Kontrola tvrdoe po Brinelu. Poslije termike obrade tijela
projektila, kontrola proizvoaa vri 100%-tnu kontrolu tvrdoe tijela
projektila ''brinelovanjem''. Kontrola se vri na uzorku odreene
veliine. Tvrdoa se mjeri na srednjem cilindrinom dijelu tijela
projektila, na dva mjesta pod uglom od 180, pomou Brinel-aparata
(10/3000/15). Maksimalnu i minimalnu vrijednost prenika otiska pri
brinelovanju utvruje proizvoa u tehnolokom postupku, a u skladu sa
mehanikim osobinama datim na crteu tijela projektila. Razlika
tvrdoe na jednoj kouljici ne smije biti vea od propisane u okviru
dozvoljenih granica prenika otiska. Pri ovoj kontroli izdvajaju se
tijela projektila van propisanih granica tvrdoe i alju na naknadnu
termiku obradu. Kontrola zatezne vrstoe. Posle izvrene kontrole
tvrdoe, a prije fine obrade, vri se kontrola zatezne vrstoe. Za tu
kontrolu kontrola odvaja po dva tijela projektila iz svake are i to
jednu iz grupe s najveom i jednu iz grupe s najmanjom tvrdoom. Iz
svakog tijela projektila ispitivaju se po dvije epruvete (izrauju
se po tri jedna je rezervna epruveta). Mjesto na kouljici odakle se
uzimaju epruvete, i oblik epruvete odreeni su u konstruktivnoj
dokumentaciji. Rezultati ispitivanja moraju odgovarati zahtjevima
dokumentacije. Ukoliko se pri ovom opitu ne dobiju zadovoljavajui
rezultati, opit se ponavlja dok se ne utvrdi s kojim graninim
tvrdoama tijela projektila zadovoljavaju opit zatezne vrstoe.
Tijela projektila s tvrdoom u tim granicama tvrdoe se primaju, a
ostali se vraaju na termiku obradu. Vizuelna kontrola i kontrola na
magnetoskopu. Vizuelnu kontrolu i kontrolu na magneteskopu kontrola
proizvoaa vri 100%, a kontrola kupca kontrolie uzorak propisane
veliine. Pri vizuelnoj kontroli dozvoljavaju se nedostaci koji ne
utiu tetno na balistike osobine, otpornost i funkciju, kao to su:
mjestimina udubljenja od reznog alata bez otrih ivica, ako ne
prelaze dubinu od 0,5 mm neznatni zasjeci, ak i po cijelom obimu
ako su bez otrih ivica i ako ne prelaze dubinu od 0,2 mm tragovi
uboja i udaraca koji su nastali u proizvodnom procesu pri rukovanju
s tijelima projektila; neznatni uboji na centrirajuem prstenu ako
su ravni s povrinom; mali zasjeci na navojima koji su posljedica
vibriranja alata, kao i manje krzanje i prekid navoja, ali ne vie
od 1/3 ukupnog broja navoja, s tim da zbir svih prekida ne bude dui
od jednog navoja; ulaz navojnog kontrolnika ''NE IDE'' dozvoljava
se do dva obrta;
pri kontroli oivala profilnim kontrolnikom dozvoljava se
mjestimini zazor do 0,5 tolerancije za cilindrini dio udubljenja s
metalno istom povrinom bez otrih ivica, ako su nastala od otpalog
oksida, a nisu dublja od 1 mm tragovi alata za izvlaenje ako nisu
iri i dublji od mjere propisane uslovima; tragovi runog alata kod
ienja unutranje povrine ili alata za unutranju obradu kod
dotjerivanja mase talasi i nabori u oivalnom dijelu sa blagim
prijelazima sluajevi upresovanog oksida na unutranji zid tijela
projektila ako se vrsto dri za osnovni materijal.
Pri vizuelenoj kontroli tijela projektila ne dozvoljavaju se:
tamne fleke na vanjskoj povrini osim onih koje se mogu odstraniti
struganjem, a da nisu dublje od 0,5 mm; zalisci, oksidni sloj, otre
ivice i sline mane na unutranjoj povrini koje mogu tetno uticati;
upljikavost i druge mane u materijalu.
