9. UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM.pdf

UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM

obrtni kapital predstavlja razliku izmeu kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza tvrtke

U praksi se jo naziva i neto radni kapital.

Vrijednost obrtnog kapitala moe biti pozitivna ili negativna, a ovisi o strukturi imovine i dugova tvrtke.

Obrtni kapital = kratkotrajna imovina kratkorone obveze

UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM

Upravljanje dijelom ukupne poslovne imovine

Analiziramo kratkorone stavke bilance Sirovine i materijali namijenjeni proizvodnoj potronji

Vrijednosti utroene u proizvodnju koja nije dovrena

gotovina i utrivi v.p. (supstitut novcu, ostvarujemo prinos pomou njih, a i likvidni su) najlikvidniji oblik imovine

upravljanje zalihama (najmanje likvidan oblik imovine)

upravljanje potraivanjima (drugi oblik kratkotrajne imovine su potraivanja od kupaca; postoji odgoda plaanja)

UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM

Upravljanje obrtnim sredstvima koja se definiraju kao dio poslovnih sredstava koja se u pravilu jednokratnim ulaganjem utroe u proizvodnom procesu i drugim poslovnim procesima.

Fokus na kratkoronu imovinu i naine njezina financiranja

oko 60% radnog vremena financijskog menadera posveeno je upravljanju obrtnim kapitalom dnevni zadaci

suradnja financijskog menadera s odjelima: poslovne logistike, informacijske tehnologije, proizvodnje i marketinga

Cilj: smanjiti razinu zaliha koje dre u odreenom roku

pogodan je JIT (just-in-time) sustav nabave

OSNOVNI POJMOVI

upravljanje obrtnim kapitalom podrazumijeva: uspostavljanje politike upravljanja obrtnim kapitalom

dnevnu kontrolu: gotovine zaliha potraivanja sve dok ne naplatimo potraivanja, nemamo dotok

novca u poduzee, a uloili smo kratkoronih obveza

ALTERNATIVNE POLITIKE UPRAVLJANJA

konzervativnija podrazumijeva dranje velike koliine novca, utrivih v.p. i zaliha (naelo sigurnosti)

umjerena prema koliinama novca, utrivih v.p. i zaliha nalazi se izmeu konzervativne i agresivne

agresivna koliina novca, utrivih v.p. i zaliha su minimalizirane (naelo profitabilnosti) velika izloenost poslovnom riziku

u uvjetima sigurnosti (predvidljivost prihoda od prodaje, trokova, naplate potraivanja) sigurno trite, kontroliramo konkurenciju sva poduzea drala bi minimalne koliine obrtnog kapitala radi minimiziranja trokova

moemo koristiti agresivnu politiku upravljanja

nesigurnost okruenja poveava potrebe za obrtnim kapitalom (rezerve sigurnosti) to vodi do poveanja trokova i veih potreba za eksternim financiranjem;

moemo koristiti konzervativnu politiku upravljanja

KRUNO KRETANJE OBRTNIH SREDSTAVA1. Pribavljanje novanih sredstava

2. Troenje novanih sredstava za nabavku sirovina

3. Primanje, uskladitavanje i uvanje materijalnih vrijednosti

4. Troenje novanih sredstava za nabavke proizvodnih usluga i energije

5. Isplate i izdatci koji e teretiti buduu proizvodnju

6. Isplate akontacionih davanja doprinosa, poreza i drugih obaveza

7. Isplate akontacija plaa radnicima

8. Ulaganje sirovina i materijala u proizvodnju

9. Izrada proizvoda ili usluge

10. Zaprimanje iz proizvodnje i skladitenje

11. Prodaja i otprema gotovih proizvoda

12. Naplata i zaprimanje naplaenih iznosa

13. Izdavanje novanih sredstava i raspodjela dobiti

14. Podmirenje obveza

CIKLUS KONVERZIJE NOVCA

fokusira se na vremenski period izmeu plaanja obveze prema dobavljaima i zaposlenicima te naplate potraivanja od kupaca

efikasno upravljanje obrtnim kapitalom temelji se na minimiziranju vremena izmeu plaanja obveza i naplate potraivanja

