
bržola – ž. r. (gen. jd. bržole) kotlet
bubac – m. r. (gen. mn. bubaca) udarac (rukom, šakom u tijelo)
buganac – m. r. (gen. jd. buganca, gen. mn. buganaca) posljedica hladnoće na prstima ruku i
nogu u obliku manjih crvenih izbočina, ozeblina
bukara – ž. r. drvena (od smreke) čaša iz koje se pije vino, oko pola litre
bukica – ž. r. plastična čaša
bukvica – ž. r. održati (kome) lekciju, upozoriti na ponašanje, postupke
bula – ž. r. osoba skrivena od vanjskog svijeta, čest izraz „ka turska bula“, „turska“ jer bula
označava ženu u tradicionalnoj orijentalnoj odjeći sa zarom na licu
bumbit – nesvrš. (prez. bumbin) piti vino u većim količinama
bunar – m. r. zdenac, dem. bunarić
bunja – ž. r. (gen. jd. bunje) manja kružna suhozidna građevina s kupastim krovom koja na
imanjima, u maslinicima i vinogradima, služi kao sklonište od nevremena
bura – ž. r. kanta
busen – m. r. 1. komad zemlje iskopan zajedno s travom, bus trave 2. više strukova cvijeća ili
drugog bilja na jednom korijenu
buštra – ž. r. (gen. jd. buštre) omot u kojem je bilo izvješće o plaći i novac
buva – ž. r. buha, sitan kukac
buvel – m. r. unutarnja guma, zračnica
buža – ž. r. rupa
bužat – nesvrš. (prez. bužan, gl. im. bužanje) bušiti što, svrš. izbužat (prez. izbužan)
Page 9
C
cablo – sr. r. (gen. jd. cabla, gen. mn. cabala) stablo
caklit (se) – nesvrš. (prez. cakli se) blještiti, sjajiti se kao staklo
caklo – sr. r. (gen. jd. cakla) staklo
capina – ž. r. deblo
cerekat (se) – nesvrš. (prez. cerekan se, gl. im. cerekanje) nepristojno se smijati
cica – ž. r. dojka, sisa
cicat – nesvrš. (prez. cican, gl. im. cicanje) sisati
cicija – ž. r. sitničav čovjek, škrtica
cigla – ž. r. opeka; crijep
ciknit – svrš. (prez. ciknen) pejor. umrijeti
cilac – m. r. neobrađena zemlja
cile mile – izraz za ulizivanje (Nemoj ti meni cile mile. – Nemoj mi se ulizivati.), biti mio,
drag u svrhu postizanja nekog cilja, mile lale
cilo – prid. okus vina bez vode ili s malo, nedovoljno vode u bevandi
cilokup – ž. r. cijelost, u cilokupu – u cijelosti
cima – ž. r. stabljika krumpira
cina – ž. r. cijena
cintare – pl. tantum. usna harmonika
ciplja – ž. r. komad drveta koji se dobije cijepanjem
cirkulo – m. r. (gen. jd. cirkule) osoba koja se previše smije npr. tijekom razgovora kada se
osoba uglavnom smije umjesto aktivnog, ozbiljnijeg sudjelovanja u razgovoru
citka – ž. r. cjedilo
cok – m. r. komadić drva koji služi za potporu bačvi u konobi
cokula – ž. r. cipela
cotav – prid. šepav
Page 10
covat – nesvrš. (prez. cujen, gl. im. covanje) psovati, svrš. ocovat (prez. ocujen)
crkavica – ž. r. koristi se kao prilog u značenju malo nečega, najčešće se odnosi na novac
(Dobija san crkavicu. – Dobio sam malu plaću.)
crlik – m. r. smijeh
crljen – prid. (odr. crljeni) biti crvene boje
crljenica – ž. r. crvena zemlja
crnomunast – prid. tamnoputa osoba
cuf – m. r. (gen. jd. cufa) čuperak, pramen kose koji se ističe ili strši
cukar – m. r. (gen. jd. cukra) šećer
cukun – m. r. osoba koja slabo shvaća
culjat – nesvrš. (prez. culjan, gl. im. culjanje) – lagano ljuljati koga ili što
curikat – nesvrš. (prez. curikan, pril. sad. curikajuć, gl. im. curikanje) hodati unatrag
cvancik – prid. nov novcijat (ki cvancik – kao nov novcijat), kao potpuno nov
cvarit (se) – nesvrš. (prez. cvarin se, gl. im. cvarenje) topiti se kao posljedica vrućine, veće
temperature (meso tijekom sušenja), svrš. iscvarit (prez. iscvarin)
cvokotat – nesvrš. (prez. cvokoćen, gl. im. cvokotanje) smrzavati se, cvokotanje (zubima)
Č
čambe – pl. tantum kandže, nokti (npr. mačke); pejor. nokti ljudi
čangrizat – nesvrš. (prez. čangrizan, gl. im. čangrizanje) stalno za nešto prigovarat
čangrizav – prid. (odr. čangrizavi) koji stalno prigovara (Čangrizav si.), kojemu sve smeta:
muška osoba: čangrizalo, ženska osoba: čangriza
čangrizavo – pril. na čangrizav način
čangrizavost – ž. r. (instr. čangrizavosti) svojstvo onoga koji je čangrizav
čatrnja – ž. r. bunar, zdenac
čavakuša – ž. r. biljka čijim se sokom liječila upala uha, čuvarkuća
Page 11
čekić – m. r. ručno oruđe s drvenim drškom i metalnim dijelom na vrhu koji najčešće služi za
ukucavanje čavli, za tući orahe i bademe
čekljun – m. r. oštar komad drva, ostatak grane nakon što se odlomi, pikne od stabla
čela – ž. r. pčela
čeličit (se) – nesvrš. (prez. čeličin se, gl. im. čeličenje) postepeno ojačavati, činiti otpornim i
čvrstim za podnošenje kakve teškoće, napora; svrš. očeličiti se (prez. očeličin se)
čeljade – sr. r. (gen. jd. čeljadeta, nom. mn. čeljad, gen. mn. čeljadi) čovjek, muška ili ženska
osoba
čembrljat – nesvrš. (prez. čembrljan, gl. im. čembrljanje) grebsti koga noktima;
vrš. iščembrljat
čemugat – nesvrš. (prez. čemugan, gl. im. čemuganje) oljušćivati npr. kukuruz
čemušat – nesvrš. (prez. čemušan, gl. im. čemušanje) brati lišće s grma
čeprkat – nesvrš. (prez. čeprkan, gl. im. čeprkanje) tražiti što rukama
čepurika – ž. r. divlji šipak
čepušat (se) – nesvrš. (prez. čepušan se, gl. im. čepušanje) 1. čupati perje 2. tuča, najčešće
djece ili povlačenje za kosu; svrš. počepušat (se)
(počepušali su se – potukli su se)
čevulja – ž. r. mali grozd koji se bere nakon berbe grožđa jer za vrijeme berbe još
nije u potpunosti zreo
čičak – m. r. cipac, skočni zglob
čikara – ž. r. plastična čaša, šalica
čil – prid. tjelesno zdrava, snažna osoba
čivare – pl. tantum drvena naprava za ručno prenošenje tereta
čizmenit – prid. (odr. čizmeniti) profinjena, pedantna osoba
čizmenito – pril. na čizmenit način
čoban – m. r. pastir
Page 12
čorapa – ž. r. čarapa
čorba – ž. r. juha
čorbasto – prid. jušno jelo (nešto na žlicu, čorbasto)
čudo – pril. puno (čega) Bilo je čudo toga na stolu. – Bio je pun stol (hrane).
čugan – m. r. štap
čula – ž. r. ovca s malim ušima
Ć
ćaća – m. r. (vok. jd. ćaća, ćale) razg. otac
ćakula – ž. r. razgovor, razgovaranje
ćakulat – nesvrš. (prez. ćakulan, gl. im. ćakulanje) razgovarati
ćale – v. ćaća
ćapavat – nesvrš. (prez. ćapajen, gl. im. ćapavanje) brzo hvatati rukom, svrš. ćapat
ćer – ž. r. (dat. jd. ćeri) kći
ćeto – prid. koji je razgovjetan, posebice se koristilo za malu djecu koja su razgovjetno
govorila
ćikulada – ž. r. čokolada
ćirit – nesvrš. (prez. ćirin, gl. im. ćirenje) promatrati skrivećki iza ugla, svrš. proćirit (prez.
proćirin)
ćitaba – ž. r. papir koji nešto potvrđuje (primjerice od nadležnih institucija)
ćorav – prid. (odr. ćoravi) 1. slijep, 2. pejor. onaj koji ne vidi činjenično stanje
ćoša – ž. r. kut, ugao
ćošak – m. r. (gen. jd. ćoška, nom. mn. ćoškovi, gen. mn. ćoškova) kut, ugao
ćo ćo – obraćanje psu, dozivanje u smislu da se odmakne od koga ili čega
ćuća – ž. r. duda
ćućat – nesvrš. (prez. ćućan, gl. im. ćućanje) sisanje
Page 13
ćudljiv – prij. (odr. ćudljivi) 1. koji je osjetljiv, drži ljutnju 2. koji je promjenjivog ponašanja
ćuknut – prid. (odr. ćuknuti) koji je slabije inteligencije
ćuko – m. r. pas
ćulit – nesvrš. (prez. ćulin, gl. im. ćuljenje) 1. stajati, čekati, 2. naćulit – svrš.
(prez. naćulin) prisluškivati (naćulit uši), 3. stavljati stvari jednu preko druge,
nagomilati (naćulit stvari)
ćutit – nesvrš. (prez. ćutin) 1. šutjeti, 2. osjećati (nešto), oćutit – svrš. (prez. oćutin) osjetiti
ćutura – ž. r. plastična boca, za nošenje pića; dem. ćuturica
D
daje – nesvrš. vonjati, širiti vonj, zaudarati (daje po ribi – vonja po ribi)
dakuće – pril. (čestica) dakako; dakuje (Jel iđe na misu? – Dakuje.)
dangubit – nesvrš. (prez. dangubin, gl. im. dangubljenje) uzaludno gubiti vrijeme na koga ili
što
debulica – ž. r. izgladnjelost, debul – prid. koji je izgladnjeo
dek – m. r. (gen. jd. deka, nom. mn. deki) dekagram
delija – ž. r. junak, jedar momak
demejana – ž. r. staklena posuda za tekućinu koja je obložena pleterom do 30 litara;
demežana – ž. r. (gen. mn. demežana) do 50 litara
depeša – ž. r. brzojav, telegram
derat – nesvrš. (prez. deren, gl. im. deranje) 1. (se) vikati, 2. kožu nakon klanja s
neke domaće životinje, oderat – svrš. (prez. oderen)
dernek – m. r. (gen. jd. derneka, nom. mn. derneci) 1. veselje, slavlje povodom čega, a
najčešće povodom kakve crkvene svetkovine 2. ples, zabava, druženje 3. sajam
dešpet – m. r. (gen. jd. dešpeta) inat
dešpetan – prid. osobina onoga koji čini dešpet
Page 14
dičit (se) – nesvrš. (prez. dičin se, gl.im. dičenje) ponositi se nečim, nekim
dija – m. r. (gen. jd. dila, dat. jd. dilu) dio čega (Imaš li svoj dija kuće? – Imaš li svoj dio kuće?)
dika – ž. r. (dat. jd. diki) 1. Ponos 2. osoba kojom se netko ponosi (Ti si moja dika.)
dikod – pril. ponekad
diljat – nesvrš. (prez. diljan, gl. im. diljanje) rezuckati pri kosti mrvice npr. pršuta, mesa
dinar – m. r. novac
diplit – nesvrš. (prez. diplin, gl. im. diplenje) 1. svirati u diple i 2.pejor. govoriti i govoriti, a
nitko ne obraća pozornost, govoriti u vjetar, dipli ti dipli
divenica – ž. r. krvavica
diver – m. r. djever, mužev brat
diviji – prij. 1. divlja, neodgojena osoba, 2. divlja, nepripitomljena životinja
dobavit – svrš. (prez. dobavin, pril. sad. dobavljajuć, prid. trp. dobavljen, gl. im. dobavljanje)
dohvatiti što
dočepat (se) – svrš. (prez. dočepan) domoći se koga ili čega
dodijavat – nesvrš. (prez. dodijavat, gl. im. dodijavanje) dosaditi komu, biti dosadan, svrš.