Sve tijela projektila po zavrenoj finoj obradi skidanjem
strugotine, a prije nabijanja vodeeg prstena, podvrgavaju se
kontroli na magnetoskopu (ferofluksu) u cilju otkrivanja povrinskih
greaka u materijalu. Pri ovoj kontroli koriste se slijedei
kriteriji kvaliteta: indikacije koje poslije brisanja nakupine
magnetskog praha ne pokazuju greku vidljivu golim okom ne uzimaju
se u obzir, ako nisu due od uslovima propisane duine. U sluaju
prisustva indikacija vee duine, provjerava se dubina prostiranja
struganjem (turpijanjem). Nije dozvoljeno prisustvo greaka debljih
od 0,5 mm. Po zavrenom turpijanju tijelo projektila se podvrgavaju
ponovnom pregledu na magnetoskopu. Tijela projektila na kojima se
otkriju indikacije due od dozvoljenih odbacuju se. greke koje se
primjeuju golim okom pre kontrole na magnetoskopu, ili posle
brisanja nakupine magnetskog praha, doputene su te ih ne treba
uklanjati u sljedeim sluajevima: a. kada ne predstavljaju prave
prskotine, b. kada se ne proteu pod uglom veim od 20 u odnosu na
osu tijela projektila, c. kada se ne ravaju, d. kada predstavljaju
kontinuirane ili nekontinuirane niti koje potiu od razvuenih
nemetalnih ukljuaka ili izduenih mjehuria, a nisu due od pripisane
duine, Na povrini centrirajueg prstena moe biti prisutna greka u
obliku niti od irine prstena, ali greka ne smije sa centrirajueg
prstena prelaziti na povrinu ispod ili iznad prstena. Na
centrirajuim prstenovima nije dozvoljeno ienje (turpijanje). Tijela
projektila koja se podvrgavaju ienju posebno se kontroliu.
Dimenzionalna kontrola. Dimenzionalnu kontrolu vri proizvoa
100%, a kontrola od strane kupca kontrolie uzorak propisane
veliine. Prijem tijela projektila vri se po arama elika ili po
partijama izrade. Ukoliko kontrola pronae odstupanja od dimenzija
na crteu, ara ili partija, vraa se na reviziju. Kontrola na
hidraulini pritisak. Poslije ispitivanja na magnetoskopu tijela
projektila se podvrgavaju ispitivanju na hidrauliki pritisak
propisane veliine u toku 10 sekundi. Tijela projektila koja
propuste tenost u vidu mlaza, kapi, rose ili se pri ispitivanju
deformiu, odbacuju se. Prije ispitivanja, kontrola provjerava
ispravnost instalacije pomou kontrolnog manometra. Kao tenost za
ispitivanje koristi se tenost koja ne izaziva koroziju. Prilikom
ispitivanja treba obratiti panju da u kouljici nema zraka. Kontrola
zatitne ploice. Tijela projektila sa nedozvoljenim manama
materijala na dancetu, a naroito one sa vidljivim centralnim
lunkerom ne smiju se pustiti na zavarivanje ploice. Zatitna ploica
treba da bude elektro zavarena na dance tijela projektila
neprekidnim zavarom po cijelom obimu. Kontrolu zavarivanja ploice
za dno tijela projektila vri proizvoa vizuelno 100%, a probom
odvajanja ploice od dna u poetku svake smjene. Kontrola vodeeg
prstena. Vodei prstenovi se prije nabijanja kontroliu vizuelno i
dimenzionalno 100% radi otkrivanja mana kao to su: dvoplatnost,
lunkeri i razni ukljuci. Prstenovi s gornjim manama, ili
dimenzionalnim odstupanjima odbacuju se. Prije putanja bakarnih
prstenova u preradu, iz svake are ili partije bakarnih cijevi
nabijaju se po 3 prstena na tijela projektila, koji se zatim
skidaju i podvrgavaju opitu zatezanja. Taj opit izvodi proizvoa uz
uvid kontrole. Obraeni bakarni prstenovi ispituju se brinelovanjem
u cilju provjere tvrdoe. Kontrola se vri 100%. Tvrdoa se mjeri samo
na jednom mjestu, a u sumnjivim sluajevima na dva mjesta pod 180.
