A. Kurjak - demcg.me filekljuČne za bolji Život druŠtva u kojem znanstvenik djeluje : ... razumijevanja i tehnike, nego i stalni stvaralaČki proces istraŽivanja. znanstvenik koji

A. Kurjak Dubrovnik International University

LEADERSHIP FORUM

Aristotel

Plinije

Galileo Galilei

Einstein

Duh znanosti traži slobodu, prihvaća herezu

i daje prednost argumentu pojedinca pred bilo

kojim autoritetom.

(Galileo Galilei)

ALBERT EINSTEIN

ZNAČAJNI PROBLEMI DANAŠNJICE NE MOGU SE RIJEŠITI

ISTIM NAČINOM RAZMIŠLJANJA KOJE IH JE STVARALO

• ŽIVIMO U VREMENU U KOJEM ČITAV

SVIJET VELIKOM BRZINOM ULAZI U

DRUŠTVO ZNANJA.

• PRAGMATIČNI SUSRETI ZNANOSTI I

POLITIKE S TIM EPOHALNIM

ZAOKRETOM, OSTAVLJAJU

NEODOLJIV DOJAM IZGUBLJENOSTI.

• NAJVEĆA JE I NAJOPASNIJA

PREDRASUDA

RASPROSTRANJENO SHVAĆANJE

DA JE PRIJELAZ U INFORMATIČKO

DRUŠTVO PUKI NASTAVAK

DOSADAŠNJEG RAZVOJA

ČOVJEČANSTVA.

• U zemlji u kojoj je znanost integrirana u kulturu

poznato su strogi međuznanstvenički kriteriji.

• Oni štite društvo od površnosti i šarlatantsva.

• Sprečavaju da se pod novo proda zaboravljeno

staro.

• Nažalost u nas vlada svojevrsni

međuznanstvenički mir i akademska korupcija.

Znanstveni kriteriji

UČENO

KRITIČNO

POŠTENO

DRUŠTVO BEZ ZNANSTVENIKA

NIJE DOVOLJNO:

... drugim riječima, takvo društvo je manje

vrijedno i u njemu se manje kvalitetno živi.

Ako želimo mlade ljude uvesti u

znanstveni rad, prvo i najvažnije pitanje

JE KAKO IH MOTIVIRATI.

U NEDAVNOJ ANKETI MEĐU ZAGREBAČKIM SREDNJOŠKOLCIMA KOJI SU ODGOVARAJUĆI NA PITANJE ČIME SE MISLE BAVITI U ŽIVOTU, SVI SU BEZ IZUZETKA, IZBJEGLI PREDLOŽITI POSAO ZNANSTVENIKA

TRI FUNKCIJE

KLJUČNE ZA BOLJI

ŽIVOT DRUŠTVA U

KOJEM ZNANSTVENIK

DJELUJE :

• JEDINO PRAVI

ZNANSTVENIK MOŽE BITI

OBJEKTIVAN, SKROMAN,

KRITIČAN I UPUĆEN

UČITELJ KOJI ĆE ODGAJATI

NOVE ZNANSTVENIKE.

SVEUČILIŠNI NASTAVNICI

TREBAJU PRIJE SVEGA BITI

ZNANSTVENICI.

• ZNANSTVENICI

OMOGUĆUJU TRANSFER I

PRIMJENU TEHNOLOGIJE,

ONI SU NAJUPUĆENIJI

KOJIM TEHNOLOŠKIM

SMJEROM DRUŠTVO TREBA

IĆI.

“ Metodika naučnog rada je u prvom redu određeni način mišljenja, grubo rečeno

neovisan o skupim aparatima i mjestu gdje se

misli.”

Božović, 1964.

