Берзе и берза нско пословање BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE S A D R Ž A J PREDGOVORGlava prva 1. OPŠTI POJMOVI O BERZI I BERZANSKOM POSLOVANJU 1.1. Pojam berzi 1.2. Istorijat n astanka berzi 1.3. Vrste berzi 1.4. Pojam berzanskih poslova 1.5. Vrste berzanskih p oslova 1.6.Osnovni zadai berzi 1.!. Prinipi tr"ovanja !.1. 1. Povjerenje i si"#rnost !.1.2. $lo"a dr%ave # berzansk om poslovanj# Rezime Pitanja za vježbu Glava dr#"a 2. REGULATORNA TIJELA – INSTITUCIJE NA TRŽIŠTU KAPIT ALA I BERZANSKI POSREDNICI 2.1. &omisija za hartije od vrijednosti 2.1.1. Istorija i razvoj 2.1.2. 'adle%nost komisija 2.1.3. (e)#narodna or"anizaija &omisija za hartije od vrijednosti 2.1.4. 'ezavisnost &omisije za hartije od vrijednosti 2.1.5. 'adle%nosti &omisije za hartije od vrijednosti *ep#blike +rpske 2.1.6. 'adle%nosti &omisije za hartije od vrijednosti *ep#blike +rbije 2.2. ,entralni re"istar 2.3. *e"istrovanje - #knji%avanje hartija od vrijednosti 2.4. Ovla/ene banke 2.5. &astodi banka 2.6. 0erzanski posrednii 2.6.1. Pojam i #nkija 2.6.2. (jesto i #lo"a brokera na inansijskom tr%it# 2.6.3. jelatnostprava i obaveze brokersko dilerskih dr#tava 2.6.4. Or"anizaija brokersko dilerskih dr#tava 2.6.5. $dr#%enja berzanskih posrednika Rezime Pitanja za vježbu 1
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
1.1. Pojam berzi1.2. Istorijat nastanka berzi1.3. Vrste berzi1.4. Pojam berzanskih poslova1.5. Vrste berzanskih poslova1.6.Osnovni zada i berzi1.!. Prin ipi tr"ovanja!.1. 1. Povjerenje i si"#rnost!.1.2. $lo"a dr%ave # berzanskom poslovanj#
Rezime Pitanja za vježbu
Glava dr#"a
2. REGULATORNA TIJELA – INSTITUCIJE NA TRŽIŠTU KAPITALA
I BERZANSKI POSREDNICI2.1. &omisija za hartije od vrijednosti
2.1.1. Istorija i razvoj 2.1.2. 'adle%nost komisija 2.1.3. (e)#narodna or"aniza ija &omisija za hartije od vrijednosti 2.1.4. 'ezavisnost &omisije za hartije od vrijednosti 2.1.5. 'adle%nosti &omisije za hartije od vrijednosti *ep#blike +rpske 2.1.6. 'adle%nosti &omisije za hartije od vrijednosti *ep#blike +rbije 2.2. ,entralni re"istar
2.3. *e"istrovanje - #knji%avanje hartija od vrijednosti
2.4. Ovla /ene banke2.5. &astodi banka2.6. 0erzanski posredni i
2.6.1. Pojam i #nk ija 2.6.2. (jesto i #lo"a brokera na inansijskom tr%i t# 2.6.3. jelatnost prava i obaveze brokersko dilerskih dr# tava 2.6.4. Or"aniza ija brokersko dilerskih dr# tava 2.6.5. $dr#%enja berzanskih posrednika Rezime
3.1. Pojam i vrste kapitala3.2. 0erzansko tr%i te3.2.1. Pojam i vrste sek#ndarno" tr%i ta3.2.2. Osnovna obilje%ja sek#ndarno" tr%i ta3.3. Vanberzansko tr%i te3.4. $klj# ivanje hartija od vrijednosti na berzansko tr%i te listin"3.5. Prospekt3.6. Pojam i vrsta nalo"a3.!. r"ovanje berzanskim materijalom na berzi3.7. r"ovina na kratko3.8. r"ovina na mar"ini3.19. (etode tr"ovanja3.19.1. (etod preovla)#j#/e ijene3.19.2. (etod kontin#irano" tr"ovanja3.19.3. (etod minimalne ijene3.19.4. (etod blok tr"ovanja3.11. $tvr)ivanje ijena hartija od vrijednosti3.11.1. $tvr)ivanje ijena na kontin#iranom i a#k ijskom tr%i t#3.11.2. $tvr)ivanje ijena na dilerskom tr%i t#3.11.3. $tvr)ivanje ijena kod blok transak ija3.12. :l#kt#a ije pri tr"ovanj# na berzi3.13. 0erzanski indeksi i dr#"i pokazatelji3.13.1. 0erzanski prosje i3.13.2. 0erzanski indeksi3.13.3. Indeksi 0eo"radske 0erze3.13.3.1. 0eleksline3.13.3.2. 0eleks153.13.4. 'ajpoznatiji indeksi # svijet#3.14. Ostali pokazatelji3.15. Globaliza ija berzanskih tr%i ta
Rezime Pitanja za vježbu
Glava etvrta 4. BERZANSKI CIKLUS
4.1. Predberzanske aktivnosti4.2. 0erzanske aktivnosti4.3. Postberzanske aktivnosti4.4. ,ikl#si saldiranja rali itih hartija od vrijednosti4.5. *izi i4.6. &#rsna lista i berzanski izvje taji
5. OSTALE BERZANSKE OPERACIJE5.1. (anip#la ije i pek#la ije na berzi5.2. Povla /ene ;insajder< privile"ovane in orma ije5.3. $lo"a berze # nadzor# na berzanskom tr%i t#5.3.1. &ontrola i nadzir na 0eo"radskoj berzi5.4. 0erzanske krize5.5. rans er svojine5.6. =nalize5.6.1. :#ndamentalna analiza5.6.2. ehni ka analiza
Rezime Pitanja za vježbu
Glava esta
6. KARAKTERISTIKE POSLOVANJA NEKIH BERZI
6.1. 0anjal# ka berza - 0anja >#ka +to k ?@ han"e6.1.1. &ontin#irani metod tr"ovanja6.1.2.=#k ijski metod tr"ovanja6.1.3. 0lok poslovi6.1.4. Indeksi 0anjal# ke berze6.2. r"ovanje hartijama od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr%i t#.6.3. 'edozvoljni post#p i na berzanskom tr%i t#6.4. 0erzanski nadzor na 0anjal# koj berzi6.5. Or"aniza ija berze6.6. (e)#narodna saradnja6.!. &#rsna lista 0anjal# ke berze6.7. +arajevska berza 0erza vrijednosnih papira - he +arajevo +to k ?@ han"e6.7.1. (etodi tr"ovanja na +arajevskoj berzi
6.7.1.1. =#k ijski na in tr"ovine6.7.1.2. (: + ; Multi-Fixing-Trading-Schedule < kontin#irana tr"ovina6.7.1.3. &#rsna lista +arajevske berze6.8. 'eki poda i iz istorije +arajevske berze6.19. 0eo"radska 0erza 0el"rade s+to k ?@ han"e6.19.1. Istorijat i osnivanje 0eo"radske berze6.19.2. Or"aniza ija 0eo"radske berze6.19. 3. =k ionari 0eo"radske berze6.19.4. jelatnost 0eo"radske berze6.19.5. Or"ani 0eo"radske berze6.19.6. =rbitra%a 0eo"radske 0erze
Čitalac mora da odluči da li želi pro te ili !ori "e od#o$ore "a
$o%a pita"%a & u tome' !ao i udru#im e!o"om !im pita"%ima'"e možemo imati i %ed"o i dru#o
Joseph A o!s S"h#$pe%e&' ()*2+ ,+
PREDGOVOR
:inansijska tr%i ta kao sastavni dio #k#pno" inansijsko" sistema predstavljaj# krvotok privrede bilo koje zemlje. Ona moraj# da omo"#/e brz lak ie ikasan i prod#ktivan protok i #potreb# kapitala podizanje per ormansi privrednihs#bjekata e ikasn# aloka ij# res#rsa motivisanje pred#zetni ko" sektora i stalno pove/anje doma/e" br#to proizvoda.
'a dana njim inasijskim tr%i tima pris#tna s# veoma dinami na i #zb#dljivazbivanja. 'aime razvojem kompj#terskih in ormati kih i dr#"ih novih tehnolo"ijado lo je do "lobaliza ije i inte"ra ije inansijskih tr%i ta i dr#"ih inansijskihinstit# ija o"romno" rasta berzanskih transak ija razvili s# se novi inansijskiinstr#menti koji obezbje)#j# #nk ionisanje inansijsko" sistema.
$ tom smisl# berze i berzansko poslovanje imaj# veoma veliki i dalje dobijaj#sve ve/i zna aj. Dbo" to"a s# berze i berzansko poslovanje predmet iz# avanja na"otovo svim ak#ltetima i visokim kolama koje se bave op tom ili poslovnomekonomijom.
0erze s# veoma zna ajan se"ment inansijskih tr%i ta odnosno tr%i ta kapitala.&ao or"anizovane inansijske instit# ije # najrazvijenijim zemljama postoje vi e oddva vijeka a na posotorima biv e +:*E 0eo"radska berza #z odre)ene prekide postoji vi e od stotin# "odina. I pored to"a veoma je rijetka jelovita literat#ra o berzama i berzanskom poslovanj#. osada nja razmatranja berzi i berzansko" poslovanja #"lavnom s# razmatrana # literat#ri koja se bavi inansijskim tr%i tima ili
tr%i tem kapitala.&nji"a (er)e i *er)a" !o po lo$a"%e je #d%benik za istoimeni predmet koji se
iz# ava na :ak#ltet# za poslovne i inansijske st#dije # 0anja ># i. 'astala je saambi ijom da b#de osnovna literat#ra za st#dente ali i za sve ostale koji %ele da sedetaljno #poznaj# sa berzama kao inansijskim instit# ijama berzanskim poslovanjem prednostima nedosta ima i rizi ima tr"ovanja na berzi.
$ knjizi je kao prakti an primjer tr"ovanja na berzi poseban zna aj dat0eo"radskoj berzi kao jednoj od najstarijih berzi # ?vropi s jedne strane i berzikoja je ne to manje od 199 "odina objedinjavala tr%i te dana nje +rbije 0osne i
Cer e"ovine Crvatske +lovenije (akedonije i ,rne Gore. ako/e zna ajno mjesto
dato je 0anjal# koj i +arajevskoj berzi kao berzama koje objedinjavaj# inasijskotr%i te 0osne i Cer e"ovine i *ep#blike +rpske.
&nji"a ja napisana # sklad# nastavnim planom i pro"ramom :ak#lteta za poslovne i inansijske st#dije # 0anja ># i. ako)e # sklad# je i sa vode/imsvjetskim i #niverzitetskim nastavnim pro"ramima. +til pisanja i sadr%aj knji"e prila"o)en je tro"odi njem st#d#j# na :ak#ltet# za poslovne i inansijske st#dije kaoi st#dentima koji posjed#j# znanja iz objasti #nk inisanja inansijskih tr%i ta.Imaj#/i # vid# da na a str# na literat#ra jo nije sistematizovala termine koji se#potrebaljavaj# # prakti noj primjeni na inansijskim tr%i tima za veliki brojodredni a ;u zagradi< dat je or"inalan naziv na ene"leskom jezik#.
&nji"a je podjeljena # ! ;sedam< "lava iji sadr%aj predstavlja #nk ionalnozaokr#%ene jeline.
+ pr$o% #la$i entralno mjesto dato je berzama de ini iji berzi istorijskomrazvoj# berzi vrstama berzi itd. $ ovom djel# date s# op te napomene o berzanskim posredni ima njihovim pravima i obavezama. ako)e obja njeni s# berzanski poslovi vrste berzanskih poslova i prin ipi tr"ovanja. Imaj#/i # vid# da berze traj#vi e vjekova da predstavaljaj# tr%i te koje je # na el# si"#rno na kojem se ormira
er ijena tr%i no" materijala zna ajna pa%nja posvje/ena je povjerenj# i s#"#rnosti # berzansko tr"ovanje kao i #lozi dr%ave # berzanskom tr"ovanj#.
+ dru#o% #la$i obra)ene s# instit# ije koje s# neophodne za #nk ionisanjeor"anizovano" tr%i ta kao to je berza. Obja njena je nadle%nost #nk ija i zadatak&omisije za hartije od vrijednosti. etaljno je obja njena #nk ija prava i obaveze berzanskih posrednika ;brokersko dilerskih dr# tava< koa i mjesto #lo"a i zna aj,entralno" re"istra.
,re-a #la$a bavi se pitanjima berzansko" poslovanja. etaljno je obja njeno berzansko i vanberzansko tr%i te na in i #slovi #klj# ivanja hartija od vrijednosti na berzansko ili vanberzansko tr%i te metodi tr"ovanja na in #tvr)ivanja ijene itd.Posebna pa%nja posve/ena je berzanskim indeksima i ostalim tr%i nim pokazateljima.
Čet$rta #la$a de ini e tr"ovin# na berzi odnosno berzanski ikl#s. $ ovoj "lavidetaljno s# obja njene predberzanske berzanske i postberzanske aktivnosti kao ina in i str#kt#ra izvje tavanja nakon berzansko" sastanka.
.eta #la$a posvje/ena je manip#la ijama i pek#la ijama na berzi. Iako berze posvom istorijskom nasle)# i #k#pnoj or"aniza iji predstavljaj# si"#rn# tr"ovin# one i pored to"a nis# im#ne od raznih manip#lativnih i pek#lativnih radnji a to dokaz#jedosada nje isk#stvo # #nk ionisanj# svih berzi pa i onih najve/ih kakva je primjeraradi 'j#jor ka berza. Dbo" to"a s# obja njeni mo"#/i manip#lativni post#p i i mjerekoje se pred#zimaj# da do njih ne do)e.
/e ta #la$a analizira i obja njava #nk ionisanje nekih berzi. etaljno obja njenje#nk ionisanja dato je za 0anjal# k# +arajevsk# i 0eo"radsk# berz#. ako)e veoma
veliki zna aj posvje/en je najve/oj i najstarijoj berzi na svijet# - 'j#jor koj berzi;'A+?<. Obja njena je i "lobalna mre%a '=+ =B kao i :rank #rtska >ondonska
Se-$. , ./. se bavi pitanjima etike i eti kih prin ipa. 0#d#/i da se na berzanskom i #op te inansijskom tr%i t# s#sre/# razni # esni i koji esto imaj#s#protne interese a posebno kada je # pitanj# odnos berzansko" posrednika i klijentaveoma je va%no po tivanje eti kih prin ipa i eti kih normi. Dbo" to"a je razmatranjeetike i eti kih prin ipa i normi na lo mjesto # ovoj knjizi.
Poslije svake "lave dat je kratki rezime i navedena s# odre)ena pitanja to /e posl#%iti st#dentima da lak e savladaj# "radivo predvi)eno za nastavni predmet 0erzei berzansko poslovanje.
0"i !o%i "e )"a%u "e!a uče'o"i !o%i )"a%u "e!a"ala)e )ado$ol% t$ou tome da e pod %e-a%u
L.%!0s1. ! &e1.
(+ OPŠTI POJMOVI O BERZI I BERZANSKOM POSLOVANJU
1.1. Po3.$ 4e& !
:inansijska tr%i ta # najop tijem smisl# mo"# se podijeliti na or"anizovana ineor"anizovana.0r#a"i)o$a"o trži1te pred ta$l%a pro tor ili e!o"om !i mil%e #d%e e
u re-e po"uda i potraž"%a i #d%e e 2ormira ci%e"a i o*a$l%a tr#o$i"a 2i"a" i% !imi" trume"tima. +to"a se sek#ndarna tr%i ta kao or"anizovana tr%i ta dijele na berze ivanberzanski promet+ Po%&e40o 3e 0., .s!%! ! %o -. s/.1. 4e& . p&e-s%./ 3.o&,.0! o/.0o 5!0.0s!3s1o %&6!7%e' . -. s/.1o o&,.0! o/.0o %&6!7%e 0!3e 4e& .+
1< emitenti ;izdavao i< tr%i no" materijala2< sva izi ka i pravna li a koja na bilo koji na in # estv#j# # pro es#
tr"ovanja na berzi3< prate/e a"en ije kao to s# ;razne a"en ije knji"ovo)e i sli no<4< nadzorni or"ani5< klirin ke k#/e i re"istri CoV6< posredni i na berzi!< mediji7< sama berza kao instit# ija # #%em smisl# rije i1.
0erza # #%em smisl# rije i predstavlja sredi te oko ko"a se nalaze ostali # esni ina berzanskom tr%i t#.
$erza ne utvr!uje cijenu tržišn"g materijala% ve& utvr!uje #riterijume " načinutrg"vanja' U r"cesu trg"vanja ("rmira se cijena tržišn"g materijala
0erza se #mno"ome razlik#je od dr#"ih tr%i ta "dje se obavlja tr"ovina. 'aimeradi #o avanja razlike izme)# berze i dr#"ih mjesta za tr"ovanje potrebno je imati #vid# nekoliko elemenata koji s# karakteristi ni za berzansko tr"ovanje. *adi se oslede/im elementimaF Gdje &ada Hta &ako odnosno berza je odre)enaelementima kao to s#F(; $3es%o %&,o/.03.' 2; p&e-$e% %&,o/!0e' *; #s o/! .%&,o/!0# <p&./! . %&,o/.03.;' =; #8es0!"! # %&,o/!0!' >; /&s%e %&,o/!0e+
1 Gordana ostani/F r%i te kapitala 0eo"radska poslovna kola 0eo"rad 299!. "odine str. 71.
1<M3es%o %&,o/.03.+ &ada je rije o tome "dje se tr"#je onda se berza posmatrakao izi ko mjesto koje je bilo vezano za tr%ni e ajd%ini e ka ane hotele do z"rada posebno opremljenih za poslove tr"ovanja. *azvojem prije sve"a in ormatike ikompj#terske tehnolo"ije dana nje berze s# evol#irale od tako odre)eno" mjestatako da berze danas predstavljaj# "lobalne elektronske mre%e. Prethodni period za berzansko tr"ovanje bio je vezan za''#/!3e1 0. !s%o$ $3es%#' #/!3e1 # !s%o /&!3e$e''a danas se berzansko tr"ovanje obavlja tokom 24 asa dnevno irom svijeta.2 Dbo"to"a je prethodno de inisano pravilo uvije# na ist"m mjestu% uvije# u ist" vrijeme%% zamijenjen" ravil"m %%staln" i svuda%%'*azvijene berze se povez#j# kompj#terskimsistemima kako bi svojim lanovima obezbijedili najbolje mo"#/e #slove zatr"ovanje. Dahvalj#j#/i tom povezivanj# svaki lan berze koji je #mre%en sa dr#"om berzom nesmetano mo%e da obavlja tr"ova ke poslove na tim #mre%enim berzama.Eedna od najpoznatijih mre%a za berzansko tr"ovanje je Globe@ koj# s# osnovaledvije ika ke jedna pariska i jedna londonska berza. Ova mre%a pokaz#je kolika jerelativiza ija posebno" mjesta za tr"ovanje odnosno ona potvr)je koliki s# dometi"lobaliza ije # inansijskoj s eri.
*azvoj kom#nika ione tehnolo"ije omo"#/io je # esni ima berzansko" tr"ovanjada se sa bilo ko" mjesta # svijet# mo"# #klj# iti na berzansko tr"ovanje ba kao dase nalaze # sali za tr"ovanje.
2<P&e-$e% %&,o/!0e. 0itno je znati da se na berzi tr"#je bez #zorka. a bi setakva tr"ovina omo"#/ila potrebno je da tr%i ni materijal b#de tipiziran istandardizovan. &ada se radi o tr"ovini nov em i hartijama od vrijednosti tipiza ija istandardiza ija je veoma jednostavna. (e)#tim kada se radi o tr"ovini berzanskomrobom taj problem je znatno slo%eniji. 'aime standardiza ija i tipiza ija je mo"#/a #sl# aj# sirovina i nisko" stepena obrade dok kod visoko" stepena obrade proizvodastandardiza ija i tipiza ija je jako ote%ana ili nije ni mo"#/a. akle imaj#/i # vid# problem standardiza ije i tipiza ije roba robne berze isklj# #j# mo"#/nost tr"ovanjasvim robama ve/ samo onim koje je mo"#/e standardizovati. Dbo" to"a neke berze propis#j# standarde koji va%e za tr"ovanje na tim berzama i na taj na in se ormira berzanska ijena tih roba.
&ao to smo rekli na berzi se tr"#je bez #zorka. o # stvari zna i da se # #slovimakada berze nis# bile dovoljno razvijene tr"ovalo''0. &!3e8''+ $ tim #slovima takvatr"ovina na reij se mo"la obavljati jer s# se tr"ov i #"lavnom poznavali sa jednestrane a #"led po tovanje i povjerenje bili s# od klj# no" zna aja za tr"ov e.*azvojem berzi do lo je do iz#zetno veliko" pove/anja broja # esnika na berzanskomtr"ovanj# kao i do pove/anja broja i kvaliteta tr%i no" materijala tako da kriterij#mi
po tovanje povjerenje i #"led nis# mo"li da samostalno re"#li # pravilno tr"ovanje.Dbo" to"a s# ovi kriterij#mi zamijenjeni sa pravilima po kojima se tr"#je naberzi i#"ja sva#" #" želi da trguje m"ra una rijed da rihvati'
3<P&./! . %&,o/.03.+ &ako se razvijalo tr"ovanje na berzi tako s# se razvijala i
pravila tr"ovanja. Pravila tr"ovanja na berzi razvijala s# se #poredo sa razvojemop te" tr"ova ko" prava tako da danas tr"ovanje na berzi predstavlja norme koje se propis#j# propisima vezanim za tr"ovin# #op te s jedne strane i pravilima koje propis#je svaka berza pojedina no za sebe s dr#"e strane.
Pravila po kojima se tr"#je na berzi nis# jedinstvena za sve berze ali ona # na el#ob#hvataj# pravila koja se odnose na sam pro es tr"ovanja na odnose izme)#2 Eedna od karakteristika savremenih tr%i ta je da s# ona intertemporalna. Ova karakteristika se posebnoodnosi na inansijska odnosno berzanska tr%i ta.
# esnika # tr"ovanj# post#pak prijema tr%i no" materijala na berz# post#pak ivrijeme izdavanje nalo"a pravila i metode tr"ovanja pro es #parivanja pon#de itra%nje post#pak zaklj# ivanja poslova post#pak prenosa vlasni tva i isplate itd.
ako)e imaj#/i # vid# da je berza evol#irala # mo/an kompj#terski sistem pravilimase re"#li # i na in tr"ovanja p#tem kompj#terskih mre%a.
4<U8es0!"!+ $ esni i # tr"ovanj# s# sljede/i element koji je veoma spe i i an za berzansko tr"ovanje. 'aime berzansko tr"ovanje predstavlja indirektno tr"ovanje sastanovi ta # e /a k#pa a i prodava a # pro es# tr"ovanja. &#p i i prodav i tr%i no"materijala # estv#j# na berzanskom tr%i t# preko berzanskih posrednika naj e /e4&o1e&. ! ! -! e&.. 0rokeri s# ovla /ena li a koja mo"# da tr"#j# # ime i za ra #nsvojih klijenata ; )a tup"ici3 i svoje ime a za ra #n svojih klijenata ;k omi io"ari34
0rokeri za svoj rad napla/#j# provizij# koja se #naprijed #"ovara. Ona zavisiod vrsta i kvaliteta hartije kojima se tr"#je obima i vrijednosti tr"ovanja vrsteklijenata i sli no. Provizija se po pravil# napla/#je nakon obavljanja posla. 0rokeri #odre)enom sl# aj# mo"# nast#pati kao port olio menad%eri ili investi ioni savjetni i.Da ove poslove brokeri moraj# isp#niti propisane zakonske #slove i moraj# za te poslove zaklj# iti #"ovor sa klijentom. Pod pojmom brokera razlik#je se brokerskak#/a pravno li e koje isp#njava propisane #slove i posjed#je neophodno ovla /enje.
ako)e brokerskim poslovima se mo%e baviti i izi ko li e koje isp#njava propisane#slove za tr"ovanje na berzi i posjed#je odre)en# li en #.
'a berzanskom tr%i t# pored brokera kao posredni i javljaj# se i-! e&!+ileri predstavljaj#%&,o/"etr%i nim materijalom koji tr"#j# # ime i za ra #n svojih
klijenata # svoje ime a za ra #n svojih klijenata i # svoje ime i za svoj ra #n.
1< V&s%e %&,o/!0e+ r"ovanje na berzi obavlja se p#tem promtne iliterminske tr"ovine. Pod promtnim na inom tr"ovanja podraz#mijeva se da predmettr"ovine ispor# #je i pla/a nakon obavljanja pro esa tr"ovine ;zaklj# enjatr"ova ko" posla< podraz#mijeva se period do 5 dana imaj#/i # vid# pro es klirin"a isaldiranja. erminski na in tr"ovanja podraz#mijeva da se ispor#ka i pla/anje predmeta berzanske tr"ovine ne obavlja odmah po zaklj# enj# tr"ova kih poslova.Pod terminskim poslovima naj e /e se podraz#mijeva pla/anje i ispor#ka predmetatr"ovine d#%em od pet dana ra #naj#/i od dana zaklj# enja tr"ova ko" posla.
erminski poslovi do%ivljavaj# svoj# ekspanzij# iz slijede/ih razlo"aF 1< zbo" za tite interesa # esnika # tr"ovini posebno ako se radi o
tr"ovini na prod#ktnim berzama robama sezonsko" karaktera 2< zbo" o ekivanja promjena ijena # narednom period# ;obezbje)enjak#rsno" rizika< itd.
0erza je termin koji je nastao jo # V vijek#. Ovaj termin je vezan za #lo"#koj# je imao hotel ;k#/a< porodi eV.0 -e& B#&se* # 0ri%# ;0el"ija< # koji s#odsjedali tr"ov i i zaklj# ivali tr"ova ke poslove. Prve tr"ova ke poslove koji s# seobavaljali # hotel# porodi e Van der 0#rse bili s# prijatelji te porodi e. Da to Dbo"to"a to # to vrijeme nije bilo nikakvih instr#menata za "arantovanje izvr enjado"ovrenih transak ija osim rije i. Dbo" to"a s# izme)# sebe tr"ovali samo prijateljia nakon to"a # taj privatni kr#" #klj# eni s# prijatelji prijatelja pa se stvorio dr#"ikr#" i tako dalje. Dbo" takvo" istorijsko" razvitaka berzi tr"ovina na berzama se ;a posebno kada se tr"ovalo isklj# ivo na parket#< ozna ava kao tr"ovina # kr#"ovima.&ao or"anizovane instit# ije koje s# de inisane na na in da ovla /ena li aodre)enim tr%i nim materijalom na odre)enom mjest# po odre)enim pravilimaobavljaj# tr"ova ke poslove nastale s# # dr#"oj polovini V vijeka. $ ovom period#or"anizovana s# mjesta "de se s#sretala pon#da i potra%nja pre sve"a roba i na kojimmjestima se tr"ovalo. Prethodni a savremenih berzi jes# va ari koji s# ok#pljali veliki broj tr"ova a i na kojim se tr"ovalo. 'ajve/a tr"ova ka mjesta ;va ari< or"anizovanis# # l#kama ;prirodno jer se # l#kama skladi tila roba koja je stizala iz svih krajevasvijeta<.
*azvoj "radova i ind#strijske proizvodnje nametn#o je potreb# razvoja tr"ovine. 'aime razvoj "radova ind#strije i poljoprivrede doprineo je da va ari na kojima seizla"ala jelok#pna pon#da roba # #slovima kada se pojavio veliki broj tr"ova a#slovio je da s# se po eli or"anizovati sajmovi na kojima se tr"ovalo na osnov##zoraka. 'a ovaj na in tr"ovina je olak ana. Isk#stvo koje je ste eno or"anizovanjemrazli itih sajmova imalo je za posledi # da s# or"anizovani i zakazivani sastan i nakojima se tr"ovalo. 'a tim sastan ima s# mo"li da # estv#j# samo oni tr"ov i koji s#isp#njavali odre)ene #slove. o je # stvari po etak or"anizovanja savremenih berzi.
$vo)enjem na tr%i te hartija od vrijednosti pored robnih berzi po ele s##nk ionisati i berze e ekata. 0erze s# nastajale na onim mjestima "dje s# se naj e /e
ok#pljali tr"ov i ;hoteli ajd%ini e l#ke rkve i sli no<. Osnovni motiv nastankainansijskih berzi jeste prik#pljanje kapitala kroz vi e manjih s#ma a njihovom
kon entra ijom dobija se neophodna s#ma s jedne strane kao i premo /avanjevremensko" perioda od investiranja do ostvarenja pro ita.
Prema dost#pnim poda ima prva prava or"anizovana berza osnovana je 1531."odine # 0el"iji # "rad# =ntverpen#. *azvojem kapitalizama i ind#strijske proizvodnje razvijalo se i berzansko poslovanje. 'ajve/i broj evropskih berzi nastale
s# krajem # 16. i 1!. vijek#. $ Camb#r"# berza je osnovana 1557. "odine #=msterdam# 1618 # Pariz# 1563 a # 'jojork# 1!82. "odine.
'a na im prostorima kne%evina +rbija se dosta rano #klj# ila na tr%i te kapitala.ako je ona 1762. "odine zaklj# ila prvi zajam na tr%i t# kapitala. Prvo ak ionarsko
dr# tvo je osnovano 1768. "odine. Godine 17!6. kne%evina +rbija prvi p#t jeemitovala dr%avn# obvezni #.
Dakon o osnivanj# berzi # kraljevini +rbiji donet je 1776. "odine a doneo "a jekralj (ilan Obrenovi/. Dakon je izme)# ostalo" de inisao sljede/eF ''5adi ola!1a"%a )emal% !e tr#o$i"e' mo#u e u 6ral%e$i"i 7r*i%i po odo*re"%u mi"i tra "arod"e pri$rede o "i$ati *er)e )a e pape' )a 8arti%e od $ri%ed"o ti i ra)"e mo"ete44. 'a3 $ porodi nom "rob# isklesnom iznad vrata dominira kesa ;lat. 0#rsa - kesa< # kojoj se #vao;metalni< nova .
sk#p tini koja je odr%ana 21. novembra 1784. "odine osnovana je 0eo"radska berza.Prvi poslovi na 0eo"radskoj berzi obavljeni s# 92. jan#ara 1785. "odine # hotel#
0osna na obali rijeke +ave. Ova berza je bila mje ovito" tipa jer se tr"ovaloval#tama devizama hartijama od vrijednosti zlatom i prod#ktima. Ova berza jeradila do po etka r#"o" svjetsko" rata a ormalno je #kin#ta posle rata. *ad0eo"radske berze obnovljen je 1878. "odine.
1.3. V&s%e 4e& !
Gotovo sve berze #nk ioni # prema sli nim pravilima bez obzira na njihov#razli itost sa stanovi ta veli ine broja hartija od vrijednosti sa kojima se tr"#je iobima tr"ovanja. 0ez obzira na takv# injeni n# sit#a ij# podjela berzi mo%e seizvr iti prema vi e kriterij#ma. 'aj e /e berze se dijele prema slijede/imkriterij#mimaF
1< predmet tr"ovine2< na in nastanka3< ilj poslovanja4< str#kt#ra vlasni tva5< broj lanova6< raznovrsnost predmeta4
Prema predmet# tr"ovine kao najzna ajnijem kriterij#m# za podjel# berzi berze sedijele naF
1< robne ili prod#ktne2< inansijske ili e ektne3< mje ovite
Ro40e ! ! p&o-#1%0e 4e& e predstavljaj# berze odnosno or"anzovana tr%i tana kojima se tr"#je standardizovanim proizvodima kao to s# metali ;pre sve"a plemeniti metali ali i dr#"i kao to s# bakar ink itd< %itari e na ta ka a i
inansijskim derivatima. 'a robnim berzama se tr"#je velikim koli inama #"ibilnerobe. Ova karakteristika se odnosi na mo"#/nost s#pstit# ija roba iji se prometobavlja na berzi. Dasniva se na po tovanj# stro"ih standarda # po"led# karakteristika proizvoda. :#n"ibilnost omo"#/#je da se robom tr"#je na osnov# navo)enja oznaka bez potrebe da se vr i #vid # sam# rob#. 'a robnim berzama se tr"#je na osnov#
serti ikata koji predstavljaj# potvrde o kvalitet# berzanskih proizvoda. Poredserti ikata o kvalitet# materijala kojim se tr"#je mora postojati i dokaz o vlasni tv#.Ovakav na in poslovanja omo"#/#je promet velik#h koli ina robe. *obne ili prod#ktne berze s# prve nastale zbo" to"a to se inansijsko tr%i te razvilo kasnije.
0#d#/i da se na robnim berzama tr"#je velikim koli inama roba esto se ka%eda bi bez robnih berzi do lo do nesta i e roba to bi # stvari predstavljalo normalnostanje tr%i ta a sve ostalo bilo bi nenormalno.
*obne berze mo"# biti spe ijalizovane i mje ovite.Spe"!3. ! o/.0e 4e& es#one na kojima se tr"#je samo jednom vrstom robe naprimjer >ondonska berza metalana kojoj se prodaj# obojeni metali bakar kalaj olovo aliminij#m ink i nikl.Me7o/!%es# one berze na kojima se tr"#je razli itim robama.
*obne berze odlik#j# odre)ene karakteristike ili nekoliko kriti nihstandardizovanih elemenata koji ine eo sistem veoma e ikasnimF Mes%o pos o/.03. - 0erzanska tr"ovina se obavlja na odre)enom mest# koje je zat# namjen# posebno opremljeno. 'a ovaj na in smanj#je se tro kovi tr"ovine. O/ .79e0! 4e& .0s1! %&,o/"! - 'a berzi mo%ete tr"ova ke poslove mo"#obavljati ovla /eni berzanski posredni i kao #ostalom i na dr#"im berzama. &ao to je ve/ re eno na robnoj berzi se tr"#jes%.0-.&-! o/.0!$4e& .0s1!$ materjalom. +tandardizovani berzanski material je jedan od veomazna ajnih elemenata po kojem se razlik#je tr"ovin# na robnim berzama od tr"ovine p#tem dr#"ih tr%i nih instit# ija+ S%.0-.&-! ."!3. po-&. #$e/. 1/. !%e% ! 1/.0%!%e%+
ako naprimer J>otJ predstavlja standardn# minimaln# jedini # mere ;n"rmaltrading unit < ili kako se kolokvijalno nazivar"und l"t . S%.0-.&-! o/.0. p&./! . %&,o/.03. podraz#mjevaj# da se tr"ovanje obavlja po #tvr)enim pravilima tr"ovanja. 'ekada s# se koristile #zanse koje predstavljaj#obi ajna prava. anas se sva pravila pona anja impletiraj# kroz ormalno de inisanekodekse pona anja i op ta pravila berzi.
Pos o/.03e 0. &o40!$ 4e& .$.+ 'a robnim berzama se kao i na dr#"im berzama tr"ovina se obavlja p#tem promptnih i terminskih poslova. Promptni posloviob#hvataj# e ektivn# prodaj# robe koja se nalazi na skladi t# ili na p#t# ka skladi t#
16
Prema propisima prod#ktne berze 'ovi +ad na kojoj se tr"#je %itari ama minimalni#slovi kvaliteta p eni e s# slijede/iF
1. sadr%aj vla"e 15K
2. hektolitarska masa !4 k"3. koli ina #k#pnih primjesa najvi e do 7K4. or"anskih bijelih primjesa najvi e do 5K od e"a ra%i najvi e do 3K je ma
najvi e do 1K proklijanih zrna najvi e do 4K na"ri%enih zrna najvi e do 5Kod e"a najvi e 2K o te/enih #bodom stjeni e. Primjesa ra%i do 2K ne smatrase primjesom.
5. Or"anskih rnih primjesa najvi e do 2 !5K od e"a sjemenskih korovatetnih po zdravlje lj#di do 9 25K sjemenki korova koje #ti # na boj# miris i
#k#s proizvoda do 2K #dovi i e do 9 5K na"orjelih zrna do 9 2K pokvarenih zrna do 1K.
