-
Dana 26. studenoga 1991.SveuËiliπte u Zagrebu osnovaloje
Institut za primijenjenadruπtvena istraæivanja. OdlukomUpravnog
vijeÊa od 18.veljaËe 1997. godinepreimenovan je u
Institutdruπtvenih znanosti IVO PILAR.Institut se bavi
znanstvenim,struËnim, interdisciplinarnim tetræiπnim
istraæivanjima,strategijskim analizama,organiziranjem meunarodnih
idomaÊih znanstvenih skupova,tribina, okruglih stolova tepredavanja
u podruËjudruπtvenih i humanistiËkihdisciplina. Izdaje
ËasopiseDruπtvena istraæivanja i Pilar; teedicije Zbornici, Studije
i ActaInstituti scientiarum socialium IvoPilar, Zagrabia.
2526
»ASOPIS ZADRU©TVENE I
HUMANISTI»KESTUDIJE
Pilar
PIL
AR
•»
ASO
PIS
ZA D
RU©T
VEN
E IH
UM
AN
ISTI
»KE
STU
DIJE
pil
ar
pil
ar
GODINA XIII. (2018.)BROJ 25(1)-26(2)ISSN 1846-3010
ISSN 1846-3010
Ime Ëasopisa PILARnapisano glagoljskim pismom.
Institutdruπtvenih znanosti
Instituteof Social SciencesIVO
U o v o m b r o j u d o n o s i m o :
• R A S P R A V EÆeljko HOLJEVAC:Hrvatske ratne pjesmarice
1914.—1918.Ljiljana DOBROV©AK:Povrat æidovske imovine u
Hrvatskoj(od donoπenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za
vrijemejugoslavenske komunistiËke vladavine do danas)Draæen
ÆIVIΔ:Demografski i migracijski okvir osnovnoga πkolstvau Vukovaru:
trendovi, stanje i perspektiveLidija BENCETIΔ:PeriodiËne
publikacije tvornice Bata-Borovo (1932.—2017.)
• P R I K A Z I
25-26
Odrednicom Ëasopis zadruπtvene i humanistiËke studije
æelimo upozoriti naopÊedruπtvenu i dugoroËnu
relevantnost tih dviju skupinaznanstvenih interesa u doba u
kojem se danomice svesnaænije osjeÊa nesnalaæenje u
vrijednosnim orijentacijama:kao da ljudsko druπtvo viπe
neupravlja samo sobom nego se
prepuπta lagodnosti rjeπenjakoja se nameÊu logikom slijepa
tehnoloπka razvoja; sve semanje traæi upitanost nad
problemima svijeta, sve se viπeprepuπtamo ispraznosti
konzumnoga druπtva. Kolikogod u sebi konzistentne i
meusobno razliËite, idiscipline eminentno
humanistiËke i one eminentnodruπtvene — imaju zajedniËku
antropoloπku osnovicu, istitemelj: nerado se neupitno
prepuπtaju stihiji fltehnoloπkoga«kao flposljednje rijeËi«, i
nepristaju na to da se sadræaj
pojma jednakopravnosti meuljudima ostvaruje iskljuËivo kaojedna
te ista dezorijentiranost
pojedinaca, pritisnutih sveoπtrije korporacijskom
reæijompotroπnje. Stoga vjerujemo da
nam je potreban Ëasopisniprostor za interdisciplinarno
tematiziranje flpilarovskihtema«, temâ identiteta,
modernizacije i europeizacije,s motriπta relevantnih
znanstvenih disciplina. ImajuÊiu vidu interdisciplinarnost
tenarav znanstvenoga naporakao opÊeljudskoga, »asopis
PILAR ima i svoja redovitameunarodna izdanja, a
adekvatno tome sastavljeno je inaπe UredniËko vijeÊe. Prvi
brojizaπao je u studenome 2006. uprigodi obiljeæavanja
petnaeste
godine postojanja Institutadruπtvenih znanosti koji nosi
ime Ive Pilara.
P-2526-korice_t 24/04/2020 09:19 Page 1
-
Pilar
»asopis zadruπtvene i humanistiËke studije
Godiπte XIII. (2018.), broj 25(1)-26(2)
pil
ar
-
PILAR »asopis za druπtvene i humanistiËke studijeGodiπte XII.
(2018.), broj 25(1) -26(2)ISSN 1846-3010
Nakladnik:Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar; MaruliÊev trg
19/I., Zagreb; www.pilar.hrZa nakladnika:Æeljko Holjevac
Glavna urednica:Ivana Æebec ©iljZamjenik glavne urednice:Danijel
VojakUredniËko vijeÊe:Vesna AleksiÊ (Beograd), Heinrich Badura
(BeË), Carl Bethke (Leipzig), Sandra CvikiÊ (Vukovar),Vlatka
DugaËki (Zagreb), Gabor Egry (Budimpeπta), Renata Glavak TkaliÊ
(Zagreb),Stipica GrgiÊ (Zagreb), Caroline Hornstein TomiÊ (Zagreb),
Ivan HrstiÊ (Zagreb),Boæidar JanËikoviÊ (Zagreb), Tomislav JonjiÊ
(Zagreb), Katica Ivanda JurËeviÊ (Zagreb),Husnija KamberoviÊ
(Sarajevo), Stjepan MatkoviÊ (Zagreb), Josip MihaljeviÊ
(Zagreb),Ljudmila Mindova (Sofija), Hrvoje PetriÊ (Zagreb), Milica
ProkiÊ (San Domenico di Fiesole),Tomasz Pudlocki (Krakov), Andrej
Rahten (Ljubljana), Kreπimir Regan (Zagreb), Ivan RogiÊ
(Zagreb),Ines SabotiË (Zagreb), Dinko ©okËeviÊ (PeËuh), Draæen
ÆiviÊ (Vukovar)
Tajnica uredniπtva:Arijana Kolak BoπnjakLektorica:Mira Pavlica
StojËeviÊ
GrafiËki urednik:Zlatko RebernjakPrijelom i priprema za
tisak:GrafiËki studio Forma ultima, ZagrebTisak:ITG, Zagreb,
2019.
»asopis izlazi dva puta godiπnje.Cjelovit sadræaj Ëasopisa
dostupan je na mreænim stranicama Instituta druπtvenih znanosti Ivo
Pilar: www.pilar.hr
Cijena ovom primjerku je 25 kn (za inozemstvo: € 5)Godiπnja
pretplata: 40 kn (za inozemstvo: € 8)
Rukopisi se πalju na:»asopis PILAR, Institut druπtvenih znanosti
Ivo Pilar,MaruliÊev trg 19/I., HR-10000 ZagrebE-mail:
[email protected]: (+385 1) 4886-800Telefaks: (+385 1)
4828-296
Uredniπtvo ne odgovara za navode i glediπtaiznesena u pojedinim
prilozima.
Copyright „ 2019. Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar,
Zagreb
-
25-26»ASOPIS ZA
DRU©TVENE I HUMANISTI»KESTUDIJE
Pilarpilar
Institut druπtvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2018.
-
Dr. Ivo Pilar (Zagreb, 1874.—1933.),po struci pravnik i
ekonomist (studirao uBeËu i Parizu). Od poËetka XX. stoljeÊa
do1920. æivi i radi u Bosni i Hercegovini(Sarajevo, Tuzla), potom
do smrti uZagrebu. Sudjelovao i u politiËkom æivotu:do jeseni 1918.
zalagao se za odræanjeviπenacionalne i multikulturne
Austro-UgarskeMonarhije, ali pod uvjetom da se —
udræavno-politiËkom i nacionalno-politiËkomsmislu — reformira, o
Ëemu je napisaonekoliko vaænih programskih spisa. Unovostvorenoj
juænoslavenskoj dræavi(Kraljevina SHS — Kraljevina
Jugoslavija)politiËki je proganjan. Znanstvenik i publicistπirokih
interesa (umjetnost, povijest,sociologija, psihologija,
demografija,politiËka geografija itd.). Najvaænija djela:studija
Secesija (Zagreb 1898., kojomstjeËe fllegitimaciju
teoretiËaramodernizacije«), struËni rad o recepcijiOpÊeg
austrijskog graanskog zakonika uBosni i Hercegovini
(Entwicklungsgang derRezeption des Österreichischen ABG inBosnien
und Herzegowina..., Wien,1911.), opseæna studija Die
südslawischeFrage und der Weltkrieg (BeË, 1918., podpseudonimom L.
v. Südland), pionirski rad uhrvatskoj psihologiji (Borba za
vrijednostsvoga flJa«. Pokus filozofije slavenskogindividualizma,
Zagreb 1922.), politiËko--ekonomska studija Immer wieder
Serbien.Jugoslawiens Schicksalsstunde (Berlin,1933., pod
pseudonimom FlorianLichtträger).
-
Sadræaj
RASPRAVE99 Æeljko HOLJEVAC:
Hrvatske ratne pjesmarice 1914.—1918.2211 Ljiljana
DOBROV©AK:
Povrat æidovske imovine u Hrvatskoj(od donoπenja Zakona o
naknadi za imovinu oduzetu za vrijemejugoslavenske komunistiËke
vladavine do danas)
4499 Draæen ÆIVIΔ:Demografski i migracijski okvir osnovnoga
πkolstva u Vukovaru:trendovi, stanje i perspektive
7755 Lidija BENCETIΔ:PeriodiËne publikacije tvornice Bata-Borovo
(1932.—2017.)
9911 Nikica BARIΔ:Banja Luka 1941.—1942./1943. godine:previranja
unutar vlasti Nezavisne Dræave Hrvatske
PRIKAZI115599 Izloæba Hrvatskog povijesnog muzeja fl1918.
prijelomna godina u
Hrvatskoj« (autorca Andreja Smetko) i katalog 1918. prijelomna
godinau Hrvatskoj, Andreja Smetko, ur., Zagreb Hrvatski povijesni
muzej,2018. (A. Tahiri)
-
RASPRAVEp
ila
r
-
9
Hrvatske ratne pjesmarice1914.—1918.
Æeljko HOLJEVACInstitut druπtvenih znanosti Ivo Pilar
Prethodno priopÊenje(primljeno: 1. rujna 2019.)UDK
821.163.42.09-1“1914/1918“
U radu se obrauju zbirke pjesama koje su tijekom Prvoga
svjetskog rata tiskaneu hrvatskome kulturnom krugu. Autori tih
pjesmarica, vojnici na bojiπtima ipojedinci u pozadini, opjevali su
uspomene na mobilizaciju i borbe hrvatskihpukovnija u sastavu
austro-ugarske vojske na Balkanskom i IstoËnom, a kasnijei na
Talijanskom bojiπtu. Pisane najËeπÊe obiËnim jezikom i bez
umjetniËkihpretenzija, pjesme nude ratnu promidæbu na poËetku, suze
i uzdahe tijekom, tegladovanje i vapaje za mirom na kraju rata. U
radu se donose primjeri stihova sbojnih polja i iz pozadine.
KljuËne rijeËi: Hrvatska, Prvi svjetski rat, ratne pjesme,
zbirke pjesama
I.Prvi svjetski rat bio je prvi globalni i totalni oruæani sukob
u povijesti Ëovje-Ëanstva, koji se vodio od 1914. do 1918. godine
izmeu mnogih dræava i nji-hovih kolonija na nekoliko kontinenata,
na kopnu, moru i u zraku. U bor-bama na europskim i svjetskim
bojiπtima sudjelovali su milijuni vojnika, a naradu u pozadini, za
ratne potrebe, milijuni civila. »imbenici meunarodnesolidarnosti
nisu mogli premostiti suparniπtva izmeu podijeljenih
europskihvelesila koje su u ljeto 1914. krenule u rat poput
flmjeseËara«.11 U dugom iiscrpljujuÊem ratu velika veÊina Hrvata
borila se na strani Austro-Ugarske ko-ja je poslije sarajevskog
atentata raspolagala s dva milijuna vojnika za rat.22
Mnogi se nisu vratili æivi s udaljenih bojiπtâ ili su se vratili
kao invalidi, a epi-demija πpanjolske gripe na kraju rata odnijela
je diljem Europe viπe æivotanego sâm ratni vihor.
Tijekom Ëetiri ratne godine odræavale su se dobrotvorne
predstave, kon-certi i druge priredbe, a ispjevane su i mnoge
pjesme koje su izlazile na stra-
11 Christopher CLARK, MjeseËari. Kako je Europa krenula u rat
1914., Zagreb, VukoviÊ & RunjiÊ,2018.; Pierre RENOUVIN,
Europska kriza i Prvi svjetski rat, Zagreb, Golden
marketing—TehniËkaknjiga, 2008.22 Manfried RAUCHENSTEINER, Prvi
svjetski rat i kraj Habsburπke Monarhije 1914—1918., Zagreb,Matica
hrvatska, 2019., 45-73.
-
10
nicama novina ili u posebnim izdanjima. Popularne pjesme
Velikoga rata tre-bale su raspiriti strasti, rastjerati strah i
tjeskobu te pojaËati ponos i patrioti-zam.33 Bile su u sluæbi ratne
promidæbe, dokolice i zabave, ali i humanitar-nih i karitativnih
djelatnosti, poput zbrinjavanja ranjenika, pruæanja pomoÊiostalim
ratnim stradalnicima i sliËno. U hrvatskom kulturnom krugu tiskan
jetijekom rata, od 1914. do 1918., veÊi broj zbirki pjesama, ne
raËunajuÊi sti-hove objavljivane u novinama. Prihod od prodaje tih
pjesmarica obiËno jebio namijenjen ranjenicima, udovicama i
siroËadi poginulih vojnika, ili u ko-rist Crvenoga kriæa, kako
domaÊega tako i stranoga, npr. bugarskoga.