MOZAK

instrument metodike znanstvenog rada

ZAHTJEVI ZA USPJEŠNO

BAVLJENJE ZNANSTVENIM RADOM

Iako su zahtjevi za uspješno bavljenje znanošću vrlo veliki,

znanostveni rad stvara ljude koji povećavaju civilizacijsku

razinu društva u kojem djeluju.

znanje

odricanje

napor

koncentracija

otvorenost

nužno poštenje

samokritičnost

KREATIVNOST ILI STVARALAČKO

MIŠLJENJE JE PROCES

IMAGINACIJE, MAŠTE. A MAŠTA JE

BEZ SUMNJE NAJVIŠA VRSTA

PSIHIČKE AKTIVNOSTI I ONA JE

BIOLOŠKA PRIVILEGIJA MLADIH

GODINA.

Životna dob u vrijeme otkrića Otkriće

I. Newton 22- 23 diferencijalni i integralni račun,

zakoni klasične mehanike

T. Young 28 interferencija svjetlosti

G.S. Ohm 35- 39 Ohmov zakon

R. Mayer 31 zakon očuvanja energije

J.P. Joule 22 Jouleov zakon

H. Helmholtz 26 opće značenje očuvanja energije

PRODUKTIVNO BAVLJENJE ZNANOŠĆU JE

PRIVILEGIJA MLAĐE ŽIVOTNE DOBI

LEMANOVE KRIVULJE

Istraživač Životna dob u Otkriće

vrijeme otkrića

G.R. Kirchhoff 23 klasična teorija elektromatematičke

V. Thomson ( lord Kelvin) 21- 29 metode elektrotehnike

J.Maxwell 34 klasična teorija elektromagnetskog polja

H. Her 30 postojanje elektromagnetskih valova

M. Curie- Sklodowska 33 osnove radioaktivnosti

P.N. Lebedjev 33 postojanje tlaka svjetlosti

A. Einstein 26 specijalna teorija relativiteta

M.von Laue 33 interferencija Röndgenovih zraka

N. Bohr 28 Bohrov model atoma, teorija kvanta

F. Coliot- Curie 34 umjetna radioaktivnost

I. Joliot- Curie 37

E. Fermi 33 novi radioaktivni element

Neki savjeti:

1. Okupite najbolje ljude

2. Osigurajte im najbolje uvjete za

istraživanje

3. NEMOJTE IM SMETATI !!! (M.L.Goldberger, direktor Institute for Advanced Studies,

a kasnije predsjednik Caltech-a)

DJECA UVODE DRUŠTVO U

SOFTVERSKO

KIBERNISTIČKO

ZAJEDNIŠTVO, A STARIJI

IM NAJBOLJE IZLAZE

USUSRET

NESUPROTSTAVLJANJEM.

ZNANOST JE UMJETNOST RJEŠAVANJA ODREĐENIH PROBLEMA I POD TIM PODRAZUMIJEVAMO NE SAMO SVA POSTOJEĆA ZNANJA, RAZUMIJEVANJA I TEHNIKE, NEGO I STALNI STVARALAČKI PROCES ISTRAŽIVANJA.

ZNANSTVENIK KOJI NE STVARA NOVO, KOJI SE OPIRE NOVOME, KOJI SE VRAĆA STAROME-NIJE ZNANSTVENIK. I POLITIČAR KOJI SE OPIRE BUDUĆNOSTI NIJE POLITIČAR. I

U NAS SE ZNANSTVENI RENOME MNOGO LAKŠE STJEČE JAVNIM NASTUPIMA NEGO PREDANIM RADOM U LABORATORIJIMA I KLINIKAMA. SAMOZVANIH ZNANSTVENIH CAREVA I CARICA, KOJI U SVOJEM NOVOM RUHU DEFILIRAJU PO STRANICAMA NAŠIH NOVINA I U TV EMISIJAMA IMA PODOSTA. BITKA ZA KRITERIJE OČITO NEĆE BITI LAKA.