dodijat
dognat – svrš. (prez. dognen, prid. trp. dognan) 1. donijeti teret prijevoznim sredstvom ili na
životinji (magarac, konj) 2. dognati ovce
dojadit – v. dodijat
doklen – pril. koji kazuje do koje prostorne ili vremenske granice, dokle
doktur – m. r. doktor
doljna (majica) - ž. r. pokošulja
doparipat – svrš. (prez. doparipan, prid. trp. doparipan) dovesti koga negdje
dota – ž. r. miraz
dotarica – ž. r. ona koja nosi veliku dotu, miraz, nema brata
Page 15
doteravat (se) – nesvrš. (prez. doteravan se, prid. trp. doteran, gl.im. doteravanje)
dotjerivati, uređivati se
doti jedan – zam. svi
dotrat – svrš. (prez. dotran) dovesti stoku s paše
dotrine – pl. tantum vjeronauk
dotupit – pridj. (odr. dotupiti) pametan
dotupito – pril. na dotupit način
drača – ž. r. 1. bodljikavo raslinje 2. kosti ribe (Riba je puna drače. – Riba je puna kostiju.);
pejor. jeftina riba za jesti
drčina – ž. mn. pejor. djeca
drćat – nesvrš. (prez. drćen, gl. im. drćanje) 1. smrzavati se 2. biti u strahu od nekoga ili
nečega, bojati se
dricat– nesvrš. (prez. drican, gl. im. dricanje) izravnati (što), svrš. izdricat
driman – prid. pospan
drinji – m.r. mn. grmolika šumska biljka žutih cvjetova i duguljastih crvenih plodova; drijen,
drijenak
drit – prij. (odr. driti) uspravan, vitak
drito – pril. ravno (ići drito – ići ravno), uspravno stajati
drob – m. r. (nom. mn. drobovi) stomak
drop – m. r. ostaci nakon prerade grožđa, ostaci tiještenja grožđa
dub – m. r. (nom. mn. dubovi) hrast
dubit – nesvrš. (prez. dubin, gl. im. dubljenje) 1. stajat uspravno na nogama neko vrijeme 2.
razg. dupsti 3. „dubiti na glavi“ – činiti nemoguće da bi se što postiglo
(Moš dubit na glavi, al neš uspit.)
dućan – m. r. trgovina
duja – ž. r. broj dva
Page 16
duperat – nesvrš. (prez. duperajen, gl. im. duperavanje) 1. upotrebljavati što za obavljanje
pojedine radnje (Koji prašak duperaješ za pranje škure robe?); svrš. duperan
2. već korišten (Ta krpa je duperana. – Ta krpa je korištena.)
durat – nesvrš. 1. izdržati teškoće, napore 2. trajati, rok trajanja za neki prizvod; svrš. izdurat
dušak – pril. popiti na dušak, popiti sve odjednom, na eks
dušek – m. r. madrac na napuhavanje za more, za plažu
dušnit – svrš. (prez. dušnen) predahnuti, odahnuti
dvizica – ž. r. mlada ovca, od dvije godine
DŽ
džaba – pril. 1. uzalud 2. dano besplatno, ni za što; džabe
džigarica – ž. r. jetra
džumbus – m. r. nered
Đ
đatar – m. r. vrag (Odnija ga đatar. – Odnija ga vrag.)
đava – m. r. (gen. jd. đavla, nom. mn. đavli) vrag
đerdan – m. r. dio nakita, ogrlica
đezla – m. r. metalna posuda s drškom za kuhanje kave
điletin – m. r. muški ili ženski odjevni predmet bez rukava, prsluk
đinđe – ž. r. mn. jeftin nakit; nakit izrađen od jeftinih materijala (bez zlata i dragulja),
bižuterija
điravat – nesvrš. (prez. đirajen, pril. sad. điravajuć, gl. im. điravanje) ići naokolo
đisnit – svrš. (prez. đisnen) naglo skočiti
đita – ž. r. šetnja (ide u đitu – ide u šetnju)
đometar – m. r. (gen. jd. đometra, nom. mn. đometri, gen. mn. đometara) geometar, geodet
Page 17
đubar – m. r. mn. (gen. đubra, dat. đubru) stajski gnoj
đubre – sr. r. (gen. jd. đubreta, zb. đubrad) pejor. loša osoba, smeće
đuvegija – m. r. momak, mladoženja, zaručnik
E
evala – uzv. 1. uzv. pohvale, bravo 2. pozdrav
F
faćkat – nesvrš. (prez. faćkan, gl. im. faćkanje) hvatati, loviti djevojku ili momka
falinga – ž. r. pogreška
falit – svrš. (prez. falin) 1. pogriješiti, nesvrš. 1. nedostajati kome,
2. (prid. trp. faljen, gl. im. faljenje) hvaliti koga ili što, Faljen Isus! – Hvaljen Isus!
3. falit (se) hvaliti sebe; svrš. pofalit
farbat – nesvrš. (prez. farban, prid. trp. farban, gl. im. farbanje) bojanje
fatureta – ž. r. privatan posao, posao sa strane, dodatni posao uz onaj već postojeći,
„na crno“
fermat – svrš. (prez. ferman, gl. im. fermanje, imp. fermaj) prestati, zaustaviti koga ili što
fibra – ž. r. povišena tjelesna temperatura
fijok – m. r. (gen. jd. fijoka, nom. mn. fijoci) mašna, vrpca
fijumbin – m. r. visak, koristi se u građevini
finta – ž. r. 1. lukavstvo, zavaravanje 2. praviti se da se (što ili koga) ne zna ili ne vidi (često uz
prijedlog za: za fintu)
franja – ž. r. špekula od stakla
frezat – nesvrš. (prez. frežen, gl. im. frezanje) oranje traktorom; svrš. izfrezat
frigano – prid. prženo
frigat – nesvrš. (prez. frigan, pril. sad. frigajuć, gl. im. friganje) pržiti što; svrš. pofrigat
Page 18
friž – m. r. ogrebotina
frižider – m. r. hladnjak
fudra – ž. r. reg. razg. podstava
fumar – m. r. dimnjak
funcut – m. r. nestašna mlađa muška osoba, vragolan
fundać – m. r. talog kave
furbast – prid. (odr. furbasti) prefirgan
G
gaće – pl.tantum hlače
gajba – ž. r. plastični ili drveni predmet namijenjen za spremanje ili prenošenje voća, povrća
galeba – ž. r. izmet konja, magarca
ganač – m. r. (gen. jd. ganča, nom. mn. ganči, gen. mn. ganača) kuka
ganjci – pril. u potpunosti, sasvim (ganjci nove cipele – sasvim nove cipele)
gargaša – ž. r. naprava (dvije odvojene drvene podloge s čavlima) za raščešljavanje vune
glib – m. r. blato
glizav – prid. (odr. glizavi) klizava površina, klizav, sklizak
glizavost – ž. r. svojstvo onoga što je glizavo, sklisko
gluv – prid. gluh
gnjida – ž. r. 1. jajašce uši 2. pejor. onaj koji je lošeg karaktera i bez dostojanstva
gnjilo – prid. trulo
goba – ž. r. grba
gobav – prid. koji ima grbu
gojit – nesvrš. (prez. gojin, prid. trp. gojen, gl. im. gojenje) koga (npr. dijete), ponekad se i za
domaću životinju koristi ovaj glagol – gojiti prase); ogojit – svrš. (ogoji)
gonat – nesvrš. (prez. gonan, pril. sad. gonajuć, gl. im. gonanje) tjerati, potjerati koga
Page 19
gožđe – sr. r. željezo
gra – m. r. slanutak
grad – m. r. (nom. mn. gradi) jedinica za mjerenje količine alkohola u vinu, rakiji
gradele – pl. tantum roštilj
granča – ž. r. pojava uslijed dužeg stajanja pojedinih prehrambenih proizvoda, prvenstveno
pršuta, vidljivi znakovi su blago požutjela slanina
grančav – prid. (odr. grančavi) okus kao posljedica granče, koji je od stajanja ili neadekvatnog
čuvanja zahvaćen plijesni, ili napadnut crvima; užegnut, žagnut
grez – prid. (odr. grezi) grub, primitivan, prost
grij – m. r. grijeh
griota – ž. r. šteta (nečega – Ne radi to, grijota je./Ne razbijaj, grijota je.)
grilje – pl. tantum prozorska krila s pokretnim rebrima, rebrenice
grintat – nesvrš. (prez. grintan, pril. sad. grintajuć, gl. im. grintanje) stalno se na nešto tužiti
grintalo – m. r. osoba koja se stalno na nešto tuži
grintav – prid. (odr. grintavi) slabe volje, spreman za svađu
grišpan – prid. (odr. grišpani) gužvan
grišpat – nesvrš. (prez. grišpan, pril. sad. grišpajuć, gl. im. grišpanje) gužvati, svrš. izgrišpat
grišpavo – prid. koje je izgužvano, izgrišpano – izgužvano
grlavica – ž. r. difterija, zarazna bolest koja se očituje kao upala sluznice ždrijela, grla i nosa
guba – ž. r. 1. zarazna kožna bolest 2. nametnik na biljkama (bob, krumpir, jabuka...)
gubica – ž. r. usna
guc – m. r. gutljaj
gucat – nesvrš. (prez. gucan, gl. im. gucanje) gutati; svrš. progucat - progutati
guća – ž. r. potkošulja dugih rukava
gustirna – ž. r. gusterna, zdenac za skupljanje kišnice
gušt – m. r. užitak čega
Page 20
guštanje – sr. r. uživanje u čemu
gurla – ž. r. žlijeb
guvno – sr. r. (gen. jd. guvna) gumno
H
huškat – nesvrš. (prez. huškan, pril. sad. huškajuć, gl. im. huškanje) nagovarati (koga);
nahuškat – svrš. (prez. nahuškan, imp. nahuškaj)
I
iće – sr. r. jelo
idi – imp. jedi
idit se – nesvrš. (prez. idin se) ljutiti se, svrš. naidit se (prez. naidin se) naljutiti se
iđen – nesvrš. (prez. iđen) idem
inadit se – nesvrš. (prez. inadin se) svađati se, prkositi
inkarat – m. r. (gen. jd. inkarta, nom. mn. inkarti, gen. mn. inkarata) žbuka
inkartat – svrš. (prez. inkartan, pril. sad. inkartavajuć, gl. im. inkartavanje) ožbukati; nesvrš.
inkartavati
inkola – ž. r. ljepilo
intrada – ž. r. mn. imovina, sveukupnost poljoprivredno obradivih površina
irud – m. r. u smislu psovke označava Heroda; ljudi psovali zbog onoga što je učinio Isusu;
iruda ti (psovka)
isekat – svrš. (prez. isekan, gl. im. isekavanje) iscrpsti vodu, nesvrš. isekavat
iskobečit – svrš. (prez. iskobečin, prid. trp. iskobečen, imp. iskobeči) širom otvoriti oči,
iznenaditi se, izdrečit (očI)
isparit se – svrš. (prez. isparin, prid. rad. ispario, prid. trp. isparen) opeći se; isparen – opečen
Page 21
ispodmuča – pril. na prijetvoran način, dvolično, kada nas iznenadi osoba koja nije onakva
kakvom se predstavlja
isporavljat – nesvrš. (prez. isporavljan, pril. sad. isporavljajuć, prid. trp. isporavljen,
gl. im. isporavljanje), isporavit – svrš. (prez. isporavin) ispraviti što
isprvice – pril. ispočetka, otpočetka
ist – nesvrš. (prez. iden) jesti
istrat – svrš. (prez. istran, gl. im. istravanje) 1. potjerati ljude 2. odvesti blago, stoku na
pašu
Isukrst – m. r. Isus Krist
iščašit – svrš. (prez. iščašin) iščašiti nogu, izbaciti iz čašice, pomaknuti iz zgloba
iščeprljat (se) – svrš. (prez. iščeprčljan se) ogrepsti se noktom, granom...
ištekat – svrš. (prez. ištekan, gl. im. ištekavanje) isključiti
ištetit – svrš. (prez. ištetin, prid. trp. ištećen) oštetiti
izasobice – pril. zaredom
izdrečit – v. iskobečit
izdurat (što) – svrš. (prez. izduran, imp. izduraj) izdržati snagom, podnijeti; nesvrš.
izduravati
izist – svrš. (prez. iziden, prid. trp. iziden, imp. izidi) pojesti
izlemat – svrš. (prez. izleman) istući koga
izmekotit – svrš. (prez. izmekotin) izorati ledinu koja dugo stajala; neobrađena, neizorana
zemlja
izrepan – prid. (odr. izrepani) poderan
izubijat – svrš. (prez. izubijan) pretući koga
izuvat (se) – nesvrš. (prez. izuvan se, pril. sad. izuvajuć, prid. trp. izuven, gl. im. izuvanje)
skinuti cipele, izusti (se) – svrš. (prez. izujen se)
Page 22
izventavat (što) – nesvrš. (prez. izventajen, pril. sad. izventavajuć, imp. neg. (ne) izventaji, gl.
im. izventavanje, prid. trp. izventan) 1. postići nešto upornim traženjem;
izmamiti, iznuditi 2. spretno se snaći, biti dovitljiv, dosjetiti se, domisliti
se čemu, pronaći mogućnost da što radi ili funkcionira; svrš. izventat
J
jačmik – m. r. gnojna upala očnog kapka; ječmenac, jačmen, ječmen
jaketa – ž. r. gornji dio odijela; jakna
jalov – prid. (odr. jalovi) koji ne daje poroda (Ovca je jalova.)
japno – sr. r. vapno
jarpa – ž. r. hrpa čega (zgrnit na jednu jarpu)
jasle – pl. tantum posebno izrađen, drven, otvoren sanduk prilagođen dimenzijama za
hranjenje nekih domaćih životinja (ovce, konji...)
