691_Kangrga, Milan, Fenomenologija ideološko-političkog nastupanja jugoslovenske srednje klase, Praxis, br. 3-4, 1971

8/13/2019 691_Kangrga, Milan, Fenomenologija ideoloko-politikog nastupanja jugoslovenske srednje klase, Praxis, br. 3-4, 1971

1/12


2/12

'11liliIjrl i/.I.jL

' 1rljI :'i "IIi,l:

g J o v o : n o u (ili s odbacivanjem od sebe svake odgovornosti zaC;>no ~ t o se zbiva), b u d u i da je m o g u i idejni vacuum - a toj'e vec p o ~ n a t a hlstorijiSika i n j e n i c a - ,poguban za svaku, pa prema t?


3/12


4/12

l iI:

A odatle proizlaze sve osnovne t e k o e u ovom naem drutvenom trenutku.. ~ u ~ a d p o i n j e velika igra nae srednje klase i njezin histOrIJSkI ples po ici. Jer, prvo, to v r s t a usidrenje u p o l i t i k imoment revolucije nosilo je u sebi od svoki rast a e i u v l a i se taiko .u sve drutvene :pore, te p o l i t i k i , ekonomski, socijalno, kulturno, teorijski i fi102ofSlki, drukle duhovno iideoloki postaje sve dominantn'ija snaga naeg dl1utva.3 Stogai nije u d n o to se ona infHtriraIa i dobro smjestila i u samSavez komunista (d a'kle u k o m u n i s t i ' k i pokret u o p e ) , zastupa

j u i u njemu i p r o v o d e i u djelo iJdeje, to ih Marx naziva iJde-jama tzv. buroaskog socijalizma, to je naravno potpuno uskladu s njezinom vlastitom prirodom (jedna temeljitija anali-za,p o s v e e n a tom prolblemu, mogla bi to jasno pokazati, aM ovdjeje to n e m o g u e ) . Njez1ni pripadnici i n e tako diverziju u samojsri pokreta. Ona ti:me nastoji a J k i Savez komunista pretvoritiu svoju vlastitu masovnu partijU (to se .j,z godine u godinu i sta

t i s t i k i , po b r o j a n o m sastavu i socij:alnom kar:a kteru njezina l a n s t v a u Savezu komunista dade lakopOlkazati). Gotovo svasredstva masovrlih komunika'Cija preuzima ona postepeno usvoje ruke - na osnovi samoopravnosti, s h v a e n e . p o njezinoj. ~ a . d v e govor1;noo tome, onda je za osvjetljenje na';e o p e s ~ t u a c i j ( ll n J e z l l n ~ a t m o s f ~ r e .1.nstrUlkUvno ovdje na ,vesti Marxa: Kapital je Imino

w ~ o V l I " e I ? e n o .ka1 ltahst, i masao nekih socijalista, mi


5/12

t't:,

l,.I

/l jesnik je ,pod naslovom Lijevo, ljevije - i ono t r e e na jednojstranici i pol (str. i 12) donio izvjetaje svojih 'dQpisnilka izinozemstva, m u kojima rspod same glave najkrupnijim n s o-vom dominira: MODA - MARX (izvjetaj iz SR N j e m a k e ) kojidaje osnovni 'ton v j e t o - p e r v e r z n o - p r o s H n u ~ r a n o j tenji redakcijeda nenamedji'vo 'kljuca :po mozgu sV'og i t a t e l j s t v a (kao to tosistematski < i n i sVa'kodnevno) s providnom namjerom diskredi -hranja i Marxa, i marksizma i liJevoga Jer, Marx, to vam je

o b i n a moda, znate, dragi nai i t a t e l J i , a ,ljevica i ana lijevo,pa to se danas vie ni ne moe znati ta je desno, a ta lijevo, kaoto v e i t a v svijet to taiko mrsli, Ikako se lijepo vidi i'z ovih izvjetaja naih dopisniika I terka da'lje u tom smislu. Tu 'Su na djeluveliki majstmi licemjerJa (da upotrebimo termin M. Pijade) iljuds'ki v e odavno usahli furtimaiNo, vratimo se osnovnom. Kad je r i j e o l1a 'oj. 'srednjoj klasi,valja primijetiti da se 011a (kao to to hilstorijski o b i n o bi'Va)l'egrutira iz .svih slojeva drutva , pa ih nije potrebno nabrajati.Kako m e u t i m ne b'iS l11o zaboravili i samu abecedu marksizma(koji je jednom ,dijelu m l a e , n a r o i t o intelektua1ne generacijepostao odbojan, katkad a k i pri 'samom njegovu spomenu, bu

d u i ,da iSU ga p o l i t i a r i i ideolozi bilwk,racije i srednje klase,p o z i v a j u i se verbalno-idedlolki na nj" sistematski u pra'ksi iteoriji totalno kompromitirali), potrebno je ovdje navesti i Marxovo objanjenje:

>,Pojedini j m d i v i d u u m i i n e jednu klasu samo utohko, ukolikomoraju voditi z a j e d n i k u borbu Iprotiv neke druge 'klase; u ostalome oni se m e u s o b n o nalaze a k u neprijateljskoj konkurendji. Na drugoj strani klasa 'se opet osaJmost::vljuj:e nasuprot individuumima, tako da oni svoje ivonne uvjete z a t j e u predestinirane: :klasa im nazna6uie njihov poloaj a time i njihov i n irazvita'k, ona ih sebi p o d r e u j e . To je 'ista pojava ikao i p o d r e i -vanje pojedinih i n d ~ v r d u L t m a podjeli rada i moe se uklonitisamo Ulkidanjem privatnog vla:sni't'Va ,samog rada. > S I k i r i v a i c e . Valja srednjoj ,klasi vjerovati na r i j e , kad ona tu r i j e svakodnevno p o t v r ~

u j e i djelom. Nema tu raSIkoraJka i z m e u r i j e i i djela . Sam'0]j a s n o i sltvari, r a : d n i k o j k l a s i i m a r k s i s t i k o j inteligenciji i n eo\l dje (kao i 'll\'ij,ek) m e d v j e u uslugu 'SVi oni nepopravljiViprosvjetitelji i reformatori Ikoji u tom beskolll1promiisnomnastUJpanju srednje klase u nas jo uvi}e k vjeruju u rt:ohortjetrenutne devijacije, greke i anomalije u po.stUlpcima teiste srednje klase s obzirom na njezin prividan ,i ipTO ~ p r o v e r c a v a u njezine vlast1te r edove, kad je njezin bitni, ivotni interes Ulpra-V 0 na suprotnoj SiTani od svega toga P,rljavtinu od toga prave