AKADEMSKA KORUPCIJA NIJE

POZNATA KORUPCIJA S NOVCEM I

DOBRIMA, NEGO SITNE USLUGE,

NEZAMJERANJE, BLAGO I

INTELIGENTNO “IZVITOPERENJE”

KRITERIJA, OKLIJEVANJE, ČEKANJE,

NAGLAŠENA PRISTOJNOST,

“KORTEŠIRANJE” I PLAĆANJE

INDIREKTNIM, AKADEMSKIM

USLUGAMA.

AKADEMSKA KORUPCIJA FAVORIZIRA

KRIVE I OBESHRABRUJE PRAVE.

• ALI TAKVI POJEDINCI MOGU ŠIRITI OKO SEBE SAMO DUH KOJI I SAMI POSJEDUJU, DAKLE, KLIMU KREATIVNOSTI, ISTINE, ANALITIČNOSTI I POŠTENJA I ZAHTIJEVATI OD SVIH U SVOM OKOLIŠU UPRAVO TAKVO DJELOVANJE.

• ONI ĆE PRENOSITI SPOSOBNOST UOČAVANJE BITNIH, REALNIH, A NE VERBALNIH, VRIJEDNOSTI ZA OPĆE DOBRO OD NEBITNOGA I ŠTETNA POLITIKANSTVA I NUŽNO ĆE STVARATI OKO SEBE ATMOSFERU RADA, STVARALAŠTVA I ZDRAVA NATJECANJA, NASUPROT DANAŠNJEM POLITIČKOM MEDIJU SPLETAKA, KARIJERIZMA I DODVORAVANJA.

• ZNANSTVENI LIDER MORA BITI INTELIGENTAN, MARLJIV, AMBICIOZAN, SKROMAN, OBRAZOVAN I-POTAKNUT, POTPOMOGNUT. TO VIŠE NIJE SAMO INTROVERTIRANA OSOBA KOJA RIJETKO KOMUNICIRA S OKOLINOM I KOJU NE ZANIMA ŠTO SE DOGAĐA IZVAN KLINIKE I LABORATORIJA.

• ON TRAJNO UZGAJA INTELEKTUALNI KAPITAL, PRIVLAČI NAJBOLJE, ZADRŽAVA NAJBOLJE I NIKAKO NE GUBI NAJBOLJE. ISTINSKI ZNANSTVENI LIDER OKRUŽUJE SE BOLJIMA OD SEBE JER JE ONDA I ON BOLJI. NIPOŠTO NE STIMULIRA PROSJEČNOST.

V. Srića

• OPĆENITO SE SMATRA DA SU TO

SNOŠLJIVI LJUDI VISOKE

KREATIVNOSTI, A NE SAMO

REPRODUCIJSKIH OSOBINA, OSOBE

ŠIROKA OBRAZOVANJA I DRUŠTVENIH

POGLEDA, POLIVALENTNI POJEDINCI

KOJE RESI IZRAŽAJNOST I PRIZNATA

VRSNOST NA MNOGIM PODRUČJIMA....

• ALI PRIJE SVEGA DUHOVNA

NEOVISNOST I NESLOMLJIVOST,

USPRAVAN HOD KROZ ŽIVOT I

ATRIBUCIJA “NEPOKVARLJIVE ROBE“.

• USPJEŠNI ZNANSTVENI LIDERI POSJEDUJU ORIGINALNOST,

ENERGIJU I AUTORSKU OSOBNOST. ONI MISLE I

DJELUJE NEZAVISNO I KREATIVNO I PRIVLAČE

TALENTE, ZRAČE INTELEKTUALNIM ŠARMOM I

EMITIRAJU ENERGIJU POTREBNU ZA VELIKA UBRZANJA, ONI SU

SPREMNI KRENUTI U AVANTURU.