jašit – nesvrš. (prez. jašin) jahati, uzjašit – svrš. (prez. uzjašin, imp. uzjaši)
jedar – prij. (odr. jedri) jak, snažan čovjek
je đavla – 3. l. jd. pomoćnog glagola biti, zanijekani oblik nije
jer – odnosno-upitni prilog zašto, zbog čega
jerbo – vezn. jer
jesenas – pril. prošle jeseni
jetrva – ž. r. žena muževa brata
ježuri – m. r. mn. jeza, srsi, žmarci
jopet – pril. (čest.) opet, ponovo
jorgan – m. r. pokrivač za krevet, poplun
juka – ž. r. (dat. jd. juki); juva – ž. r. juha
Page 23
K
kacavida – ž. r. odvijač
kacijola – ž. r. pribor kojim se stavlja jelo iz zdjele u tanjur
kad magla dub izvali – izraz za pril. nikad
kafen – prid. (odr. kafeni) smeđ
kain – m. r. plastična posuda za umivanje
kaiš – m. r. remen
kalumela – ž. r. kamilica
kamiš – m. r. šuplja cjevčica lule, od trstike
kančat – nesvrš. (prez. kančan, gl. im. kančanje) ručno namotavanje konca koji se dobio
predenjem vune
kantar – m. r. sprava za mjerenje bez utega, drži se u ruci
kantunal – m. r. noćni ormarić
kapac – prid. kadar, sposoban učiniti što (Nisi kapac spremit ručak.)
kapija – ž. r. ulazna vrata dvorišta
kapsela – ž. r. lijes
kapula – ž. r. crveni luk
karat (se) – nesvrš. (prez. karan se, pril. sad. karajuć, gl. im. karanje) svađati se
karijola – ž. r. kolica za prenošenje tereta na jedan kotač
karota – ž. r. mrkva
karta – ž. r. list papira
katriga – ž. r. (dat. jd. katrigi) stolica
kasarna – ž. r. vojarna
kašeta – ž. r. drveni sanduk za prenošenje grožđa, smokava
kašika – ž. r. (dat. jd. kašiki) žlica
kašnje – komp. od kasno, kasnije, poslije
Page 24
kaubica – ž. r. haubica vrsta topničkog oružja, kratkocjevi top srednjeg ili velikog kalibra
kaula – ž. r. cvjetača
kauštika – ž. r. natrijeva lužina, u proizvodnji sapuna
kecat – v. grintat
kecelja – ž. r. dio odjeće koji se oblači preko uobičajene odjeće kao zaštitita od nečistoća
keljit (se) – nesvrš. (prez. keljin se) pejor. smijati se
kerefeke – ž. r. mn. šale, zezancije
kesa – ž. r. plastična vrećica
kezme – sr. r. (gen. jd. kezmeta) mlada svinja
ki – prij. kao, poput
kiće – pl. tantum otpadak od čišćenja maslina, grane masline koje su suhe ili guste pa ih
treba otkloniti zbog boljeg rasta stabla
kijat – nesvrš. (prez. kijan/kišen, gl. im. kijanje) 1. kihati 2. kija snjig – pada snijeg
kijavica – ž. r. učestalo kihanje
kinta – ž. r. žarg. novac
kintal – m. r. jedinica za masu, 100 kg
k misi – izraz za na misu (iđe k misi – ide na misu)
ko – zam. (upitna, odnosna, neodređena) tko
koćeta – ž. r. starinska, bračna, drvena postelja
koda – vezn. kao da
kolet – m. r. ovratnik
kolišno – pril. dem. od koliko
koltrina – ž. r. zavjesa, zastor
koljinka – ž. r. kolijevka
komađ – m. r. pomagalo tijekom oranja na koje se nadovezuje ralo
Page 25
komaštra – pl. tantum željezna naprava na kominu koja je zakačena o gredu i o koju se objesi
lonac za kuhanje
kombinet – m. r. žensko donje rublje, kombine
kombinirke – pl. tantum kliješta
komešat se – nesvrš. (prez. komešan se, pril. sad. komešajuć se, gl. im. komešanje)
1. kretati se u svim pravcima i smjerovima bez reda u istom prostoru;
okretati tijekom spavanja 2. nemirno kretanje; svrš. uskomešat se (prez.
uskomešan se)
komodat se – nesvrš. (prez. komodan se, gl. im. komodanje) udobno se smjestiti
komšija – ž. r.(m. spol) susjed, ž. spol komšinica
komšiluk – m. r. (nom. mn. komšiluci) susjedstvo
konča – pl. tantum začini
kondut – m. r. poljski zahod
koracat – nesvrš. (prez. koracan, pril. sad. koracajuć, gl. im. koracanje) praviti korak prema
naprijed, koracnut – svrš. (prez. koracnen)
kose – ž. r. mn. kosa (Ima lipe kose.)
kosir – m. r. alat za siječi korova, bodljikavog raslinja
kosirača – ž. r. alat za sječu drva, niskog raslinja
kosti – mn. od kost u značenju leđa (Bole me kosti. – Bole me leđa.)
koštala – ž. r. koprivić; košćela
koštat – nesvrš. (prez. koštan, gl. im. koštanje)1. imati cijenu, stajati;
2.(To me koštalo gubitka prijatelja., tj. koštati nečega, stajati nečega po određenu
„cijenu“)
kota – m. r. kotao za pečenje rakije
kova – ž. r. nosilo ispleteno od rašeljke, a najčešće služi za prenošenje ubranog grožđa ili
smokvi
Page 26
kozle – sr. r. muško i žensko jare; m. r. kozlić, ž. r. kozlica
krakun – m. r. vrsta brave, komad željeza za zatvranje vrata, zasun
kravare – pl. tantum cipele napravljene od kože i gume
kravosac – m. r. kravosas
kredencija – ž. r. kuhinjski ormar za posuđe i kuhinjski pribor
krepavat – nesvrš. (prez. krepajen, pril. sad. krepavajuć, imp. krepani, gl. im. krepavanje)
1.biti preumoran od nekog posla (Krepan sam.), 2. pejor. umrijeti, 3. uginuti,
krepati – svrš. (prez. krepanen) uginuti
krešit – svrš. (prez. krešin) povećati težinu ili cijenu (Krešija je dva kilograma./Krešilo je dvije
kune.)
krigla – ž. r. velika staklena čaša
kriomice – pril. potajno
kripan – prid. hranjiv
kripost – ž. r. snaga, krepost
kritikovat – nesvrš. (prez. kritikujen, pril. sad. kritikujuć, prid. trp. kritikovan,
gl. im. kritikovanje) nekoga kritizirati
krnjav – prid. (odr. krnjavi) 1. koji je bez zuba, 2. koji je oštećen, kojemu nedostaje dio
krožun – m. r. v. điletin
kršeljak – m. r. (gen .jd. kršeljka, nom. mn. kršeljci, gen. mn. kršeljaka) komad skršenog drva
krto – m. r. košara ispletena od rašeljke za nošenje voća i povrća, dem. krtočić
krunit – svrš. (prez. krunen, imp. kruni) kapnuti koje tekućine (vino, voda, ulje...)
kruv – m. r. kruh
kućerica – ž. r. suhozidna kućica u vinogradu ili masliniku
kufer – m. r. kovčeg
kukala – pl. tantum igra skrivača (Igrati na kukala. – Igrati se skrivača.)
kukumar – m. r. krastavac
Page 27
kuku lele – izraz žaljenja, izražavanja boli, ajme (meni)
kukuljica – ž. r. suknena kapa, kapa od ovčje vune
kukurikavac – m. r. jaki kašalj
kumpir – m. r. krumpir
kunac – m. r. (gen. jd. kunca, nom. mn. kunci, gen. mn. kunaca) glodavac koji je sličan zecu
kunserva – ž. r. koncentrat rajčice
kunserviran – prid. konzerviran; konzervirana hrana
kunjat – nesvrš. (prez. kunjan, pril. sad. kunjajuć, gl. im. kunjanje) drijemati, zakunjat – svrš.
(prez. zakunjan) zadrijemati
kunjavica – ž. r. pospanost
kupa – ž. r. crijep
kurdela – ž. r. komad tkanine, vrpca koja je prvenstveno služila za ukrašavanje narodne
nošnj
kurijožan – prid. (odr. kurijožni) znatiželjan
kušat – svrš. (prez. kušan, pril. sad. kušajuć, gl. im. kušanje) probati jelo ili što
kušin – m. r. (gen. jd. kušina, gen. mn. kušina) jastuk
kuvar – mr. r. kuhar
kuver – m. r. poveća drvena kutija u koju se spremala odjeća
kuverta – ž. r.koverta, omotnica
kužina – ž. r. kuhinja
kvas – m. r. kvasac
kvasina – ž. r. ocat
kvocat – nesvrš. (prez. kvocan, pril. sad. kvocajuć, gl. im. kvocanje) učestalo prigovaranje
(komu) za nešto
Page 28
L
labrnja – pejor. usta
lac – m.r. mišolovka
lad – m.r. hlad
ladan – prid. hladan
ladit – nesvrš. (prez. ladin, prid. trp. olađen, gl. im. lađenje) hladiti; svrš. oladit
ladno – pril. hladno
ladnoća – ž. r. hladnoća
ladovina – ž. r. hladovina
lajona – ž. r. žena koja voli mnogo pričati, ogovarati
lancun – m. r. plahta
landrat – nesvrš. (prez. landran, pril. sad. landrajuć, gl. im. landranje) skitat se
lani – pril. prošle godine
lanjsko – prid. što je od prošle godine (lanjski snijeg, lanjsko ulje)
lapat – m. r. (gen. jd. lapta, nom. mn. lapti, gen. mn. lapata) komad tkanine koji služi kao
zakrpa na poderanoj odjeći
lapiš – m. r. olovka
laprdat – nesvrš. (prez. laprdan, pril. sad. laprdajuć, gl. im. laprdanje) dosađivati, gnjaviti;
govoriti gluposti i beznačajne stvari
laptat – nesvrš. (prez. laptan, pril. sad. laptajuć, gl. im. laptanje) 1. padati (veliki snijeg, velike
pahulje) 2. piti vodu zamasima jezik npr. pas
lašikovat – nesvrš. (prez. lašikujen, pril. sad. lašikujuć, gl. im. lašikovanje) provoditi se,
zabavljati se s društvom, djevojkama
lašnje – komp. prid. lako – lakše
laštrik – m. r. lastik
lata – ž. r. lim, limenka
Page 29
lavandin – m. r. umivaonik
laza – ž. r. služi kao prilaz ogradama, njivama, otvor, „vrata“ u suhozidu
lemiš – m. r. sječivo pluga, oštri dio koji siječe zemlju
lemozina – ž. r. novčani prilog koji se skuplja tijekom mise
lešo – prid. reg. 1. kuhano (meso, riba) 2. pril. osjećati se loše, kao da si kuhan
letičast – prid. (odr. letičasti) onaj koji je brzoplet
libar – m. r. (gen. jd. libra, nom. mn. libri, gen. mn. libara) knjiga; librić – m. r. knjigica,
molitvenik
liberavat (se) – nesvrš. (prez. liberajen, pril. sad. liberavajuć, gl. im. liberavanje) ostavit se,
oslobodit se nekoga ili nečega, svrš. liberat se
libit (se) – nesvrš. (prez. libin se) polako, usporeno hodati; svrš. dolibit se
librica – ž. r. ka librica izraz za nekoga tko je mršav (Nema u njemu ni librica.)
ličit – nesvrš. (prez. ličin, gl. im. ličenje) 1. liječiti (se), 2. sličiti komu
likar – m. r. liječnik
lisa – ž. r. 1. drvena naprava koja služi za sušenje smokava, 2. vrata
lišo – prid. glatko, bez štete, opasnosti ili posljedica (Nećeš proći lišo.)
lizavica – ž. r. lizalica
lokat – nesvrš. (prez. ločen, gl. im. lokanje, imp. loči) neumjereno piti alkohol
lola – ž. r. momak koji se pravi važan
luft – m. r. razmak
lug – m. r. pepeo
lulav – prid. blesav, glupast
lumbrela – ž. r. kišobran
lumin – m.r. svjećica koja pliva u maslinovom ulju povrh vode u staklenoj čaši, upali se u znak
sjećanja na pokojne, najčešće u vrijeme Božića
Page 30
lumpovat – nesvrš. (prez. lumpujen, pril. sad. lumpujuć, gl. im. lumpovanje) biti u
(pre)veselom društvu uz jelo i piće
lupež – m. r. lopov
luster – m. r. veliki viseći svijećnjak s jednom ili više svijeća; vrsta lampe, rasvjete na stropu
LJ
ljupina – ž. r. otpadak od badema, oraha ili jaja
ljutika – ž. r. vrsta luka
M
ma – riječca ma je – ne nije; nevjerica
maca – ž. r. oruđe za razbijanje kamena; bat, malj
mačkara – ž. r. jd. maškara, maskirana osoba
mačkaran – prid. (odr. mačkarani) 1. koji je u maškarama 2. pren. podr. koji se smiješno,
neukusno i napadno odjenuo, učinio sebe smiješnim; namačkarana - ženska
osoba napadno našminkana
mačkarat – nesvrš. (prez. mačkaran, gl. im. mačkaranje, prid. trp. mačkaran) svrš.