6. 'eor"anskih primjesa najvi e do 9 25K
!. Primjesa %ivotinjsko" porijekla najvi e do 5K mrtvih insekata ili njihovihdijelova na 1 k" .
P eni a koja ne zadovoljava minim#m navedenih #slova ne mo%e biti predmet berzansko" tr"ovanja.
berze. $obi ajen rok izvr enja posla je dva do tri dana kada se roba nalazi na berzanskom skladi t#. Promptni poslovi na robnim berzama se mo"# zaklj# ivati kaoF
1< Lo1o pos.o - *oba mora biti dost#pna k#p # # vreme berzansko" sastanka.2< P&o$p% !spo. - *oba se prodaje k#p # # kratkom rok# ;napr. do ! dana<.
P&o$p% #%o/.& - *oba se mora #tovariti # kratkom rok# i k#p # se moraizdati teretni list # kratkom rok# ;napr. do ! dana<.3< P&o$p%?&o4. 0. p#%# - Prodaja se vr i #r# ivanjem indosirano" teretno"
lista i k#pa od to" momenta mo%e raspola"ati Jplove/om robomJ.4< O&o8e0! p&o$p% pos.o - $tvr)#je se oro eni dat#m ispor#ke koji se #nosi #
zaklj# ni #.
D0e/0!' p&o$p%0! pos o/! nemaj# za razlik# od terminskih pek#lativnikarakter i kod njih #obi ajeno dolazi do izi ko" pre#zimanja robe. Hpek#la ija je"otovo isklj# ena zbo" kratko/e roka ispor#ke tako da se promptni poslovi smatraj#kate"orijom berzanskih poslova.
Te&$!0s1! pos o/! s# &o80! pos o/! koji se zaklj# #j# na d#%i period obi nood nekoliko mese i. 'astali s# kao poslovi namjenjeni k#p ima poljoprivrednih proizvoda koji s# #napred %eleli da obezbede dio ljetine po va%e/im enama kako biobezbjedili svoj# proizvodnj#. +# tina je # predvi)anj# b#d#/e" kretanja ena.
V&s%e %e&$!0s1!h #,o/o&. 0. &o40!$ 4e& .$. s#F
1< P&os% %e&$!0s1! #,o/o& s. !spoo$ ; ("r*ard t" arrive< predstavljanes%.0-.&-! o/.0 %e&$!0s1! #,o/o& "de k#pa i prodava %ele da iksiraj# en# pokojoj /e biti ispor# ena roba. 2<P&os% %e&$!0s1! #,o/o& ; ("r*ard c"ntract trade< - predstavljastandardizovanterminski #"ovor o k#poprodaji standardne koli ine robe standardno" kvaliteta naodre)eni dat#m # odre)enom mese #.
2; L!1/!-0! %e&$!0s1! #,o/o& ; (uture c"ntract < - predstavlja pravo i obavez# da sek#piLproda standardna koli ina robe na dat#m dospe/a po #"ovorenoj eni.
*; Op"!o0! #,o/or ;" ti"ns< predstavlja pravo ;ne i obaveza< da k#pa k#pi rob#+call " ti"n< a prodav # da proda rob# ; ut " ti"n<. Da to pravo se pla/a premija pase ovi #"ovori smatraj# i premijskim #"ovorima.
'ajstariji entar robnih berzi je >ondon. 0alti ; $altic exchange< je stara berzakoja danas #nk ioni e kroz tri sek ije i toF
1< B&o-s1. se1"!3. je danas najve/a i na njoj se s#sre/# predstavni i k#pa a brodsko" prostora naj e /e tr"ova a i predstavnika prevoznika.
2< V. -#hop o/0. se1"!3. na kojoj promet or"aniz#je =so ija ijavazd#hoplovnih brokera osnovana posle dr#"o" svetsko" rata.
3< Ro40. se1"!3. 0. 1o3o3 se tr"#je p eni om ovsom je mom #ljem i#ljari ama.
$ Velikoj 0ritaniji posl#j# jo neke va%ne robne berze kao to s#F1<
Londonska proviziona berza ;sir masla slanina salo konzervisano meso jednom nedeljno jaja<
2< Liverp#lska berza pam#ka3< Liverp#lska berza k#k#r#za4< Man esterska kraljevska berza 5< Londonska interna ionalna berza j# ersa i op ija ; , FF. <6< Me)#narodna berza na te+ nternati"nal Petr"leum .xschange- P. <.
$ += postoje dva velika berzanska entra sa velikim robnim berzama - 'j#jor ka i Mika ka robna berza. 'j#jor ka ob#hvata tr"ova k# berz# na kojoj setr"#je j# ers #"ovorima sa podlo"om # sirovoj na ti benzin# maz#t# paladij#m# platini i krompir#. r"#je se tako)e i op ijama na sirov# na t#.
,o ee +#"arN,o oa ?@ han"e je dr#"o veliko tr%i te "de se prodaj# j# ers#"ovori na kakao ka # i e/er.$ 'j#jork# s# poznate i *obna berza ;,omodit e@ han"e ,O(? < i 'j#jor ka berza pam#ka.
Mika"o je danas jedan od najzna ajnijih berzanskih entara na svet# #pravozbo" berzi sa terminskom tr"ovinom baziranom na robi. Mlani e Mika ke berze s#;,hi a"o 0oard o rade ,0O <. 'a ovom najve/em terminskom robnom tr%i t#tr"#je se j# ersima na k#k#r#z p eni # zlato srebro soj# sojin# sa m# sojino #ljeitd. Mika ka merkantilna berza je tako)e velika robna berza na kojoj se prodaj#
2. @!0.0s!3s1e ! ! e5e1%0e 4e& e predstavljaj# berze na kojima se tr"#jehartijama od vrijednosti kao to s# ak ije obvezni e serti ikati kao i val#tama idevizama. :inansijske ili berze e ekata prestavljaj# or"anizovano tr%i te kapitala nakome se vr i tr"ovina sa d#"oro nim hartijama od vrijednosti. akle inansijska berza predstavlja takv# inansijsk# instit# ij# na kojoj se s# eljavaj# pon#da i potra%nja i obavljaj# poslovi tr"ovanja kapitalom. 0erze e ekata omo"#/#j#izdavao ima ;emitentima< hartija od vrijednosti da mo"# veoma brzo da stekn#likvidna nov ana sredstva a investitorima prava po osnov# vlasni tva ;ako se radi ok#povini ak ija< ili prinos ;ako se radi o obvezni ama<. Istovremeno i emitent iinvestitor #napre)#j# svoj port elj hartija od vrijednosti. Osnovni motiv tr"ovanja na berzi e ekata jeste da se svi nalozi realiz#j# po najpovoljnijim ijenama - prodajninalozi da obezbjede najvi # mo"#/# ijen# - k#povni nalozi najmanj# mo"#/# ijen#.
0erza e ekata ima za ilj da se na tr%i t# kapitala obavljaj# takve transak ije sastanovi ta obima kvaliteta i vrijednosti da se ormiraj# tr%i ne ijene odnosno dakapital b#de to je tiniji. Ee tiniji kapital omo"#/#je dalje investiranje dalji prosperitet i razvoj.
*+ M3e7o/!%e 4e& e predstavljaj# one berze na kojima se tr"#je i robama ihartijama od vrijednosti. $ savremenim #slovima ove berze s# rije)e i vezane s# zamanje razvijena inansijska tr%i ta. 0eo"radska berza prilikom svo" osnivanja imala je karakter mje ovite berze.
$ samom svom nastank# berze s# osnivane potp#no spontano. 'aime berze s#nastale potp#no neplanski sl# ajnim s#sretima tr"ova a. =ko se podsjetimo da s# berze nastale # ajd%ini ima hotelima l#kama rkvama onda je sl# ajnost nastanka berzi potp#no jasna. r"ovina na ovim mjestima # samom po etk# bila je sek#ndarnido"a)aj # odnos# na primarni dio aktivnosti tr"ova a na navedenim mjestima. akle po e i osnivanja berzi nis# imali nikakv# osmi ljen# plansk# aktivnost ve/ s# senastojali iskoristiti #slovi za tr"ovin# koji s# objektivno postojali. $ samom po etk# berze odnosno sastan i tr"ova a nis# bili re"#lisani nikakvim pravilima. Hirenjemtr"ovine pove/avanjem broja tr"ova a prometa i obima tr"ovine nastajala je potrebada se #spostave odre)ena pravila tr"ovanja. Pravila koja s# nastajala i koja s# kasnijezakonima re"#lisana nastajala s# iz prethodne prakse. Da razlik# od berza koje s# nastajale spontano neke berze ;koje s# kasnije nastajale<osnivane s# zakonom tako da je njihov rad odmah re"#lisan zakonskim odredbama.0eo"radska berza je jedna od berzi koja je osnovana zakonom.
Prema iljevima rada berze se dijele naF1< pro itne2< nepro itne.
P&o5!%0e 4e& e s# one berze koje ostvareni pro it od poslovanja dijele me)#svojim lanovima. 'jema ke berze s# # najve/em broj# sl# ajeva pro itne berze.
Nep&o5!%0e 4e& e ne dijele ostvareni pro it me)# svojim lanovima. Mlanovi berze svoj prihod ostvar#j# od provizija za obavljeni posao. Velike berze s##"lavnom nepro itne. Provizija je stim#lans za lanove berze koja istovremenodoprinosi irenj# berzansko" poslovanja.
Prema str#kt#ri vlasni ta berze mo"# bitiF1< javne2< privatne3< mje ovite.
J./0e 4e& e s# one berze koje osnivaj# dr%ave. $ takvom sl# aj# dr%avaobezbje)#je sredstva za rad a berzanski posredni i s# dr%avni sl#%beni i. Imaj#/i #vid# takv# injeni # #nk ionisanje ovakvih berzi vezano je za odl#ke dr%avnihor"ana i one nemaj# potp#n# samostalnost5.
Be& e p&!/.%0o, 1.&.1%e&. osnivaj# ak ionari. Oni obezbje)#j# sredstva za rad i# odnos# na dr%av# s# potp#no samostalne6.
M3e7o/!%e 4e& e s# one berze koje osniva dr%ava a lanovi berze obezbje)#j#sredstva za rad i #slove poslovanja! .
Prema broj# lanova berze se dijele na berze iji je broj lanova!$!%!&.0i berzekod kojih broj lanova berze0!3e !$!%!&.0. 'j#jor ka berza je bila berza kojih je broj
lanova limitiran. 0roj lanova bio je limitiran na 1366 lanova ;stoli a<. anas je
5
Ovakve berze osnovane s# # 0el"iji Italiji i Hpaniji.6 Ovakve berze s# osnovane # Velikoj 0ritaniji i += .! 0eo"radska berza spada # red mje ovitih berzi.
ovo moderna elektronska berza iji broj lanova nije limitiran ve/ tr"ovin# na berzimo"# obavljati svi oni koji isp#ne veoma stro"e #slove za lanstvo.
0erze kod kojih broj lanova nije limitiran lanom berze postaje seisp#njavanjem propisanih #slova.
P&e$. &. 0o/&s0os%! predmeta berze se mo"# podijeliti na" šte i s ecijaliz"vane. Op te berze s# one na kojima se tr"#je razli itim vrstama tr%i no"materijala. $ op te berze spadaj# berze e ekata i prod#ktne berze "dje se tr"#je savelikim brojem proizvoda. +pe ijalizovane berze s# one berze na kojima se tr"#jespe ijalizovanim materijalima. o s# naj e /e prod#ktne berze na kojima se tr"#je pojedinim proizvodima ;berze na te pam#ka plemenitih metala i sli no<.
(+=+ Po3.$ 4e& .0s1!h pos o/.
+am pojam berzanski poslovi "ovori o tome da se oni obavljaj# ili s# vezani za berz#. =li ta s# to berzanski poslovi Iz ranije" izla"anja znamo da se na berziobavlja k#povina i prodaja tr%i no" materijala. Pojam k#povine i prodaje podraz#mijeva zaklj# ivanje #"ovora o k#poprodaji. Prema tome*er)a" !i po lo$i pred ta$l%a%u u#o$ore o !upoproda%i *er)a" !o# materi%ala !o%i )a!l%uču%u*er)a" !i po red"ici4 Hta s# osnovne karakteristike berzanskih poslova
1< 0erzanski poslovi se obavljaj# ;zaklj# #j#< na berzi.2< 0#d#/i da berzansko poslovanje predstavlja indirektn# k#poprodaj#
tr%i no" materijala ;na berzi se ne pojavlj#j# emitenti i investitori<k#poprodaj# berzansko" materijala obavljaj# berzanski posredni i.
3< 0erzanski poslovi se zaklj# #j# na osnov# posebne orme koj# propis#je berza svojim internim aktima i zakonom domi ilne dr%ave.
4< Izvr avanje berzanskih poslova je veoma pre izno kontrolisano iobezbje)eno # veoma velikoj mjeri.
5< 0erzanski poslovi imaj# javni karakter.
Be& .0s1! pos o/! se o4./ 3.3# < .1 3#8#3#; 0. 4e& !+0erzanski poslovi s#samo oni poslovi koji se zaklj# #j# F
$koliko je berza or"anizovana na na in da se berzansko tr"ovanje obavlja nasamoj berzi - za berzanskim p#ltom samo oni poslovi koji s# obavljeni # tim#slovima smatraj# se berzanskim poslovima. $koliko je berza ;a to je najve/i brojsavremenih berzi< or"anizovana kao kom#nika ijska i in ormati ka mre%a odnosnokao kom#nika ijski i in ormati ki milje onda se poslovi zaklj# eni p#temkom#nika ijsko in ormati ke mre%e smatraj# berzanskim poslovima.
Daklj# ivanje berzanskih poslova bilo da se radi o poslovima zaklj# enim na berzanskom p#lt# bilo da se radi o poslovima zaklj# enim tele kom#nika ijskim p#tem obavlja se na na in koji je propisan zakonom odnosno po propisima onda nje berze. Ovim propisima pre izno s# odre)eni #slovi za prijem berzansko" materijala
kotiranje li itiranje zaklj# enje #"ovora #lo"a i zadatak komisije za hartije od
vrijednosti i klirin ke k#/e ; entralni re"istar< kao i izvr enje i kontrola zaklj# eno" posla.
U o,. 4e& .0s1!h pos&e-0!1.+ 0erzanski poslovi predstavljaj# spe i i an na intr"ovanja i zaklj# ivanja #"ovora. Daklj# ivanje berzanskih poslova mo"# daobavljaj# samo posebno ovla /ena li a a to s# berzanski posredni i. a bi neko pravno ili izi ko li e mo"lo imati #lo"# berzansko" posrednika ono mora isp#njavati#slove propisane zakonom i internim propisima odnosne berze.
@o&$. .1 3#8e0!h #,o/o&. 0. 4e& !+$ najop tijem smisl# berzanski poslovi s##"ovori o k#po prodaji berzansko" materijala. +pe i i nost ovakvo" na ina tr"ovanja je dvojakaF
1< #"ovorne strane se ne poznaj# - tr"ovina je anonimna2< #"ovorne strane nemaj# nikakav neposredni kontakt k#poprodaj#
obavljaj# berzanski posredni i<.&lijenti ;#"ovorne strane< daj# nalo" posredni ima da k#pe ili prodaj# odre)eni
berzanski materijal. 'akon izdavanja nalo"a od strane klijenata oni nemaj# nikakv#dalj# #lo"# vezan# za k#poprodaj# tr%i no" materijala ali berzanski posredni i s#d#%ni da nalo" izvr e na na in kako je to njime de inisano.
Ko0%&o . ! /&7e03.. 0erza kontin#irano vr i kontrol# rada # esnika tr"ovanja na berzi. Osnovni ilj berzanske kontrole je da se izbje"n# poreme/aji i krize. 0erzanskinadzorni or"ani nad"ledaj# po tivanja pravila berzansko" tr"ovanja i ako #tvrdeodre)ene poreme/aje ob#stavljaj# izvr avanje nalo"a i izri # sank ije.
J./0os% # &.-#+Osnovna odlika berzanskih poslova je javnost # rad#. Eavnostse izra%ava kroz nekoliko elemenataF
1< na in zaklj# ivanja #"ovora2< objavljivanje zaklj# enih poslova3< objavljivanjem k#rsne liste.
$"ovori o zaklj# enim poslovima na berzi s# javno" karaketra # smisl# da seobjavlj#j# poda i o veli ini i vrijednosti transak ija. 0erza ima obavez# da svetransak ije koje s# obavljene objavi # sredstvima javno" in ormisanja a # #slovimainternet tehnolo"ije i na sajt# berze. 'a taj na i posti%e se "otovo potp#na javnost #tr"ovanj# berzanskim materijalom s tim da je isklj# en podatak ko s# prodav i ik#p i. +a stanovi ta tr%i no" na ina poslovanja ovi poda i s# potp#no irelevantni.
(+>+ V&s%e 4e& .0s1!h pos o/.
0erzanski poslovi se mo"# podijeliti na osnov# vi e kriterijma. 'aj e /a inajzna ajnija podjela je sa aspekta vremenske dospjelosti zaklj# enih #"ovora. 'aosnov# ovo" kriterij#ma berzanski poslovi se dijele naF
1< promptne ili kasa poslove i2< terminske poslove.
.od prompt"im ili !a a po lo$ima na berzi e ekata podraz#mjevaj# se oni poslovikod kojih se prava i obaveze iz zaklj# enih k#poprodajnih #"ovora realiz#j# odmah
po njihovom zaklj# enj#. Pod pojmom ''odma8 po )a!l%uče"%u'' podraz#mijeva serok od tri ili pet radnih dana od dana zaklj# enja k#poprodajno" #"ovora. akle
promptna obaveza iz k#poprodajno" #"ovora na berzi e ekata zna i obavez# k#p a da prodav # odmah ili najkasnije # rok# od pet radnih dana dozna i sredstva za k#pljenitr%i ni materijal a prodava tr%i no" materijala ima obavez# da # istom rok# k#p # nanje"ov depo ra #n dozna i k#pljeni tr%i ni materijal.
Imaj#/i # vid# da s# promptni poslovi poslovi sa kratkim rokom realiza ijeoni s# # stvari bez rizika.
22
Promptna k#po prodaja ak ija po metod# kontin#irano" tr"ovanja vidljiva je izslede/e" primjeraF
Investitor C" %eli da k#pi promptno 199 ak ija na 0eo"radskoj berzi kompanije?ner"oprojekt 0eo"rad. Pojednostavljen post#pak k#poprodaje je slede/iF
1< Investitor poziva svo" brokera i saop tava m# svoj# odl#k# da %eli da k#pi199 ak ija ?ner"oprojekta 0eo"rad.
2< 0roker se in ormi e o kota iji ak ija ?ner"oprojekta i saop tava investitor#da je posljednja ijena po kojoj s# prodavane ak ije iznosila 2159 dinara.
3< Investitor izdaje limitirani nalo" broker# da k#pi 199 ak ija ali po limitiranojijeni od 21!9 dinara.
4< 0roker p#tem kom#nika ijsko" sistema prijavlj#je k#povin# 199 ak ija?ner"oprojekta po ijeni od 2169 dinara i to po metod# kontin#irano"tr"ovanja.
5< 'iko od vlasnika ak ija ?ner"oprojekta nije pon#dio prodaj# ak ija po ijeniod 2169 dinara. Dbo" to"a nema #parivanja pon#de i tra%nje i nemazaklj# ivanja #"ovora o k#poprodaji.
6< 0roker vr i izmen# nalo"a za k#povin# tako da za jedn# ak ij# n#di 2165dinara.
!< Eedan od vlasnika ak ija ?ner"oprojekta n#di prodaj# 299 ak ija po ijeni od2165 dinara.
7< $ tom moment# broker berze konstat#je da postoji #parivanje ene pon#de itra%nje i evidentira da je realizovana k#poprodaja 199 ak ija ?ner"oprojekta
po ijeni od 2165 dinara i na taj na in jedna promptna k#poprodaja jezavr ena.8< 0roker obavje tava investitora da je nje"ov nalo" realizovan i to po ijeni od
Po- %e&$!0s1!$ pos o/!$. na berzi e ekata podraz#mijevaj# se takvi poslovikoji se ne realiz#j# odmah nakon zaklj# enja k#poprodajno" #"ovora ve/ # nekomkasnijem period# odre)eno" dat#ma ili # nekom kasnijem period# # kome nije pre izno odre)en dat#m ve/ je odre)en samo krajnji rok.akle terminski poslovi podraz#mijevaj# da se ispor#ka k#pljeno" tr%i no"materijala i nje"ovo pla/anje izvr i # nekom b#d#/em period# ta no odre)eno" dana;bez#slovni #"ovori< ili pak # okvir# neko" b#d#/e" perioda bez ta no odre)eno"dat#ma ali sa pre izno #tvr)enim krajnjim rokom ;#slovni #"ovori<.
+hodno navedenom terminski berzanski poslovi se mo"# podijeliti naF
1< Obi ne ili bez#slovne terminske poslove2< $slovne terminske berzanske poslove.
.od o*ič"im ili *e)u lo$"im *er)a" !im termi" !im po lo$ima se podraz#mijeva da se zaklj# eni k#poprodajni #"ovori moraj# realizovati ba ono"dana koji je naveden # #"ovor# bez isp#njavanja bilo kojih #slova.
.od u lo$"im *er)a" !im termi" !im poslovima podraz#mijeva se realiza ija#"ovora # nekom b#d#/em period# ta no odre)eno" dat#ma ili neko" dat#ma # b#d#/em period# koji ima pre izno odre)en krajnji rok realiza ije s jedne strane imo"#/nost od#stajanja ili izmjene ve/ zaklj# eno" #"ovora #z pla/anje odre)enenaknade pod #slovom da je ona polo%ena s dr#"e strane.
0ez obzira o kojoj vrsti berzansko" posla je rije osnovni smisao terminskih poslova jes$.03e03e &! !1.' odnosno za tita od promjene ijena i zarada koja /e bitiostvarena zbo" ijene koja /e biti ve/a od ijene # moment# zaklj# enja posla. erminski poslovi imaj# obilje%ja pravih k#po prodajnih #"ovora. (e)#tim b#d#/i da terminski poslovi pretpostavljaj# odre)en# promjen# koja /e biti # korist ilik#p a ili prodav a ovi poslovi objektivno imaj# karakter pek#la ije. 'aimeterminski poslovi s# vezani za brojne elemente koji mo"# #ti ati na ijene tr%i no"materijala # b#d#/nosti a koji s# # tren#tk# zaklj# enja #"ovora nepoznati. Dbo"to"a predmet terminsko" tr%i no" materijala ne mo%e da b#de svaki tr%i ni materijalve/ samo odre)ene vrste tr%i no" materijala. Pored to"a terminska tr"ovina serealiz#je na posebnim berzama ili na posebnim odjeljenjima standardne e ektne berze.
erminski poslovi do%ivljavaj# svoj# ekspanzij# iz slijede/ih razlo"aF1< zbo" za tite interesa # esnika # tr"ovini posebno ako se radi o tr"ovini na prod#ktnim berzama robama sezonsko" karaktera
2< zbo" o ekivanja promjena ijena # narednom period# ;obezbje)enjak#rsno" rizika< itd.
+ tim # vezi # esni i na terminskom berzanskom tr%i t# mo"# se podijeliti nadvije osnovne "r#peF
1< Ced%ere i2< Hpek#lante7.
7
ermin pek#lant poti e od latinske rije i s eculans pod kojom se naj e /e podraz#mijevanedop# tena tr"ovina. (e)#tim # berzanskom poslovanj# ovaj termin nema ne"ativno zna enje ve/ predstavlja jedan od motiva tr"ovanja na berzi.
$ he-6e&ese naj e /e #brajaj# (armeri ;tra%e za tit# ijena koja je na njivi ili #skladi t#< s#ladištari ;tra%e za tit# od pada ijena od momenta skladi tenja doispor#ke< izv"znici ;tra%e za tit# od od pove/anja ijena koja nije nabavljena a#"ovorena je na termin< iuzgajivači st"#e i r"izv"!ači hrane ;tra%e za tit# od pada
ijena %ive stoke i pove/anja ijena sto ne hrane<. Pored armera hed%eri se javljaj# i# dr#"im privrednim djelatnostima kao to s# r#darske kompanije prera)iva i drveta b# a i na te proizvo)a i papira tekstila i li dr#"ih proizvoda.
Ced%eri %ele da se za tite od promjena ijena koje mo"# #"roziti njihov# planiran# dobit.
$ naprijed navedeni primjer koji je vezanom za hed%era mo%e se primijeniti iza pek#lanta. 'aime ako pek#lant pro ijeni da /e do/i do porasta ijena pam#ka #de embr# # odnos# na april on mo%e k#piti odre)en# koli in# pam#ka po ijenamakoje va%e # april# i onda ih prodati # de embr# kada b#de ijena ve/a i na taj na in on/e ostvariti zarad#. =li # odnos# na hed%era pek#lant k#p#je po ni%oj ijeni da bi prodao po vi oj. Dna ajno je raz#mjeti da on tim post#pkom svjesno rizik#je da bi nakraj# transak ije ostvario ve/# zarad#.
*azli itost motiva hed%era i pek#lanata za k#povin# i prodaj# berzansko"materijala vidljiv je iz sljede/e"F
*ed. broj $ esni i (otiv za k#povin#
terminskih #"ovora(otiv za prodaj#
terminskih #"ovora1. Ced%eri :iksiranje ijene i :iksiranje ijene i
'a primjerF kompanija koja se bavi proizvodnjom tekstila %eli da se za titi od rastaijena pam#ka do ko"a mo%e do/i #sled najrazli itijih razlo"a ;bolest elementarnenepo"ode i sli no<.
Dbo" to"a ona re imo # april# k#p#je 199 j# ers #"ovora na pam#k sa ispor#kom# de embr# po eni od 699 dinara po odre/enoj jedini i pam#ka.
=ko # tok# "odine do)e do odre)enih elementarnih nepo"oda ili ako pam#knapadne neka bolest i rod b#de manji od planirano" zakonito dolazi do pove/anja
ijena pam#ka. (e)#tim na k#p a hed%era ovakva sit#a ija ne #ti e jer je on # prethodnom period# j# ers #"ovorom za titio svoj# ijen#. 'a taj na in on ostvar#je planiran# zarad#. 'ajkra/e re eno hed%eri se %ele za tititi od rizika promjene ijena # b#d#/nosti.
2. Hpek#lantiDarada koja jemotivisana b#d#/imrastom ijena
Darada koja jemotivisana b#d#/im padom ijena
osada nja praksa je pkazala da se mo"# razlikovati dvije vrste pek#lanataF
1< Eavni pek#lanti ; Pablic s eculat"rs< i2< r"ov i na parket# berze ; Fl""r traders<.
Eavni pek#lanti predstavljaj# #dr#%enja veliko" broja malih ak ionara i tr"#j#na berzi # njihovo ili svoje ime.
r"ov i na parket# imaj# isti motiv kao investi ioni ondovi ali zaklj# #j# poslove mno"o manje" obima # svoje ime i za svoj ra #n ili za manji broj sli nihtr"ova a.8
(+ + Os0o/0! .-."! 4e& e
Istorijski posmatrano berza je nastala #sled postojanja vi kova i manjkovakapitala s jedne strane i obezbje)ivanja tr"ovanja sa razli itim tr%i nim materijalom bez #zoraka i neposredno" pris#stva emitenata i investitora s dr#"e strane. akleimaj#/i # vid# istorijski nastanak i na in savremeno" #nk ionisanja osnovni zada i
svih berzi mo"# se de inisati kaoF1< ormiranje likvidno" tr%i ta2< obezbje)enje kontin#iteta tr%i ta3< stvaranjem #slova za ormiranje objektivne ijene ;per ektne ijene er<4< #tvr)ivanje ijene tr%i no" materijala.5< obezbje)#je promjen# vlasni kih i #pravlja kih prava nad kompanijama6< indirektna pomo/ inansiranj# privrede!< za tita investitora i in ormisanje.
1< a bi berza mo"la obezbijediti #nk ij#li!$id"o ti trži1ta na berzi se mora
tr"ovati sa velikim brojem hartija od vrijednosti.L!1/!-0os% %&6!7%. podraz#mijevavelik# # estalost berzanskih transak ija # #slovima male razlike izme)# ijene pon#de i ijene potra%nje jedne iste hartije od vrijednosti ;cjen"vni aritet +engl' s read <. Da berzansko poslovanje i aktivnost privrednih s#bjekata veoma je va%no#spostaviti likvidnost tr%i ta jer ono i emitentima i investitorima obezbje)#je veoma brz# promen# inansijske aktive. 'ova se pretvara # hartije od vrijednosti i obrn#to.
a bi se zaista inansijska aktiva veoma brzo i lako mo"la mijenjati iz jedno" oblika #dr#"i i da bi se postizala najpovoljnija ijena neophodno je da na berzanskom tr%i t# postoji veliki broj razli itih hartija od vrijednosti.
93 6o"ti"uitet trži1taobezbje)#je se kotiranjem hartija od vrijednosti na berzi. +talna pon#da i potra%nja hartija od vrijednosti na berzi #ti e na pove/an#8 Goran =ltarasF erminsko poslovanje str. 14.
mo"#/nost prik#pljanja likvidnih sredstava od strane emitenata #z istovremen# pove/an# mo"#/nost da investitori vi ak svojih sredstava plasiraj# # relativno si"#rne plasmane sa pove/anim prinosom s jedne strane i pobolj anje svo" port eljahartija od vrijednosti i diversi ika ijom rizika s dr#"e strane.
*; 0erza ima zadatak da prik#pljanjem kon entra ijom i s# eljavanjem pon#de i potra%nje tr%i no" materijala do)e do ormiranja to o43e1%!/0!3e p. s/e -ope&5e1%0e 5e& %&6!70e "!3e0eto" materijala. (e)#tim imaj#/i # vid# da berza ne predstavlja potp#no savr eno tr%i te ve/ da postoji objektivna mo"#/nostmanip#la ija na berzi od strane # esnika na berzanskom tr%i t# berza ima zadatak da prati i analizira pona anje pojedinih # esnika i otklanja elemente i manip#la ije isank ioni e # esnike koji nar# avaj# objektivno tr"ovanje na berzi.
=; &otiranjem tr%i no" materijala na berzi svakodnevno ;a # #slovimakontin#irano" tr"ovanja< i vi e p#ta dnevno#%/&:#3e se 03e,o/. "!3e0.+ $koliko postoji izra%ena potra%nja za odre)enim tr%i nim materijalom odnosno #koliko je potra%nja ve/a od pon#de emitent pove/ava svoj# ijen#. %!$e ! po/e9./. "!3e0#s/o3e 1o$p.0!3e.
>; &#poprodaja hartija od vrijednosti ;ak ija< b#d#/i da se radi o hartijamaod vrijednosti koje imaj# vlasni ki karakter sa sobom nosi ip&o$3e0# / .s0!7%/..?mitenti ak ija koji nis# zadovoljni njihovim prometom ili im je potreban ve/i iznoslikvidnih sredstava imaj# mo"#/nost da snize ijen# svojih ak ija i na taj na in pove/aj# potra%nj# za njima. (e)#tim takva aktivnost nosi sa sobom rizik dainvestitori k#pe kompletn# pon#d# i na taj na in obezbijede akvizi ij# odnosnekompanije ili da ostvare odl# #j#/a #pravlja ka prava. akva opasnost je znak zamenad%ere da moraj# pobolj ati per ormanse svoje kompanije to /e impli irati pove/anj# vrijednosti ak ija i na taj na in /e se izbje/i akvizi ija o niskim ijenamaili ostvarenje odl# #j#/ih vlasni kih prava a time /e istovremeno izbje/i #"ro%avanj#svoje pozi ije # kompaniji.
; 0erza i berzansko tr"ovanje omo"#/#j# investitor# da brzo povrati#lo%ena sredstva kroz kapitaln# dobit i ostvareni prinos. &ada se hartije od vrijednostiodre)ene kompanije kotiraj# na berzanskom tr%i t# dolazi se do saznanja o postojanj#tra%nje za tim hartijama. $koliko je tra%nja izra%ena to je jasan pokazatelj da s#mo"#/e nove emisije na osnov# kojih se prik#pljaj# sredstva za daljep&!/&e-0e.1%!/0os%!+ Pored to"a kotiranje hartija od vrijednosti na berzanskom tr%i t#
omo"#/#je #spostavljanje realne ijene tih hartija od vrijednosti a time i objektivnevrijednosti kompanije # jelini.Pon#da veliko" broja razli itih hartija od vrijednosti na berzanskom tr%i t##slovljava objektivno sni%avanje njihovih ijena. +amo sni%avanje ijena hartija odvrijednosti ima za posljedi # obezbje)enje ve/e" iznosa likvidnih sredstava koja semo"# #potrijebiti za dalje investi ije # privredne aktivnosti. ; I05o&$.%!/0. .1%!/0os% berze i emitenata ima zapos e-!"# .7%!%#!0/es%!%o&.. ?mitenti prilikom dolaska na berz# daj# sve neophodne in orma ije osvom poslovanj# tako da b#d#/i investitori mo"# dobiti realn# slik# o kompanijiemitent# hartija od vrijednosti. Isto tako tokom kota ije na tr%i t# hartija odvrijednosti odre)ene kompanije berza stalno provjerava injeni e # vezi poslovanja
kompanije to ima za ilj pravilno in ormisanje investitora i njihov# za tit#. ako)e
objavljivanjem k#rsne liste berza daje potp#n# in orma ij# o pozi iji odre)enihhartija od vrijednosti na berzanskom tr%i t# to tako)e ima #lo"# za tite investitora.
; Be& . o$o,#9#3e se e03e 1.p!%. . iz nepro itabilnijih privrednih "rana# pro itabilnije privredne "rane. 'aime nepro itabilne kompanije na berzi prodaj#svoje ak ije i tako prik#pljena sredstva innvestiraj# # pro itabilne na taj na in posti%ese mobilnost kapitala s jedne strane a dr%ava izvr ava svoj# alokativn# #nk ij# bez direktno" #ti aja.
1.!. P&!0"!p! %&,o/.03.
'es#mnjivo je da je razvitak berzi i berzansko" poslovanja posledi a razvojainansijsko" tr%i ta. akle razvitak berzi odvijao se #poredo sa razvojem ekonomije iinansijsko" tr%i ta. $ 'ovom vijek# tr%i ta #op te a posebno inansijska tr%i ta
do%ivjela s# svoj veoma veliki razvoj to je #slovilo i razvoj berzi i berzansko" poslovanja kako prostorno tako i tehnolo ki. 'aime # svim ve/im "radovimaosnovane s# berze sa klasi nim na inom tr"ovanja ;postojanje berzansko" sl#%beno" prostora koji se nazivaring% it ili ar#et na kome se tr"#je metodama a#k ije iizvikivanja<19 ili elektronske berze koje predstavljaj# takav tip berze e ekata koji je potp#no kompj#terizovan i tr"ovina se obavlja # ti ini i potp#no a#tomatizovano.
Dbo" osnivanja elektronskih berzi zbo" njeno" bezli/no" i rada # ti ini jedan broj teoreti ara smatra da ovakve berze nemaj# dalek# b#d#/nost jer nemaj# tr%i no"
ara. Osnovna karakteristika nastanka berzi je spontanost. +pontanost nastanka podraz#mijeva i spontanost nastanka pravila kojima se tr"ovalo na berzi. 0erza kaosamostalna tr%i na instit# ija ne trpi nikakave dr#"e odnose i pravila koja nis# vezanaza ekonomsk# s er#. akle svi odnosi koji se odvijaj# na berzi rez#ltat s# potrebatr%i ta i tr"ovine a berzanska pravila nastaj# # tok# razvoja berzansko" poslovanja.
Potrebno je na"lasiti da s# pravila tr"ovanja nastala spontano a nakon to"arazvojem savremenih berzi ta pravila s# preto ena # zakonske norme. Imaj#/i # vid#karakteristike berze sasvim je raz#mljivo da je ona spontano nastala i da s# se pravilatr"ovanja ormirala na samoj berzi. 'astanak berze vezan je za nastanak prvo" kr#"atr"ova a ;prijatelji porodi e/an den $eurse predstavljaj# prvi kr#" onda nje berze< adanas s# to ovla /eni posredni i koji se esto nazivaj# i i"ra i.
'akon pove/anja obima i vrijednosti tr"ovanja ormiran je entar koji je obavljao prvo ra #novodstvene a potom i kontrolne poslove.