Pjesmarice su sve donedavno bile gotovo posve zaboravljene, iako
sujavno dostupne veÊ Ëitavo stoljeÊe.44 Meu rijetkim starijim
iznimkama je pre-gled rukopisnih i tiskanih puËkih knjiæevnih
tvorevina u Povijesti hrvatskeknjiæevnosti u kontekstu
knjiæevno-povijesnoga legaliziranja i razmatranjaznaËenja i uloge
puËkoga knjiæevnoga fenomena u trajanju i razvoju hrvat-ske
knjiæevnosti.55 Stoga je ovaj Ëlanak zamiπljen kao prilog
primjerenomupoznavanju tog aspekta hrvatske povijesti u Prvom
svjetskom ratu s glediπ-ta suvremene povijesne znanostiImajuÊi na
umu flpuËke knjiæevne tvorevineu knjiæevnoj i neknjiæevnoj
funkciji«66, Ëlanak portretira dostupne ratne pjes-marice uglavnom
puËkih autora o veÊini kojih nedostaju detaljniji podatci.
II.Kad je rat poËeo, Stanislav Tkalec napisao je pjesme flÆivot
i zloba« i flOd ko-ljevke do groba«, koje su objavljene u zbirci
pod motom:
Æivot imam da ti dademPjesme pjevat njeπto znademZaπto dalje
rijeË da gubimSvjetli flKralju« ja te ljubim.77
Neposredno prije izbijanja rata pozvani su pod zastave vojni
obveznicizajedniËke vojske i ratne mornarice, zemaljske obrane u
austrijskoj i domo-
33 Populäre Kriegslyrik im Ersten Weltkrieg, Nicolas Detering,
Michael Fischer, Aibe-Marlene Ger-des, Hrsg., Münster, New York,
München, Berlin, Waxmann, 2013.; Popular Song in the First
WorldWar, John Mullen, Ed., London, Routledge, 2018.44 Usp. Æeljko
HOLJEVAC, flHrvatske pjesme na poËetku rata 1914. — izmeu zvuËne
promidæbe ikrvave stvarnosti«, 1914. Prva godina rata u Trojednoj
Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji, Vijo-leta Herman KauriÊ,
ur., Zagreb, Matica hrvatska, 2018., 371-382. DjelomiËno preuzete i
preraenespoznaje o prvoj godini rata dopunjene su ovdje uvidima o
ostalim ratnim godinama.55 Maja BO©KOVIΔ-STULLI, Divna ZE»EVIΔ,
Usmena i puËka knjiæevnost, Zagreb, Liber, Mladost,1978., 589-602,
634-636.66 D. ZE»EVIΔ, PuËka knjiæevnost, Zagreb, Liber, Mladost,
1978., 468.77 Stanislav TKALEC, Rat 1914!, Zagreb, Tiskara
flMerkur«, 1914.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
11
branstva u ugarskoj polovici Austro-Ugarske, te puËkog
(narodnog) ustanka.Mihovil Cukon, opÊinski delegat u ©tinjanu kraj
Pule, mobiliziran kao obiË-ni vojnik 7. satnije pjeπaËke pukovnije
broj 5 zemaljske obrane, sloæio je ustihove dvije pjesme u spomen
na mobilizaciju istarskog narodnog (puËkog)ustanka.88 I ratni
mornar Antun KovaËev, bojadisar iz Kaπtel LukπiÊa u Dal-maciji,
ukrcan na ratni brod Pelagosa, skitio je u stihove dvije pjesme, u
spo-men na mobilizaciju 26. srpnja 1914. i prvu godinu svjetskoga
rata.99
Prve borbe hrvatskih pukovnija, npr. 16. varaædinske pukovnije
barunavon Giesela, 78. osjeËke pukovnije Josipa ©okËeviÊa i 79.
otoËke pukovnijeJosipa JelaËiÊa, u Srbiji od 12. kolovoza do 8.
rujna 1914., opjevali su pjeπakDuπan M. NeπkoviÊ iz varaædinske,
pjeπak David DuπaniÊ iz osjeËke i kaplarIlija BoæiËiÊ iz otoËke
pukovnije. Varaædinska pukovnija otiπla je iz Bjelova-ra preko
Osijeka u Bosnu, gdje je preπla preko rijeke Drine i borila se
kodLoznice i pred Valjevom. Imala je i okrπaj s komitama, odnosno
naoruæanimpripadnicima srpskih paravojnih skupina, a ranjenici su
lijeËeni u bolnici uOsijeku.1100 ©okËeviÊevci su otiπli iz Osijeka
i ratovali s Crnogorcima te u Sr-biji. I oni su imali ranjenike, a
kretali su se po Bosni, Slavoniji i Ugarskoj.1111
Kad su Ëuli ozbiljne vijesti i spremili se za put, JelaËiÊevci
su otputovali u Sr-biju, gdje su juriπali na srpske rovove. Iz
Srbije su se takoer vratili s ranje-nicima.1122
Prvo prodiranje carske i kraljevske vojske u Srbiju, prije
provale Srbijana-ca u Srijem, poËetkom rujna 1914., opjevao je
Stjepan PetriËiÊ, vodnik 28. do-mobranske pukovnije. Poslije
umorstva nasljednika prijestolja nadvojvodeFranje Ferdinanda i
vojvotkinje Sofije u Sarajevu, pokrenuta je istraga i pri-prema za
rat u kojem su hrvatski domobrani i njihovi Ëasnici otiπli na
bojiπ-te na Drini, boreÊi se kod Ljubovije i Krupnja, Bijele Crkve
i Loznice.1133 Dru-gi put su austro-ugarske snage preπle srpsku
granicu poslije provale Srbija-naca u Srijem, poËetkom rujna 1914.,
i uπle u Srbiju. Hrvatske narodne pjes-me i biljeπke o
austro-ugarsko-srpskom ratu spjevao je i napisao puËki pjes-nik
Pero Dupor, pjeπak 78. pukovnije iz Osijeka. Hrvatski vojnici
zauzeli su
88 Mihovil CUKON, Dvije pjesme u spomen mobilizacije istarskog
narodnog ustanka god. 1914., Pu-la, Tiskara Laginja i drug, 1914.99
Antun KOVA»EV, Dvije pjesme. Uspomena mobilizacije i svjetskog rata
1914.—1915., Pula, Tis-kara Jos. KrmpotiÊ, 1915.1100 Duπan M.
NE©KOVIΔ, Bojevi varaædinske 16. pukovnije u Srbiji, Osijek,
Frankova tiskara, 1914.1111 David DU©ANIΔ, Bojevi ©okËeviÊevaca 78.
osjeËke regimente u Srbiji, Osijek, Frankova tiskara,1914.1122
Ilija BOÆI»IΔ, Bojevi JelaËiÊevaca u Srbiji, Osijek, Frankova
tiskara, 1914.1133 Stjepan PETRI»IΔ, Zaplakalo zlato moje…, Osijek,
Frankova tiskara, 1914.
Æ. Holjevac: Hrvatske ratne pjesmarice 1914.—1918.
-
12
Crni vrh i vodili bitku za »ajniËe. Srbi su poraæeni na ratnim
poljanama kodLoznice, prva srpska timoËka divizija uniπtena je u
Srijemu, a srpsko-crno-gorska vojska poraæena je i na planini
Romaniji.1144 U euforiji je iz Malog lis-ta pretiskana pjesma
flKralj Petar cvili«.1155 Ratne zvukove od 9. do 20. rujna1914.
osluπkivao je i fra Nedjeljko DugonjiÊ-VrhovËiÊ iz Tuzle. U treÊem
is-pravljenom izdanju sadræaj je podijelio na pet cjelina: I. Crne
slutnje, II. IzflKnjige ærtava«, III. Krvave priËe, IV. Crvene ruæe
i V. Suze i uzdasi.1166 Niko-la P. BaËiÊ-JasenovËanin, sisaËki
puËki ustaπa, spjevao je baladu o vjerenici-ma s Drine, Stanku i
Smiljki, koji su se meusobno sukobili i poginuli u ra-tu sa
Srbijom.1177
Pad srbijanske prijestolnice Beograda, koji je austro-ugarska
Peta vojskazauzela 2. prosinca 1914., na 66. obljetnicu vladanja
cara i kralja Franje Josi-pa I., opjevan je u stihovima Nikole
BaËiÊa-JasenovËanina kao Boæja kaznasrpskom narodu, jer je
Kraljevina Srbija uz Crnu Goru, Rusiju, Veliku Brita-niju,
Francusku, Belgiju, Japan i ostale saveznike postala ratoborna, ne
uvi-ajuÊi hrvatske pripomoÊi u Balkanskim ratovima (1912.-1913.).
Stjecajemokolnosti, upravo su hrvatski domobrani i puËki ustaπe iz
Karlovca prvi zau-zeli srbijanski glavni grad i izvjesili hrvatsku
zastavu na kraljevskoj palaËi(konaku) u Beogradu:
Na prosinca drugogIza zore raneBeograd se trese
Sa sve Ëetir strane…
To ne moæe opisatNikakovo pero, Boj pred njime grozni
Kako se je tjero…
Dva potpuna danaTopovi oriπe, VeÊ svatko miπljaπe,
Nikad nikog viπe…
Kalemegdan drhti, A Avala gori; Naπa vojska srpskom —
JunaËki se bori…
1144 Pero DUPOR, Sa ratnih poljana…, Osijek,Tisak i naklada Prve
hrvatske dioniËke tiskare, 1914.1155 Kralj Petar cvili, Zagreb,
s.n., 1914.1166 Nedjeljko DUGONJIΔ-VRHOV»IΔ, Ratni zvuci, Zagreb,
Tiskara i litografija C. Albrechta, 1915.1177 Nikola P. BA»IΔ,
Vjerenici s Drine (Stanko i Smiljka), Osijek, Frankova tiskara,
1914.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
13
A topovi riËuSve jeËi do mora! TopËider se puπi
I Banova gora…
Sa sviju se stranaLjuta borba bila, Drhtalo je nebo —
Krvca se je lila…
Ko pogin'o nije, Smrt je brzu htio, U grozi je ovoj
Æivot omrznio…
Monitori grokÊu, Strojne puπke cvile, Beogradu to su —
Nadgrobnice bile…
A pjeπaci hrabriSve puËki ustaπi — KarlovËani naπi —
Dvadesetπestaπi…
Prodirati staπeBeogradu bijelom, Izloæivπi srce —
Pred tom grozom cijelom.
A kad jeknu hura, Problijediπe lica, U juriπu hrabrom
Pade prijestolnica …
Medju naπom vojskomSilna radost nasta, ©to hrvatska noga —
Prva u njoj zasta…
OpÊe slavlje poËeSve presretno bjeπe, U Beograd prvi…
Hrvati — prodrijeπe…
Ljubiπe se braÊaIza teæke muke, Prijestolnica srpska —
Pade im u ruke…
Æ. Holjevac: Hrvatske ratne pjesmarice 1914.—1918.
-
14
Od radosti svimaHtjede puÊi srce, Kad naπ barjak sinu —
Usrijed prijestolnice…
U borbi i muciU krvavu bojuIstico je Hrvat
Vazda hrabrost svoju! 1188
Na krvavim poljanama u Srbiji pali su natporuËnik Mate FerkoviÊ
iz 28.domobranske pukovnije, satnik Milan Divjak iz 27. domobranske
pukovnije,priËuvni poruËnik Vojin MuaËeviÊ iz 28. domobranske
pukovnije, natporuË-nik ©andor Tapavica iz 28. domobranske
pukovnije, natporuËnik Nikola Bilj-ËeviÊ iz 27. domobranske
pukovnije, natporuËnik Svetozar MiliÊ iz 28. do-mobranske pukovnije
i drugi hrvatski ratnici. Meu æivima nije bilo ni PereKolba, brata
orahoviËkog æupnika, a ranjeni Janko Bobek, poruËnik 53. pje-πaËke
pukovnije, ponovno je poπao na bojiπte. Dok su djevojke i æene u
po-zadini æivjele u neizvjesnosti za svojim mladiÊima i muæevima u
daljini, udæepu jednog poginulog ratnika na Crnom vrhu u Srbiji
pronaeno je pos-ljednje pismo njegovoj ljubavi. Uzdisaji ranjenika
i tugovanje na grobovimanajmilijih koji se nisu vratili s bojnih
poljana mijeπali su se pak prvih ratnihmjeseci s raskoπi i modom u
pozadini.1199
Biljeπke, bojne i druge pjesme s flJuænog« (Balkanskog) i
flSjevernog« (Ga-licijskog) bojiπta, napisao je i spjevao prethodno
veÊ spomenuti Pero Dupor,puËki pjesnik i pjeπak 78. pukovnije iz
Osijeka, u kojemu je u to doba dje-lovao i Klub hrvatskih
knjiæevnika.2200 Iz rata protiv Srbije, gdje su npr. LiËanibili i
na kupaliπtu kralja Petra I. u Banji KoviljaËi, vojnici, doËasnici
i Ëasnici78. osjeËke i drugih hrvatskih pukovnija poπli su u rat
protiv Rusije. Saæima-juÊi obavijesti koje posreduje Dupor, saznaje
se da su oni u sijeËnju 1915.otiπli u Karpate, a zatim su iz
Galicije preπli u Bukovinu. Poslije viπe bitaka,npr. kod
Stanislava, Kolomeje i dr., Rusi su se povukli iz Bukovine,
nakonËega su austro-ugarske snage uπle u pokrajinski glavni grad
»ernovice.2211 Rat-ne pjesme o borbama s Rusima u Galiciji spjevao
je Mato IvanoviÊ iz Kupi-ne u Slavoniji, desetnik 78. osjeËke
pukovnije.2222 Ranjeni desetnik Ivan Petje-
1188 N. BA»IΔ, Pad Beograda, Osijek, Tisak i naklada Frankove
tiskare, 1914., 24-27.1199 N. BA»IΔ-JASENOV»ANIN, Sa krvavih
poljana, Sisak, Tisak i naklada knjiæare S. Jünkera, 1915. 2200 P.
DUPOR, Sa Juænog i Sjevernog ratiπta, Zagreb, Tisak i naklada
flMaloga Lista«, 1915.2211 P. DUPOR, Hrabri Ëasnici 78. pjeπaËke
pukovnije u Osijeku, Zagreb, Tisak i naklada flMaloga Lis-ta«,
1915.2222 Podatak prema: M. BO©KOVIΔ-STULLI, D. ZE»EVIΔ, Usmena i
puËka knjiæevnost, 635.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
15
ra sastavio je religioznu zbirku pjesama flsvojoj braÊi
vojnicima«, ali je knjiæi-ca bila zabranjena a naklada
uniπtena.2233
III.Dok su pripadnici zajedniËke vojske i domobrani iz hrvatskih
krajeva zbograta bili daleko od svoga doma, u pozadini su i
seljakinje razgovarale o ra-tu. OsluπkujuÊi glas crkvenih zvona,
plakale su za svojim bliænjima i molilese za zavrπetak rata.