6)"K MaJrx - F . En gJ.s , Ran i radovi ~ u l i t u r a ZaJgr.elb l' JI53, ,str. 320-21.7) K Marx - F. Enge s, ManifeSI/; k o m u n i ' S t : k e partije Izabirana djela I ,Kultura 1949, st r . 39.9 PRAXIS 433


6/12

i odista demo.ralizatorski, naime d e z o r i j e n t i r a j . u e djeluju prijeQni kQji jQj jo uvijek ne vjeruju ,H ne ele vjerovati, da Qnapri tQlIl1 ozbiljno. misli, da -sutra jo ozbiljnije mis1i.:ti i da vrlo.o.zbiJjno u tom pravcu djelujePotujmo., da1lcle, tu otvo.renost na djelu nae ,srednj.e klasei njezine Po.sestrime birokraoije), 'kad se OIna time jasnoO deklarira svakQdnevnQ i iskazuje SVQju vlastitu historijsku Po.ziciju,dodijeljenu j.o.J drutvenu ulogu i nJo.j imanentnu i primjerenutendenciju, naime da Qna 'sto.ji, jest i h o e da hude - desnoNe t u e se po. lijevo.m slijeva, bar bi ta elementarna logi,ka moralab1ti jasna. Ono. lijevo uto.j jasno 1zraenoj klasno-drutveno.j

g r a a n s k o j ) stratifikaciji moe se oOSiPQravati, pobijati, napadati, o n e m Q g u i v a t i i t u i samo. sa desnQg ili centrumakOlg stan o v i , ~ t a . R a d n i I k a klasa palk (da se 'razumijemo.: ba Ilmo klasa,i dDk PQstQji kao. m d n i I k a k L a s a , a postoji kao. ,klasa nasUiprotdrugo.j i drugim klasama u klasnom, da:kle jo. uvijek jednim dijelom i g r a a n s k Q m drutvu i sama je index postojanja t'Og i ta h. 'Vog drutva Hi njegovih predominantnih elemenata) n ~ k a d nijebila, il1ije i n e e , jer po. 'SVQjoj \priroOdi ne moe stajati ni na,desnom, ni u centrumu, nego. je upravo. ona i jedino. ona posvom historijs:kom polQaju i ,povijesno.j tendenciji \Svagda i Po.zioija i Ikriterij i mjera lijevQga (ljevice , progresivno. g, Po.vijesnDg i n a l o.tvoreno.sti za bitnu promjenu i sebe i drutva i SVijetau p o s t o . j e e m ipo.zi:tivitetu), a tek onda i svega ono.gaito. jeprotiv njezinih bitnih, vitalnih, Po.vijesnih i aktualnih interesakao. - onoga desnoga B u d u i da se dosada u na's ( t i p 1 n Q ideolo.ki ) sve svrstava 1o IPo.d z a j e d n i k u s o c i j a l i : s t i k u ka;pu, nije

u d n o to se sve to. zaboravilo. (odnQsnQ ,zabQravilo) i ispremi'jealo, te je m'Oral'O dovesti ne Sa IDQ do. d r u t v e n o - p o l i t i k e negoi poviJesnQ-idejne :pDsvemanje ,pometnJe i u glavama i u praksi,jer smo. do. sada svi bili - s Q c i j a l i s t i , k i - s a m D u p r a V l n o . - ; p r o g r e s i v ni A mi ivimo JQ uvij.ek u ,klasnQm, dalkle ikonfhktnom drutViU oZato svaka a s t naQj srednj'Oj klasi i .njezinim ideolozimakoji \su prvi sVDjim stavom i djelom prekinuli tu PQmutnju iunijeli reda ll taj ideolDki darmar, t1me to su sami sebeproglasili desnicom u naem d r u b v e n Q - , p o l i t i k o m ustrojstvu ina taj n a 1 n dah jasno .ao znanja da se svi drugi i sve o.stal'O na

e l u s r a d n i k o m IklasQm mQgu i moraju svrstati, deldarirrati ikonstituirati ikao - lijevi pokret. Historija pokazati, da li jetaj o d l u a n PQziv :srednjekJlase naiao. na odaziv kalko. na njezinQj, tako i na suprotnDj strani.8) Za,1lo su UZla/bLudi oni m a r k s i s t i k u - l i j r e v o Q , P T e d i , j e l j e n ~ i formira-nl studEll1t:i kad ne ele da :pristanu na, ta g r a a n s k a o d r e e n j a , ~ z i v a j . u i sena sooijalizam koji iJh ima :prevlada'ti (to j'e svakaJko t O l n O , ali sa stano.vita besklasnog, a ne Masnog dl'UJtva jo uVi.j,ek u njemu ), ni lPaJk ta Odre

e n j a p r i h v a a j u samo U'vjebIJJo . Nema uvjetnog ou .i71razi1;o klasnim odnosima i sukobima, jer r a d n i l k a se Ikl a,sa mora - rnasu rp ro t srednjoj klasi ibiJrO lm-aciji - sada i ovdje b e 7 J u v ~ e t n o izboriti za s'voju dominanr1m:u : p o l i t i ku i ekonomsku :po,ziciju u c j e 1 o ~ U J p n o : m d.utvu. DortJ.e ,paik njezina iPozicicj2 os :.aje izra:ziJto lijeva.434