+pontanost nastanka berzi #sko je vezana sa razvojem tr%i ta i #ti aja okr#%enja.*azvoj tr%i ta i ostalo ekonomsko okr#%enje #ti alo je na #savr avanje pro esatr"ovanja. $ti aj tr%i ta i okr#%enja na razvoj i #nk ionisanje berzi treba raz#mjetikao me)#sobno povezane pro ese jer postoji i obrn#ti #ti aj berzi na tr%i te iokr#%enje. ako s# na primjer %itari e postale predmet "otovo svih robnih berzi zbo"lako" standardizovanja i iroke rasprostranjenosti ove k#lt#re. Isto tako tr"ovinaovom k#lt#rom na berzi doprinjela je da se i dr#"e k#lt#re na)# na berzanskomtr%i t# a time se iri i njihova rasprostranjenost.
0erza i berzansko poslovanje doprinjela je da se na berzama tr"#je sa holandskimlalama na primjer ili s#vim ljivama pas#ljom i dr#"im proizvodima na predratnoj0eo"radskoj berzi.
*azvoj i #savr avanje berzansko" poslovanja doprinio je kreiranj# izvedenihhartija od vrijednosti - standardizovanih terminskih #"ovora prema potrebamaokr#%enja i tr%i ta roba.
(+ +(+ Po/3e&e03e ! s!,#&0os%*obne berze s# prete e savremenih berza e ekata. *azvitak tr"ovanja robama
na berzi zahtijevao je #tvr)ivanje na ina kontrole kvaliteta i kvantiteta roba sa kojimse tr"#je. 'a ovaj na in smanjen je rizik i pove/ana po#zdanost tr"ovanja tako da sesam pro es tr"ovanja mo"ao odvijati nesmetano. Provjera i #tvr)ivanje kvaliteta ikvantiteta roba kojima se tr"#je na berzi zavisno od berze do berze vr e same berzanske sl#%be ili odre)ene instit# ije van berze kao to s# razne vrste a"en ija.
akle na ovaj na in berze postaj# tr%i na instit# ija od najve/e" povjerenja i po#zdanosti.
Pored to"a berzansko tr"ovanje karakteri e brzina i e ikasnost. Dbo" to"asavremene berze #tvr)#j# koje vrste roba i koje koli ine mo"# biti predmet berzansko" tr"ovanja. aj pro es naziva se standardizacija. On ima za ilj daobezbjedi potp#n# si"#rnost transak ija koje se obavljaj# na berzanskom tr%i t#. Htose berzansko tr"ovanje vi e razvijalo to je i standardiza ija dobijala ve/i zna aj. $savremenim #slovima proizvodi s# i onako postali predmet standardiza ije pa je posao standardiza ije za potrebe berzi postao ne#poredivo lak i odnosno iskoristili s#se ve/ postoje/i standardi ili nekih ovla tenih a"en ija ili dr%avnih or"ana. Poredstandardiza ije proizvoda za berzansko poslovanje va%an je i na in smje taja robena in pre#zimanja ;#tovara ili pretovara< i sli no. Dbo" to"a kao va%an element berzansko" tr"ovanja imaj# i skladi ta.
Po/3e&e03e ! s!,#&0os% jes# veoma zna ajne odredni e berzansko" poslovanja. Ono izvire iz samo" njeno" nastanka. Da to je berzansko tr"ovanjenastalo izme)# prijatelja porodi e/an den $eurse0 Dato to se izme)# njih tr"ovalona osnov#ne"graničen"g "vjerenja #"je je bil" izraz rijateljs#ih "dn"sa 1 trg"val" se na riječ'&ako se osnovni kr#" # esnika na berzi irio tako je nestajalo potp#no" povjerenja i zbo" to"a s# se ormirala ormalna pravila. :ormalna pravila koja s#nastajala bila s# izraz realnih odnosa koji s# obavljala na berzanskom tr%i t#.Instit#aliza ija povjerenja je pro es koji se obavlja izme)# samih # esnika # pro es# berzansko" tr"ovanja a koji je #slovljen razvojem tr%i ta pove/anjem broja # esnika
na tr%i t# i obima tr"ovine. Instit#aliza ija se odvija kori /enjem odredaba postoje/e"tr"ova ko" plana i #svajanjem dr#"ih neophodnih normi.
0erza je nastala na prin ipima poverenja i si"#rnosti i kao takva mo%e da#nk ioni e na takav na in. $koliko bi se jedan od ovih elemenata - prin ipa od#zeo
iz pro esa berzansko" tr"ovanja do lo bi do #r# avanja berze kao instit# ije. Ovadva prin ipa zasi"#rno predstavljaj# temelje na kojima po iva svaka berza. r%i ta nakojima ne #nk ioni e berza nis# razvijena tr%i ta ona s# nesi"#rna i pod velikim#ti ajem netr%i nih aktora. 0erza ne mo%e da #nk ioni e na onim tr%i tima "dje nijemo"#/e obezbijediti elementarne elemente povjerenja i si"#rnosti da /e se svetransak ije koje s# obavljene na parket# ili elektronskim p#tem i realizovati.
?lementi prin ipi povjerenja i si"#rnosti berzansko" poslovanja dobijaj# jo vi e nazna aj# ako se ima # vid# da je berzanska tr"ovina indirektna tr"ovina jer # ime
klijenata - k#pa a i prodava a transak ije obavljaj# berzanski posredni i - brokeri ilidileri.
Dbo" to"a berza je # tok# svo" razvoja od nepisanih normi i obi ajnih pravilaizrasla # savremen# tr%i n# instit# ij# koja je pisanim normama za titila dva prin ipa - osnov# berzansko" poslovanja - povjerenje i si"#rnost.
&ao to je re eno pro es si"#rnosti predstavlja obavez# da se transak ije kojes# obavljene realiz#j# na na in kako je to do"ovoreno. Dbo" to"a je pro es si"#rnostiokren#t prema okr#%enj# berze a ne samoj berzi.$ esni i na berzanskom tr%i t# pro es iz"radnje si"#rnosti i povjerenja realiz#j# #dva prav a. Prvi prava se odnosi na one koji s# se #dr#%ili # berz# - berzanski posredni i. Oni imaj# za ilj da berzanske sastanke obezbjede od netr%i nih #slova ida tr%i ne rizike sved# na minim#m. Dbo" to"a oni provjeravaj# kvalitet hartija odvrijednosti kvalitet i kvantitet robe ili dok#menata o kvalitet# robe de ini # pravila berze itd. ako)e oni razvijaj# instr#mente da svi oni koji %ele da tr"#j# na berzi posl#j# po pravilima berze i na taj na in isklj# #j# netr%i no pona anje. ako)e oniimaj# zadatak da obezbjede da se # str#kt#ri berzansko" tr%i ta na)# i dr%avne hartijeod vrijednosti to # na el# dovodi do ve/e" zna aja berze i berzansko" poslovanja.
r#"i pro es koji je va%an za si"#rnost tr"ovanja na berzi je aktivnost dr%ave prema berzi. 0ez obzira na injeni # da s# berze a#tonomne inansijske instit# ijerazna devijantna pona anja # prethodnom period# ;pronevjere krize slomovi itd.dovela s# do to"a da je nametn#la potreb# dr%avno" #ti aja na berz#.
$ti aj dr%ave na berzansko poslovanje sa stanovi ta si"#rnosti o"leda se presve"a # obrazovanj# nezavisno" re"#latorno" tijela - 2"misije za hartije "dvrijedn"sti i 3entraln"g registra hartija "d vrijedn"sti. Ova komisija je prvo
ormirana # +jedinjenim =meri kim r%avama a nakon to"a ona je #nk ionalno preslikana # "otovo sve dr%ave svijeta. Ovakav #ti aj dr%ave je veoma osjetljiv i imadvije #lo"e. Prva #lo"a se odnosi da obezbijedi da se na berzi tr"#je sa validnimtr%i nim materijalom sa materijalom iza koje" zaista stoji ona vrijednost onaj kvaliteti kvantitet proizvoda ili dr#"i oblik vrijednosti koji je naveden # odnosnom tr%i nommaterijal#. r#"a #lo"a se odnosi na injeni # da je berza a#tonomna tr%i nainstit# ija i da dr%ava svojim aktima pro ed#rama i pravilima ne smije daonemo"#/ava njen# tr%i n# #nk ij#.
(+ +2+ U o,. -&6./e # 4e& .0s1o$ pos o/.03#
&ao to se iz dosada nje" izla"anja mo"lo saznati berza je nastala spontano bez pomo/i dr%ave. (e)#tim na razvoj berzansko" tr"ovanja #ti ao je razvoj
inansijskih tr%i ta i tr"ovine #op te. 'a razvoj inansijskih tr%i ta i tr"ovine veliki#ti aj ima dr%ava pa se iz to"a zaklj# #je da dr%ava # savremenom na in# poslovanjai tr"ovanja ima #ti aj i na berz# i berzansko tr"ovanje. &ako predstavlja nezavisn#instit# ij# postavlja se pitanje kako to onda dr%ava ima #ti aj na berz# i da li je berzazaista nezavisna instit# ija =ko se prisjetimo da s# dr%avne obvezni e jedna odveoma estih hartija od vrijednosti sa kojima se tr"#je na berzi onda odmah
dobijamo od"ovor da dr%ava ima #ti aj na berzansko poslovanje odnosno tr"ovanje.Pored to"a na berzi s# #klj# eni mno"i dr%avni ili ak paradr%avni privredni s#bjekti.
jel#j#/i direktno ili indirektno dr%ava ima realn# mo"#/nost da #ti e na tokove iobim tr"ovanja na berzi. Posmatraj#/i sa aspekta vrijednosti hartija od vrijednosti sakojima dr%ava mo%e da tr"#je na berzi vremen# kada /e se odl# iti za tr"ovanje i sastanovi ta ijene hartija od vrijednosti neosporno se mo%e zaklj# iti da dr%ava veomazna ajno mo%e da #ti e na berzansko tr"ovanje. (e)#tim i pored to"a dr%ava se prila"o)ava i prihvata pravila tr"ovanja koja s# izraz volje same berze i na taj na innjen poten ijalno veoma zna ajni #ti aj se smanj#je.
Pove/anje obima tr"ovanja na berzama # estalost tr"ovanja na berzamadoveli s# do to"a da se dr%ava indirektno #klj# i # kontrol# tr"ovanja da bi seobezijedila dva osnovna prin ipa tr"ovanja na berzi s!,#&0os% ! po/3e&e03e+
&ontrol# rada berze dr%ava indirektno ostvar#je obrazovanjem &omisije zahartije od vrijednosti i ,entralno" re"istra. Ove dvije instit# ije koje s# ini ijalnoosnovane od strane dr%ave a nakon to"a djel#j# samostalno obezbje)#j# si"#rnost i povjerenje # berzansko poslovanje i neposredno #ti # na berzansko okr#%enje.
0erza #ti e na okr#%enje a time i na dr%av# svojim pravilima tr"ovanja toisklj# #je pretjerani #ti aj dr%ave na berzansko poslovanje.&ontrolno re"#latorska #lo"a dr%ave pris#tna je i zbo" to"a to dr%ava predstavljaklj# ni aktor okr#%enja # kojem berza djel#je.
0ez obzira na mo"#/nost direktno" ili indirektno" #ti aja na berz# dr%ava nesmije da pre)e odre)eni pra". aj pra" je odre)en jo # vremen# spontano" nastanka berze izme)# odabrano" broja i"ra a koji s# samostalno #redili pravila tr"ovanja naosnov# "vjerenja% "štenja i sigurn"sti i bez "m"&i države' o zna i da dr%ava nesmije da #ti e na a#tonomnost berze koja kao samostalna i nezavisna instit# ija#re)#je i re"#li e osnovna pravila i pojedina ne odnose. +amo je berza kaosamostalna instit# ija ovla tena da re"#li e odnose na berzi koji s# i danas izrazspontanosti i zahtjeva konkretnih odnosa koji nastaj# # pro es# tr"ovanja. r%avamo%e da re"#li e one odnose koji se realiz## po izlask# sa berze i one odnose kojinastaj# # irem okr#%enj# odnosno one odnose koji predstavljaj# ekonomskiambijent. (e)#tim i # ovim odnosima dr%ava sve vi e poprima #lo"# ono"a ko poma%e a manje ono"a ko #re)#je i #skla)#je.
r%ava predstavlja veoma slo%en sistem koji ima bezbroj #lo"a i #nk ija dok je berza potp#no zaokr#%en #nk ionalni sistem koji ne trpi nikakve improviza ije.
Iako s# ova dva sistema potp#no razli ita kako po obim# sadr%aj# #lo"ama izada ima ona #nk ioni # paralelno i me)#sobno se doti # i prepli/#.
'ajzna ajnije za ova dva sistema je to da ona ne mo"# biti jedna dr#"om hijerarhijskinadre)ena. =ko bi se to do"odilo onda bi bile #"ro%ene osnovne #nk ije i jedno" idr#"o" sistema. akle #ti aj dr%ave na berz# je prihvatljiv samo kroz mehanizam#klj# ivanja # pravila berzansko" tr"ovanja i bez #"ro%avanja osnovnih berzanskih prin ipa. $koliko bi do to"a do lo berza bi zamrla odnosno nestala kao instit# ija.
5e)ime
a bi se # potp#nosti mo"lo raz#mjeti sadr%aj i #nk ionisanje tr%i ta kapitalanephodno je prethodno de inisati pojam kapitala. &apital se mo%e de inisati sa
vi e aspekata. 'aj e /e se de ini e sa aspekta kompanije i tada se pod kapitalom podraz#mjeva #k#pnost kapitalnih dobara kojim raspola%e odre)ena kompanija ili privreda. +ledstveno toj de in iji pod tr%i tem kapitala podraz#mijeva se mjestos# eljavanja ili povezivanja pon#de i potra%nje za razli itim obli ima d#"oro nih
inansijskih instr#menata ; (inansijs#i instrumenti čija je r"čn"st duža "d g"dinedana<.r%i te kapitala se # osnovi dijeli na tr%i te obvezni a tr%i te hipoteka itr%i te ak ija. (e)#tim tr%i te kapitala mo%e se posmatrati i prema tome da li se
inansijski instr#menti koji s# predmet inansijskih transak ija prvi p#t nalaze natr%i t# ili ne odnosno da li je jedan od # esnika na inansijskom tr%i t# ori"inalnivlasnih inansijsko" instr#menta ;emitent< ili je rije o preprodaji inansijsko"instr#menta sa kojim se ve/ tr"ovalo. +a ovo" aspekta tr%i te kapitala se dijeli nap&!$.&0o ! se1#0-.&0o+
.rimar"o trži1te !apitala predstavlja promet inansijskih instr#menataizme)# ori"inalno" vlasnika ;emitenta< i prvo" investitora. 7e!u"dar"o trži1te!apitala ob#hvata sve kasnije k#po prodaje ve/ emitovanih inansijskihinstr#menata i predstavlja dalji %ivot hartija od vrijednosti. +ek#ndarno tr%i tekapitala mo%e se de inisati i kao ekonomski prostor odnosno # savremenim#slovima milje na kome se tr"#je d#"oro nim inansijskim instr#mentima zarazlik# od primar"o# trži1ta !apitalakoji predstavlja ekonomski prostor odnosnomilje "dje se mobili e kapital emitovanjem d#"oro nih inansijskih instr#menata.
Postoji visoka korela ija i #slovljenost primarno" i sek#ndarno" tr%i takapitala. +ek#ndarno tr%i te kapitala ne mo%e postojati bez postojanja primarno"tr%i ta kapitala.
'a sek#ndarnom tr%i t# kapitala ormira se ijena emitovanih hartija odvrijednosti. $ estvovanje veliko" broja kompanija sa velikim brojem hartija odvrijednosti na sek#ndarnom tr%i t# kapitala dovodi do ormiranja ijene #k#pne pon#de i tra%nje to ima za posledi # sni%avanje ijene kapitala odnosno
ormiranja nje"ove objektivne ; er< tr%i ne ijene.:inansijska tr%i ta mo"# se podijeliti i sa aspekta da li s# or"anizovana ili
neor"anizovana.0r#a"i)o$a"o trži1te pred ta$l%a pro tor ili e!o"om !i mil%e #d%e e u re-e po"uda i potraž"%a i #d%e e 2ormira ci%e"a i o*a$l%a tr#o$i"a 2i"a" i% !im i" trume"tima. +to"a se sek#ndarna tr%i ta kao or"anizovana tr%i tadijele na berze i vanberzanski promet+ Po%&e40o 3e 0., .s!%! ! %o -. s/.1. 4e& .p&e-s%./ 3. o&,.0! o/.0o 5!0.0s!3s1o %&6!7%e' . -. s/.1o o&,.0! o/.0o %&6!7%e0!3e 4e& .+
0erza se naj e /e de ini e kao prostor na kome se tr"#je d#"oro niminansijskim instr#mentima. 0erza predstavlja or"anizovano sek#ndarno tr%i te
hartija od vrijednosti sa potp#no pre iznim i stro"o #tvr)enim pravilimatr"ovanja pravilima prijema tr%i no" materijala kao i potp#no pre iznimkriterij#mima koji re"#li # #slove i na in za prijem # lanstvo na berzi.
0erz# od svo" osnivanja karakteri # koji daj# od"ovore na pitanjaF 45 mjest"trg"vanja% 65 redmet trg"vine% 75 usl"vi za trg"vinu% 85 učesnici u trg"vini% 95met"d trg"vine'
Pravila po kojima se tr"#je na berzi nis# jedinstvena za sve berze ali ona #na el# ob#hvataj# pravila koja se odnose na sam pro es tr"ovanja na odnose
izme)# # esnika # tr"ovanj# post#pak prijema tr%i no" materijala na berz# post#pak i vrijeme izdavanje nalo"a pravila i metode tr"ovanja pro es #parivanja
pon#de i tra%nje post#pak zaklj# ivanja poslova post#pak prenosa vlasni tva iisplate itd.
0erze se naj e /e dijele prema slijede/im kriterij#mimaFp&e-$e% %&,o/!0e'0.8!0 0.s%.01.' "! 3 pos o/.03.' s%%#&. / .s0!7%/.' 4&o3 8 .0o/.'&. 0o/&s0os% p&e-$e%.. Prema predmet# tr"ovine kao najzna ajnijemkriterij#m# za razmatranj# vrsta berzi berze se dijele naF&o40e ! ! p&o-#1%0e'5!0.0s!3s1e ! ! e5e1%0e ! $3e7o/!%e+
Osnovni zada i svih berzi mo"# se de inisati kaoF ormiranje likvidno" tr%i taobezbje)enje kontin#iteta tr%i ta stvaranjem #slova za ormiranje objektivne
ijene ;per ektne ijene er ijene< #tvr)ivanje ijene tr%i no" materijalaobezbje)#je promjen# vlasni kih i #pravlja kih prava nad kompanijamaindirektna pomo/ inansiranj# privrede i za tita investitora i in ormisanje.
'a berzi tr"ovanje obavljaj# berzanski posredni i brokeri i dileri. Oni mo"#osnivati jedno ili vi e svojih #dr#%enja. $dr#%enja se mo"# osnivati kao posebnanezavisna #dr#%enja # sklad# sa propisima domi ilne zemlje ili kao posebna#dr#%enja pri privrednim komorama. 0erzanski posredni i na berzi zaklj# #j# berzanske poslove.
r"ovanje na berzi obavlja se p#tem promtne ili terminske tr"ovine.Pod promtnim na inom tr"ovanja podraz#mijeva se da se predmet tr"ovineispor# #je i pla/a odmah po obavljanj# pro esa k#poprodaje. erminski na intr"ovanja podraz#mijeva da se ispor#ka i pla/anje predmeta berzanske tr"ovine neobavlja odmah po zaklj# enj# tr"ova kih poslova.
$ esni i na terminskom berzanskom tr%i t# mo"# se podijeliti na dvijeosnovne "r#peFhe-6e&e ! 7pe1# .0%e. Ced%eri s# # esni i na terminskom tr%i t#koji %ele da se za tite od promjena ijena koje mo"# #"roziti njihov# planiran#dobit odnosn"ni žele da se "siguraju "d rizi#a r"mjene cijena% "dn"sn" "d"stvarivanja lanirane d"biti' $ 7pe1# .0%e spadaj# oni # esni i na berzanskom tr%i t# koji %ele da ostvare zarad# na osnov# razlike # ijeni berzansko" materijala kojim se tr"#je na termin. 'a taj na in oni svjesn" rizi#ujuu cilju "stvarivanja zarade "dn"sn" d"biti'
(er)a" !i po lo$i pred ta$l%a%u u#o$ore o !upoproda%i *er)a" !o#materi%ala !o%i )a!l%uču%u *er)a" !i po red"ici4
0erzanski poslovi s# samo oni poslovi koji se zaklj# #j# na samoj berzi ;za berzanskim p#ltom< ili p#tem kom#nika ione mre%e. Osnovna osobina berzanskih poslova je javnost # rad# koja se izra%ava kroz na in zaklj# ivanja #"ovora
objavljivanje zaklj# enih poslova objavljivanjem k#rsne liste itd.0erza kontin#irano vr i kontrol# rada # esnika tr"ovanja na berzi. Osnovniilj berzanske kontrole je da se izbje"n# poreme/aji i krize. 0erzanski nadzorni
or"ani nad"ledaj# po tivanja pravila berzansko" tr"ovanja i ako #tvrde odre)ene poreme/aje ob#stavljaj# izvr avanje nalo"a i izri # sank ije.
P!%.03. . /3e64#
1. :ta je t" #a ital02. ;e(inisati i "bjasniti tržište #a itala.
3. ;e(inisati rimarn" i se#undarn" tržište #a itala% "bjasniti razli#u i "vezan"st izme!u njih'
4. 2"ja su "bilježja se#undarn"g tržišta #a itala05. ;e(inisati i "bjasniti "jam berzi'6. 2"ji su "sn"vni elementi berzi0!. 2"ja se vrsta trg"vine "bavlja na berzi sa stan"višta r"#a za#ljučivanja transa#cija0 )bjasniti sva#u "d "jedinih vrsta'7. <avesti #riterijume za "djelu berzi' )bjasniti r"bne berze% berze
e(e#ata i mješ"vite berze'8. 2"ji su "sn"vni zadaci berze019. ;e(inisati i "bjasniti berzans#e "sl"ve'11. )bjasniti razli#u izme!u hedžera i š e#ulanata'12. )bjasniti ul"gu države u berzns#"m "sl"vanju'
2+ REGULATORNA TIJELA – INSTITUCIJE NA TRŽIŠTU KAPITALA IBERZANSKI POSREDNICI
okom dvadesetih "odina pro lo" vijeka do lo je do sna%no" razvoja inansijsko"tr%i ta na tl# +jedinjenih =meri kih r%ava. O"roman broj amerikana a je #la"alo #ak ije i na taj na in do lo je do pove/anja tra%nje s jedne strane i pove/anja ijenaak ija s dr#"e strane. Vrijednost novih emisija # tom period# stalno je rasla.?konomisiti s# #pozaravali da hiper emisija mo%e dovesti do ne%eljenih posledi a alivelika tra%nja za ak ijama imala je za posledi # da s# emisije i dalje rasle. $vi)aj#/ida nove emisije nemaj# realno ekonomsko pokri/e dr%ava je pok# ala da #vedeodre)en# re"#lativ#. (e)#tim taj pok# aj je propao jer se javno mijenjes#prostavilo mjerama dr%ava s obrazlo%enjem da se ona mije a # pred#zetni k#aktivnost privrednih s#bjekata i da sp#tava njihov# %elj# za ostvarivanjem to ve/e" bo"atstva a koje je #jedno i izvor b#d%etskih prihoda.
(o%e se re/i da je velika ekonomska kriza 1828. "odine i otre%njenje koje jenast#pilo nakon njeno" zavr etka doprinijela dono enj# re"#lative na inansijskomtr%i t#. =naliza #zroka velike ekonomske krize pokazala je da je ona nastala hiperemisijom hartija od vrijednosti i manip#lativnim mjerema na inansijskom tr%i t#.0ez obzira to je analiza pokazala da je jedan od #zroka velike ekonomske krizenedostatak zakonske re"#lative i hiper emisija hartija od vrijednosti nije bilo lako#spostaviti zakonsk# re"#lativ#.
ek 1833. "odine ; etri "odine poslije velike ekonomske krize< &on"res +=#svojio je Dakon o hartijama od vrijednosti a nakon to"a # Dakon o &omisiji zavrijednosni e i berze ;Securities and .xchange 3"missi"n 1 S.3544' 'a taj na in ovakomisije postala je prva # svijet# a danas je i vode/a kako po razvoj# re"#lative isvojoj pozi iji na na ionalnom tako i na "lobalnom tr%i t#.
Osnovni sadr%aj ova dva zakona ; ije se odredbe ili direktno ili ne to izmijenjene primjenj#j# # svim ostalim zemljama< odnosi se na to daF
1< &ompanije koje %ele da emit#j# hartije od vrijednosti # ilj# prodaje na tr%i t#hartija od vrijednosti - berzi moraj# javnost objektivno i istinito obavje tavatio svom poslovanj# o kvalitet# hartija od vrijednosti koje se emit#j# orizi ima i prednostima koje nosi investiranje # njih.
2< Instit# ije i dr#"i s#bjekti koji or"anizij# i koji tr"#j# hartijama od vrijednostimoraj# se prema investitorima - k#p ima hartija od vrijednosti odnositi po teno i asno i njihove interese staviti ispred svojih.
Pored ova dva zakona tr%i te hartija od vrijednosti #re)eno je i dono enjemzakona o d#%ni kim hartijama od vrijednosti investi ionim ondovima12 kojim jere"#lisan njihov promet. *e orma ovih zakona nast#pila je 2992. "odine kao posljedi a tri krize ;velika pa i i ka kriza teroristi ki napad na k#le +vetsko"tr"ovinsko" entra # 'j#jork# i bankrot velikih ameri kih kompanija zbo"ra #novodstvenih prevara # bilansima<. Izmjene ovih zakona ;koji se zove +arbans
11
Ovaj Dakon postao je temelj na osnov# koje" s# sve zemlje donosile sli ne zakone kako po naziv#tako i po sadr%aj#.12 Ovi zakoni s# # += donijeti 1849. "odine.
Okslijev zakon -Sarbanes-)xle= >ct < odnosile s# se na ""štravanje "dredbi #"je se"dn"se na "dg"v"rn"st subje#ata emitenata% zatim "dg"v"rn"st za ri#azivanje (inansijs#ih "data#a " "sl"vanju #"m anija sa čijim se hartijama "d vrijedn"stitrguje na berzi' P"red t"ga ve"ma detaljn" je ure!en" račun"v"dstv" i revizija. Ovimizmenama #vedena je # sistem inansijsko" tr%i ta jo jedna #stanova Odbor zanadzor ra #novodstva javnih pred#ze/a13 ; Public 3"m an= >cc"unting )versight $"ard <.
o"a)aji koji s# imali za posledi # dono enje navedenih izmjena doprinijeli s# pad# ijena hartija od vrijednosti kao i smanjenj# obima tr"ovanja. Pored to"a # poslednjoj dekadi dvadeseto" vijeka inansijsko tr%i te je postalo "lobalno a nje"ovare"#lativa ostala je na na ionalnom nivo#.
=meri ka &omisija za vrijednosni e i berze ima pet komesara od kojih predsjednik += jedno" imen#je za predsjednika. 'ajvi e tri komesara mo"# biti iz jedne politi ke partije tako da se na taj na in obezbje)#je da rad komisije ne b#de podlo%an #ti aj# pojedinih partija. (andat svakom lan# &omisije traje pet "odinaali jednom od njih mandat isti e svake "odine 5. j#na.
Osnovna djelatnost &omisije sastoji se # sljede/emF
1< #ma e savezne zakone koji se odnose na hartije od vrijednosti2< op#nj#j# postoje/e pravilnike i ostale propise koji se odnose na rad
&omisije
3< Predla%# nove pro ed#re i pravila # sklad# sa izmijenjenim #slovima natr%i t#
4< Obezbje)#j# primjen# zakona i ostalih propisa koji se odnose na tr%i te hartijaod vrijednosti.
+jedni e &omisije s# po pravil# javne. &omisija ima etiri odjeljenja ;zakoorporativne inansije za re"#la ij# tr%i ta za #pravljanje investi ijama i zakontrol#< i osamnaest #reda kan elarija. $redi - kan elarije obavljaj# veoma irok#aktivnost od #pravno" prava do ra #novodstva in ormativne djelatnosti obrazovanjainvestitora ekonomskih analiza i sli no.
abela broj 1 Hema &omisije za hartije od vrijednosni e i berze
13 Pod ovim pred#ze/ima se podraz#mijevaj# javna ak ionarska dr# tva sa ijim se hartijama odvrijednosti tr"#je na berzi.
Pod #ti ajem #tvr)enih nadle%nosti &omisije za vrijednosni e i berze svedr#"e zemlje donijele s# svoje posebne zakone kojima je re"#lisana nadle%nost&omisija za hartije od vrijednosti ali svakoj od komisija iako imaj# svoje spe i i nenadle%nosti #tvr)#j# se op te nadle%nosti kao to s#F
1< Oblast koorporativno" #pravljanja # ak ionarskim dr# tvimaodnosno sk#p me)#sobnih odnosa vlasnika i #pravlja a i povjerila a
2< $re)enje tr%i ta kapitala kontrolom # esnika na njem# - berzanskih posrednika same berze.
3< Da tita privatne svojine # oblik# korporativnih i d#%ni kihhartija od vrijednosti - kontrola re"istra hartija od vrijednosti.
&omisija hartije od vrijednosti bavi se i #re)enjem tr%i ta inansijskihderivata. Velika inansijska tr%i ta ;+= < obraz#j# posebn# komisij# koja se baviovom vrstom tr%i no" materijala.
*azvoj inansijskih tr%i ta "lobaliza ija tr%i ta kapitala i tr%i ta #op tenametn#la je potreb# jedinstveno" #re)enja svih na ionalnih tr%i ta kapitala(e)#narodna or"aniza ija za komisije za hartije od vrijednosti ; nternati"nal)rganizati"n% "( Securities 3"missi"ns 1 )S3) 1Madrid5% dala je veliki zna aj#ni ika iji na ionalnih tr%i ta kapitala. Ova or"aniza ija nastala je 1873. "odine odInter ameri ke re"ionalne aso ija ije re"#latora. Godine 1874. "odine ovojor"aniza iji priklj# eni s# na ionalni re"#latori tr%i ta kapitala iz :ran #ske Velike0ritanije Indonezije i E#%ne &oreje. +talni Generalni sekretarijat osnovan je 1876."odine. Ova or"aniza ija tren#tno broji 171 lani # koja svojom djelatnos /# pokrivasva inansijska tr%i ta # svijet#.
Ova me)#narodna instit# ija veoma mno"o je doprinijela razvoj# tr%i takapitala i hartija od vrijednosti.Osnovni zna aj ove or"aniza ije sastoji se #F
1< $svajanj# iljeva i prin ipa re"#lisanja tr%i ta hartija od vrijednosti ;#svojeni1887.< koji s# postali standard za sva na ionalna tr%i ta2< $svajanje memorand#ma o raz#mijevanj# ;#svojen 2992.< iji je zadatak da
omo"#/i razmjen# in orma ija i isk#stava na ionalnih komisija. 'a ovajna in olak ana je realiza ija op tih prin ipa.
3< $svajanje (etodolo"ije ;#svojena 2993.< za pro jen# primjene nivoa op tih prin ipa.
Postoje tri nivoa lanstva # ovoj or"aniza ijiF p#nopravno pripremno i pridr#%no.
P#nopravni lanovi imaj# pravo "lasa i pravo da b#d# birani # Izvr ni komitet.
Predsjedni ki komitet ine predstavni i svih lanova koji se sastaj# jednom"odi nje. Ova or"aniza ija posjed#je re"ionalne komitete.
Mlanovi me)#narodne or"aniza ije komisije za hartije od vrijednosti obavezni s#F
1< da sara)#j# # promo iji visokih standarda # re"#la iji tr%i ta kapitala2< razmjenj#j# in orma ije # ilj# re"#la ije i razvoja na ionalnih tr%i ta kapitala3< #spostave standarde za e ikasan nadzor nad me)#narodnim transak ijama4< obezbje)#j# #zajamn# pomo/ # za titi inte"riteta tr%i ta kapitala.
Mlanstvo # (e)#narodnoj or"aniza iji komisije za hartije od vrijednosti podraz#mijeva da je tr%i te kapitala #re)eno na zadovoljavaj#/i na in i da investitorina njem# #%ivaj# za tit#.
2+(+=+ Ne ./!s0os% Ko$!s!3e . h.&%!3e o- /&!3e-0os%!
&omisija za hartije od vrijednosti predstavlja nezavisno re"#latorno tijelo. a bi ona mo"la t# svoj# osnovn# i nepodijeljen# #nk ij# izvr avati ona mora imati potp#n# nezavisnost. Dbo" to"a &omisija za hartije od vrijednosti ima trojak#nezavisnostFI0s%!%#"!o0. 0#' pe&so0. 0# ! 5!0.0s!3s1#+
Instit# ionalna nezavisnost posti%e se time to se &omisije osnivaj# zakonomsa pre iznim #tvr)ivanjem nadle%nosti. 'ajve/i stepen instit# ionalne nezavisnosti posti%e se # sl# aj# kada lanove komisije postavlja imen#je parlament. 'a taj na inkomisija dobija stat#s nezavisnosti kao to "a imaj# s#dovi entralna banka ili vlada. 'i%i nivo nezavisnosti posti%e se kada lanove komisije imen#je vlada a najmanji kadto ini neko od ministarstava - ministarstvo inansija naprimjer.
Personalna nezavisnost podraz#mijeva da lanovi komisije - komesari nesmij# biti izlo%eni nikakvim pritis ima i #ti ajima bilo koje vrste pa ni od samih
lanova komisije - komesara. (e)#tim personalna nezavisnost zavisi i od samo"karaktera lana komisije - komesara od nje"ovo" li no" pro esinalno" i moralno"inte"riteta. Dbo" to"a se pretpostavlja da /e personalna nezavisnost svako" lanakomisije komesara biti ve/a ako se on bira javno # parlament#.
:inansijska nezavisnost je ona nezavisnost koja # s# tini odre)#je #k#pn#nezavisnost. $koliko bi neka komisija imala i #nk ionaln# i personaln# nezavisnosta ako ne bi imala inansijsk# nezavisnost onda prethodne dvije nezavisnosti ne biimale nikakvo" smisla. :inansijska nezavisnost podraz#mijeva da rad komisije nesmije biti inansiran od strane dr%ave ili nekih dr#"ih izi kih ili pravnih li a koja s#zainteresovana za #nk ionisanje tr%i ta kapitala. 'a koji na in se onda obezbje)#je
inansijska nezavisnost 'a isti na in na koji se ona obezbje)#je # svim ostalimsl# ajevima privredno" i dr#"o" %ivota. +amostalnim inansiranjem. o zna i da serad komisije inansira iz taksi koje napla/#j# za svoje #sl#"e. 'a taj na in rad ovekomisije se birokratiz#je ali se istovremeno ostvar#je njena inansijska nezavisnost.
akle naplatom svojih #sl#"a &omisija je stim#lisana da radi e ikasno da prik#pljena sredstva i samostalno se inansira i na taj na in postaje nezavisna.
:inansijski plan &omisije za hartije od vrijednosti donosi se prema pro ed#rikoja va%i za inansijski plan entralne banke a #svaja "a parlament.
