92005254-Edward-Said

7/28/2019 92005254-Edward-Said

1/45

Edward Said- Orijentalizam

Upoznavanje orijentalca

13.06. 1910. god. Artur James Balfour govorio je o problemima kojima se morao baviti uEgiptu. On je sluio vladarici koja se 1876 god proglasila kraljicom Indije . Njegov govor iz1910 u Parlamentu doveo je do toga su se neki lanovi raspitivali o nunosti bivanjaEngleske u Egiptu, to je i predmet knjige Alfreda Miluera iz 1892. Balfour je opravdavaoEnglesku okupaciju Egipta. On je govorio i o tome kako oni(Englezi) poznaju CivilizacijuEgipta bolje nego neku drugu civilizaciju. Za Balfoura znanje oznaava sagledavanje jednecivilizacije od njenih izvorita do njenog zalaska. Balfour ne porie britansku superiornost iegipatsku inferiornost. Njegov govor za Saida je svojevrsna retorika predstava. Egipat jesve do pripajanja Engleskoj bio akademski primjer orijentalne zaostalosti.

1907god engleski predstavnik u Egiptu bio je Evelin Boring(drznik). Balfour je rekao da jeCromer stvorio Egipat. Balfour i Cromer su nadzirali Egipatske poslove, njihovo blagostavljali su na raspolaganje zapadnjakim silama. Cromer je govorio o Orijentalcima kao o

neemu nad ime je vladao , oni su bili njegovi podanici. Cromer je tvrdio da budunostEgipta poiva u irokogrudnom kozmopolitizmu. Za Orijentalce je prema Cromerovommiljenju bila navika da se njima vlada i da oni ne posjeduju osjeaj ta je dobro za njih.Cromer je silom uveo neku vrstu osobnog zakona o orijentalistikoj mudrosti. Orijentalci,Arapi su prema tome lakovjerni, lieni napora , njihov nesreeni duh nije kadar razumjetiono to Evropljanin najednom shvaa. Cromer tvrdi da su za njega Orijentalci samo ljudskimaterijal nad kojim je on vladao. On je govorio o tome kako Orijentalci rade , govore i mislesuprotno od Evropljana. Govoriti kako je orijentalizam racionaliziranje kolonijalne upraveznai zanemariti opseg u kojem je kolonijalna uprava bila unaprijed opravdana snagomorijentalizma.

Razdvajanje Istoka i Zapada koje su Balfour i Cromer prihvatili, stoljeima je bilo na djelu.Od sredine 18 stoljea postojala su dva naelna poela u odnosima Istoka i Zapada . UEuropi je raslo sustavno znanje o Orijentu, znanje osnaeno kolonijalnim sretanjem kao izanimanje za tue i ne svakidanje. Drugo svojstvo evropsko-orijentalnih odnosa bilo je toto je Evropa uvijek bila u monijoj situaciji. Sutinski odnos na politikoj, kulturnoj ireligijskoj razini motren je kao odnos izmeu jaeg i slabijeg saveznika.

Balfour i Cromer upotrebljavali su pojmove kao to da je Orijentalac izopaen , neracionalandok su Evropljani bili normalni, racionalni. Naglaavali su i injenicu da orijentalac ivi udrugaijem svijetu, ali po njima sasvim organiziranom svijetu.

Ono to orijentalnom svijetu daje razboritost i identitet nije rezultat njegovih vlastitihnastojanja ve sloen niz spoznajnih manipulacija kojima se Orijent poistovjetio saZapadom. Said je o dva svojstva kulturnog odnosa raspravljao zajedno. Znanje o Orijentuzato to je roeno iz moi, u odreenom smislu tvori Orijent.

Kroz prve godine 20 stoljea Balfour i Cromer su govorili ono to su govorili o Orijentu, zatoto im je tradicija orijentalizma priskrbila obrazac mogunosti da to kau. Na Orijentu subile prisutne i Francuske i Engleske kolonije. One su se oko Orijenta i sukobljavale. Odluilesu se na diobu, ne samo zemlje i dobiti, bila je to intelektualna vlast kojom Said nazivaorijentalizam. Orijentalizam je bio knjinica ili arhiva informacija, ono na ta se ograniava ito je sabirala predstavljalo je jednu porodicu ideja. Te ideje su objanjavale ponaanjeOrijentalaca, one su opskrbile Orijentalce sa mentalitetom, one su omoguile Evropljanimada se bave Orijentalcima. Orijentalizam se bolje razumjeva kao skup ogranienja. Ono toje razliito u orijentalizmu kasnog 18 st kada je poeo razvoj modernog orijentalizma jesteto da je zapoeo svojevrsni orijentalistiki preporod kakvim ga naziva Edgar Quinet. Novasvijest o Orijentu bila je djelomino rezultat nanovo otkrivenih i prevedenih Orijentalnihtekstovana jezicima kao to su sanskrit, arapski, a bila je i rezultat iznova pojmljenogodnosa Orijenta i Zapada. Po Saidu kljuni pojam tog odnosa je bilo pribliavanje Bliskogistoka i Evrope snagom Napoleonove invazije na Egipat 1789. Sa Napoleonovim

7/28/2019 92005254-Edward-Said

2/45

zauzimanjem Egipta uzgibali su se i procesi izmeu Istoka i zapada. Orijent kao znanstvenioganon na Zapadu bio je moderniziran, a to je drugi oblik u kojem je orijentalizam 19 i 20 stegzistirao.

Renanova lingvistika istraivanja semitskog jezika 1848 bila su uvijena u stil koji je smukom izdigao njegovu mo na ravan savremene komperativne gramatike, ova

istraivanja su mu podarila orijentalistki presti i uinila orijentalizam ranjivim.Orijentalistika periodika poevi sa fundgraben des Orientes umnogostruila je koliinuznanja kao i broj orijentalistikih stunjaka. Orijentalizam je u konanici bio politika vizijaija je struktura promovirala razliku izmeu onoga poznatog (Evrope, Zapada, Mi) i onogstranog (Orijent, Istok , Oni).

Cromer predvia mjesto moi na Zapadu, zraei sve dalje prema Istoku , podupiruisredinju vlast upravljanja snagom te mainerije. Cromer precizno uoava upravljanjeznanjem snagom drutva , uz injenicu da se znanje bez obzira na to koliko se podeava najprije prema mjesnim potrebam jednog stunjaka , a kasnije i drutvenog sistema vlasti.

Vlastito istraivanje Orijentalaca u ovom smislu jeste orijentalizam . Kada se koristepojmovi orijentalno i zapadno , i kada oni zavravaju kao predmet analize , rezultat je

obino polariziranje politike.Henry Kissinger u svom eseju Domaa struktura i vanjska politika govori o SjedinjenimDravama, i to da se Sjedinjene Drave moraju ravnati dogaajima u svijetu . Kissingerosjea da Sjedinjene Drave mogu se sa manje tekoe baviti razvojem Zapada.Kissingerova metoda u Eseju govori kako postoje dva stila u inozemnoj politici (proroki ipolitiki), dva tipa tehnike. Prva polovina Zapad duboko je predana poimanju kako je svijetizvanjski u odnosu na promatraa, da se znanje sastoji od biljeenja i rasporeivanjainjenica. Kissingerov dokaz za to je njutnovska revoluvija koja nije nala mjesto u svijetu urazvoju. On za orijentalce kae kako oni nemaju njutnovsku revoluciju, a mi je imamo .Kissinger potuje prednjutnovsku perspektivu i smatra da ljudi u postnjutnovskom svijetutreba da stvore meunarodni poredak prije nego ta kriza to nametne kao dunost. Njegovouenje je istovjetno ortodoksnom uenju od strane orijentalista koji dijele Orijentalce od

Zapadnjaka.1972 Harold Glidden izdaje esej Arapski svijet. Sam lanak nastoji otkriti unutarnje inearapskog ponaanja, koje je sa naeg stajalita neuobiajno , ali je za Arape normalno. Onkae da Arapi upranjavaju skromnu kulturu, da Arapi mogu funkcionisati samo ukonfliktnim situacijama. Glidden govori o tome da Arapski vrijednosni sustav trai apsolutnusolidarnost unutar grupe, Arapi imaju potrebu za osvetom.

Imagitivna geografija i njeni predstavnici:

Orijentalizirajui orijent.

Na kranskom zapadu orijentalizam se gleda, tako kao da je imao zapoeti svojepostojanje sa odlukom crkvenog sabora u Beu 1312. Orijentalizam je polje sa znaajnomgeografskom ambicijom. Orijentalisti su se tradicionalno bavili orijentalnim stvarima.Renesansni orijentalisti (Guillamea Postela) bili su najprije strunjaci u jezicima biblijskihprovincija . Sve do polovine 18st orijentalisti su bili biblijski znalci i strunjaci za islam .Sredinji prostor Azije nije bio Akademski osvojen za orijentalizam sve dok kroz 18 stDuperron i Ser William Jons nisu bili umski snani da objave bogatstvo zenavestinskogjezika i sanskrita. U 19st orijentalizam je bio riznica znanja, postoje dvije naznake za to.Jedna je enciklopedijska deskripcija orijentalizma koju je nainio Raymond Schwab. U Evropije postojala orijentalna epidemija koja je zahvatila velike pjesnike. Schwab Orijentalnoidentificira kao profesionalni zanos za svim onim azijskim to bijee sinonim za tajanstveno.1829 Victor Hugo- u vrijeme Luja XIV bijae se helenistikim , a sad orijentalnim.

U 19 st orijentalista bijae uitelj ili obdareni zanesenjak ili oboje. Drugi pokazatelj o tomekako je ukljuivim postao orijentalizam jeste injenica da od vremena koncila u Beu moguse pronai kronike o samoj vjeri iz 19 st. Najtemeljnija kronika te vrste jeste djelo Julesa

7/28/2019 92005254-Edward-Said

3/45

Mohla dvotomni brodski dnevnik o svemu uenom. Mohel je bio tajnik u Parizu, a netoprije prve polovine 19 st Pariz je bio prijestolnica orijentalistikog svijeta . Moheloviznanstveni spisi tiu se izdanja ali razina objavljenog sadraja zanimljivog za orijentaliste,uasna je. Orijentalistika istraivanja pokrivaju sve od izdavanja i prevodenja tekstova dokulturnih i knjievnih istraivanja unutar svake znane azijske civilizacije. Akademskiorijentalisti su se zanimali za klasino razdoblje bilo kojeg jezika ili drutva kojeg su

istraivali. Istraivani Orijent bio je tekstualni univerzum , utjecaj Orijenta ozbiljen je krozknjige i rukopise. Odnos izmedu orijentaliste i Orijenta bio je tekstualan do te mjere da sepripovjeda o nekim njemakim orijentalistama ranog 19 st. Stvarna snaga i obrazacorijentalizma nisu proizvedeni samo da djeluju unutar pozitivnog znanja o Orijentu ve izbog znanja drugog reda . Orijentalist danas manje voli da sebe oslovljava orijentalistomnego li je to inio u svako doba do 2 svjetskog rata.

1959 britanska vlada postavlja komisiju da razmotri razvoj univerziteta u polju orijentalnihistraivanja . Hayten Report se pojavio 1961 , ini se da nije naiao na probleme zbogirokog oslovljavanja rijei orijentalno. Najkrupnije ime u modernom angloamerikimislamskim studijama Gibb vie je volio oslovljavati se orijentalistom nego arabistom.