CIKLUS VRIJEME VRIJEME VRIJEME ODGODE

KONVERZIJE = KONVERZIJE + NAPLATE - PLAANJA OBVEZA

NOVCA ZALIHA (u danima) POTRAIVANJA (pomou toga se kreditiramo)

Ciklus proizvodnje i prodaje vrijeme koje je potrebno da se od sirovina i materijala proizvede gotov proizvod i proda kupcima.

cilj poduzea je skraivanje ciklusa konverzije novca koliko god je mogue bez ugroavanja poslovnih transakcija

RAZLOZI DRANJA NOVCA

tekua plaanja (cash flow) podmirivanje dospjelih obaveza; svaki dan poduzeu stigne neka obaveza

na naplatu (otplate kredita, isplate plaa)

mjere opreza najee podmirene iz kreditnih linija i utrivih kratkoronih v.p.

smanjuju potrebu za dranjem gotovine uvijek u poduzeu postoje rezerve sigurnosti jer uvijek ima nepredvienih

trokova

kompenzirajua salda za bankovne kredite (banke zahtijevaju polog ako hoemo uzeti kredit)

pekulativni motivi iskoritavanje trinih oportuniteta zbog gotovinskih plaanja, podmiruje se

iz kreditnih linija i utrivih kratkoronih v.p.

tedi novac na taj nain imamo rok plaanja od 45 dana, ali ako uplatimo u roku od npr. 10 dana,

dobije popust od 3%

CILJEVI UPRAVLJANJA GOTOVINOM

imati dovoljno sredstava kako bi se zadovoljile spomenute potrebe

ne drati vie gotovine od stvarnih potreba jer se na gotovinu ne ostvaruje prinos i visok je oportunitetni troak

zbog nedostatka zaliha ne moemo isporuiti kupcu odreenu

koliinu proizvoda, pa e nam pasti rejting

PROGNOZIRANJE NOVANOG PLANA (BUDETA)

sposobnost poduzea da generira novane primitke potrebne za

podmirenje novanih izdataka

svrha: upotreba projekcija novanih primitaka i izdataka za

prognoziranje financijskih potreba

dnevno, tjedno i mjeseno planiranje, ovisno o svrsi izrade plana

podaci za izradu novanog plana

prognoza prodaje (prihoda od prodaje)

informacije o kanjenju u naplati potraivanja (postoje kupci koji kasne i oni

koji plaanju na vrijeme ponudimo im diskont ako plate u kraem roku)

prognoza nabave i plaanja obveza

prognoza novanih izdataka: plae, porezi, i reijski trokovi i sl. (sve to e taj

mjesec doi na naplatu promatramo novani tok priljev i odljev)

postojei novac u blagajni (novani saldo)

planirani iznos novca na kraju perioda

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

vaan, ali esto teak i zahtjevan zadatak

pogrena procjena vodi ili do gubitka prodaje (premalo) ili do velikih

trokova dranja zaliha (previe)

efikasno upravljanje zalihama zahtijeva usku suradnju meu odjelima

prodaje, nabave, proizvodnje i financija

kategorije trokova vezene uz upravljanje zalihama-

trokovi dranja zaliha: trokovi skladitenja i upravljanja, trokovi osiguranja,

amortizacija, propadanje zaliha

trokovi vezani uz nabavu: trokovi narudbe, trokovi prijevoza (dok zalihe

nisu kod nas)

trokovi nedostatnih zaliha: gubitak prodaje, gubitak povjerenja kupaca,

poremeaj proizvodnog procesa (indirektni trokovi)

sustavi kontrole i upravljanja zalihama

kompjutezirani sistemi

stanje zaliha raunalno se prati, a kada dosegne odreeni nivo, raunalo

automatski alje

narudbu dobavljau

JIT sistemi

sirovine i materijal naruuju se nekoliko sati prije nego to budu upotrijebljene

u proizvodnji

znaajno smanjuje potrebna koliina zaliha, no zahtijevaju dobru koordinaciju s

dobavljaima (to se tie vremena isporuke, ali i kvalitete isporuene robe)