2+(+>+ N.- e60os%! 0e1!h Ko$!s!3. . h.&%!3e o- /&!3e-0os%! Rep#4 !1e S&ps1e 'adle%nosti &omisije za hartije od vrijednosti *ep#blike +rpskeF
• donosi propise kojima se re"#li e #nk ionisanje tr%i ta hartija od vrijednosti #*ep#bli i +rpskoj
• propis#je #slove na in izdavanja i promet hartija od vrijednosti p#tem javne pon#de
• izdaje dozvole i odobrenja za osnivanje i vr i nadzor nad radom investi ionihondova dr# tava za #pravljanje investi ionim ondovima i ovla tenih
# esnika na tr%i t# hartija od vrijednosti• kontroli e po tovanje pravila #obi ajene tr"ovine i lojalne konk#ren ije #
tr"ovini hartijama od vrijednosti• or"aniz#je pred#zima i nad"leda mjere kojima se osi"#rava e ikasno
#nk ionisanje tr%i ta hartija od vrijednosti i za tita interesa investitora• propis#je elemente obavezno" izvje tavanja investitora i javnosti o poslovanj#
emitenata i dr#"ih # esnika na tr%i t# hartija od vrijednosti• ob#stavlja emisij# i promet pojedinih hartija od vrijednosti i pred#zima dr#"e
aktivnosti # sl# aj# manip#la ija ili pek#la ija # promet# hartija odvrijednosti ili kada pro ijeni da s# tim aktivnostima #"ro%eni interesiinvestitora i javnosti ili te aktivnosti nis# # sklad# sa zakonom
• prati i pro# ava stanje i kretanje na tr%i t# hartija od vrijednosti• # sl# aj# povrede zakonskih odredbi i dr#"ih propisa sprovodi prethodne
radnje izri e prekr ajne kazne i pred#zima dr#"e mjere za koje je nadle%na• daje in orma ije i iri znanja o djelovanj# tr%i ta hartija od vrijednosti• sara)#je sa srodnim or"aniza ijama # inostranstv#.
'adle%nosti i ovla /enja &omisije za hartije od vrijednosti re"#lisani s#F1. Dakonom o tr%i t# hartija od vrijednosti i dr#"ih inansijskih
instr#menata. 2. Dakonom o pre#zimanj# ak ionarskih dr# tava i3. Dakonom o investi ionim ondovima.
'avedenim zakonima propisano je da &omisijaF1. donosi akta radi sprovo)enja ovih zakonaQ
2. odobravaF1< izdavanje hartija od vrijednosti sa i bez javne pon#de2< pravnim li ima stat#s pro esionalnih investitora3< objavljivanje pon#da za pre#zimanje ak ionarskih dr# tava
1< za obavljanje djelatnosti brokersko dilersko" dr# tva ;brokerskodilerskim dr# tvima i ovla /enim bankama<2< za obavljanje djelatnosti kastodi bankama3< za rad dr# tv# za #pravljanje i or"anizovanje otvoreno" odnosnoosnivanje zatvoreno" investi iono" onda ;istovremeno se daje sa"lasnost nasadr%aj prospekta i skra/eno" prospekta< dr# tv# za #pravljanje za#pravljanje ondom ; to se ini # ost#pk# #pisa investi iono" onda #re"istar investi ionih ondova< dr# tv# za #pravljanjeQ
4. daje sa"lasnost F1< na izmene akata i na imenovanje lanova #prave ovla /enih # esnikaor"anizatora tr%i ta ,entralno" re"istra hartija od vrijednosti i dr# tva za#pravljanje2<na stat#sne promjene i sti anje kvali ikovano" # e /a # kapital# brokersko dilersko" dr# tva or"anizatora tr%i ta i dr# tva za #pravljanjeQ
5. #tvr)#jeF1< na in #vanja dok#menta ije i kriterij#me koje moraj# isp#nitiin orma ioni sistemi ovla /enih # esnika koji posl#j# sa hartijama odvrijednosti2< bli%i sadr%aj obaveznih in orma ija koje joj se dostavljaj# i javnoobjavlj#j#Q
6. vodi re"istreF
1< javnih dr# tava2< dr# tava za #pravljanje3< investi ionih ondova4< pro esionalnih investitora5< rje enja o re"istra iji prospekta za izdavanje hartija od vrijednosti koji je odobrio inostrani or"an6< izdatih dozvola za rad or"anizatora tr%i ta dozvola za obavljanjedjelatnosti brokersko dilersko" dr# tva i dozvola za obavljanje djelatnostikastodi banke!< re"istar brokera investi ionih savjetnika port olio menad%era i
posrednikaQ
!. prati stanje i kretanje na or"anizovanom tr%i t# daje in orma ije o
or"anizovanom tr%i t# i pred#zima mjere za otklanjanje poreme/aja na tomtr%i t#Q
7. sara)#je sa me)#narodnim or"aniza ijama stranim re"#latornim or"anima idr#"im doma/im odnosno stranim or"anima i or"aniza ijama radi pr#%anja pravne pomo/i razmjene in orma ija i # dr#"im sl# ajevima kad za tim postoji potreba # sklad# sa zakonomQ
8. or"aniz#je pred#zima i kontroli e sprovo)enje mjera kojima seobezbje)#je e ikasno #nk ionisanje or"anizovano" tr%i ta i za titainvestitoraQ
19. vr i nadzor nad poslovanjem brokersko dilerskih dr# tava
or"anizatora tr%i ta dr# tava za #pravljanje investi ionih ondova,entralno" re"istra hartija od vrijednosti ovla /enih banaka kastodi
banaka izdavala a hartija od vrijednosti investitora pro esionalnih investitorai dr#"ih li a # dijel# poslova koje oni obavljaj# na or"anizovanom tr%i t# #sklad# sa ovim zakonom zakonom kojim se #re)#je pre#zimanjeak ionarskih dr# tava zakonom kojim se #re)#j# investi ioni ondovi i propisima donijetim na osnov# ovih zakona kao i dr#"im zakonima kojire"#li # predmetn# materij#Q
11. podnosi nadle%nom dr%avnom or"an# prijav# protiv ovla /enih # esnikakoji posl#j# sa hartijama od vrijednosti ,entralno" re"istra berze ior"anizatora vanberzansko" tr%i ta za koje # post#pk# nadzora #tvrdi da imaj#obilje%ja krivi no" djela privredno" prest#pa ili prekr aja odnosno poresko" krivi no" djela i poresko" prekr ajaQ
&omisija za hartije od vrijednosti mo%e pokren#ti i voditi pred s#dom post#pak radi za tite interesa investitora i dr#"ih li a za koja #tvrdi da im je povrije)eno odre)eno pravo ili na prav# zasnovan interes a # vezi sa poslovimasa hartijama od vrijednosti i dr#"im inansijskim instr#mentima.
2+2+ Ce0%&. 0! &e,!s%.&
,entralni re"istar predstavlja nezavisno re"#latorno tijelo # okvir# inansijskihtr%i ta. ,entralni re"istar se esto naziva i entralni re"istar depo i klirin" hartija odvrijednosti+3entral Securities ;e "sit"r= and 3learing h"use - ,+ N,C<. 0ezobzira na naziv ove instit# ije koji se pone to razlik#je od zemlje do zemlje on # svimzemljama ima ist# #nk ij#.:e"tral"i re#i tar e može de2i"i ati !ao i" tituci%a'od"o "o "e)a$i "o re#ulator"o ti%elo !o%a $odi %edi" t$e"u e$ide"ci%u o i)datim8arti%ama od $ri%ed"o ti i "%i8o$im $la "icima i o*a$l%a !liri"# i aldira"%e 8arti%aod $ri%ed"o ti i "o$ca "a!o" o*a$l%a"%a tr#o$i" !i8 tra" a!ci%a "a 2i"a" i% !omtrži1tu4Eedinstvena eviden ija hartija od vrijednosti vodi se na na nivo# kompanija ianaliti ki za svako" vlasnika pojedina no. 'a ovaj na in omo"#/eno je
entralizovano vo)enje ra #na klijenata i ekonomi an klirin" i saldiranje.
,entralni re"istri "otovo svih zemalja pridr%avaj# se osnovnih me)#narodnihstandarda. Ovi standardi sadr%ani s# # pravilima klirin"a i saldiranja hartija od
vrijednosti i nov a a koji s# prepor# eni od (e)#narodne or"aniza ije &omisijahartija od vrijednosti ; nternati"nal "( Securities 3"mmissi"ns Rec"mmendati"ns -IO+,O<.
'ajva%niji prin ipi kojima # svom rad# r#kovode svi ,entralni re"istri s#slijede/iF
1< VP ;deliver= versus a=ment < prin ip istovremene ispor#ke hartija odvrijednosti sa pla/anjem<
2< Obavljanje saldiranja # okvir# propisano" roka za saldiranje ; settlementc=cle5%
3< +aldiranje # realnom vremen# +real time settlement5%
4< $lo"a ,entralno" re"istra kao #niverzalne strane # transak iji ;centralc"unter art= - ,,P<
5< $pravljanje rizikom odnosno "arantovanje #spje nosti okon anja transak ija ieleminisanje ne%eljenih #ti aja na okon anje i neopozivost saldiranja ; (inaland irrev"cable settlement <.
,entralni re"istar # svom poslovanj# primjenj#je me)#narodne prepor#ke i pravila kao to s#F
1< Pre "ru#e ?ru e 4@' Gr#pa 19 predstavlja #dr#%enje ministara i "#vernera,entralnih banaka zemalja koje imaj# zadatak da #naprijede #nk ionisanje
inanijskih tr%i ta posebno # oblasti tr"ovine hartijama od vrijednosti. Gr#p#19 ine slede/e zemljeF += Velika 0ritanija :ran #ska 'jema ka 0el"ija&anada Italija Eapan Colandija Hvedska Hvaj arska.
2< Pre "ru#e ?ru e 7@' Gr#pa 39 predstavlja #dr#%enje najve/ih javnih i privatnih investitora iji je zadatak da se razmotri i #napre)#je klirin" isaldiranje na me)#narodnom nivo# i sa ine prepor#ke koje /e imati za iljsmanjenje tro kova i smanjenje rizika pove/anje si"#rnosti i poo travanjenadzora i #napre)enje e ikasnosti i sprovo)enje tr%i nih aktivnosti vezanih zatr"ovin# hartijama od vrijednosti.
3< Pre "ru#e za saldiranje hartija "d vrijedn"sti Me!unar"dne "rganizacije#"misija za hartije "d vrijedn"sti%
4< +tandardi ?vropske entralne banke za klirin" i saldiranje hartija odvrijednosti # ?vropskoj $niji
Iz me)#narodnih prepor#ka i standarda koje primjenj#je ,entralni re"istarmo"#/e je de inisati i iljeve entralno" re"istra. Osnovni iljevi entralno" re"istrasadr%ani s# # slijede/emF
1< O #vanje po#zdanosti ta nosti i si"#rnosti podataka o vlasni tv# hartija odvrijednosti za ra #n izdavao a s jedne strane i sa stanovi ta vlasnika hartija odvrijednosti sa dr#"e strane.
2< Obezbje)enje si"#rno" bla"ovremeno" ta no" i pre izno" prenosa vlasni tvanad hartijama od vrijednosti sa staro" na novo" vlasnika p#tem elektronsko"zapisa.
3< Odr%avanje i razvoj sistema re"istrovanja deponovanja i evidentiranja prometa hartija od vrijednosti # sklad# sa tr%i nim razvojem i razvojem
in orma ionih sistema4< Potp#no po tivanje zakona i dr#"ih propisa i5< Potp#na saradnja sa nadle%nim dr%avnim instit# ijama za hartije od
vrijednosti instit# ijama nadle%nih za obavljanje platno" prometainstit# ijama za obavljanje tr"ovine hartijama od vrijednosti i dr#"im# esni ima na inansijskom tr%i t# posebno na tr%i t# hartijama od vrijednosti.
$ osnovi entralni re"istar ima obavez# da pr#%a dvije vrste #sl#"aF
1< Osnovne #sl#"e ;c"re services<2< odatne #sl#"e ;n"n 1 c"re - value added services<.
0 "o$"e u lu#e ,entralno" re"istra proisti # iz iljeva nje"ovo" rada. akle #osnovne #sl#"e entralno" re"istra hartija od vrijednosti mo"# se #vrstiti #sl#"e kao
to s#F 1< re"istrovanje emisija hartija od vrijednosti 2< re"istrovanje vlasni tva nadhartijama od vrijednosti 3< preknji%avanje vlasni tva po razli itim osnovama;k#poprodaja poklon nasle)e i sli no< 4< vo)enje razli itih vrsta ra #na hartija odvrijednosti.
'akon obavljanja transak ija na tr%i t# hartija od vrijednosti # ,entralnomre"istr# obavlja se potvr)ivanje transak ija od strane # esnika # transak ijama. 'akon potvr)ivanja transak ija od strane # esnika # transak ijama sprovodi se klirin"i saldiranje. &lirin" i saldiranje podraz#mijeva #tvr)ivanje potra%ivanja i obavezahartija od vrijednosti i nov anih sredstava za svako" # esnika # transak iji. Veomazna ajno za si"#rnost i povjerenje za tr"ovanje na tr%i t# hartijama od vrijednosti je
injeni a da se istovremeno vr i prenos nad vlasni tvom hartija od vrijednosti i prenosnov anih sredstava. o je takozvani VP prin ip. Posebno je va%no imati # vid#
injeni # da je VP prin ip #vijek va%e/i bez obzira na propisani rok za klirin" isaldiranje.
,entralni re"istri imaj# #nk ij# da #pravljaj# rizikom ; Ris# Management <. a bit# svoj# #nk ij# mo"ao isp#niti ,entralni re"istar ormira "arantni ond. Ovaj ondmo%e da b#de # varijabilnom ili iksnom iznos#. a li /e biti # varijabilnom ili
iksnom iznos# zavisi od zakonske re"#lative i pro ent#alno" # e /a # tr"ovanj# pojedinih # esnika na tr%i t#.
Garantni ond ima #nk ij# da obezbjedi mo"#/nost inaliza ije obavljenihtransak ija ako do)e do sit#a ije da izdvojena nov ana sredstva nis# dovoljna zarealiza ij# obavljenih i potvr)enih transak ija.
;odat"e u lu#e ,entralno" re"istra s# one #sl#"e koje nis# vezane za nje"ov#osnovn# djelatnost. odatne #sl#"e naj e /e s# vezane za sljede/eF
1< Pozajmljivanje hartija od vrijednosti.2< &olateralni menad%ment - #zimanje # zalo" hartija od vrijednosti ili nov a.3< Prin#dna prodaja ili k#povina hartija od vrijednosti to podraz#mijeva
nadoknad# hartija od vrijednosti ili njihov# prodaj# # sl# aj# da na dansaldiranja ne postoji adekvatan iznos ;broj< hartija od vrijednosti ili nov a nara #nima # esnika # transak iji.
4< &orporativne radnje podraz#mijevaj# veliki broj #sl#"a koje pr#%a entralni
re"istar. 'aj e /e korporativne radnje #sl#"e s# slijede/eFobjavljivanje i sprovo)enje pon#da za pre#zimanje ak ija ak ionarskihdr# tavaobjavljivanje poziva za odr%avanje sk#p tina ak ionara ak ionarskih
dr# tavaobjavljivanje poziva za davanje zast#pni kih izjava sa p#nomo/jem za
potrebe odr%avanja sk#p tine ak ionaraIsplata dividendi za ak ionare odre)eno" izdavao a isplata k#pona
odnosno "lavni e obvezni epovezivanje sa entralnim re"istrima # re"ion#izdavanje jedinstvene eviden ije ak ionara.
+ve navedene #sl#"e ,entralni re"istar napla/#je i nov ana sredstva ostvarenatim p#tem predstavljaj# dio #k#pnih prihoda.
Imaj#/i # vid# obaveznost re"istra ije hartija od vrijednosti posredstvomentralno" re"istra raz#mljivo je da se sti e #tisak da je ,entralni re"istar monopolska
instit# ija. 'je"ov polo%aj kao monopolske instit# ije je bio predmet razmatranjamno"ih me)#narodnih na# nih sk#pova ali nije jo #vijek prona)eno bolje rje enje.Ono to je va%no za smanjenje nje"ovo" monopolsko" polo%aja jeste imperativnizahtjev da se provizija koj# napla/#je ,entralni re"istar svede na minim#m a dadodatne neophodne prihode ostvar#je kroz pr#%anje dodatnih #sl#"a.
Vlasnik hartija od vrijednosti je samo ono pravno ili izi ko li e ije jevlasni tvo nad hartijama od vrijednosti #pisano # ,entralni re"istar. +va prava koja proisti # iz vlasni tva na hartijama od vrijednosti ostvar#j# se nakon njihovo" #pisa #,entralni re"istar. Hi rarnikom hartija od vrijednosti i dr#"ih inansijskih instr#menata#re)#je se vrsta hartija od vrijednosti i dr#"ih inansijskih instr#menata koji mo"# biti#pisani # ,entralni re"istar.
*e"istra ija hartija od vrijednosti # ,entralnom re"istr# podraz#mijevadodjeljivanjeC@I 1o- i ISIN broja.Ovi brojevi se dodjelj#j# primjenomISOstandarda.
C@I 1o- podraz#mijeva &lasi ika ij# inansijskih instr#menata ;classi(icati"n"( (inancial instruments< odnosno me)#narodni standard ;I+O 19862F2991< kojim seidenti ik#je vrsta hartija od vrijednosti pojedina na prava iz tih hartija. C@I 1o- jeoznaka vrste hartije od vrijednosti iz koje zakoniti vlasni i ostvar#j# ista prava sobzirom na klas# odnosno serij# tih hartij.+
C@I 1o- ima est slovnih znakova sa razli itim zna enjimaFP&/! 0.1ozna ava najvi i nivo klasi ika ije odnosno ozna ava klas# hartija od vrijednosti isadr%i est razli itih "eneri nih kate"orijaF =k ijski kapital ;eAuities< Instr#mentid#"a ;debt instruments5 Prava ;entitlements< Op ije ;" ci"ns< :j# ersi; #t#res< iOstalo +"thers<. D&#,! 0.1 ozna ava spe i i ne "r#pe # okvir# svake "eneri kekate"orije. e%!&! pos 3e-03. 0.1. ozna avaj# najva%nije atrib#te koji se
primjenj#j# na svak# spe i i n# "r#p#.ISIN 4&o3 predstavlja me)#narodni sistem identi ika ionih brojeva hartija odvrijednosti ;internati"nal securities identi(icati"n number <. ISIN 4&o3 3e$e:#0.&o-0! s%.0-.&- <I+O6166F2991<. Ovim brojem se identi ik#je zemljaizdavanja hartija od vrijednosti izdavala i vrsta hartija od vrijednosti.
ISIN 4&o3ima slede/# str#kt#r#F CC ;identi ika ije zemlje< - CCCC;skra/ena oznaka emitenta< - C oznaka klase hartije - CCCC ;"enerisani broj pozadatom al"oritm#< - C ;kontrolni broj po mod#l#d"uble add d"uble<.
a bi zakoniti vlasnik mo"ao da tr"#je hartijama od vrijednosti nakonnjihovo" evidentiranja kod ,entralno" re"istra potrebno je da preko neko" od lanova,entralno" re"istra otvori vlasni ki ili emisioni ra #n. ek nakon otvaranjavlasni ko" ra #na zakoniti imala hartija od vrijednosti sti e #slov da sa njimaraspola%e odnosno da tr"#je na berzi.
2+=+ O/ .79e0e 4.01e
'aj e /i berzanski posredni i jes# brokersko dilerska dr# tva. (e)#tim pored brokersko dilerskih dr# tava kao berzanski posredni i odnosno tr"ov i hartijama odvrijednosti javljaj# se i banke. Poznato je da s# banke # esni i na inansijskom tr%i t#kao instit# ije koje se bave poslovanjem - prijemom depozita i plasiranjem sredstava.Imaj#/i # vid# takv# injeni # # ilj# irenja inansijskih tr%i ta banke mo"# imatiovla /enja da se bave tr"ovinom vrijednosnim papirima. (e)#tim svaka banka nemo%e da se bavi tr"ovinom hartijama od vrijednostima. +amo one banke koje isp#ne#slove koji se zahtijevaj# od brokersko dilerskih dr# tava mo"# da se bave poslovimatr"ovine hartijama od vrijednosti.
&ao i kod brokersko dilerskih dr# tava &omisija za hartije od vrijednosti provjerava isp#njenost #slova banke koja %eli da se bavi tr"ovinom hartijama odvrijednosti i nakon #tvr)ivanja da s# svi propisani #slovi isp#njeni banka dobijadozvol# za rad. &ada banka dobije dozvol# za rad odnosno kada dobije dozvol# zatr"ovin# hartijama od vrijednostima ona postaje o/ .79e0. 4.01.''+ akle'tr"ovinom hartijama od vrijednosti mo"# da se bave samo ovla /ene banke.
a bi neka banka mo"la da se bavi tr"ovinom hartijama od vrijednostiodnosno da bi dobila dozvol# za t# tr"ovin# ona mora za te poslove da or"aniz#je jedan poseban or"aniza ijski dio # okvir# banke a koji nema stat#s pravno" li a. Dataj posebni or"aniza ijski dio banka mora daF
1< vodi posebn# eviden ij# nje"ovo" poslovanja # poslovnim knji"ama
PrimjerF Izdavao hartija od vrijednosti Bem"(arm /ršacC
Gdje je ISIN 4&o3 RSHM@RE >F*FRS oznaka za *ep#blik# +rbij#
HM@R oznaka za Cemo arm
E oznaka &lase hartije
>F* "enerisani broj po al"oritm# i O kontrolni broj.
2< da taj dio tehni ki kadrovski i or"aniza iono osposobi da # potp#nosti mo%e obavljati poslove berzansko" posrednika kao i brokersko dilersko dr# tvo
3< da donese pravila za rad to" or"aniza iono" dijela za koje &omisijaza hartije od vrijednosti treba da da sa"lasnost.
Ostali #slovi koji se tra%e od brokersko dilersko" dr# tva # po"led#osniva ko" kapitala na ina or"aniza ije i broja lanova #prave ne tra%e se od banke jer s# ti #slovi isp#njeni prilikom provjere #slova i davanja dozvole za rad same banke od strane entralne banke.
Poslove banke vezane za tr"ovanje hartijama od vrijednosti kontroli e&omisija za hartije od vrijednosti isto kao i brokersko dilersko dr# tvo. (jere koje&omisija za hartije od vrijednosti ima pravo da izri e brokersko dilerskom dr# tv#mo%e da izri e i ban i za poslove vezane za tr"ovin# hartijama od vrijednosti.
2+>+ K.s%o-! 4.01.
+avremena inasijska tr%i ta podraz#mijevaj# i odre)ene spe ijalizovane banke.Eedna od spe ijalizovanih banaka na inansijskom tr%i t# je iK.s%o-! 4.01..
&astodi ili skladi na banka ;cust"d= zna i #vanje ili staranje to se mo%e prevesti kao skladi tenje< je banka koja se bavi #vanjem i #pravljanjem hartija odvrijednosti za ra #n njihovih vlasnika koji s# joj klijenti. 'a robnom tr%i t# postojeskladi ta koja #vaj# rob#. 'a inansijskom tr%i t# ne postoji roba ne"o postoji novai hartije od vrijednosti. :#nk ij# skladi ta odnosno #vanja i #pravljanja hartijamaod vrijednosti vr e &astodi banke. Dbo" to"a se # evro kontinentalnoj literat#ri ove bakne nazivaj#de "zitne banke.
&lijenti kastodi banke kao deponenti imaj# dvije mo"#/nostiF 1< da svojehartije od vrijednosti daj# na #vanje 2< da svoje hartije od vrijednosti daj# na
#vanje i #pravljanje ;r#kovanje<.
$ sl# aj# da klijent povjeri ban i na8#/.03e svoje hartije od vrijednosti onaima obavez# da ih #va i izvr ava nalo"e na ra #ne povjerila a.
$ sl# aj# da klijent ban i povjeri svoje hartije od vrijednosti na#p&./ 3.03e<o/.03e; onda banka ima obavez# da se stara o nje"ovim pravima i obavezamakoje proizilaze iz prava po osnov# njihovo" vlasni tva. a prava kre/# se od naplatedividende do zast#panja na sk#p tinama ak ionara da pla/a porez na prihod ili porezna kapitaln# dobit i sli no<.
&astodi banka #koliko za to nema posebno ovla /enje klijenta nema prava daraspola%e sa hartijama od vrijednosti # smisl# prodaje i dr#"ih oblika ot#)enja.
0#d#/i da kastodi banka obavlja poslove #vanja i r#kovanja hartijama odvrijednosti svojih klijenata proizilazi da ona #vijek obavlja poslove za t#)i ra #n.
$ sl# aj# kada banka ima #lo"# r#kovanja hartijama od vrijednosti svojihklijenata prema tre/im li ima banka nast#pa kao zastu ni# svo"a klijenta. $ tomsl# aj# banka nast#pa # ime i za ra #n svo"a klijenta. $ tom sl# aj# vlasnik hartijaod vrijednosti je ban in klijent # svim poslovima sa tre/im li ima # kojima je bankaobavila neke poslove za nje"ov ra #n.
&astodi banka # nast#panj# prema tre/im li ima mo%e imati i #lo"##"misi"nara. $ tom sl# aj# kastodi banka se prema tre/im li ima pojavlj#je kaoimala hartija od vrijednosti i ona je #"ovara a ne klijent poslova sa tre/im li ima. $tom sl# aj# banka te poslove obavlja # svoje ime ali za ra #n svo" klijenta. Imaj#/i #vid# da se svi poslovi obavljaj# na imovini klijenta banka je d#%na da po obavljanj#svih poslova sve rez#ltate preda svome klijent#.
$ sl# aj# da kastodi banka nast#pa kao komisionar izme)# nje i njeno"klijenta postoje odre)eni veoma pre izni poslovni odnosi # vezi #vanja poslovnetajne. =ko kastodi banka nast#pa kao komisionar ona ne smije da tre/oj strani sakojom posl#je otkrije identitet svo" klijenta bez nje"ovo" odobrenja. Da titaidentiteta klijenta ne va%i # sl# aj# zahtjeva nadle%no" dr%avno" or"ana ;s#da
entralne banke ili &omisije za hartije od vrijednosti<.
&astodi banka ima ovla /enje da obavlja vi e vrsta poslova me)# kojima s#najzna ajnijiF
1< otvara i vodi ra #n hartija od vrijednosti kod ,entralno" re"istra kao zast#pnikklijenta ;vlasni ki ra #n hartija od vrijednosti<
2< otvara i vodi ra #n hartija od vrijednosti kod ,entralno" re"istra kaokomisionar njihovo" jedno" ili vi e vlasnika hartija od vrijednosti ;zbirnikastodi ra #n<
3< izvr ava nalo"e imala a za prenos hartija od vrijednosti i #pis prava tre/ih li a;npr. tereta kao to je zalo"a ili plodo#%ivanje< na hartijama vlasnika ijera #ne vodi
4< napla/#je potra%ivanja po hartijama od njihovih izdavala a ;dividend#kamat# i sli no<
5< pozajmlj#je hartije od vrijednosti svojim kljentima6< obavje tava ak ionare o zasjedanj# sk#p tine ak ionara!< pla/a porez po hartijama od vrijednosti za ra #n klijenta ako "a oni za to
izri ito ovlaste.
&astodi banka kao spe ijalizovana banka za #vanje i r#kovanje hartijama odvrijednosti nema prava da se bavi poslovima iz djelatnosti brokersko dilersko"dr# tva kao to s# zast#panje klijenata # k#poprodaji hartija od vrijednosti itd.
&astodi banka je d#%na da se stara o nov anim ra #nima i ra #nima hartija odvrijednosti svo"a klijenta # smisl# da na tim ra #nima ima dovoljno hartija odvrijednosti ili nov anih sredstava za isp#njenje svih dospjelih obaveza.
&astodi banka nalazi se # nadzor# &omisije za hartije od vrijednosti kao svako brokersko dilersko dr# tvo.
'ajkra/e re eno berzanski posredni i s# inansijke instit# ije odnosnoli a koja # estv#j# # tr"ovini ili s# vezani za tr"ovin# na inansijskom tr%i t#.
0erzanski posredni i mo"# # estvovati # tr"ovini na berzi samo ako s# za te poslove ovla /eni od strane nadle%no" berzansko" or"ana. 0#d#/i da postoje razli ititipovi berze e ekata postoje i razli iti tipovi berzanskih posrednika. (e)#timzajedni ko za sve tipove berza e ekata jes# tri osnovne "r#pe berzanskih posrednika itoF
1< brokeri2< dileri3< ostali # esni i
Pored osnovnih "r#pa berzanskih posrednika na inansijskom tr%i t# se s#sre/# iF
1< eskontne irme koje se bave poslovima otk#pa eskonta i reeskontamijeni a 2< lombardne irme koje vr e poslove otk#pa lombarda i relombardahartija od vrijednosti ili odobravaj# kredite na osnov# zalo"a hartijaod vrijednosti i dr#"ih roba 3< irme koje obavljaj# poslove bez"otovinsko" i klirin ko" platno" prometa 4< zalo%ni zavodi i zala"aoni e koji odobravaj# kredite na osnov#
zalo"e pokretnih stvari 5< mijenja ni e koje obavljaj# poslove k#po prodaje deviza.
B&o1e&! s# takvi berzanski posredni i ;ovaj naziv se koristi # en"leskom jezik# dok se # nema kom jezik# koristi terminma#leri ili senzali a na ran #skomc"urrtieri5 koji obavljaj# berzanske poslove # ime i za ra #n svojih klijenata. $ovom sl# aj# brokeri nast#paj# kao )a tup"ici . 0rokeri mo"# obavljati poslove #svoje ime a za ra #n svojih klijenata. $ tom sl# aj# nast#paj# kao!omi io"ari . $svakom sl# aj# oni za svoje #sl#"e napla/#j# provizij#. Visina provizije je razli ita i
zavisi kako od vrste tr%i no" materijala tako i od nje"ovo" obima i vrijednosti.Provizija se napla/#je nakon obavljeno" posla sa klijentovo" nov ano" ra #na.0rokeri nis# vlasni i berzansko" - tr%i no" materijala. 0rokeri mo"# biti pravna ili
izi ka li a. a bi neka instit# ija ;brokerska k#/a< ili pojedina mo"ao da # estv#je # berzanskom poslovanj# mora da isp#ni #slove koje propis#je konkretna berza.14
Osim kao berzanski posrednik broker mo%e imati i savjetodavn# #lo"#odnosno brokeri se mo"# baviti poslovima investi iono" savjetnika ako za te posloveisp#ne od"ovaraj#/e zakonom propisane #slove ;polo%e ispit za investi iono"savjetnika< ili port olio menad%era i ako za te poslove sa klijentom zaklj# eod"ovaraj#/i #"ovor.
14 +vaka berza zavisi od sadr%aja i veli ine tr%i ta za koj# je osnovana propis#je konkretne #slove kojemora isp#njavati svako ko %eli da postane broker bilo da se radi o pojedin # ili instit# iji.
$ na el# postoje tri vrste brokeraF1< *ro!er *er)e 1 to je li e koje je zaposleno na berzi kao instit# iji i koje
je ovla /eno za berzansko i vanberzansko poslovanje2<4ro!er & čla" *er)e- to s# li a koja s# lanovi berze ovlastili za
berzansko i vanberzansko poslovanje3<"e)a$i "i *ro!eri F to s# li a koja s# berzanski posredni i ovlastili zavanberzansko poslovanje.
Pojam broker esto se koristi i # terminolo"iji vezanoj za poslove nekretninaili # poslovima koji s# vezani za poslove osi"#ranja. (e)#tim i pored to"a pojam broker je najrasprostranjeniji i najvi e se koristi # berzanskim poslovima.
0rokerska pro esija predstavlja relativno nov# pro esij#. &ako broker predstavlja veoma va%n# vez# izme)# klijenata emitenata i klijenata investitoraobjektivno je potrebno da nje"ova #nk ija b#de veoma pre izno de inisana. Dbo"to"a # najve/em broj# zakonodavstava &omisija za hartije od vrijednosti propis#je#slove koje mora isp#niti pojedina ili brokersko dr# tvo radi obavljanja posredni kih poslova na berzi. 0ez obzira to na ionalna zakonodavstva razli ito de ini # #slovekoje broker mora da isp#njava oni se mo"# svrstati # nekoliko op tih #slova koji s#vezani za$eliči"u !apitala "eop8od"o# )a o "i$a"%e *ro!er !o# dru1t$a' truč"uo po o*l%e"o t )apo le"i8' u"utra1"%a or#a"i)aci%a i "ormati$"o ure<e"%e' u lo$e!o%i u $e)a"i )a od"o a !li%e"tima i etič!i !ode! i lič"o4 Davisno kojim poslovima /e se baviti brokersko dr# tvo ;*er)a' $a"*er)a" !o trži1te ilii"ter"acio"al"o *er)a" !o trži1te3 zavisi nivo str# no" osposobljavanja i nivonje"ove tehni ke opremljenosti.Ops%.0.1 4&o1e&s1o, -%/. 0. 4e& .0s1o$%&6!7%# !s1 3#8!/o 3e /e .0 . &e # %.%e 1o3e pos%!6e # p&o"es# %&,o/.03..
D! e&! s# dr#"a "r#pa berzanskih posrednika ;ovaj naziv koristi se # =meri i# >ondon# se nazivaj# j"bberima a # 'ema kojhendlerima<. ileri s# # prin ip# predstavni i velikih investitora - banaka investi ionih ondova i svih dr#"ih posredni kih instit# ija kao # esnika na tr%i t# kapitala.
$ prin ip# dileri berzanske poslove obavljaj# # svoje ime i za svoj ra #n i tadanast#paj# kaop&!0"!p. !+ ileri mo"# poslove obavljati # ime i za ra #n svojihklijenata i tada nast#paj# kao )a tup"ici'a # sl# aj# kada poslove obavljaj# # svojeime a za ra #n svojih klijenata onda nast#paj# kao !omi io"ari .
$ naj e /em sl# aj# kada dileri nast#paj# kao prin ipali oni k#p#j# tr%i ni
materijal za svoj ra #n a potom "a prodaj# po pravil# po vi oj ijeni. Pozitivnarazlika izme)# k#povne i prodajne ijene predstavlja prihod prin ipala to #kaz#je nainjeni # da prini ipali ne napla/#j# provizij# za obavljeni posao. *azlika izme)#
k#povne i prodajne ijene mo%e biti i ne"ativna i # tom sl# aj# ne"ativna razlika predstavlja poslovni rizik dilera. *azlika izme)# k#povne i prodajne ijene hartija odvrijednosti naziva se mar%a i njena visina zavisi od veliko" broja aktora kao to s#F
1< vrsta hartije od vrijednosti2< #tr%ivost hartije od vrijednosti i3< veli ine transak ije i sli no.
ileri # berzanskom poslovanj# veoma esto sara)#j# sa brokerima. Mesto se
pojam diler koristi za li e koje k#p#je ili je ovla /eno da prodaje rob# krajnjim
korisni ima15. 'a prostorima biv e +:*E pojam diler vezan je za posao nezakonitek#povine i prodaje stranih val#ta.
ileri mo"# nast#pati kao market mejkeri ;mar#et ma#er <. (arket mejkeri!s%o/&e$e0o objavlj#j# k#povn# i prodajn# ijen#!s%e h.&%!3e o- /&!3e-0os%!;kao injene koli ine< koj# s# spremni da prodaj# odnosno da k#pe.akle market mejkeri16 istovremeno daj# i ijen# pon#de i tra%nje ;kao ikoli ine< odre)ene hartije od vrijednosti i # okvir# iskazanih - pon#)enih veli ina -
ijena k#povine i prodaje d#%an je da zaklj# i transak ije #koliko se pojvi pon#da sas#protnim predznakom. 'a ovaj na in market mejkeri postaj# kreatori tr%i ta jer s##vijek spremni da k#p#j# ili prodaj# berzanski materijal # jelini ili po lotovima #z javno objavljivanje. Eavno objavljivanje ima za ilj podsti anje dr#"ih investitora za poslovanje tr"ovin# na berzi. 'a nekim tr%i tima market mejkeri se nazivaj# ispe ijalistima ;'A+?<. +li n# #lo"# imaj#ma#leri ili dž"beri koji se s#sre/# na berzama kao to s# >ondon :rank #rt Var ava. Glavna odlika merket mejkera je tooni sl#%e kao katalizatori tr%i ta. Istovremenom pon#dom i k#povne i prodajne ijeneoni spre avaj# da zaiteresovani prodava ili k#pa b#d# jedini na nelikvidnom berzanskom tr%i t#. ime oni #ti # na pove/anje likvidnosti i prometa na itavomtr%i t# to i jeste njihova "lavna #lo"a. Postavlja se pitanje kakvi s# motivi marketmejkera da pozitivno #ti # na likvidnost berzansko" ti ta. (otivi market mejkeranemaj# nikakv vi i ilj osim pro ita koj# ostvar#j# na razli i k#povne i prodajne
ijene hartija od vrijednosti. (e)#tim da bi market mejkeri imali zaista #lo"#katalizatora tr%i ta a istovremeno da bi se sprije ile zlo#potrebe od strane marketmejkera sa stanovi ta veliko" raspona k#povne ili prodajne ijene berze o"rani ava
l#k#t#a ij# k#povne i prodajne ijene. Prin ip o"rani avanja kota iono" rasponazasniva se na tome da se maksimalno o"rani i raspon za one hartije od vrijednostikoje s# najatraktivnije dok se za nelikvidne hartije od vrijednosti dozvoljava ve/ikota ioni raspon ; s read <. Grani e kota iono" raspona s# maksimalne dozovoljene"rani e l#kt#a ije a market mejker # zavisnoszi od svo" poten ijala mo%e se kretati# tim "rani ama.