Hrvatske seljaËke pjesme, ispjevane u ratno doba, pre-tiskane su
1915. iz Doma, glavnih novina Hrvatske puËke seljaËke stranke,u
zbirci koja je izaπla pod motom:
Boæe mili narodu se smili, Rat dovrπi, svaku silu skrπi.2244
Veliki rat donio je suze, ali i smijeh. Tako poetsko
osluπkivanje ratne dra-me spominje jednu æenu koja je zaboravila
svoga muæa i brzo se preudala,a muæ se æiv vratio kuÊi. Druga se
odrekla svoga muæa koji je u ratu ostaobez noge. Jedan ranjeni
vojnik oplakivao je svoju nevjernu æenu, a jedanRom se pred
ljekarom izvlaËio da ne ide u flmarπ-kumpaniju«.2255 Dok je An-tun
Bubenik, desetnik 78. pukovnije, opjevao rat s Italijom, a Tomo
Novo-sel, razvodnik 78. pukovnije, sloæio ljubavne pjesme iz ratnog
doba, LukaButkoviÊ, pripadnik 28. domobranske pukovnije, opjevao je
oproπtaj flhrvat-skog junaka« od svoje æene i djece.2266 Prema
uvidu Filipa Hamerπaka, u NewYorku je Stjepko BrozoviÊ objavio
ratne pjesme o flratovanju i junaËtvu Hr-vata« i hrvatskih
pukovnija flu krvavom svjetskom ratu«.2277 Pisma koja su hr-vatski
vojnici s bojiπta slali æenama te slavonsko ratno kolo opjevao je
PeroDupor, koji je u meuvremenu promaknut u desetnika 78. pjeπaËke
pukov-nije u Osijeku:
Poved kolo Ëika Miπa, Tanad pada kao kiπa; Dræi desno, baj'
Stojane, »ile noge i lagane. Top nam evo daje bas,
2233 Ivan PETJERA, San i plaË Majke Boæje, Osijek, Tisak i
naklada Ljudevita Szeklera, 1915.2244 Hrvatske seljaËke pjesme
izpjevane u doba prvoga i Boæe daj zadnjega svjetskoga rata,
Zagreb,RadiÊeva Slavenska knjiæara, 1915.2255 Pavle TATIΔ, Smijeh i
suza. Ratne pjesme, Ujvidék, IzdavaËka knjiæarnica Sv. F.
OgnjanoviÊa,1916.; S. TKALEC, Sudnji dani svjetskog rata
1914—1915., Zagreb, Tiskara flMerkur«, 1915.2266 Podatak prema: M.
BO©KOVIΔ-STULLI, D. ZE»EVIΔ, Usmena i puËka knjiæevnost,
592-594.2277 Podatak prema: Grgo TURKALJ-GUSLAR, 1609 dana na
fronti, Strmec Samoborski, Fortuna, 2015.,X.
Æ. Holjevac: Hrvatske ratne pjesmarice 1914.—1918.
-
16
Tanad zviædi oko nas. Hop, zavedi, pa povedi, I taj æivot niπt'
ne vrijedi.Jer takav je sada svijet, Bolje j' æivit, neg' umrijet.
Ljubo moja opetuπo, Opetuπo, namiguπo, Hop, seko, baj'netice,
Baj'netice migavice.Gora mi je moje selo, Opetuπa, luËe bijelo,
Opkop hladni: men' je dom — Udri, lupaj snagom svom!Hop, nogo, udri
lupaj, Ti SlavonËe naprijed stupaj!»ika Mato dræ' na desno,
Duπmanima bit Êe tijesno. Oj Hrvate, oj junaËe, Poved' kolo, samo
jaËe, A ti puπko-ljubo moja, Gadjaj dobro sad sred boja,?Nek
duπmani vide naπi,Da Slavonac ne promaπi, Nek zadrπÊe zemlje svod,
Kad hrvatski skoËi rod! 2288
Ratne pjesme pisali su Jelica Lukaπka, barun Rudolf Maldini
Wildenheim-ski, Josip MilakoviÊ, Gjuro PalavrπiÊ, Felicijo
SkoriÊ-Paπkin, Stjepan ©tefano-viÊ, Stanislav Tkalec i drugi
autori.2299 Pisane najËeπÊe obiËnim jezikom u du-hu puËkoga
pjesniπtva i bez umjetniËkih pretenzija, iako je meu njima mo-glo
biti i prigodniËarskih umjetniËkih pokuπaja, pojedine su pjesme
posve-Êene caru i kralju Franji Josipu I., vrhovnom zapovjedniku
cjelokupne aus-tro-ugarske vojske nadvojvodi Friedrichu,
zapovjedniku jugozapadne vojskenadvojvodi Eugenu, glavaru vojnog
stoæera barunu Conradu, generalu Sve-tozaru BorojeviÊu na SoËi i
drugim vojskovoama. flJunaËe! Ove pjesme ne-
2288 P. DUPOR, Pisma sa ratiπta i slavonsko ratno kolo, Osijek,
Frankova tiskara, 1916., 9-10.2299 Jelica LUKA©KA, Ratne pjesme,
Zemun, Tisak Szabó & Marx, 1916.; Rudolf barun MALDINI
WIL-DENHEIMSKI, Bojni zvuci, Osijek, Tisak i naklada Ljudevita
Szeklera, 1916.; Josip MILAKOVIΔ, Sus-piria. Pjesme 1914—1916.,
Sarajevo, Tiskara flBos. Poπte«, 1916.; Gjuro PALAVR©IΔ, U
svjetskom ra-tu. Vijenac sonetâ, Split, Na vlastiti troπak, 1916.;
Felicijo SKORIΔ-PA©KIN, Ratna pjesmarica, Mos-tar, Izdanje i πtampa
πtamparije flBiser«, 1916.; Stjepan ©TEFANOVIΔ, Moj otac u boju!,
Osijek, Fran-kova tiskara, 1916.; S. TKALEC, Dusi sa bojnog polja.
Ratne pjesme 1914—1916., Zagreb, TiskaraflMerkur«, 1916.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
17
ka okriepe Tvoju duπu, da se uzmogneπ dvostrukim junaËtvom
oboriti naduπmanina Tvoga«, piπe na naslovnoj stranici jedne
pjesmarice.3300 Dok suvojnici iz 22. dalmatinske pjeπaËke pukovnije
posvetili jednu pjesmu svomebojniku Stanislavu Turudiji, naduËitelj
Vicko MarkoviÊ spjevao je u PrviÊ Lu-ci, na dan Gospe od Lurda
1916., pjesmu u slavu fldvoglavog orla i dalma-tinskih sokolova« u
ratu s Italijom na SoËi.3311
TreÊa ratna godina obiljeæena je smrÊu cara i kralja Franje
Josipa I. U po-vodu njegove smrti, 21. studenoga 1916. autori poput
Stanislava Tkaleca uZagrebu, Gaje IvasoviÊa u Splitu i Nikole
BuconiÊa-Hercegovca u Sarajevu,odali su preminulom vladaru
posljednju poËast u stihovima i prozi.3322 GajoIvasoviÊ bio je
splitski postolar koji je u slobodno vrijeme pjevao ratne pjes-me.
Njegov zemljak Jerolim Defilipis spjevao je proslov za sveËanu
zabavukoju su prigodom krunidbe Karla I. u Budimpeπti, 30. prosinca
1916., prire-dili uËenici i uËenice puËke πkole u Novigradu kod
Zadra.3333
Dok je i tijekom 1917. mnogima na bojiπtima zadnja pomisao bila
na maj-ku3344, Ivan Trtanj iz Ravnog u Hercegovini posvetio je
svoje ratne stihove si-nu u kolijevci: flSvomu sinu Ivici
namjenjujem ove pjesme, kao uspomenu namoje politiËko, domovinsko
osvjedoËenje… Kad uzrasteπ sine — a Bog Êedati! — mjeri ove pjesme
mjerom ovoga vremena, pa Êeπ ih razumjeti i bitis otcem zadovoljan!
Bog veliki neka i tebe, sine, vodi, da uviek budeπ naj-nesebiËniji
sin i sluga slavnoga svoga hrvatskoga naroda, kao πto sam i
janastojao biti. A priloæena oda neka ti svjedoËi πto si mi
bio…«.3355 Trtanj je pje-vao o hrvatskom domu i rodu, napose o Anti
StarËeviÊu, generalu StjepanuSarkotiÊu kao osvajaËu LovÊena u
crnogorskim planinama, generalu Sveto-zaru BorojeviÊu kao
branitelju SoËe prigodom talijanskih navala, caru i kraljuKarlu
itd. GruntovniËki aspirant Marko Canjar-BeciÊ pisao je ratne,
domo-ljubne, ljubavne i razne druge pjesme.3366 Hrvatski
pedagoπko-knjiæevni zbor
3300 Bojne pjesme, s. l., 1916.3311 Vicko MARKOVIΔ, U slavu
dvoglavog orla i dalmatinskih sokolova na SoËi, s. l., 1916.3322
Nikola BUCONJIΔ-HERCEGOVAC, Franjo Josip I., Sarajevo, Naklada
Daniela & A. Kajona, 1917.;Gajo IVASOVIΔ, Zadnja poËast svome
nezaboravnome apoπtolskom cesaru i kralju Frani Josipu Pr-vomu,
Split, Druπtvena tiskara, 1916.; S. TKALEC, U slavu na dan smrti
21. studenog 1916. njego-vog cesarskog i kraljevskog apoπtolskog
veliËanstva cara i kralja Franje Josipa I., Zagreb,
TiskaraflMerkur«, 1916.3333 Jerolim DEFILIPIS, Proslov, Zadar,
Nakladom Predsjedniπtva Kotarske Gospodarske Zadruge uNovigradu,
1917.3344 S. TKALEC, Ratne pjesme 1917., Zagreb, Nakladom
Stanislava Tkalca, 1917.3355 Ivan TRTANJ, Krvne kaplje, Zagreb,
Tisak Kuzme RoæmaniÊa, 1917.3366 Marko CANJAR-BECIΔ, Pjesme
18-godiπnjeg mladiÊa, Zagreb, vlastita naklada, 1916(?).
Æ. Holjevac: Hrvatske ratne pjesmarice 1914.—1918.
-
18
u Zagrebu objavio je 1917. pjesme i pripovijetke fliz sadaπnjega
rata« u zbir-ci za mladeæ, npr. pjesmu flS bojiπta daleka…« autora
Josipa MilakoviÊa:
Pismonoπa jutros na pragu nam staoI smotak nam mali tuæna oka
dao.
U njem' neπto zlatno, a i list papira, Na njem' crno slovo tuge
i nemira.
S bojiπta daleka vijest se crna piπe, Naπ uËitelj Dobro ne vraÊa
se viπe.
Za juriπa teπka junaËki on pade, Za dom i za kralja mladi æivot
dade.
Za junaπtvo divno posmrtna mu plata; Za junaËka prsa kolajna od
zlata.
Tu kolajnu sada — ko on nikog nema — Zapovjednik Ëete naπoj
πkoli sprema.
O kolajno pusta, πto ostade sama.©to nad grud'ma Dobre ne osvanu
nama?
Pismonoπo hitar! Amo veÊ ne svrni, Ne nosi nam vijesti æalosnih
i crnih! 3377
IV.U sijeËnju 1918. napisao je Josip BaraË, alias Bepo Getar,
predgovor za Split-ske ratne sonete, kao tematsko izdanje
humoristiËko-satiriËkog lista Duje Ba-lavac, s podnaslovom flGladni
soneti« i monologom flTamaπna vrimena«, kojije izvodio Mate BonaËiÊ
u splitskom kazaliπtu. Dok je na poËetku rata Za-druæni savez
racionirano opskrbljivao Split namirnicama, kasnije su se Spli-Êani
sve viπe otimali na ulici za pola litre petroleja i kilogram
pure:
Boj ti pravi joπ od jutros traje,Sve se πake nad svitinom diæu,
A u πakan ramine gamiæu: Petroleja se po pô litre daje!
Svak bi tija ufatit Ëa prije, Pa se nogan i laktima jita, Svak
se tura, za pardon ne pita, Da baranko sebi sud nalije.
3377 Za kralja i dom, Zagreb, Naklada Hrvatskoga
pedagoπko-knjiæevnog zbora, 1917., 92.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
19
Redarstvo je sasvin u nemoÊiNe zna, oÊe l' nutra oli vanka;
ViËe, skriËi, al' mu ni pomoÊi:
flU zatvor Êu stobon, … odma doma!«Na to pride masa varoπanka:
flJema li faæola? — Ajmo odma!« 3388
Izmorenost ratom i vapaji za mirom doπli su do izraæaja i u
zbirci ratnihi narodnih pjesama koje je uredio Juraj KapiÊ.3399 Kad
je rat napokon zavrπio,guslar Grgo Turkalj skitio je u stihove
svoju uspomenu na polazak u rat, putiz Karlovca i ulazak dva puta u
Srbiju, polazak u Karpate i Galiciju, bitke uBukovini (Toporovac,
RaranËa, Crni Potok, Rosulna, Bojana) i borbe na ta-lijanskom
bojiπtu (Sankt Mihael u Tirolu, Monte Belo). Nakon provedenih1609
dana na bojiπtu, u zbirci koja je objavljena u Americi napisao je:
flSvepropade, stari guslar bez zdravlja ostade, sa svojim guslama i
pjesmama svo-jim, koje evo poklanjam svojoj braÊi hrvatskoj, da
Ëitaju i vide, kroz kakovje pakao proπao ne samo Guslar, nego Ëitav
naπ narod, a s njim i cijelo sko-ro ËovjeËanstvo«.4400
Presudno odreene globalnim i totalnim ratom, kakvog do tada nije
biloi pisane najËeπÊe obiËnim jezikom, predstavljene zbirke pjesama
autentiË-nom snagom svoga izraza portretiraju kuπnje, slavu i
stradanja u Prvom svjet-skom ratu. Odlikuju se neposrednoπÊu,
pojedinaËnoπÊu i subjektivnoπÊu nji-hovih tvoraca, u πirokom
rasponu od vojnika na bojiπtima do pojedinaca upozadini. Iako ni
izdaleka ne dohvaÊaju cjelinu dehumanizirane egzistencijetijekom
Velikoga rata, pjesmarice imaju viπe dokumentarnu negoli
estetskuvrijednost, a danas su otvorene za sve vrste istraæivaËkih
pristupa.