Moderna i primitivna drutva u odreenoj mjeri izgledaju kao da izvlae smisao iz svojih

negativnih identiteta .Francuski filozof Gaston Bachelard napisao je analizu onoga to je nazvao poetikomprostora. Unutar kue iziskuje se prostor intimnosti. Nema sumnje da imagitivna geografijai historija pomau umu da pojaa svoj vlastiti smisao o sebi. Od najranijeg vremena uEvropi je Orijent bio neto vie od onoga to se empirijski znalo o njemu. Southern jepokazao da Evropsko razumjevanje orijentalne kulture bilo neznalako ali aloeno. Dvanajdublje utjecajna kvaliteta dovedena u vezu sa Istokom pojavljuju se sa EshilovimPerzijancima i Euripidovim The bacchao. Eshil slika smisao velike nesree koja je snalaPerzijance kad su naznaili da su njihove vojske predvoene kraljem Kserkseesom razbijeneod strane Grka. Ovdije se govori da Azija govori kroz i snagom evropske imaginacije koja sepredouje pobjednikom nad Azijom, nad tim neprijateljskim svijetom. U The Bacchaemoda najazijatskijom od svih atikih drama , Dionisije je jasno povezan sa svojim azijskim

izvorima. Moderni tumai The Bacchae su uoili nesvakidanji stupanj umskih i estetskihuinaka igre. Dva obzira orijenta koja su istaknuta sa strane Zapada u ovoj igri parova ostate biti sutinskim poticajima za evropsku imaginativnu geografiju. Eshil predstavlja Aziju ,ini da ona govori u osobi starodobne perzijske kraljice. Evropa je ta koja definira orijent.Razlika kod razdvajanja Istoka i Zapada simbolizirana je snagom strogosti sa kojom Penteusodbija sveenicu Baka. Lekcija koju Euripid ima na pameti dramatizuje se snagomprisutnosti u komadu Kadmusa i Tiresijasa , uenih staraca koji uviaju dasama suverenostne vlada ljudima, da postoji stvar kao to je suenje koje podrazumjeva ispravnoprosuivanje moi tuih snaga. Kod klasinih grkih i rimskih historiara i javnih linosti kaoto je Cezar , i pripovjedaa pridodan je i fond znanstvenih klasifikacija koje razdvajajuraze, oblasti, nacije jedne od drugih. Od 2 st prije Krista silno je utroeno vremena naotkrivanje , tako da su Herod i Aleksandar bili na Orijentu jo prije. Orijent je prema tomeve bio podjeljen na carstva . Kranstvo je upotpunilo razgranienje unutar orijentalnih

slojeva. Orijent kao suprotnost Zapadu bio je poznat jo od prije. Tu je bilo roenjekranstva, pisci poput Mraka Pola koji je skicirao kartu trgovakih puteva i isprobaopodeeni sustav trgovinske razmjene , razni osvajai,pokreti poput islam. Islam se u Evropiprosuivao kao lano nova verzija nekog ranije iskustva , u ovom sluaju kranstva.Orijent u najirem smislu giba se u rasponu zapadnjekog prezira u ime poznatog i strahaod novog. Nakon Muhamedove smrti , kulturna i religijska hegemonija islama znatno jeporasla. Najprije Perzija, Sirija, Turska, Egipat, au 8 i 9 st panija, Sicilija, djelovi Francuskepali su u ruke muslimanskih vojnika. U 13 i 14 st islam je zavladao Dalekim Istokom,Indijom , Kinom . Kranski autori jedva su imali zanimanja za uenje visoke kulture.Erchembert(klerik) kae da je ono to su krani osjeali prema istonjakim vojskamajeste to da su one nastupale kao roj pela , ali sa tekom rukom razorivi sve.

Za Evropu islam je bio poslijednja trauma . Sve do kraja 17 st otomanka opasnost se

prikrivala du cijele Evrope, predstavljajui za cijelu kransku civilizaciju neprestanuopasnost. U vrijeme renesanse u Engleskoj, Samul Chew pripovjeda u svom klasinom

7/28/2019 92005254-Edward-Said

4/45

istraivanju The Crescent and the Rose , ovjek prosjenog obrazovanja i inteligencije imaoje u malom prstu veliki broj detaljnih dogaaja iz povijesti otomanskog islama i njegovazadiranja u kransku Evropu. Poimanje islama na zapadu istraen je i od strane NormanaDanijela . Prisilno djelovanje na kranske mislioce koji su pokuali da razumiju islam bio jeanalogan in: poto je Krist temelj kranske vjere, svjesno je izmiljeno , posve nepotenoda je Muhamed u islamu to i Krist u kranstvu. Stroga kranska slika o islamu bila je

osnaena na vie naina , ukljuujui kroz srednji vijek i ranu renesansu iroku razliitostpoezije, naune kontroverze. Sredinom 15 st kako je to Southerm pokazao , postojalo jeoigledno ozbiljnom evropskom misliocu da bi se neto moralo uiniti sa islamom.Southerm pripovjeda o epizodi u rasponu od 1450 do 1460 kada su ueni ljudi pristali da sebave islamom kroz predavanja. Najbolji dio Southernove analize u povijesti zapadnjakogpogleda na islam jeste njegovo dokazivanje da je napokon zapadnjako neznanje to koje jepostalo profinjenije i sloenije Zapadnjake ideje o orijentu promijenile su se u vremenu ,ane u svojoj naravi. Nai emo openito uvijerenje u 12 i 13 st da je Arabija bila na rubukranskog svijeta prirodno utoite za heretike izopaenike i da je Muhamed biootpadnik. U rasponu srednjeg vijeka i 18 st pisci kao to su Marlowe, Shakespeare,Cervantes za tvoje tvorevine nali su utoka u raskoi Orijenta za naine koji su zaotrilikonture slikovita jezika , ideja. Primjer kako dramska forma i ueni slikopis ulaze skupa uorijentalistiko kazalite jeste Barthelemy dHarelot i njegova knjga Bibliotheque Orientale,

posthumano objavljena 1697 uz predgovor Antoine Galland. Galland je bio prvi prevodilac1001 noi i ugledni arabist .D *Heberelot je kasnije napisao dva rada , jedan Bibliotheque,alfabetski ustrojeni rjenik, a drugi florilege. D *Hebrelot je podijelio povjest na dva tipa:svetu i profanu( povijest jevreja i kriana u prvom tipu i povijest muslimana u drugomtipu) i u dva razdoblja: prije i poslijepotopno razdoblje.Dihebelot je posvetio panju irazvratnom Muhamedovom uenju koje je uzrokovalo tako velike tete kranstvu bilo jeopseno.

Prema Gallandovu miljenju d*Herbelot je u svijesti svojih itatelja pokuao obikovati irokuideju o tome ta znai spoznati i istaivati Orijent. Kada je Galland rekao za d*Herbelotakako je ovaj zadovoljio oekivanja on je pod tim mislio , osobno smatram da djeloBibliotheque nije nastojalo nanovo pregledati i ispraviti jednostavno primljene ideje oOrijentu. Cijela knjiga Bibliotheque Orientale predstavljala je Orijent potpunije. Pod

naslovom Muhammed, d*Herbelot je prikupio sva tom proroku dana imena, potom jenastavio da posvjedouje Muhammedovu ideoloku i doktrinarnu vrijednost .( To je uvenivaralica Muhammed, utemeljitelj hereze koja je preuzela naslov religije). Tumai Kuranapripisivali su ovom lanom proroku sve pohvale koje su arijevci i drugi heretici pripisivaliIsusu dok su ga liavali njegove boanske naravi. Muhammedanac je relevantna i pogrdnaevropska oznaka ;islam, rije kojoj se deava da jeste ispravno muslimansko ime ,prognana je na drugo mjesto. Hereza koju moemo zvati muhammedanskom je uhvaenakako oponaanje kranskog nasljedovanja prave religije. Gallandov stav o Bibliothequezapoeo je sa tvrdnjom da je pojam Orijentale imao nakanu da naelno uljui Levant , madaGalland sa divljenjem veli ono skriveno razdoblje ne otpoinje samo sa Adamovimstvaranjem. Didaktiko svojstvo orijentalistike predobe ne moe biti odvojeno od ostatkapredstave. U uenim djelima poput Bibliotheque Orientale koja je rezultat sustavnogizuavanja i traganja , pisac namee strogi red sadraja na kojem radi. Ono to je odslanoknjigom Bibliotheque jeste ideja o snazi i uinkovitosti orijentalizma. Nije samo Orijentprilagoen moralnim zahtjevima zapadnog kranstva, on je okruen nizom stajalita iprosudbi koje alje zapadnjaki um. Orijentalistiko kazalite (kako ga Said naziva) postajesistem moralne i epistemioloke strogoe. Kao disciplina koja predstavlja zapadnjakoznaje o Orijentu , orijentalizam tako na tri naina vri uticaj:na orijent, na prijentalizam inazapadnjakog potroaa orijentalizma. Moe se rei da je orijent kanjen time to lei izvangranica evropskog drutva , izvan naeg svijeta. Orijent je na taj nain orijentaliziran, to jeproces koji ne obiljeava samo Orijent kao provinciju orijentaliste ve i prisiljavazapadnjakog itatelja da prihvati orijentalistike kodifikacije kao istinski orijent. Prirodno jeza ljudski um da se odupre nasrtaju na kulturu , kulture su uvijek teile da nametnupotpune preobrazbe drugim kulturama , primajui te druge kulture ne kakve one jesu vekakve one treba da budu. Za zapadnjake orijentalno je uvijek nalik nekom obziru zapada ,

npr nekim njemakim romantiarima Indijska religija je sutinski bila istonjaka verzijanjemako-kranskog panteizma.

7/28/2019 92005254-Edward-Said

5/45

Danteova zasluga u The Divine Comedy, ini se da je imala biti kombinacija zbiljskogportretiranja svjetske zbilje sa univerzalnim i vjenim sustavom kranskih vrijednosti. Onoto Danteov hodoasnik vidi dok prolazi kroz pakao, istilite i raj jeste jedinstveno vienjesuda. Svaki od likova u Danteovoj viziji ne predstavlja samo sebe , ve je i tipina predobao svom karakteru i sudbini koja mu je dodjeljena. Muhammed se podie na 28 kat pakla.Smjeta e u osmi od devet krugova pakla. Tako prije nego Dante dohvati Muhammeda , on

hodi kroz krugove, smjetajui ljude iji grijesi su nieg reda(blud, pohlepa..) NakonMuhammeda postoji samo krivotvoritelj i izdajnici ( Juda, Brut)., prije negoli se stigne dosamog dna pakla gdje se nalazi sami sotona. Muhammed tako pripada strogoj hijerarhijizala, u kategoriju koju Dante oslovljava kao rasadnik sabazni i raskola. Muhammedovakazna koja je i njegova vjena sudbina posebno se istie, on biva beskrajno vezan za usta imar nalik veli Dante bavi. Dante je i ranije govorio o islamu i to u Paklu, jedna malaskupina muslimana se die, avicenna, saladin su meu njima i zatoeni su u prvom kruguPakla , da ondije trpe neznatnu kaznu zato to se nisu okoristili o kransku objavu. Dantesimpatizira njihove sjajne vrline i postupke, ali zato to nisu bili krani on ih mora osuditina Pakao. Makar Kuran izdvaja Isusa kao poslanika, Dante izabire da velike muslimanskefilozofije i kralja motri kao one koji nisu poznavali kranstvo. Diskriminacija i uglaivanjaDanteovog politikog razumjevanja islama je skoro kozmoloka neizvjesnost sa kojom islami njegovi znaajni predstavnici predstavljaju tvorevine zapadnjakog geografskog i

historijskog i moralnog shvaanja. Empirijska injenica o Orijentu vrijedi vrlo malo, ono toje vano pa Saidu jeste orijentalistika vizija koja nije svedena na profesionalnogznanstvenika , nego je zajednika batina svih onih koji su na Zapadu razmiljali o Orijentu.Orijentalistiko stajalite , orijentalizam dijeli sa maginim i mitolokim samoobuhvatima isamopojaavajuim karakterom jednog zatvorenog sustava u kojem su predmeti to to jesu, zbog ontolokih razloga koje ni jedan empirijski sadraj ne moe istisnuti. Evropski susretsa Orijentom i islamom pojaao je taj sustav predstavljanja Orijenta , kako bijaesugerirano od Henrija Pirenna , posuvrati je islam u odve neznatni sadraj protiv kojeg jecijela Evropska civilizacija od srednjeg vijeka na ovamo utemeljena. Posljedica islamskihnajezdi dokazuje Pirenne , zapoetih u 7 st bijae pomjeranje sredita Evropske kulturepreko mediterana prema sjeveru . Orijent kada vie nije bio mjesto u kome se trgovalo, bioje kulturno, intelektualno izvan Evrope koja je prema Pirennovim rijeima postala jednosjajno kransko drutvo u vremenskom skladu. U Danteovoj poemi i petra vrlog , u djelimakranskih polematiara protiv islama , Orijent i islam su uvijek predstavljali kaopostranari koji nemaju nikakvu posebnu ulogu unutar Evrope. Potcrtavanje svake razliitejedinice orijentalistikog diskursa, pod ime Said podrazumjeva rjenik upotrebljen kad godse o Orijentu pie ili govori, predstavlja skup predobenih likova . Ti su likovi za Orijent iliislam ono to su stilizirani kostimi za karaktere u jednoj igri. Drugim rijeima ne trebamotragati za podudarnou izmeu jezika koritenog za slikanje Orijenta , niti umnogomestoga to je jezik pogrean , ve to i taj jezik ne nastoji biti taan. Ono to taj jezikpokuava initi, kao to je i Dante pokuao uiniti u Paklu jeste da on karakterizira Orijentkao tue i shematski ga ukljuuje u pozorinu scenu ije sluateljstva su za Evropu i smo zanju. Za sve te uloge je dostatno jednostavno upotrijebiti kopulu jeste. Tako Muhammed jestvaralica, a sama fraza je ozakonjena u d*Herbeloteovoj Bibliotheque Orientale , a uodreenom smislu dramatizirana od strane Dantea.

Projekti

Kulturni, marerijalni i intelektualni odnos izmeu Evrope i Oeijenta odvijali su se krozbezbrojne etape, makar je linija izmeu Istoka i Zapada na neki nain ostavljala trajniutisak na Evropu. Ali ipak je Zapad bio taj koji se kretao prema Istoku. Orijentalizam jegeneriki pojam kojeg Said upotrebljava da opie zajedniki pristup Orijentu, orijentalizamje disciplina snagom koje je Orijent bio sustavom pribliavan. Izuzevi Islam , Orijent je zaevropu bio sve do 19 st obzorje sa nepretrgnutom historijom neizazvane zapadnedominacije. Zbog svoje historije orijentalizam nosi na sebi biljeg problematinog evropskogstava prema islamu. Islam je bio istinski izazov na mnogo naina. On se kulturno igeografski prostire blizu kranstva, a mogao se pohvaliti i vojno-politikim uspjehom.