&ao to je ve/ re eno dileri ostvar#j# prihod po osnov# razlike izme)#k#povne i prodajne ijene hartija od vrijednosti - kota ioni raspon ;*id & a ! =
pread <
Pored to"a dileri prihod mo"# da ostvar#j# i na slede/i na inF1< na osnov# kapitalne dobiti
2< na osnov# devizne arbitra%e ;promena deviznih k#rseva kada posl#j# nadeviznim tr%i tima<3< na osnov# razlike # visini stope tro kova kapitala odnosno ijene po kojoj
dolaze do sredstava i stope prinosa odnosno prihoda koje ostvar#j# odinvesti ija # hartije od vrijednosti.
Ostalim # esni ima # berzanskom poslovanj# treba smatrati bankarske i dr#"e posrednike ali bez ovla /enja da tr"#j# e ektima novinare i posjetio e.1!
15 Ovaj pojam veoma esto se koristi # tr"ovini sa a#tomobilima - dileri a#tomobila.16
$lo"a market mejkera je veoma sli na dilerima na nele"alnom tr%i t# deviza kada istovremenon#de k#povin# i prodaj# deviza ali po razli itim ijenama. Isti je sl# aj i sa mijenja ni ama.1! ivota *isti/F r%i te kapitala - teorija i praksa ivota *isti/ str.189. 0eo"rad 2994. "odine.
0erzansko poslovanje odnosno berzansko tr%i te predstavlja vid indirektno"tr%i ta. Da to Dbo" to"a to se klijenti k#p i i prodav i ne s# eljavaj# direktnove/ preko berzanskih posrednika brokera ili dilera. Imaj#/i # vid# takv# #lo"# brokera i dilera jasno se mo%e vidjeti da je njihova #lo"a # berzanskom poslovanj# veoma va%na i sadr%ajna. Dbo" to"a je potrebno da brokersko dilerskadr# ta osim op tih #slova koje moraj# da isp#ne sve kompanije moraj# da isp#nei dodatne #slove koji s# propisani Dakonom o hartijama od vrijednosti pravilimakoje propis#je &omisija za hartije od vrijednosti i pravila koja propis#je sama berza. 0rokersko dilerska dr# tva koja %ele da postan# lanovi berze moraj# daisp#ne i dodatne #slove koje de ini e sama berza.
Iako svaka na ionalna dr%ava sasvim samostalno # zavisnosti od stanja svojeekonomije de ini e koji s# to #slovi koje je neophodno isp#niti za osnivanje brokersko dilersko" dr# tva. i #slovi se #"lavnom odnose na slede/eF
0rokerska re"#lativa mora da sadr%i odredbe vezane za odnos brokerske k#/e i
klijenata. Ova re"#lativa mora da b#de # sklad# sa re"#lativom koj# donosiaso ija ija brokersko dilerskih dr# tava ;eti ki kodeks<.
0rokersko dilerska dr# tva s# pravna li a or"anizovana kao ak ionarska dr# tvaili kao dr# tva sa o"rani enom od"ovorno /# koja obavljaj# poslove naor"anizovanom tr%i t# hartija od vrijednosti. jelatnost brokersko dilersko" dr# tvane mo%e se obavljati bez dozvole &omisije za hartije od vrijednosti.
Osnovna djelatnost brokersko dilersko" dr# tva je sljede/aF1< .o redo$a"%e u !upo$i"i i proda%i hartija od vrijednosti # ime i za ra #n
klijenta ;br"#ers#i-dilers#i "sl"vi<
2< 6upo$i"a i proda%a 8arti%a od vrijednosti # svoje ime i za svoj ra #n ;dilers#i "sl"vi<3< 0*a$e)a !upo$i"e i proda%e hartija od vrijednosti # svoje ime i za svoj ra #n
po ijeni koj# #naprijed objavlj#je brokersko dilersko dr# tvo ; "sl"vimar#et mej#era<
4< +pra$l%a"%e hartijama od vrijednosti # ime i za ra #n klijenta ;#z #slov da jeza to ovla /en< ; "sl"vi "rt("li" menadžera<
5< 0r#a"i)o$a"%e di tri*uci%e hartija od vrijednosti bez obaveze otk#paneprodatih hartija od vrijednosti odnosno or"anizovanje #klj# ivanja hartijaod vrijednosti na or"anizovano tr%i te ; "sl"vi agenta emisije<
6< 0r#a"i)o$a"%e di tri*uci%e hartija od vrijednosti sa obavezom njihovo"
otk#pa od izdavao a radi dalje prodaje ili sa obavezom otk#pa od izdavao aneprodatih hartija od vrijednosti ; "sl"vi "#r"vitelja emisije<.
!< .ruža"%e a$%etoda$"i8 u lu#a # vezi sa poslovanjem hartija od vrijednosti; "sl"vi investici"n"g savjetni#a<.17
$ vezi sa osnovnom djelatno /# brokersko dilerskih dr# tava raz#mljivo jeizdvajaj# se njihove obaveze i prava.
Osnovne obaveze berzanskih posrednika sadr%ane s# # sljede/emF
1< .o tupa"%e u !ladu a do*i%e"im "alo#om. 0erzanski nalozi imaj#naredbodavni karakter i obavez#j# posrednika na izvr enje ta no # sklad# sadobijenim nalo"om. obijeni nalo" ne trpi nikakv# improviza ij# iliodst#panje #koliko se klijent sa tim odst#panjem ne slo%i. +va teta koja b#de pri injena klijent# zbo" odst#panja berzansko" posrednika od dobijeno"nalo"a pada na teret berzansko" posrednika.
2< 7tara"%e o i)$r1e"%u do*i%e"i8 "alo#a+ 0erzanski posrednik ima obavez# dase stara o izvr enj# nalo"a klijenta ta no onako kako je to de inisanonalo"om. 0erzanski posrednik ima obavez# da izvr enj# nalo"a prist#pamarl%i$o' po1te"o' ča "o i o*a)ri$o18.
3< 0*a$%e1ta$a"%e !li%e"ata o $im $až"im či"%e"icama' 0erzanski posrednikima obavez# da klijenta bla"ovremeno obavijesti o svim bitnim injeni ama oizvr enj# ili problemima izvr enja nje"ovih nalo"a. Oni ako s# za toovla /eni imaj# obavez# i pravo da klijent# predlo%e na in #pravljanjanjihovim port olijom hartija od vrijednosti.
4< Ču$a"%e po lo$"e ta%"e' 0erzanski posrednik ima obavez# da trajno #va poslovn# tajn# i dr#"e in orma ije koje nis# za javnost koje je dobio odklijenta # tok# pro esa dobijanja nalo"a.
5< >odi po lo$"i d"e$"i!4 $ poslovni dnevnik se #pis#j# sve va%ne in orma ijekoje s# vezane za dobijene nalo"e i njihovo izvr enje. $ poslovni dnevnik seevidentiraj# svi #"ovori koji s# zaklj# eni # tok# berzansko" poslovanja.
6< 0*a$%e1te"%e !li%e"ta o i)$r1e"%u u lu#a' 0erzanski posrednik nakonzaklj# enja ili primitka in orma ije o nemo"#/nosti zaklj# enja posla d#%an je da o tome obavijesti klijenta # najkra/em vremen#.29
0erzanski posredni i # svojoj djelatnosti berzanskih posrednika pored obavezakoje imaj# prema klijentima i berzi imaj# i odre)ena prava. 'jihova prava sadr%ana s# # slijede/emF
1< 0*a$l%a%u po lo$e !upo$i"e i proda%e trži1"o# materi%ala 1to %e i "%i8o$ao "o$"a d%elat"o t4 Oni imaj# pravo da na tr%i t# nov a tr%i t# kapitaladeviznom tr%i t# i derivatnim tr%i tima n#de raznovrsne mo"#/nosti k#povinei prodaje razno" tr%i no" materijala.
2< 0*e)*%e<u%u !rat!oroč"o !reditira"%e4 Eedan dio brokersko dilerskih dr# tava posjed#je sopstvene kreditne a"en ije koje poznatim i po#zdanim klijentimaodobravaj# kredite za k#povin# hartija od vrijednosti. &amatne stope kojeodobravaj# brokersko - dilerska dr# tva s# ne to vi e od redovnih kamatnihstopa koje odobravaj# poslovne banke ali se zato odobravaj# po pojednostavljenoj pro ed#ri.
17
Gordana ostani/F 0eo"radska poslovna kola r%i te kapitala 299!. "odine str. 6818 (iodra" (i/ovi/F 0erzanski poslovi i hartije od vrijednosti str. !1.29 Verolj#b #"ali/ (ilko Htima F Osnove berzansko" poslovanj str. 161.
3< ?ma%u pra$o da $r1e edu!aci%u $o%i8 !li%e"ata' 0rokersko -dilerska dr# tvaimaj# pravo da or"aniz#j# razne seminire # ilj# ed#ka ije svojih i poten ijalnih klijenata za poslovanje na berzanskom tr%i t#.
4< $r"#ers#"-dilers#a društva imaju rav" da ružaju savjet"davne usluge poosnov# zaklj# enih #"ovora an"a%#j#/i svoje ili neke dr#"e str# njake.
5< ?ma%u pra$o da "aplate pro$i)i%u )a i)$r1e"e u lu#e+ 'aplata provizije se #na el# vr i nakon obavljeno" posla # sklad# sa prethodno posti"n#timdo"ovorom sa nov ano" ra #na klijenta.
'ajpoznatije brokerske k#/e # svijet# s#F Merrill ,=nch% Sal"m"n $r"thers% Prudential $ashe% The First $"st"n 3"r % ?""dman Sach e- 3" itd.
Veli ina i or"aniza ija brokersko dilerskih dr# tava zavisi od njihovedjelatnosti. 0rokersko dilerska dr# tva mo"# biti veoma mala ali i veoma velika islaba zavisno od to"a da li je njihova djelatnost #smjerena na manje "eo"ra sko podr# je ili na veliki prostor kao i broj i disperzija klijenata i vrsta posla.
1< 0rokersko dilerska dr# tva koja posl#j# sa instit# ionalnim investitorima koja po pravil# nis# "lomazna ali s# prostorno iroko raz"ranata
2< 0rokersko dilerska dr# tva #smjerena na male #la"a e koja imaj# razvijenaodjeljenja za prijem i izvr enje nalo"a. Ove vrste brokersko dilerskih dr# tavas# veoma esto vezana za banke ili tedioni e.
3< 0rokersko dilerska dr# tva #niverzalno" tipa s# #"lavnom velike i visokokapitalizovane inansijske instit# ije. One imaj# razvijene svoje #nk ijeor"anizovane kao posebna odjeljenja za tr"ovanje doma/im ak ijamadoma/im obvezni ama i inostranim hartijama od vrijednosti. $ okvir# svako"odjeljenja brokeri s# podijeljeni na "r#pe po "ranama djelatnosti i privrednoms#bjekt# sa ijim hartijama od vrijednosti tr"#j#21.
0rokersko dilerska dr# tva mo"# svoj# djelatnost obavljati na berzanskom ilivanberzanskom tr%i t# irom svijeta. Dahvalj#j#/i savremenim kom#nika ijskimsredstvima i intertemporalnoj karakteristi i inansijskih tr%i ta tr"ovanje se mo%e
obavljati 24 asa dnevno.Or"aniza ija brokersko dilerskih dr# tava zavisi od vi e aktora i oni pre
sve"a zavise od djelatnosti i vrste tr%i ta za koj# s# osnovana. Pored to"akonkretna #n#tra nja or"aniza ija zavisi i od slijede/ih aktoraF
1< vrste i broja klijenata kao iljne "r#pe2< vrste hartija od vrijednosti na koj# je dr# tvo orijentisano3< stat#sa na berzi4< sopstvene in ormati ke tehnolo"ije5< stepena kompj#terizovanosti tr%i ta
21 (irko Vasiljevi/ 0ranko Vasiljevi/ ejan (alini/F :inansijska tr%i ta &omisija za hartije odvrijednosti 2997. "odine str. 77.
6< vrste tr%i ta na koje je dominantno orijentisano - berza ili vanberzanskotr"ovanje
!< ostali pojedina ni aktori.
$n#tra nja or"aniza ija brokersko - dilersko" dr# tva zavisi od veli ine i broja navedenih aktora. $ na el# svako brokersko dilersko dr# tvo ima slijede/eor"aniza ijske dijeloveF
1< ?"$e ticio"o od%el%e"%e@ Ovo odjeljenje se bavi poslovima kojim se bave iinvesti ione banke. Ovo odjeljenje po pravil# posjed#j# velike brokerskek#/e. Ovo odjeljenje svoje poslovanje primarno obavlja na primarnom
inansijskom tr%i t#.2< A"alitič!o od%el%e"%e@ Ovo odjeljenje primarno se bavi poslovima analize
hartija od vrijednosti koje s# dominantne # poslovanj# dr# tva. Da #tvr)ivanjestanja i pro jene kretanja prinosa hartija od vrijednosti22 veoma s# bitne ta ne#lazne in orma ije. =naliti ka odjeljenja klijente obavje tavaj# o sadr%aj#njihovih analiza i kretanj# b#d#/e" prinosa. (e)#tim brokersko dilerskadr# tva ne smij# da "arant#j# b#d#/e prinose. *ad ovo" odjeljenja je direktno povezan sa radom odjeljenja za izvr enje nalo"a tako da bi se svaka dobijenain orma ija mo"la odmah realizovati na tr%i t#.
3< 0d%el%e"%e )a i)$r1e"%e "alo#a@ Ovo odjeljenje obavlja poslove prihvatanja iizvr avanja nalo"a. $ sl# aj# elektronskih berzi23 # kompj#terski sistem se#nose svi bitni poda i iz nalo"a. Davisno od metoda tr"ovanja odmah po#nos# nalo"a oni s# spremni za tr"ovanje. 'akon realiza ije nalo"a iobavljene transak ije brokerska k#/a obavje tava direktno klijenta ilinje"ovo" predstavnika o realizovanoj transak iji.
4< 0d%el%e"%e )a o*radu "alo#a@ Ovo odjeljenje obavlja poslove obra #naizvr enih transak ija sravnjenja transak ija i dostavlja potvrde klijentima. $obra #n# transak ija prikaz#j# se sve neophodne vrijednostiF k#poprodajna
ijena ; ijena koj# treba da plati ili vrijednost koj# treba da primi< iznos provizije za brokersko dilersko dr# tvo tro kovi berze porez i svi dr#"itro kovi vezani za odnosn# transak ij#.
5< (la#a%"a@ Ovo odjeljenje obavlja poslove saldiranja i poslove nakonsaldiranja. Ovo odjeljenje je od"ovorno za otvaranje ra #na hartija odvrijednosti ;nov ani i emisioni ra #n< kao i za nov ane ra #ne #n#tar brokersko dilersko" dr# tva.
6< 0d%el%e"%e )a e$ide"ci%u 8arti%a od $ri%ed"o t@ Ovo odjeljenje vodi dvije
posebne eviden ije i toFB4 eviden ij# hartija od vrijednosti koje brokersko dilersko dr# tvo posjed#je i
94 eviden ij# nov anih sredstava.Ovo odjeljenje vodi eviden ij# o svakom kretanj# hartija od vrijednosti kojese nalaze kod dr# tva kao i # okvir# samo" dr# tva.
!< 5aču"o$od t$o@ *e"istr#je sva nov ana kretanja vezana za izvr enetransak ije vr i akt#risanje naplat# i pla/anje provizije obra #n i isplat#zarada pla/anje dr#"ih tro kova poslovanja i naplat# dr#"ih prihoda i ostalihtro kova.
22
Prinos ;maksimiza ija prinosa< je osnovni motiv tr"ovanja23 ?lektronske berze s# naj e /i na in or"anizovanja berzansko" tr%i ta # savremenim tr%i nim#slovima. r"ovanje na berzi p#tem izvikivanja # savremenim tr%i tima "otovo i da ne postoji.
7< 0d%el%e"%e )a )a tupa"%e@ Ovo odjeljenje zast#pa klijente # poslovima sakompanijom ijih ak ija je on vlasnik. 'aime kada ak ionari ne mo"# dadirektno kom#ni iraj# sa ak ionarskim dr# tvom tada taj dio posla obavlja brokersko dilersko dr# tvo. &ada se klijent izjasni kako %eli da se zast#paj#nje"ovi interesi ovo odjeljenje te instr#k ije dostavlja sk#p tini ak ionara.
8< 0 tali di%elo$i dru1t$a@ +vako brokersko dilersko dr# tvo mo%e osnivati idr#"a odjeljenja zavisno od dominantnih i ostalih poslova kojim se bavi;odjeljenje za terenske poslove itd<.
2+ +>+ U-e03e 4e& .0s1!h pos&e-0!1.
0erzanski posredni i mo"# osnivati jedno ili vi e svojih #dr#%enja. $dr#%enja semo"# osnivati kao posebna nezavisna #dr#%enja # sklad# sa propisima domi ilnezemlje ili kao posebna #dr#%enja pri privrednim komorama. *ad i #nk ija #dr#%enjade ini e se +tat#tom. 'aj e /i razlozi za osnivanje #dr#%enja jes#F 1< #napre)enje berzansko" i vanberzansko" poslovanja 2< dono enje zajedni ko" kodeksa pona anja pra/enja po tivanja zajedni ki doneto" kodeksa pona anja or"anizovanjainterne str# ne ob#ke kao i str# ne ob#ke za klijente vo)enja re"istra berzanskih posrednika itd. $dr#%enja berzanskih posrednika s# slobodna dobrovoljna #dr#%enjakoja povez#je zajedni ki interes lanova #dr#%enja. &ada prestane postojatizajedni ki interes #dr#%enja prestaj# sa radom
&omisija za hartije od vrijednosti predstavlja nezavisno re"#latorno tijelo kojeobavlja odre)ene poslove na tr%i t# kapitala. +vaka zemlja po #"led# na &omisij# zavrijednosni e i berze += samostalno re"#li e nadle%nost komisije za hartije odvrijednosti ali s# njihove nadle%nosti veoma sli ne. 'aj e /e nadle%nost &omisije zahartije od vrijednosti s# # slede/im oblastimaF oblast koorporativno" #pravljanja #ak ionarskim dr# tvima odnosno sk#p me)#sobnih odnosa vlasnika i #pravlja a i povjerila a #re)enje tr%i ta kapitala kontrolom # esnika na njem# - berzanskih posrednika same berze za tita privatne svojine # oblik# korporativnih i d#%ni kihhartija od vrijednosti - kontrola re"istra hartija od vrijednosti itd..
&omisija hartije od vrijednosti bavi se i #re)enjem tr%i ta inansijskihderivata. Velika inansijska tr%i ta ;+= < obraz#j# posebn# komisij# koja se baviovom vrstom tr%i no" materijala.
&ako je &omisija za hartije od vrijednosti nezavisno re"#latorno tijelo i kako bi mo"la t# svoj# osnovn# i nepodijeljen# #nk ij# izvr avati ona mora imati potp#n# nezavisnost. Dbo" to"a &omisija za hartije od vrijednosti ima trojak#nezavisnostFI0s%!%#"!o0. 0#' pe&so0. 0# ! 5!0.0s!3s1#+
Instit# ionalna nezavisnost posti%e se time to se &omisije osnivaj# zakonomsa pre iznim #tvr)ivanjem nadle%nosti. 'ajve/i stepen instit# ionalne nezavisnosti posti%e se # sl# aj# kada lanove komisije postavlja imen#je parlament. 'i%i nivonezavisnosti posti%e se kada lanove komisije imen#je vlada a najmanji kad to inineko od ministarstava - ministarstvo inansija.
Personalna nezavisnost podraz#mijeva da lanovi komisije - komesari nesmij# biti izlo%eni nikakvim pritis ima i #ti ajima bilo koje vrste pa ni od samih
lanova komisije - komesara. (e)#tim personalna nezavisnost zavisi i od samo"karaktera lana komisije - komesara od nje"ovo" li no" pro esinalno" i moralno"inte"riteta. Dbo" to"a se pretpostavlja da /e personalna nezavisnost svako" lanakomisije komesara biti ve/a ako se on bira javno # parlament#.
:inansijska nezavisnost je ona nezavisnost koja # s# tini odre)#je #k#pn#nezavisnost. $koliko bi neka komisija imala i #nk ionaln# i personaln# nezavisnosta ako ne bi imala inansijsk# nezavisnost onda prethodne dvije nezavisnosti ne biimale nikakvo" smisla. :inansijska nezavisnost podraz#mijeva da rad komisije nesmije biti inansiran od strane dr%ave ili nekih dr#"ih izi kih ili pravnih li a koja s#zainteresovana za #nk ionisanje tr%i ta kapitala. *ad komisije inansira iz taksi kojenapla/#je za svoje #sl#"e. 'a taj na in rad ove komisije se birokratiz#je ali seistovremeno ostvar#je njena inansijska nezavisnost.
0erza predstavlja indirektn# tr"ovin# jer se klijenti ne pojavlj#j# na berzineko svoje investi ione i dr#"e interese ostvar#j# preko berzanskih posrednika. 'aj e /i berzanski posredni i jes# brokersko dilerska dr# tva. (e)#tim pored brokersko dilerskih dr# tava kao berzanski posredni i odnosno tr"ov i hartijama odvrijednosti javljaj# se i banke. Poznato je da s# banke # esni i na inansijskom tr%i t#kao instit# ije koje se bave poslovanjem - prijemom depozita i plasiranjem sredstava.Imaj#/i # vid# takv# injeni # # ilj# irenja inansijskih tr%i ta banke mo"# imatiovla /enja da se bave tr"ovinom hartijama od vrijednosti. (e)#tim svaka banka nemo%e da se bavi tr"ovinom hartijama od vrijednostima. +amo one banke koje isp#ne#slove koji se zahtijevaj# i od brokersko dilerskih dr# tava mo"# da se bave poslovima tr"ovine hartijama od vrijednosti.
&ada banka dobije dozvol# za rad odnosno kada dobije dozvol# za tr"ovin#hartijama od vrijednosti ona postaje o/ .79e0. 4.01.'' o zna i da tr"ovinomhartijama od vrijednosti mo"# da se bave samo ovla /ene banke.
+avremena inasijska tr%i ta podraz#mijevaj# i odre)ene spe ijalizovane banke. Eedna od spe ijalizovanih banaka na inansijskom tr%i t# je iK.s%o-! 4.01..&astodi ili skladi na banka je banka koja se bavi #vanjem i #pravljanjemhartija od vrijednosti za ra #n njihovih vlasnika koji s# joj klijenti. 'a robnom tr%i t# postoje skladi ta koja #vaj# rob#. 'a inansijskom tr%i t# #nk ij# skladi taodnosno #vanja i #pravljanja hartijama od vrijednosti vr e kastodi banke. Dbo" to"ase # evro kontinentalnoj literat#ri ove banke nazivaj#de "zitne banke.
,entralni re"istar predstavlja jo jedno nezavisno re"#latorno tijelo # okvir#inansijskih tr%i ta. ,entralni re"istar se mo%e de inisati kao instit# ija odnosno
nezavisno re"#latorno tijelo koja vodi jedinstven# eviden ij# o izdatim hartijama odvrijednosti i njihovim vlasni ima i obavlja klirin" i saldiranje hartija od vrijednosti inov a nakon obavljanja tr"ovinskih transak ija na inansijskom tr%i t#.
,entralni re"istri "otovo svih zemalja pridr%avaj# se osnovnih me)#narodnihstandarda. Ovi standardi sadr%ani s# # pravilima klirin"a i saldiranja hartija odvrijednosti i nov a a koji s# prepor# eni od (e)#narodne or"aniza ije &omisijahartija od vrijednosti.
'ajva%niji prin ipi kojima # svom rad# r#kovode svi ,entralni re"istri s# slede/iFVP prin ip istovremene ispor#ke hartija od vrijednosti sa pla/anjem< obavljanje
saldiranja # okvir# propisano" roka za saldiranje saldiranje # realnom vremen# %#lo"a entralno" re"istra kao #niverzalne strane # transak iji #pravljanje rizikomodnosno "arantovanje #spje nosti okon anja transak ija i eleminisanje ne%eljenih#ti aja na okon anje i neopozivost saldiranja.
Osnovni iljevi entralno" re"istra sadr%ani jeste o #vanje po#zdanosti ta nosti isi"#rnosti podataka o vlasni tv# hartija od vrijednosti za ra #n izdavao a s jednestrane i sa stanovi ta vlasnika hartija od vrijednosti sa dr#"e strane obezbje)enjesi"#rno" bla"ovremeno" ta no" i pre izno" prenosa vlasni tva nad hartijama odvrijednosti sa staro" na novo" vlasnika p#tem elektronsko" zapisa odr%avanje irazvoj sistema re"istrovanja deponovanja i evidentiranja prometa hartija odvrijednosti # sklad# sa tr%i nim razvojem i razvojem in orma ionih sistema potp#no po tivanje zakona i dr#"ih propisa i potp#na saradnja sa nadle%nim dr%avniminstit# ijama za hartije od vrijednosti instit# ijama nadle%nih za obavljanje platno" prometa instit# ijama za obavljanje tr"ovine hartijama od vrijednosti i dr#"im
# esni ima na inansijskom tr%i t# posebno na tr%i t# hartijama od vrijednosti.
P!%.03. . /3e64#
1. 2"je su (un#cije 2"misije za hartije "d vrijedn"sti02. )bjasniti djelatn"st #"misije za hartije "d vrijedn"sti'3. U čemu se sast"ji nezavisn"st 2"misije za hartije "d vrijedn"sti i #"je
vrste nezavisn"sti "sjeduje 2"misija za hartije "d vriejdn"sti04. U čemu je značaj Me!unar"dne "rganizacije #"misija za hartije "d
vrijedn"sti0
5. :ta je djelatn"st br"#ers#"-dilers#ih društava06. :ta je (un#cija 2ast"di ban#e0
!. :ta je t" i #"ja je (un#cija 3entraln"g registra07. 2"ji su rinci i rada 3entraln"g registra08. :ta su ciljevi 3entraln"g registra019. 2"je vrste usluga ruža 3entralni registar011. <a #"ji način se hartije "d vrijedn"sti registruju u 3entraln"m
.od%ela rada "a ta%e )*o# čo$e!o$e !lo"o ti da e trampi'ra)me"%u%e i tr#u%e %ed"om t$ari )a dru#u4 ,a !lo"o t %e "e1to 1to %e )a%ed"ič!o $im l%udima' i 1to"e po to%i "i !od %ed"e dru#e ži$oti"%e C Di!o "i!ada "i%e$idio p a !a!o $i%e "o i a"am%erom ra)m%e"%u%e !o t )a"e1to dru#o4
A-.$ S$!%' Bo,.%s%/o 0."!3. ( +,+
3. BERZANSKO POSLOVANJE
3.1. Po3.$ ! /&s%e %&6!7%. 1.p!%. .
*adi potp#no" raz#mijevanja tr%i ta kapitala potrebno je prethodno de inisati pojam kapitala. &apital se mo%e de inisati sa vi e aspekata. +a aspekta kompanijekapital ;engl' ca ital < se mo%e de inisati kao proizvodni inila koji je dio lj#diodnosno # #%em smisl# kapital ine sredstva za rad ;kapitalna dobra< i predmeti radaodnosno #k#pnost kapitalnih dobara kojim raspola%e odre)ena kompanija ili privreda.$ ra #novodstvenom smisl# kapital se mo%e posmatrati kao vi ak imovine # odnos#na obaveze. +a stanovi ta inansijkih tr%i ta pod kapitalom se podraz#mijevaj#razli iti obli i d#"oro nih inansijskih instr#menata odnosno #k#pan iznos odlo%nenov ane potro nje na rok d#%i od jedne "odine. akle pod trži1tem !apitala podra)umi%e$a e m%e to učel%a$a"%a ili po$e)i$a"%a po"ude i potraž"%e )ara)ličitim o*licima du#oroč"i8 2i"a" i% !i8 i" trume"ata E2i"a" i% !i i" trume"tiči%a %e roč"o t duža od #odi"e da"a34
r%i te kapitala se mo%e podeliti na%&6!7%e o4/e 0!".' %&6!7%e h!po%e1. ! %&6!7%e.1"!3. . ,rži1te o*$e)"ica podraz#mijeva tr"ovin# d#"oro nim d#%ni kim hartijamaod vrijednosti koji izdaj# ;emit#j#< razli iti s#bjekti sa razli itim rokovima alinajkra/i rok mora biti d#%i od "odin# dana.,rži1te 8ipote!a predstavlja tr%i te "dje setr"#je hipotekarnim kreditima i hartijama od vrijednosti koje se baziraj# na hipote i
na imovin# izdavao a ;emitenta< te hartije ili nje"ovo" "aranta.,rži1te a!ci%a predstavlja tr%i te na kome se tr"#je vlasni kim hartijama od vrijednosti.r%i te kapitala dijeli se i prema tome da li se inansijski instr#menti koji s#
predmet inansijskih transak ija prvi p#t nalaze na tr%i t# ili ne odnosno da je jedanod # esnika na inansijskom tr%i t# ori"inalni vlasnih inansijsko" instr#menta;emitent< ili je rije o preprodaji inansijsko" instr#menta sa kojim se ve/ tr"ovalo. +aovo" aspekta tr%i te kapitala se dijeli nap&!$.&0o ! se1#0-.&0o+
.rimar"o trži1te !apitala E engl' Primar= ca ital mar#et 3 predstavlja prometinansijskih instr#menata izme)# ori"inalno" vlasnika ;emitenta< i prvo" investitora.
$ pravil# na primarnom inansijskom tr%i t# klj# n# #lo"# imaj# veliki investitori;banke osi"#ravaj#/a dr# tva penzioni i investi ioni ondovi i sli no<. ?mitent
hartija od vrijednosti na primarnom inansijskom tr%i t# emit#je hartije od vrijednosti
# ilj# prik#pljanja dodatnih sredstava. Ove aktivnosti esto nis# dost#pne javnosti jer se transak ije odvijaj# direktno izme)# emitenta i investitora.
7e!u"dar"o trži1te !apitala ;engl' Sec"ndar= 3a ital Mar#et < ob#hvata svekasnije k#poprodaje ve/ emitovanih inansijskih instr#menata i predstavlja dalji %ivothartija od vrijednosti sa kojim sem svojih obaveza prema vlasnik# hartija odvrijednosti ori"inalni emitent nema direktne veze.24 +ek#ndarno tr%i te kapitala mo%ese de inisati i kao ekonomski prostor odnosno # savremenim #slovima milje nakome se tr"#je d#"oro nim inansijskim instr#mentima za razlik# od primar"o#trži1ta !apitalakoji predstavlja ekonomski prostor odnosno milje "dje se mobili ekapital emitovanjem d#"oro nih hartija od vrijednosti.
3.2. Be& .0s1o %&6!7%e
3.2.1. Po3.$ ! /&s%e se1#0-.&0o, %&6!7%. 1.p!%. .
+ek#ndarno tr%i te kapitala ;Sec"ndar= 3a ital Mar#et < predstavlja milje na komese tr"#je d#"oro nim inansijskim instr#mentima. Primarno tr%i te kapitala ; Primar=3a ital Mar#et5 predstavlja ono tr%i te na kome ekonomski s#bjekti mobili # kapitalizdavanjem ;emisijom< d#"oro nih inansijskih instr#menata.
Imaj#/i # vid# da se na sek#ndarnom tr%i t# kapitala tr"#je d#"oro niminansijskim instr#mentima koji s# emitovani na primarnom tr%i t# kapitala proizilazi
da s# ova dva tr%i ta me)#zavisna. 'jihova me)#zavisnost se sastoji # tome dasek#ndarno tr%i te ne mo%e postojati bez primarno" tr%i ta dok primarno tr%i te mo%esasvim samostalno postojati bez sek#ndarno" tr%i ta kapitala.
Ova dva tr%i ta s# povezana mno"im vezama. 'a primjerF ormiranje ijeneinansijsko" instr#menta na sek#ndarnom inansijskom tr%i t# #ti e na ijen#
emisije IPO < ? "itial pu*lic o22eri"# & ?.0 redstavlja rv" emit"vanje a#cija' nicijaln"m javn"m "nud"m se smatra transa#cija utem #"je #"m anija izne#"g zatv"ren"g "bli#a relazi u "tv"ren" a#ci"nars#" društv"' P"stu #"m P) "bavlja se #"r "rativizacija #" itala čime se "n izražava #r"z br"j ivrijedn"st a#cija' nicijalna javna "nuda se u veli#"m br"ju slučajeva"bavlja utem "t isivanja emisije +under*riting5' nvestici"na ban#a ili
br"#er #"ji "t isuje emisiju "bavezuje se na "t#u a#cija "d izdava"ca "d"g"v"ren"j cijeni% stim da ih "dmah r"daje " viš"j cijeni i na taj način"stvaruje zaradu' ;rugi način je izb"r agenta emisije čiji zadata# jeste r"m"cija atra#tivn"sti emisije i ulaganja u a#cije #"je su d"stu ne javn"sti%bez "baveze "t#u a emit"vanih a#cija' Dest" se dešava da sama investici"naban#a nije u m"gu&n"sti ili ne želi da reuzme ci" rizi# emisije i r"dajea#cija' Tada se "brazuje Sindi#at "t isni#a #"ji redstavlja gru uinvstici"nih ban#ara i br"#era +under*ritera5 #"ji učestvuju u r"daji emisije%a #"ji su v"!eni "d jedn"g "t isni#a lidera Sindi#ata< inansijskihinstr#menata na primarnom tr%i t#. Ili kapitaliza ija kompanije na
24 ejan 0. Ho ki/ i 0o ko ivkovi/F :inansijska tr%i ta i instit# ije ?konomski ak#ltet 0eo"rad 299!."odine str. 43.
sek#ndarnom tr%i t# predodre)#je e ikasnije pribavljanje dodatno" kapitalana primarnom tr%i t# itd.
25
+ek#ndarno tr%i te kapitala mo%e biti or"anizovano kao berza ;engl' St"c# .xchange< ili kao altersko ;engl' )ver the 3"unter mar#et 1 )T3 < ili O , tr%i te.*azvoj inansijskih tr%i ta i razvoj in orma ionih tehnolo"ija doprinio je da velikiinvestitori obavljaj# tr"ovin# neposredno koja se nakon to"a # ilj# re"istrovanja pon#de i tra%nje prijavlj#je berzi. Ovaj oblik tr"ovanja esto se nazivačetvrt" tržište;engl' F"urth Mar#et <. $ literat#ri se esto sre/e nazivdrug" tržište ;engl' Sec"nd Mar#et5 koje ozna ava berze na kojima se tr"#je hartijama od vrijednosti ekonomskimanje sna%nih s#bjekata kao i naziv tre/e tr%i te ;Third Mar#et < koje ozna ava
altersko tr%i te za promet inansijskih instr#menata novih tehnolo ki savremenihmanjih s#bjekata26. 'ajve/e na ionalno sek#ndarno tr%i te je po pravil# berza. 0erza predstavlja or"anizovano tr%i te na kome se kao tr"ov i pojavlj#j# brokersko dilerskadr# tva ;berzanski posredni i< na kome se tr"#je odre)enim standardizovanimtr%i nim materijalom po standardizovanim pro ed#rama. +tandardizovane pro ed#re predstavljaj# pravila koja #tvr)#je svaka berza.
0erzanski posredni i s# tr"ov i koji tr"#j# na berzi. Oni mo"# biti dr# tva brokersko" ili dilersko" tipa.
'a berzi se tr"#je tr%i nim materijalom koji predstavlja sve vrste hartija odvrijednosti kojima se tr"#je na berzi.
