8. Maksimizacija profita i konkurentna ponuda - Lumens5plus · doc. dr. sc. Katarina Bačić, kolegij Mikroekonomija, 2013. Proizvodnja Kako tvrtke mogu učinkovito proizvoditi? Kako

6. Proizvodnja

doc. dr. sc. Katarina Bačić, kolegij Mikroekonomija, 2013.

doc. dr. sc. Katarina Bačić, kolegij

Mikroekonomija, 2013.

Proizvodnja Kako tvrtke mogu učinkovito proizvoditi? Kako donose odluke o optimalnoj p? Kako se mijenjaju troškovi kao posljedica promjene ulaznih troškova i razina

proizvodnje? Odgovor: Teorija poduzeća – govori kako tvrtke donose odluke o minimizaciji troškova i kako troškovi ovise o razini proizvodnje ...

- u proizvodnome procesu koristi se proizvodna tehnologija tvrtki: fizički odnosi koji opisuju kako se inputi ili faktori proizvodnje (rad, kapital i sirovine) pretvaraju u proizvode ili output (automobile, televizijske uređaje itd.)

- tehnologija proizvodnje može se prikazati u obliku funkcije proizvodnje

sažetim prikazom pretvaranja inputa u output, pa se može koristiti za dobivanje odgovora na pitanja:

- kako se output mijenja kada se prom. jedan ili svi faktori proizvodnje?



Proizvodna tehnologija - - u proizvodnome procesu tvrtke pretvaraju inpute u outpute - inputi se nazivaju još i faktorima proizvodnje, a to su rad, kapital i sirovine - svi se faktori mogu i dalje dijeliti na podskupine, npr. rad može biti

kvalificiran ili nekvalificiran, kapial se može sastojati od zgrada, strojeva, opreme i zaliha, sirovine mogu biti struja, voda, čelik i plastika

Funkcija proizvodnje - opisuje odnos inputa i razine proizvodnje

- najveći output Q koji neka tvrtka može proizvesti uz bilo koju zadanu kombinaciju inputa

- uz pretpostavku da postoje dva inputa, a to su rad (L) i kapital (K), proizvodna funkcija poprima oblik:

Q=F(K, L)

- npr. može opisivati broj osobnih računala koji se može proizvesti u tvornici površine 10.000m2 uz neki broj radnika na tekućoj traci)

- Q, K, L su tokovi , npr. K-tok najma od prostorija i opreme, pretpostavka je da se Q odnosi na godišnju proizvodnju



Funkcija proizvodnje

(nastavak)

- omogućuje različite kombinacije inputa koje mogu biti

više radno/kapitalno intenzivne

- vrijedi uz zadanu tehnologiju, a ona je razina znanja o

različitim metodama koje se mogu koristiti u proizvodnome procesu

- ako tehnologija napreduje, veća količina proizvodnje može se postići uz jednaku količinu inputa , npr. nova tekuća traka može omogućiti proizvođaču hardwarea da proizvede više uz jednaku količinu inputa

- fja. proizvodnje opisuje što je tehnički izvedivo kad tvrtka posluje efikasno – a to znači da koristi kombinacije inputa što je efikasnije moguće



Izokvante

Max. količina proizvodnje uz različite kombinacije inputa (K i L) prikazana

je T. 6.1.

- rezultat proizvodnje je hrana (output), a količinu Q=75 jedinica hrane

moguće je proizvesti u nekoliko različitih kombinacija inputa: npr. 5K i 1L, zatim 3K i 2L ... (zaokruženo)

- količina proizvodnje (jedinice outputa/proizvda) se povećava povećanjem inputa jednog faktora, a drugi se drži fiksnim (nepromijenjenim)

- grafički se tablica može prikazati upotrebnom izokvanti

Izokvanta je krivulja koja povezuje sve moguće kombinacije inputa za koje je razina proizvodnje jednaka, npr. za Q=75.