izmačkarat (prez. izmačkaran) maškarat
mačkare – pl. tantum karneval
maća – ž. r. 1. mrlja, 2. maćeha
maćan – prid. (odr. maćani) koji je zaprljan
maćat – svrš. zaprljati, onečistiti
madarinka – ž. r. mandarina
makaruni – m. r. mn. makaroni
makazice – pl. tantum škare
malešan – prid. (odr. malešni) malen
Page 31
malovan – m. r. manuelni radnik; pomoćni radnik, bez određene škole, nekvalificiran
malta – ž. r. žbuka
mandrilo – m. r. nadimak za Splićane
manistra – ž. r. tjestenina
manit – prid. mahnit
mantavica – ž. r. vrtoglavica
manjka (ti toga) – izraz u smislu ne nedostajati (Uvatila i' ludavica. – Manjka ti toga danas. /
Ne nedostaje takvih slučajeva danas.)
marva – ž. r. 1. stoka 2. onaj koji neprilično postupa prema drugima
mast – m. r. mošt
mašice – pl. tantum hvataljka za prenošenje žeravica
mašit se – svrš. (prez. mašin se) uzeti, dohvatiti, posegnuti za čim
mašlin – m. r. mašklin
maštilo – sr. r. vjedro, plastična posuda za pranje odjeće
mavat – nesvrš. (prez. mašen, gl. im. mavanje, imp. maši) mahati
mate – ž. r. (gen. jd. matere) majka
matun – m. r. 1. opeka 2. pren. reg. podr. (m. i ž. r.) osoba koja teško shvaća
mećat – nesvrš. (prez. mećen, gl. im. mećanje) stavljati stvari, predmete u
nešto; metnit – svrš. (prez. metnen)
mećat se – nesvrš. (prez. mećen se) praviti se, predstavljati se nečim što zapravo nisi,
predstavljati se junakom
mekaničar – m. r. mehaničar
meklje – prid., komp. od mekan mekše, mekanije
meritat – nesvrš. (prez. meritan, pril. sad. meritajuć, gl. im. meritanje) pripadati po nekom
„pravu“, zaslužiti nešto (Tebe merita ova njiva.)
mijur – m. r. mjehur
Page 32
miljetić – m. r. milje, mali čipkasti stolnjak
mistrija – ž. r. građevinski, zidarski alat kojim se nabacuje žbuka; u pravilu se izrađuje od
čeličnog lima, ima oblik izduženog trapeza
mišanca – ž. r. mješavina
mišina – ž. r. pejor. 1. mijeh 2. vreća od životinjske kože u kojoj se držalo brašno, voda, vino
2.pren. reg. podr. poveći trbuh
mitit – svrš. (prez. mitin) mimoići
mižerija – ž. r. mizerija
mlak – prid. (odr. mlaki) topao (mlako mlijeko)
mlako – pril. 1. postupati s nekim na blag način, 2. prid. topao
mlakušasto – prid. manje od mlako
mlatit – nesvrš. (prez. mlatin, gl. im. mlaćenje) 1. tući nekoga, tući po nečemu; izmlatit – svrš.
(prez. izmlatin)
mlohav – prid. (odr. mlohavi) mlitav
moć – modalni glagol moći
moderisat – nesvrš. (prez. moderišen, gl. im. moderisanje) uređivanje, dotjerivanje
molat (se) – nesvrš. (prez. molan se, gl. im. molanje, imp. molaj se) okaniti se koga ili
čega (Molaj me se. – Okani me se.)
moljakat – nesvrš. (prez. moljakan, pril. sad. moljakajuć, gl. im. moljakanje) uporno moliti
koga za nešto
more – 3. l. jd. gl. moći (može) služi kao potvrdan odgovor na pitanje ili u samoj tvorbi
pitanja s česticom li (More li se ovo popraviti? – More.)
mosur – m. r. duguljast oblik koji nastaje laganim topljenjem snijega i istovremenim
leđenjem na krovovima
mošur – m. r. kovana posuda za prenošenje najčešće stajskoga gnojiva
mošt – m. r. iscijeđeni sok grožđa koji se nakon fermetancije pretvara u vino
Page 33
moti – m. r. mn. 1. pokreti, dio neverbalne komunikacije kojim se komu daje znak
sporazumijevanja 2. imati mota – biti izrazito vješt u čemu
movit se – nesvrš. (prez. movin se, imp. movi se) pokrenut se, poticaj za lijene osobe
možđani – m. r. mn. moždani, mozak
mrčina – ž. r. stari, iznošeni komad odjeće
mrčit – nesvrš. (prez. mrčin, gl. im. mrčenje) 1. šarati, praviti crte po papiru
ili nečemu, zamrčiti – svrš. (prez. zamrčin, imp. zamrči, prid. trp. zamrčen) napraviti
crtu po nečemu, izmrčiti – svrš. (prez. izmrčin, imp. izmrči, prid. trp. izmrčen),
2. Ne mrči se ni za šta. – ne raditi nešto uzaludno, za male vrijednosti, priznanja
mrgilj – m. r. međa, ograda
mrlis – m. r. miris
mrlisat – nesvrš. (prez. mrlišen, gl. im. mrlisanje, imp. mrliši) mirisat (lipo mrliše – lijepo
miriše)
mrs – m. r. hrana koja sadrži meso i životinjske masti
mrteljav – prid. (odr. mrteljavi) lijen, ni za što (raditi)
mučat – nesvrš. (prez. mučin, imp. muči, gl. im. mučanje) šutjeti,
umučat – svrš. (prez. umuknen, imp. umukni) zašutjeti
mudante – pl. tantum gaćice
muja – ž. r. muha
muka li je – razg. teško li je, u značenju da je lako
mukte – 1. prid. besplatan, 2. pril. raditi bez plaće, bez plaćanja
mulac – m. r. (gen. jd. mulca) 1. dječak kojem se ne znaju roditelji ili otac 2. mangup, deran
mulam – m. r. goveđe meso bez kosti, potrbušina, slabina
mularija – ž. r. dječurlija
munita – ž. r. sitan novac
Page 34
murga – ž. r. talog ulja ili vina
murtila – ž. r. murtela
mustra – ž. r. koji je sklon izbjegavanju dužnosti; šarlatan
muštrikat – nesvrš. (prez. muštrikan, gl. im. muštrikanje, imp. muštrikaj) zezati, provocirati
mutap – m. r. pokrivač načinjen od ovčije vune
mutikaša – m. r. (gen. jd. mutikaše) koji je podmukao; prevarant
N
na – uzv. 1. evo, eto, uzmi (Na ti.), 2. kada se želi ukazati na posljedicu (Eto ti ga na. – Eto ti.)
nabadat – nesvrš. (prez. nabadan, gl. im. nabadanje) 1. nesigurno tražiti; nasumce
ispitivati 2. navlačiti što na nešto šiljasto; svrš. nabost (prez. naboden)
na botu – pril. odjednom
načimat – nesvrš. (prez. načiman, imp. načmi) 1. (nešto) otvoriti (Načmi kutiju keksa.),
2. započeti razgovor na određenu temu; načeti – svrš. (prez. načmen)
naćulit (uši) – svrš. (prez. naćulin) pomno, pažljivo slušati; prisluškivati
naćve – pl. tantum drvena ovalna posuda za mijesenje kruha
nagal – prid. nagao
nagrajisat – svrš. (prez. nagrajišen) naići na nekoga ili nešto
naidit (se) – svrš. (prez. naidin, prid. rad. naidija) naljutiti se
najat – svrš. (prez. 3. l. jd. naja) silom htjeti nešto postići, ući negdje, navaliti (Di si naja? –
Gdje si navalio?/Šta si navalija? – Što si navalio?)
najist se – svrš. (prez. najiden, imp. najidi, prid. rad. naijo) najesti se
naki – zam. (gen.jd. nakoga, gen. mn. nakizi, instr. (s) nakin) onakav
nalickat se – svrš. (prez. nalickan se) pretjerano se dotjerati
namaknit – svrš. (prez. namaknen) nabaviti, priskrbiti što; namaknuti
Page 35
namirit se – svrš. (prez. namirin se, prid. trp. namiren) 1. ispuniti određena traženja u
novcu i sl.; platiti, isplatiti, nadoknaditi, srediti račun 2. završiti svakodnevne
poslove (npr. hranjenje; namirit stoku)
namišćat – nesvrš. (prez. namišćan, pril. sad. namišćajuć, gl. im. namišćanje) namještati
namusit se – svrš. (prez. namusin, prid. trp. namušen) namrgoditi se, uvrijedit se
na noge – pril. hodati pješke; ići na noge - pješačiti
jovo nanovo – pril. ponovno
naoposa – pril. suprotno od naopako
napirlitat se – svrš. (prez. napirlitan se) dotjerati se, urediti vanjštinu od frizure, odjeća...
naponase – pril. napose
na prvi livoga – izraz za ispunjavnje obećanja, napraviti nešto na dan koji ne postoji u
kalendaru tj. nikad
napuvan – prid. (odr. napuvani) napuhan
naramak – m. r. (gen. jd. naramka, nom. mn. naramci, gen. mn. naramaka) količina čega
koju obuhvati ruka savijena u laktu, naramak drva
narest – svrš. (prez. naresten) narasti, postati viši rastom
na refule – pril. na tren, na trenutke, nalet čega (vitar puše na refule)
nataknit – (koga, što) svrš. (prez. nataknen) 1. staviti na što, nabosti ili staviti što na sebe što
izaziva veliku pozornost (Šta si nataknija očale?) 2. kritizirati koga, uputiti
(prikrivenu) kritiku, prigovor, napad (Jesan ga nataknija.)
natenane – pril. 1. polako, mirno (pričati natenane – pričati potanko) 2. detaljno, precizno,
točno (Vidit ću to kasnije lipo natenane.)
naudit – svrš. (prez. naudin) 1. nekome učiniti nažao; povrijediti, nanijeti nepravdu 2. štetno
djelovanje nečega, primjerice hrane (Izija san natašta pa mi naudilo.) naškodit
navigavat – nesvrš. (prez. navigajen, gl. im. navigavanje) ploviti, biti pomorac na brodu
Page 36
navisit – svrš. (prez. navisin, imp. navisi) staviti nešto kuhati
navrnit – svrš. (prez. navrnen) 1. (što) biljku 2. nestrpljivo krenuti negdje
navrnut – prid. (odr. navrnuti) koji je na svoju ruku, koji je malo na se, pomalo čudan
(Taki je navrnut. - Takav je.)
nearan – prid. (odr. nearni) nemaran, nemarljiv, neaktivan
nearno – pril. koji ne vodi brigu o nečemu ili nekome
nejak – prid. (odr. nejaki) malen, nedorastao (nejako dite – maleno dijete)
ne moš – neg. imp. od moći (što) svrš. i nesvrš. (prez. mogu, imp. moš) ne možeš
ni anjci – 1. vezn. sastavni ni, niti (Nije pomoga ni anjci malo. – Nije pomogao niti malo.)
2.pril. niti malo, nimalo
nikidan – pril. nekidan, prije nekoliko dana
ni kučeta ni mačeta – izraz koji želi pojačati dojam u iskazu da netko nema ništa,
u materijalnom ili drugom smislu, posebno u smislu potomaka npr. za
čovjeka koji se nije ženio niti „gradi“ svoje potomstvo – nema ni
kučeta ni mačeta, a pogotov ako uz taj neuspjeh nije ostvaren ni u
onom materijalnom (kuće, imanje)
noćit – nesvrš. (prez. noćin, gl. im. noćenje) prespavati (Noćija san kod prijatelja.)
noćat (se) – nesvrš. padati mrak, prijelaz iz dana u noć; svrš. snoćat se
(Snoćalo se. – Pala je noć.)
nokice – pril. malo (čega), mala količina
noseća – prid. trudna (žena)
nožice – pl. tantum škare
nu – uzv. u značenju vidi, pogledaj
NJ
njizi – zam. (gen. mn. zam. oni) njih
Page 37
O
obać – svrš. (prez. obađen, imp. obađi) obići koga ili što; najčešće se koristilo za zemlju,
imovinu; obilazeći vidjeti, pregledati koga ili što; nesvrš. obilazit (obađi intradu,
obađi bolesnika)
obadavat – nesvrš. (prez. obadajen, gl. im. obadavanje)
primjećivati koga, dati nekome ili nečemu na važnosti, obraćati
pozornost; svrš. obadat
obaučit – svrš. (prez. obaučin, prid. trp. obaučen, gl. im. obaučenje) obuhvatiti (što, koga)
s obje ruke, obgrliti (rukama)
obilat – prid. (odr. obilati) koji je u velikoj količini (Dobija san obilat komad mesa.)
obilato – pril. u velikoj količini
oblajat – nesvrš. (prez. oblajan) kružiti oko čega, kružiit npr. oko kuće, znatiželjno promatrati
oblazit – v. obaći
oblejat se – svrš. (prez. oblejan se) opiti se
oblica – ž. r. sorta masline
oblizat se – svrš. (prez. obližen se, imp. obliži, prid. trp. oblizan, gl. im. oblizivanje) prijeći
jezikom po usnama čime se izražava zadovoljstvo poslije jela
obliznit se – svrš. donijeti na svijet blizance; najčešće: Ovca se obliznila.
obnoć – pril. tijekom noći
obodnica – ž. r. hobotnica
obraz – sr. r. lice 1. jedna strana čovjekova lica 2. čast, poštenje (nemaš obraza)
obruč – m. r. 1. metalni pâs u obliku kružnice kojim se učvršćuju bačve 2. obruč za kosu
obrukat – svrš. (prez. obrukan) osramotiti koga, ukorit, prigovorit
o Božiću – pril. za vrijeme Božića
očale – pl. tantum naočale
očenit – svrš. (prez. očenin) odlomiti koma kruha, granu sa stabla...