uvoenjem JIT sustava smanjuje se dranje zaliha i poveava se efikasnost

proizvodnje na svjetskoj razini

KRATKORONO FINANCIRANJE

KRATKORONO FINANCIRANJE

politike financiranja obrtnog kapitala

trgovaki krediti

komercijalni papiri

kratkoroni bankovni krediti

PREDNOSTI KRATKORONOG FINANCIRANJA

kratkoroni kredit emo dobiti bre od dugoronog

brzina i jednostavnost pribavljanja sredstava

fleksibilnost (kreditori ne nameu ogranienja na poslovne i financijske

odluke poduzea; kreditor namee okvir unutar koje se moemo kretati kod

dugoronog kredita)

to je rok na koji posuujemo novac krai, postoji pitanje hoemo li

dobiti novi novac po dogovorenim uvjetima po kojima smo dobili

prvotna sredstva

NEDOSTACI KRATKORONOG FINANCIRANJA

poveani rizik refinanciranja:

nesigurnost produljenja kredita moe dovesti poduzee do steaja

porast kamatnih stopa poskupljuje financiranje

METODE KRATKORONOG FINANCIRANJA

dospijee unutar jedne godine

glavni izvori:

vremenska ogranienja

trgovaki kredit

kratkoroni bankovni zajmovi

komercijalni zapisi

VREMENSKA OGRANIENJA

ne moemo na njih raunati kao osnovno sredstvo financiranja, ali novac je predvidiv

razliiti oblici spontanog financiranja

obraunate plae

obraunati porezi

neraspodijeljena tekua dobit

ovise o obujmu poslovnih aktivnosti i uobiajenom nainu isplate

ne izazivaju trokove financiranja

ako obraunamo plae rashod u tom mjesecu (to nije odljev novca)

TRGOVAKI KREDIT

oblik spontanog financiranja koji rezultira iz redovnih poslovnih transakcija

jedan je od vanijih izvora kratkoronih sredstava

obveza plaanja ne obavlja se prilikom same isporuke, nego postoji odgoda prije dospijea plaanja, to rezultira kreditnim odnosom

postoje 3 tipa

otvoreni raun prodavatelj odobrava kredit na temelju kreditnog povjerenja kupcu (stalni poslovni odnos)

vlastite mjenice kupac potpisuje mjenicu koja se manifestira kao mjenini dug prodavatelju (izdali smo dobavljau mjenicu osiguranje plaanja trabine)

akceptni nalog njime se takoer priznaje zaduenost kupca

s stajalita trokova financiranja mogu se podijeliti na:

slobodne trgovake kredite

odobreni unutar kraeg roka naplate i to poznatim kupcima

podrazumijevaju popust na prodajnu cijenu ako kupci plate unutar dogovorenog

roka

naplatne trgovake kredite

odobreni na dui period ili kupcima s kojima ne postoji stalan poslovni odnos

mogu imati visoke trokove ime je njihova isplativost dovedena u pitanje

treba ih koristiti istovremeno s alternativnim oblicima financiranja

KRATKORONI BANKOVNI ZAJMOVI

alternativa dranju novca

dospijee:

unutar godine dana

mogunost obnavljanja kreditnog aranmana

namjena:

financiranje povremenih potreba

alternativa dranju novca

fleksibilnost

mogunost prilagoavanja potrebama poduzea

minimalizacija trokova kredita

razlikovanje zajmova prema fleksibilnosti.

fiksni kredit

revolving kredit

kreditne linije

komercijalni zapisi

FIKSNI KREDIT

odobrava se i puta u teaj u ukupnom iznosu

plaaju se kamate na cijeli iznos kredita

vraa se odjednom ili u ratama

nema fleksibilnost u iznosu kredita

mora uzeti u visini maksimalne potrebe

problem neiskoritenih sredstava

REVOLVING KREDIT

odobrava se maksimalni iznos zajma kroz razdoblje trajanja

do tog iznosa debitor se moe stalno zaduivati nakon vraanja dijela zajma

vrlo fleksibilan

lako se prilagoava nastajanju i smanjenju potreba za sredstvima

eliminira rizik financiranja

uvjeti su fiksno dogovoreni izmeu banke i poduzea; i banka mora isplatiti

novac

poduzeu kad poduzee to zatrai

KREDITNE LINIJE

izmeu banke i poduzea

uvjeti su manje slubeni / fiksni

banka isplauje novac kad njoj odgovara

kao poseban vid izvora sredstava pojavljuju se bankovni krediti na

temelju akcepta

BANKOVNI KREDITI NA TEMELJU AKCEPTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