7/28/2019 92005254-Edward-Said

6/45

Islamske zemlje su zaposjele oblinje sussjede i zasjele na vrh biblijskih zemalja. Arabski ihebrejski su semitski jezici i zajedniki raspolau i posjeduju sadraj koji je neodoljivo vezanza kranstvo. Od kraja 7 st pa sve do boja kod Lepanta 1571 islam u svojoj arapskoj,otomanskoj ili panskoj formi je zavladao ili zaprijetio Evropskom kranstvu. Gibbon govorikako je cilj Rimske Republike i senata bio da usmjeri svoje legije na samo jedan rat i daposve ugui neprijatelja.

Taj borbeni Orijent je doao da se zauzme za ono to je Henri Baudet oslovljavao azijskimplimnim valom. To je bio sluaj u Evropi sredinom 18 st , trenutak u kome su zaliheorijentalnog znanja nalik djelu Binliotheque orientale prestale najprije oznaavati islam iliArape. Sve do tog vremena kulturno pamenje je nudilo nadmonost o tako relativnodalekim dogaajima kao to je pad Konstantinopla, kriari i osvajanje Sicilije i panije , svi tidogaaji su znaili prijetnju Orijentu , oni jednodobno jo nisu bili izbrisali to je ostalo odAzije. Ondje je uvijek postojala Indija , a Engleska je nakon jednog dugog razdoblja polizikije zagospodarila kao jedna okupatorska sila. Ipak samo Indija nije nikad postala uroenomprijetnjom Evropi i to najee zbog toga to je domaa vlast bila smrvljena i to je stvorilaZemlju za evropsku politiku kontrolu tako da je Indijski Orijent mogao biti smatran odEvrope kao kakvo vlasnitvo visoke klase.

D*Herbeltova uvoenja u indijsko- perzijske sadraje Bibliotheque bila su utemeljena naislamskim izvorima i istinito je rei da je sve do ranog 19 st orijentalni jezik smatransinonimom za semitske jezike. Orijentalna renesansa o kojoj je govorio Quinet sauvala jeulogu irenja nekih nepodnoljivo tijesnih granica u emu je Islam bio orijentalno sabiralitemudrosti. prvo znaajno djelo nakon Bibliozheque o orijentalnoj uenosti bilo je djeloSimona Ockleya History of the Sarocens. Ockleyev stav prema muslimanima- kojima seduguje ono to je najprije nauio o filozofiji od evropskih krana okiralo je evropskosluateljstvo. Ockley je ponudio Evropi prvo supstancijalno kuanje arapskog svjetopogledakoji dotie ratove sa Bizantom I Perzijom. Ockley je vodio rauna da ostane na odstojanjuod kunog utjecaja islama, za razliku od Williama Whistona (Newtonov potomak uKembriu), on je uvijek jasno posvjeivao kako je islam pretjerana hereza. Zbog svogislamskog entuzijazma Whiston je protjeran iz Kembria 1709.

Napoleonova invazija na Egipat 1798 i njegov upad u Sirju imao je dugorono velikoznaenje za modernu historiju orijentalizma. Prije Napoleona samo dva pregnue(od streneznanstvenika) nainila su provalu na Orijent skidanjem njegovih zastava. Prvo pregnue odstrane Abrahama Hyacinthe Anguetil Duperrona teoretiara egalitarijanizma , ovjek koji jeplanirao u svojoj glavi da izmiri jansenizam sa ortodoksnim katolicizmom i brahmanizmom.Raymond Schwab je govorio o tajanstvenom Avestinskom fregmentu kojeg je ispravioAnguetil na svom putovanju , a potom otiao u Indiju . Shwab zamjeuje da su Anquetil iVolitar ideoloki razliiti, ali imali su slino zanimanje za Orijent i Bibliju. U poetku seOrjent bio otkrio Evropi u materijalnosti svojih tekstova , jezika i civilizacije. William Jones jebio drugo pregnue od prijenapoleonskih projekata, prije nego je otiao za Indiju 1783 Jonesje bio profesor arapskog, hebrejskog i perzijskog jezika. On je poslan da zapone kursosobnog izuavanja iji je cilj bio da sabere, odvoji i pripitomi Orijent i vrati ga u provincijuevropske uenosti. 1787 je napisao Lordu Althropu da je to moj pokuaj da upoznam Indiju

bolje nego i jedan Evropljanin. Jonesov zvanini posao bio je zakon , zaokupljenostznaenjem povjesti orijentalizma. Prije nego to je Jones stigao u Indiju , Warren Hastigs jeodluio da se Hindusi moraju ravnati prema svojim vlastitim zakonima.

Charls Wilkins prvi je savladao sanskrit, potom je poeo prevoditi zakonske odredbeManuove, potom mu je u prevoenju pomogao Jones kao magistrator. Jones je stekaoistinsko znanje o Orijentu to ga je kasnije uinilo utemeljiteljem( fraza Arberijeva)orijentalizma. Uporeivati Orijent sa Okcidentom i vladati to su bili Jonesovi ciljevi. Engleskiorijentalisti u Indiji bili su legalni znanstvenici sa misionarskom naobrazbom. Strogo znanjeo Orijentu proisteklo je iz istraivanja klasinih tekstova . Suoen sa oiglednom oronuloui politikoj nemoi modernog Orijentalca, evropski orijentalist je otkrio svojom obavezom daspasi neto od izgubljenog sa ciljem da olaka poboljanje na dananjem Orijentu.Europejac je od klasine orijentalne prolosti uzeo viziju i hiljade umjetnikih djela.

7/28/2019 92005254-Edward-Said

7/45

Napoleon je elio cijeli Egipat i temeljito se za to pripremao . Napoleon je razmiljao o tristvari prije nego je krenuo iz Italije 1797 na svoj novi pohod. Prvo, razmiljao je o prijeteojEngleskoj , drugo, Istok je Napoleona privlaio jo od mladosti , tree Napoleon je motrioEgipat kao strogi projekat i znao je da ga ne treba potcjeniti. Napoleonova zamisao je bilada izgradi jednu vrstu arhiva za ekspediciju u formi istraivanja u kojima e u sadrajuravnati lanovi egipatskog instituta. Djelo grofa De Volneya , iz dva dijela. U drugom dijelu

Voyage govori se o islamu kao religiji. Njegovi nazori su bili neprijateljski prema islamu kaoreligiji i kao sustavu politikih institucija . Volney je vidio Bliski Istok kao dopadljivo mjestoza ostvarivanje francuske kolonijalne ambicije. Volney je po Napoleonu promotrio trizapreke francuskoj hegemoniji na Orijentu i kako francuska sila ima da vodi tri boja :protivEngleske,protiv otomanske Porte i trei protiv muslimana. Napoleon je doslovce prihvatioVolneya ali na profinjen nain. 1798 Napoleon je dao izjavu da uvjeri narod Aleksandrije dasu svi oni muslimani. Napoleon je iskoristio egipatsko neprijateljstvo prema Mameluzima ipozive na revolucionarnu ideju s podjednakim izgledom za sviju da vode dobroudan iselektivan rat protiv islama. Napoleon je koristio znanstvenike kod uspostavljanja njegovihveza sa uroenicima. Napoleon je pokuavao dokazati da se bori za islam. Napoleon jevrbovao mjesne imame, kadije, muftije. Sylvester de Sacya bio je prvi i jedini uiteljarapskog jezika i kasnije je postao uiteljem gotovo svakog orijentaliste u Evropi , a Sacyeviuenici su bili i Napoleonovi orijentalistiki prevoditelji . Bavljenje muslimanima je bio prvi

dio napoleonovog projekta. Drugi dio je bio taj da uini Egipat otvorenim , da ga uinipristupanim evropskom ispitivanju. Gotovo od prvih trenutaka okupacije napoleon je uoioda je institut otpoeo sa svojim sastancima , sa svojom misijom . Napoleonov Description jepredstavljao univerzalan poduhvat Jedinstvenost knjige Description je u njenom stavuprema njenom sadraju, ato je onaj stav koji je ini izuzetno zanimljivom za istraivanjemodernih orijentalistikih projekata. Zauzimajui Egipat jedna moderna sila e prirodnopokazati svoju snagu i opravdati historiju. Description otkriva egipatsku historiju kojaposjeduje svoju vlastitupovezanost, identitet i smisao. Umjesto toga historija kako jezabiljeeno u Descriptionu istiskuje egipatsku historiju pistovjeujui je izravno sasvjetskom hirtorijom. Postoji onaj Orijent koji stoji primjerice u Geoffroy Saint Hilairevimbiolokim tezama unutar Descriptoin- posvjedoenje zakona zoolokog strunogusavravanja formuliranog od strane Buffona . Vojni neuspjeh Napoleonovog zauzimanjaEgipta nije razorio njegov projekat za Egipat i ostatak Orijenta . napoleonov deskriptivnirealizam bio je podignut na vii stupanj i nije postao puki stil predoavanja nego jezik,istinski smisao stvaranja. Description je postala matrica svih daljih nastojanja da se Orijentprivede blie Evropi. Islamski Orijent bi se sada pojavljivao kao pojam koji oznaavaorijentalistiku mo, a ne islamski narod kao ljudska bia niti njihovu historiju kao historiju.Iz Napoleonove ekspedicije ondje bi istekao cijeli niz tekstualnih potomaka npr RichardBurton , Leon Manners . Ono to ih sviju povezuje nije samo njihova zajednika sadrinskapozadina u orijentalnoj legendi i iskustvu ve i njihovo uenu pouzdanje u Orijent kao nekuvrstu utrobe iz koje su roeni. Umjetniki ili tekstualni rad nije bio samo proizvodnapoleonske ekspedicije . Bili su ondije i znanstveni projekti Ernesta Renana . Renan jeistinski vjerovao da je on iznova stvorio Orijent, u svom djelu De Lesseps, s druge strne bioje svjestan da je novinom svoga projekta bio izbavljen od starog Orijenta , a taj smisao senabacuje svakom onom za koga otvorenje kanala iz 1869 nije bio nesvakidanji dogaaj .

Mnogi spisi od Ferninanda De Lessepsa ukazuje na Napoleonovo vlastito zanimanje zakopanje kanala koji zbog toga to je Napoleon bio pogreno izvjeivan od eksperata nikadnije mislio da je taj cilj ostvariv. De Lesseps nije posjedovao stvarnu ininjerijsku pozadinu,imao je samo golemu vjeru u bogom nadarenu vjetinu. Njegovo moralno miljenje kako jeon nazvao svoj projekat. Vi uviate govori je on goleme usluge koje pribliavanje Okcidentai Orijenta mora uiniti civilizaciji i razvoju opeg bogatstva. U novembru 1869 kanal jeotvoren .Izgledalo je kao da se cijeli svijet skupio da iskae potovanje prema projektukojega je bog jedino mogao blagosloviti i uiniti ga korisnim za njega .Sve razlike i zaprekeiezle su, kri je porazio polumjesec , Zapad je imao stii na Orijent i nikada ga nenapustiti sve do 1956dok Gamal Abdel Nasser ne aktivira egipatsko preuzimanje kanalaizgovarajui ime De Lesspesa. U ideji Sueskog kanala mi opaamo zakljuakorijentalistikog miljenja i pregnua . Za Zapad Azija je neko bila tiha i tua, islam je biomilitantski neprijatelj evropskog kranstva . De Lesseps i njegov kanal konano su sruili

daljinu Orijenta kao neem to pripada drugom svijetu. De Lesseps je stopio geografskiidentitet Orijenta.