0erza kao mjesto s#sretanja pon#de i potra%nje # savremenim #slovima ne predstavlja izi ko mjesto "dje se obavlja tr"ovina ve/ ona predstavljakom#nika ijski milje za koji s# propisana odre)ena pravila pona anja i tr"ovanja kaoi kontrola tih pravila a sve # ilj# ostvarenja si"#rno" i po#zdano" tr%i ta.
+ek#ndarno tr%i te kapitala ob#hvata pro es istovremeno" investiranja ideinvestiranja. 'aime vlasni i kapitala ;d#"oro nih hartija od vrijednosti< prodaj#svoje inansijske instr#mente novim vlasni ima tako da se istovremeno realiz#je post#pak i investiranja i deinvestiranja. Postoji visoka korela ija i #slovljenost primarno" i sek#ndarno" tr%i ta kapitala. +ek#ndarno tr%i te kapitala ne mo%e
postojati bez postojanja primarno" tr%i ta kapitala. +a stanovi ta ijene hartija odvrijednosti ova dva tr%i ta imaj# jo slo%eniji odnos. 'aime ijena hartija odvrijednosti na sek#ndarnom tr%i t# kapitala #ti e na emisioni poten ijal na primarnomtr%i t# kapitala tj. kapitaliza ija prinosa na sek#ndarnom tr%i t# kapitala #slovljavanje"ov# pozi ij# na primarnom tr%i t# kapitala.
'a sek#ndarnom tr%i t# kapitala ormira se ijena emitovanih hartija odvrijednosti. $ estvovanje veliko" broja kompanija sa velikim brojem hartija odvrijednosti na sek#ndarnom tr%i t# kapitala dovodi do ormiranja ijene #k#pne pon#de i tra%nje to ima za posledi # sni%avanje ijene kapitala odnosno ormiranjanje"ove objektivne ; er< tr%i ne ijene.25 Eovo EednakF :inansijska tr%i ta 0eo"radska poslovna kola 299!. "odine str 278.260ranko Vasiljevi/F Osnovi inansijsko" tr%i ta Davet 2996. "odine str. 188.
*azvoj i prod#bljivanje tr%i ta #ti e na si"#rnost tr"ovine s jedne strane a javnosti ekonomskih transak ija obezbje)#je dost#pnost svih in orma ija svim# esni ima na tr%i t# s dr#"e strane. +ve to ima za posljedi # smanjenjatransak ionih tro kova. :ormiranjem ijene inansijsko" instr#menta na sek#ndarnomtr%i t# kapitala a istovremeno se #tvr)#je i prinos to" instr#menta odnosno tr%i no"materijala ;tr"ovina inansijskim instr#mentima na sek#ndarnom inansijskom tr%i t#motivisana je pro jenom b#d#/e" prinosa<.
+ek#ndarno tr%i te kapitala obezbje)#je likvidnost kompanija jer se inansijskiinstr#menti veoma lako pretvaraj# # "otov nova . Pored to"a sek#ndarno tr%i tekapitala predstavlja sredstva za trans er vlasni tva sa jedno" na dr#"o" vlasnika kaotrans er dohotka bez neposredno" #ti aja na pro es proizvodnje odnosno djelatnostikompanije. P#tem berzanskih transak ija # esni i na sek#ndarnom tr%i t# kapitalaostvar#j# "#bitak ili dobit bez #ti aja na rez#ltate rada kompanija.
*+*+ V.04e& .0s1o 7. %e&s1o %&6!7%e
+am naziv altersko ili O , tr%i te ;)ver the 3"unter Marcet 1 )T3 < poti eiz najrazvijenije" inansijsko" tr%i ta - tr%i ta += jer s# se # ranijem period# hartijeod vrijednosti prodavale na alterima banaka. $ savremenim tr%nim #slovima
altersko tr%i te predstavlja spe ijalizovano tr%i te za d#"oro ne hartije od vrijednostikoje nis# primljene na listin" na berzama iz najmanje dva razlo"aF
1< zbo" to"a to emitenti nis# isp#nili kriterij#me koje je propisala berza koje jeneophodno isp#niti da bi se odnosna hartija od vrijednosti kotirala na berzi
2< ako emitenti ne %ele da se njihova hartija od vrijednosti kotira na berzi.
*azlozi koji emitenta motivi # da se nje"ove hartije od vrijednosti ne kotiraj#na berzi mo"# bitiF
1< ako je ak ionarsko dr# tvo zatvoreno za nove lanove2< ako menad%eri %ele da izbje"n# mo"#/nost da b#d# smjenjeni zbo" otk#pa
kompanije od strane novih vlasnika3< ako kompanija nema dovoljno kvalitetne i pre izne podatke o poslovanj# i
sli no<.
Haltersko ili kako se jo naziva mre%no tr%i te danas predstavlja de entralizovan#
i hijerarhijski #re)en# mre%#. ,ijena tr%i nih instr#menata na ovom tr%i t# nije jedinstvena i ona se ormira na vi e mjesta. Prist#p na ovo tr%i te p#tem me)#sobno povezanih kom#nika ijskih linija ima veliki broj posrednika. Eedini #slov za # e /ena ovom tr%i t# jeste da ijena inansijsko" instr#menta b#de prihvatljiva -konk#rentna. +vaki diler koji # estv#je na ovom tr%i t# mora biti spreman da po pon#)enoj ijeni k#pi ili proda odre)eni inansijski instr#ment. =#k ija kao metodtr"ovine nije zast#pljena na ovom tr%i t# ve/ se javlja kom#nika iona mre%a kaonjen s#pstit#t a ijene se ormiraj# konk#ren ijom izme)# market mejkera2!.
Osnovni nedostatak ovo" tr%i ta je to na nestabilnost tr%i ta rea"#je pove/anjemmar"ine izme)# k#povne i prodajne ijene. $ += sinonim za ovo tr%i te je mre%a2! (irko Vasiljevi/ 0ranko Vasiljevi/ ejan (alini/F :inansijska tr%i ta &omisija za hartije odvrijednosti 2997 str. 349.
'a ionalno" #dr#%enja dilera hartijama od vrijednosti ;'=+ < poznatija kao '=+ =B ; <ati"nal >ss"ciati"n "( Securities ;ealers >ut"mated Eu"tati"ns< nakome se # svakom tren#tk# mo"# na/i ijene po kojima se n#de ili tra%e pojedini
inansijski instr#menti. Ovaj sistem predstavlja najve/i se"ment vanberzansko" tr%i ta# += .
'a berzi se tr"#je odre)enim standardizovanim inansijskim instr#mentima. a bise omo"#/ila tr"ovina odre)enim inansijskim instr#mentima neophodno je da oni b#d# primljeni #klj# eni na listin" ;listing <. Dadatak listin"a je da se na berzanskomtr%i t# na)# to kvalitetnije hartije od vrijednosti. $slove za prijem inansijskihinstr#menata na listin" propis#je svaka berza pojedina no ;naj e /e Pravilnikom olistin"#< i oni s# stro"i na svim berzama.
*obne berze p#tem listin"a obezbje)#j# robe koje imaj# reprezentativan ide inisan kvalitet s jedne strane i dovoljne koli ine s dr#"e strane. Dbo" to"a robne berze razvijaj# sopstvene or"aniza ijske dijelove koji imaj# zadatak da provjeravaj#koli in# i kvalitet roba koje s# predmet tr"ovanja. *obne berze sa d#"om tradi ijoms# razvile sopstvene standarde koje robe moraj# isp#njavati da bi dospjele na berzansko tr%i te. $ novije vrijeme robne berze #nk ij# provjere i #tvr)ivanja stanjakvaliteta i kvantiteta roba koje s# poten ijalni predmeti tr"ovanja na berzi obavljaj#spe ijalizovane a"en ije. Mesto se ove a"en ije nazivaj# ovla /ene berzanskea"en ije. ako naprimjer za *#m#nsk# robn# berz# poslove provjere kvaliteta ikvantiteta roba koje s# poten ijalni predmeti tr"ovanja na berzi obavlja a"en ija R"mc"ntr"l'
Prijem roba na berz# mo"#/e je samo po osnov# izdavanja odre)eno" serti ikataod strane odre)ene ovla /ene a"en ije ili od same berze. Izdavanje serti ikata ima za
ilj obezbje)enje si"#rnosti tr"ovanja na berzi. +erti ikat podraz#mijeva da /e se na berzi tr"ovati odre)enom koli inom roba ta no propisano" kvaliteta. 'a taj na inobezbje)#je se istovremeno i si"#rnost i od"ovornost za predmete tr"ovanja. 'aimeako bi se do"odilo da odre)ena koli ina robe nije ono" kvaliteta ili da ne postojekoli ine koje s# deklarisane # serti ikat# onda za takvo stanje od"ovara izdavalaserti ikata.
Da berzansko tr"ovanje robama veoma je va%no prila"o)avanje proizvoda#svojenim berzanskim standardima. a bi se izbje"le sit#a ije # kojima kvalitet robane od"ovara propisanim standardima napla/#j# se odre)ene boni ika ije prilikom pre#zimanja robe. (e)#tim samo pla/anje boni ika ija ima za ilj da se #naprijed#pozore oni koji bi %eljeli da tr"#j# robama koje s# ispod propisano" berzansko"kvaliteta. Pla/anje boni ika ija jeste mjera koja mora da b#de iz#zetak i mjera preventivno" karaktera za ostale # esnike # berzanskom tr"ovanj#. 'aime #koliko bise praksa pla/anja boni ika ija pojavljivala esto i # d#%em vremenskom period#onda bi takva sit#a ija dovela # pitanje osnovni post#lat berzansko" tr"ovanja a to je povjerenje i si"#rnost. Dbo" to"a berza mora da obezbjedi da # pro es# berzansko"tr"ovanja mo"# da # estv#j# samo robe propisano" standardizovano" kvaliteta.
Istovremeno sa obezbje)enjem kvalitetnih serti ikata i standarda roba kojima setr"#je na robnim berzama berza ima obavez# da svoje standarde prila"o)avanajsavremenijim i najve/im svjetskim berzama. $ sl# aj# inte"ra ije sa nekimstranim berzama pro es standardiza ije i kvaliteta roba mora biti potp#no #sa"la en.
*obne berze ne ormiraj# razli ite listin"e ;listin" = 0 i sli no< ve/ se na robnim berzama tr"#je robama prvo" kvaliteta dr#"o" kvaliteta itd. a to # stvari ima ist##lo"# kao i razli iti listinzi na berzama e ekata.
0erza ima posebn# #lo"# kada se radi o posebnim standardizovanim terminskim#"ovorima. ada berza mora da #spostavi vez# izme)# listin"a hartija od vrijednosti ia"en ije ;ili svoje sopstvene sl#%be< koje vr e provjer# kvaliteta i kvantiteta roba kojes# predmet tr"ovanja na robnim berzama. 0erza mora da #tvrdi poten ijalne poslovnemo"#/nosti izdavao a terminsko" #"ovora odnosno mo"#/nost proizvodnje pokvalitet# i kvantitet# predmeta k#poprodaje na terminski na in.
a bi se neke hartije od vrijednosti listirale na berzi one moraj# da isp#ne op te#slove kao to s#F
1< da imaj# sva ormalna obilje%ja hatrija od vrijednosti koja s# propisanadomi ilnim zakonodavstom ;naj e /e Dakonom o hartijama odvrijednosti i propisima koje donosi &omisija za hartije od vrijednosti<
2< da s# slobodno prenosive3< da se zahtjev za listiranje hartija od vrijednosti odnosi na sve hartije od
vriejdnosti iste klase.
$z zahtjev za listiranje hartija od vrijednosti izdavala hartija od vrijednostinaj e /e ;svaka berza propis#je svoje spe i i ne #slove< podnosi slede/adok#mentaF 1. Prospekt i rje enje komisije za hartije od vrijednosti o odobrenj# prospekta2. bilans stanja bilans #spjeha i Izvje taj ovla /eno" revizora za prethodne tri
"odine3. dok#ment o #pis# hartija od vrijednosti kod entralno" re"istra4. odl#k# nadle%no" or"ana o emisiji hartija od vrijednosti5. javni poziv za #pis i k#povin# hartija od vrijednosti
6. "aran ij# ako je emisija hartija od vrijednosti "arantovana!. odl#k# nadle%no" or"ana izdavao a hartija od vrijednosti o podno enj#zahtjeva za prijem na berzansko tr%i te. Dahtjev za prijem na berzanskotr%i te sadr%iF vrst# klas# serij# ,:I kod i I+I' broj hartija od vrijednosti broj ;koli ina hartija od vrijednosti<
7. kopij# #"ovora sa bankom sa kojom se vr i distrib# ija hartija od vrijednosti8. kopij# #"ovora sa a"entom ili pokroviteljem emisije19. dokaz o ispla/enim dividendama za posljednje tri "odine11. izjav# da prema direktor# ;izdavao #< ili kompaniji nis# pred#zimane mjere
od strane &omisije za hartije od vrijednosti12. izjav# nadle%no" or"ana izdavao a da posl#je # sklad# sa zakonom i
Pored ovih dok#menata 0erza mo%e da tra%i dostavljanje i dr#"ih dok#menata poosnov# kojih bi se mo"ao donijeti zaklj# ak o listiranj# hartija od vrijednosti.
odatna dok#menta mo"# biti slijede/aF
1< izvje taj o prodatim hartijama od vrijednosti iz prethodnih emisija2< dodatne analize ovla /eno" revizora an"a%ovano" od strane podnosio azahtjeva za listin"3< podatke o likvidnosti izdavao a4< podatke o d#"oro nim obavezama izdavao a a koje dospijevaj# # tek#/oj
"odini5< podatke o teretima na imovini kompanije6< podatke o zahtjevima za kota ij# hartija od vrijednosti na dr#"im berzama i
odl#ke te berze o odbijanj# zahtjeva za kota ij#
&ada s# # pitanj# zahtjevi za prijem na listin" dr%avnih hartija od vrijednosti onda je t# sit#a ija ne to dr#"a ija. 'aime dr%ava kao prvoklasni d#%nik #z zahtjev zalistin" naj e /e dostavlja slijede/a dok#mentaF
1. odl#k# nadle%no" or"ana za izdavanje hartija od vrijednosti2. tekst javno" poziva za #pis i k#povin# hartija od vrijednosti3. odl#k# nadle%no" or"ana o podno enj# zahtjeva za listin"4. izvje taj o vrijednosti prodatih hartija od vrijednosti iz prethodnih emisija.
akle dr%avne hartije od vrijednosti ne mo"# biti primljene na listin" bez podno enja od"ovaraj#/ih dok#menata koji se podnose po pro ed#ri koja va%i za sves#bjekte koji %ele da se njihove hartije od vrijednosti listiraj# na berzi. o je jo jedanod dokaza da berza obezbje)#je ravnopravnost svih # esnika na berzanskom tr%i t#.Potp#no je jasno da dr%ava kao prvoklasni d#%nik kao kreator jelok#pno" privredno" ambijenta ne mora da dostavlja sva dok#menta kao ostali privrednis#bjekti.
Podnosila zahtjeva za listiranje na berzi od"ovoran je za istinitost ivjerodostojnost podataka koje dostavlja #z zahtjev.
Dahtjev izdavao a hartija od vrijednosti ne/e biti razmatran # slijede/im #slovimaF
1. ako se hartije od vrijednosti nalaze na listin"# dr#"e berze # zemlji2. ako je prenosivost hartija od vrijednosti na bilo koji na in o"rani ena
3. ako se #klj# enjem na berz# emitovanih hartija od vrijednosti remete odnosina inansijskom tr%i t#4. ako je &omisija za hartije od vrijednosti izdavao # privremeno zabranila ili
ob#stavila rad vezan za hartije od vrijednosti5. ako postoje nezakonitosti # rad# koje je objavila &omisija za hartije od
vrijednosti i6. # svim dr#"im #slovima kada &omisija za kota ij# o ijeni da se kota ijom
nekih hartija od vrijednosti #"ro%ava poslovanje berze.
0erze e ekata ormiraj# ve/i ;najve/e berze veoma veliki broj listin"a< brojlistin"a. Da svaki listin" propisani s# posebni kriterij#mi. 'ajve/a svetska berza
e ekata 'j#jor ka berza ; < S. 1 <e* "r# St"c# .xchange< kaja propis#je ve/i
razli itih listin"a. $slovi za listiranje na ovoj berzi ;najvi i listin" =< s# veomastro"i. Postoji vi e kriterij#ma koje treba zadovoljiti kao to s#F
prihod pre oporezivanja # prethodnoj "odini - 2 5 miliona dolaraprihod pre oporezivanja # protekle tri "odine - 6 5 miliona dolaraneto iksna aktiva najmanje - 17 miliona dolaranajmanje 1 1 milion emitovanih ak ija # posjed# investitoravrijednost #k#pno" broj ak ija kojima se tr"#je mora da iznosi 17
miliona dolaranajmanji broj ak ionara - 2999 od kojih svaki mora da posjed#je
najmanje 199 ak ija.
'a listin"# = 'j#jor ke berze nalazi se 39 kompanija.
'akon isp#njenja #slova za listin" na nekom od listin"a berza napla/#jetaks# 'a '#jor koj berzi taksa se napla/#je # iznos# doR. 49.999 do 59.999
0eo"radska berza je propisala dva listin"a = i 0 sa razli itim kriterij#mimakoje kompanije moraj# da isp#ne #koliko %ele da se listiraj# na 0eo"radskoj berzi.
&riterij#mi za listiranje kompanija na 0eo"radskoj berziF
Propisani #slovi >istin" = >istin" 0(inimalan iznos kapitala 29 miliona ?$*= 4 miliona ?$*=(inimalno vrijeme poslovanjakompanije
36 mjese i 24 mjese a
Izvr ena revizija inansijskihizvje taja
Izvr ena revizijainansijskih izvje taja po(*+ i (+:I sa pozitivnim mi ljenjem bezrezerve
Izvr ena revizijainansijskih izvje taja po(*+ i (+:I sa pozitivnimmi ljenjem bez rezerve
(inimalan stepen distrib# ijeak ionarsko" kapitala
najmanje 25K ak ija da senalazi # slobodnm promet#ili da je 19.999.999 e#ra #vlasni tv# 599 ak ionara
najmanje 25K ak ija da senalazi # slobodnm promet#ili da je 2.999.999 e#ra #vlasni tv# 259 ak ionara
Prethodno tr"ovanje ;ako sezahtjev za listin" podnosi za
hartije sa kojim se ve/ tr"ovalo<
a je # poslednjih 6mjese i dnevni promet
iznosio najmanje 599.999*+ da je # posljednjih 6
mjese i prosje no dnevnoobavljano najmanje 5transak ija
&orporativno #pravljanje $svojen kodekskorporativno" #pravljanjaispla/ene dividende po prioritetnim ak ijamakvartalno izvje tavanjeinternet strani a nasrpskom i en"leskom
$svojen kodekskorporativno" #pravljanjaispla/ene dividende po prioritetnim ak ijamakvartalno izvje tavanje.
ra #novodstvenih izvje tajaVeli ina kapitala 19.999.999 &( 3.999.999 &((inimalna veli ina emisije 1.999.999 &( 1.999.999 &(Postotak klase ak ija # javnosti 'ajmanje 15 K 'ajmanje 15 K0roj imala a ak ije 199 59
a postoji internet strani ana kojoj s# dost#pnein orma ije o emitent# naen"leskom jezik#
,ilj listiranja hartija od vrijednosti na berzama jest pove/anje obima tr"ovanjasi"#rno i stabilno tr"ovanje obezbje)enje javnosti i ravnopravnosti svih # esnika natr%i t#. (e)#tim poreme/aji koji se de avaj# na pojedinim berzama "otovo zakonitose prenose na dr#"e berze i imaj# veliki zna aj na privredne tokove i privred# #
jelini. Isk#stva iz doba berzansko" kraha tridesetih "odina pro lo" vijeka najbolje otome svjedo e. *azvoj savremenih kom#nika ija i in ormisanja #ti e da pojedina ni poreme/aji veoma sna%no i "otovo tren#tno #ti # na #nk ionisanje dr#"ih berzi idr#"ih tr%i nih se"menata pa i privrede # jelini. Dbo" to"a berze imaj# obavez# da pred#zimaj# sve potrebne mjere da bi se event#alno nastali poreme/aji #bla%ili ili
potp#no eleminisali i obezbjedilo stabilno inansijsko tr%i te i stabilni privredniambijent.
$ "r#pi mjera koje berza pred#zima # ilj# obezbje)enja stabilno"#nk ionisanja inansijsko" tr%i ta berza mo%e da privremeno ob#stavi tr"ovanje svim
ili samo nekim hartijama od vrijednosti # slede/im sl# ajevimaF1. ako to zahtjeva izdavala hartija od vrijednosti2. ako tr"ovanje odre)enim hartijama od vrijednosti izaziva poreme/aj
na tr%i t#3. #koliko se ob#stavljanjem tr"ovanja tite interesi # esnika na tr%i t#4. #koliko izdavala kr i i zlo#potrebljava akta berze5. #koliko postoje radnje koje predstavljaj# manip#la ij# hartijama od
vrijednosti6. ako do)e do zna ajno" poreme/aja # poslovanj# izdavao a hartija od
vrijednosti!. ako postoji onemo"#/avanje prenosa vlasni tva na hartijama od
vrijednosti7. ako nastane teta za lanove berze k#p e i prodav e hartija od
vrijednosti8. ako ne postoji tr"ovina hartijama od vrijednosti odre)eni vremenski
period ;naj e /e 6 mjese i<19. ako izdavala podnese zahtjev za isklj# enje sa berze11. ako izdaval prestane da isp#njava neke od kriterij#ma za listiranje12. ako izdavala pov# e hartije od vrijednosti ili im istekne rok
;obvezni e<13. ako do)e do nar# avanja povjerenja # tr"ovin# hartijama od
vrijednosti14. ako je nad izdavao em otvoren post#pak ste aja15. ako do)e do stat#snih poreme/aja izdavao a16. ako izdavao ne isp#njava svoje obaveze # vezi sa izvje tavanjem i
obavje tavanjem berze1!. ako do)e do #tvr)ivanja nepravilnosti nakon kontrole i17. # svim dr#"im sl# ajevima kada se #"ro%ava stabilno i er tr%i no
poslovanje.
&omisija za listin" rje enjem donosi odl#k# o brisanj# hartija od vrijednosti salistin"a berze. Ona tako)e mo%e donijeti odl#k# da se hartije od vrijednosti preba e sa
vi e" na ni%i listin" ili da se #klj# e na slobodno berzansko tr%i te.
3.5. P&ospe1%
&ao to smo vidjeli jedan od najva%nijh dok#menata koje izdavala podnosi radi prijema hartija od vrijednosti na listin" berze je prospekt. Prospekt se veoma estonaziva i li nom kartom kompanije na koji na in investitori mo"# da do)# donajneophodnijih in orma ija o kompaniji #koliko %ele da k#pe njihove ak ije. Iakoteoretski postoji mo"#/nost insajderskih in orma ija ;ali one nikad ne mo"# bitidovoljno sadr%ajne i pre izne< najzna ajnije in orma ije se mo"# saznati iz
Prospekt predstavlja dok#ment koji sadr%i sve neophodne in orma ije o izdavao #hartija od vrijednosti koje s# potrebne radi dono enja odl#ke o investiranj# i
ormiranj# slike o vrijednosti imovine izdavao a # inansijskim izvje tajima.Izdavanje prospekta # na el# je re"#lisano zakonskim odredbama ili odredbama akatakoje donosi &omisija za hartije od vrijednosti i sama berza.
+adr%aj prospekta de inisan je odredbama navedenih propisa i nje"ov sadr%aj nijeizraz volje izdavao a. Prospekt naj e /e sadr%i slede/e podatkeF
1< 'aziv i sjedi te kompanije2< Podatke o djelatnosti emitenta3< Od"ovorno li e i dokaz o re"istra iji4< In orma ija o broj# i iznos# ak ija # vlasni tv# borda direktora5< Potvrd# da od"ovorno li e nije pod istra"om za privredni kriminal6< :inansijski izvje taji koji s# pro li revizij# ;3 zadnje "odine<!< Iznos kapitala koji je emitovan7< +vrha prik#pljanja kapitala!< Ve/inski vlasni i i iznos kapitala # njihovom vlasni tv#7< etaljne podatke o CoV koje s# predmet k#poprodaje8< Prava i obaveze koje te hartije nose sa sobom19< Podatak o ostaloj imovini11< r%i nom polo%aj# i perspektivama12< >ikvidnosti i solventnosti13< In orma ij# o li ima od"ovornim za podatke # listin"#14< Prava novih ak ionara15< Podatke o rizi ima koji s# vezani za investiranje # hartije od
vrijednosti i rizi ima # vezi sa poslovanjem kompanije emitenta16< 0roj# zaposlenih i str#kt#ri zaposlenih1!< Poda i o d#"ovanjima i potra%ivanjima itd.
Prospekt odobrava &omisija za hartije od vrijednosti. Da ta nost podataka koji s#navedeni # prospekt# od"ovornost snose od"ovorna li a iz kompanije koja s#sastavljala prospekt.
3.6. Po3.$ ! /&s%. 0. o,.
r"ovanje na berzi je osnovna #nk ija berze. 0erza kao tr%i na instit# ijaor"aniz#je tr"ovanje za ra #n klijenata. r"ovanje ne obavljaj# sami klijenti ve/ torade za njihov ra #n berzanski posredni i - brokeri i dileri. a bi se omo"#/ilotr"ovanje na berzi potrebno je da berza or"aniz#je prik#pljanje nalo"a ;pon#de itra%nje< da #tvrdi pravila tr"ovanja ;metod< da #pari nalo"e pon#de i tra%nje i nakonnjihovo" #parivanje obezbjedi zaklj# ivanje poslova. a bi se ti poslovi mo"liobaviti da bi svi # esni i mo"li biti # istom po%aj# ;ravnopravnost # esnika< da bitr"ovina bila si"#rna i e ikasna potrebni s# standardizovani ormalizovani dok#mentikojim se realiz#j# navedeni poslovi. akle da bi se spe i i na berzanska tr"ovinamo"la obaviti potrebni s# stro"o ormalni standardizovani i spe i i ni obras i kojiom#"#/#j# si"#rn# tr"ovin# i ravnopravnost svih # esnika.
Dbo" to"a svaka berza kreira neophodna dok#menta spe i i na za berzanskotr"ovanje. 'aj e /a dok#menta koja se koriste # berzanskom poslovanj# s#F
1< nalo" pon#de - nalo" za prodaj#2< nalo" tra%nje nalo" za k#povin#3< zaklj# ni a.
r"ovanje na berzi se obavlja isklj# ivo izdavanjem nalo"a za k#povin#odnosno nalo"a za prodaj#.Pod pojmom nalo"a ;engl' )rder < podraz#mijeva se*e)u lo$"a i" tru!ci%a9F !li%e"ta*er)a" !om po red"i!u da !upi ili proda odre<e"i trži1"i materi%al pod u lo$ima!o%e o" u"apri%ed de2i"i1e4 Gorma "alo#a %e ta"dardi)o$a"a od $a!e *er)e po%edi"ač"o.
Postoji vi e vrsta nalo"a ali se oni # najop tijem smisl# mo"# podijeliti nak#povne i prodajne nalo"e. Datim se nalozi mo"# podijeliti prema razli itimkriterij#mima kao to s#F
1< .o !oliči"i F%!p!80! ! ! 0. o, . < o%<28 ili jedini ni paket ;r"und l"t < to predstavljazaokr#%en iznos inansijskih. instr#menata ;199<.! ! .%!p!8.0 - manji iznos od zaokr#%eno" iznosa - manji od jedno"
lota ;"dd l"t <
2< .o c%e"o$"im o#ra"iče"%imaF r%i ni >imitirani +top nalo".
3< .o $reme"u $aže"%a@ nevni 'edjeljni (jese ni o opoziva 'alo" na otvaranj# 'alo" na zatvaranj#
4< .o "am%eri i"$e titora@standardni k#po prodajni nalo"pek#lativni nalo" prodaje bez pokri/a ; sh"rt sell < ili k#povine na
kredit.
5< Hi*rid"i "alo)i@poni ti sve sve ili ni ta sada ili nikad po diskre iji konti"ent nalo"
otvoreni nalo" do izvr enja itd.
27 Mesto se pod nalo"om podraz#mijeva naredba da se odnosni posao obavi.28 >ot sadr%i 199 inansijskih instr#menata identi nih osobina
+a stanovi ta investitora i berze kao or"anizatora berzansko" poslovanjanajzna ajnija je podjela nalo"a sa stanovi ta jenovnih o"rani enja.
T&6!70! 0. o, ;engl' Mar#et )rder <je nalo" koji se naj e /e koristi. im nalo"omse berzanskom posrednik# nala%e da k#pi ili proda odre)ene inansijske instr#mente po tr%i nim #slovima. o zna i da tr%i ni nalo" nema de inisan# ijen# ve/ izbornajpovoljnije ijene ;za k#povin# najni%a mo"#/a ijena a za prodaj# najvi a mo"#/a
ijena< klijent prep# ta svom berzanskom posrednik#. +ama injeni a da klijent izbornajpovoljnije ijene prep# ta berzanskom posrednik# "ovori o tome da klijent ima povjerenje # nje"a to predstavlja jo jedan od ar"#menata da je berzansko tr%i te itr%i te povjerenja. $koliko je broker od svo" klijenta dobio tr%i ni nalo" a nije "aizvr io a # me)#vremen# s# nast#pile promjene ijena koje nis# # interes# klijentasmatra se da je broker r" usti" tržište ;miss the mar#et <. $ tom sl# aj# broker jed#%an da klijent# nadoknadi nastal# tet#. (e)#tim na savremenim berzama tr"ovinase obavlja p#tem ra #nara i zbo" to"a se veoma rijetko mo%e do"oditi ovakva "re kaosim # sl# aj# veliko" broja nalo"a koji treba da izv i - preda jedna brokerska k#/aili pak da ih #op te ne preda.
*ealiza ija tr%i nih nalo"a obavlja se po dva prin ipaF prin ip najpovoljnije ijenei prin ip vremensko" prioriteta realiza ije.
.ri"cip "a%po$ol%"i%e ci%e"e obezbje)#je da # sl# aj# kada vi e od jedno" nalo"asti"ne na realiza ij# # isto vrijeme prioritet # realiza iji ima tr%i ni nalo" sanajpovoljnijom ijenom. 'ajpovoljnija ijena kod k#povno" nalo"a je najvi a ijenaa najpovoljnija ijena kod prodajno" nalo"a je najni%a ijena. o zna i da /e nalozik#pa a koji n#de najvi # ijen# biti realizovani prije nalo"a k#pa a koji n#de ni%#
ijen# a nalozi prodava a koji tra%e manj# ijen# biti realizovani od nalo"a prodava a koji tra%e ve/# ijen#.
.ri"cip prioriteta reali)aci%e podraz#mjeva da # sl# aj# prijema vi e od jedno"nalo"a po istoj ijeni prioritet # realiza iji ima onaj nalo" koji je ranije sti"ao.
Osnovna prednost tr%i no" nalo"a # odnos# na sve dr#"e nalo"e jeste nje"ova brzina i izvjesnost izvr enja.39
r%i ni nalozi se "otovo #vijek izvr avaj#. 'jihovo neizvr enje teorijski jemo"#/e samo ako s# ijene inansijskih instr#menata van de inisanih okvira berze ili je tr"ovanje na berzi iz bilo kojih razlo"a za#stavljeno.
L!$!%!&.0! 0. o,;engl' ,imit )rder < podraz#mijeva da je klijent broker# dao
instr#k ij# da k#pi ili proda odre)eni inansijski instr#ment po ijeni koja je ni%a ili jednaka ijeni koj# je odredio klijent za k#povne nalo"e. Da nalo"e prodaje limitiraninalo" podraz#mijeva da je klijent broker# dao instr#k ij# da proda inansijskiinstr#ment po ijeni koja je vi a ili jednaka ijeni koj# je on #tvrdio.
>imitirani nalozi se izdaj# naj e /e # dva sl# aja. Prvi kada klijent ne prihvata pro ijenjen# tr%i n# ijen# odnosno kada on o ek#je da /e se tr%i ne ijene mijenjatitako da /e on imati korist od te promjene ili pak kada %eli da izbje"ne "#bitak #sl# aj# promjene ijene na nje"ov# tet#. >imitirani nalo" # ovom sl# aj# se izdaje saodre)enim vremenskim trajanjem tako da se pro jenj#je da /e # tom vremenskom period# biti posti"n#ta ili predvi)ena limitiraj#/a ijena ili povoljnija od nje.
39 eSeles * E 0radle ? . eSeles .(. he +to k (arket 6th edition 1882.
r#"i sl# aj kada se esto izdaj# limitiraj#/i nalozi jeste sl# aj kada brzo dolazido promjene ijena. 0rza promjena ijena sa velikim os ila ijama vezana je zanestabilna inansijska tr%i ta. a bi se za titili od rizika "#bitaka # sl# aj# k#povine po visokim ijenama ili prodaje po niskim ijenama klijenti se tite izdavanjem limitnalo"a. akle limit klijent se obezbje)#je od rizika da ne plati odre)eni inansijskiinstr#ment po ijeni koja je ve/a od ijene koj# je on de inisao ili da ne/e prodatiodre)eni inansijski instr#ment po ijeni koja je manja od #naprijed de inisane ijene.
0roker koji je od klijenta dobio limit nalo" d#%an je po eti kom kodeks# da "aodmah realizije po najpovoljnijoj ijeni - vi oj od limitirane za prodajni nalo" imanjoj od limitirane za k#povni nalo". $koliko ne postoji mo"#/nost da se limitiraninalozi izvr e po limit ili povoljnijoj ijeni broker mo%e da odlo%i nje"ovo izvr enje.$ tom sl# aj# ovi nalozi se re"istr#j# # posebn# eviden ij# neizvr enih nalo"a iizvr avaj# se kada to b#de mo"#/e a sa njima direktno #pravlja a#k ionar. >imitnalozi s# #vijek vremenski o"rani eni. Vremensko o"rani enje je neophodno zbo"to"a to limit nalozi #vijek imaj# ijen# koja je nepovoljnija od tr%i ne - za k#povnenalo"e ona je ni%a od tr%i ne a za prodajne ona je ve/a od tr%i ne. Imaj#/i # vid#takv# injeni n# sit#a ij# esto dolazi do neizvr enja limitiranih nalo"a. a ne bidolazilo do njihovo" na"omilavanja oni se vremenski o"rani avaj#.
Osnovni rizik limit nalo"a je # tome to se oni veoma esto ne izvr avaj#. 'jihovoizvr avanje je mo"#/e samo # sl# aj# da postoji isti nalo" sa s#protnim predznakom;k#povina vers#s prodaja<. Ovi nalozi #"lavnom "lase na velike s#me. Dbo" to"a jeza #spje n# realiza ij# ovih nalo"a potrebno pra/enje tr%i nih kretanja i tr%i nekonj#nkt#re.
r#"i rizik koji je vezana za limit nalo" je prop# tanje tr%i ta . 'aime akonaprimjer ijene na tr%i t# rast# ;bull mar#et - o/o %&6!7%e se 0. !/. %%po0.7.03e4!1o/.''' . p&e-s%./ 3. %.1/o po0.7.03e p&! 1o$e !0/es%!%o&! 1#p#3# 5!0.0s!3s1e!0s%&#$e0%e 3e& o8e1#3# -. 9e 03!ho/. "!3e0. # 4#-#90os%! &.s%! ! o0! 9e 1.- !hp&o-.3# os%/.&!%! p&o5!%;' a # sl# aj# da je izdat limit nalo" koji po pravil# imamanj# ijen# od tr%i ne postoji velika vjerovatno/a da taj nalo" ne/e biti izvr en. $obrn#tom sl# aj# ako ijene na tr%i t# opadaj# ;bear mar#et' O/o %&6!7%e se0. !/. ''po0.7.03e $e-/3e-.''' . p&e-s%./ 3. %.1/o po0.7.03e ,-3e se 5!0.0s!3s1!!0s%&#$e0%! po&o-.3# 3e& se o8e1#3e -. 9e 03!ho/. "!3e0. # 4#-#90os%! p.-.%!' !-. 9e se 1#po/!0o$ 5!0.0s!s3!h !0s%&#$e0.%. po 0!6o3 "!3e0! os%/.&!%! p&o5!% 5 i ako je izdat prodajni limit nalo" ija je ijena po pravil# ve/a od tr%i ne postoji velikavjerovatno/a da on ne/e biti realizovan. $koliko je limit nalo" blizak tr%i noj ijeni ili
on ima nekakv# sitn# prednost on mo%e biti realizovan ali ako je on #daljen odtr%i ne ijene onda takav nalo" sasvim si"#rno ne/e biti realizovan. akle rad salimit nalozima zahtijeva p#no znanja i in orma ija o berzanskom poslovanj#tr"ova ke vje tine i sre/e kao i veoma dobro poznavanje trendova berzanskih ijena.