Page 38
Očenjaš – m. r. Očenaš
odan – pril. ovud(a)
odat – nesvrš. (prez. odan, pril. sad. odajući, gl. im. odanje) hodati
odlučit – svrš. (prez. odlučin, gl. im. odlučivanje, imp. odluči) odvojiti ovce od janjaca ili
odvojiti dva stada; nesvrš. odlučivat
odrenat – svrš. (prez. odrenen, imp. odreni) odvesti blago, stoku na pašu, u tor
odrišivat – nesvrš. (prez. odrišivan, prid. trp. odrišen, imp. odriši, gl. im. odrišivanje),
odvezati, odriješiti; odrišit – svrš. (prez. odrišin)
odrto – 1. prid. ogrebano, oštećeno 2. pril. drsko
oduminit – svrš. popustiti bol, slabljenje intenziteta boli
o'glavu – pril. nije prijeko potrebno, nema potrebe žuriti za čim (Nije mi o'glavu ić po kiši.)
ogojan – prid. (odr. ogojni) koji je tjelesno jak, snažan
oič – m. r. predmet za čišćenje pluga, rala, lemiša
okanit (se) – (koga, čega) svrš. (prez. okanin se) prestati s čim, ostaviti se, napustiti što
okašat se – nesvrš. (prez. okašan, pril. sad. okašajuć, gl. im. okašanje) drsko odgovaranje
oklen – pril. odakle
oklonit – svrš. (prez. oklonin, imp. okloni, prid. trp. oklonjen) maknuti što, promijeniti
mjesto čemu (Okloni čašu sa stola.)
okolo kole – pril. izbjegavati što, okolo kole pa na mala vrata – izbjegavati nešto reći ili
odgovoriti, kriti, ne željeti da se nešto sazna
okosito – pril. drsko
okrajak – m. r. (gen. jd. okrajka, gen. mn. okrajaka) 1. odlomljen kraj kruha, kolača gdje je
najviše kore 2. otpadak daske i sl. 3. dio njive ostavljen za pašu
okrćat – nesvrš. (prez. okrćen) okretati (što)
okrpit – (što) svrš. (prez. okrpin, imp. okrpi) zakrpati; nesvrš. krpit prišiti zakrpu na tkaninu
olajat – (koga) svrš. (prez. olajen, prid. trp. olajan) reći laž o kome, oklevetati; ogovarati
Page 39
oli – vezn. ili
omečat – svrš. (prez. omečan) postepeno postajati mekše, smekšati se topljenjem u vodi,
omekšati (kruv je omeča)
omučat – svrš. (prez. omučin, prid. rad. m. r. omuča, ž. r. omučala) zašutjeti
omućat – svrš. (prez. properen, imp. properi) proprati (što)
omunit – svrš. (prid. trp. omunjen) uvenuti
oni – zam. onaj
opanak – m. r. (gen. jd. opanka, nom. mn. opanci, gen. mn. opanaka) kožna cipela sa
zavrnutim vrhom, dio narodne nošnje; vrsta starinske seoske obuće
opose – pril. odvojeno 1. nešto staviti odvojiti, izdvojiti, podijeliti 2. živjeti odvojeno,
zasebno, rastavljeno
ora – m. r. (gen. jd. orla, nom. mn. orli, gen. mn. orala) 1. orah (mn. oraji – orasi), 2. ptica
orao
orcanje – sr. r. pjevanje s ojkanjem, ojkanje
o ruk – usklik prilikom međusobnog bodrenja za vrijeme izvršavanja nekog fizički
zahtjevnog posla, pri zajedničkom podizanju težeg tereta uzviknulo bi se o ruk
oseknit se – svrš. (prez. oseknen se, imp. osekni se) obrisati, ispuhati nos tijekom prehlade
osimenit – svrš. (prez. osimenin) osjemeniti
osin – ž. r. sjena
osinac – m. r. (gen. jd. osinca, nom. mn. osinci, gen. mn. osinaca) osa
oskoruša – ž. r. vrsta voćke; samonikla biljka iz porodice ruža, njezini plodovi kasno
dozrijevaju, opori su i tvrdi kao da su skoreni, otud i ime; drvo s jestivim
plodom; bjelogorična vrsta drveća
oš – upitni oblik 2. l. jd. prez. gl. htjeti hoćeš li
oškarat – svrš. (prez. oškaran) obrezati, najčešće voćke
Page 40
otakat – nesvrš. (prez. otačen, gl. im. otakanje) smljeveno grožđe u
većoj posudi vrije 3 – 4 dana i onda se gumom izvlači tekućina (vino) i stavlja u
bačve, a drop ostaje i od njega se može peći rakija; osim gumom, tekućina se može
izvlačiti tako da se smljeveno grožđe stavi u turanj što istiskuje tekućinu odnosno
vino, a drop ostaje; otočit – svrš. (prez. otočin, prid. trp. otočen)
otit – (što, koga) nesvrš. htjeti
otlen – pril. otud
oto – zam. to
otpečen – prid. (odr. otpečeni) odmaknut od čega, nije spojeno
otrat – (koga, što) svrš. 1. obrisati 2. odvesti stoku na pašu (triba otrat ovce); v. odrenat
ovancat – svrš. (prez. ovancan, 2. l. imp. ovancat ćeš – kao svojevrsna prijetnja) platiti za loš
postupak, djelo, neposlušnost; snositi neugodne posljedice zbog čega lošeg
učinjenog; dobiti batine, tući koga
ozdal – pril. odozdo
ozgar – pril. odozgo
ozrnjit – svrš. (prez. ozrnjin, imp. ozrnji) očisiti što ima zrno (grašak, šipak...)
ožeć – svrš. (prez. ožežen) opeći se
ožeg – m. r. oruđe za zgrtanje vatre ili luga na ognjištu; željezna šipka za razgrtanje žara
P
pačat (se) – nesvrš. (prez. pačan se, gl. im. pačanje) uplitati se u nešto, dirati se u nekog
(Šta se pačaš u to? – Što se diraš u to?)
pačen – pril. zapravo (Doša je u subotu pačen u nedilju. Priboravija san.)
pačit – nesvrš. (prez. pačin, gl. im. pačenje) 1. pokazivati prstom (kažiprst),
upačit – svrš. (prez. upačin, prid. trp. upačen) 2. grčevi u stomaku, trbuhu
(pači me drob)
Page 41
pak – pril. odnosno-upitni zbog čega, zašto Pak?; Pak da san to reka?, Neću ujtra na misu. –
Pak?
pancir – m. r. lanac
pandela – ž. r. široka suknja naborana u struku koja se naprijed zaveže
parat – nesvrš. (prez. paran, pril. sad. parajući, gl. im. paranje) kidati,
rasparati, isparati – svrš. (prez. rasparan, isparan) pokidati
para – ž. r. 1. vidljive čestice pri izdisanju na hladnom vremenu 2. novac, pare - novci
parlat – nesvrš. (prez. parlan, pril. sad. parlajuć, gl. im. parlanje) pričanje, govorenje u
velikoj mjeri, brbljanje
particela – ž. r. parcela 1. komad zemlje 2. jedinica izmjerene površine koja
se u zemljišnim knjigama vodi pod određenim brojem
pasoš – m. r. putovnica
pašajica – ž. r. željezna šipka iskrivljena u obliku slova L koja povezuje daske, kašune u koje
se puni beton da ih pričvrsti tijekom nalivanja
pašanac – m. r. (gen. jd. pašanca, nom. mn. pašanci, gen. mn. pašanaca) dva čovjeka koja
ožene dvije sestre
patina – ž. r. pasta za cipele, krema; laštilo za cipele (Namaži postole patinon.)
patinavat – nesvrš. (prez. patinajen, gl. im. patinavanje, imp. patinaj) nanositi patinu na
cipele; svrš. napatinat
pauza – ž. r. pazuh; (pod pauzu – ispod pazuha)
pečenica – ž. r. svinjska leđa i slabina bez kosti, masnog tkiva i kože koji se obično jede
nakon postupka soljenja i sušenja na dimu
pedalj – m. r. (gen. jd. pedlja) 1. mjera za dužinu jednaka razmaku između vrha palca i vrha
malog prsta kad se oni ispruže 2. mali, neznatni dio prostora (vanjskog ili
unutarnjeg)
peglo – sr. r. glačalo
Page 42
pegula – ž. r. peh
pensija – ž. r. mirovina
pentrat se – nesvrš. (prez. pentran se, gl. im. pentranje) penjati se
penzioner – m. r. (gen. jd. penzionera) umirovljenik; ž. r. penzionerka
perač – m. r. vrsta bilja koje služi za potpalu vatre, slična smilju
peškir – m. r. ručnik
petrusim – m. r. peršin
pićola – ž. r. v. čikara
pijet – m. r. tanjur
piljak – m. r. nesvrš. okruglast riječni kamenčić
piljkat – nesvrš. (prez. piljkan, gl. im. piljkanje) 1. iscrpiti vodu iz kamenice ili bunara
2.trijebiti, čistiti, odvajati ono što je nečisto npr. piljkat leću, masline (kada se beru
zajedno s peteljkom i pokojim listom)
pinka – ž. r. malo, mali dio čega; mrva
pinjur – m. r. viljuška
pirla – ž. r. lijevak
piska – ž. r. slamka
pisnit – svrš. (prez. pisnen, imp. pisni) pisnuti, progovoriti
pitat – nesvrš. (prez. pitan, pril. sad. pitajuć, gl. im. pitanje) hraniti; nesvrš. napitat
(napitat dite)
pitura – ž. r. boja (za kosu, zidove)
pituravat – nesvrš. (prez. piturajen, pril. sad. pituravajuć, gl. im. pituravanje) 1. bojanje
(kose), 2. ličenje
pivac – m. r. (gen. jd. pivca, nom. mn. pivci, gen. mn. pivaca) pijetao
pivanja – ž. r. pjevanje, ojkanje
piz – m. r. (gen. jd. piza) 1. uteg 2. količina nečega
Page 43
pizat – nesvrš. (prez. pizan) pokazivat količinu čega, koga na vagi
(Koliko piza? – Koliko ima kilograma?)