Æeljko HoljevacCroatian Wartime Songs, 1914—1918Millions of
soldiers participated in the European and worlds battlefieldsduring
the World War I and millions of civilians in the front
background.Numerous theater plays, concerts and other cultural
activities were heldduring the four wartime years for humanitarian
causes, also many poemswere written and published on the pages of
daily newspapers and specialeditions. In Croatian cultural milieu
numerous collections of songs wereprinted, excluding the poems
published in newspapers during the World
3388 Splitski ratni soneti (Gladni soneti), Split, Druπtvena
tiskara, 1918., 23.3399 Juraj KAPIΔ, Rukovet ratnih i narodnih
pjesama, Split, ©tampom Narodne tiskare, 1918.4400 G. TURKALJ,
Hrvatske narodne ratne pjesme 1914.—1918., New York, Izdanje i
naklada Hrvat-skog lista i Danice hrvatske, s. a., 6.
Æ. Holjevac: Hrvatske ratne pjesmarice 1914.—1918.
-
20
War I. The sales were intended to support wounded soldiers,
widows andorphans of fallen soldiers, or for the benefit of the Red
Cross. The authorsof these songs, soldiers on the battlefields and
others, sang about themobilization and fighting of Croatian
regiments within the Austro-Hungarianarmy in the Balkans, Eastern
Europe and later on Italian battlefields. Thesongs, usually written
in plain language, without artistic pretensions, sing ofjingoistic
propaganda at the beginning of the war, tears and sighs duringthe
war, and starvation and yearning for peace at the end of the war.
Eventhough they do not cover whole dehumanized existence during the
GreatWar, these collections of songs have rather documentary and
not estheticvalue and today are open to all kinds of scientific
interpretations.
Keywords: Croatia, World War I, wartime songs, collections of
songs.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
21
Povrat æidovske imovine u Hrvatskoj(od donoπenja Zakona o
naknadi zaimovinu oduzetu za vrijemejugoslavenske komunistiËke
vladavinedo danas)
Ljiljana DOBROV©AKInstitut druπtvenih znanosti Ivo Pilar
Izvorni znanstveni rad(primljeno: 15. listopada 2019.)UDK
347.232.1(497.5=411.16)
347.21-022.34(497.5=411.16)
U ovom radu autorica piπe o povratu æidovske imovine u
Hrvatskoj, oddevedesetih godina 20. stoljeÊa do danas. Zbog
nedoreËenih zakona te sporostihrvatskog sudstva pitanje povrata
æidovske imovine joπ uvijek nije rijeπeno, auglavnom se aktualizira
kada se netko od hrvatskih vlasti sastaje s nekim izIzraela ili
ameriËke administracije. Prema sadaπnjim aktualnim propisima
jedinaæidovska imovina koju je moguÊe vratiti je ona oduzeta nakon
1945. godine,dok je imovina koja je oduzeta u vrijeme NDH ostala
nedirnuta, odnosnoflzaπtiÊena« zakonima koji su doneseni joπ za
vrijeme Jugoslavije. Sadaπnji povratoduzete imovine provodi se
prema Zakonu o naknadi za imovinu, oduzetu zavrijeme jugoslavenske
komunistiËke vladavine, koji je stupio na snagu 1997.godine, pri
Ëemu su pravo povrata ili naknade imali samo hrvatski dræavljani
uprvom nasljednom redu. Zakon je dopunjen 2002., kada je odluËeno
da i stranciimaju pravo povrata. Od 2002. godine oËekuju se izmjene
Zakona o naknadi,posebice one koje se tiËu æidovske imovine koja
nema nasljednika, ali do danasnisu donesene. ToËan broj
zaprimljenih i rijeπenih zahtjeva joπ uvijek jeneutvren.
KljuËne rijeËi: Æidovi, imovina, povrat imovine, Zakon o naknadi
zaimovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke
vladavine
UvodIako su u posljednje vrijeme uËinjeni veliki pomaci pri
vraÊanju jednog dije-la æidovske imovine Æidovskoj opÊini u
Zagrebu, u Hrvatskoj joπ uvijek nijeu potpunosti rijeπeno pitanje
povrata æidovske imovine ni OpÊini, a ni po-
Ovaj rad je izmijenjena i nadopunjena hrvatska verzija teksta
koji je autorica objavila na engleskomjeziku, pod naslovom
flRestitution of Jewish Property in Croatia« u Limes Plus, Jorunal
of SocialSciences and Humanities (tematski broj flHolocaust and
Restitution«) 12 (2015) 2, 65-88.
-
22
tomcima æidovskih obitelji koje su stradale u holokaustu i
kojima je raznimnaËinima oduzeta imovina (podræavljenjem,
konfiskacijom, nacionalizacijomi sl.). Povrat imovine je usporen,
uglavnom zbog nejasnoÊa i nedoreËenostipojedinih odredbi Zakona o
naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugosla-venske komunistiËke
vladavine (dalje Zakon o naknadi), koje se provodeparcijalno, ali i
zbog sporosti hrvatskog sudstva. O problematici povrata æi-dovske
imovine raspravlja se na svim dræavnim razinama, meutim, sâmo
pi-tanje i problematika oko povrata imovine uglavnom se
aktualiziraju kada senetko od visokih hrvatskih dræavnih duænosnika
sastaje s nekim iz Izraela iliameriËke administracije.11 Zadnji
posjet jednog takvog diplomata bio je utravnju 2019., kada je u
Hrvatsku stigao Thomas Yazdgerdi, posebni ameriË-ki izaslanik za
pitanje holokausta. Tijekom posjeta Zagrebu susreo se s mi-nistrom
pravosua Draæenom BoπnjakoviÊem, predsjednicom
KolindomGrabar-KitaroviÊ, predsjednikom Sabora Gordanom
JandrokoviÊem, zagre-baËkim gradonaËelnikom Milanom BandiÊem te
predstavnicima æidovske za-jednice u Hrvatskoj.22
O segmentima povrata æidovske imovine raspravlja se viπe od
dvadesetgodina, te se opetovano, iz godine u godinu, upuÊuju
kritike hrvatskoj vla-di da se premalo zauzima oko povrata imovine,
uz napomenu da je potreb-no donijeti poseban zakon ili izmjene
postojeÊeg, koji bi na pravedan naËinregulirao taj problem.33 Uz
kritike predstavnika Æidovske opÊine u Zagrebu,
11 flI dalje postoje nepodmirena pitanja o povratu æidovske
imovine u Hrvatskoj«, Ëlanak objavljen18. travnja 2019.,
https://direktno.hr/domovina/i-dalje-postoje-nepodmirena-pitanja-o-povratu-zi-dovske-imovine-u-hrvatskoj-153198/;
Enis ZEBIΔ, flYazdgerdi: Hrvatska joπ nije rijeπila povrat
æidov-ske imovine,« 18. travnja 2019.;
https://www.slobodnaevropa.org/a/29889761.html; flU Zagreb
stigaoposebni izaslanik State Departmenta za pitanje Holokausta«,
vijest od 16. travnja
2019.;https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-zagreb-stigao-posebni-izaslanik-state-departmenta-za-pitanja-holokausta-primio-ga-je-jandrokovic-razgovarali-su-o-potpori-rh-zidovskim-zajednicama/8748554/.
Pristup ostvaren 4. 10. 2019.22 flI dalje postoje nepodmirena
pitanja o povratu æidovske imovine u Hrvatskoj«, Ëlanak
objavljen18. travnja 2019.,
https://direktno.hr/domovina/i-dalje-postoje-nepodmirena-pitanja-o-povratu-zidovske-imovine-u-hrvatskoj-153198/
; Enis ZEBIΔ, flYazdgerdi: Hrvatska joπ nije rijeπila povrat
æi-dovske imovine«, 18. travnja 2019.;
https://www.slobodnaevropa.org/a/29889761.html. Pristup ost-varen
3. 10. 2019.33 flIzaslanstvo WJRO-a u Saboru«, Ubrzati povrat
æidovske imovine, objavljeno 16. oæujka
2018.http://www.glas-slavonije.hr/358770/1/Ubrzati-povrat-zidovske-imovine.
U oæujku 2018. Hrvatskuje posjetilo izaslanstvo Svjetske æidovske
organizacije za povrat imovine (World Jewish
RestitutionOrganization-WJRO) i posebni izaslanik ameriËkog State
Departmenta Tom Yazdgerdi; flÆidovi traæepovrat imovine koju im je
oduzeo ustaπki reæim«, Ëlanak od 13. travnja
2016.,https://www.vecernji.hr/vijesti/zidovi-traze-povrat-imovine-koju-im-je-oduzeo-ustaski-rezim-1075828;
flWorld Jewish Restitution Organization Delegation Visits Croatia«,
https://www.total-croatia-news.com/politics/26685-world-jewish-restitution-organization-delegation-visits-croatia.Pristup
ostvaren 4. 10. 2019.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
23
brojnih æidovskih organizacija, World Jewish Restitution
Organization(WJRO),44 Europskog æidovskog kongresa (EJC), ponajviπe
kritika upuÊeno jeiz Washingtona i State Departmenta.55 O povratu
æidovske imovine u Hrvat-skoj u nekoliko posljednjih godina
raspravlja se i na meunarodnim konfe-rencijama i okruglim
stolovima, na kojima se usporeuju postignuti rezulta-ti zemalja u
okruæenju, ali i πire, pri rjeπavanju povrata imovine
æidovskimobiteljima.66
Gdje je nastao problem, ako se zna da je Republika Hrvatska
1997. godi-ne donijela Zakon o naknadi, te u lipnju 2009., zajedno
sa 46 drugih dræavapotpisala Terezinsku deklaraciju kojom se
obvezala rijeπiti pitanje povrata?77
Problem je u samom naslovu Zakona, jer prema Zakonu o naknadi, o
ko-jem Êemo kasnije reÊi neπto viπe, jedina imovina Æidova (i svih
ostalih) ko-ju je moguÊe vratiti je ona oduzeta nakon 15. svibnja
1945. godine, dok seimovina koja je oduzeta u vrijeme Nezavisne
Dræave Hrvatske ne vraÊa, oso-bito ona koja je ostala bez
nasljednika, a trenutno je u vlasniπtvu grada, op-Êina, æupanija,
dræave ili pojedinaca. BuduÊi da se zakon ne proteæe na odu-zimanje
imovine u vrijeme NDH, govorimo o povratu samo jednog dijela
æi-
44 flWJRO Croatia Operations«,
https://wjro.org.il/our-work/restitution-by-country/croatia/.
Pristupostvaren 4. 10. 2019.55 fl2018 Report on International
Religious Freedom. Croatia«
https://www.state.gov/reports/2018-re-port-on-international-religious-freedom/croatia/;
https://www.state.gov/wp-content/uploads/2019/05/CROATIA-2018-INTERNATIONAL-RELIGIOUS-FREEDOM-REPORT.pdf.
Pristup ostvaren 5.10. 2019.66 U Beogradu je od 11. do 12. svibnja
2015. organizirana meunarodna konferencija pod naslovomflThe
Holocaust and Restitution« na kojoj je, uz ostale predavaËe,
sudjelovala i autorica ovog rada.Organizatori konferencije dosad su
objavili tri tematska broja Ëasopisa Limes Plus, Journal of
socialsciences and humanities, posveÊenih povratu æidovske imovine:
11 (2014) 2, tema broja: flNaciona-lizacija, konfiskacija,
restitucija«; 12 (2015) 2, tema broja: flHolocaust and
Restitution«, Nikola Samar-dæiÊ ur.; 15 (2018) 1+2/3, tema broja
flHolocaust and Restitution in former Yugoslavia: Legal
andHistorical Challenges«, Haris DajË, ur. Radovi koji se jedinim
dijelom tematski dotiËu problematikepovrata æidovske imovine u
Hrvatskoj su: N. SAMARDÆIΔ, flNacionalizacija, konfiskacija i
restituci-ja:istorijska, pravna i politiËka pitanja«, Limes Plus 11
(2014) 2, 7-24; Wesley A. FISCHER, flRestitu-tion of Art, Judaica,
and Other Cultural Property Plundered in Serbia during World War
II«, LimesPlus 11 (2014) 2, 57-66; World Jewish Restitution
Organization, flPosition Paper on Restitution inFormer Yugoslavia«,
Limes Plus, 11 (2014) 2, 161-172; N. SAMARDÆIΔ, flSeveral ideas on
Holocaustand Restitution in Historical overview: Serbian Ethical
and Property Dilemma and the Legacy of An-ti-Semitism«, Limes Plus
12 (2015) 2, 7-20; Rory YEOMANS, flThe Strange Absence of Wartime
Stu-dies of Aryanization: Explaining a Historiographical Anomaly«,
Limes Plus 15 (2018) 2-3, 83-128. 77 flTerezinska deklaracija«
http://www.cendo.hr/Novosti.aspx?id=473&title=terezinska-deklaracija;http://www.wjro.org.il/Web/Default.aspx.
Pristup ostvaren 4. 10. 2019. Na poziv tadaπnjeg pred-sjednika
»eπke Republike, u Terezinu je od 26. do 30. lipnja odræana
konferencija na kojoj je sud-jelovalo 46 zemalja, meu kojima i
Hrvatska. Na tom sastanku donesena je Terezinska deklaracijao
znaËajnim pitanjima za Æidove, osobito za one koji su preæivjeli
holokaust. Na konferenciji surazmatrana pitanja od povrata i
restitucije, edukacije i sjeÊanja, do istraæivanja i prezentacije
baπti-ne — na meunarodnom planu i nacionalnim razinama.