No., stvar ima i SVQju drugu stranu . Jer, kao. ,to. smo. rekli, is,recinja sekl3Jsa jo uvijek PQziva na socijalizam (premda istiniza Vo.lju i;park sve ill3lnje na Marxa i marksizam,i o za nju z n a : iveliki napredak itoIrko eljenu ideQloku emancipaciju od toga k : l a s n o ~ p r D k l e t ~ t v a ~ o j'?J. jev n a ~ e t n u t o , a ona eli ~ o v o r i t iu lime CIjele naCIJe, pa bl najljepse bdo. da se to. ),klasno sto manje ih u o p e ne sPQminje) . AH ne samo da se PQziva na socijalizam, nego je Qna zapravo. glavni nosilac razvit'ka so.cijalizmai (samo)urpravljanja (naravno, srednje 'klase). Stoga je istovremeno. ono. lije\'Q i lje\'ica s njezina stanovita s h v a e n o . upogrdn'Om (zapravo 'sramQtnom) smi:slu, jer za svakog potenoga

g r a a n i m a rpak je SiTa mota biti nekakav , J j e v i : a r , to. jie ivaistina Osim toga, ti marksisti i ti l j e v i a r i zapravo su neprijatelji, jer joj zaista jesu neprijatelji (i ona to dobro :zma), kQjinaruavaju r a a n S k i red, mir i spOlkoj Stvo srednje klase. T'O jojideoLoko. obQjenje termina lijevi slui istovremenoO za plaenjei 2'Jbijanje ,vlastj,tih redova, kao. i za rbol1benQ kQnstituiranje klasekao. cjeline i udarne snage (prema potrebama). Zato. ona Llovom svo historijsko.m, prijelaznom, prijelomnom o revolucionarnom trenutku u vatru alje sVQJe u l t r a - d e s n i a r e , kako. bi oni sVQJim vau-rvau-parQlama srmrtno uplaili svakogmal1ksi'stu i l i j e v i a r a , ili palk o svoj 'VIlas: ite kolebljive i neo.dl u n e pripadniike i ideoIo:ke \SU-miljenike i su-interesniike.

U tome pak Isrednjaklasa nas Ulpa s jedne strane samooorabr u j u i , a s druge strane t i p 1 n o k l a s n o - n a i v n o . Ona prije svegazaboravlja da je klasa, samo. jedna klasa drutva i d pored njepostoje i druge ,klase i slQjevi, a niJe sama cjelina drutva kakvom se prikazuje. Zatim z3ibQravlja (svjesno. iH neSvjesno.) da irealno mDra u m . a t i s PQstojanjem T a J d n i k e klase, tako. da i,deo. loko-manipulativni mo.ment ne moe stalno. ,prekrivati tajalkt'lla l n o - f a k t i k i odnQs, te prije ili Ikalsnije prestati da bude dostatan samome sebi i primjeren kretanju same 'Stvari. Ona se moraQtVQreno s r a , d n i k o m :klasQm, htjela toO ili ne . I napQkon,",ko se v e netko deklarira Ikao. deSIlica, 'Onda me 'amQ da morra

( d i j a l e k t i k i ) r a u n a t i s m o g u o m lj.evioam, nego. on sam stvaraSVo.ju vlastitu ljevicu (pa i >>lleutndni centrum), i ne samo dastvara nego. je sVQjim ;PQstl1 pcima mo.e o j a a t i , pa prema tomene moe zaplaiti nego 'sMnDohrabriti ono. to je kao. sehisuprotno sam IpmizveQ. Ta je dijalektika o.vdje ne1zbjeiva.Uosta lom, ikarda i ukQHrk6 ~ k o n s D l i d j , r a , sama se srednjaklasa : p o v u i na svoje rpraVQ mjesto., I'O jest u centrum i o d r e ise svojih vlastitih sadanjih u l t r a - d e s n i a r s l k i h vau-vau-ideo.

I Q g a - b u k a a , s jedne strane zato. to ih vie n e e trebati kao. instrument za zaplai:vanje p r o t i v n i k i h i okupljanje svojih vlastitih redova, a s druge strane da je ne :bi suvi,e kDmpromitirali .Jer iPo.litika srednieklase 'ne moe se illa dugu stazu voditi pom u b j e s Q m u n i k a , eNsrt'remista i avanturista, : b U l d r u J i dato nije u skladu il1i sa samom prirodom, ni s pravim interesimate klase. Ona eli pa:ktkati na sve strane. Njezin je o.snQvni za,datak laviranje u to. v e o j :konsQlirdaci.ii \Sistema i cjelokupnQg drutvenog mehanizma, Ikaiko. bi Qmto. bdIje funkciomirrao. po. svojoj

435


7/12

ll

i,I, I -

v1asti'toj imanentnoj logici g r a a n s k i ,produkcioni odnos kojisam sebe m e h a n i k i reproducira kao osnova i ideal), to z n a iideal legalnog b o g a e n j a srednje 'kla'ka rada) radni6ke klase. Za sada smo Jo uvijeks p e d f 1 n o j zakanjeloj fazi njezine prvobitne almmulacije kapitarla, a hi:S'torijski joe poznato da je taj bzi ideoloka nasrtljivost i grubost posve primjerena, o e m u je Marx dao opirneistUIdiozne histarijskeanalize. Njezin je dakle posljednji dometi najvi:i ideal ,da se ekonomski konstituira, dmtveno etablira,p o l i t i k i situira i deoloki,duho-vno fOI1mira i nametne na nivou- liberalne buroazije.