1. akceptni banka ne odobrava kredit komitentu, ve mu akceptira mjenicu i time

postaje glavni dunik, to omoguuje lake eskontiranje mjenice od strane njenog imatelja

kao osiguranje plaanja dobavljau dajemo mjenicu ima na teini kad je akceptira banka (postaje glavni dunik); ako ne platimo u roku, banka pokriva dug, pa ga utjeruje

2. kontokorektni kredit po tekuem raunu, na temelju ugovora izmeu komitenta i banke

utvruje se rok kredita i granica do koje komitent moe prijei u dugovanje po tekuem raunu

pogodan je svima

3. lombardni kredit na temelju odreenog postotka zaloenih realnih vrijednosti, v.p.

ili dragocjenost uloili smo u v.p. emitenta dio sredstava smo uloili u financijsku

imovinu moe sluiti kao sredstvo osiguranja dizanja kredita

4. Rambursni

kombinacija lombardnog i akceptnog

akceptni kredit koji banka otvara uvozniku robe

slui za plaanje uvoza robe uz pokrie robnih dokumenata koji su

preneseni na banku

KOMERCIJALNI ZAPISI

korporativni v.p. predstavlja neosiguranu utrivu promesu (obeanje

plaanja)

prodanu na novanom tritu, pri ijoj emisiji je vrlo vaan kredibilitet

poduzea koje koristi taj instrument za kratkorono financiranje

kratkoroni v.p. za financiranje kratkoronih obveza, neosigurane (ne

postoji garancija da e nam se novac vratiti) za poduzee visokog

kreditnog rejtinga

KARAKTERISTIKE: kratkog roka dospijea do 270 dana

slui za financiranje povremenih potreba poduzea

neosigurani instrumenti

nemaju razvijeno sekundarno trite (tko u njih uloi, dri ih do dospijea ostvari se odreeni prinos)

imaju veliku nominalnu vrijednost (u njih ulau institucionalni investitori)

diskontni v.p. prodaje se uz diskont

POTENCIJALNI EMITENTI KOMERCIJALNIH ZAPISA velika prestina poduzea

besprijekorni kreditni rejting

uvrtena su na primarnu kotaciju burze

imaju razgranatu financijsku funkciju (ili ak svoja financijska poduzea)

institucionalni investitori

investicijski fond trita novca

osiguravajue kue (ulau u v.p. gdje mogu predvidjeti prinos kako bi mogli uskladiti

dospijea)

mirovinski fondovi

poslovne banke

pojedinci samo u izuzetnim prilikama

prednost emisije

alternativa izravnom financiranju bankarskim kreditima

poveanje fleksibilnosti kratkoronog financiranja

izbjegavanje kompenzirajueg salda

jeftinije kratkorono financiranje

nedostaci emisije

ogranienost samo na velike prestine korporacije s besprijekornim kreditnim rejtingom

nemaju razvijeno sekundarno trite

gubljenje kontakta s bankama (banke e se boriti za klijenta ponudit e povoljnije uvjete nego trite)

poveanje atraktivnosti

poveanjem stupnja likvidnosti put opcijom vlasnik ih moe u svakom trenutku

prodati poduzeu, tj. poduzee se obvezuje otkupiti ih uz diskont od vlasnika

prinos na komercijalne zapise

komercijalni zapisi su u pravilu, diskontni vrijednosni papiri

sa stajalita trokova financiranja, prinos treba prilagoditi za trokove emisije

prinos je razlika izmeu kupovne cijene i cijene po dospijeu

vlasnik komercijalnog zapisa uvijek ga moe prodati natrag izdavatelju