Lj. Dobrovπak: Povratak æidovske imovine u Hrvatskoj (od
donoπenja Zakona...)
-
24
dovske imovine pojedinaca, te imovini æidovskih druπtava i
organizacija ko-ja je konfiscirana zakonima iz 1946. i 1947.
godine, koji su zabranili djelova-nje zaklada, kao i dijela imovine
koja je nacionalizirana 1958. godine (tadasu to bila gradiliπta u
vlasniπtvu æidovske opÊine, te poslovni prostori u Za-grebu,
Osijeku i Splitu).88 To naravno nije sva æidovska imovina, jer
postojerazlike kad je u pitanju æidovska imovina u Hrvatskom
primorju i Dalmaciji,koja je uglavnom ostala u posjedu æidovskih
zajednica i za vrijeme Drugogsvjetskog rata, te kasnije, u
Jugoslaviji. U ovu imovinu ne ulazi ni ona kojaje nakon Drugog
svjetskog rata prodana od strane Saveza jevrejskih
opπtinaJugoslavije, niti imovina, odnosno zemljiπta na kojima su se
nalazile æidov-ske institucije ili sinagoge, koje su sruπene u
vrijeme Nezavisne Dræave Hr-vatske, ali i kasnije, a danas se na
njima nalaze stambene zgrade ili poslov-ni prostori.99
O kojoj se onda imovini radi i koliko je toga vraÊeno? O nekim
konkret-nim podatcima i brojkama teπko je govoriti, a joπ je teæe
govoriti o vrijednos-ti te imovine, kao i o broju pristiglih
zahtjeva u kojima se traæi povrat. U in-tervjuu za VeËernji list, u
lipnju 2019. godine, ministar pravosua DraæenBoπnjakoviÊ izjavio
je, osvrnuvπi se na kritike i nezadovoljstvo predsjednikaÆidovske
opÊine Zagreb oko povrata æidovske imovine, da je prema aæuri-ranim
podatcima Republika Hrvatska, naknadama i procesima povrata
ne-kretnina ærtvama holokausta i komunizma, isplatila i vratila
imovinu vrijed-nu oko 110 milijuna USD (oko 730 milijuna kuna).1100
Prema nesluæbenim po-datcima koje je iznio potpredsjednik Sabora,
dr. Æeljko Reiner, u oæujku2018. godine, na temelju Zakonu o
naknadi, zaprimljeno je 55 tisuÊa zahtje-va hrvatskih graana za
povrat imovine, od Ëega je pravomoÊno rijeπeno oko45 tisuÊa. BuduÊi
da se podatci ne navode po vjerskoj i nacionalnoj pripad-nosti,
nije moguÊe utvrditi toËan broj pravomoÊno rijeπenih zahtjeva koji
seodnose na pripadnike æidovske zajednice. Nesluæbene informacije
govore onajmanje 244 pravomoÊno rijeπena predmeta za povrat imovine
pripadnici-ma æidovske zajednice.1111 Kada je autorica ovih redaka
pokuπala saznati ko-
88 flPovrat imovine — Æidovi ne traæe povlastice«, Bilten
Æidovske opÊine Zagreb 36 (1994), 2. U Za-grebu to su bile dvije
poslovne zgrade, te zgrada bivπeg Nadrabinata koja je
nacionalizirana 1958.,a nalazila se na uglu Petrinjske i Amruπeve.
99 flIntervju Ognjen Kraus, Povrat æidovske imovine — ipak se
kreÊe«, Ha kol 129 (2013), 4-6. 1100 Marinko JURASIΔ, flHrvatska
æidovskoj zajednici vratila najviπe imovine, 110 milijuna dolara«,
Ëla-nak od 3. lipnja 2019.
https://www.vecernji.hr/vijesti/koliku-su-zidovi-dobili-odstetu-u-12-zemalja-komunizma-1323358.
Pristup ostvaren 4. 10. 2019.1111 flUbrzati povrat æidovske
imovine«, vijest od 16. oæujka 2018.
http://www.glas-slavonije.hr/358770/1/Ubrzati-povrat-zidovske-imovine;
flReiner: Postoji politiËka volja za ubrzanu restituciju æi-dovske
imovine«, Ëlanak od 16. oæujka 2018.
https://lider.media/aktualno/reiner-postoji-politicka-
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
25
liko je æidovske imovine vraÊeno do 2015. godine, od
Ministarstva pravosu-a dobila je informaciju da takvih podataka
nemaju jer ne vode sluæbenuevidenciju o podnesenim zahtjevima,1122
a od zagrebaËkog odvjetnika S. T.,koji je ujedno i pravni zastupnik
Æidovske opÊine Zagreb, priopÊeni su jojsamo podatci za Æidovsku
opÊinu Zagreb i one pojedince koje S. T. u ovomprocesu zastupa, o
Ëemu Êe biti govora u nastavku teksta. Sve ovo potvru-je iznesenu
tvrdnju da je nemoguÊe govoriti o konkretnim podatcima, o ko-joj se
i kolikoj toËno imovini radi, bez detaljnijeg istraæivanja imovine
koja jebila u rukama æidovskih obitelji prije nastanka Nezavisne
Dræave Hrvatske.Tu opet dolazimo do problema, jer do danas ne
postoje toËni podatci ni obroju Æidova u Hrvatskoj i Zagrebu, a
kamoli detaljnije procjene o kojoj seimovini radi.1133
PljaËka æidovske imovineNajveÊi dio æidovske imovine oduzet je
za vrijeme NDH, kada nisu nestaja-le samo æidovske obitelji, veÊ je
konfiscirana i njihova imovina.1144 Nije bilobolje ni nakon
zavrπetka Drugoga svjetskog rata. Joπ za vrijeme rata, odnos-no u
njegovoj zavrπnoj etapi i neposredno poslije zavrπetka, nova vlast
na
volja-za-ubrzanu-restituciju-zidovske-imovine-47124. Pristup
ostvaren 4. 10. 2019. U oæujku 2018. uHrvatskom saboru gostovalo je
izaslanstvo Svjetske æidovske organizacije za povrat imovine
(WorldJewish Restitution Organization — WJRO); podatke o po povratu
imovine iznio je prilikom posje-ta potpredsjednik Sabora Æeljko
Reiner.1122 Elektronska poπta upuÊena autorici rada od samostalnog
Odjela za odnose s javnoπÊu Ministar-stva pravosua RH, 7. svibnja
2015. godine. 1133 Dio hrvatskih povjesniËara bavio se
podræavljenjem æidovske imovine za vrijeme Nezavisne Dr-æave
Hrvatske te je objavljeno nekoliko Ëlanaka, no ne postoji sumarno
istraæivanje koje bi popi-salo svu imovinu æidovskih obitelji koja
je za vrijeme NDH podræavljena. Vidi: Nada KISIΔ-KOLA-NOVIΔ,
flPodræavljenje imovine Æidova u NDH«, »asopis za suvremenu
povijest 30 (1998) 3, 429-453; Zlata ÆIVAKOVIΔ-KERÆE,«
Podræavljenje imovine Æidova u Osijeku u NDH« »asopis za suvre-menu
povijest 39 (2007) 1, 97-116; Naida MIHAL BRANDL, flÆidovski
identitet/i u Hrvatskoj nakonDrugog svjetskog rata: kratak
pregled«, Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina
—-europski izazovi, Ljiljana Dobrovπak, Ivana Æebec ©ilj, ur.,
Zagreb, Institut druπtvenih znanosti IvoPilar, 2015., 167-194;
ISTA, flDjelatnost Æidovske bogoπtovne opÊine u Zagrebu od 1945. do
1946.«,Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 47 (2015) 2, 675-710.;
ISTA, flJews between two totalitarian sys-tems: property
legislation«, Review of Croatian History 12 (2016) 1, 103-127;
ISTA, flÆidovska topo-grafija Zagreba kojeg viπe nema«, Historijski
zbornik 69 (2016) 1, 91-103; Ivo GOLDSTEIN, SlavkoGOLDSTEIN,
Holokaust u Zagrebu, Zagreb, Novi Liber, 184-185. U knjizi I. i S.
Goldsteina navodise da podatak da je, prema nekim procjenama,
ustanovljeno da su vlasti NDH opljaËkale æidovskuimovinu u
vrijednosti veÊoj od 25 milijardi dinara, po cijenama iz 1939.
godine. U izvjeπtaju Zemalj-ske komisije procjenjuje se da je
dræava nakon 1945. godine uspjela prikupiti oko 5 milijardi
kunaæidovske imovine, a da je flrastepena imovina od kojih 50
milijardi kuna na podruËju NDH, a u Hr-vatskoj oko 36
milijardi«.1144 Vidi: N. KISIΔ-KOLANOVIΔ, flPodræavljenje imovine
Æidova u NDH«, 429-453; Z. ÆIVAKOVIΔ--KERÆE, flPodræavljenje
imovine Æidova u Osijeku u NDH«, 97-116.
Lj. Dobrovπak: Povratak æidovske imovine u Hrvatskoj (od
donoπenja Zakona...)
-
26
prostoru Jugoslavije poËela je ureivati vlasniËke odnose.1155
Prije nego objas-nimo kronologiju povrata æidovske imovine u
Republici Hrvatskoj, u krat-kom pregledu iznijet Êemo kronologiju
stradanja i pljaËke æidovske imovine.
Naime, kao πto je u prethodnom poglavlju naglaπeno, nemoguÊe je
izni-jeti precizne podatke o broju Æidova u Hrvatskoj prije Drugog
svjetskog ra-ta, s obzirom na razliËitu metodologiju, kao i
definiciju pojma Æidov, te raz-liËite procjene broja prijeratnog
æidovskog stanovniπtva, kao i onoga poslije-ratnog. Prije Drugoga
svjetskog rata i osnivanja NDH, na prostoru Hrvatskepostajala je 41
æidovska opÊina, u nekim mjestima Ëak dvije,1166 a danas ih jesamo
osam — prema internetskoj stranici Æidovske opÊine u Zagrebu,
usklopu Koordinacije æidovskih opÊina u Republici Hrvatskoj.1177
Izvan Koordi-nacije æidovskih opÊina u Zagrebu postoji i Æidovska
vjerska zajednica flBetIsrael«.1188 Prema raznim statistiËkim
izvorima i procjenama, od autora do au-tora, do uspostave NDH na
prostorima danaπnje Republike Hrvatske (Hrvat-ska, Slavonija i
Srijem) æivjelo je izmeu 23.000 i 26.000 Æidova,1199 u Dalma-
1155 Marijan MATICKA, flZakonski propisi o vlasniËkim odnosima u
Jugoslaviji (1944.—1948.)«, Rado-vi Zavoda za hrvatsku povijest 25
(1991) 1, 123-148. Tomislav ANIΔ, flNormativni okvir podræavlje-nja
imovine u Hrvatskoj/Jugoslaviji 1944.—1946.«, »asopis za suvremenu
povijest 39 (2007) 3, 25--62.1166
http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=4&key=3&key1=4.
Pristup ostvaren 5. 7.2019. Viπe o æidovskim opÊinama u Hrvatskoj
vidi: Vidosava NEDOMA»KI, S. GOLDSTEIN, flSavezjevrejskih opπtina
Jugoslavije«, Æidovi na tlu Jugoslavije, Katalog izloæbe, Ante
SoriÊ, ur., Zagreb,Muzejski prostor, 1988., 113-142. Viπe o
Æidovima u Jugoslaviji do 1945. vidi u: Harriet PASS FREI-DENREICH,
The Jews of Yugoslavia, A Quest for Community, Philadelphia, Jewish
Publication So-ciety of America, 1979. 1177
http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=77&key=26&key1=77.
Pristup ostvaren 5.7. 2019. Koordinaciju æidovskih opÊina u RH,
koja se nalazi na adresi PalmotiÊeva 16, Ëine æidov-ske opÊine
»akovec, Daruvar, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod i
Split. 1188 http://www.bet-israel.com/. Pristup ostvaren 5. 7.
2019.1199 Marica KARAKA© OBRADOV, Novi mozaici nacija u flnovim
poredcima«, migracije stanovniπtvana hrvatskom podruËju tijekom
Drugoga svjetskoga rata i poraÊa, Zagreb, Hrvatski institut za
po-vijest, 2014, 239-286; ISTA, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske
nakon Drugoga svjetskoga rata«, Histo-rijski zbornik 66 (2013) 2,
391-404; Esther GITMAN, When Courage Prevailed. The Rescue and
Sur-vival of Jews in the Independent State of Croatia 1941—1945,
St. Paul, MN, Paragon House, 2011.,XXII, 24; ISTA, Kad hrabrost
prevlada. Spaπavanje i preæivljavanje Æidova u Nezavisnoj Dræavi
Hr-vatskoj 1941.—1945., Zagreb, KrπÊanska sadaπnjost, 2012., 26,
66; Julija KO©, flNezavisna Dræava Hr-vatska: osvrt iz danaπnjice«,
Holokaust, ljudska prava i obrazovanje, prilog za uvoenje nastave
oHolokaustu u programe osnovnih i srednjih πkola, Dean Friedrich,
ur., Zagreb, Æidovska opÊinaZagreb, 2008., 55; I. GOLDSTEIN,
flSolidarnost i pomoÊ Æidovima u Hrvatskoj«, Radovi Zavoda
zahrvatsku povijest 34-35-36 (2004) 1, 205-228; ISTI, flGenocid nad
Æidovima u Nezavisnoj Dræavi Hr-vatskoj«, Povijest u nastavi 2
(2004) 1, 40-50; ISTI, flIstraæivanje æidovskih ærtava: Razmatranja
o Za-grebu i Hrvatskoj«, Dijalog povjesniËara/istoriËara 5,
Hans-Georg Fleck, Igor Graovac, ur., Zagreb,Friedrich Naumann
Stiftung, 2002., 447; Vladimir ÆERJAVIΔ, flDemografski pokazatelji
o stradanji-ma Æidova u NDH«, Antisemitizam, Holokaust,
antifaπizam, Studia Iudaico-Croatica 1, Ognjen Kra-us, ur., Zagreb,
Æidovska opÊina Zagreb, 1996., 133-138; N. MIHAL BRANDL,
flDjelatnost Æidovske
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
27
ciji oko 400,2200 a na bosansko-hercegovaËkom podruËju oko
14.000.2211 U ho-lokaustu je stradalo izmeu 75 i 80 posto svih
Æidova s podruËja Hrvatske.2222
NajveÊi dio stradao je Jasenovcu, potom u Auschwitzu i drugim
nacistiËkimlogorima.2233 Prema procjenama, rat i holokaust na
podruËju NDH preæivjeloje od 9000 do 12.000 osoba.2244 S podruËja
Hrvatske (sjeverna Hrvatska, Sla-vonija i Srijem) preæivjelo je
neπto viπe od 5000, tj. oko 20 posto, a s podru-Ëja Dalmacije, od
400 Æidova, preæivjelo je 250.2255 KonaËna bilanca o
brojupreæivjelih Æidova, nakon zavrπetka Drugoga svjetskog rata s
prostora Hrvat-ske joπ uvijek nije konaËna i bazira se na
procjenama, zbog Ëega postojeznatna odstupanja.2266 Nakon rata i
stvaranja dræave Izrael, preæivjeli ÆidovisuoËili su se s odlukom
hoÊe li ostati u Jugoslaviji / Hrvatskoj ili Êe otiÊi uPalestinu,
odnosno Izrael.2277 Jedan dio odluËio se iseliti, te je pojedinaËno
ise-
bogoπtovne opÊine u Zagrebu od 1945. do 1946.«, 685-686. Kada se
govori o broju Æidova na pros-toru NDH, podatci su veÊi jer se
ubrajaju i æidovske zajednice koje su se nalazile na prostoru
Bos-ne i Hercegovine i istoËnog Srijema (bez Meimurja i Baranje).