7/28/2019 92005254-Edward-Said

8/45

KrizeDa se okolnost moe razumjeti na osnovu onoga to knjige-tekstovi kazuju, ono to senaui iz knjige primjeniti doslovice na zbilju rizik je ludosti. Kada se ljudsko bie izneposredne blizine susretne sa neim relativno nepoznatim , dalekim, tada se pribjegava

ne samo onom to je neobino slino onom predhodnom iskustvu, ve i onom to jeproitano s tim u vezi. Putopisi ili vodii su neka vrsta prirodnog teksta gotovo logini usvom sadraju i u svojoj upotrebi. Mnogi putopisci su se zatekli da govore o nekom iskustvuu novoj zemlji , a da to nije bilo ono to su oekivali . Mnogi pisci i putopisci vodia piu ihsa nakanom da kau kako je jedna zemlja poput ove bolja. Ako se ita knjiga koja tvrdi dasu lavovi divlji, a potom se susreu sa okrutnim lavom , italac e itati vie knjiga od istogautora i vjerovati mu. Napoleon i De Lesseps su znali manje-vie sve o Orijentu, iz knjiganapisanih u tradiciji orijentalizma . Orijent je bio tih, za Evropu koristan da ozbiljne projektekoji su ukljuili, ali nikada nisu bili izravno odgovorni mjesnom stanovnitvu. Perspektivakoja je pobudila Napoleona i De Lessepsa jeste ona perspektiva koja ih vidi kako nastavljajudjelovati u tiini orijenta. Jezik orijentalizma i ono to ga je uinilo moguim uNapoleonovom sluaju , zapad je bio daleko moniji od Orijenta. Kad ponemo misliti oorijentalizmu kao nekoj vrsti zapadnjake projekcije i na htjenje za vladanjem nad

Orijentom susreemo se sa iznanaenjem. Jer ako je istina da povjesniari poput Michaelai Rankea Toquevillea upotrebljavaju svoja kazivanja kao priu posebne vrste , onda to istovai i za orijentaliste koji su zavjerniki pisali orijentalnu povjest. Orijentalno- Evropskisuodnos bio je odreen snagom neprestanog evropskog irenja u potrazi za tritem ,resursima ,kolonijama i imperijalnim institucijama( projekti Napoleona, De Lessepsa,Balfoura i Cromera). Kroz razdoblje u 19 st orijentalizam je proizveoznanstvenike on jeuveao broj jezika nauenih na Zapadu. Kao sustav miljenja o Orijentu, orijentalizam seuvijek dizao od osebujnog ljudskog detalja do onog openito nadljudskog. Orijentalizam jeizmislio jedan nepromjenjivi Orijent drugaiji od Zapada. A orijentalizam u svojoj forminakon 18 st nikad ne bi mogao promjeniti sebe. Bliskost izmeu politika i orijentalizma ilivelika slinost koju su ideje o Orijentu izvukle iz orijentalizma mogla bi se staviti u slubupolitike, ta bliskost predstavlja krajnje vanu istinu.

Abdel Malek vidi orijentalizam kao posjednika historije koji prema Orijentalcu poznog 20 st ,historiju je odveo u orsokak. Britanija i Francuska su vladale orijentalizmom kaodisciplinom. Svaki orijentalist je zapoinjao svoju karijeru kao fizolog. Od samog poetkaorijentalizam je promicao dvije odlike: prva, novootkrivenu znanstvenu samosvjestutemeljenu na lingvistikom znaenju Orijenta za Evropu i druga, sklonost ka podjeli. FridrihSchleg je nauio svoj sanskrit u Parizu . On je govorio kako je orijent mjesto na kome mitrebamo traiti romanticizam. Schlegelova itanje bukvice o jeziku i ivotu, literaturiprepuna su tzv,diskriminacija koje je on poinio bez prijezirnog kvalificiranja. Hebrejski jezikbio je stvoren za proroko oglaavanje. Mnogo rasizma se u Schlegelovim otrim kritikamana raun Semita i drugih niih Orijentalaca, bila je rairena pojava unutar evropske kulture.Moglo bi se porei izuzetno veliki doprinos imaginativne i putopisne literature koja jeosnaila podjele uspostavljene od strane orijentalista meu razliitim geografskimdjelovima Orijenta . Takvo poricanje bilo bi nepoteno, poto je za islamski Orijent taliteratura osobito bogata i ini znaajan doprinos u izgradnji orijentalistikog diskursa. Taliteratura ukljuuje djela: Goethea, Hugoa. Koncem 19st ta ostvarenja su bila materijalnopoduprta snagom evropske okupacije cijelog Bliskog Istoka . Kolonizirati je znailo stvoritiinteres(trgovina , kultura). Britanija je legitimirala interes, kao kranska sila da budezatitnik kranskih interesa . Razvijen je sloeni aparat iz tenje za tim interesima.

U Scottovoj noveli the Talisman, Sir Kenneth bori se protiv jednog Saracena negdje uhladnoj palestinskoj pustinji , poput kriara i protivnika koji je prerueni Saladin, kasnije seuputaju u razgovor i kranin otkriva da njegov muslimanki protivnik i nije tako lo drugar.Scott nije bio strunjak za islam , a Gibb je to bio i hvalio je the Talisman zbog njegovauvida u islam i Saladina, a uzeo je sebi previe slobode sa Iblisovom ulogom. Disraerijeventuzijazam prema Orijentu pokazuje se u prvom putovanju na Istok . Nad Orijentom sebdije , poto njegovo onfanzivno ponaanje istjee iz zaklade beskonane osebujnosti.Evropejac iji senzibilitet piri Orijentom , on je bdjelilac koji nije ukljuen u , nego jeodvojen. Za Luisa Massignona najslavnijeg francuskog orijentalistu, islam je bio sustavno

7/28/2019 92005254-Edward-Said

9/45

odbacivanje kranskog utjelovljenja , njegov najslavniji heroj je bio al-Hallaj, muslimanskisvetac kojeg su razapeli ortodoksni muslimani zato to je pokuao personificirati islam.Zapoinjui sa 20- tim god, od jednog kraja Treeg svijeta da drugog, odgovaranje imperiji iimperijalizmu bilo je dijalektiko. Sa vremenom konferencije u Bandungu 1955 cijeli Orijentje zadobio svoju politiku neovisnost od zapadnih imperija i suoio se sa novim oblikomimperijalne moi , SAD i SSSR-om. Nesposoban da prepozna svoj Orijent u novom Treem

svijetu, orijentalizam je sada ratovao sa Orijentom. Dvije alternative su sada otvorene predorijentalizmom. Jedna je da se orijentalizam nastavi dogaati,a drugaje da se prilagoavastari nain novima. Jedan popis kriza prema Abdelu Maleku nije bio jednostavno u tome dasu pokreti za nacionalno osloboenje na koloniziranom Orijentu nainili pusto saorijentalistikim pojmovima o pasivnoj odreenoj rasi. Orijentalisti od Renana do Gibbamotrili su islam kao kulturnu sintezu koja se mogla isreaiti odvojeno od ekonomije ipolitike islamskih naroda. U Renanovoj prvoj raspravi islam je sveden na ador i pleme.1945 Gibb je drao predavanje da je svijet kojeg je on prikazivao nije bio onaj isti kojeg supoznavali Balfour i Cromer. Gibbovo predavanje govori o Arapskom duhu, odbojnostimuslimana prema misaonom procesu racionalizma. Makar islam od poetka biva krenvrlinom svojih ustrajnih nesposobnosti , orijentalist e se postaviti nasuprot bilo kojegislamskog pregnua da reformira islam- to je doslovce Gibbov argument. 18 god kasnijeGibb se obratiop sa rijeima da je mnogo vanije da Orijent bude preputen orijentalistima.

Novi ili drugi alternativni pristup otvoren za orijentaliste biva navjeten, ba kao to jekniga Modern Trends tumaila prvi ili tradicionalni pristup. Gibb kae da tradicionalniorijentalist, jesu ono to mi trebamo plus dpbar drutveni znanstvenik, i da oni radezajedno i meu njima e se odvijati interdisciplinarni rad. Tradicionalni orijentalisti neenositi zastarijelo znanje za Orijent. Ovo u praksi znai da kada se orijentalisti bore protivokupacije treba rei da Orijentalci nikada nisu razumjeli samoupravljanje kao mi. Ukolikose Arapi suprostavljaju izraelskom naseljavanju i okupaciji njihove zemlje tada je to pukipovratak islama ili islamsko suprostavljanje ne islamskim narodima. Zapad se od 2 sv ratasuelio sa totalitarnim neprijateljima koji je okupio saveznike (afrike, azijske narode).Sociolozi nas upozoravaju da su Arapi navikli na usmeno funkcioniranje. Kako seantikolonijalizam iri i objedinjuje cijeli Orijentalni svijet, orijentalisti osuuju taj posao.Arabisti upozoravaju na arapske planove da zavladaju svijetom. Arapi npr su zamiljeni kaojahai kamila, teroristi, podmitljivi bludnici ije nedostojno bogatstvo je ubredljivo zaistinsku civilizaciju, a zapadnjak je istinsko bie. Ne postoji bolji primjer od onoga to AnwarAbdel Malek naziva hegemonizmom posjedovanja manjina.ogranienja orijentalista unekom smislu su ogranienja koja proganjaju nedostojnost, razgolijevanje ljudskosti drugekulture ili geografske oblasti. Ali orijentalizam je preuzeo dalji korak , on motri Orijent kaoneto ija egzistencija nije samo razuena ve je ostala biti za zapad zatoena u vremenu iprostoru. Zapad je vrilac radnje , a Orijent pasivni reaktor. Ako je historija kroz 20 stizazvala unutarnje promjene u i za Orijent , orijentalist je osupnut zbog toga , on doodreene mjere ne moe jasno predstaviti.

Orijentalist uzima sebi za pravo da tvrdi kako ono na to ga njegovi tekstovi nisu pripravilijeste rezultat ili izvanjske agitacije na Orijent ili je proizvod pogreno voene orijentalneispraznosti. Kada dogme o islamu ne mogu posluiti ak ni za svejezikog orijentalistu tadase pribjegava orijentaliziranom socijalno-znanstvenom argonu tipa onih trinih apstrakcijakao to su elte, modernizacija se ovjerava igom tajne zalihe orijentalne mudrosti.

Said u istraivanju orijentalizma eli rasvijetliti orijentalistika gledita , jer savremenointelektualno potenje osjea da zanemarivanje jednog dijela svijeta znai ibjegavanjerealnosti. Humanisti su esto svoju pozornost ograniavali na zasebna polja istraivanja.Disciplina kao orijentalizam je ustvari neumorna ambicija da se gospodari cijelim svijetom usmislu jednog autora ili zbirki tekstova.

Savremeni intelektualac moe nauiti od orijentalizma kako s jedne strane ili ograniiti iliproiriti obrasce svojih disciplinarnih iskaza.

Orijentalistika ustrojavanja i preustrojavanja

7/28/2019 92005254-Edward-Said

10/45

Ponovno crtanje granica, ponovno definiranje

pitanja,sekularizirana religija

Gustav Flauber umrije 1880, ane zavri Bouvard et Pecuchet svoju kominu enciklopedijsku

novelu o izroenosti znanja i ispraznosti ljudskog pregnua. Dva sveenika su lanoviburoazije koji zato to je jedan od njih postao neoekivano nadarbenik lijepog testamenta ,povlae se iz grada da provedu svoj ivot na dravnom dobru , radei to im je drago. PotoFlauber slika njihovo iskustvo postupajui tako kako oni ele , on ukljuuje Bouvarda etPecucheta u praktinu i teorijsku pustolovinu.Meu Flaubertovim skeevima kodzakljuivanja te panorame oaja, dvije pojedinosti su interesantne. Ona dvojica ljudiraspravljaju o budunosti ljudskog roda. Pecuchet vidi budunost ljudskog roda u tamnomsvijetu, dok je Bouvard vidi u izuzetnom sjaju. Flaubertove biljeke naznauju poput svihnjegovih projekata , koga je unaprijed predvidio Bouvard, surovo je prekinutsnagomstvarnosti, ovoga puta iznenadnim pojavljivanjem andarma koji Bouvarda optuuje zaizopaenost. Premda Bouvardova vizija Evrope obnovljene Azijom nije potpuno izreena ,ona moe biti protumaena na nekoliko naina. Vizija ove dvojice ljudi je globalna irekonstruktivna , ona predstavlja ono to je Flaubert osjetio da e biti u 19 st tenjom za

ponovnim podizanjem svijeta skladno jednoj imaginativnoj viziji. Meu vizijama kojeFlaubert ima na umu jesu Saint-Simonova i Fourierova utopija , znanstveni preporodovjeanstva razvien od strane Cometea i sve tehnike i sekularne religije promovirane odstrane ideologa, pozitivista. Ono toBouvard ima na pameti preporaanje Evrope Azijombila je odve utjecajna romantiarska zamisao. Romantiarski orijentalistiki projekt nije biotekosebujni primjer ope tenje , on je bio snana blanjalica same te tenje kako je toRaymond Schwab dokazao u La Renaissance orientale. Ali desilo se da Azija nije bila utolikoj mjeri primjena Azije na Evropu . Flaubert je dobro vidio da prizemni dio idee recueEvrope preporoene Azijom skriva podmuklu oholost.Ni Evropa ni Azija nisu bile nita bezvizionareve tehnike za pretvaranje irokih geografskih prostora u razumljive i upotrebljiveentitete. to se tie fraze bie spojeni zajedno- ondje je Flaubert ismijavao radost znanostikoja je ravnoduna prema zbilji, znanosti koja je stopila ljudske entitete. To je bila poletnaak mesijanska evropska znanostije pobjede su ukljuile promaene revolucije, ratove.Ono sa ime takva znanost nije nikad raunala bila je njegova vlastita ukorjenjena inesvjesno loa nedunost i otpornost spram zbilje. Bouvard i Pecuchet su nauili da je boljeda ne trguju idejama i zbiljom. Zakljuak novele predstavlja slika njih dvojice sada savrenozadovoljnih da prepiu svoje draesne ideje vjerno iz knjige na papir. Znanje vie neiziskuje primjenu na stvarnost. U najsloenijem obliku ova kratka epizoda o Bouvardu iPecuchetu izvuena iz Flaubertovih biljeaka uokviruje modernu strukturu orijentalizma ,koji je poslije svega jedna meu disciplina sekularne vjere 19 st u evropskom miljenju.Orijent je ve bio znaajno raskriven s one strane islamskih zemalja. Narastajui utjecajputopisne literature , slikopisne utopije doveli su Orijent u jo otrije i proirenije vidnopolje. Kako se Evropa pokrenula naprijed , tako je njen smisao kulturne moi bio ojaan.Spoznatljivije stajalite prema tuem i dalekom nije bio pomognut samo od straneputopisaca i istraivaa nego i od strane historiara zahvaljujui kojima je evropsko

iskustvo bilo korisno upotrebljavano sa drugim i starijim civilizacijama. Taj moni tok uhistorijskoj antropologiji 18 st opisan od strane znanstvenika u smislu sukoba bogova ,predvidio je to da je Gibbon mogao itati lekciju o zalasku Rima sa usponom islama. Dok supovjesniari renesanse Orijent neshvatljivo ocijenili kao neprijatelja, povjesniari 18 st susuelili odlike Orijenta sa izvjesnom objektivnou i pokusom, bavei se orijentalnimizvornim sadrajem. Georg Sales se pokuavao baviti arapskom historijom u pojmovimaarapskih izvora , on je dopustio da muslimanski tumai svetog teksta govore sami za sebe.