plafon – m. r. strop
planjcat – nesvrš. (prez. planjcan, gl. im. planjcanje) gorjeti , jaki plamen (vatra planjca)
plandovat – nesvrš. (prez. plandujen, pril. sad. plandujuć, gl. im. plandovanje) ponekad izraz
za osobe u značenju odmarati se, izležavati na suncu, a najčešće se odnosi na
životinje koje neko vrijeme ne pasu već samo stoje na suncu uza zid, ispod
stabla; odmaranje stoke od žege, sklanjanje od žege
plazit – nesvrš. (prez. plazin) puzati
plesirka – ž. r. suknja ufaldana, plisirana suknja
pleska – ž. r. (gen. jd. pleske, nom. mn. pleske, gen. mn. plesaka) pljuska
plis – m. r. plijesan
plišnjav – prid. karaketristika onoga koji je nečist, ne pazi dovoljno na higijenu
plit – nesvrš. (prez. plijen) 1. plijeviti što 2. okopavati; svrš. oplit (oplit bob)
pliva – ž. r. mn. pljeva, otpadak tijekom vršidbe žita
plugo – m. r. (gen. jd. pluga, nom. mn. plugovi) plug, poljoprivredno drveno oruđe za dublje
oranje veće zemlje
pljuve – pl. tantum otpadak nakon prerade maslina
počinit – svrš. (prez. počinen, imp. počini) odmoriti (se) malo
počivalice – pl. tantum mjesto u pogrebnoj povorci na kojem se zastane malo odmoriti,
posebno oni koji nose lijes; svako selo ima svoje počivalice
podanak – m. r. (gen. jd. podanka, nom. mn. podanci, gen. mn. podanaka) 1. dno kakve
posude, njive 2. dio stabljike pod zemljom s korijenom
podapet – svrš. (prez. podapnen, gl. im. podapinjanje) postaviti nogu tako da onaj koji
hoda padne; nesvrš. podapinjat
podase – pril. ispod sebe, u pod (gleda podase)
Page 44
podić – m. r. mali lonac za kuhati ili što podgrijati
podjarat – svrš. (prez. podjaran, imp. podjaraj) učiniti da vatra bolje gori, opreka: razjarat
(u) podrepe – pril. kada muškarac, muž ženidbom dođe živjeti kod žene
(otiša u podrepe)
podukrajan – prid. prepun, suviše pun, pun više nego što je obično potrebno
pogan – prid. (odr. pogani) sklon ogovaranju, prljav, zao (pogani jezik)
pogrda – ž. r. označava mušku i žensku osobu loših karakternih osobina
pojeta – ž. r. kuća za odlaganje stočne hrane (trava, sijeno)
poklade – pl. tantum dan uoči početka korizme, tzv. pokladni utorak (u nekim krajevima i
nedjelja); karneval
polegušica – ž. r. kuća koja nema kata, prizemnica
polučak – m. r. (gen. jd. polučaka) prazna limenka
poluga – ž. r. željezno oruđe za pomaknuti stijene, čvrsto tijelo koje ima oslonac oko kojeg
se može zakretati; manjom silom svladati veću silu
poma – ž. r. rajčica
ponistra – m. r. prozor
poslin – pril. kasnije, nakon
pospugat – svrš. (prez. pospugan) pobrisati što, sasušiti tekućinu
postol – ž. r. cipela
posve – pril. sasvim, u potpunosti
pošada – ž. r. tupi nožić
pošandrcat – svrš. (prez. pošandrcan) skrenuti s uma
poštaruša – ž. r. od poštar, poštarica
potrat – svrš. (prez. potaren, prid. trp. potran) 1. pobrisati tanjur, sve pojesti,
2. potjerati koga
potulit – svrš. (prez. potulin, prid. trp. potuljen) sagnuti se, sagnuti glavu; stulit
Page 45
povazdan – pril. cijeli dan
poznat – svrš. (prez. poznan) prepoznati nekoga
praće – pl. tantum naramenice (gaće na praće – hlače s naramenicama)
praljak – m. r. (gen. jd. praljka, nom. mn. praljci, gen. mn. praljaka) drveni predmet koji služi
za sadnju
praska – ž. r. (gen. mn. prasaka) breskva
pratar – m. r. fratar
prćavac – m. r. (gen. jd. prćavca) želudac (kokoše)
predika – ž. r. (dat. jd. prediki) 1. priča, razgovor; 2. svećenikova propovijed
predikat – nesvrš. (prez. predikan, pril. sad. predikajuć, gl. im. predikanje) pričati, govoriti
pređa – ž. r. vuneni konci za plesti što
preklanin – pril. pretprošle godine
prešlica – ž. r. preslica, naprava za predenje
prez – prij. bez (čega, koga)
pribraće – sr. r. (gen. jd. pribraća) dvor, dvorište
priboravit – svrš. (prez. priboravin) zaboraviti, smesti s uma
pribotunavat – nesvrš. (prez. pribotunan, gl. im. pribotunavanje, imp. pribotunaj)
prigovarat kome za što; svrš. pribotunat
pričepit – svrš. (prez. pričepin, prid. trp. pričepljen) pritisnuti vratima prst/prste
pričit – nesvrš. (prez. pričin,) 1. blokirati put, zabraniti (kome) prolaz, 2. staviti nešto na vrata
da se ne zatvore, zapričit – svrš. (prez. zapričin, prid. trp. zapričen)
prifrigan – prid. lukav, mudar postupak, ponašanje
prifrigano – pril. lukavo, mudro
prikoviše – pril. previše
prikuća – ž. r. dvor, dvorište, pril. isprikuće – ispred kuće
prilađen – prid. prehlađen
Page 46
prinasat – svrš. (prez. prinasan, pril. sad. prinasajuć, gl. im. prinasanje) prenositi koga ili
što; svrš. prinit – prenijeti
pripovidat – nesvrš. (prez. pripovidan, gl. im. pripovidanje) 1. pripovijedati
2. ogovarati koga; svrš. pripovidit
priputit – svrš. (prez. priputin, prid. trp. pripućen) zašiti
priša – ž. r. žurba
prišestarit – svrš. (prez. prišestarin, imp. prišestari, prid. trp. prišestaren) približiti
prišitit – svrš. (prez. prišitin, imp. prišiti, prid. trp. prišićen) pregraditi nešto; nesvrš.
prišićavat
prišnije – komp. pril. prišno hitnije, važnije, potrebnije
privalit (se) – svrš. (prez. privalin se) pasti na pod
privatit – svrš. (prez. privatin) prihvatiti
prizda – ž. r. nakupina kamenja koja ima svhu pregrade među manjim zemljanim površinama
(maslinik, vinograd)
prkljat – nesvrš. (prez. prkljan, gl. im. prkljanje) govoriti gluposti; govoriti bezveze, samo da
se govori
prkno – sr. r. 1. otvor debelog crijeva 2. pogrešno odredište neke akcije, kada nešto ide u
krivom smjeru (otišlo u prkno)
prndecat (se) – 1. poskakivati, trčkarati, svrš. zaprndecati se
2. zelje otišlo u prndec – proraslo
proć (se) – svrš. (prez. okanin se, imp. okani se) 1. okaniti se koga ili čega (Prođi me se. –
Okani me se.) 2. ići na kakav izlet, putovanje, vidit svita / proć se
promaja – ž. r. propuh
provaljeno – prid. probušeno
prpa – ž. r. 1. usitnjeno stajsko gnojivo 2. uplašiti se; škripac (uvatila ga prpa)
Page 47
prpat – nesvrš. (prez. prpan, gl. im. prpanje) 1. tražiti što u pijesku, zemlji
2.prpat se – bojati se; misliti se; snalaziti se u škipcu (neka se prpa – neka se
misli/snalazi)
prteška – ž. r. vreća od vlakana jute, prtaška
prtljat – nesvrš. (prez. prtljan, gl. im. prtljanje) kada osoba nešto radi, a ne zna što radi, ne
razumije se u taj posao
pruga – ž. r. (dat. jd. prugi) autobus
psiha – ž. r. komoda s ogledalom
prvica – ž. r. plećka, lopatica
prvinac – m. r. prvorođeni sin, prvenac
pržac – m. r. pijesak, sitno žalo (žalo i zemlja)
pržina – ž. r. morski pijesak, koristilo se u građevini
pržun – m. r. zatvor
puca – ž. r. dugme
pulac – m. r. prst palac
pule – sr. r. mlado magare
pulvoč – izraz koji se koristio kada mazga, konj pije vodu, da ih se potiče da bolje piju
(pulvoč ... pulvoč)
puljat – nesvrš. (prez. puljan, gl. im. puljanje) češati se po kosi
pumparice – ž. r. mn. pumperice, široke ženske hlače do koljena
punat – m. r. bod
punit – svrš. (prez. punen) puhnuti
puntat – svrš. (prez. puntan) zavariti
puntina – ž. r. čavlić za pričvršćivanje čega
pupa – ž. r. mekan dio kruha, mesa (bez kosti)
pura – ž. r. palenta, jelo od kukuruznog brašna
Page 48
purić – m. r. poriluk
purnjat – nesvrš. (prez. purnjan, pril. sad. purnjajuć, gl. im. purnjanje) dimiti
putit – nesvrš. (prez. putin) zakrpati; svrš. priputit (prez. priputin)
puvati – nesvrš. (prez. pušen, gl. im. puvanje) puhati
R
rabitnjak – m. r. radni dan (Napravi to od rabitnjaka. – Napravi to radnim danom.)
rabota – ž. r. težački rad na zemlji, imovini
rabotat – nesvrš. (prez. rabotan, pril. sad. rabotajuć, gl. im. rabotanje) raditi
raca – ž. r. vrsta (take je race)
rada – pril. rado (ne bi rada – ne bi drage volje, dobrovoljno)
rađa – ž. r. rad, posao na zemlji
rađe – pril. (komp. od rado) radije
ragatat – nesvrš. (prez. ragatan, gl. im. ragatanje) ribati što; gratat
raja – ž. r. mn. puk, narod
rakam – m. r. (gen. jd. rakama, gen. mn. rakama) čipka
ralo – sr. r. naprava za poljoprivredu, za oranje pliće zemlje
rana – ž. r. hrana
raskalašen – prid. (odr. raskalašeni) koji je razuzdan
raskalašeno – pril. na raskalašen način, živjeti raskalašeno
raskalašit – svrš. (prez. raskalašin) razuzdati se
rasod – m. r. mlade stabljike za sadnju, za presađivanje
raspašoj – m. r. razuzdanost, razuzdano ponašanje
rasprećat – svrš. razgrnuti, pripremiti ognjište za peći kruh
raspušćan – prid. (odr. raspušćani) koji je izvan kontrole obiteljskog odgoja, nediscipliniran,
razuzdan, raspušten
Page 49
raspušćano – pril. na raspušćan način, raspušteno
rastovina – ž. r. hrastovina
rastirat – nesvrš. (prez. rastiren) staviti odjeću sušiti, svrš. rastrit
rašćarat – svrš. rašćaralo se – razvedrilo se, nema oblaka
rašeljka – ž. r. vrsta grma, manje stablo iz porodice ruža; za navrnuti voćke
rašeto – sr. r. slamnato sito s mrežastim dnom za prosijavanje žitarica i mahunarki
raštrapmat – svrš. (prez. raštrampan, gl. im. raštrampavanje) osvježiti, razbistriti
razonoda – ž. r. zabava, razbibriga, ugodno provođenje vremena
ražentat – svrš. (prez. ražentan, gl. im. ražentavanje) čistom vodom isprati odjeću ili posuđe
od deterdženta, nesvrš. ražentavat
rđa – ž. r. 1. hrđa, 2. podla, zla osoba
rđat – nesvrš. (prez. rđan, pril. sad. rđajuć, gl. im. rđanje) hrđati, zarđati – svrš. (prez.
zarđan, prid. trp. zarđan) zahrđati
rebac – m. r. vrabac
rebatinke – pl. tantum traperice
redalica – ž. r. ravnalo
ređipet – ž. r. grudnjak
refuža – ž. r. roba koja nije pakirana
repete – izraz koji se koristi za hranu kada se želi uzeti još jer je hrana bila ukusna
rešpetavat – nesvrš. (prez. rešpetajen, pril. sad. rešpetavajući, gl. im. rešpetavanje) paziti na
čistoću
retalj – m. r. ostatak čega, tkanine
rećina – ž. r. naušnica
ricav – prid. (odr. ricavi), ricavo
riceta – ž. r. 1. recept 2. liječnički recept
ripljat – nesvrš. (prez. ripljem, pril. sad. ripljajuć, gl. im. ripljanje) kašljati
Page 50
rodakva – ž. r. rotkva
rodjak – m. r. (gen. jd. rodjaka, nom. mn. rodjaci) rođak
roguša – ž. r. mjera od palca do kažiprsta
ronzat – nesvrš. (prez. ronzan, gl. im. ronzanje) prigovarat, grintati
rpa – ž. r. hrpa (zgrnit na rpu)
runjav – prid. (odr. runjavi) koji je dlakav
ruzina – ž. r. hrđa
S
sadak – m. r. (gen. jd. sadaka, nom. mn. sadaci) poduži odjevni predmet
bez rukava od ovčje vune
sadrit – svrš. (prez. saderen) oderati, oguliti kožu sa životinje; oderat, odrit
sajla – ž. r. (gen. mn. sajla) željezno uže
saliđ – m. r. velike, kamene ploče, primjerice za popločati dvor ili pak staviti na krov
samar – m. r. drveno sedlo
sapinjat – nesvrš. (prez. sapinjen, imp. sapni, prid. trp. sapet, gl. im. sapinjanje), sapet – svrš.