Prema razliËitim izvorima na po-druËju NDH æivjelo je izmeu 38.000
i 39.000 Æidova. 2200 S. GOLDSTEIN, flKonaËno rjeπenje jevrejskog
pitanja u jugoslavenskim zemljama«, Æidovi na tluJugoslavije,
190.2211 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske nakon
Drugoga svjetskoga rata«, 391.;I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN,
Holokaust u Zagrebu, 636-637.2222 I. GOLDSTEIN, flGenocid nad
Æidovima u Nezavisnoj Dræavi Hrvatskoj«, 40-50; ISTI,
flIstraæivanjeæidovskih ærtava«, 445-463; I. GOLDSTEIN, S.
GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 636-348; S.GOLDSTEIN, flKonaËno
rjeπenje jevrejskog pitanja u jugoslavenskim zemljama«, 181-198,
190; Pre-cizan broj ubijenih Æidova, kao ni preæivjelih, nikada se
neÊe u potpunosti saznati, jer su podatcirazliËiti, ovisno od
autora do autora. U radu autora S. Goldsteina navedeno je da je na
podruËjutadaπnje Jugoslavije æivjelo 76.654 Æidova, a preæivjelo je
oko 16.500. U knjizi Jaπe Romana, Jevre-ji Jugoslavije 1941—1945 —
Ærtve genocida i uËesnici narodnooslobodilaËkog rata, navodi se da
jeu predratnoj Jugoslaviji æivjelo 82.242 Æidova, a stradalo ih je
67.248., odnosno 81,76%. Prema J.Romanu, od 25.000 Æidova, koliko
ih je prije rata æivjelo u Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu,
stradaloje 20.000 (80%), a u Dalmaciji, od 400, stradalo je 148
(37%). J. Romano je svojim procjenama obroju stradalih Æidova u
Jugoslaviji obuhvatio i pokrπtene Æidove, kao i æidovske izbjeglice
(oko4000), πto su se u vrijeme stradanja nalazile na teritoriju
Kraljevine Jugoslavije, a dolazile su iz ze-malja koje su se bile
pod TreÊim Reichom. Usp, J. ROMANO, Jevreji Jugoslavije 1941—1945 —
Ærtvegenocida i uËesnici narodnooslobodilaËkog rata, Beograd,
Jevrejski historijski muzej, 1980., 14.2233 S. GOLDSTEIN, flKonaËno
rjeπenje jevrejskog pitanja u jugoslavenskim zemljama«, 191. Autor
S.Goldstein oslanja se na podatke iz knjige J. Romana, Jevreji
Jugoslavije 1941—1945 gdje je nave-deno da je od 67.500 stradalih
fljugoslavenskih Æidova«, oko 24.000 ubijeno u njemaËkim logorima,a
oko 39.000 u logorima na prostoru tadaπnje Jugoslavije (najviπe u
Jasenovcu, Sajmiπtu i Topov-skim πupama u Beogradu), oko 1300
poginulo je kao borci i suradnici NOV-a, oko 3000 strijeljanoje kao
taoci, ubijeno po zatvorima ili su pali kao ærtve individualnog
terora.2244 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske
nakon Drugoga svjetskoga rata«, 393--396. Vidi poglavlje,
flProcjene o broju preæivjelih jugoslavenskih i hrvatskih
Æidova«.2255 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske
nakon Drugoga svjetskoga rata«, 394.;I. GOLDSTEIN, flGenocid nad
Æidovima u Nezavisnoj Dræavi Hrvatskoj«, 49. 2266 M. KARAKA©
OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga
rata«, 393.
Lj. Dobrovπak: Povratak æidovske imovine u Hrvatskoj (od
donoπenja Zakona...)
-
28
ljavanje Æidova iz Jugoslavije trajalo u razdoblju od 1945. do
1947. godine, aorganizirano od 1948. do 1952.2288 Koliko se toËno
Æidova iselilo iz tadaπnjeJugoslavije, joπ je uvijek nemoguÊe
ustanoviti, pa se i te brojke temelje naprocjenama. Tako se u
hrvatskoj i srpskoj historiografiji navode razliËiteprocjene za
razdoblje od 1948. do 1952. godine, a seæu u rasponu od preko7000
do 8500 iseljenih Æidova. Nakon zadnjeg vala, u srpnju 1952., u
tadaπ-njoj Jugoslaviji je ostalo oko 6100 Æidova,2299 a u Hrvatskoj
neπto viπe od2000.3300 Pri svakom sljedeÊem popisu,3311 sve do
posljednjega, provedenog2011. godine, u Hrvatskoj je evidentiran
sve manji broj Æidova, pa je tako,prema sluæbenom popisu
stanovniπtva iz godine 2011., u Republici Hrvatskojæivjelo 509
Æidova po nacionalnosti, a 536 po vjeri. Procjenjuje se da
cijelaæidovska zajednica danas ima oko 2000 Ëlanova, razasutih u 57
gradova i op-Êina, od kojih se veÊina ne izjaπnjava kao
Æidovi.3322
Isto tako, nemoguÊe je iznijeti toËne podatke koliko je Æidova
prije rataæivjelo u Zagrebu, niti koliko ih je stradalo. Prema
nekim procjenama, u Za-grebu je æivjelo oko 12.000 pripadnika
æidovske zajednice,3333 a preæivjelo ihje od 2000 do neπto viπe od
3000.3344 A prema nekim pokazateljima, zagrebaË-
2277 Isto, 396. 2288 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje Æidova iz
Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata«, 397--404; Viπe o
iseljavanju vidjeti, u: Mladenka IVANKOVIΔ, Jevreji u Jugoslaviji
(1944—1952). Kraj ilinovi poËetak, Beograd, Institut za noviju
istoriju Srbije, 2009.; ISTA, Alije jugoslavenskih Jevreja uIzrael,
Beograd, HERAedu, 2017.; N. MIHAL BRANDL, Æidovi u Hrvatskoj od
1944./5. do 1952.(doktorska teza), Zagreb, Filozofski fakultet
SveuËiliπta u Zagrebu, 2015.2299 M. KARAKA© OBRADOV, flIseljavanje
Æidova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata«, 403.3300 Melita
©VOB, Æidovi u Hrvatskoj, Æidovske zajednice, I., II. nadopunjeno
izdanje, Zagreb, K. D.Miroslav ©alom Freiberger, Æidovska opÊina
Zagreb, 2004., 381.3311 Vidi: M. ©VOB Æidovska populacija u
Hrvatskoj i Zagrebu, Zagreb, Æidovska opÊina Zagreb, Is-traæivaËki
i dokumentacijski centar CENDO, 2010. 3322 flÆidovi u Hrvatskoj —
mala, ali ugledna zajednica«
https://www.dw.com/hr/%C5%BEidovi-u-hrvatskoj-mala-ali-ugledna-zajednica/a-39407459;
Popis stanovniπtva, kuÊanstava i stanova 2011.,Stanovniπtvo prema
dræavljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, Zagreb,
Dræavni zavod zastatistiku Republike Hrvatske, 2013., 11.
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf. Pristup
ostvaren 5. 7. 2019.3333 Mihael SOBOLEVSKI, flZagrebaËka æidovska
opÊina od 1941. do 1945. godine«, Dva stoljeÊa po-vijesti i kulture
Æidova u Zagrebu i u Hrvatskoj, Ognjen Kraus, ur. Zagreb, Æidovska
opÊina Zagreb,1998., 28; U radu M. Sobolevskog navedeno je da su u
Zagrebu, prije Drugog svjetskog rata, dje-lovale tri æidovske
opÊine: Jevrejska vjeroispovijedna opÊina u Zagrebu, aπkenaska
opÊina sa sje-diπtem u PalmotiÊevoj 16, s 8000 Ëlanova, sefardska u
KaradæiÊevoj 3 (danas ul. Kneza Mutimira)s 800 Ëlanova, te
aπkenaska ortodoksna u Dugoj ulici 32 (danas RadiÊeva), sa 160
Ëlanova. U gra-du se pred rat naπlo i oko 1800 Æidova izbjeglica iz
TreÊeg Reicha te se izvan statistika æidovskihzajednica nalazilo
joπ 1245 osoba, koje su preπle na neku drugu vjeru. Prema ovim
podatcima uZagrebu je prije uspostave Nezavisne Dræave Hrvatske
bilo neπto viπe od 12.000 Æidova.3344 I. GOLDSTEIN, flIstraæivanja
æidovskih ærtava: razmatranja o Zagrebu i Hrvatskoj«, 445-463; N.
MI-HAL BRANDL, flDjelatnost Æidovske bogoπtovne opÊine u Zagrebu od
1945. do 1946.«, 687;
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
29
ki Æidovi raspolagali su znatnom imovinom (nepokretnom i
pokretnom), nokako joπ nisu provedena istraæivanja koja govore πto
su sve posjedovali hr-vatski i zagrebaËki Æidovi, teπko je govoriti
o konkretnim brojkama.3355
Uz protuæidovske mjere koje su se poËele provoditi po uspostavi
NDH,zapoËelo je i pljaËkanje æidovske imovine.3366 U vezi s tim,
ustaπke su vlastiubrzo izdale niz zakonskih odredbi kojima su
prisvajali imovinu graana æi-dovskog podrijetla. Vladine agencije
preuzimale su æidovska trgovaËka, obrt-niËka i veleobrtniËka
poduzeÊa, financijske ustanove i objekte za iznajmlji-vanje, a
potom ih prodavale privatnim strankama ili je imetak
podræavljen.Æidovska imovina oduzimana je u nekoliko navrata, da bi
konaËno, premaZakonskoj odredbi o podræavljenju æidovske imovine od
30. listopada 1942.godine, vlasniπtvom NDH postala sva imovina, kao
i prava koja iz nje pro-izlaze, svih osoba koje se smatraju
Æidovima, prema toËki 3 Zakonske odred-be o rasnoj pripadnosti od
30. travnja 1941., kao i nasljedstvo takvih osobaumrlih poslije 10.
veljaËe 1941., koja tim danom postaje vlasniπtvo NDH. Na-kon
donoπenja te odredbe, svako posjedovanje podræavljene imovine
pro-glaπeno je kriviËnim djelom. Izuzeti su samo oni Æidovi kojima
je poglavnikpriznao arijsko pravo.3377 Pod podræavljenim imetkom
podrazumijevale su se
I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 636-648; U
knjizi Holokaust u Zagrebu, au-tori navode da se u popisima
preæivjelih za grad Zagreb 1946. godine spominje brojka od 2214
oso-ba. 3355 I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 173.
PaveliÊ je u lipnju 1941., na sastan-ku s Hitlerom tvrdio da su
Æidovi u Hrvatskoj imali flznatan utjecaj na svim poljima — u
industrijiËak 70%«. U knjizi Holokaust u Zagrebu, autori navode da
je taj broj daleko manji od stvarnog, jerda su u dioniËkim
druπtvima Æidovi prije travnja 1941. imali 7%, a u trgovini 23%
udjela. N. KISIΔ--KOLANOVIΔ, flPodræavljenje imovine Æidova u NDH«,
452. U radu autorica navodi da je podræav-ljenjem imovine bez
naknade Æidovima oduzeta imovina vrijedna oko 6.711,369.971
ondaπnjih ku-na, a njihov je gospodarski poloæaj sveden na goli
minimum. Prema izraËunima autorice, koja seoslanja na IzvjeπÊe
Ureda za podræavljeni imetak, stanje od 15 rujna 1943. godine, u
iznosima po-dræavljena imovina Æidova i iseljenih osoba NDH izgleda
ovako: 65,14% podræavljenih zgrada,22,87% trgovaËkih i obrtniËkih
poduzeÊa, 5,82% veleobrtnih poduzeÊa, 3,60% vrijednosnica i
2,58%pokretne imovine.3366 I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, Holokaust u
Zagrebu, 106. Dana 11. travnja ujutro 1941. Gesta-po je zaposjeo
zgradu Æidovske opÊine u PalmotiÊevoj 16 te zapeËatio blagajnu i
zaplijenio arhiv.Odneseno je 328.000 dinara gotovine i oko 500.000
dinara na knjiæicama. Iz blagajne Hevre Kadis-he odneseno je
400.000 dinara i na uloænim knjiæicama joπ 500.000; iz blagajne
Keren Kajemetaoko 300.000 dinara, iz bankovnog zavoda EZRA oko
3,000.000 dinara.3377 Vidi viπe o tome: N. KISIΔ-KOLANOVIΔ,
flPodræavljenje imovine Æidova u NDH«, 429-453; Z.