M e u t i m , ne ide sve to tako glavko kak'O je ovdje ISIkicirano ifenomenoloki deskribirano. Srednja se Hasa u nas Jmnstituira iizlazi na historijskru 'Pozornicu u jednom vrlo p T o t i v u r ~ e n o mprocesu i za nju historijski n e s r e t n ~ m okolnostJi ma. O na nemoe da napreduje (poput k l a s r n i h g r a a m s k i h Masa) ni materijalno ni ideolob pravoHnijskk Jedno od bi:tnih protivur j e j a , -to ih ona ima u SV'Offi vlastitom interesu to pdje raJZrijeiti, v e smo Spo.inenu1i: to je dvostrukost ili dvosmislenost njezrna i d e o l o k o - p o l i t i k o g poloaja, koji se j-o samo kratJko vrijeme u tom obUku moe iskazivati kao dobitab


8/12

Ililili

li

i o' najbitnijem: o' materija}nim interesima, a tlu :prestaje svakaljubav a k i Qnda kald su (neposredni i histO'rijski, :da'kle klasni) osnovni z a j e d n i k i interesi naciQna,lni:h srednjih ,klasa jednaki i l i a k istovetni, naime u .oooooo spram drugih Masa i slo.-jeva drutva, a prije svega r a d n i k e Idase.Pri tom vaJlja imati u vLdu dvije stvari: jednO' je naime svakida'inja pDlitilka (ili PQlitikantstvo, svejedno), a drugo istovre

mena idejna (ideoloka) platforma te iste politike, to' se u jednoj zahU ktaloj, na momente i p s i h o t i J n o j atmosferi podgrijanihstrasti svih Vrsta, ili u jednom i n u 1P01(]uzetom u takvoj atmosferi ne da vj;e L u i t i , Jer Jedno uvjetuje, nQsi i pothranjuje drugo,i obratno, pa se onda u tom zamrenom tkluplku vie ne 2)na, ne"idi i ne ra'Spoznaj,e, tko koga na ito g u r a , i j i su lin teres u igri,ta tko h o e i u kOljem se pravcu 'Zapravo stvar k r e e . Najzamrenija je u cijelom \Zbivanju i n j e n i c a , to se pri tome svi pozivaju na socijalizam i r a : d n i l k u klasu, a 06to je da sve te pO'-zi:cije i suprotne tendencije (kao i vrlo si.:llprotni imteresi) ne mo-gu pretendirati da budu notSioci i reprezentanti s o d j a l d J s t i l k D gkretanja. a v o joe tako u jednom a s u , kao to se kae, puteniz boce, i jjko ga natrag u nju satj.erati ?

Na's .ovdje medutim prvenstveno interesira ponaanje srednje Iklase, jer itO je maa tema . Ata klasa, h D e : n e e , mora seispoljiti u onDmto ona bimo je.st, i pokazati SVDjU ipravru historijsku fiziDnomiju . Stoga se njezina prava stvar po.javJjujei odvija u njoj primjerenDj ideDlokoj dimenziji:

i m je z a p a e l a da v r e i ,sigurnij.e staj.e na svoje vlastitenoge, naa j.e ,srednja klasa pokazala i svoju pravu prirodu: onase o k r . e e prolosti. Time ana jasno. iskazuje sVDj historiJski status, ulQgu, poloaj, htijenje i perspektiV1U ( 'kaO' cr:etwspektivu).tavie, ona time izvrava povijesnu presudu nad samDm sDbom.Ona strurta 's p r o l D U kao svojom idejnom Dsnovom (kQnceptom). A onaj tko starta s p r o l o u , sam je daO' do znainja da nema b u d u n o s t i , da ne vjeruje u nju i da ne rru6una s njoa:n. To jezapravo. jedina stvarno vehka istina, to joe srednja klasa ( i j eidejne pretpostavke fonmuliraju i diu na nivo. principa njeziniideolozi) u 'Obhlm h i5tDmjske samokritike nosi sa soboll1l. Jer,doista, b u d u i da je 'Dna sama - ;povi jesno gledano - pro. los t,njezina je b u d u n o s t kr a'ukog vijeka. Ona je toga svjesna. Njezin je interes neposredno. lIIlaterij,alan i :aJktualan. Zruto eli brzo,to bre biti samO' sada. I to .bogato., stan:dardno, d o b r o s t o J e i ,beshupulozno, od danas do sUltra, :bez dU bljeg povije snog te-melja i smi.sla,dakle izvaJlllPovijesno. i (eksplicit:no. truko. dekla-l'iranD) - antiipovijesno . Ona mora okreruuti l e a povijesnomk a o o d u e m ili m o g u e m , jer b u d u i n o . s t je za nju otvDreni bezdan u koji bi mogla ;propasti i u njemu e z n u t i . I najblia bu

d u n o s t moe keko. pDkazati da }e ta, na i s t u aktuaLnost svedena egzistencija, Dslonjena s k l j u i V O na prolost, istovremeno injezin ildejni grobar . Ona kao. trukva iz te sVQje pr o.lDsti-sada-438