S%op 0. o, podraz#mijeva takv# instr#k ij# klijenta broker# kojom nala%e da seizvr enje nalo"a mo%e obaviti tek kada se tr%i na ijena i stop ijena izjedna e. ozna i da stop nalo" ima elemente limit nalo"a. $ tren#tk# izjedna avanja tr%i ne istop ijene ovaj nalo" se pretvara # tr%i ni nalo".
*adi spre avanja manip#la ije za ov# vrst# nalo"a postoje tzv. =ntimanip#lativna
pravila. Ova pravila #tvr)#j# da stop ijena # k#povnom nalo"# mora biti vi a od
tek#/e tr%i ne ijene31 dok je stop ijena # prodajnom nalo"# #vijek ni%a od tek#/etr%i ne ijene.
Hta # stvari zna i stop ijena kod k#povno" nalo"a &#povni stop nalo" #tvr)#jestop ijen# kao "ornj# "rani # do koje ovaj nalo" va%i. +#protno kod prodajno"nalo"a stop ijena postavlja donj# jenovn# "rani # od koje ovaj nalo" #nk ioni ekao tr%i ni. o zna i da se k#povni nalo" ne/e izvr iti sve dok ijena na tr%i t# nedosti"ne nivo de ininisan stop ijenom a prodajni nalo" se ne/e izvr iti sve doktek#/e tr%i ne ijene ne dosti"n# nivo ispod #tvr)ene stop ijene.
akle stop nalo" je usl"van i postaje tr%i ni nalo" #koliko ijena dosti"ne postavljena o"rani enja. $ tom sl# aj# broker mora da izvr i nalo" po stop ijeni ilinajboljoj ijeni koja se mo%e ostvariti. Pojednostavljeno re eno klijent broker# izdajeinstr#k ij# da # odre)enom vremen# pok# a da ostvari #tvr)en# ijen# a #koliko tone #spije transak ija se realiz#je po najboljoj mo"#/oj ijeni.
Ova vrsta nalo"a se esto koristi na tr%i tima "dje se ijene brzo mijenjaj#. Dbo"to"a ovaj nalo" koriste individ#alni investitori koje redovno ne prate zbivanja na berzanskom tr%i t#. On ima za ilj da titi ostvareni pro it i #manj#je mo"#/i "#bitak.
*izi nost ovo" nalo"a nalazi se izme)# tr%i no" i limit nalo"a.
*izi nost ovo" nalo"a se mo%e posmatrati sa dva aspektaFP&/! # #slovima na"le promjene ijena. $ sl# aj# da na tr%i t# do)e do na"le promjene ijene i to iz rasta # pad ali pod #slovom da ova promjena traje kratko kori /enje stop nalo"a mo%edovesti do sit#a ije # kojoj se prerano prodaj# inansijski instr#menti.D&#,! rizik jevezan za #slove # kojima stop ijena dosti"ne tek#/# tr%i n# ijen# odnosno za#slove # kojima stop nalo" preraste # tr%i ni nalo". akle kada stop nalo" preraste #tr%i ni onda je on po prirodi stvari izlo%en onim rizi ima koji s# vezani za tr%i ninalo" o kojima je ve/ bilo rije i.
+top nalo" i limit nalo" za#zimaj# s#protne pozi ije # odnos# na tr%i n# ijen#.,ijena # prodajnom stop nalo"# je #vijek ni%a od tek#/e tr%i ne ijene dok je # prodajnom limit nalo"# od tek#/e tr%i ne ijene. 'a osnov# ovakvih karakteristikastop i limit nalo"a konstr#isan je novi nalo" koji se z"ve st" limit nal"g . +top limitnalo" je takav nalo" koji kao i standardni stop nalo" de ini e stop ijen#. (e)itimsprotno stop nalo"# koji # moment# dostizanja stop ijene prerasta # tr%ni nalo" stop
limit nalo" postaje limit nalo" dostizanjem stop ijene.
P"re!enja cijena u limit i st" nal"gu
31 Pod tek#/om tr%i nom ijenom podraz#mijeva se ona ijena inansijsko" instr#menta koja va%i #tren#tk# izdavanja stop nalo"a.
Pod d0e/0!$ 0. o,o$ se podraz#mijeva takav vremenski nalo" koji va%i samo jedan tr"ova ki dan. $koliko se nalo" ne izvr i odre)eno" tr"ova ko" dana nje"ovava%nost prestaje bez obzira da li je # potp#nosti ili djelimi no ostao neizvr en. Ovakvinalozi nis# esti # praksi #koliko nemaj# pek#lativni karakter.
Pod 0e-3e 30!$ 0. o,o$ se podraz#mijeva takav nalo" ije va%enje isti e nakraj# kalendarske nedjelje bez obzira kada je dat. o zna i da nedjeljni nalozi mo"# biti i dnevni ;ako je dat # petak< a mo"# biti i petodnevni ;ako je dat # ponedjeljak<. 'edjeljni nalozi se "ase zadnje" radno" dana # nedjelji - # petak.
Pod $3ese80!$ 0. o,o$ se podraz#mijeva takav vremenski nalo" koji va%i dokraja kalendarsko" mjese a. +ledstveno karakteristikama dnevno" i nedjeljno" nalo"amjese ni nalozi mo"# biti dnevni nedjeljni ili mo"# va%iti ijelih 39 dana ;ako s#izdati na po etk# mjese a<.
Pod 0. o,o$ -o opo !/. podraz#mijeva se takav vremenski nalo" koji va%i dotren#tka kada klijent saop ti nje"ov opoziv. &lijent ima mo"#/nost da # svakomtren#tk# ;osim # tren#tk# kada je # tok# aza #parivanja nalo"a< nalo" opozove. 'alozi do opoziva se izdaj# naj e /e # onim sl# ajevima kada ne postoji mo"#/nostda se %eljena transak ija obavi # kratkom vremenskom period#. 'alozi do opoziva seiz prakti nih razlo"a ;zaboravnosti da s# i izdati< izdaj# sa odre)enim rokom va%enja - naj e /e 89 179 ili 365 dana. Protokom nazna eno" vremena ovim nalozima isti eva%nost i oni se "ase #z obavez# brokera da klijent# dostavi obavje tenje o "a enj#nalo"a. $ tom sl# aj# klijent mo%e izdati novi nalo" ili da od#stane od ranije %eljenetransak ije.
Pod 0. o,o$ 0. o%/.&.03# ;"n the " enning "rder < podraz#mijeva se takavnalo" # kome je klijent broker# dao instr#k ij# da %eljen# transak ij# izvr i odmahna po etk# berzansko" tr"ovanja. 'alozi na otvaranj# veoma esto imaj# pek#lativnikarakter jer se koriste za re"#lisanje tr%i ne ijene inansijskih instr#menata. Ovinalozi mod# imati za posljedi # podizanje ili sp# tanje tr%i ne ijene inansijskihinstr#menata # daljem tok# tr"ovanja.
Pod 0. o,o$ 0. .%/.&.03# ;"n the cl"se "rder < podraz#mijeva se takvainstr#k ija klijenta broker# # kojoj on nala%e da se %eljena transak ija obavi na kraj#tr"ova ko" dana. &ao i nalozi na zatvaranj# i ovi nalozi mo"# imati manip#lativni i
pek#lativni karakter jer mo"# #ti ati na indikativn# ijen# za naredni tr"ova ki dankoja mo%e biti vi a ili ni%a od tr%i ne ijene posti"n#te # tok# tr"ovanja odnosno"dana.
Pod s%.0-.&-0!$ 1#po p&o-.30!$ 0. o,o$ podraz#mjieva se takav nalo" #kome klijent broker# daje takv# instr#k ij# da mo%e nalo" realizovati na koli in# koja je de inisana nalo"om ili bilo koj# dr#"# koli in# do nivoa koli ine de inisanenalo"om. $ ovom sl# aj# transak ije se mo"# obaviti vi e p#ta a jedan dio nalo"amo%e ostati i nerealizovan.
Pod 7pe1# .%!/0!$ 0. o,o$ p&o-.3e 4e po1&!9. <8ort elli"# ; ! ! 1#po/!0e0. 1&e-!% podraz#mijeva se prodaja inansijskih instr#menata koji jo nis# # svojinitransaktora ;pozajmljen inansijski instr#ment< a on o ek#je pad nje"ove ijene.&ada ijena predmetnih inansijskih instr#menata padne on /e ih k#piti po ni%oj ijenii vratiti svoj d#". Ovakve transak ije motivisane s# ostvarenjem kapitalnih dobitaka.&od ovakvih nalo"a pris#tna je osnovna tr"ova ka ideja r"dati s#u " i #u iti je(tin"%% ili %%#u iti je(tin" i r"dati s#u "%%'Ovakve transak ije #vijek s# vezane i zatro kove realiza ije. 'aime investitori o ek#j# da /e tro kovi biti manji od ostvarenih prihoda. $koliko tro kovi zaista b#d# manji oni /e ostvariti dobit a #koliko se to nedesi ne"o b#d# ve/i oni /e pretrpiti "#bitak. &#povina inansijskih instr#menata nakredit predstavlja k#povin# pozajmljenim sredstvima. Ovakva k#povina motivisana jeniskom ijenom inansijskih instr#menata i o ekivanja da /e njihova ijena porasti.&#povinom po niskoj ijeni i prodajom po vi oj investitori ostvar#j# kapitaln# dobit.
Pod nalo"om po0!7%! s/e <immediate cancel "rder5 podraz#mijeva se takvainstr#k ija klijenta broker# kojom on nala%e da poni ti - stornira sve prethodno izdatenalo"e. Ovim nalo"om mo"# se poni tavati ili svi prethodno izdati nalozi ili samo jedan njihov dio.
Po nalo"oms/e ! ! 0!7%.+all "r n"thing "rder5 podraz#mijeva se takva instr#k ijaklijenta broker# kojom nala%e da k#pi ili proda odre)ene inansijske instr#mente po#naprijed de inisanoj ijeni i koli ini. 'a taj na in ovaj nalo" ima elemente limitnalo"a. $ sl# aj# kori /enja standardno" limit nalo"a postoji mo"#/nost da broker ne bi #spio da k#pi ili proda sve %eljene inansijske instr#mente. &od ovih nalo"a postojirizik da se ne realiz#j# po zadatoj ijeni i # zadatoj koli ini. Dbo" to"a se ovimnalozima dodaje i vremenska dimenzija pa ot#da imaj# i vremenski karakter.
Pod nalo"oms.-. ! ! 0!1.- ; (ill "r #ill "rder5% podraz#mijeva se takva instr#k ijaklijenta broker# kojom on de ini e ta no vrijeme realiza ije nalo"a i iksira ijen#.Ovaj nalo" se realiz#je tren#tno i on ne mo%e da eka na izvr enje. $koliko ne postoji mo"#/nost da se ovaj nalo" izvr i # zadatom vremen# po zadatoj ijeni on se
a#tomatski poni tava.Pod 0. o,o$ po -!s1&e"!3! ;discreti"nar= "rder < podraz#mijeva se takav nalo"
koje" klijent izdaje broker# samo onda kada izme)# njih postoji visok stepen povjerenja. 'alo" po diskre iji podraz#mijeva da broker ima mo"#/nost da k#pi ili proda inansijske instr#mente svo"a klijenta pod onim #slovima koje on smatranajboljim. Ovi nalozi nemaj# nikakve limite ni po ijeni ni po vremen# realiza ije ni po koli ini inansijskih instr#menata.
Pod1o0%!,e0% 0. o,o$ podraz#mijeva se takav nalo" koji se ne/e izvr iti dok sene izvr i neki prethodni nalo" izdat od isto" klijenta. Ovaj nalo" predstavlja vezan#
tr"ovin# jer je on otvoren do izvr enja prethodno izdato" nalo"a.
r"ovanje # najop tijem smisl# podraz#mijeva s# eljavanje i realiza ij# pon#de i potra%nje. o # stvari zna i da bi se pro es tr"ovanja realizovao moraj# postojatiklijenti prodav i i klijenti k#p i. *adi realiza ije tr"ovanja na berzi pored klijenata prodava a i k#pa a moraj# postojati i berzanski posredni i.
0erza po svojoj voka iji predstavlja tr"ovinsk# instit# ij# na kojoj se tr"#je stro"ostandardizovanim i spe ijalizovanim materijalom. Dbo" to"a dvije # na el# s#protnestrane - klijenti k#p i i klijenti prodav i moraj# biti stro"o pro ilisani a izme)# njihnalazi se jelok#pno berzansko poslovanje i #nk ija berzanskih posrednika.
0erzanski posredni i imaj# #nk ij# da zast#paj# ili k#p e ili prodav e iliistovremeno i k#p e i prodav e ili tr"ovin# obavljaj# # svoje ime i za svoj ra #n.&ada berzanski posredni i obavljaj# tr"ovin# # svoje ime i za svoj ra #n onda oninis# motivisani vrstom i kvalitetom berzansko" materijala ve/ s# motivisani sa dobitikoj# /e ostvariti k#poprodajom odre)eno" tr%i no" materijala. &#po prodajatr%i no" materijala bilo sa iljem prik#pljanja nedostaj#/ih sredstava ;prodaja< ili sa
iljem investiranja ;k#povina< na berzanskom ili nekom dr#"om tr%i t# ne mo%e da postoji ako ne postoji bez razvijene privrede # jelini. $koliko privredni sektor ne bio bio razvijen ne bi postojale hartije od vrijednosti koje bi bile atraktivne za tr"ovin#ne bi bilo mo"#/nosti za emitovanje d#"ovnih hartija od vrijednosti kako od stranedr%avnih or"ana ;jer onda dr%ava ne bi imala mo"#/nosti da prik#pi sredstva zavra/anje pozajmljenih sredstava< tako i od dr#"ih privrednih s#bjekata. $ takvim#slovima berzansko tr"ovanje ne bi imalo nikakvo" smisla.
'a robnim berzama tr"#je se primarnim proizvodima. Primarni proizv)a i imaj#veoma velike interese da svoje proizvode prodaj# na robnim berzama. 'jihovi interesikre/# se od mo"#/nosti da neposredno #ti # na javnost # pro es# berzanke tr"ovinezatim da direktno #ti # na ijen# ili prema ni%oj ijeni ;p# tanjem # opti aj dodatnihkoli ina roba< ili # prav # povi enja ijena ;povla enjem roba sa tr%i ta<. r"ovinomvelikim koli inama i velikim brojem proizvoda na jednom mjest# bez pris#stva robana tom mjest# evidentno donosi i mno"e # tede koje s# vezane za transportnetro kove marketin" i sli no. Prodaja roba na terminskom tr%i t# obezbje)#jekontin#irano pribavljanje sredtava za osnovn# djelatnost.
erminska k#povina obezbje)#je ravnomjeran priliv sirovina ili pol#proizvoda za proizvodnj# ili za dalj# tr"ovin# naj e /e izvoz.
'a or"anizovanom berzanskom tr%i t# siner"ijom pon#de i potra%njek#poprodajom na promptnim i treminskim #"ovorima obezbje)#j# se manje
ijenovne os ila ije si"#rnae transak ije ve/a si"#rnost poslovanja i po#zdanije predvi)anje ekonomskih i dr#"ih tokova.
Izme)# klijenata k#pa a i klijenata prodava a na berzi moraj# postojati berzanski posredni i ;brokeri i dileri<. 'aime ikao klijenti k#p i i klijenti prodav i # svojimkompanijama posed#j# komer ilane sektore ili komer ijaliste koji se bave k#po
prodajom oni nis# podesni za tr"ovanje na berzi iz najmanje dva razlo"aF Prvinjihova komer ijalna aktivnost okren#ta je osnovnoj delatnosti kompanije a nikako
tr"ovanj# hartijama od vrijednosti i dr#"o oni nis# doboljno ob# eni za tr"ovanje na berzi koja predstavlja sk#p pravila pona anja koja s# potp#no bezli na. a bezli nost pravila i pona anja ima za ilj da obezbjedi objektivnost si"#rnost povjerenje ikontin#itet berzansko" tr%i ta.
Isk#stvo je pokazalo da s# za privredne s#bjekte esto vezane odre)ene odre)eneos ila ije kako # proizvodnji koli ina roba i njihovih ijena tako i # vrijednostinjihove aktive. 0#d#/i da privredni s#bjekti predstavljaj# berzansko okr#%enje kojeima zna ajni #ti aj na rad i poslovanje berze a berza ima zadatak da tako)e #ti e na privredne s#bjekte i da ih za titi od prevelikih netr%i nih os ila ija. Ove os ila ijemo"# biti #zrokovane raznim klimatskim poreme/ajima vremenskim nepo"odama ilineke dr#"e vi e sile. Dbo" to"a berza o"rani ava os ila ije # ijenama berzansko"materijala tako da postavlja donje i "ornje limite.
0erza obezbje)#je da se k#povina obavlja onda kada se obavlja i prodaja i na tajna in se ijene #vaj# od preveliko" pada ili da se prodaje kada ima k#pa a i na tajna in se #vaj# ijene od preveliko" rasta.
Da berzansko tr"ovanje zana ajno je #klj# ivanje posebnih berzanskih posrednika s ecijalista ili mar#et mej#era. Oni imaj# #lo"# da pospje #j# berzansko tr"ovanjetako to istovremeno isti # i k#povn# i prodajn# ijen# iste hartije od vrijednosti.
r%ava kao s#bjekt koji poten ijalno posed#je velik# vrijednost berzansko"tr%i no" materijala tako)e ima veoma velik# #lo"# # berzanskom poslovanj#odnosno tr"ovanj#. 'aime dr%aava sa svojim tr%i nim materijalom mo%e veomazna ajno da podstakne berzansk# aktivnost kako po obim# tr"ovine tako i # prav # povi enja ili sni%enja ijena berzanskoh materijala. (e)#tim veoma je zna ajno dase dr%ava # berzansk# tr"ovin# #klj# #je po pravilima koje propis#je berza a ne nanjen samovoljan i administrativni na in.
r%ava na berzi # estv#je preko svojih kompanija # kojima je vlasnik ili prekoonih kompanija # kojima je ve/inski ili manjinski vlasnik ili preko svojih a"en ija.
ra%ava se na berzi pona a kao svaki dr#"i privredni s#bjekat k#p#je kad s# ni%eijene a prodaje kada s# ijene vi e i na taj na in zara)#je. 'a taj na in dr%ava sti e
dodatne prihode bez optere/anja privrednih s#bjekata kroz poreze i dr#"e oblikedr%avnih prihoda.
0erzansko tr"ovanje na naje ikasniji na in ;#z najmanje tro kove< povez#je robnei nov ane tokove vr i smirivanje poten ijalnih ijenovnih i k#rsnih os ila ijaobezbje)#je ravnopravnost svih # esnika obezbje)#je si"#rnost transak ija veoma brzo mobili e nov ana sredstva podsti e primarn# proizvodnj# i tr"ovin# odnosnonajkra/e re eno veoma mo/no i sadr%ajno #ti e na razvoj i #nk ionisanje inansijskihi dr#"ih tr%i ta.
+# tina svake transak ije je da se prodaja obavi po ve/oj ijeni od ijene po kojoj je obavljena k#povina odnosno da se k#pi po ni%oj ijeni od ijene po kojoj jeobavljena prodaja.
=ko se radi o kratkoro nim poslovima koji s# vezani za k#povin# i prodaj# #razli itim vremenima onda se radi o š e#ulativnim "sl"vima. (e)#tim ako se radi ok#povini i prodaji na razli itim tr%i nim se"mentioma onda se radi oarbitražnim "sl"vima'Prema tome pek#lativni poslovi podraz#mjevaj# razlik# # ijeni isto"
inansijsko" instr#menta # razli itim vremenskim periodima32 a arbira%ni poslovi podraz#mjevaj# razlike # ijeni inansijskih instr#menata na razli itim tr%i tima. I jedan i dr#"i vid poslova obavlja se isklj# ivo iz li no" interesa transaktora aliistovremeno on zadovoljava i op ti interes i doprinosi e ikasnosti tr%i ta.
Dbo" to"a pek#lativni i arbitra%ni poslovi # berzanskom poslovanj# nemaj#ne"ativn# konota ij# ve/ oni predstavljaj# poslove koji s# motivisani ostvarivanjemdobiti po osnov# razlike izme)# k#povne i prodajne ijene.
&ao i svaka dr#"a tr"ovina tr"ovina na berzi se mo%e obavljati sopstvenim i pozajmljenim sredstvima.
ransak ije sopstvenim sredstvima s# # na el# jednostavne i si"#rne transak ije.
&#povni nalozi ;bu= "rders< s# motivisani ostvarivanjem kapitalne dobiti. 'aimekada investitor o ek#je da /e jedna inansijski instr#ment imati # b#de/em period#ve/# ijen# on je motivisam za nje"ovi k#povin# jer postoji mo"#/nost da ostvari iodre)en# zarad# kroz dividend# s jedne strane i kapitaln# dobit s dr#"e strane.Prodajni nalozi se izdaj# naj e /e iz dva motivaF Prvi %elja za prik#pljanjem dodatnihsredstava # ilj# dalje" irenja delatnosti i pospje ivanja poslovanja i dr#"i kadavlasnik odre)eno" inansijsko" instr#menta pro ijeni da /e do/i do opadadanjanje"ove vrijednosti. Ovi nalozi se esto nazivaj# nalozi na d#"o ; sell l"ng "rders<.Prema tome prodajni nalozi se realiz#j# da bi se obezbjedilo da ne do)e do "#bitkaili da bi se ostvario dobitak.
ransak ije pozajmljenim sredstvima s# znatno slo%enije i rizi nije transak ije.
Prodajne transak ije koje se obavljaj# pozajmljenim sredstvima nazivaj#se r"daja na #rat#" ; sh"rt selling < a postoje i prodajne transak ije na mar"ini; sh"rt selling "n margine<. Pored prodaje na mar"ini postoji i k#povina na mar"ini
;bu=ing "n margine<. Pordaja na mar"ini i k#povina na mar"ini jednim imenom senazivaj# tr"ovina na mar"ini ;margine trading <. r"ovina na mar"ini esto podsti edinamik# tr%i ta hartija od vrijednosti.
Prodaja na kratko motivisana je pro ijenom pada ijena nansijskih instr#menataa kod k#povine na kratko investitor je motivisan pro ijenom ostarivanja kapitalno"dobitka #sled rasta ijena inansijskih instr#menata.
'epokrivena prodaja ili k#povina bez obzira to se obavlja pozajmljenimsredstvima ili e ektima sasvim je o#bi ajan na in poslovanja iako potp#no
pek#lativan.Špe1# ."!3. po-&. #$3e/. p&o"!3e0# os%./&!/.03. -o4!%1. po32 *azli iti vremenski period podraz#mjeva svak# vremensk# razlik# # kojoj je pojedina no obavljenak#povina i prodaja.
os0o/# &. !1e # 1#po/0e ! p&o-.30e "!30e' # !s%o/&e$e0! &! !1 -. ! 9e se %.3-o4!%.1 .!s%. $o9! ! os%/.&!%!. akle pek#la ija je motivisana ostavivanjemkapitalno" dobitka iz istovremeni rizik ostarivanja i "#bitka.
Prodaja na kratko se obavalja # onim #slovimma kada se pro jenj#je da jetren#tna ijena inansijskih instr#menata pre ijenjena i po osnv# takvo" stanjaneminovno se o ek#je njihov pad. ada je razlo%no da se takvi dinansijskiinstr#menti pozajme i prodaj# a kada njihova ijena padne da je k#pe i vrati d#" #z pla/anje odre)ene nadokanade za pozajmi #. $koliko investitori pro ijene da /erazlika izme)# prodajne i k#povne ijene biti takva da /e mo/i pokriti tro kovetransak ije i pala/anje naknade za pojamljene inansijske instr#mente i da /e ostatiodre)ena dobit ovakve transak iej s# opravdane.
$koliko se de ava veliki obim prodaje na kratko takvo stanje impli itno dovodi doobaranja ijena e ekata. o zna i da bi prodav i na kratko mo"# je tino i #z visoke pro ite vratiti svoje ranije d#"ove i na taj na in zapravo oni destabilizij# inansijskotr%i te. (e)#tim b#d#/i da berza # na el# predstavlja si"#rno tr%i e i da svojimmjerama i pravilima tr"ovanja onemo"#/ava manipila ije na tr%i t# prodaja na katkoima stabiliziraj#/# #nk ij# a iz slede/ih razlo"aF
1< $ azi rasta ijena e ekata transaktori koji prodaj# na kratkosvojom vje ta kom pon#dom zadovoljavaj# tra%nj#. Oni na tajna in #ti # na smirivanje ijena e ekata. Prodaja na kratko jedozvoljena samo # slede/im #slovimaF da je poslednja zaklj# ena
ijena na berzi e ekata ve/a # odnos# na prethodn# ;u tic# < ili ako jeista da je prva prethodna promjena ijena bila navi e ; zer" u tic# <.
2< $ azi opadanja ijena e ekata transaktori koji s# ve/ # karatkoj pozi iji moraj# da namire svoja d#"ovanja ; sh"rt c"ver < te se zbo"to"a javljaj# kao tra%nja na tr%i t# to impli itno doprinosi smirvanj# pada ijena i stabiliza iji tr%i ta.
3< +pe ijalisti ili market mejkeri tr"#j# na kratko ali po svim pravilimakoja va%e za obi ne investitore te se i na taj na in obezbje)#jestabiliza ija tr%i ta.
Posebno je va%no za prodaj# na kratko da je ona mo"#/a samo ako se po t#j#stro"a pravila i prava zajmodav a e ekata. Pravila pozajmljivanja e ekata sadr%ana s## slede/emF
1< zajmodava #vijek ima 199K zalo"om pokriven zajam. Dalo" je # nov # i#vijek je jednak tr%i noj vrijednosti pozajmljenih e ekata. $koliko do)e do promjene ijene e ekata prije vra/anja zajma bilo na vi e ili na ni%e zalo"se mijenja # sklad# sa tr%i nim kretanjima e ekata. Dajmodava zadr%ava pravo vlasni tva na e ektima ima prvo na kamate ili dividend#.
2< ransaktor je d#%an da kod svoje brokerske k#/e obezbjedi i polo%idodatnih 59K neto iznosa ;mar"ina< od prodaje e ekata to sl#%i kaoobezbje)enje za sl# aj rasta ijene e ekata. Iz ove s#me mo"# se pla/atidividende kamate provizija i sli no.
Prodaja na kratoko je veoma rizi na ali i poten ijalno pro itabilna. 'aime kodk#povine na d#"o ; g"ing l"ng < kada se k#p#je je tino da bi se prodalo sk#ponajvi e to se mo%e iz"#biti jeste vrijednost koja je investirana # k#pljeni e ekat.Vrijednost k#pljeno" e ekta mo%e # naj"orem sl# aj# da se svede na n#l# tako dainvestitor # tom sl# aj# ostvar#je "#bitak # vrijednosti investi ije. $ sl# aj# prodajena kratko kada se prodaje sk#po da bi se k#pilo je tino investitor # teoretskomsmisl# mo%e imati neo"rani en "#bitak jer se ne zna do koje" nivoa mo"# da porast#
ijene e ekata koje on mora da vrati.
3.8. T&,o/!0. 0. $.&,!0!
Po- %&,o/!0o!$ 0. $.&,!0! ;margine trading < podraz#mjeva se k#povina namar"ini ;bu=ing "n margine< i prodaja na kratko na mar"ini ; sh"rt selling "nmargine<. &ao to je ve/ re eno k#povina na mar"ini podraz#mjeva pozajmljivanjesredstava radi k#povine onih e ekata za koje se pro ijenj#je da /e do/i do rastanjihovih ijena. Investitor ima namjer# da sa svim raspolo%ivim sredstvima k#pi tovi e onih e ekata za koje pro ijenj#je da /e do/i do rasta njihovih ijena da bi na tajna in ostvario kapitaln# dobit.
Ko- p&o-.3e 0. 1&.%1o 0. $.&,!0!investitor pozajmlj#je sredstva radi "aran ijeda /e mo/i da k#pi e ekte koje je ranije pozajmio i prodao. $ ovom sl# aj# investiorima namjer# da bez an"a%ovanja sopstvenih sredstava ;koje je dao broker# kaodepozit # visini od 59K neto vrijednosti prodatih e ekata< obavi prodaj# na kratko.Osnovni motiv tr"ovine na mar"ini je da se sa to manje an"a%ovanih sopstvenihsredstava ostvare to ve/i pek#lativni dobi i. Propisi koji se odnose na berzansko poslovanje dozvoljavaj# investitor# da se zad#%i ili kod brokera ili kod banke doodre)ene "rani e radi k#povine odre)enih e ekata. Ove "rani e predstavljaj#in ijalne mar"inske zahtjeve ;initial margin reAuirements<. Ini ijalni mar"inskizahtjevi s# se kretali razli ito tokom prethodno" perioda i iznosili s# od 25K ;39 tih"odina pro lo" vijeka< do 199K zavisno od berze do berze.
(ar"ina investitora se ra #na kao koli nik vrijednosti e ekata # svojini investitorai #k#pne tr%i ne vrednosti e ekata.
Vrijednost investitorovo" #la"anja
(ar"ina K33
T ----------------------------------------------
$k#pna tr%i na vrijednost e ekata
Iz navedene orm#le vidljivo je da promjena ijena e ekata na tr%i t# ima za posledi # promjen# mar"ine investitora. Imaj#/i # vid# da je visina pozajmeljenihsredstava #vijek ista proizilazi da svaka promjena ijene #ti e na visin#investitorovo" #la"anja. Dbo" to"a i realtivno male promjene ijena #ti # na promjen# mar"ine.
33 ejan Ho ki/ 0o ko ivkovi/F :inansijska tr%i ta i instit# ije ?konomski ak#ltet 0eo"rad 299!."odine str 544.
r"ovina na mar"ini mo%e se raz#mjeti kao zad#%ivanje radi ostvarivanja ve/e" pro enta prinosa ;ili "#bitka< od promjene ijene e ekata. $koliko bi promjene ijenee ekata #vijek bile ve/e od pro enta prinosa ona ne bi bilo motiva za tr"ovin# namar"ini.
Investitor naj e /e pozajmlj#je sredstva od brokera za k#povin# na mar"ini. $tom sl# aj# broker zadr%ava pravo #pravljanja e ektima kao zalo"om. *adiodr%avanja mar"insko" ra #na brokeri od investitora zahtjevaj# da mar"in# odr%avaj#iznad 39K34. o zna i da investitorov d#" ne smije biti ve/i od !9K < ;sl# aj# 'A+?!5K< tr%i ne vrijednosti nje"ovo" mar"insko" ra #na. $koliko mar"ina padne ispod#tvr)eno" nivoa broker po pravil# #p#/#je poziv investitor# za dodatnim #la"anjemodr%ava mar"in#. $koliko investitor dodatnim sredstvima ne odr%ava mar"in# na#tvr)enom nivo# broker ima pravo da proda e ekte i namiri d#" investitora.
Iz ovo" primjera je vidljivo da se prinos znatno pove/ao jer je do lo do promjene ijena e ekata navi e. $ sl# aj# da je do lo do promjene ijena e ekatanani%e tako)e bi se i "#bitak znatno #ve/ao.
34 'A+? na mar"inskom ra #n# zahtjeva minimaln# mar"in# od 25K.
r"ovanje na mra"ini pome se sa"ledati na ovom sasvim pojednostavljenom primjer#.
Investitor je k#pio 199 ak ija neke kompanije po ijeni od 199 e#ra. 'akon 6 mjese i on ih prodaje po ijeni od 129 e#ra
? ekti ove transak ije s# slede/iF
$la"anja 199 h 199 T 19.999Prihod 199 h 129 T 12.999+topa prinosa na investi ij# prihod L #lo%ena sredstva
;12.999 19.999<L 19.999 T 2.999L19.999U199 T 29K
Pretpostavimo da je investitor obavio investi ij# na mar"ini od59K. 'aknada broker# za pozajmljena sredstav iznosi 19K
? ekti ove transak ije bili bi slede/iF
$la"anja 59 h 199 T 5.999Pozajmljena 59K 59 h 199 T 5.999 Prihod 199 h 129 T 12.999 &amata 5.999 C 19KL2 T 259+topa prinosa na investi ij# prihod L #lo%ena sredstva
r"ovina na mar"ini omo"#/#je onim investitorim koji nemaj# dovoljnosredstava da k#pe %eljene e ekte ijom naknadnom prodajom sti # odre)eni prinos. 'a taj na in tr"ovina na mar"ini doprinosi kontin#itet# inansijsko" tr%i ta #ti e sena promjen# vrasni tva nad e ektima kao i str#kt#r# port elja kompanija. Imaj#/i #vid# da je tr"ovanje na mar"ini rizi an pro es da se pored dobitka veoma esto mo%eostvariti i "#bitak tr"ovanje na mar"ini je rezervisano za isk#sne i dobre poznavao etr%i nih kretanja e ekata.
3.19. Me%o-e %&,o/.03.
Ve/ je re eno da je tr"ovanje na berzi sr e kompletno" berzansko" poslovanja. a bi tr"ovanje na berzi bilo si"#rno po#zdano kontin#irano da bi se obezbjedilaravnopravnost svih # esnika # tr"ovanj# da bi se obezbjedila javnost berzansko" poslovanja svaka berza propisije metode po kojima se tr"#je na berzi.
Pre obja njena metoda tr"ovanja veoma je va%no na"lasiti slede/eF
1< jedna hartija od vrijednosti mo%e se na/i samo na jednom tr%i t#odnonso sa njom se mo%e tr"ovati samo jednom metodom tr"ovanja
2< svako tr%i te mo%e da posl#je sa svojim spe i i nim pravilima azamai vremnenskom raspored# i mo%e primenjivati vi e metoda tr"ovanja
3< svako tr%i te je se"mentirano po lo"i kim ijelinama koje s# de inisane# sklad# sa primjenjenim pravilima i metodama tr"ovanja - tzv.
able4< svaka tabla mo%e biti aktivna ili ne nezavisno na svakom tr%i t#.
$ osnovi sve berze primjenj#j# sli ne metode tr"ovanja. 'ajpoznatije metodetr"ovanja koje primjenj#j# savremene berze s#F
1< metod preovla)#j#/e ijene2< metod kontin#irano" trovanja3< metod minimalne ijene4< blok metod.
3.19.1.Me%o- p&eo/ .:!3#9e "!3e0e(etod preovala)#j#/e ijene predstavlja a#k ijsko tr"ovanje ;3all Mar#et <. Po
ovom metod# nalozi klijenata za k#povin# i prodaj# se "r#pi # i realiz#j# sim#ltano#z ormiranje jedinstvene ijene. *ez#ltat a#k ije je #tvr)eni k#rs odre)eno" e ekta.$tvr)eni k#rs je iksiran i zbo" to"a se esto ova a#k ija naziva (ixing'
Predotvaranje predstavlja$reme" !i period koji je namjenjen za ispostavljanjenalo"a za tr"ovanje. Ova aza sastoji se od dvije pod azeF
1< prijem nalo"a2< random period.
*andom period predstavlja raspon od 1 do 399 sek#ndi ;neke berze random period de ini # kao period od 1 do 599 sek#ndi< na osnovi sl# ajnih brojeva kojiin ormati ki sistem berze sam odre)#je.
$ pod azi prijema nalo"a lanovi berze mo"# ispostavljati nalo"e #klj# #j#/i inalo"e za povla enje.Pod aza radnom perod je namjenjen prijem# o"rani enih broja nalo"a za tr"ovanje i prikaz in orma ija. 'aime # random period# mo"# se ispostavljati nalozi zatr"ovanje ali ne i nalozi za povla enje.
$ azi predotvaranje ne vr i se #tvr)ivanje preovla)#j#/e ijene niti jedozvoljeno #parivanje nalo"a odnosno zaklj# ivanje transak ija.