ÆI-VAKOVIΔ-KERÆE, flPodræavljenje imovine Æidova u Osijeku u NDH«,
97-116; I. GOLDSTEIN, S.GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, 173-197; N.
MIHAL BRANDL, Æidovi u Hrvatskoj od 1944/5 do1952, 172-174; ISTA,
flDjelatnost Æidovske bogoπtovne opÊine u Zagrebu od 1945. do
1946.«, 678--679. Uz seriju rasnih zakonskih odredbi dio odredbi
odnosio se i na imovinu, a ovdje Êemo spo-menuti samo neke:
Zakonska odredba o saËuvanju hrvatske narodne imovine od 19.
travnja 1941.;Zakonska odredba o redovitom poslovanju i spreËavanju
sabotaæe u privrednim poduzeÊima od 2.
Lj. Dobrovπak: Povratak æidovske imovine u Hrvatskoj (od
donoπenja Zakona...)
-
30
pokretnine, dragocjenosti, nekretnine, veleobrtna poduzeÊa,
trgovaËka po-duzeÊa, obrtna poduzeÊa i vrijednosni papiri (dionice,
obveznice, zaduæni-ce, sreÊke, police osiguranja i uloæne
knjiæice). Od oæujka 1943. godine narasprodaju su stavljena sva
æidovska poduzeÊa i trgovine. Jedan dio ustaπkaje vlast poklonila
pojedinim dræavnim organizacijama, a ostatak su pokupo-vali
pojedinci bliski vlastima, uz minimalnu naknadu. Smatra se da je
najvi-πe podræavljenih pokretnina dospjelo u privatno vlasniπtvo,
buduÊi da vlastnije bila u stanju sprijeËiti zloupotrebe.3388
Ustaπka se administracija sve dokraja rata temeljito bavila pravnim
aspektima otimanja æidovske imovine. Ta-ko je 24. oæujka 1945.,
samo Ëetrdesetak dana prije bijega iz Zagreba, iz Mi-nistarstva
pravosua i bogoπtovlja poslana okruænica kojom se daju naputcikako
osigurati fljedinstvenost postupka« na temelju zakona od 30.
listopada1942., te se nalaæe da se sve promjene vlasniπtva uvedu u
gruntovne knji-ge.3399 Svega nekoliko dana prije sloma NDH, ustaπke
su vlasti, 5. svibnja1945. godine, donijele Zakonsku odredbu o
izjednaËavanju pripadnika NDHs obzirom na rasnu pripadnost, po
kojoj su sve zakonske odredbe prema ko-jima se pripadnici NDH
razlikuju s obzirom na rasnu pripadnost, kao i sviostali propisi,
izdani na temelju tih zakonskih odredbi izgubili pravnu
moÊ.4400
No tada je veÊ bilo kasno, jer je æidovska imovina razgrabljena,
a 80 postoæidovskog stanovniπtva stradalo je u holokaustu.
Imovinske i vlasniËke odnose na prostoru tadaπnje Jugoslavije
rjeπavalaje i nova vlast, koja je od 1944. do 1948. godine donijela
niz zakona.4411 Dio
svibnja 1941.; Zakonska odredba o oznaËavanju æidovskih trgovina
od 4. lipnja 1941.; Zakonskaodredba o spreËavanju prikrivanja
æidovskog imetka od 5. lipnja 1941.; Zakonska odredba o oba-veznoj
prijavi imetka Æidova i æidovskih poduzeÊa od 5. lipnja 1941.;
Zakonska odredba o izvlastizgrada u korist dræave od 9. lipnja
1941. godine; Zakonska odredba o osnutku Dræavnog ravnatelj-stva za
ponovu od 24. lipnja 1941; Zakonska odredba o imovini osoba
iseljenih s podruËja NDHod 7. kolovoza 1941; Odredba o preuzimanju
i upravi æidovskih zgrada i imanja od 27. kolovoza1941.; Zakonska
odredba o podræavljenju imetka Æidova i æidovskih poduzeÊa od 6.
listopada 1941;Zakonska odredba o podræavljenju imetka Æidova i
æidovskih poduzeÊa od 9. listopada 1941.; Za-konska odredba o
unovËenju podræavljenih æidovskih zgrada i gradiliπta od 6. veljaËe
1942.; Za-konska odredba o podræavljenju æidovske imovine od 30.
listopada 1942. i dr. 3388 N. KISIΔ-KOLANOVIΔ, flPodræavljenje
imovine Æidova u NDH«, 445. 3399 I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN,
Holokaust u Zagrebu, 183-185.4400 Isto, 551.4411 M. MATICKA,
flZakonski propisi o vlasniËkim odnosima u Jugoslaviji
(1944—1948)«, 123-148; T.ANIΔ, flNormativni okvir podræavljenja
imovine u Hrvatskoj / Jugoslaviji 1944.—1946.«, 25-62;
ISTI,flPodræavljenje stranog kapitala u Hrvatskoj / Jugoslaviji
1945.—1946. na primjeru poduzeÊa Thon-et Mundus d.d. u veÊinskom
πvicarskom vlasniπtvu«, »asopis za suvremenu povijest 41 (2008)
3,819-832. Popis propisa po kojima su vlasti od 1945. godine
prisilno uzimale vlasniπtvo nad nekret-ninama, u jednom razdoblju i
na pokretninama, objavljen je u knjizi: Konfiskacija,
nacionalizacija,ratna dobit, agrarna reforma, kolonizacija i drugi
oblici prisilnoga prestanka vlasniπtva; Zakon opretvorbi druπtvenog
poduzeÊa, Jadranko CrniÊ, prir., Zagreb, Narodne novine, 1991.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
31
pravnih propisa koji su se ticali vlasniËkih odnosa donesen je
razdoblju iz-meu drugog zasjedanja AVNOJ-a, u studenom 1943., i
treÊeg zasjedanja ple-numa, u kolovozu 1945. godine. Zakoni i
odluke koje je donio AVNOJ, nje-govo Predsjedniπtvo, Privremena
narodna skupπtina i njezino Predsjedniπtvo,potvreni su na
zasjedanju Ustavotvorne skupπtine 1. prosinca 1945. godine.Krajem
1946. ti su propisi usklaeni s Ustavom Federativne Narodne
Repu-blike Jugoslavije, πto znaËi da su neki prestali vaæiti,
veÊini je produæena vaæ-nost u nepromijenjenom obliku, a u neke su
unesene odreene promjene.Isto je bilo i s propisima ZAVNOH-a i
njegovog Predsjedniπtva, odnosno Sa-bora NRH, koji su potvreni na
zasjedanju Ustavotvornog sabora 30. stude-nog 1946. godine.4422
Usporedno s ureivanjem imovinskih odnosa, tj. povrat-kom na stanje
od prije 6. travnja 1941. godine, tijela nove vlasti proglasila sui
nove zakone, koji su se konkretno bavili imovinskim odnosima.4433
Cilj pos-lijeratne jugoslavenske vlasti bio je da kroza
zakonodavstvo, nizom zakonapromijeni vlasniËku strukturu
jugoslavenskih graana. Meu pogoenima suse naπli i preæivjeli
pripadnici æidovske zajednice, kojima je slijedom novihzakonskih
odredbi ponovo oduzeta ona imovina koja im je nakon 1945.
vra-Êena,4444 uglavnom u sklopu novih zakona koji su se bavili
konfiskacijom, eks-
4422 M. MATICKA, flZakonski propisi o vlasniËkim odnosima u
Jugoslaviji (1944—1948)«, 125; N. MI-HAL BRANDL, flÆidovski
identitet/i u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata: kratak
pregled«, 179--182. 4433 Viπe o tome u: T. ANIΔ, flNormativni okvir
podræavljenja imovine u Hrvatskoj / Jugoslaviji 1944.—1946.«,
33-36; N. MIHAL BRANDL, Æidovi u Hrvatskoj od 1944/5 do 1952,
176-177; ISTA, flÆidovskiidentitet/i u Hrvatskoj nakon Drugog
svjetskog rata: kratak pregled«, 179-182. Autorica u radu
ana-lizira one zakone nove Jugoslavije koji su se najviπe odnosili
na pripadnike æidovske zajednice ipitanje æidovske imovine nakon
1945. godine, kao πto su Odluka o prelazu u dræavnu svojinu
ne-prijateljske imovine, o dræavnoj upravi nad imovinom neprisutnih
lica i o sekvestru nad imovinomkoju su okupatorske vlasti prisilno
otuile. Odluku je donijelo predsjedniπtvo AVNOJ-a, 21. stude-nog
1944., a stupila je na snagu 6. veljaËe 1945. Drugi Zakon je Zakon
o postupanju s imovinomkoju su vlasnici morali napustiti u toku
okupacije i imovinom koja im je oduzeta po okupatoru injihovim
pomagaËima, a donijelo ga je predsjedniπtvo AVNOJ-a, 24. svibnja
1945. Po tom zakonuflsva imovina fiziËkih i pravnih osoba na
podruËju Jugoslavije, koju su vlasnici odnosno uæivaocimorali
napustiti u toku okupacije zemlje, kao i imovina koja im je protiv
njihove volje, uz nakna-du ili bez, oduzeta kojim bilo naËinom po
okupatoru ili njegovim pomagaËima, iz rasistiËkih, vjer-skih,
nacionalistiËkih ili politiËkih razloga, bilo da je napuπtena ili
da je pod pritiskom okupator-skih vlasti preπla u vlasniπtvo treÊih
osoba« (Ëlanak 2. Zakona) vraÊa se odmah vlasnicima bez ob-zira na
eventualna potraæivanja dræaoca imovine protiv vlasnika u vezi s
ovom imovinom. U sluËa-ju suradnje s okupatorom, vlasnik nije imao
pravo na povrat«. Ovo je bio kljuËni zakon na koji suse najËeπÊe
pozivali preæivjeli iz æidovske opÊine i koji im je pomagao u
povratku vlasniπtva nadimovinom.4444 N. MIHAL BRANDL, flÆidovski
identitet/i u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata: kratak
pre-gled«, 181-182. Preæivjeli Æidovi na koje se odnosio navedeni
Zakon o postupanju s imovinom ko-ju su vlasnici morali napustiti u
toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta po okupatoru i
nji-hovim pomagaËima, kojima je imovina bila oduzeta, obraÊali su
se nadleænom sudu od kojeg su
Lj. Dobrovπak: Povratak æidovske imovine u Hrvatskoj (od
donoπenja Zakona...)
-
32
proprijacijom, agrarnom reformom i nacionalizacijom, te drugih
imovinskihzakona, uredbi i propisa, meu kojima je i Zakon o
dræavljanstvu Demokrat-ske Federativne Jugoslavije koji je
zabranjivao stranim dræavljanima posjedo-vanje imovine u
Jugoslaviji, tako da su svi oni koji se nisu repatrirali, ostalibez
dræavljanstva, a time i imovine. Na taj su naËin i Æidovi, koji su
od 1948.optirali za odlazak u Izrael, izgubili svoju imovinu, jer
su se na odlasku mo-rali odreÊi jugoslavenskog dræavljanstva.
Godine 1950. stupio je na snagu ihrvatski ekvivalent toga zakona —
Zakon o dræavljanstvu Narodne Republi-ke Hrvatske — koji je
potvrdio sve ono πto je u prethodnom Zakonu veÊodreeno.4455 Iz
ovoga se vidi da je i poslijeratna vlast, raznim zakonima ko-jima
su nacionalizirana poduzeÊa, obrti i nekretnine, ostavila velik
broj pre-æivjelih Æidova bez osnovnih sredstava za æivot, pa su
tako Æidovi u Hrvat-skoj po drugi put ostali bez velikog dijela
svoje imovine.
Povrat oduzete imovine u Republici HrvatskojPovrat oduzete
imovine u Republici Hrvatskoj provodi se prema Zakonu onaknadi za
imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vlada-vine,
koji je stupio na snagu 1. sijeËnja 1997. godine.4466 Zakon je
objavljen uNarodnim novinama, br. 92/96 (br. 39/99, 42/99, 92/99,
43/00, 131/00,27/01, 65/01, 118/01 ispravci), a njime se ureuju
uvjeti i postupak naknadeza oduzetu imovinu prijaπnjim vlasnicima,
od strane jugoslavenske komunis-tiËke vlasti. Misli se na imovinu
koja je postala dijelom opÊenarodne imovi-ne, dræavnog, druπtvenog
ili zadruænog vlasniπtva, putem konfiskacije, nacio-nalizacije,
agrarnom reformom i drugim propisima i postupcima predvieni-ma
zakonom.4477 Naknada za imovinu prema Zakonu o naknadi u naËelu
jeisplata u novcu ili vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i
obveznice), a
traæili povrat imovine. U sluËaju uniπtenja ili nestanka imovine
i sliËno, vlasnik je imao pravo traæ-iti naknadu πtete od
odgovornih osoba putem graanske parnice, odnosno koriπtenje propisa
onaknadi ratne πtete. U sluËaju suradnje s okupatorom, vlasnik nije
imao pravo povrata. Do trenut-ka predaje dobara vlasniku, imovinom
je upravljala Dræavna uprava narodnih dobara. Nasljednicitakve
imovine trebali su zahtjev za nasljedstvom predati godinu dana
nakon zavrπetka rata, meu-tim, prema Zakonu stoji da se pri
donoπenju odluke o predaji imovine na upravu bliskim srodni-cima,
sud rukovodi razlozima praviËnosti prema obitelji, ali i interesima
narodnog gospodarstva.Zakonom se ograniËava i vrsta imovine koju
srodnici mogu dobiti na upravu.4455 N. MIHAL BRANDL, Æidovi u
Hrvatskoj od 1944/5 do 1952, 184; ISTA, flÆidovski identitet/i u
Hr-vatskoj nakon Drugog svjetskog rata: kratak pregled«, 185. 4466
Odluka o proglaπenju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme
jugoslavenske komu-nistiËke vladavine (Narodne novine br. 92/96)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_10_92_1600.html;
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/265289.html. Pristup
ostvaren4. 10. 2019.4477 Isto.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
33
iznimno u naravi. Prema odredbama ovog Zakona, konfiscirana
imovina vra-Êa se prijaπnjem vlasniku, a ako to nije moguÊe,
pripada mu pravo na nak-nadu u novcu ili vrijednosnim papirima.