njooti nilkada n e e -dospjeti do b u d u n D s t i . " rNo, 'Ona to ni ne eli.Vrijeme-prostor njezina bitnog opstanka jest ono puko sada::nje .U duhovnom pak p o . d r u j u ovdj:e vlada PQtpuna steri1mOlSl . Pot icaj na stvaralatvo dQlruzi svagda i,z buuucnO'stJi.. Ona QstalO' jevegetiranje u p o s t o j e e m .Na socijalnDm planu, pDdignutom na nivo idejnog raspravljanja i orijentiranja, srednja se klasa - kao to. je r e e n o -p02)iva na primat nacionalno.ga kao. onoga 'kr'Ulga, kojem sek r e u njezini :bitni interesi. Njezini ideDlozi i glasnogDvorniciimaju stoga pravo. kad govore o. nacionalnim klasama i partijama, jer pri tom sadrajno misle na svoju (srednju, ~ a a l O S k u )klasu, 'pa a k i Savez komunista svaja'taju u tom smislu kao. svoju partiju i ele ga koristiti u svoje svrhe. KaDto je spomenut'O, srednja se klasa naime po svojoj prirodi mora prvenstvenonacionalnO' konstituirati, u smislu obrane i p r o v D e n j a svojihinteresa koji se ideolDki svaigda prikaJZuju tkao interes i jednenacije ili naroda u vidu nedjeljive i homogene ej-eline (historijskog entiteta i totaliteta), pri e m u s e a k ni ne domi,Ija povijesni smisao odnosa izmedu naroda i nadlje. Oni su tu dosljedni,nO' kako se u ovom razdoblju i prooesu ideo.lokDg osamostaljivanja jo UVijek moraju pozivati na Marxa i marksizam, oniMarxa i li pitanju nacije, ,kJlruse, partije reinteJ.1pretiraju iM a kmiprasto falsiHciraju, ka:kD bi se pokazalo :da i sam Marx gQvQriu njihDvo ime i za njihove ( g r a a l l s k e ) iJIlterese. T:aJko se i Marxpretvara u ideologa nadanaine burDazije, a :Ile praletarijataGDtQVO k l a s i a n primjer za jes1t i ideQloko pomicanje nasvo.ju stranu (na svoj mlin, kako bi se relklo u narodu) i takvihstavova iz Manifesta k o m u n i s t i k e partije poput avoga:P,roletarijM, najnii 'sloj sadanjeg drutva, ne mDe :da spo.dign,e, ne moe da se uspravi, a:da se ne baci u zrak cijela nadgradnja slojeva koji s a i n j a v a j u slubeno drutvo.

Borba proletarijata protiv :buroazije s p o e t k a je nacionalnapo formi ia ka tO' nije i po sadraju. RaJZ'l.lJffiije se da proletarijatsvake zemlje mora ponajprije da svri sa svojom vlastitom buroazij om. 1

Kao to' se iz navedenoga jasno v,1di, Marx nam go.VDri netos a s v ~ m razumljivo, i tu nema n i e g a spDrnog: b u d u i da oslooo e n j e r a d n i k e klase mOIra biti njezino v,lastito djelo, n e e senaravno. francuska r a d n i k a IUasa nepDsredno boriti za oslobo e n j e jugDslavenske rrudni6ke ,klase, i -o.bratno, Ud. (premda sebimogu i treba da uzajamno prue svaku m o g u u podrku, jer jeproletarijat kao proi:zvod modernog, sUIVTemenog g r a a n s k o gdrutva pO' svojoj- biti, pO' svom 'Povijesnom i f a k t i k o m pDlQ-aju internacionalan). Prema tome r a d n i k a [elasa sVa ke zemljetom smislu svagda na stupa nacionalno, tO' Jest protiv svoje v/a-

9 U K o m u n i s t d k o m manifestu o tome stoji ovo: ,U [buroaskom di1UlWIHvlada :daJkle prOitost nad danailnjli c= u ' k = u n i s t i i o o m danasnji-ca nad'Pr,0I1o6u. - Isto, str. 28.10) Isto, str. 25 (kurziv na).439


9/12

, .1;iHI . . ;. ,

stite buroaZije. Ovdje bi 'Onda sval(a'ko ,bHo interesantno i potrebno pOIStaviti pitanje (kad ' v e nacionalni ideolozi zastupajuta k1nu tezu o nacionaInim klasama): A protiv koga bi se zapravoimala boriti na I P r ~ m j e r hrvatska ili srpska m ~ d n i k a klasa? Sigurno ne proti;v francuske ~ l i njemaoke, nego upra:vo :protiv svoje vlastite, to jest hrvatske ili s:rpske buroazije . Budimo dosljedni A zato se onda konsekventno tome ne postavi i pHanje,koja je to hrvatska ili srpska buroazija" ka ,d v e postoje, kao. tosmo u l i i i t a l i , naciona'1ne r a d n i l k e kla:se ?ptNa to se .pitanje ne moe odgovoriti pojmom :kontraklasekoji je i s t i apsnraik:tum, to u svojoj n e o d r e e n o s t i i mSiPlinutosti ( b u d u i da O n e m o g u a v a ono ,bitno: tdentifilkaciju eksploatatora) posve odgovara i objektivno ide u prilog interesLma srednje klase i tehnobimkraci}e i njihovoj nesunetanoj ideoJ:o'kojmanipulaciji (kao i o d r e e n j e m pojma radni ljU di).Piri svemu tome ideolotzi srednje klase idu a k tako dalekoda se slue providnom flosikulom, kako Je upravo staljinizampodvrgavanje nacionalnoga klasnom Sad je na koncu staljinizam 'postao pravi borac ,za :klasne interese a d n i ' k e klase (i svjetskog proJetarijata) ValjalQ bi postaviti pitanje:- Tko :komu tuzamazruj.e o i , i m e i u i j e m interesu? Jesu li ti ideolozi i dravni mi:sHod 6vjesni toga to govore? Zar se moe danas (kod nas

n a r o i t o ) ovako neodgov'Drno baratati takvtm smicalicama, ada se ne vidi njihov stvarni domaaj koji nam se svima moevratiti natrag poput bumeranga ? Na djelu je t i p i n a , po miljenju samih autora te teze vjerojatno dobro smiljena i sra

: u n a t a ( ? ) ideoloka manipulacija, koja bi se, po svemu s u d e i ,imala 'sadrajno nametnwti u ovom svom ,deifriranom obliku:Pazite, budite 'oprezni, onaj tko se poziva klasno, na :klas'rie interese ( r a d n i k e Hase) ili ih samo spomene, taj vam je - staljinist (ili