Bakarni prstenovi nabijaju se na tijela projektila u hladnom stanju
pod pritiskom prese. Pritisak prese odreuje se tehnoloki, uz uslov
da se nabijanje izvri kvalitetno, tako da ukupna zaostala
deformacija u zoni prstena ne prelazi 0,1 mm po preniku cilindrinog
dijela tijela projektila. Upresovni i obraeni prstenovi moraju
potpuno nalegati u kanal na kouljici, to se proverava vizulenom
kontrolom poslije skidanja prstena. Kontrolu upresovanosti vri
kontrola skidanjem odreenog broja prstenova iz svake are tijela
projektila, odnosno prijavljene koliine. Kanal ispod vodeeg prstena
mora biti ist, bez ulja, masti, prljavtine, korozije i drugih
stranih tijela i neistoa. Prije nabijanja bakarnog prstena leite
mora biti isto i bez tragova masnoe. Nije dozvoljeno ienje kanala
poslije nazubljivanja elinom etkom ili kvarcnim pijeskom. Svi
prstenovi moraju imati jasne i iste otiske nazubljenog kanala
tijela projektila, a leite mora biti isto. Provjeru nalijeganja
upresovanog i obraenog bakarnog prstena proizvoa vri na svim tijela
projektilima kucanjem po prstenu lakim mesinganim ekiem. Mukli zvuk
praen odskakanjem ekia ukazuje da prsten ne nalijee potpuno u
kanalu na kouljici. Ukoliko se pri kontroli nalijeganja bakarnog
prstena pronae da makar samo jedan prsten slabo nalee, cijela
prijavljena koliina vraa se na skidanje i zamjenu prstenova. Svi
prstenovi koji su skinuti radi kontrole upresovanosti podvrgavaju
se savijanju pod uglom od 180. Savijanje se vri u hladnom stanju
oko valjka iji je prenik jednak debljini prstena 0,25 mm. Na
vanjskoj savijenoj strani prsten ne smije da pokazuje prskotine.
Ako se i pri ponovljenom opitu sa duplim brojem prstenova dobije
nezadovoljavajui rezultat, prstenovi se moraju zamijeniti novim
prstenovima na cijeloj koliini tijela projektila. Vizuelnu i
dimenzionalnu kontrolu obraenih prstenova proizvoa vri 100%.
Bakarni prstenovi moraju biti obraeni prema zahtjevima
konstruktivnog crtea. Obrada mora biti ista. Dozvoljavaju se slabi
tragovi ogrebotina koje su nastale pri manipulaciji, kao i slabi
tragovi reznog alata i slabo zaobljenje na prijelazu od cilindrinog
u konusni dio. Dozvoljena je pojava masnoe koja je putem kapilarnih
kanala ula ispod vodeeg prstena. Kontrola otpornosti tijela
projektila gaanjem sa poveanim pritiskom (tormentacija) Za ovaj
opit kontrolni organ odvaja po dva tijela projektila iz svake are.
Gaanje se vri s punjenjima koja daju za oko 10% vei pritisak od
maksimalnog Pm. Gaanje se vri u tunel sa pijeskom. Za ovaj opit
tijela projektila se laboriu inertnom masom i lanim upaljaima.
Tormentovana tijela projektila moraju da ispune slijedee uslove: ne
smiju se razbijati i lomiti pri kretanju kroz cijev oruja, niti
smije doi do spadanja vodeih prstenova i ploica; ne smije se lomiti
pri prodoru kroz pijesak ili pri udaru u teren, osim u sluaju pri
udaru u drugi predmet, (u tom sluaju opit se ponavlja novim
projektilom); vodei prstenovi moraju imati na sebi pravilno
upresovana polja kao dokaz da su pravilno izvrili svoju funkciju u
cijevi; ne smije imati vee od propisanih deformacija; na
centrirajuem prstenu ne dozvoljavaju se otisci polja dublji od 0,05
mm, a njihovo prostiranje ne smije biti vee od polovine obima
centrirajueg prstena ne smije biti otpadanja zatitne ploice u
cijevi i na putanji; ne smije biti tragova polja na cilindrinom
dijelu tijela projektila.
Prilikom tormentacije dozvoljava se: djelomino odvajanje zatitne
ploice pri udaru u pijesak ili zemljite; slabi tragovi polja na
centrirajuem dijelu po itavom obimu, ali s prekidima; na zadnjem
centrirajuem prstenu crveni tragovi bakarisanja.
Kontrola antikorozione zatite. Kontrola antikorozione zatite vri
se vizuelnim pregledom i laboratorijski. Pri vizuelnoj kontroli
provjerava se: stanje obojene vanjske povrine tijela projektila,
pri emu se zahtjeva da je boja nanijeta ravnomjerno po cijeloj
povrini i da nema nezatienih mjesta; stanje olakovane unutranje
povrine; ne smije biti neolakovanih mjesta, niti pak suvie
nanijetog laka da se isti sliva niz zidove; stanje zatite navoja i
eone povrine zrna koji moraju biti premazani zatitnim premazom.
Laboratorijski se ispituju: debljina sloja boje, odnosno laka,
nijansa boje, postojanost nijanse i prianjanje boje uz metal.