• POŽELJNO JE DA ZNANSTVENI LIDER

IMA U SEBI I BAREM PONEŠTO

UMJETNIČKE RAZUZDANOSTI,

SENZIBILNOSTI, DUBINE I

BEZAZLENOSTI. SVE TO NE SMIJE IĆI NA

UŠTRB ŽELJE ZA NATJECANJEM, PA SE

OD ZNANSTVENIKA ZAHTIJEVA

ŠPORTSKO-VITEŠKO POŠTENJE I FAIR

PLAY, A SVE TREBA BITI OGRNUTO

ŽELJOM ZA IZVRSNOŠĆU TE

UTEMELJENO NA DUBOKO ETIČKIM

PRINCIPIMA.

• SUVREMENI VODITELJ DOBRO

ORGANIZIRANE ZNANSTVENE SREDINE

INTELIGENTAN JE, OTVOREN, DOBRO

OBAVIJEŠTEN ČOVJEK S POSEBNIM

SLUHOM ZA MENADŽMENT, KOJI

NAJVEĆI DIO SVOG VREMENA PROVODI

NA PUTU, U STVARANJU DOBRIH VEZA

SA SRODNIM INSTITUCIJAMA,

INDUSTRIJOM I SL., KOJI NE PROPUŠTA

VAŽNE MEĐUNARODNE SKUPOVE.

K. Pavelić

• MLADI ZASLUŽUJU SAMO NAJBOLJE “TRENERE” JER INAČE NIKADA NEĆE SAZNATI DOKLE SEŽU NJIHOVI TALENTI I OSTARIT ĆE U KONFUZIJI I NEZADOVOLJSTVU.

• VOĐE MORAJU OSTAVITI

SLOBODAN PROSTOR ZA INDIVIDUALNI RAST SVAKOG MLADOG POJEDINCA.

M. Radman

AKO NAŠA ZNANOST

POSTANE BORBA EGA

ZNANSTVENIH

SENIORA,

OPRAVDANO ĆEMO

ODBITI MLADE OD NAS

I POSLATI IH RAVNO U

INOZEMSTVO BEZ

POVRATKA.

ISKLJUČIVOST I

NETRPELJIVOST BI

NAS MOGLI UNIŠTITI.

VOĐE ĆE OD ZNANSTVENIH

NOVAKA FORMIRATI

INTERDICIPLINARNE SKUPINE U

KOJIMA NE SMIJE POSTOJATI

ATMOSFERA SUŽANJSTVA, VEĆ

SURADNJE

SVATKO U SKUPINI MORA MISLITI

SVOJOM GLAVOM I NA SVOJEGLAV

NAČIN.

STIMULIRA SE KONTROVERZA I

SUKOB STAVOVA, A NE LIČNOSTI.

VALJA PREVLADATI SKUČENO

STANJE DUHA I PROVINCIJALNU

AROGANTNOST, ZNANOSTI VRATITI

VEDRINU I RADOST IGRE. ISTRAŽIVAČI

KOJI SEBE DOŽIVLJAVAJU

PREOZBILJNO NEĆE PRIVUĆI MLADE

TALENTE.

• ZNANOST JE BAŠ KAO I KULTURA

DIO NACIONALNOG IDENTITETA I

PREPOZNATLJIVOSTI, A TAJ

IDENTITET VALJA ZADRŽATI U

UJEDINJENOJ EUROPI, KOJA JE

OČITO NAŠA SUDBINA.

UMJESTO ZAKLJUČKA:

LUKAVI LJUDI PREZIRU ZNANJE, PRIPROSTI MU SE DIVE,

A MUDRI NJIME KORISTE.

F. Bacon

ZNANJE JE UVIJEK POBJEĐIVALO

SVAKO NJEGOVO IGNORIRANJE, U

SVAKO DOBA I U SVIM LJUDSKIM

ZAJEDNICAMA.

Hoćemo li otkrivati talente

prije rođenja ?

Zašto Dinamu ide tako loše ?

Mozda me prime u Zagrebačku filharmoniju ?

U kakvo to okruženje dolazim ?