Prijaπnjim vlasnikom prema ovomZakonu, smatraju se fiziËke i pravne
osobe kojima je imovina oduzeta na te-melju propisa iz Ëlanka 2.
Zakona (popis propisa donesenih u bivπoj Jugo-slaviji), te akata i
naËina propisanih u Ëlanku 3. (imovina oduzeta presuda-ma,
odlukama, rjeπenjima i drugim zakonskim aktima, πto su ih izdala
vojnaili civilna tijela), odnosno njihovi nasljednici i pravni
sljednici (Ël. 1.).4488 »la-nak 2. navodi popis propisa na temelju
kojih je prijaπnjem vlasniku oduzetovlasniπtvo i po kojima
prijaπnji vlasnik moæe zatraæiti povrat.4499 Zakonom je
4488 Ako neka osoba stjeËe pravo na naknadu odreene imovine u
naravi, iz razloga obrane ili na-cionalne sigurnosti zemlje, moæe
joj se dati druga odgovarajuÊa imovina u vlasniπtvo, ili druga
od-govarajuÊa naknada. Odluka o proglaπenju Zakona o naknadi za
imovinu oduzetu za vrijeme ju-goslavenske komunistiËke vladavine
(Narodne novine, br. 92/96)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/265289.html. Pristup
ostvaren 4. 10. 2019.4499 Odluka o proglaπenju Zakona o naknadi za
imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komu-nistiËke vladavine
(Narodne novine, br. 92/96)
https://www.zakon.hr/z/130/Zakon-o-naknadi-za-imovinu-oduzetu-za-vrijeme-jugoslavenske-komunisti%C4%8Dke-vladavine.
Pristup 4.10.2019. Pre-ma Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za
vrijeme jugoslavenske komunistiËke vlasti, prijaπnjemvlasniku
utvruje se pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju
Republike Hrvatske na te-melju propisa koji su izdani u bivπoj
Jugoslaviji. To su:
1. Zakon o konfiskaciji imovine i izvrπenju konfiskacije
(Sluæbeni list DFJ, br. 40/45. i 70/45.); 2. Zakon o potvrdi i
izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i izvrπenju
kon-
fiskacije (Sluæbeni list FNRJ, br. 61/46.);3. Zakon o postupanju
sa imovinom, koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i
imo-
vinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagaËa
(Sluæbeni list DFJ, br.36/45.),;
4. Zakon o potvrdi i izmjenama Zakona o postupanju sa imovinom
koju su vlasnici moralinapustiti u toku okupacije i imovinom koja
im je oduzeta od strane okupatora i njegovihpomagaËa (Sluæbeni list
FNRJ, br. 64/46., 105/46., 88/47. i 99/48.);
5. Zakon o suzbijanju nedopuπtene trgovine, nedopuπtene
πpekulacije i privredne sabotaæe(Sluæbeni list FNRJ, br.
56/46.),;
6. Zakon o oduzimanju ratne dobiti, steËene za vrijeme
neprijateljske okupacije (Sluæbeni listDFJ, br. 36/45.);
7. Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju
ratne dobiti, steËene zavrijeme neprijateljske okupacije (Sluæbeni
list FNRJ, br. 52/46.);
8. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeÊa
(Sluæbeni list FNRJ, br. 98/46. i35/48.)
9. Zakon o prelazu u dræavno vlasniπtvo neprijateljske imovine i
sekvestraciji nad imovinomodsutnih osoba (Sluæbeni list FNRJ, br.
63/46.)
10. Osnovni zakon o eksproprijaciji (Sluæbeni list FNRJ, br.
28/47.),11. Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog
zemljiπta (Sluæbeni list FNRJ, br.
52/58.)12. Zakon o ureivanju i koriπtenju gradskog zemljiπta
(Narodne novine, br. 6/63.),;13. Zakon o odreivanju graevinskog
zemljiπta u gradovima i naseljima gradskog karaktera
(Sluæbeni list SFRJ, br. 5/68. i 20/69. i Narodne novine, br.
30/68.); 14. Zakon o ureenju i davanju na koriπtenje graevinskog
zemljiπta (Narodne novine, br.
20/69.);
Lj. Dobrovπak: Povratak æidovske imovine u Hrvatskoj (od
donoπenja Zakona...)
-
34
odreen datum od kojeg se prijaπnjem vlasniku utvruje pravo na
naknaduza oduzetu imovinu, a to je 15. svibnja 1945. godine (Ël.
3.). U Ëlanku 4. is-tiËe se da se konfiscirana imovina vraÊa u
vlasniπtvo, ili Êe se dati naknada,i osobama kojima je imovina
oduzeta na temelju sudskih presuda donesenihod strane sudova bivπe
Jugoslavije, od 15. svibnja 1945. do 25. lipnja 1991.godine, za
politiËka kaznena djela, politiËki motivirana kaznena djela ili
dru-ga kaznena djela, ako je do osuujuÊe presude doπlo zlouporabom
prava ilipolitiËke moÊi. Povrat oduzete imovine ukljuËuje i imovinu
koju su, na te-melju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi preuzele
opÊine, gradovi i æu-panije,5500 ali ne imovinu koja je postala
dijelom druπtvenog vlasniπtva, na te-
15. Zakon o graevinskom zemljiπtu (Narodne novine, br. 54/80.,
42/86., 61/88. i 48/88. - pro-ËiπÊeni tekst, 16/90. i 53/90.):
16. Zakon o prometu zemljiπta i zgrada (Sluæbeni list SFRJ, br.
43/65., 57/65. i 17/67. i Narod-ne novine, br. 52/71. i
52/73.);
17. Zakon o udruæenom radu (Sluæbeni list SFRJ, br. 53/76.,
57/83., 85/87., 6/88. i 38/88.),;18. Odluka o ureenju agrarnih
odnosa i poniπtenju draæbi na podruËju oblasnog Narodnog
odbora za Istru (Sluæbeni list FNRJ, br. 191/46);19. Naredba o
izmjeni te o sprovaanju u æivot Odluke Oblasnog Narodnog Odbora za
Istru,
o ureenju agrarnih odnosa i poniπtenju draæbi na podruËju
Oblasnog Narodnog Odboraza Istru od 21. XII. 1946. (Sluæbeni list,
br. 191/46.);
20. Zakon o proglaπenju imovine zemljiπnih i njima sliËnih
zajednica te krajiπkih imovnih op-Êina opÊenarodnom imovinom
(Narodne novine, br. 36/47., 51/58. i 13/87.);
21. Zakon o izvrπenju kazni, mjera sigurnosti i
odgojno-popravnih mjera (Sluæbeni list FNRJ,br. 47/51.);
22. Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Sluæbeni list DFJ,
br. 64/45., Sluæbeni list FNRJ, br.24/46., 101/47., 105/48., 21/56.
i 55/57. i Sluæbeni list SFRJ, br. 10/65.);
23. Zakon o provoenju agrarne reforme i kolonizacije na podruËju
Narodne Republike Hr-vatske (Narodne novine, br. 111/47., 25/58.,
58/57., 62/57., 32/62.);
24. Osnovni zakon o postupanju sa ekspropriranim i konfisciranim
πumskim posjedima (Sluæ-beni list FNRJ, br. 61/46.);
25. Zakon o poljoprivrednom zemljiπnom fondu opÊenarodne imovine
i dodjeljivanju zemljepoljoprivrednim organizacijama (Sluæbeni list
FNRJ, br. 22/53., 27/53., 4/57. i 46/62. i Sluæ-beni list SFRJ, br.
10/65.);
26. Zakon o poljoprivrednom zemljiπtu (Narodne novine, br.
26/84.);27. Zakon o ispitivanju porijekla imovine i o oduzimanju
nezakonito steËene imovine (Narod-
ne novine, br. 14/84.);28. Zakon o udruæivanjima, zborovima i
drugim javnim skupovima (Sluæbeni list FNRJ, br.
51/46. i 29/47.);29. Zakon o dræavljanstvu Narodne Republike
Hrvatske (Narodne novine, br. 18/50.); 30. Zakon o dræavljanstvu
(Sluæbeni list DFRJ, br. 64/45. i 105/48.);31. Osnovni zakon o
iskoriπtavanju poljoprivrednog zemljiπta (Sluæbeni list SFRJ, br.
25/65.,
12/67. i 14/70. i Narodne novine, br. 52/71. i 52/73.);32. Zakon
o provoenju pojedinih odredaba zakona o iskoriπtavanju
poljoprivrednog zemljiπ-
ta (Narodne novine, br. 25/60.). Odredbe ovoga Zakona odnose se
i na sve druge sluËa-jeve u kojima je imovina oduzeta na temelju
odluke o konfiskaciji, neovisno o tome kojeje tijelo donijelo
odluku o konfiskaciji, i primjenom kojeg je propisa odluka o
konfiskaci-ji donesena i izvrπena.
5500 Narodne novine, br. 90/92., 94/93., i 117/93.
PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. XIII.
(2018.), br. 25(1) -26(2)
-
35
melju Zakona o eksproprijaciji 5511 (Ël. 5. i 6.).5522 Naknadu u
naravi daje fiziËkaili pravna osoba u Ëijem se vlasniπtvu nalazi
oduzeta imovina; naknadu u dio-nicama odnosno udjelima daje
Hrvatski fond za privatizaciju5533, a naknadu unovcu i obveznicama
Republike Hrvatske daje Fond za naknadu oduzeteimovine5544 (Ël.
13.). Pravo na naknadu priznaje se za sljedeÊu imovinu: neiz-graeno
graevinsko zemljiπte, poljoprivredno zemljiπte, πume i
πumskozemljiπte, stambene i poslovne zgrade, te stanovi i poslovne
prostorije, bro-dovi i brodice, poduzeÊa i pokretnine. (Ël. 15.).
Postupak naknade za odu-zetu imovinu provodi se po odredbama Zakona
o opÊem upravnom postup-ku (Narodne novine, br. 53./91.), ako
Zakonom o naknadi nije drukËije pro-pisano. Za imovinu koja se,
prema odredbama ovog Zakona, ne vraÊa u vlas-niπtvo, prijaπnjem
vlasniku pripada pravo na naknadu u obveznicama RH,ako Zakonom nije
drukËije propisano (Ël. 57), te ako mu, na temelju ovogZakona
pripada pravo na naknadu iz Ëlanka 47. (imovina poduzeÊa). Uku-
5511 Narodne novine, br. 10/78., 5/80., 30/82., 46/82. —
proËiπÊeni tekst, 28/87. i 39/88.5522 Iznimke od vraÊanja u
vlasniπtvo nacionalizirane, konfiscirane ili na drugi naËin oduzete
imovi-ne, detaljnije se razrauju u Ëlancima 52., 53., 54., 55. i
56. (Narodne novine, br. 10/78., 5/80.,30/82., 46/82. — proËiπÊeni
tekst br. 28/87. i 39./88.)5533 Hrvatski fond za privatizaciju
osnovan je 1992. godine. Kao institucija, ukinut je 2011., a
njego-vo mjesto preuzela je Agencija za upravljanje dræavnom
imovinom (AUDIO). Nakon dvije godine,Agencija za upravljanje
dræavnom imovinom (AUDIO) prestala je raditi 2014. Njezin posao,
kad jeu pitanju upravljanje i raspolaganje dræavnom imovinom,
preuzima Dræavni ured za upravljanje dr-æavnom imovinom (DUUDI),
dok se AUDIO preustrojava u Centar za restrukturiranje i
prodaju(CERP). CERP je osnovan na temelju odredbi Zakona o
upravljanju i raspolaganju imovinom u vlas-niπtvu Republike
Hrvatske (Narodne novine, br. 94/13, 13/18, 89/17), koji je stupio
na snagu 30.srpnja 2013., a djeluje i danas. Stupanjem na snagu
Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva idrugih srediπnjih
tijela dræavne uprave (Narodne novine, br. 93/16), 16. listopada
2016., Srediπnjidræavni ured za upravljanje dræavnom imovinom
(SDUUDI) postao je pravni sljednik DUUDI-a. Vi-di:
http://www.cerp.hr/o-cerp-u/9 i
https://imovina.gov.hr/o-ministarstvu/9. Pristup ostvaren 4.
10.2019. 5544 Djelatnost Fonda za naknadu oduzete imovine propisana
je Zakonom o Fondu i Zakonom o nak-nadi (Narodne Novine, broj
92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01,
80/02i 81/02). Meu ostalim djelatnostima, Fond obavlja sljedeÊe
poslove: isplatu naknade u novcu i ob-veznicama Republike Hrvatske
ovlaπtenicima naknade na temelju pravomoÊnih rjeπenja o naknadiza
oduzetu imovinu, zaprimljenih od strane nadleænih ureda dræavne
uprave, kada je prema odred-bama Zakona o naknadi za imovinu
oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vladavine pri-jaπnjem
vlasniku, propisana naknada u ovom obliku; prodaju nacionaliziranih
i konfisciranih sta-nova nositeljima stanarskog prava, odnosno
zaπtiÊenim najmoprimcima, pod uvjetima i na naËinpropisan Zakonom o
naknadi i Zakonom o Fondu za naknadu oduzete imovine;
prikupljanjesredstava ostvarenih prodajom stanova, evidenciju o
prodanim stanovima i praÊenje naplate, evi-denciju o hipotekarnim
duænicima i izradu brisovnih oËitovanja; sudjelovanje u upravnim
postup-cima u kojima, sukladno Zakonu o naknadi, Fond ima poloæaj
stranke, odnosno obveznika nakna-de; sudjelovanje u sudskim
postupcima u kojima je ovaj Fond tuæitelj ili tuæenik, u parnicama
ko-je se odnose na prodaju nacionaliziranih i konfisciranih
stanova; izdavanje Globalne obveznice Re-publike Hrvatske za
naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunistiËke
vladavine.O fondu http://www.fnoi.hr/. Pristup ostvaren 4. 10.
2019.
Lj. Dobrovπak: Povratak æidovske imovine u Hrvatskoj (od
donoπenja Zakona...)