Tablica 6.1. Proizvodnja s dva varijabilna inputa

Input rada

Input kapitala 1 2 3 4 5

1 10 40 55 65 75

2 20 60 75 85 90

3 55 75 90 100 105

4 65 85 100 110 115

5 75 90 105 115 120



Proizvodne izokvante

FLEKSIBILNOST INPUTA – izokvante pokazuju kakvu fleksibilnost imaju tvrtke pri donošenju odluka o proizvodnji, zamjenom jednog inputa drugim

- npr. restorani brze hrane su na nestašicu mladih radnika odgovorili uvođenjem automatizacijom radnog procesa (tzv. švedski stolovi) i zapošljavanjem starijih radnika

- moguće je izabrati kombinacije inputa koje minimiziraju troškove i maksimiziraju profit

G.6.1. Proizvodnja s dva faktora G. 6.1. prikazuje proizvodnja s dva varijabilna faktora i set izokvanti

SET (MAPA) IZOKVANTI – proizvodna

funkcija neke tvrtke

- razina proizvodnje raste što se više udaljavamo od ishodišta, desno i gore

- proizvodna funkcija pokazuje što je tehnološki moguće



Kratkoročno prema dugoročnom

- zamjena K i L u stvarnosti može potrajati (npr. izgradnja nove tvornice)

- tvrtke moraju voditi računa mogu li se mijenjati inputi i u kojem roku

a) Kratki rok – razdoblje u kojem se jedan ili više faktora

proizvodnje NE MOGU mijenjati (a nazivaju se fiksnim inputima) - ali moguće je mijenjati npr. intenzitet korištenja tvornice i

strojeva

a) Dugi rok – vremenski rok potreban da se promijene svi inputi - dugoročno je moguće povećati veličinu tvornice

6.3. Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (L) - kratki rok - u nabavi inputa je poduzećima je potrebna usporedba koristi i

troškova

- u usporedbi se uzimaju prosječne i granične količine - granične veličine – koriste se za usporedbu proizvodnje koja

nastaje dodatnim povećanjem inputa - prosječne veličine – koriste se kada se razmatraju učinci

znatnog povećanja inputa



6.3. Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (L)

- slučaj: K fiksan, L varijabilan

Npr. tvornica tekstila i povećanje potražnje za tekstilom, a oprema je fiksan faktor: moguće je uzeti više radnika, ali koliko točno?

- potrebno je prvo napraviti procjenu proizvodnje Prosječni i granični proizvod - doprinos rada može se

opisati prosječnim i graničnim doprinosom

Prosječni proizvod rada APL=Q/L proizvodnja po jedinici inputa -proizvodnost prosječnoga radnika

Granični proizvod rada

MPL=Δ Q/ΔL -dodatna količina proizvodnje koja nastaje dodavanjem jedne dodatne jed. inputa rada

T. 6.2. Proizvodnja s jednim varijabilnim

faktorom

Količina

rada (L)

Količina

kapitala

(K)

Ukupna

proizvodnja

(Q)

Prosječni

proizvod

(Q/L)

Granični

proizvod

(ΔQ/ΔL)

0 10 0 - -

1 10 10 10 10

2 10 30 15 20

3 10 60 20 30

4 10 80 20 20

5 10 95 19 15

6 10 108 18 13

7 10 112 16 4

8 10 112 14 0

9 10 108 12 -4

10 10 100 10 -8



G.6.2. Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (rad)

Nagibi krivulja proizvoda

G.6.2. a) pokazuje ukupnu proizvodnju (Q) s time da je K fiksan input, a L varijabilan input

- dodavanjem dodatnih jedinica L, ukupna proizvodnja raste do točke D, gdje bi dalje dodavanje L dovelo bi do smanjenja proizvodnje (neracionalna proizvodnja)

- već u točki C rast proizvodnje dodavanjem L počinje usporavati

- u točki A tangenta ima nagib 20, pa je MPL=20

- u točki B APL=20, a jednak je

nagibu crte koja vodi od ishodišta do B

b) prikazani su APL i MPL- u točki E je APL max. i jednak MPL (koji je u padu) - MPL je pozitivan dok ukupna Q

raste (do točke D na grafu a)) MPL>APL

MPL<APL



(kopija s prethodnog lista) G.6.2. Proizvodnja s

jednim varijabilnim faktorom (rad) Nagibi krivulja proizvoda

(nastavak)

G.6.2. b) iza točke D na grafu ukupne Q, MPL je negativan zato što zapošljavanje dodatnog radnika

usporava rad drugih i smanjuje razinu proizvodnje - APL i MPL su povezani: 1. kad je MPL>APL, APL raste –ako je Q dodatnog radnika veća od APL, tada je zapošljavanje dodatnih

radnika vodi porastu proizvodnje 2. MPL siječe APL u njegovu maximumu 3. kad je MPL<APL, prosječni se proizvod smanjuje