Heiderova knjiga predstavlja panoramino irenje razliitih kultura , svaka proetadrugaijim stvaralakim duhom. Natopljen populistikim i pluralistiim znaenjem historijebranjene od strane Herdera i drugih, duh 18 st je mogao poruiti doktrinarna prezidapodignuta izmeu Zapada i islama. Napoleon je slavni primjer te identifikacije snagomhistorijskog osjeanja, Mocart je drugi primjer. Teko je odvojiti osjeanje Orijenta, kao to

su Mocartova od cijelog niza romantiarskih predstava o Orijentu kao egzotinom kraju.Popularni orijentalizam kroz 18 i 19 st snano je uao u modu. Ali i taj modni trendustanovljiv kod Williama Beckforda , Thomasa Moorea i Goetha nije mogao biti odvojen od

7/28/2019 92005254-Edward-Said

11/45

zanimanja koje je izazvao u gotikim bajkama. Predoba o Orijentu moe biti dovedena uvezu sa Pironesovim zatvorima, sa Triepolovim raskonim ambijentima , sa egzotinomljepotom slika iz poznog 18 st. U 19 st u djelima Delacroixa i drugih slikara orijentalna vrstaslike tu predobu je unijela u vizuelni izraz u vlastiti ivot OrIjenta. U pisanju filozofa ,povjesniara pronalazimo da se karakter kao ime pojavljuje u smislu psiholoko moralneklasifikacije :postoje npr divlji ljudi, Evropejci, Azijati. Psiholoke i moralne odlike su manje

ili vie podjednako raspodjeljene: Amerkanac je crven, uspravan, Azjat je ut, krut,Afrikanac je crn , oputen. Kod Vicoa i Rousseana primjerice snga moralnog uopavanjapoveava se sa preciziranjem sa kojim dramatini primitivni ovjek pokazuje se kao suporod tekueg moralnog porijekla. etiri poela, irenje, historijsko sueljavanje,suosjeanje, klasificiranja aktuelna su miljenju 18 st , o ijem prisustvu ovisi osebujneintelektualne i institucionalne strukture modernog orijentalizma. Ta polela su imala zaposljedicu izvlaenje Orijenta. Drugim rijeima moderni orijentalizam izvodi izsekularizirajuih poela 18 st evropsku kulturu.

Prvo poelo, irenje Orijenta geografski dalje prema Istoku i dalje prema Zapadu vrenenomje izgubila ak i ponitilo u znaajnoj mjeri biblijski okvir. Drugo poelo , mogunostbavljenja historijski neevropskim i ne- judeo- kranskim kulturama bila je ojaana,poto jesama historija bila pojmljena radikalnije. Tree poelo, selektivna identifikacija sa religijama

i kulturama ne survava se u bezdunost ega i identitete koji se bio polariziro u zajednicu ubrojne redove svrstanih vjernika naspram hordi. etvrto poelo, klasifikacije ljudske vrstesustavno su se umnoila poto su mogunosti oznaavanja i izvoenja bile iznovapronaene mimo kategorije u onome to je Vico nazvao plemenitim i svetim nacijama:rasa,boja i tipovi zanemarili su razlike izmeu kranstva i svakog drugog.

No,ukoliko ova uzajamno povezana poela predstavljaju sekularizirajuu tenju, to ne znaida su drevni religijski obrasci ljudske historije i sudbine i egzistencijalne paradigme bilejednostavno pomjerene. Za bilo koga ko je izuavao Orijent, sekularni vokabular ,pridravan uz te okvire iznova je zadobiven. Moderni orijentalist je u svom nazoru bio herojkoji otima Orijentod tame i otuenosti. Orijent u klasinoj formi koju je obino orijentalististraivao , bio je moderniziran , iznova uspostavljen u sadanjost. Prenosei Orijent umodernitet, orijentalist je mogao proslaviti svoj metod i svoj poloaj , kao poloaj

sekularnog stvaraoca, ovjeka koji je nainio nove svjetove kao to je Bog neko stvoriostare .

Saidova teza je da sutinski obziri moderne orijentalistike teorije i prakse ( iz kojih se idanas izvodi orijentalizam) mogu biti shvaeninne kao iznenadni ispad objektivnog znanja oOrijentu, ve kao skup struktura nasljeenih iz prolosti , sekulariziranih, iznova stavljenihna raspolaganje i reformiranih snaga takvih disciplina kakva je psihologija. Moderniorijentalizam istie skupinu ideja kao diskurs.

Ukoliko iskoristimo napoleonsku ekspediciju kao jednu vrstu pravog iskustva kojeomoguuje moderni orijentalizam tada moemo promatrati njegove inauguralne viteze upolju islamskih istraivanja. Sacy, Renan kao utemeljitelji tog polja, tvorce jedne tradicije,zagovornike orijentalistikog bratstva. Ono to su oni uinili jeste da su orijentalizam

postavili na znanstvene i racionalne temelje. Taj napor nije samo ostavio iza sebe njihovovlastito djelo, nego i stvaranje vokabulara i ideja koje bi neosobno mogle koristiti od stranebilo koga ko je elio postati orijentalistom. to je Evropa vie kroila prema Orijentu kroz 19st , to je orijentalizam vie dobio u javnom povjerenju. Koncem Prvog svjetskog rata Evropaje imala koloniziranih 85%zemaljske kugle. Jednostavno tvrditi da je moderni orijentalizambio jedan obzir imperijalizma i kolonijalizma ne znai tvrditi bilo ta sporno.

Silvestre De Sacy i Ernest Renan: Rasna

antropologija i filoloka kritika misao

7/28/2019 92005254-Edward-Said

12/45

Dvije velike teme Silvestre de Sacyeva ivota su viteko pregnue i posvetni smisaopedagoke i racionalne korisnosti. Arapski jezik mu je otvorio Orijent, poto na arapskombijae prema miljenju Josepha Reinarda, nalazio se orijentalistiki sadraj, i sveti isvjetovni , u svojojnajdrevnijoj i najpotpunijoj formi . 1769 Sacy je imenovan za prvoguitelja arapskog jezika u koli za ive orijentalne jezike. Njegov rad se sastojao uprevoenju biltena velike armije i Napoleonova Manifesta iz 1806, kod kojeg se gajila nada

da bi muslimanski fanatizam mogao biti izravan protiv ruske ortodoksije. Sacy je stvorioprevodioce za francuske orijentalne tumae i budue znanstvenike. Kada je Francuskaokupirala Alir 1830, Sacy je bio taj koji je preveo proglas Alircima ,redovito je konzultirano pitanjima koja se tiu Orijenta. 1832 je proglaen plemiem Francuske. Sacyevo imepovezano je sa poetkom modernog orijentalizma , zbog toga to je njegov rad stavio predprofesiju cijeli sustavni organon tekstova, znanstvenu tradiciju i znaajnu sponu kojapovezuje orijentalnu znanost i javnu politiku. Sacy je sebe doivljavao kao ovjeka koji stojina poetku jednog znaajnog revizionalistikog projekta. Djelovao je u svom pisanju kaosekularizirani eklezijastik za kojega su njegov Orijent i njegovi uenici doktrina i upljani.Kasnije, sve to je napisao posebno je bilo usmjereno na studente(student je bio njegovvlastiti sin ) i prezentirao kao prepravljeni izvadak od najboljeg to je ve bilo. Ove dvijeodlike, didaktiko predoavanje studentima i otkrivanje svrhe ponavljanja snagom revizije iizvatka od bitne su vanosti. Uinak sacyeva tona je u formiranju zatvorenog kruga

sastavljenog od njega i njegova sluateljstva iz golemog svijeta.

Sadraj orijentalnih studija je tajanstvena , to je vano ljudima koji ve imaju interesa taOrijent , ali ele Orijent upoznati bolje na jedan sustavniji nain. Poto je Orijent star i dalek,govornikovo razuivanje jestanovito rekonstruiranje , revizija onoga to je izubljeno iz ireupotrebe . Sacyevo polje usredotoenosti je antologije, hrestomatija, uzorno prikazivanjepregleda opih naela u kojima je relativno mali broj snaih uzorka koji nude Orijentstudentima. Takvi uzorci su snani iz dva razloga, jer odravaju sacyevu mo kaozapadnjakog autoriteta bezgranino crpeeg iz Orijenta koji je svojom daljinomdo sadadrao u tajnosti uzorke, stoga to ti uzorci posjeduju semiotiku snagu u sebi da oznaeOrijent. Sacy je bio podjednako aktivan kao izdava, memorijalist i historiar moderneuenosti. Kada je Francuski institut bio ovlaten od Napoleona da oblikuje generalni popis ostanju i napretku umjetnosti i znanostiod 1789, Sacy je izabran da bude u timu popisivaa.

Da je ranije nainjen takav pregled danas bismo imalimnoga remek djela koja su iliizgubljena ili unitena.

Nigdje vie doli u Decierovom sijelom diskursu mi ne vidimo kako dramatina formahistorijskog pregleda za razumijevanje poetne etape orijentalizma je u tome to onospoljava formu orijentalistikog znanja i njegovih odlika kao i to to opisuje odnosorijentaliste prema tom sadraju. Znanstvena disciplina je bila posebna tehnologija moi:ona je za svoju upotrebu stekla orue i znanje koje je do tada bilo izgubljeno. Uporeeno sahelenistikim ili latinskim djelima koja su raena od strane institutskog tima , Sacyeva djelasu bila izuzetna. Helenistiki i latinski pisci imali su tekstove, pravilo kole, a on nije imaosve to. Dinamika koja se najprije gubi , a potom zadobiva u Sacyevom pisanjuopinjavajua je. Sacyeva zasluga je bila u tome to je proizveo cijelo jedno znanstvenopolje. Kao Evropljanin on je temeljito pretraio Orijentalne arhive. On uvijek sebi posvjestizato Orijent sam po sebi nije mogao preivjeti evropsko istraivanje, razbor. Sacy je branioarapsku poeziju. Arapska poezija je bila stvorena od strane sasvim stranih ljudi , poddrugaijim klimatskim, drutvenim i historijskim uvjetima , negoli oni koje jedan Evropljaninpoznaje.orijentalistika navika je to da svojim sunarodnjacima uine korisnim znaajanstupanj neobinog iskustva i jo korisnijim jednu vrstu literature koja je kadar pomoi namshvatiti onu istinsku bogomduhu poezju Jevreja. Orijentlno knjievna djela nisu samo bitnotua Evropljanima, ona takoer ne sadre trajno zanimanje , niti su pisana sa uskim ikritikim duhom da bi zasluila objelodanjenje. Od orijentaliste se trai da preoi Orijentnizom fragmenata. Za takvo ta se zahtijeva posebna vrsta predoavanja hrestomatije kojaje u Sacyevom sluaju ondje gdje su korisnost i zanimljivost orijentalizma najizravnijerazlivene. Objektivna struktura (oznaavanje Orijenta) i subjektivno rekonstruiranje(predoavanje Orijenta od strane orijentaliste)postaje naizmjenina. Orijent biva prevladan

orijentalistikom racionalno, orijentalna naela postaju naelimaorijentaliste. Sacyeveantologije nisu samo nadopuna Orijentu, one ga nadomjetavaju kao svojevrsno prisustvoOrijenta na Zapadu. Sacyeva rodoslovna izvornost sastojala se u tome da Orijent motri kao