10/12

Staljinova (ili s t a l j i n i s t i k a ) politika i vladavina bib "pOSVe uskladu duhom modeme politologije. M e u t i m a k i onda akoS t a r e v I e v u formulaciju .prevedemo i shvat1mo u smislu zaaov a r ~ n j a j e ~ e g r a a n s k o - d e m o k r a t s k e drave, vla Sti i politike,po cemu bl to danas i za nas bilo i moralo biti toliko pQsve uskladu s druhOlIIl moderne politologije? Za koga moderne? I zako}i p o l ~ t i k i koncept moderne, kad bi to isto Hegel (prije150 godIna) 'kao g r a a n politolog par exellence i bolje idublje formulirao? e r n u se tu sua'Va horizont i same formalne

g r a ~ a n s k e demokracije, kad je ona kao historijska kategorija posvojem bitnom konceptu povijesno-univerzalna, dakle v a e a za i t a v dosadanji g r a a n s k i poredak. S o c i j a l i s t i se pak koncept ne bori i ne zalae ni za katkvu 'Vlast natd osobama, jer sene zalae ni za kaJkV1u, a najmanje p o l i t i k u vlast, nego za asocijaciju, dak1e uc :ruivaJnje nepoorednih p r o i z v o a a i svih l a n o v ajedne dmtvene zajednice. To bi moda moglo danas biti netonovo i u tom smislu moderno. Naime: put u reaHzaciju principa samOll'pravnosti ikao novog tipa drutvenog odnosa (u sferisarrnog drutva), a ne p o l i t i k e vlasti (u dra:vi kao privi:oooj zajednici koja se kao posebna sfera izdie nad to .drutvo). No,navedimo jo jedan "biser p o l i t i k e logike, samo k;.ao primjerza razumijevClJllje trenutne p o l i t i k e klime, kojoj i.nspiracijudaje duh srednje klase:

, Ona (misli se na studentsku omladinu koja 'se o s j e a nasljednikom svih pozitivnih nacionalnih tmc :icija', ap. p.) se nije mo gla sloiti s gledanjem pojedinaca 'koJi su vidjeli samo I f " a d n i k uklasu i njene socijalne probleme, a nisu istovremeno vidjeliklasu kao hegemona konkretne nacije.'3Znamo da bismo u ovom navodu rrnor8'li naglasak sta'Viti naovo posljednje (konkretne naciJe, jer to i autor naglaava kaorazliku), ali je o torne prethodno v e hHo govora_ Zato bi namna autor mOTao iipak objasniti tlU m o g u n o s t da netko vd,di samointerese r a d n i k e kl3JSe i njene socija.Ine probleme (moramo muskrenuti .panju da je ta'j problem bitno samo jedan, i da on samto i iskazuje pojmO'm hegemonije), a da is:tovremeno ne 'Vidi tuklasu kao hegemQna jedne konkretne nacije? Vidjeti samo klaosu, z n 8 J i vidjeti je kao hegemona Autor m e u t i m zaboravlja

(ukoliko misli ba na r a d n i k u kla:su, b u d u i da u drugom dijelu to isputa pa govori samo o klasi) da r a d n i k a klaJSa (Hr'Vatske, jer o njoj je O'V1dje r i j e , ZClll ne ) postati, jer to jo nije(m igo je to druga klasa) hegemon konkretne, daMe hrvatsIke nacije te k onda ikad od :svojih sadanjih predstavnika (birokracije, tehnokracije, srednje klase) preuzme u svoje ruke i p o l i t i ku vlast i od nje o t u e n u ekonomsku m o tako da ne bi vie13) To su stavo vi iz govm'a jednog partijtSkog radniika, i j e ime nije po -hebllJo s,pominja.ti, b u d u da om sam IPri ,tom nije .im.SJo nekih .p.retenzij.a nateorijsko l.Itemeljen.je ip.t"Odu-bljitVa'Iljesame stvarn. No, t i su stavovi ,UJtolikoinstrUlktivIT}, to su u svoj.oj .sponta'IlJosti i neposrednosti jSlkazan.i ja.snije,nego to se to m oe na{:i :u dr.u,glim na(pisima, te ih zato na:vodimo.

442

bila i ostah hegemon u sadanjem obli:ku preko svoj.ih pred ,stavnika i pos 'r ednika Kada se tpak d o t i n i autor na ovaj naoin deklarira:"Mi se kao komunisti borimo za hrvatsku naciju, onda je tos l k o m u n i s t i : ' k o g stanovita svakako jedan t e o r i j s k o - p o l i t i k i no 'nun jer kolilko je iz historije lI"adni 6kog pokreta poznato, komunisti se nikad nisu borili ni za kakvu (svoju) naciju, a jo manjesu to deklarirali kao programsko n a e l o svoje borbe. Istina jeda su se 'kO'munisti u o d r e e n i m okolnostima, .zajedno s progresivnim snagama i buroazije i ostalih slojeva, borili za nezavis'nost 'i 'ravnopravnost svoje nacije (jer i to im je tada z a d a t ~ k ) ,ali to nikad nije bio ni cilj, ni princip njihove borbe, kao. z os'novni zadatak. Da u ovom autorovu stavu nije sadran rukakavlapsus i ,da taj stav nije moda samo S 1 ~ ~ a j n o " . n ~ d o r e e n , negoda proizlazi rz posve o d r e e n o g teort]sko-poittlckog koncep a,vIdlj.ivo je odmah iz onoga to slij.edi. Kad naime autor zatImiskazuje:

"Smatramo da je razrjeenje nacionalnog pita nja bitna p . ~ e t postavka za nastavak socijalne revolucije unut8\r s : , ~ k e n a ~ J ~ : ~(na i'stom mjestu, ,kurziv na), onda vidimo kakO' ~ ] J e l ~ k o I Z I ~ ]iz tog t i v u r j e j a , to ga je n.aJoj s:ednjoj. klas] ( ~ o J u o v d J ~objektivno, premda moda a k l nesVjesno, ldeoloskl z a s ~ l l l P a ]na autor) namennula r e e n a histor.ijska okolnost: da bram mterese te .klase aH istovremeno s neadekvatnim idejnim pretpostavhma p o z i i V ~ j u i se n8Jime na komunizaJIll, s o d j a ~ ~ z a n : - i socijalnu revoluciju. Jer, upravo hi ta socijalna reVOlUCIja (l t ~ , da serazumiJemo: pod vodstvom ,komunista, odmah, sada, .Jednomiedinom i n l U , a ni.katko ne postepeno, na etape, sutra III u dale:koj b u d u n o s t i ) im alla da poredosta'loga ukine i tu r e e n u autorovu bitnu pretpostavku, b u d u i da to p r e ~ p o : s t a : v k ag u n o s t i opstanka same i samo te srednje :klase l. pJezme .:pol.ltioko-drutvene i ekonomske dominaCije (hegemoll1,le). NacIJa Jenaime ,par excellence p o l i t ~ k . r l : tvorevina g r a ? a n s ~ e l ~ l a s e (buroazije srednje :klase). Ona l nIje drugo do ( histOrIJski svagda potdvodstvom buroazije) u dravu ' P o l i t i k i tkonstituirani narod.Ona je tako istovremeno nuno klasna t y ~ o r e v i n a , tq p ' ~ e t ~ o s t a v lja i implicira vlast . b ~ o a : z i j ~ nad. a ~ l l 1 o k o m ; k t h l s o t f f i 1 svum < > s-tal1mklasama (seljastvom) l sloJevrma drustva. Nema naCIjebez vlastite drave (d>ravnO'..s,ti), to je posve t o n o . " Ali je istotako t o n o da je moderna drava (kako ju je najdublje h i t i k iproanalizira? I Y I a r ~ ) samo r ~ v a kao ? l . i t i o ~ i i l f i s t I 1 U I ? ~ t za o u vanje vla;daJuceg mteresa p n v a t n o g ~ Ih drzavnog, Ih ,.drurve-

14) Moemo ovdje postavi,tj :pl ta.nje: Zarr- ti SIR Hrvatskoj=0 imall svoje p o l i i l t i k e vlasti? li je pa 'k 'P1tan.Je. o ko:rakteru te vlasti?Ako je to pitanje, =?a 0l1I0 suger.iJra. t r e b u ~ a m J . e n e Jednoga k a . r ~ ~ e r ap o l l t i k e vlasti d : r u ~ dakle oposnoJece v,Jast oolJom, n a ( p ~ e d J n I J ~NefiJkasnLjom j naei


11/12

i 'i: nng vlasnitva) g r a a n s k e ,klase i birokracije i istovremeno, zapotlaOi>vanje i eksploatiranj.e r a d n i k e klCl1se te iste nacije. Nemnemn se da'kle deklarirati kao komunisti i pozivati se naMarxa, a u isti a s iskrivljavati abecedu njegove nauke To jei:nkompatibi1no. Zato 'Ovdje moramo opet navesti Marxa:.Buroazija je primorana da se O'rganizira nacionalno, a nevie 10,kalnD, jer je ona v e klasa, a nije vie stale, i da svojimp r o s j e n i m interesima dade jedan o p i oblik Emancipacijomprivatnog vlasnitva nd zajednice drava je ,postala posebna egZistencija pored i izvan g r a a n s k o g dl[utva, aH ena nadalje nijenita drugo do oblik 'Organi'zacije Ikoju buruji sebi nuno mnraju stvoriti 'kako i ~ n u t r a ta'ko i izvana, za uzajamnu garancijunjihova vlasnitva i interesa NOViji francuski, engleski i ame

r i k i pisci p o t v r u j u da drava pes;toj.i samo zbO'g privatnogvlasniJtva, tako da je tn prelo i u o b i n u svijest .Budu6i da je drava 'ObJi.k, u kojemu indiv1duumi jedne vla-d a j u e Mase u t v r u j u svnje z a j e d n i k e interese i u kojem je

o b u h v a e n ' O i t a v o g r a a n s k o drutvo jedne epDhe, to sHjedi dasu SiVe z a j e d n i k e institucije pOSIredovane dravom i da debivajup o , l i t i k i oblik. Otuda ilUZija da se zakon osniva na VO'lji i to naslobodnoj V'Olji, otrgnutoj od svnje realne baze. Istn se takoonda i pravo npet 'reducira na zakon.'5

Sve ovo, kao -to vi'dimo, nije JD na alost u nas prelo i Llo b i n u svijest, ali ne zato to, netko, danas, stntinu i tri'desetgodina poslije ove Marxove analize, ne bi bio .dovoljno pamc-tCl1l1, nego zato to su u pitanju o d r e e n i interes,i koji mnoge i n eupravo vrlo pametnima i dovolj'no vjetima da ih znaju i bra-niti. N a v o d e i ova,kve i s l i n e Marxove stavove (a ima ih zaiiStamnogo, a k o d r e e n i j i h i uvjerljivijih) , stalo nam je samO' dotoga da ustvrd1mo jedno: s g r a a n s k o m ideolOigijom, o,dnosnonjezinom reaJi.zacijom u d r u t v e n o - p o l i t i k o j praksi, ni uz najbolju vDlju i najbolje subjektivne namjere (kao to je vjerojatnoi u naeg autora) n e e m o m o i stvarati s O c i j a l i s t i k o drutveno

u r e e n j e . Druga je stvar, naravno, ukoliko nam do toga u o p enije stalo, iz bilo kojeg m o g u e g razloga ili i.nteresa, ili ukolikosmo najdublje uvjereni da I I ovoj naoj zemlji, II Ovom histo-djskom trenutku, jedina realna m o g u n o s t lei u uspOistavIjanjui konsolidiranju g r a a n s k o g dru.tva (ikoja se teza v e eksplicitnopojavila, napisana u posljednJe vrijeme raznim varijantamai fur1mulacijama.) No, onda je to ,isuvie ozbiljan, upraVD histo-rijski zadatak i posao ' za o,VU zemlju i za njezine narode, a dabismo, se ovdje i sada mogli i smjeli olako :poigravati proizvoli-nim ili nedomiljenim teorijsko-ideololkim i p r a k t i k o - P O l i t i kim > ~ p l e s o m po ici. Taj ,kurs morao bi onda biti jasno i nedvo-smiruenokao takav n a z n a e n , javno dekladran i pTogramsko-p o l i t i k i f.orffiu1iran upravo u tom smislu, bez i,kakvih ideolokih'smicalica ;i poIHikantstva JU stilu, naprimjer, novinstva nae