Krivulja prosječnog proizvoda rada APL=Q/L jednaka je nagibu crte koja povezuje ishodište i točku na krivulji ukupne proizvodnje Krivulja graničnog proizvoda rada

MPL=ΔQ/ΔL jednaka je nagibu krivulje ukupnog proizvoda u točki

MPL>APL

MPL<APL



Zakon opadajućih graničnih prinosa

- opadajući MPL (i MP drugih inputa mogu padati, ne samo MPL), vrijedi za većinu proizvodnih procesa

- uz ostale inpute fiksne, dodatnim jediničnim povećanjem L dosegnut će se točka nakon koje će se dodatni output početi smanjivati

- u početku, kada je input L nizak, dodatni rad dovodi do povećanja proizvodnje (Q) zato što se radnici mogu specijalizirati za određene poslove

- nakon toga dodavanjem radnika nastupa zakon opadajućih graničnih prinosa (ZOGP): ako radnika ima previše, neki će postati neučinkoviti ili će

smetati ostalim radnicima, a kao posljedica toga, MPL pada

- ZOGP vrijedi u kratkom roku ako je najmanje jedan input fiksan (može vrijediti i u dugom roku), vrijedi uz zadanu tehnologiju



Učinak poboljšanja tehnologije

G. 6.3. Učinak poboljšanja tehnologije

- izumi i tehnološki napredak mogu pomaknuti krivulju proizvodnje prema gore, tako da je moguća veća razina proizvodnje uz jednake inpute

- G.6.3. – pomak iz točke A, u B, u C moguć je npr. povećanjem L ili tehnološkim poboljšanjima

- npr. u poljoprivredi je porastao broj radnika, ali moguće je uzgojiti sjeme koje je otpornije na

pesticide, zatim proizvesti bolja gnojiva, bolju opremu za farme



Malthus i kriza prehrane

- Thomas Malthus je u 18/19. stoljeću tvrdio da zbog ograničenih poljoprivrednih površina proizvodnja hrane neće biti dovoljna kako se bude povećavao broj stanovnika i zemljoradnika

- AP i MP bi u tom slučaju pali i bilo bi gladnih

- zbog tehnološkoga napretka to se nije dogodilo:

- tehnološka poboljšanja u poljoprivredi su novi tip sjemenja, bolja gnojiva i bolja žetvena oprema

- svjetska potrošnja hrane nakon Drugog svjetskog rata nadmašila je rast broja stanovnika

- rast produktivnosti nadmašio je porast potražnje za hranom i zbog toga su cijene hrane pale

- u zaključku: poljoprivredne površine nisu značajnije povećane, ali je došlo do tehnološkoga napretka

T. Malthus

Potrošnja hrane je povećana za 40% po

stanovniku u svijetu u razdoblju od 1950ih godina do godine 1998.

Produktivnost/proizvodnost rada



- to je prosječni proizvod rada u industriji ili cijele ekonomije

- koristi se za uspoređivanje industrija ili u analizi jedne industrije

- važna je zato što određuje životni standard – dohoci mogu rasti samo onoliko koliko raste proizvodnost

Ukupna vrijednost dobara i usluga koje neko gospodarstvo proizvede jednako je isplatama za sve faktore proizvodnje (plaće, najam K, profit tvrtki).

- potrošnja se može povećati samo povećanjem ukupne razine proizvodnje, a za to je potrebna veća produktivnost rada

Kako postići veću produktivnost rada?

1. rastom fonda kapitala – povećanjem ukupne količina kapitala raspoloživoga za proizvodnju

2. tehnološkom promjenom – razvojem onih tehnologija koje omogućuju

bolje korištenje radne snage i ostalih proizvodnih faktora i proizvodnjom novih i kvalitetnijih dobara

6.4. Proizvodnja s dva varijabilna faktora



- u dugom roku, K i L su oba varijabilni faktori

- proizvodnja je moguća kombiniranjem različitih količina

K i L (izokvanta!)