7/28/2019 92005254-Edward-Said

13/45

neto to iznova treba biti uspostavljeno , ne samo zbog , ve i unato modernojrazbacanosti i prisutnosti Orijenta. Sacy je smjestio Arape na Orijent, koji je i sam smjetenu openitom pregledu moderne uenosti. Orijentalizam meutim pripada evropskojuenosti, ali taj sadraj je imao biti iznova stvoren snagom samog orijentaliste. Svakiorijentalist je iznova stvarao svoj vlastiti Orijent skladno temeljnim pravilima ovogizgubljenog pa pronaenog i ozakonjenim od strane Sacya. Ba ako to je on bio otac

orijentalizma, on je bio i prva rtva te discipline, jer prevodei nove tekstove, fragmente,potonji orijentalisti su potpuno potisnuli Sacyevo djelo priskrbljujui svoj vlastiti nanovouspostavljeni Orijent. Proces koji je on zapoeo bie nastavljen , poto je filologija naposerazvila sustavne i institucionalne snage koje Sacy nikad nije koristio. To je bila Renanovazasluga povezati Orijent sa najskoranjim poredbenim disciplinama, od kojih je filologijabila najistaknutija. Razlika izmeu Sacya i Renana je bila kao razlika izmeu uspostavljanjai nastavljanja. Sacy je utemeljitelj ije djelo predstavlja izranjajue polje i njegov status kaodiscipline 19 st ukorijenjene u revolucionarnom romantizmu. Renan je iz orijentalizma izveodrugu generaciju i njegova zadaa je bila da zgusne zvanini diskurs orijentalizma, dasistematizira njegove uvide i da uspostavi njegove intelektualne i svjetske svjetovneinstitucije. Renan je bio likpo svom vlastitom pravilu, ni totalna orginalnost , niti apsolutnaizvedenost. Prema tome kao kulturna snaga ili kao znaajan orijentalista on ne moejednostavno biti reduciran na svoju osobnost, niti na skup shematskih ideja u koje je

vjerovao. Renan je lik koji mora biti shvaen , kao tip kulturnog i intelektualnog praksisa,kao jedan stil za tvorenje orijentalistiih stajalita unutar onoga to bi Michel Facaultnazvao arhivom njegova vremena. Renanovi odnosi sa njegovim orijentalnim sadrajem ,sa njegovim vremenom i sluateljstvom, ak i sa njegovim vlastitim djelom mogu se opisatibez da se pribjegava formuliranju koje ovisi o neispitanoj pretpostavci o ontolokojstamenosti. Renan je prispio u orijentalizam iz filologije i to je nesvakidanje bogata ipohvalna kulturna pozicije te discipline koja je obdarila orijentalizam sa svojimnajznaajnijim tehnolokim odlikama . svakom onome kome rije filologija zvui kaosuhoparno i nedosljedno cjepidlaenje , naime, izjava Nietzschea koji je istodobno u drutvunajsjajnijih umova 19 st. Premda je profesija filologa bila odreena onog dana 1777 kada jeWolf za sebe izmislio stud. philol, Nietzsche se muio da pokae kako su profesionalnoopredjeljeni istraivai grkih i rimskih klasika uglavnom nesposobni razumjeti njihovudisciplinu. Filologija problematizira , ona sam nije upranjavatelj sadanjost. Ono toNietzsche zapae jeste to da je filologija neto roeno, stvoreno u vikoovskom smislu rijeikao znak ljudskog pregnua. Filologija je nain historijskog samoisticanja , kako to velikiumjetnici ine, iz svog vremena i neposredne prolosti. Izmeu Wolfa i Nietzschea nalazi seRenan , orijentalni filolog i ovjek sa sloenim i zanimljivim smislom za nain na kojifilologija i moderna kultura bivaju ukljuena jedna u drugu. Filologija je po Renanu ikomperativna disciplina koju samo moderni posjeduju i simmbol moderne evropskenadmonosti,svaki napredak nainjen od strane ljudskog roda od 15 st moe se pripisatiduhovima koje treba zvati filolokim. U filokim nastojanjima i tenji prema istinskojznanosti o ljudskoj prirodi , Renan sebe dovodi u vezu sa Vicom, Wolfom. Renan uvijekfilologiju smjeta u sredite onoga na ta on posvuda ukazuje kao na granici znanja. Renanje dokazao svojom natornom rasnom predrasudom protiv samih orijentalnih Semita , ijeistraivanje je stvorilo njegovo profesionalno ime strogi djelitelj ljudi na nadmone i

potinjene rase, liberalni kritiar ije djelo je pruilo utoite najegzoterinijim pojmovima oporijeklu, razvoju,suodnosu i ljudskoj vrijednosti.Ono to nam moe izgledati kao paradoks ,bio je oekivani ishod toga kako je Renan pojmio svoju dinastiku poziciju unutar filologije,njene povjesti i uvodnih otkria. Prema tome Renan bi trebao bitikarakteriziran kao filolokigovornikuz svu snagu poetne upotrebe ifriranog jezika , nove prestine znanosti. Kada jeRenan rezumio, primio i bio uveden u filologiju ova disciplina je nametnula skupdoksolokih pravila. Biti filolog znai vladati nekom djelatnosti snagom skupaprevrednovanih otkria s kojima je zapoela znanost filologije. Njegovi memoari biljeekakva je bila kriza religiozne vjere, koja je vrhunila u gubitak one vjere kojom je bio voen.U svom ivotu Renan je odredio da bude kao kranin, to je on jedno vrijeme i bio , sadabez kranstva i sa onim to je on nazivao laika znanost. Najbolji primjer za to ta je laikaznanost mogla, a ta nije mogla uiniti Renan je priskrbio u predavanju 1878 pod naslovomO uslugama koje je filologija uinila povijesnim znanostima. Ono to se raskriva ovim

tekstom jeste nain na koji je Renan jasno imao religiju na pameti kada je govorio ofilologiji, nprfilologija nas kao i religija ui o poecima ljudske prirode, civilizacije i jezika.Kadgod se govori o filologiji u rasponu od kraja 18 st i poetka 19 st pod tim razumjevamo

7/28/2019 92005254-Edward-Said

14/45

novu filologiju iji osnovni uspjeh ukljuuje komperativnu gramatiku. Te zasluge se bilemanje ili vie posljedica onog novog to je odralo da jezik ostane biti posve ljudskapriroda. Taj nazor je postao uobiajen, on je empirijski da otkrio tzv sveti jetici ( hebrejski)nisu bili primordijalno drevni niti su bili boansko provianje. Ono to je Faucault nazvaootkriem jezika , bio je sekularni izum koji je dokinu religijsko poimanje o tome kako je Bogizruio jezik ovjeku u Edenu.

Ono to su william Jones i Franz Bopp izloili u svojim djelima je to da je boanska dinastijajezika definitivno bila prekinuta i odbaena kao zamisao. Bilo je potrebno novo historijskopoimanje poto je kranstvo izgledalo nesposobno da preivi empirijsku oiglednost kojaje reducirala boanski status njegova glavnog teksta. Za Boppa istraivanje jezika ostaviloje u batinu svoju vlastitu historiju, filologiju. Kako je izuavanje sanskrita i irenje modelaiz poznog 18 st izgleda pomjerilo rane poetke civilizacije , odve istonije od biblijskihzemalja tako je jezik ostavilo je u batinu svoju vlastitu historiju, filologiju. Kako jeizuavanje sanskrita i irenje modela iz poznog 18 st izgleda pomjerilo rane poetkecivilizacije , odve istonije od biblijskih zemalja tako je jezik postao nedostatkomkontinuitete izmeu jedne Izvanjske moi i ljudskog govornika u veoj mjeri nego izmeuunutarnjeg polja. Kad god je raspravljao o jeziku i filologiji Renan je ponavljao lekciju novefilologije iji glavni stupovi su antidinastika, antikontinualna naela temike- lingvistike

prakse. Ideja o prvom edenskom jeziku nudi put za heuristiki pojam oprotojeziku(semitskom) ije postojanje nije nikad predmet rasprave , poto je on priznatkao takav, tada on ne moe biti iznova osvojen. Terminologija je promjenjena, sada postojeporodice jezika, postoji savrena jezika forma koja ne moe sukladirati bilo kojemstvarnom jeziku.

Benjamin Constant je uoio u svom Jurnal Intime da on nije bio spreman raspravljati o ondijiu svom djelu De la religion , jer englez koji je posjedovao to mjesto i Njemci koji suneumorno istraivali , a onda su tamo bili i Francuzi koji su bili odluili da nakon Napoleonai Champoliona da je sve zapoelo u Egiptu i novom Orijentu. Ono to je Renanovageneracija zadrala , od sveg tog poleta bila je intelektualna nunost Orijenta zaokcidentalnim znalcem jezika , kulture i religije. Djelo Edgara Quineta je nagovijestiloorijentalni preporod ipostavilo Orijent i Zapad u funkcionalan uzajamni suodnos. Quintesova

formulacija je bila ta da Orijent nudi, a Zapad raspolae; Azija ima svoje proroke , a Evropasvoje uenjake. Quintesov naglasak je u tome da Istok i Zapad ispunjavaju svoje odrednicei poistovjeuju svoj identitet u tom sretanju. Za Quineta i Micheleta historija je bila drama.Quinet sugestivno opisuje cijeli svijet kao hram i ljudsku historiju kao neku vrstu religijskogobreda. Za Micheleta i Quineta nema nikakve sumnje da oni pripadaju zajednikomevropskom romantiarskom pregnuu. Said misli da je za Quineta ideja o novom boanstvukoje se raa bila slina ispunjenju prostora koji je naputen od strane starog boanstva. ZaRenana biti filolog znailo je trganje na kore svake veze sa starim kranskim bogom.Renan je na kraju svoga eseja o izvorima jezika istaknuo:ovjek vie nije izumitelj, i vrijemei stvaranje je nepovratno minulo. Postojalo je vrijeme o kome mi moemo samo nagaati,kada je ovjek bio doslovce prenesen iz nijemostiu rijei. Renan je naslijedio katedruhebrejskog, a njegovo predavanje je bilo o doprinosu semitskih naroda historijicivilizacije.Renanova tenja je bila da stvori novu orijentalnu provinciju za sebe , u ovom sluajusemitski Orijent. On je uoio uzrono i tekue mijeanje arapskog sa semitskim, i uinio jeza semitske jezike ono to je Bopp uinio za indoevropske jezike. Renanovi planovi su bilida uvedesemitske jezike u otar i aroban fokus. Renan je bio sasvim izriit u svojimtvrdnjama da su Semiti i semitski jezici bili tvorevina orijentalistikog filolokog istraivanja.Posebna vrijednost lingvistike je u tome to ona rije tretira kao prirodne. U svom prvomznaemju, stvaranje kako je Renan upotrebljavao tu rije, oznaavalo je artikuliranjesnagom kojeg predmet, nalik semitskom jeziku , mogao bi biti pojmljen kao stvaranje vrste.Semitski jezik je predstavljao znanstveno istraivanje ka kojem je Renan svratio nakongubitka svoje kranske vjere.

Istraivanje semitskog jezika bio je u Renanovoj naravnoj veliini, orijentalistiki iznanstveni i predstavljalo je pozamani dio njegovih poznih velikih djela o izvorimakranstva i historiji Jevreja. Kad god je Renan elio da iznse stav o Jevrejima ilimuslimanima uvijek se to deavalo uz njegove uoljivo grube i otre kritike na raunSemita u duhu. Renanov semitski jezik bio je shvaen kao doprinos razvoju indo-evropske

7/28/2019 92005254-Edward-Said

15/45

lingvistike i diferencijaciju orijentalizma. Kod ranog semitskog jezika je bila degradiranaforma , degradirana u moralnom i biolokom smislu rijei. Semitski jezik je bio Renanovaprva tvorevina, fikcija izmiljena od njegove strane u filolokom labaratoriju. Semitski jezikza Renanov ego bio je simbol evropske dominacije nad Orijentom nad Renanovim vlastitimvremenom. Prema tome kao uzdanak orijenta , semitski jezik nije bio potpunoprirodanpredmet. Renan raspravlja i o prieodnim ljudskim iniocima, jeziku, historiji, kulturi,

tako to ih preobraava u neto drugo i u neto posebno zastranjeno, jer postoji i semitskijezik i Orijentalac. Tako su Semiti fanatini monoteisti koji nisu stvorili nikakvu mitologiju,umjetnost, njihova svijest je uskogrdna i rigidna. Renan istodobno eli da to bude shvaenotako kao da on govori o prototipu, ne stvarnom semitskom tipu. itati bilo koju stranicukoju je Renan napisao o arapskom. Hebrejskom ili proto-semitskom jeziku isto je kao daita in moi kojom orijentalist filolokog autoriteta pokupi iz biblioteke po miloj voljiprimjere ljudskog govora,rasporedi ih ondje i okrui ljubeznom evropskom prozom, daistakne nepravilnosti. Nsin kako Renan u svojoj raspravi o semitskom ogranku orijentalnihjezika nairoko pokazuje, komparativan je: indoevropski jezik je uzet kao iva, organskanorma, a semitski orijentalni jezici se komparativno motre kao neorganski jezici. S jednestrane postoje organski, bioloki generalan proces predstavljen snagom indo-evropskogjezika, dok na drugoj strani postoje neorganski , bitno negenerativan proces, okotanunutar semitskog jezika:to je najvanije , Renan apsolutno pojanjava da je tako bahti sud

stvoren od strane orijentalnog filologa u njegovu labaratoriju .