(prez. sapnen) ploču, lac
sekirat se – nesvrš. (prez. sekirat se, gl. im. sekiranje/sekirancija) brinuti se oko čega, koga;
biti zabrinut
sic – m. r. (gen. jd. sica, nom. mn. sici) sjedalo automobila
sić – m. r. (nom. mn. sići) plastična ili limena posuda za tekućinu, vrsta posude s obručem za
nošenje
sinija – ž. r. stolić na kojem se jede kraj komina
sinjat – svrš. (prez. sinjan, gl. im. sinjavnaje, imp. sinjaj) zabilježiti što
sijalica – ž. r. žarulja
silo – sr. r. okupljanja, večernja druženja
Page 51
siledžija – m. r. onaj koji se služi fizičkim i drugim oblikom nasilja
silen – prid. (odr. sileni) koji se pravi važan, umišljen
sileno – pril. na silen način
silenost – ž. r. (instr. jd. silenosti) osobina onoga koji je silen
simo tamo – tamo vamo
sinija – ž. r. nizak stolić
skalat – svrš. (prez. skalan, imp. skalaj) 1. skinuti (hlače), 2. skinuti nešto ili nekoga s veće
visine, teže dohvatljivo
skalina – ž. r. stepenica
skitarat se – nesvrš. ne znati doći kući, stalno hodanje uokolo; ići od mjesta do mjesta bez
stalnog posla, boravišta; provoditi vrijeme u lutanju, lunjanje
sklonit – svrš. (prez. sklonin, imp. skloni) maknuti što da ne smeta (skloni čaše sa stola)
skorup – m. r. masni sloj koji se uhvati na površini ohlađenog kuhanog mlijeka
skrinja – ž. r. 1. zamrzivač, 2. poveći drveni predmet u obliku pravokutnika za spremanje
odjeće
skrljit – svrš. (prez. skrljin) slomiti (skrljija si granu)
skučit – svrš. (prez. skučin, imp. skuči) saviti (skuči željezo)
slana – ž. r. mraz
slatkoran – prid. (odr. slatkorani) koji voli sve jesti, nije izbirljiv u hrani
slegnit (se) – svrš. (prez. slegnen, imp. slegni se) sagnuti (se)
smakat – nesvrš. (prez. smačen, imp. smači, gl. im. smakanje)
štedjeti na hrani (Smoči s kruvon.); svrš. smočit
smaknit – svrš. (prez. smaknen, imp. smakni) smaknuti ovce, riješiti se prodajom ili klanjem;
opr. namaknit
smij – m. r. smijeh
smiljina – ž. r. vrsta bilja koje služi za potpalu vatre
Page 52
smirit – svrš. (prez. smirin, imp. smirin) udariti nekoga, udariti se o nešto, udariti u nešto
smrič – m. r. (gen. jd. smriča, nom. mn. smriči) smreka
smrička – ž. r. (dat. jd. smrički, gen. mn. smričaka) plod smreke
snoćat (se) – svrš. (prez. snoćan) pasti mrak, noć
snjig – m. r. snijeg
sočivo – sr. r. mn. naziv za žitarice te osušeni bob i grašak
somić – m. r. bočni zid kuće
sorit – svrš. 1. razorit 2. srušiti; razorija obitelj
sparoga – ž. r. šparoga, biljka koja služi kao povrće kuhano
spirine – ž. r. mn. otpadak tijekom pranja posuđa, služi kao jedan od sastojaka hrane
domaćim životinjama; napoj ovcama, svinjama
spiza – ž. r. mn. hrana
splest se – svrš. (prez. spleten se, imp. spleti se) napraviti frizuru, najčešće pletenicu
spomljo – pril. oprezno
sprat – m. r. kat kuće, zgrade
spratit – svrš. (prez. spratin, imp. sprati) zatvoriti stoku, blago u tor
spredat – nesvrš. (prez. spredan) plašit se, iznenaditi biti čime preplašen
spuž – m. r. puž
srdeljica – ž. r. sredina kupusa
starat (se) – nesvrš. (prez. staran se, pril. sad. starajuć se, gl. im. staranje) briga o nekome,
za nekoga, briga o nečemu ili za nešto
stentan – prid. spretan
stočić – m. r. mali stolac
straj – m. r. strah
strašit – nesvrš. (prez. straši, gl. im. strašenje, imp. straši) plašiti
Page 53
strić – nesvrš. (prez. strižen, 3. l. mn. strigu, imp. striži)
strići (koga), škarama šišati ovce; svrš. ostrić
strugačica – ž. r. sredstvo za čisiti motiku ili kakvo drugo poljoprivredno oruđe
strunit – svrš. (prez. strunin, imp. struni) izmrviti što
studeno – pril. hladno
stuknit – nesvrš. (prez. stuknen) učiti koga dobrim primjerima odgoja, pozitivnim oblicima
ponašanja; ukazati što je ispravno, a što ne
stupavac – m. r. (gen. jd. stupavca) orzo
sučija – ž. r. prehlada koja se proteže neko vrijeme i nastane upala pluća; tuberkuloza
sučijav – prid. (odr. sučijavi) koji je boležljiv
sud – m. r. veća drvena posuda koji služi za držanje vina
sukanac – m. r. (gen. jd. sukanca, nom. mn. sukanci, gen. mn. sukanaca) prekrivač od ovčje
vune
suknen – prid. (odr. sukneni) što je načinjeno, ispleteno od ovčje vune; suknene čarape
supa – ž. r. pripečeni stari kruh na gradele koji se stavi u vino i ulje
supat – nesvrš. (prez. supan, gl. im. supanje, imp. supaj) umakati kruh u kakav umak
suvišno – pril. previše
svadit (se) – svrš. (prez. svadin) posvađati (se); posvadit se
svagda – pril. uvijek, stalno
svak – m. r. 1. sestrin (od ž. r.) muž 2. svatko
svanit – svrš. (prez. svanen, imp. svani, prid. rad. svanuo) svanuti
svariti – svrš. (prez. svarin, imp. svari) skuhati
svastika – ž. r. (dat. jd. svastiki) ženina sestra
svirac – m. r. zvučna signalizacija, sirena
svojta – ž. r. mn. rodbina
svr – prij. poviše, iznad
Page 54
svrć – svrš. (prez. svrgnen, imp. svrgni) zaustaviti koga
Š
šamatorje – sr. r. predvorje crkve
šalovat – nesvrš. (prez. šalujen, gl. im. šalovanje, imp. šaluj) pripremiti prostor za
betoniranje pomoću dasaka, kašuna; oplata od dasaka koja će oblikovati cement
po želji
šandula – ž. r. mn. ljetna cipela od kože i gume
ščepat – svrš. (prez. ščepan) uhvatiti, uzeti, zgrabiti
šegac – m. r. pila (ručna)
šenica – ž. r. pšenica
šenični – prid. (šenični kruh – kruh od pšeničnog brašna)
šervit – nesvrš. (prez. šervin) posluživati koga, brinuti se o kome, u svemu ugađati
šesan – pridj. (odr. šesni) lijep, skladno građen
šesno – pril. na šesan način
šesnost – ž. r. (gen. jd. šesnosti) osobina onog koji je šesan
šest – ž. r. elegantnost, urednost; skladnost u vanjštini i odijevanju; m. r. šestan/šesan, ž. r.
šesna
šešula – m. r. budalasta muška osoba
šetemana – ž. r. tjedan
ševar – m. r. mn. slama od pšenice
šibica – ž. r. žigica
šilježe – sr. r. (gen. jd. šilježeta) janje od godinu dana
šisten – m. r. način na koji se što radi (ja to radim na svoj šisten)
šiška – ž. r. češer; šiška bora
škafetin – m. r. ladica
Page 55
škalja – ž. r. sitan kamen koji se pri zidanju dodaje vapnu, vezivnom sloju;
usitnjen kamen za posipanje puta, ceste
škartoc – m. r. papirnata vrećica
škatula – ž. r. kutija (škatula šibica)
škerac – m. r. osjećaj naglog probadanja u tijelu, nagla bol koja se osjeti kad se krivo ugazi,
naglo pokrene tijelom, nategne mišić
škiljit – nesvrš. (prez. škiljin, gl. im. škiljenje, imp. škilji) žmirit; svrš. zaškiljit
škinja – ž. r. trtica
škodit – nesvrš. kada nešto nekome smeta, nepovoljno utječe ili djeluje, nanosi štetu;
svrš. naškodit
škopit – nesvrš. (prez. škopin) kastrirat, svrš. uškopit (prez. uškopin)
škovacera – ž. r. lopatica za smeće
škropit – nesvrš. (prez. škropin) 1. padati u sitnim kapima (kiša) 2. poprskati kapima svete
vode; svrš. poškropit (prez. poškropin)
škura – ž. r. vanjski dio prozora
škuro – prid. 1. tamno (zaškurit prostor – zatamniti prostor) 2. šareno (škura roba – šarena
odjeća)
škurija – ž. r. bič kojim su se tukli konji tijekom vršidbe žita
škvara – 1. pravi kut (nije u škvari – nije pod pravim kutom) 2. izraz „vanka škvare“ za nekoga
tko je pomaknut od uobičajenih granica, često rezultira radovima kreativnosti,
genijalnosti
škver – m. r. brodogradilište
šlapa – ž. r. papuča
šmugnit – svrš. (prez. šmugnen) pobjeći na brzinu
š njima – I zam. oni s njima
šoda – ž. r. prašak za pranje odjeće
Page 56
šolja – ž. r. keramička posuda iz koje se pije mlijeko, čaj; šalica; mjera (primjerice u pripremi
kolača) za vodu, brašno, ulje, šećer, mlijeko...mjerilo se šoljom
šotobraco – pril. skupa, zajedno (ići)
šoton – prij. točno pokraj nekoga, nečega
šotana – ž. r. pandela
špaleta – ž. r. plećka (pršut)
špalina – ž. r. naramenica
španga – ž. r. ukosnica
šparat – nesvrš. (prez. šparan, pril. sad. šparajuć, gl. im. šparanje) štedjeti što (npr. novac) ili
na čemu (špara na brašnu)
špica – ž. r. koštica
špigeta – ž. r. vezica
špiglo – sr. r. ogledalo
špija – m. r. špijun
špinja – ž. r. slavina
špinjača – ž. r. špinat
šporkavat – nesvrš. (prez. šporkajen, pril. sad. šporkavajuć, gl. im. šporkavanje) prljati (što)
šporkati – svrš. (prez. šporkan) isprljati
šporkica – ž. r. prljavština
šteker – ž. r. utičnica
štemat – nesvrš. (prez. šteman, gl. im. štemanje, imp. štemaj) određenim oruđem razbijati
što, zid, kamen; svrš. ištemat
šterika – ž. r. (dat. jd. šteriki) svijeća
štipavica – ž. r. kvačica koja služi za pričvršćivanje odjeće tijekom sušenja
štramac – m. r. (gen. jd. štramca, nom. mn. štramci, gen. mn. štramaca) madrac
štrampice – pl. tantum hulahupke
Page 57
štumik – m. r. želudac
šrapacavat – nesvrš. (prez. štrapacajen, gl. im. štrapacavanje) kuditi, koriti koga
štrapat – nesvrš. (prez. štrapan, pril. sad. štrapajuć, gl. im. štrapanje) prskati; svrš. ištrapat –
poprskati
štrocat – nesvrš. (prez. štrocan, imp. štrocaj) 1. za ženske osobe koje besciljno lutaju,
štrocaju se 2. uzastopno paliti gasiti svjetlo na prekidaču
štruca – ž. r. kruh (jedan cijeli, komad)
štula – ž. r. štaka
štuvano – prid. zasićeno mastima, štuvano jelo
šudar – m. r. marama koju uglavnom stalno nose starije žene
šudarić – m. r. džepna maramica od tkanine
šufit – m. r. potkrovlje
šunit – svrš. pasti na pamet (Šta ti je sad šunilo?- Što ti je sad palo na pamet?)
šunjka – 1. njuška 2. pogrd. Nos
šunjkat – nesvrš. (prez. šunjkan, gl. im. šunkanje, imp. šunjkaj) tražiti što
(Šta šunjkaš po kući? – Što tražiš po kući?)
šuljat – nesvrš. (prez. šuljan, gl. im. šuljanje, imp. šuljaj) 1. jesti, grickati što 2. kradom se
približavati
šusta – ž. r. madrac
šustina – ž. r. spajalica na odjeći, dvodijelna kopča na odjeći
šušanj – m. r. otpalo lišće koje se kupi na hrpu
šuškat – svrš. (prez. šuškan, pril. sad. šuškajuć, gl. im. šuškanje) okopavati,
ošuškati – svrš. (prez. ošuškan, prid. trp. ošuškan) okopati
šuver – m. r. pluteni čep
šuverin – m. r. žigica
šuvigat – nesvrš. (prez. šuvigan, gl. im. šuviganje, imp. šuvigaj) dinstati, prijati; šufigat
Page 58
T
tabla – ž. r. (gen. mn. tabla) ploča
tak – m. r. (gen. jd. taka, nom. mn. taki) potpetica
taki – m. r. pokazna pridjevska zamj. takav
taklja – ž. r. štap za podupiranje loze, rajčica...