- dodavanjem bilo kojeg inputa povećava ukupnu proizvodnju , a ako se proizvodnja želi održati nepromijenjenom, a koristi se više jednog inputa, mora se smanjiti količina drugog inputa

OPADAJUĆI GRANIČNI PRINOSI

- firme se pitaju što se događa kada se poveća upotreba jednog inputa, a drugi ostane nepromijenjen?

- G.6.6. uz K=3, svaka nova jedinica L stvara sve manje dodatne proizvodnje (20,15)

Opadajući granični prinosi nastupaju i na povećanje faktora K uz fiksni L, MPK pada kako se povećava količina K.

G. 6.6. Oblik izokvanti

Granična stopa tehničke supstitucije (MRTS)

- matematička posljedica smanjenja MRTSa jest to da su izokvante konveksne

- proizvodni proces zahtjeva uravnoteženu kombinaciju oba inputa

MRTS je povezan s MPL i MPK

-povećanje proizvodnje zbog dodatnog rada =MPLΔL

-smanjenje proizvodnje zbog smanjenja kapitala= MPKΔK

razina proizvodnje ostaje konstantna ΔQ=0

MPLΔL+MPKΔK=0

MRTS između dvaju inputa jednaka je omjeru graničnih proizvoda ta dva inputa.



MRTSLΔ

KΔ

MP

MP

K

L

Funkcija proizvodnje –dva posebna slučaja

1) Proizvodni inputi su savršeni supstituti.

MRTS je konstantan (jednak) u svakoj točki izokvante.

Primjer: glazbeni instrumenti mogu se proizvesti ručnim radom ili industrijski.

2) Funkcija proizvodnje s fiksnim proporcijama.

- supstitucija inputa nije moguća

- svaka razina proizvodnje traži određenu kombinaciju K i L

- izokvante imaju oblik slova L

- samim dodavanjem L ne može se povećati razina proizvodnje, a isto vrijedi za K

- primjenjivo na situacije ograničene metode proizvodnje

Primjer: šivaća mašina i radnik.



Prinosi na opseg

- dugoročno je moguće povećati proizvodnju

- promjenom opsega proizvodnje proporcionalnim (jednakim) povećanjem svih proizvodnih inputa

- npr. ako neku površinu zemlje obrađuje poljoprivrednik jednim kombajnom, a doda se

još jedan kombajn na jednakoj dodanoj površini, hoće li se razina proizvodnje udvostručiti?



To se mjeri PRINOSOM NA OPSEG.

- stopa kojom razina proizvodnje raste ako proporcionalno povećamo količine outputa

- prinosi na opseg mogu biti:

a) rastući

b) konstantni

c) padajući

1. Rastući prinosi na opseg

- pojava da se nakon udvostručivanja količine svih inputa razina proizvodnje više nego udvostručuje

- npr. tekuća traka za sastavljanje automobila (specijaliziranje, upotreba sofisticiranih i većih

tvornica i strojeva)-ekonomski je isplativije ako proizvodi jedna velika tvrtka (uz relativno niske troškove)

- država u nekim djelatnostima regulira poslovanje kao npr. proizvodnja električne energije

2. Konstantni prinosi na opseg

- razina proizvodnje udvostručuje se udvostručenjem količine svih inputa

- veličina pogona ne utječe na produktivnost, npr.

dva pogona nose dvostruko veću razinu proizvodnje

- npr. mala i velika putnička agencija mogu pružiti uslugu jednake kvalitete



3. Opadajući prinosi na opseg

- razina proizvodnje se poveća manje nego dvostruko nakon što se udvostruče količine svih inputa

- tvrtke koje posluju s velikim opsegom proizvodnje

često imaju problema s organizacijom i upravljanjem te s koordinacijom radnih zadatka



6.11. Prinosi na opseg

Opisivanje prinosa na opseg – kada bi svi prinosi na opseg bili padajući, izokvatne bi bile sve udaljenije jedna od druge kako se razina proizvodnje proporcionalno povećava

- u proizvodnim industrijama su rastući prinosi na opseg češći, dok su u uslužni sektor

radno-intenzivniji i usluge se mogu jednako efikasno pružati u malim i velikim opsezima

- konstantni - rastući

Hvala na pažnji.



8. Maksimizacija profita i konkurentna ponuda - Lumens5plus · doc. dr. sc. Katarina Bačić, kolegij Mikroekonomija, 2013. Proizvodnja Kako tvrtke mogu učinkovito proizvoditi? Kako

Documents