I Etienne i njegov sin Isidor bili su bioloki spekulatori nesvakidanje slave i utjecaja,Etienne je bio lan napoleonovske ekspedicije . Oni su bili i strunjaci u filologiji i anatomijimonstruoznosti-teratologiji.

Za Renana semitski jezik jeste fenomen zaostao u razvoju u usporedbi sa zrelim jezicima ikulturama indoevropske grupe jezika, i ak u usporedbi sa drugim semitskim orijentalnimjezicima. Paradoks kojeg Renan podrava jeste to makr to nas eka bodri da motrimojezike kao na neki nain , sukladirajui se sa ivim biima prirode, on jo dokazuje da sunjegovi orijentalni jezici, semitski jezici anorganski , zatoeni, drugim rijeima on dokazujeda semitski jezik nije ivi jezik, i stoga ni Semiti nisu iva stvorenja. Indoevropski jezik ikultura su ivi i ogranieni zbog labaratorije, a ne unato njemu. Nije pretjerano kazati da je

Renanov filoloki labaratorij stvarao porite njegova evropskog etnocentrizma , ali tajfiloloki labaratorij ne moe postojati izvan diskursa. ak i kultura koju on nazivaorganskom i ivom-evropskom , takoer je stvorenje koje se stvara u labaratoriju i snagomfilologije. Renan je bio poznat i zbog svog djela Vie de Jesus , rada koji je inaliguiriraonjegove monumentalne povjesti kranskog i idovskog naroda. Renanov stil i njegovakarijera kao orijentaliste i ovjeka od pera, njegov osebujni unutarnji odnos sa evropskomznanstvenom i opom kulturomnjegova vremena , liberal, bahat ovjek sve to Said nazivacelibatskim i znanstvenim. Prema Renanovom miljenju filolog treba da preferirablaenstvo nad pravdom, to preferiranje izraava izbor onoga uzvienog. Rijei pripadajucarstvu blaenog , kao i izraavanje rijei. Istraivanje orijentalnih jezika Renan je smjestiou srce tih uvjeta, a filologija je to uinila konkretno vidljivim u smislu ovjekova znanja kojeje bilo poetino preobraavanje.

Svako Renanovo pregnue sastojalo se u tome da ospori orijentalnoj kulturi pravo da buderoena , osim vjetaki u filolokim labaratorijama. Filologija je uila tome kako je kulturaizum , artikulacija ak i stvaranje , ali nita vie doli kvazi-organska struktura. Renanovlabaratorij je bio platforma sa koje se on kao orijentalist , obraao svijetu.

Orijentalno prebivalite i uenost: Zahtjevileksikografije i imaginacije

Renanova gledanja na Orijentalne Semite pripadaju , naravno, manje carstvo pukepredrasude i openito antisemitizmu, nego li da imaju zajednikog sa carstvom znanstvene

7/28/2019 92005254-Edward-Said

16/45

7/28/2019 92005254-Edward-Said

17/45

snagom orijentalizma i postavljen snagom snagom orijentalizma, izvan tog polja koje jenadziralo svaki stav nainjen u vezi sa Orijentom.

Sacy i Renan su bili primjeri profiliranog orijentalistikog puta, kako u smislu tekstualnogorganona, tako i u smislu filoloki ukorjenjenog procesa snagom kojega je Orijent poprimiodiskurzivni identitet koji ga je uinio nejednakim sa Zapadom. Koristei Marxa kao primjer

snagom kojega su neorijentalistika pregnua bila najprije razmrvljena , potom prisvojenasnagom orijentalistikih uopavanja, nali smo se u situaciji da motrimotaj procesleksikografske i institucionalne konsolidacije primjerene orijentalizmu.

Anquetil, Jons i napoleonske definicije definiraju najranije obrise te tradicije, a ti obrisi ezadratineupitan utjecaj na sve one koji prebivaju u orijentalizmu. Ti obrisi su obrisievropske moi. Prebivati na Orijentu znai ivjeti povlatenim ivotom, a ne ivotomobinog graanina , ve ivotom evropskog predstavnika , ija imperija (Britanija iFrancuska) obgrljuje Orijent svojom vojnikom, ekonomskim i kulturnim armijama.Prebivaoca Orijenta i njegove znanstvene plodove koji su na taj nain pothranjeni knjikomtradicijom tekstualnih stajalita , koje mi nalazimo kod Sacya i Renana , ova dva iskustvazajedno e stvoriti sjajnu knjicu. Prilozi toj knjiici i njenoj konsolidaciji ovise o tome kakoe iskustvo i svjedoenje biti predoeni iz isto osobnog dokumenta u mone zakone

orijentalistike znanosti.injenica je da je Orijent kroz 19 st, a osobito Bliski Istok omiljeno mjesto za Evropljane, daputuju ondje i da piu o njemu. Posebno je zanimljiva razlika izmeu pisanja koje se pretaaiz osobnog u profesionalni orijentaliza, . i drugog tipa pisanja utemeljenog na iskustvu iosobnom svjedoenju, koje ostaje biti literaturom , a ne znanou. Biti Evropljaninom naOrijentu uvijek ukljuuje bivanje svjesnim da si drugaiji i superiornijim od okolia. Scott,Hugoa i Goethea putuju na Orijent zbog odve konkretne vrste iskustava. Neznatan brojciljanih kategorija shematski se nametnu. Prvo, pisac koji ima namjeru da prebiva zbogosebujne zadae, u smislu priskrbljavanja strunom orijentalizmu znanstvenog materijala,taj pisac je onaj koji svoje prebivanje motri kao jedan oblik znanstvenog promatranja.Drugo, pisac koji ima na umu istu svrhu , ali sa manje volje da rtvuje ekscentrinost i stilsvoje pojedinane svijesti na raun neosobnih orijentalistikih definicija. Tree, pisac za

koga je stvarno ili metafiziko putovanje na Orijent ispunjenje nekog dubokog doivljenog ihitnog projekta. Ove tri kategorije nisu odvojena jedna od druge. Djela u sve tri kategorijeoslanjaju se na isto egoistine snage evropske svijesti koja je u njihovu sreditu. Orijent jeu sreditu evropskog posmatraa,orijentalistiki ego koji je odve bjelodavan. Neki motivise pojavljuju u sva tri tipa knjige. Jedan je motiv Orijent kao mjesto hodoaa. Svako djeloo Orijentu unutar ovih kategorija nastoji okarakterizirati mjesto, ali ono to je od vieginteresa jeste opseg do kojega je unutranja struktura djela u nekoj mjeri sinonimna sasveobuhvatnom interpretacijom Orijenta. Ta interpretacija predstavlja jedan oblikromantirskog restruktuiranja Orijenta, reviziju Orijenta.

Laneova knjiga o Egipanima bila je utjecajna i citirana i ona je uspostavila svog pisca kaoistaknutog lika u orijentalistikj uenosti. Lanen je citiran kao izvor znanja o Egiptu iliArabiji, dok su Burton i Flauber bili itani zbog onoga to oni govore mimo njihova znanja o

Orijentu. Lanenovo djelo je bilo samosvjesni rezultat jednog niza radova i dvostrukogprebivanja u Egiptu. Njegov proslov nudi nizove kazivanja u vezi s Orijentom, koje je onupotrijebio za svoju knjigu. On je najprije otiao u Egipat uiti arapski jezik. Poto jenapravio neke biljeke u vezi sa modernim Egiptom on je bodren da napravi sustavno djeloo toj zemlji i njenim stanovnicima od strane Drutva za irenje korisnog znanja. Orijentalistmoe oponaati Orijent, ali ne i obrnuto. Ono to on kae o Orijentu razumijeva se kao opiszadobiven jednosmjernom izmjeninou, kako su oni govorili i ponaali se, on je motrio izapisivao. Njegova mo je bila takva da je ivio meu njima kao uroeni govornik. A onoto je on pisao imalo je za svrhu biti korisnim znanjem , ne za njih, ve za Evropu. Laneovaknjiga je sainjena kao pripovjedaka struktura koja je prevladana snagom orijentalistikogrestruktiranja. To je sredinje postignue Laneova djela. U osnovi i u formi Modern Egyptianslijedi rutinu novele iz 18 st. Knjiga je otvorena sa prikazom zemlje i okolia. Dadeset i petpoglavlja o zakonima, magiji, privredi i domorodakom ivotu predhode poslijednjem

odjelku: Smrt i pogrebni obred.

7/28/2019 92005254-Edward-Said

18/45

Na poetku tog odjelka Leneov dokaz je kronoloke i eksplikativne naravi. On pie o sebikao promatrau prizora koji slijede glavne razdiobe u ljudskom ivotnom vijeku. Njegovpredmet je moderni Egipanin koji hodi kroz pojedinani ivotni ciklus. Laneova kontrolavlastitog sadraja nije samo uspostavljena kroz njegovu dramatiziranu dvostruku prisutnost( u smislu varalice muslimana i zapadjakog genija) i njegovo manipuliranje pripovjedakimglasom i predmetom, nego je uspostavljena i kroz njegovo koritenje detalja. Od openitog

razmatranja do zacrtavanja nekog obzira Egipanove naravi, do prikaza Egipaninovadjetinjstva, mladosti, sazrijevanja i starenja, Lane je uvijek ondje sa velikim detaljem dapreduprijediglatke primjese. Malo iza toga sluamo o Egipanovoj zdravoj klimi (npr, malibroj Egipana ivi dugovjeno , zbog kobne bolesti, odsustva ljenike pomoi). Laneov ciljje da Egipat i Egipane uini sasvim vidljivim, da nita ne zadri skrivenimod itatelja.Izraena je i laneova sposobnost da zauzme u svojoj rasipnosti istraivaki sadraj tvrdomuzdom discipline i razdvajanjem o kojem ovisi njegovo hladno odstojanje od Egipanovaivota i ploenja. Glavni simboliki dogaaj zbiva se na poetku estog poglavlja:Domorodaki ivot. On mora dati neke obavjesti o braku i enidbenim proslavljenima. Ovorazmatranje Lane je osjetio na sebi. Umjesto jednog drugog paragrafa , on iznova brojipritiske na njega da se oeni, to on odbija. On sebe doslovce liava ljudske osobnostiodbijajui da se prieni unutar ljudskog drutva. Na taj nain on titi svoj autoritarniidentitet kao sudionik koji ismijava i podupire objektivnost svojom pripovjeu.

Ukoliko smo ve znali da je Lane bio nemusliman , mi sad znamo da on u nastojanju dapostane Orijentalac, liava sebe senzualnihuitaka domorodakog ivota. Laneov izbor jebio izmeu onoga ivjeti bez neugodnosti i tekoe s jedne strane i ozbiljenja svogistraivanja o modernim Egipanima s druge strane. Ishod ovog izbora uinio je moguomnjegovu definiciju Egipana, jer da je on imao postati jednim od njih njegova perspektiva nebi vie bila leksikografija. Na dva znaajna naina Lane stjee znanstveno povjerenje ilegitimitet. Prvo sukobljavanjem sa narativnim tokom ljudskog ivota, to je svrha njegovakolosalnog detalja u koji promatraki um jednog stranca moe biti uveden i potom sakupitidjelie izobilne obavjesti. Drugo, oslobaanjem od umnoavanjaegipstsko-orijentalnogivota, to je svrha njegova podjarmljivanja vlastite animalne potrebe u korist razueneobavjesti , a ne u korist Egipta , ve u korist evropske uenosti. Laneova dva druga velikadjela, njegov nikada upotrebljavani arapski leksikon i njegov nenadahnuti prijevod Arabian

Nights, sva ta djela su konsolidirala sustav znanja uspostavljen snagom djela ModernEgyptians. U oba njegova djela individualnost je potpuno aezla u smislu same ideje. Laneje postao kao orijentalistiki znanstvenikklasinog arapskog i klasinog islama, njegovimpokopateljom. Ako itamo Laneovu knjigu Modern Egyptians kao djelo usmjereno u pravcunarastajuih organizacija akademskog orijentalizma , otkrit emo je prosvjetljujuom.Orijentalizam je sustavno organiziran kao stjecanje orijentalnog materijala i njegovogurednog irenja kao forme strunog znanja. Orijentalizam je sa jedne strane zadobio Orijentdoslovno i sveobuhvatno koliko je bilo mogue, s druge strane znanje o Orijentu,orijentalizam je odomaio na Zapadu, filtrirajui ga kroz redovite zakone, potrbne uzorke,prijevodea sve to skupa je stvorilo predobu o Orijentu i materijalno je produciralo naZapadu i na Zapad.

Orijent e biti pretoen iz osobnog , iskrivljenog svjedoanstva putopisaca i svih koji suondje prebivali , u neosobnu definiciju od strane znanstvenih radnika. On e biti iznovapretakan, restruktuiran od snopa fregmenata i vraen nazad od strane tumaa, vojski,trgovaca u leksikografske i tekstualizirana orijentalistika znaenja.