takujin – m. r. novčanik
tamokare – pril. tamo
tanga – ž. r. boja za bojanje odjeće
tangat – nesvrš. (prez. tangan, pril. sad. tanagajuć, gl. im. tanganje) bojiti odjeću;
svrš. otangat
tapun – m.r. gornji čep na bačvi
taraca – 1. prostorija gdje se objedovalo, današnja prostorija s kuhinjom i stolom za
objedovanje, djelomični i dnevni boravak 2. iron. nalit taracu – opiti se
tašna – ž. r. torba za školu i za odlazak na posao; torbica
tauka – ž. r. vrsta trave, salate
teća – ž. r. zdjela
teke – pril. mala količina (čega)
tendit se – nesvrš. (prez. tendin se) razumjeti se u nešto, imati znanja o čemu
tentat – nesvrš. (prez. tentan, pril. sad. tentajuć, gl. im. tentanje) dosađivati, nagovarati
(koga)
terluci – m. r. mn. vunene, ručno rađene stopalice
tesla – ž. r. drvodjelski alat za tesanje, sličan sjekiri; za oštriti drška
težak – m. r. radnik koji radi za određenu dnevnicu
tica – ž. r. ptica
tić – m. r. ptić
tintara – ž. r. glava
Page 59
tirada – ž. r. u jednom redu niz staza, u vinogradu
tiraka – ž. r. (dat. jd. tiraki) naramenica
tit – mod. gl. htjeti (ne tit – ne htjeti, ne tila – nije htjela, ne tija – nije htio; ako tidneš – ako
hoćeš)
tlev – m. r. tlo, pod
toć – m. r. umak
toćat – nesvrš. (prez. toćan, gl. im. toćanje, imp. toćaj) 1. toćat npr. noge u moru
2. umakati kruh u kakav umak
tor – m. r. građeni prostor u koji se zatvara stoka
tovar – m. r. magarac
traina – ž. r. konopčić za vezivanje čega, vrsta veziva od platna
traljav – prid. (odr. traljavi) neuredan, prljav
traljavo – pril. na traljav način
traljavost – ž. r. (instr. jd. traljavosti/traljavošću) osobina onog koji je traljav
tramak – m. r. (gen. jd. tramaka) napor, trud, teži rad
tramakavat (se) – nesvrš. (prez. tramakajen, pril. sad. tramakavajuć, gl. im. tramakavanje)
truditi se, ulagati veći napor pri obavljanju određenog posla
trat – nesvrš. (prez. taren, gl. im. tranje) brisati, otrati – svrš. (prez. otaren,
prid. trp. otran, imp. otari) obrisati; potrat
tratovar – m. r. pločnik; tratoar
traveša – ž. r. ženski odjevni predmet, pregača (koja se veže natrag)
tregeri – m. r. pl. tantum naramenice
treso – prij. poprijeko
trešanj – m. r. sredina samara, kada je teret s obe strane samara te se još nešto stavi i u
sredinu
trevit – svrš. (prez. trevin) sresti nekoga
Page 60
trgat – nesvrš. (prez. trgan, gl. im. trganje, imp. trgaj) branje i prerada grožđa
trica – glavni br. tri
trikaši – m. r. mn. vrsta obuće, ručno napravljene starinske ljetne cipele od kože i gume
triska – ž. r. pljuska
triskat – nesvrš. (prez. triskan, pril. sad. triskajuć, gl. im. triskanje) udariti nekoga dlanom u
lice, trisnit – svrš. (prez. trisnen)
triščica – ž. r. mala cjepanica
trkmari – m. r. mn. željezna naprava za vađenje predmeta iz vode
trliš – m. r. radno odijelo
trnacija – ž. r. logor, zarobljeništvo
trnit – nesvrš. (prez. trnin, gl. im. trnjenje) gasiti (što), utrnit – svrš. (prez.
utrnin, prid. trp. utrnjen, imp. utrni) ugašen
trnita – ž. r. pokrivalo za krov kuća, stari azbestni krov, azbestno-betonske ploče
tronoge – pl. tantum tronožac
trtak – m. r. (gen. jd. trtka) 1. osoba vrlo niska rasta 2. sitna ptica
trudna – prid. bremenita (žena)
trun – m. r. mrvica čega, sasvim mala količina čega
trupina – ž. r. drvena klupa za sjedenje bez nogu i naslona
tudan – pril. tuda, tim putem
tufina – ž. r. vonj po ustajalosti
tuka – ž. r. pura
tuntle – m. r. maloumna osoba
turanj – m. r. (gen. jd. turnja, nom. mn. turnji) sprava za gnječenje grožđa u proizvodnji vina
turnit – svrš. (prez. turnen, imp. turni) turnuti koga ili što
turta – ž. r. kruh
tusera – ž. r. pogrdno ime za žensku razuzdanu osobu
Page 61
tute – pril. tu
tuzgav – prij. (odr. tuzgavi) prljav
tuzgavo – pril. na tuzgav način, prljavo
tuzgavost – ž. r. osobina onog koji je tuzgav
tvorilo – sr. r. drveni ili limeni okvir za oblikovanje sira, kalup za samoprešanje sira, za
stezanje sira
U
udivat – nesvrš. (prez. udivan, imp. udi, gl. im. udivanje), udit – svrš. (prez. udijen) konac u
iglu
ugnat – svrš. (prez. ugnen, imp. ugni) goneći dovesti stoku u tor
ujac – m. r. ujak
ujst – svrš. (prez. ujden) ugristi
ujtit – svrš. (prez. ujtin) uhvatiti
ujtra – pril. ujutro
ular – m. r. konop oko glave konja koji služi za vođenje
uložina – ž. r. kukac, uholaža, opasna za uho
unda – pril. onda
unde – pril. ondje
upaučit se – svrš. biti prekriveno paučinom
upo trapa – prid. karakteristika nečeg što nije ni staro ni novo, ako je primjerice pokidana
majica, čarape...sve je bilo novo, ali se nekim slučajem pokidalo, poderalo –
novo je, novo nije
upravit – svrš. (prez. upravin) uputiti, usmjeriti koga u nekom smjeru
ura – ž. r. svrijeme (Koja je ura? – Koliko je sati?)
usorbulu – pril. meko kuhano jaje, jaje usorbulu
Page 62
usta – pl. tantum usne
ustavit se – svrš. (prez. ustavin se, imp. ustavi se) prestati govoriti
ustra – ž. r. sredstvo za bijanje, brijač, brijač sa žiletom
ušenka – ž. r. uš
uštipnit – svrš. (prez. uštipnen, imp. uštipni) uštinuti (koga)
uteć – svrš. (prez. utečen, imp. uteci) pobjeći
utrnit – svrš. (prez. utrnen, imp. utrni) ugasiti što (vatru, svjetlo...)
utvrdit – svrš. (prez. utvrdin) namazati cementom da drži vodu, održavanje, osiguranje
akumulacija za vodu; utvrdit čatrnju
uvrgnit (se)/uvrć (se) na (koga) – svrš. (prez. uvrgnen) uvrgnuti se
uzbijat – nesvrš. (prez. uzbijan, gl. im. uzbijanje, imp. uzbijaj) čuvati u neograđenom
prostoru; uzbijati ovce
uzde – pl. tantum predmet za kroćenje konja, metalna šipka za koju je s obje strane zavezan
konop kojim upravlja jahač
uzgoru – pril. stajati na nogama
uzodat se– svrš. (prez. uzodan) uzšetati se
užan – prid. koji ima naviku, običaj za što (Užan je popit kavu svako jutro. / Užan je reć:
„Lašnje.“)
užanca – ž. r. navika, običaj
užeć – svrš. (prez. užežen, imp. užeži) 1. upaliti, zapaliti vatru 2. upaliti npr. štednjak
užgat – svrš. (prez. užgan, imp. užgaj, gl. im. užganje) upaliti svijeću, vatru;
užgano svitlo – upaljeno svjetlo
Page 63
V
vabit – nesvrš. (prez. vabin, gl. im. vabljenje) dozivati, mamiti životinje, najčešće ovce, janjce,
dovabit – svrš. (prez. dovabit)
vaik – pril. uvijek
vakancija – ž. r. šetnja
vako – pril. ovako
valit – svrš. (prez. valin) 1. pogriješiti u čemu 2. nedostajati (živo i neživo) kome
vamilija – ž. r. obitelj
varćak – m. r. mjera za težinu, za žitarice, 7-8 kg
varen – prid. (odr. vareni) kuhan, kuhano
varit – nesvrš. (prez. varin, gl.im. varenje) kuhati, svarit – svrš. (prez. svarin, prid. trp. svaren)
1. skuhati 2. zavarivat
varnjača – ž. r. kuhača
vas – zam. i prid. sav
vatrena kuća – ž. r. prostorija u kojoj se nalazi komin, prostorija za sušenje mesa na dimu
vazda – pril. uvijek, stalno
važ – m. r. 1. limena posuda za tekućinu 2. konzerva
važol – m. r. grah
vela – ž. r. vrsta nečega, svake vele – svake vrste
verat se – nesvrš. (prez. veren se, imp. veri se) penjati se po čemu
veselje – ž. r. radost (Ti si moje veselje.)
vešta – ž. r. 1. haljina 2. fešta
vičan – prid. vješt
vrajat – nesvrš. (prez. vrajan) feštati
vidro – sr. r. plastična posuda za umivanje ili pranje odjeće
više – prij. poviše, iznad (čega)
Page 64
vita – ž. r. feta (nečega)
vitren – prid. (odr. vitreni) hitren
vječito – pril. stalno
vr – m. r. vrh (gen. jd. vra)
vrpa – ž. r. rupa ispod zemlje, rupa u koju se odlaže stajski gnoj
vratar – m. r. fratar, franjevac
vrć – nesvrš. (prez. vrgnen, imp. vrgni) staviti (što) na određeno mjesto; svrš. vrgnit
2. (prez. vršen, imp. vrši, gl. im.vršidba); svrš. izvrć
vrigat – nesvrš. (prez. vrigan, gl. im. vriganje, imp. vrigaj) pržiti
vrišetan – prid. (odr. vrišetni) osjetljiv, osjetljivo, nježno
vrišetnost – ž. r. osobina onog koji je vrišetan, osjetljiv na što
vrišak – prid. (odr. vriški) 1. svjež zrak, 2. svježe namirnice 3. na vriško – svježa rana
vritule – ž. r. mn. uštipci
vrndžat (se) – nesvrš. (prez. vrndžan se, gl. im. vrndžanje, imp. vrndžaj se) penjat se
vrpoljit se – nesvrš. (prez. vrpoljin se) nemirno se u mjestu pokretati, meškoljiti se; svrš.
uzvrpoljit se (prez. uzvrpoljin se)
vrsnik – m. r. (nom. mn. vrsnici) koji su istog godišta, ž. r. vrsnica
vrst – ž. r. vrsta
vrteno – sr. r. vreteno
vučija – ž. r. drveni sud za nošenje vode za piće
vuncut – m. r. vragolan, nestašna muška osoba
vundać – m. r. talog kave
vurešt – m. r. stranac, pridošlica; turist
Page 65
Z
zabadat – 1. nesvrš. (prez. zabadan) dirati u koga ili u što, a ne tiče se subjekta,
nekome dosađivati zajedljiivm primjedbama 2. zabadat se - svrš. (prez. zabadan
se) uputiti se žustro, ljutito otići
zabrunit – svrš. (prez. zabrunin) zamutiti
zabujat – svrš. (prez. zabujan) pregladnjeti ili ožednjeti
zabuljit se – nesvrš. (prez. zabuljin se) zagledati se u koga ili što
zadit – svrš. (prez. zadijen) zabosti; nesvrš. zadivat
zadušit – svrš. (prez. zadušin) zagušiti (se/koga)
zadušljiv – prid. zagušljiv
zajat – svrš. (prez. zajmen) posuditi, pozajmiti što
zajtit – svrš. (prez. zajtin) baciti što
zajunit – svrš. (prez. zajunin) trvrdoglavo, nepopustljivo, bez promjene mišljenja
zakocenit – svrš. (prez. zakocenin) ostati bez daha, ne moći doći do zraka od smija ili plača
zakrakunat – svrš. (prez. zakrakunan) zatvoriti vrata krakunom (v. krakun)
zalud(u) – pril. uzalud
zanovetat – nesvrš. (prez. zanovetan, pril. sad. zanovetajuć, gl. im. zanovetanje) prigovarati
nekome, govoriti o nepotrebnim stvarima, oduzimati nekome vrijeme
bespotrebnim govorenjem
zaperak – m. r. (gen. jd. zaperka, nom. mn. zaperci, gen. mn. zaperaka) raste kao drugi,
novi prut na već postojećem prutu loze, iza lista (baca zaperak), također se
može odnositi i na krastavac, papriku, rajčicu ili ružu; manji izdanak, koji raste uz
glavni; osiguravajući, rezervni potencijal novoga rasta
zaprećat – svrš. (prez. zaprećan) staviti kruh pod peku da se peče, staviti žar na peku
zapilijt se – v. zabuljit se
zasponit – svrš. (prez. zasponin, imp. zasponi) zakočati
Page 66
zaularit – svrš. (prez. zaularin, prid. trp. zaularen) 1. staviti ular (v.ular) 2. ograničiit kome
slobodu ili pravo odlučivanjo; nesvrš. zaularivat
zava – ž. r. muževa sestra
zgorega – pril. naodmet (To nije zgorega.)
zeman – m. r. vrijeme, doba godine (za nešto, za nekakvu radnju)
zere – pril. malo nečega
zimus – pril. prošle zime
zlica – ž. r. žlica
znamenovat – svrš. (prez. znamenujen, gl. im. znamenovanje, imp. znamenuj) napraviti znak
križa na čelu
zrnje – pl. tantum dio nakita, vrsta oglice
Ž
žalo – sr. r. mn. pijesak
žbunj – m. r. grm, nisko grmlje, žbun
ždrak – m. r. zrak
ždribetan – prid. (odr. ždribetni) uzaludan, ždribetni put – uzaludan put
živ – prid. koji je živahan
živica – ž. r. snaga
živina – ž. r. marva, stoka
živinče – sr. r. (gen. jd. živinčeta, zb. živinčad) jedinstveni naziv za kobilu, konja, magarca ili
mazgu
žuk – prid. gorak
žuko – pril. gorko
žunta – ž. r. krvna žila, vena, arterija
žutljikovo – prid. blijedožuta boja lica, boležljiv izraz lica