15) Rami radovi tsto, str. 329.444

srednje klase), ta,ko da se zna ta se zapravo h o , e , kuda se idei tko ta o eU protivnom s l u a j u i m a n ~ o p o s ~ a s o , n ~ m . to glaVIlla temai teza ovoO' naeg napisa: s ldeoloskom mfzltraclJom (zapravosmt'lJenon;' i lukavom diverzijom) s ~ e d n j e . klase i b i r ? k r ~ c i j e iItjihovih posebnih interesa u proklamIrano l od progreslvl:dL s,: aga izboreno s o c i j a l i s t i k o drutveno kretanje, to se malllfe.stIorau oblilku najramovTsnijih prepada, ud ara, ekscesa, podvala, Ideolokih rasplinjavanja, desnog ( d e s n i a r s k o - r e C l 1 k c i a n a r n o g ) k o e -nja i podmetanja, n e o d r e e n o s t i i laya u m u ~ ? - 0 f l ' a to.?u ~ p a s n eigre koje nu,no sa sobom nnse d;::Zll1tegraCljU I radlllcke k l a . s e ~na'rodft m ~ u . s o b n o , i svakog po)edin?g .naroda IP.osebnC? I )OSJednom: Prtpada t a k C ? e r a b e c ~ d I markSIZma d ~ . ~ ~ c l O n a l n ?pitanje jedan Dd bitlllh sastavlllh m a m e n a t ~ soct]'ahsticke (SOCI:jaline) revolucije i nj-ezina p r a v o e n j ' a u djelo. O tOf le nema lDe moe biti spora, jer je [ ' i j e o, raV'l1opravnosti SVIh ~ a r o d a ;AH u tu abecedu spada i to da rJeenJe nacionalnog pitanja (kadbi se ono samo po sebi, izdvojeno, r u o p e i moglo rijeiti, to jei 1 1 e u t i m u najboljem s l u a j . u puka iluzija) ni principiJelno, nihistorij


12/12

Savez ,ko'llUll1ista Jugoslavije) moe, oslonjen primamo na rad-n i l k u klasu i m a r k s i s h k u (lijevu) intel1genciju, da bude i nosilac i garant i provoditelj i l l dj-elo s o c i j a l i s t i k e r e v o l u o i j e , prin-cipa samoupravnosti, a time rjeenja i klalSll10g i nacionalnO g pitanja, ako u sebi imMi dovoljno unutranje snage da iz svojihredova odstrani i o i s t i (to jest o n e m o g u i jjh u nj-ihovu djelovanju) sve njemu suprotne neprijateljske elemente, koJi se regrutiraju iz redova birokracije, srednje klase i tehnokracije (to jeu biti jedna te ista pozicija). To jest, ako se istovremeno o d l u i l ooslohodi onog ideolokog i danas v e vrlo nabujalog, a g r e s ~ v -no.g , be.srkrupuloznog i sve bezobraznije nametljivog) balasta tosesvakO dnevno il1 filtrira u njegove redove i svjesno muti medunjima. Takav, i samo takav komun isti6ki lpokre moe onda bitii joedina idejna i integrativna, kohezio.na snaga jugoslavenske zajednice naroda, koja otvoriti put za s t v a r a l a r k o o s l O b o e n j esvih ljudi ,koji ive na ovom naem histori'j'S'kom tlu. A to je onajput, o ikojemu je govorio Marx (pa ako ga napustimo, ondaova eajednica doivjeti jo teke historijs'ke trenutke) :

Na mjesto starog buroas.kog drutva s njegovim ikla.samai klasnim suprotnosIima, stupa udruivanje, u kojem je slobod.nirazvita,k SIVakog pojedinca uvjet sldbodnog razvitka za sve. 7

17) Isto, st r . 33 .446

R D N I K KL S I DR Vjubomir T a d i

Beograd

Nemam ovde namere da izlaem poznata, opta mesta revolucionarne teorije o odnosu r a d n i k e kl ase i drave, ali namera- -am da obratim panju na jedan dosta zanemaren, ali a j a nproblem ,koji neposredno sledi iz toga odnosa.je o onoj k a r a k t e r i s t i n o j ambivalenciji r a d n i k o g pokreta i revolucionarne s o c i j a l i s t i k e teoI1ije prema dravi_ T a n i -je, ova ambivalencija svojstvena je samo m 3 J r k s i s t i l k o j teoriji itradiciji A n a r h i s t i k i , libertetski je socijalizam, abrnuto, od sa-mog p o e t k a imao jasno izraen a n t i e t a t i s t i k i s ~ a v . Stoga . am

u b e e n da je 3Jmbivalentni odnos manksista, s o b z l r o ~ na l J l h o ~pretean uticaj u revoluoionarnom pokretu proletarIjata Imao ldanas ima sudbonosne posledice na . k r i t i n o stanje u socijalisti k o m svetu. Jer ambivalencija i z m e u p o l i t i k e m o i i slobodeu svim fazama revolucionarnog pokreta r a d n i k e klase moralaje da izazove nepovoljne pOSIledice po sam SOcijalizam kao idejui kao praksu.

Sklon metaforama, Ernst Bloch je jedanput i'stakao damarks zmu ne ivi bez razloga, osim t 3 J k o r e i toleranrt,n

691_Kangrga, Milan, Fenomenologija ideološko-političkog nastupanja jugoslovenske srednje klase, Praxis, br. 3-4, 1971

Documents