Hodoasnici, Britanska i Francuska hodoaa

Svaki Evropljanin koji prebiva na Orijentu imao je sebe zatititi od neurednih orijentalnihutjecaja. Neko poput Lanea je premjestio orijent kada je doao na pomisao da pie o njemu.Ispravno je rei da je u orijentaliziranju Orijenta , Lane ga nije samo definirao , nego ga je

takvim i objelodanio, on je izrezao iz njega ono to je u dodatku njegovim vlastitimsusjeanjima moglo uznemiriti evropski senzibilitet. Na Orijentu su se iznenada sukobile

7/28/2019 92005254-Edward-Said

19/45

7/28/2019 92005254-Edward-Said

20/45

Chateaubriand nastoji konzumirati Orijent. On ga samo ne prisvaja , on ga predstavlja igovori u ime njega , ne unutar historije , ve izvan historije. U Jeruzalemu , u sreditunjegove vizije i u krajnjoj svrsi njegova hodoaa , on sebi doputa neku vrstu totalnogizmirenja sa Orijentom. On vjeruje da se u Egiptu moe uskladiti odsustvo Francuske saodsustvom slobodne vlasti koja upravlja sretnim narodom. Njegovi zavrni radovi govore onjegovom zanimanju da ostavi svoje ime upisano na piramidama. Njegov poredak

pripovjedanja bio je probraen u posvjedoenu volju sebinog pojedinca. On je vidio da enjegovo pisanje oznaavati njegov ego, ako ne uspije odloiti svoj ivot pisanjem , tada eto biti puko pretjerivanje, suvinost. Za razliku od njega , slijed Laneova pripovjedanja je bioizloen nasilju znanstvenog autoriteta i golemog detalja. Lane bi rtvovao svoj egoorijentalistikom kanonu.

Legitimnost takvog znanja kakav je orijentalizam kroz 19 st sprijeavao je , ne od stranereligijskog autoriteta , kakav je sluaj bio prije Prosvjetiteljstva , ve od strane onoga tomoemo nazvati potkrepljujuim navoenjem ranijeg autoriteta. Poevi sa Sacyem , ueniorijentalistiki stav je bio stav znanstvenika koji je procjenjivao nizove tekstualnihfragmenata. Orijentalizam kao oblik narastajueg znanja uglavnom je pribjegavao citatimapredhodnih znanstvenika u tom polju , kojima se hranio. Kod Lamartinea, Nervela,Flauberta, Orijent je jedno ponovno predoavanje kanonskog sadraja usmjerenog snagom

estetike i izvrne volje sposobne da proizvede zanimanje kod italaca. Kada je zapoeosvoje putovanje po Orijentu 1833, Lamartine je to uinio kao da je to neto o emu je uvijeksanjao.

Kranstvo je religija imaginacije i prisjeanja i poto je Lamartine smatra da oliujepobona vjernika , on je stoga popustljiv prema sebi. Katalog njegovih predumiljajnihrazmatranja bio bi beskrajan, odnos izmeu Isusa i Palestine je nalik onom izmeuRousseua i Geneve. Njegove stranice o Arapskoj poeziji , o kojoj on raspravlja sa najviimpouzdanjem, ne pokazuju bilo kakvu uznemirenost zbog njegova nepoznavanja jezika.Njegovo putovanje na Orijent, njemu raskriva injenicu kako je Orijent zemlja kultova,udesa. Lamartine je postao nadosobnim egom koji sebe poistovjeije , u sili i svijesti sacijelom Evropom. Ono to on vidi pred sobom jeste Orijent u procesu svoga neminovnogbudueg komandovanja, preuzet i posveen od strane arapske vrhovne vlasti. Tako se u

Lamartineovoj klimaktinoj viziji Orijent iznova raa kao evropski pravovlae nad njim. ZaLamartinea hodoae na Orijent je ukljuilo ne samo proimanje Orijenta zapovjednikomsvijesti, ve isto tako i virtualno ukidanje te svijesti kao rezultat njenog pomirenja nekojvrsti neosobne i kontinentalne kontrole nad Orijentom. Stvarni identitet Orijenta odumro jeunutar zbira uzastopljenih fregmenata. Ono to je ostalo od Orijenta u Lamartinevoj prozinije uope odve supstancijalno. Mjegova geopolitika stvarnost bila je prikrivenaLamartineovim planovima za Orijent, mjesta koja je posjetio, narod koji je sreo, iskustvakoja je stekao.

Protiv transcendentnog kvazi-nacionalnog Lamartineovog egoizma moramo postavitiNervala i Flauberta. Njihovi orijentalni radovi igraju bitnu ulogu u njihovom cjelovitomdjelu, mnogo znaajniju od Lamartineova imperijalistikog Voyage u njegovom djelu. Obaova pisca ( Nervale i Flaubert) imali su sjajnije osobine i estetike svrhovitosti svojih posjeta

Orijentu. Za njih su likovi poput Cleopatre, Salome imali posebno znaenje. Nerval iFlaubert su donijeli na Orijent osobnu mitologiju ija briga i struktura je bila to da sezadobije Orijent. Oba ova ovjeka su bila taknuta orijentalnim preporodom, Flaubert traidomovinu na mjestima izvora religija, vizija i klasine starine, Nerval slijedi tragove svojihosobnih osjeanja i sanjarija. Za obojicu pisaca Orijent je bio mjesto ve vienog, i zaobojicu uz umjetniku ekonomiju on je bio mjesto na koje se esto iznova vraalo poto sestvarno putovanje posve ozbilji. Najznaajnije za njih je to da, istraivajui ono to jeistraivao orijentalistiki um u 19 st, oni stvaraju djelo koje je povezano sa i ovisno oorijentalizmu.

Nerval i Flaubert su neprestance razvijali svoj orijentalni materijal i raznovrsno ga upijaliunutar osebujnih struktura njihovih osobnih estetikih projekata. U Voyage de Orientpripovjedaka svijest predstavlja trajni energini glas koji struji kroz labirinte orijentalnog

postojanja kae nam Nervel sa dvije arapske rijei:tayeb( pristanak) i mafisch( odbijanje).Nerval ponavlja Laneovo iskustvo otkrivanja nunosti braka u islamskom drutvu, ali za

7/28/2019 92005254-Edward-Said

21/45

razliku od lanea, on osobno nasre na enu. Nerval ulae sebe u Orijent , ne stvarajui utolikoj mjeri romansijersko pripovjedanje kao vjenu svrhu. ak i dvije velike zacrtaneepizode kazivanja o halifi Hakimu i pria o kraljici jutra, koje e dugotrajno prenositi vrstipripovjedaki diskurs, ini se da odgovaraju Nervala od zaobilazne svrhovitosti. Obje priese bave viestrukim identitetom. Njegovo djelo Voyage ukljuije u sebe brojne straniceprepisane iz Laneove knjige Modern Egyptians. Njegova biljenica za putovanje , priskrblju

je nam dva savrena teksta za razumijevanje kkao se njegov Orijent razrjeuje od bilo egato slii orijentalistikom poimanju Orijenta. Prva njegova nastojanja, tee da budu sabranau iskustvu i pamenju Orijenta simbolizira Narvelovu potragu za snom i nestalnom enomsredinjom u tom snu, a obje je poput elje i gubitka. Poslije njegova putovanja , zemlj jeostala biti mrtvom, i osim toga njegova sjajno umjetniki ispoljena ali fragmentarnautjelovljenja u Voyage, njegov ego nije nita manje onamljen i izmoren negoli ranije. Prematome Orijent izgleda retrospektivno pripada negativnom carstvu u kojem su pogrenapripovjedanja, puko opisivanje znanstvenih tekstova jedina mogua posuda Orijenta. Nervalu najmanju ruku nije pokuao spasiti svoj projekat snagom iskrenog samoodvajanjaFrancuskoj, imajui zle nakane prema Orijentu , on se posluio orijentalizmom kako binainio neka od svojih gledita.

Flaubertova vizija o Orijentu je izraziti korporealna. Njegove putopisne biljeke i pisma

otkrivaju ovjeka koji obazirivo izvjetava o dogaajima osobama i okruenjima kojaoduevljavaju svojim bizarnostima. U onom to on pie glavnu vrijednost predstavlja onookom uhvaeno i samosvjesno pretoeno u razvijene fraze. Flaubertovo djelo je sloeno iprostorno da bilo kakva jednostavna prikazivanja njegovog orijentalnog pisanja postajeodve smjeno beznadno nepotpuno. Doputajui razliku izmeu osobnogpisanja(putopisne biljeke) i formalno etikog pisanja( romani9 mi jo uvjek moemoprimjetiti da je Flaubertova Orijentalna perspektiva ukorijenjena u istonom i zapadnomtraganju za vizionarskom alternativom. Ta alternativa je oznaavala iziskivanje ogaajaumjesto svakidanje rutine. Flaubertov orijentalizam je revivalistiki, on mora vratiti Orijentu ivot , on ga mora samom sebi izruiti i svojim itateljima, i on je njegovo iskustvoOrijenta u knjigama i ivotu. Njegove novele o Orijentu predstavljale su ozbiljne historijske iznanstvene rekonstrukcije. Ono to formalno etiki rad zadrava preko zamjedbaFlaubertovih itanja i promjena jesu uspomene na orijentalno putovanje. Bibliothque des

recus posjeduje stav o tome da jedan orijentalist jest ovjek koji mnogo putuje, samo zarazliku od veine drugih takovrsnih putopisaca , Flaubert je svoja putovanja upregnuo uizuzetno svrhovitost. Najslavniji trenuci Flaubertova orijentalnog putovanja imaju nezozajedniko sa Kuchuk Hanem, uvenom egipatskom plesaicom. Ona je zacijelo bilaprototip za nekoliko njegovih enskih karaktera u njegovim novelama, prototip unutar njenesenzualnosti i njenosti. Orijentalna ena je prilika za Flaubertova razmiljanja,on jeoduevljen njenom samozadovoljnou, bezbrinou. Tvorei tu vezu ( izmeu seksa iOrijenta) Flaubert nije bio prvi primjer upeatljivo ustrajnog motiva unutar zapadnjakogstajalita prema Orijentu. Orijent ga je gurnuo natrag njegovim vlastitim ljudskim itehnikim izvorima. Flaubert, slino Laneu prije njega , osjetio je svoju pojedinanu nemoda ue i postane dio onoga to je vidio. To je bio Flaubertov vjeni problem, on je postojao iprije negoli je otiao na Istol, i ostao je nakon njegove posjete Istoku. Svekolika Flaubertovaizoblina uenost je struktuirana, kako je to Michel Faucault izriito uoio, nalik temeljnoj,nestvarnoj knjiici koja paradira pred autoritetom upiljenim pogledom. Unato sili njegovauma i njegove goleme snage intelektualnog upijanja , Flaubert je najprije osjetio na Orijentuto da to se vie usredotoi na njega , to manje hvata cjelinu i potom djelii padaju nasvoja vlastita mjesta. Na jednoj razini to je bila za Flaubrta osobna tvrdnja , i on je izmislioznaenje. Na jednoj openitoj razini to je bila eoistemioloka tekoa, zbog koje disciplinaorijentalizam i jeste postojala. Flaubert je ukazivao najednu vrstu disciplinarnogantikvarijanizma , snagom kojega ono egzotino i strano bi bilo formulirano u leksikonima.Flaubert je bio upoznat sa organiziranom uenosti , njenim rezultatima i njenim uincima. Usvim svojim novelama Flaubert povezuje Orijent sa bijegom od seksualne fantazije.Repertoar je poznat ne toliko zbog toga to nas podsjea na Flaubertova vlastita putovanjana Orijent i opinjenost Orijentom , ve nainjene veze izmeu Orijenta i sloboderazuzdanog seksa. Moramo priznati da za Evropu 19 st , uz njenu narastajuu buroarnost,

seks je bio institucionaliziran do veoma znaajnog stupnja. S jedne strane nije bilo neegtakvog to je slobodni seks, a s druge strane seks u drutvu uveden je u mreu zakonitosti imoralnih dunosti. Ba kao to su razni kolonijalni posjedi bili koriteni kao mjesto za slanje

7/28/2019 92005254-Edward-Said

22/45

svojeglavih sinova, nepoeljne populacije, siromanih ljudi, tako isto je Orijent bio mjestogdje se moglo tragati za seksualnim iskustvom neosvojivim u Evropi. Istina je da susredinom 19 st Francuska, Engleska i ostatak Evrope imale razuenu znanstvenu industrijuone vrste od koje je Flaubert strahovao. Veliki broj tekstova je bio nainjen, veliki brojagencija i institucija za njihovo irenj i propagiranje se moglo nai posvuda. Istraivanje jepostalo redovita djelatnost. Aparatura koja opsluuje orijentalne studije bila je sastavni dio

prizora, i to je bila jedina stvar koju je Flaubert imao na umu kada je izjavio da e sve bitijednoobrazno. Orijentalist nije vie bio obdareni poetnik ili ukoliko je bio , imao bi nevolja stime da