Primljeni nalozi se #nose # knji"# nalo"a pon#de i tra%nje. Primljeni nalozi seran"iraj# po vremen# prijema i dobijaj# stat#s aktivni ili neaktivni. =ktivni s# oninalozi koje se mo"# #pariti imaj#/i # vid# limit i indikativn# ijen# i zon# l#kt#a ije
ijena. 'ekativni nalozi s# oni nalozi koji s# van zone l#kt#a ije s obzirom na limit iindikativn# ijen#.
:aza ak ije ili (ixing podraz#mjevavremens#i trenuta# # kome se na osnov#ispostavljenih nalo"a #tvr)#je preovla)#j#/a ijena. Preovla)#j#/a ijena se #tvr)#jena osnov# slede/ih kriterij#maF
1< maksimiza ija obima prometa i2< minimiza ija razlike izme)# ijene koj# je mo"#/e
#tvrditi i indikativne ijene
Primjenom ove metode kao preovla)#j#/a ijena pro"la ava se ona ijena pokojoj se ostar#je najve/i obim prometa mjeren koli inom predmetne hartije odvrijednosti. $koliko se najve/i obim prometa mo%e ostvariti po vi e ijena za preovla)#j#/# ijen# se pro"la ava ona ijena koja je manje #daljena od indikativne
ijene. =ko se do"odi sl# aj da s# dvije ijene jednako #daljene od indikativne ijeneza preovla)#j#/# ijen# se pro"la ava ona ijena koja je vi a. Da to Dbo" pove/anjaobima prometa.
$koliko se do"odi da s# i na strani pon#de i na strani tra%enje ispostavljenisamo tr%i ni nalozi za preovla)#j#/i ijen# se pro"la ava indikativna ijena. $tvr)ena preovla)#j#/a ijena predstavlja indikativn# ijen# za naredni berzanski sastanak.
$koliko nije mo"#/e #tvrditi preovla)#j#/i ijen# # sklad# sa kriterij#mimaza #tvr)ivanje preovla)#j#/e ijene inikativna ijena za naredni berzanski sastanakostaje nepromjenjena.
$ tre/oj azi5. ! %&,o/.03.zaklj# #j# se transak ije ali samo po #tvr)enoj preovla)#j#/oj ijeni. $koliko se svi nalozi za tr"ovanje kojima to dozvoljavaj##slovi ijene iz nalo"a ne mo"# realizovati po #tvr)enoj preovla)#j#/oj ijeni#spostavlj# se slede/i prioriteti izvr enja nalo"aF
1< tr%i ni nalozi2< nalozi sa limit ijenom %% "v"ljnij"m%%od preovla)#j#/e ijeneodnosnoFa< kod nalo"a k#povine nalozi sa ijenom vi om od preovla)#j#/e
ijene b< kod nalo"a prodaje nalozi sa ijenom ni%om od preovla)#j#/e
ijene 3< nalozi sa limit ijenom koja je jednaka preovla)ij#/oj ijeni.
$ sl# aj# da postoje nalozi koji s# jednaki po ijeni prednost pri realiza ijiimaj# ranije ispostavljeni nalozi ;vremenski kriterij#m<.
$ etvrtoj azi%&,o/.03. 0. .%/.&.03#mo"#/e je zaklj# ivati transak ijesamo i isklj# ivo po #tvr)enoj preovla)#j#/oj ijeni odnosno po indikativnoj ijeni#koliko preovla)#j#/a ijena nije #tvr)ena. $ azi tr"ovanja na zatvaranj# mo"# seispostvljati novi nalozi i toF
1< limit nalozi koji sadr%e ijen# koja je jednaka preovla)#j#/ojijeni
2< nalo"e za povla enje.
$ sek#ndarnom tr"ovanj# hartijama od vrijednosti #tvr)#je se zonal#kt#a ije. Dona l#kt#a ije predstavlja najve/e dozvoljeno odst#panje ene od
indikativne ijene odnosno raspon ijena # okvir# kojih s# zaklj# ivane transak ijena istom berzanskom sastank#. $koliko #tvr)ena preovla)#j#/a ijena izlazi izokvira zone l#kt#a ije po takvoj ijeni nije dozvoljeno tr"ovanje.
3.19.2.Me%o- 1o0%!0#!&.0o, %&,o/.03.
'aj e /i metod tr"ovanja koji primjelj#je najve/i broj berzi jeste metodkontin#irano" tr"ovanja. Osnovna razlika izme)# metoda preovla)#j#/e ijene i
metoda kontin#irano" tr"ovanja je # tome to se metodom preovla)#j#/e ijene#tvr)#je jedinstvena ijena za isti hartij# od vrijednosti35 dok se merodomkontin#irano" tr"ovanja #tvr)#je bezbroj ijena jedne te iste hatije od vrijednosti.
(etod kontin#irano" tr"ovanja sastoji se od slede/ih azaF
1. predotvaranje2. otvaranje3. tr"ovanje na otvaranj#4. kontin#irano tr"ovanje5. zatvaranje i tr"ovanje na zatvaranj#.
35 $ pojedinim sl# ajevima prema pravilima pojedina nih berzi # tok# jedno" tr"ova ko" dana mo%ese #tvrditi vi e preovla)#j#/ih ijena.
Pro es tr"ovanja metodom tr"ovanja kao i kod tr"ovanja metodom preovla)#j#/eijene otpo injep&e-o%/.&.03e$' &ao i kod tr"ovanja metodom preovla)#j#/eijene ova aza sastoji se od dvije pod aze i toF
1< pod aza prijema nalo"a koja predstavlja/&e$e0s1! pe&!o- # kome se primaj# nalozi za tr"ovanje.2< Pod aza random period # kome je mo"#/e primati nalo"e za tr"ovanje
ali ne i izvr iti nje"ovo povla enje.
'akon predotvaranja sledi azao%/.&.03.+ Ova aza predstavlja/&e$e0s1!%&e0#%.1 # kojoj se na osnov# ispostavljenih nalo"a #tvr)#je ijena na otvaranj#.Prilikom #tvr)ivanja ijene na otvaranj# primjenj#j# se kriterij#mi kao kod#tvr)ivanja preovla)#j#/e ijeneF maksimiza ija obima prometa i minimiza ijarazlike izme)# ijene koj# je mo"#/e #tvrditi i indikativne ijene. 'a osnov# ovihkriterij#ma za ijen# na otvaranj# odre)#je se ijena po kojoj se ostvar#je najve/iobim prometa mjeren koli inom predmetnih hartija od vrijednosti. $koliko se jednakobim prometa mo%e ostariti po vi e ijena za ijen# na otvaranj# se #tvr)#je ona
ijena koja je bli%a indikativnoj ijeni osim # sl# aj# prvo" tr"ovanja kada /e se zaijen# na otvaranj# #tvrditi vi a ijena.
+lede/a aza je aza tr"ovanja na otvaranj#. $ ovoj azi tr"ovanje se obavljaisklj# ivo po ijeni na otvaranj#. $koliko postoji debalans izme)# k#povnih i prodajnih nalo"a odnosno #koliko se svi nalozi kojima to ijene dozvoljavaj# nemo"# izvr iti po preovla)#j#/oj ijeni #spostavljaj# se slede/i prioriteti izvr enjanalo"aF
1< tr%i ni nalozi2< nalozi sa limit ijenom povoljnijom od ijene odnosnoF3< kod nalo"a k#povine - nalozi sa ijenom vi om od ijene
na otvaranj#4< kod nalo"a prodaje - nalozi sa ijenom ni%om od ijene na
otvaranj#5< nalozi sa limit ijenom koja je jednaka ijeni na otvaranj#.
Izme)i nalo"a jednakih po ijeni prioritet # izvr avanj# imaj# nalozi koji s#ranije ispostavljeni.
:aza kontin#irano" tr"ovanja predstavalja/&e$e0s1! pe&!o- # kome senalozi mo"# kontin#irano ispostavljati #klj# #j#/i i nalo"e za povla enje.$ ovoj azi kontin#irano se #par#j# nalozi pon#de i tra%nje. +vi nalozi koji se
po ijeni #pare odmah se realizij#. Oni nalozi koji se ne mo"# #pariti #pis#j# se #klji"# neaktivnih nalo"a. &ontin#irano tr"ovanje podraz#mjeva kontin#irano#parivanje ranije ispostavljenih nalo"a sa novoprimljenim i zaklj# ivanje transak ijaako se oni #pare. 'alozi koji ekaj# na realiza ij# realizij# se prema prioritet# iznalo"a a #koliko s# ijene # dva ili vi e nalo"a iste prioritet # realiza iji nalo"a imanalo" koji je ranije ispostavljen ;vremenski kriterij#m<.
$koliko nakon ispostavljanja tr%i no" nalo"a ne postoje nalozi za tr"ovanje sa
s#protnom vrstom transak ije tr%i ni nalo" se #pis#je # knji"# aktivnih nalo"a salimit ijenom koja je jednaka ijeni poslednje transak ije. $ sl# aj# da do to"
tren#tka nije bilo obavljenih transak ija tr%i ni nalo" se #pis#je # knji"# aktivnihnalo"a po indikativnoj ijeni.
:aza .%/.&.03a predstavnja/&e$e0s1!tren#tak # kojem se #tvr)#je ijenana zatvaranj#. ,ijena na zatvaranj# #tvr)#je se alternativno kaoF
1< ijena poslednje transak ije # azi kontin#irano" tr"ovanja2< prosje na ponderisana ijena spe i irano" broja poslednje tr"ovane
jedini e svake od hartije od vrijednosti3< prosje na ponderisana ijena poslednje tr"ovano" spe i i irano" pro enta
od #k#pno tr"ovanih jedini a svake od hartije od vrijednosti.4< prosje na ponderisana ijena poslednje tr"ovane jedini a svake od hartija
od vrijednosti # spe i i iranom vremenoskom period#.
'a koji na in /e se #tvrditi ijena na otvaranj# de ini e svaka berza.
$ azi%&,o/.03. 0. .%/.&.03# tr"ovanje se mo%e obavljati samo po ijenina zatvaranj#. $koliko ijena na zatvaranj# nije #tvr)ena tr"ovanje se obavlja poindikativnoj ijeni. $ azi tr"ovanja na zatvaranj# mo"# se ispostavljati nalozi aliisklj# ivoF
1< limit nalozi koji sadr%e ijen# jednak# #tvr)enoj preovla #j#/oj ijeni2< nalo"e za povla enje
$koliko # tok# tr"ovanja metodom kontin#irano" tr"ovanja nije bilozaklj# enih transak ija ijena na otvaranj# i ijena na zatvaranj# se ne objavlj#je. $tom sl# aj# indikativna ijena ostaje nepromijenjena za naredni berzanski sastanak.
3.19.3.Me%o- $!0!$. 0e "!3e0e
r"ovanje ak ijama mo%e se or"anizovati i metodom minimalne ijene.(etod minimalne ijene predstavlja a#k ijski metod. Ovaj metod naj e /e se koristikada se prodaj# dr%avne ak ije i to ako se prodaje najmalje 19K od #k#pno" brojaak ija neko" izdavao a. Prilikim prodaje dr%avnih ak ija p#tem ovo" metodaistovremeno se mo"# prodavati i ak ije pojedina nih vlasnika iste hatrije odvrijednosti.
Dahtjev za tr"ovanje metodom minimalne ijene berzi se podnosi zahtjev kojisadr%i podatke o minimalnoj ijeni ak ija ija se prodaja prijavljije koli ini ak ija
ija se prodaja prijavlj#je pro enat prijavljenih ak ija za prodaj# # odnos# na #k#pan broj ak ija isto" izdavao a dokaz da je prodaja javno objavljena # sredstvima zavno"in ormisanja ; tampani i elektornski mediji< itd.
$ sl# aj# zakazivnja tr"ovanja metodom minimalne ijene na strani pon#de postoji samo jedan nalo" kojim je de inisana iminimalna cijena' (inimalna ijena je#jedno i po etna ijena za a#k ij#. Minimalna cijena redstavlja cijenu is "d #"je sene&e "baviti transa#cija'
r"ovanje metodom minimalne ijene naj e /e se obavalja 15 dana nakonobjavljivanja prodajno" nalo"a i pola"anja ka# ije za # e /e na a#k iji.
'a strani tra%nje mo"# da # estv#j# svi lanovi berze ili ostali berzanski posredni i koji s# ovla /eni za berzansko tr"ovanje ali koji s# prethodno isp#nili#slove koje je de inisao podnosila nalo"a prodaje i koji s# podnijeli nalo"e tra%njesa isp#njenim #slovima minimalne ijene i pon#)ene koli ine.
r"ovanje metodom minimalne ijene podraz#mjeva da se podnose limitnal"zi za #u "vinu is#ljučiv" na u#u an br"j "nu!enih hartija "d vrijedn"stinajmanje " minimaln"j cijeni.
$koliko se na a#k ije na strani tra%nje ne ispostave nalozi koji podraz#mjevaj# #k#pn# koli in# hartija od vrijednosti i minimaln# ijen# # tomsl# aj# se a#k ija prekida.
$koliko se na strani tra%nje pojavi samo jedan nalo" ;koji je ispostavljen na#k#pn# koli in# po minimalnoj ijeni ili vi oj ijeni< tada se transak ija odmahrealizije po ijeni nalo"a iz tra%nje i k#pa hartija od vrijednosti postaje podnosilanalo"a tra%nje.
=ko se na strani tra%nje pojavi vi e nalo"a onda se onda se or"aniz#j# dvakr#"a a#k ije. $ ovom sl# aj# prvi kr#" je zavr en kada se objave poda i o ijenamasvih # esnika na strani tra%e # prvom kr#"#.
r#"i kr#" po enje objavljivanjem najvi e ijene iz prvo" kr#"a. 'ajvi aijena iz prvo" kr#"a predstavlja minimaln# ijen# za dr#"i kr#". $ dr#"om kr#"#
mo"# # estvovati svi pon#)a i iz prvo" kr#"a. $ dr#"om kr#"# se ispostavljaj#nalozi koji imaj# ijen# koja je jednaka ili vi a najvi oj ijeni iz prvo" kr#"a. ada sesprovodi post#pak li ita ije ijene koja raste sve dok na strani tra%nje ne ostane jedannalo" sa najvi om ijenom. Obi no se li itiranje po jednoj ijeni obavlja pozivanjemtri p#ta da # esni i daj# dove vi e ijene. $koliko i posle tre/e" poziva nema pon#de# koja "lasi na vi # ijen# od poslednje najvi e pon#)ene a#k ija se zaklj# #je ik#pa hartija od vrijednosti postaje onaj pon#)a koji je pon#dio najvi # ijen#.$koliko se # post#pk# ak#k ije do)e do sit#a ije # kojoj dva ili vi e nalo"a imaj# ist#
ijen# za k#p a hartija od vrijednosti pro"la ava se k#pa koji je ranije ispostavionalo".
Vrijeme koje se odre)#je za podno enje nalo"a za prvi i dr#"i kr#" jeo"rani eno i to vrijeme #tvr)#je berza.
*+(F+=+ Me%o- 4 o1 %&,o/.03.
0lok tr"ovanje predstavlja metod prethodno do"ovoreno" tr"ovanjaizme)# #"ovornih strana na bileteralnoj osnovi. (etod bolok tr"ovanja nastao je iz prakse. &ao to smo ve/ rekli mno"a re"#lativa berzansko" poslovanja#vedena je na osnov# isk#stava tr"ovanja koja s# preto ena # norm#. Veoma
slikovit primjer kada je prethodno isk#stvo preto/en# # berzansk# norm# jeste blo" tr"ovanje.
0lo" tr"ovanje obi no obavljaj# veliki instit# inalni investitori kao tos# inansijske instit# ije pravna i izi ka li a koja %ele da tr"#j# velikim brojam hartija od vrijednosti i velikim vrijednostima. Da ovakav na intr"ovanja postoji vi e razlo"a kao to s#F
veliki nalozi mo"# da apsorb#j# sv# likvidnost na s#protnoj strani #kom sl# aj# mali nalozi na istoj strani ne mo"# biti realizovanimali nalozi mo"# iz"#biti mo"#/nost tr"ovine
ijen# ak ije po pravil# #tvr)#je veki nalo" te ona # tom sl# aj# ne/e biti odre)ena prema stvarnim tr%i nim #slovima ve/ prema stav# jedno" investitora
veliki nalo" mo%e biti kori /en # manip#lativne svrhe.
Dbo" ovih i dr#"ih razlo"a sve berze svijeta or"aniz#j# blok tr"ovanjetako da veli investitori mo"# da tr"#j# a da ne #ti # na ijene.
a bi se blok tr"ovanje mo"lo obaviti ono mora da ima odre)enekarakteristike to s#F
blo" tr"ovanje se mo%e obaviti sa ak ijama koje se ve/ nalaze na berzii kojima se ve/ tr"ovalo odnosno kojima je zaklj# ena najmanje jednatransak ijada tr"ovanje predmetnim ak ijama nije ob#stavljenoblo" tr"ovanje se ne obavlja na zvani nim berzanskim satan ima ve/
na vanberzanskom tr%i t#blo" tr"ovina se obavlja izme)# jedno" k#p a i jedno" prodava isto"
paketa ak ija.
Prednosti blo" tr"ovanja sastoje se # si"#rnosti transak ije s obziromda p#tem berzanske tr"ovine ne postoji mo"#/nost da jedan dio berzansko"materijala ne b#de predat k#p # zatim si"#rnost ijene bez mo"#/nosti zamanip#la ijom sa ijenama i na"lo" povi enja ijene.
Da blok tr"ovanje veoma je bitan ijenovni raspon po kojima se mo"#zaklj# iti transak ije. ,ijenovni raspon re"#li e svaka berza pojedina nozavisno od od ijena posti"n#tih na or"anizovnom tr%i t# na prethodnih C
a#k ija. 'a ovaj na in se obezbje)#je da ijena bloka ne remeti b#d#/e tr%i neodnose hartija od vrijednosti koje s# predmet bloka.
$ s# tini blok transak ija je dozvoljena transak ija pro esionalnihinvestitora koja se pod odre)enim #slovima mo%e zaklj# iti o /em# seobavje tava berza. 'a tak na in blok transak ija koja je zaklj# ena van berzansko" tr%i a se samo evidentira na berzi.
$koliko je predmet blok tr"ovanja hartija od vrijednosti kojom setr"#je$e%o-o$ p&eo/ .:!3#9e "!3e0e potrebno je da se isp#ne slede/i #sloviF
1. 'ajmanje jedna lan berze podnosi # isto vrijeme nalo" k#povine inalo" prodaje za istovjetn# hartij# od vrijednosti po identi noj
ijeni i koli ini i sa istim dat#mom saldiranja2. &oli ina hartija od vrijednosti iz blo" transak ije jednaka je
najmanje zbir# tr"ovane koli ine datom hartijom od vrijednosti nanaj/e /e tri berzanaka sastanka ;broj berzanskih sastanaka odre)#jesvaka berza pojedina no<.
3. 'ajvi e odst#panje ijene hartija od vrijednosti iz blo" transak ije# odnos# na proskje n# ponderisan# preovla)#j#/# ijen# sa prethodna tri berzanska sastanka je 19K osim # sl# aj# kadakoli ina hartija od vrijednosti# blok transak iji najmanje 29K od#k#pno" broja izdatih hartija od vrijednosti iste vrste i iste klaseizdavao a i tada je raspon dozvoljen do 29K.
Da saldiranje transak ije obavljene metodom blo" tr"ovanja zad#%en je berzanski posrednik koji zast#pa prodav a koji dostavlja nalo" zaodobrenje i re"istra ij# blo" transak ije.
&ao to je vidljivo za blok transak ije potrebno je isp#njenje dva bitnaelemenata a to s# elementi # po"led# ijene i elementi # po"led# koli ina.
Hto se ti e ijene po etna ijena na otvaranj# blok tr"ovine ne mo%e biti ni%a niti vi a od ostvarene prosje ne ponderisane ijene te ak ije sa prethodna naj e /e tri berzanska sastanka kori"ovana za 19K odnosnoza 29K ako je koli ina ak ija koja je predmet blok tr"ovanja najmanje29K od #k#pno" broja izdatih ak ija iste vrste i iste klase jedno"izdavao a.
&ada je rije o koli ini ak ija koje s# predmet blo" tr"ovine zahtjevase da ona b# jednaka zbir# kojim se tr"ovalo na poslednja tri berzanskasastanka.
'a ovaj na in obezbeje)#j# s# osnovni post#lati blok tr"ovine a to s#velike koli ine i velika vrijednost tr"ovanja hartijama od vrijednosti.
&ada je predmet blo" transak ije hartija od vrijednosti kojom se tr"#je
$e%o-o$ 1o0%!0#!&.0o, %&,o/.03.' blok transak ija mo%e bitizaklj# ena ako s# isp#njeni slede/i #sloviF
1. 'ajmanje jedna lan berze podnosi # isto vrijeme nalo" k#povine inalo" prodaje za istovjetn# hartij# od vrijednosti po identi noj ijeni ikoli ini i sa istim dat#mom saldiranja
2. Vrijednost blok transakk ije mora biti najmanje 19K od #k#pnoizdato" broja hartija od vrijednosti iste vrste iste klae izdate od straneisto" izdavao a. 'eke berze minimalan iznos #tvr/#j# # nominalnomiznos# vrijendosti hartija od vriejdnosti.
3. 'ajvi e odst#panje ijene hartija od vrijednosti iz bloh transak ije #
odnos# na ijen# na zatvaranj# sa prethodno" berzansko" sastanka je3K.
Hta je osnovna #nk ija svako" inansijsko" tr%i ata $ najkra/em re enoosnovna #nk ija svako" inansijsko" tr%i ta je #tvr)ivanje er ;pravi ne< ijenehartija od vrijednosti i kreiranje p#ne likvidnosti. :er ili pravi na ijena bez obzira nakojem tr%i t# se ormira treba da b#de izraz #k#pne pon#de i tra%nje. 'a berzama ses# eljava #k#pna pon#da i potra%nja. $koliko nema manip#lativnih i dr#"ih
pek#lativnih radnji ijena koja se posti%e interak ijom #k#pne pon#de i #k#pnetra%nje smatra se er ijenom.
0#d#/i da nave/i broj berzi primjenj#je dva standadna metoda tr"ovanja;metod preovla)#j#/e ijene i metod kontin#irano" tr"ovanja< postoje i razli iti na ini#tvr)ivanja ijene po osnov# ova dva metoda.
$tvr)ivanje ;otkrivanje< ijene vr i se po #naprijed #tvr)enoj pro ed#ri koja je poznata svim # esni iima na tr%i t#. =ko se posmatra metod preovla)#j#/e ijeneona podraz#mjeva #tvr)ivanje takve ijene koja od"ovara najve/em broj# # esnika natr%i t#. 0#d#/i da s# svi # esni i na tr%i t# zainteresovani za realiza ij# svojih nalo"aosnovni kriterij#m za #tvr)ivanje preovla)#j#/e ijene je taj da se realiz#j# oni nalozikoji /e omo"#/iti promjen# vlasnika najve/e" broja hartija od vrijednosti. akleosnovni zadatak preovla)#j#/e ijene je da omo"#/i maksimiza ij# prometa koja semejri brojem ak ija koje s# promijenile vlasnika. Ova ijena zavisno od pravila berzemo%e se #tvr)ivati jedno ili vi e p#ta dnevno. Po #tvr)enoj preovla)#j#/oj ijeni setr"#je sve dok ima interesa. (e)#tim b#d#/i da se ova ijena mo%e #tv)ivati vi e p#ta dnevno esto se do"a)a da se sa prvom #tvr)enom preovla)#j#/om ijenomtr"#je veoma kratko zbo" o ekivanja promjene ijene.
I pored to" nedostatka tr"ovanje na periodi nom ak# ijskom tr%i t# ima svoje prednosti koje s# sadr%ane # slede/emF
1. Preovla)#j#/a ijena je # s# tini stabilna jer je ona posledi ainterak ije svih ijena koje omo"#/#j# najve/i obim prometa irealiza ij# najve/e" broja hartija od vrijednosti
2. *elativna jednostavnost distrib# ije in orma ije o ijenamato i male i velike investitore stavlja # jednak polo%aj.
3. +manj#j# se posledi e asimetrije in orma ija i na taj na in se pove/ava nivo za tite investitora.
Pove/anje broja nalo"a kojima se tr"#je na berzama sprost periodi no"a#k ijsko" tr%i ta pove/anjem obima prometa #slovilo je do pojave kontin#irano"metoda tr"ovanja. r"ovanje metodom kontin#irano" tr"ovanja omo"#/#je da se
transak ije obavljaj# po razli itim ijenama tokom jedno" berzansko" dana odnosnosastanka. $ ovom sl# aj# ijene nis# iksne ve/ se izvr avaj# # zavisnosti od priliva
nalo"a i njihovih limit ijena. Ove ijene os iliraj# # zoni l#kt#a ije. $ sl# aj# kadado)e do probijanja zone l#kt#a ije dolazi do na"lo" pove/anja pon#de i potra%nje
to izaziva poreme/aj na tr%i t#. a bi se sprije io poreme/aj na tr%i t# #koliko do)edo probijanja ijene na "ornjoj "rani i a#k ionar pove/ava pon#d# n#de/i hartije odvrijednosti iz svo" port elja i na taj na in sni%ava ijen#. $kliko do)e do probijanja"ornje "rani e a#k ionar k#p#je hartije od vrijednosti i na taj na in pove/ava ijen#. 'a ovaj na in a#k ionar vr i stabiliza ij# tr%i ta ali on to mo%e da vr i samo do"rani e koja je de inisana pravilima berze. (e)#tim #koliko navedene ativnostia#k ionara nis# dovele do stabiliza ije esto se koriste prin#dne mjere kao to s# privremeni prekid tr"ovanja.
Prednosti kontin#irano" tr"ovanja s# slede/eF
1< ni%i transak ioni tro kovi # odnos# na periodi no tr%i te2< lak e kreiranje likvidnosti jer sama injeni a da se ve/i broj transak ija odvija
bez prekida omo"#/ava optimiza ij# port olija3< investitor ima mo"#/nost #laska i izlaska # odre)en# investi ij#.
(e)#tim da bi ovo tr%i te #nk ionisalo potrebno je da postoji visok obim ivisoka rekven ija transak ija. Dbo" to"a ovo tr%i te nije prihvatljivo za tr%i ta kojenemaj# visok# likvidnost.
*+((+2+ U%/&:!/.03e "!3e0. 0. -! e&s1o$ %&6!7%#
+pe i i nost #tvr)ivanja ijena na vanberzanskom dilerkom ili O , tr%i t# proizilazi iz same str#kt#re ovo" tr%i ta. 'aime dok berzansko tr%i te predstavlja potp#no or"anizovano i entralizovano tr%i te ovo tr%i te predstavlja mre%# ;koja je #samom po etk# nastajanja bila mre%a bankarskih altera<. Dbo" to"a i sama pro ed#ra#tvr)ivanja ijene na ovom tr%i t# ima svoje spe i i nosti # odnos# na berzanskotr%i te.
(etod a#k ije se ne mo%e primjeniti jer se ijena ormira na vi e se"menata.Pored to"a na berzanskom tr%i t# se nalaze najkvalitetnije hartije od vrijednosti dokse na ovom tr%i t# nalaze sve one hartije od vrijednosti koje nis# isp#nile kriterij#meza kotiranje na berzi ili emitenti nis# %eljeli da se kotiraj# na brzi. akle na ovomtr%i t# se mo"# sresti hartije od vrijednosti vema razli ite kako po kavlitet# tako i pokvanititet#. Imaj#/i # vid# injeni # da se na ovom tr%i t# nalaze veoma razli ite
hartije od vrijednosti kako malih tako i veliih emitenata ono prevashodno malimemitentima pr#%a mo"#/nost za prik#pljanje svje%e" kapitala. ako)e potrebno jeista/i i to b#d#/i da ovo tr%i te nije potp#no or"anizovano i entralizovano kao berze ono ima ve/i rizik.
(re%na str#kt#ra ovo" tr%i ta nala%e da se #tvr)ivanje ijena obavnja pre"ovaranjem i do"ovaranjem odnosno po"a)anjem. Pre"ovaranje do"ovaranje i po"a)anje obavnjaj# dileri.
Post#pak #tvr)ivanja ijene po inje prijemom nalo" od klijnta koji jeidenti an prijem# nalo"a na berzanskom tr%i t#. 'akon prijema nalo" se prosle)#je #
mre%#. 'alo"e mo"# primati dileri koji imaj# isti stat#s kao i dileri na berzama ilimarket mejkeri. (arket mejkeri istovremeno ormiraj# i k#povn# i prodajn# ijen#
iste hartije od vrijednosti. Da svak# hartij# od vrijednosti postoji vi e market mejkera ioni me)#sobno konk#ri # ijenama. &ako se izvr ava nalo" 0roker tra%i kota ij# odvi e market mejkera ; to je #nk ija pre"ovaranja i po"a)anja< i sa onim marketmejkerom ili direlerom koji n#di najpovoljnij# ijen# zaklj# #j#e se transak ija.(arket mejer ima obavez# i ne mo%e da od#stane od zaklj# ivanja transak ije #kolikose nje"ova ijena pod#darila sa ijenom brokera il idilera.Osnovni nedostatak ova" na ina tr"ovanja jete taj to on pove/ava razlikeizme)# ijene pon#de i ijene tra%nje. 'a taj na in velike pro ite ostvar#j# dileri.
*+((+*+ U%/&:!/.03e "!3e0. 1o- 4 o1 %&.0s.1"!3.
0lo" transak ije se zaklj# #j# pre"ovaranjem van berze. *ealiza ija ovihtransak ija p#tem berze ima za ilj sjedne strane da se obezbjedi si"#rnost transak ijei odre)avanje odre)ene korela ije ijena # blo" transak ijama sa ijenama koje se
ormiraj# na berzi.0lok transak ije imaj# svoje spe i i ne karakteristike kao to s#F
1< zaklj# #j# se van berzansko" satanka2< premet transak ije je blok hartija od vrijednosti - veliki broj istih vrste hartija
od vrijednosti.3< +amo pro esionalni investitori mo"# #zeti # e /e # ovim transak ijama.4< 0lo" mora imati #naprijed poznat# minimaln# vrijednost.
*+(2+ @ #1%#."!3e p&! %&,o/.03# 0. 4e& !
Poznato nam je iz dosada ljih izla"anja da se na berzanskom tr%i t# ne mo"#zaklj# ivati transak ije po bilo kojoj ijeni. $ ilj# spre avanja manip#la ija natr%i t# # ilj# o #vanja stabilnosti tr%i ta i za tite svih # esnika na berzanskom tr%i t# berza o"rani ava zaklj# ivanje transak ija po ijenama koje s# van zone l#kt#a ije.
P"d )o"om 2lu!tuaci%e "drazumjeva se r"centualn" izražen" najve&ed"zv"ljen" "dstu anje "d cena hartija "d vrijedn"sti " #"jima se za#ljučujutransa#cije u "dn"su na indi#ativnu cijenu hartija "d vrijedn"sti' ;a#le% z"na (lu#tuacije redstavljara po" u "#viru #"ga se m"gu za#ljučivati transa#cije naist"m berzans#"m sastank#.
Da odre)ivanje zone l#kt#a ije zad#%ena je berza. Dona l#kt#a ije senaj e /e #tvr)#je za prvo i naredna tr"ovanja. 'aravno svaka berza samostalo #re)#jezove l#kt#a ije imaj#/i # vid# kvalitet hartija od vrijednosti obim tr"ovine # prethodnom period# #k#pn# pon#d# i potra%nj# hartija od vrijednosti i na kraj# zona
l#kt#a ije zavisi o razvijenosti inansijsko" tr%i ta.
Da prvo tr"ovanje naj e /e se primjenj#je pravilo da se zona l#kt#a ije za prvo tr"ovanje #tvr)#je # pro ent# 29K 399K a za naredna tr"ovanja 29K
*adi pospje ivanja tr"ovanja na berzi zone l#kz#a ije se periodi no mjenjaj#.ako na primjer ako se na tri berzanska sastanka ne #tvrdi ijena hartije od
vrijednosti # okvir# zone l#kt#a ije berza mo%e da promijeni zon# l#kt#a ije.
Dona l#kt#a ije obezbje)#je da ne do)e do na"lih slomova ili pak na"lo"rasta ijena pojedinih ili svih hartija od vrijednosti. Dona l#kt#a ije o"rani avaintenzivne promjene ijena hartija od vrijednosti i ostavlja dosta vremena za analiz# poslovnih odl#ka koje s# # vezi sa investiranjem # hartije od vrijednosti kao i njihovih
jenovnih poreme/aja. reba re/i i to da je zona l#kt#a ije vezana za inansijskatr%i ta koja s# manje razvijena i nestabilna. (e)#tim i razvijena inansijska tr%i a seveoma esto opredjelj#j# za #vo)enje zone l#kt#a ije zbo" zna ajnih promjena
ijena hartija od vrijednosti # prethodnom period#.
$koliko se analiziraj# berzanaska tr%i ta odre)enih zemalja ; abela broj 2< vidljivio je da veliki broj zemalja #tvr)#je odre)ena o"rani enja promjene ijena # tok# jedno"tr"ovanja.
abela broj 2. Pre"led zona l#kt#a ija # nekim zemljama
r%ava Dona l#kt#a ije=#strija W 5K0el"ija W 5 W 19KMe ka *ep#blika W 5K
Gr ka W 12 W 17K:ran #ska W 19 W 29KItalija W 19 W 29KEapan W 19 W 69K&ina W 19>etonija W 15>itvanija W 5 W 19K>#ksemb#r" W 5K 'ema kaPoljska W 3 W 19KPort#"al W 15*#m#nija W 15+= 36
Postoje dva mi ljenja koja s# vezana za postojanje zone l#kt#a ije. Prvomi ljenje polazi od to"a da #tvr)ivanje zone l#kt#a ije na d#%i rok #sporava pro estr"ovanja i otkrivanje realne tr%i ne ijene i smanj#je likvidnost tr%i ta. 'adalje
za"ovorni i ovakvo" mi ljenja smatraj# da postojanje zone l#kt#a ije prije ili kasnije36 Dona l#kt#a ije postoji na tr%i t# derivata
dovodi do magnetn"g e(e#ta koji se sastoji # tome da se ijene pribli%avaj# ili potp#no poklope sa "rani ama zone l#kt#a ije. Ovakva mi ljena temelje se na op tojkarakteristi i tr%i ne ijene da je t" cijena #"ju je ne#" s reman da lati . Protvni i#tvr)ivanja zone l#kt#a ije dalje smatraj# da berzansko tr%i te ima bolji rez#ltat akose # tok# dana odr%ava ve/i broj a#k ija ne"o #tvr)ivanje zona l#kt#a ije.
r#"o mi ljenje polazi od to"a da do korek ija ijena # s#protnom smjer#dolazi onda kada one dosti"n# zon# l#kt#a ije to ima za posledi # spre avanje pre#veli avanja primjene ijena ;"verreacti"n h= "thesis<. r#"i veoma va%anar"#ment za postojanje zone l#kt#a ije odnosi se na iljeni # da nakon ob#stavljanjatr"ovanja nakon dostizanja zone l#kt#a ije brokeri i investitori imaj# dovoljnovremena da do naredno" tr"ova ko" dana analiziraj# #o ene tenden ije - pro ijene dali se radi o stvarnim tr%i nim pomjeranjima ka zoni l#kt#a ije ili se radi o
pek#lativnim post#p ima berzanskih posrednika i investitora.
ako)e pris#tno je i mi ljenje da ve/a zona l#kt#a ije manje #ti e nade avanja na tr%i t# od #%e zone l#kt#a ije ili nepostojanja zone l#kt#a ije.
Postoje brojne analize o pona anj# ijena prilikom postojanja zona l#kt#a ijeali i dalje ne postoji kona an stav o tome da li je za inansijsko tr%i te korisnije postojanje zone l#kt#a ije ili njeno ods#stvo. akav kona no nede inisan stav posledi a je nedostatka podataka ta bi se de avalo sa ijenama da nije postojala zona
l#kt#a ije.
Veoma esto berze koje de ini # zon# l#kt#a ije jedn# zon# l#kt#a ijede ini # za vlasni ke a dr#"# za d#%ni ke hartije od vrijednosti.
3.13. Be& .0s1! !0-e1s! ! -&#,! po1. .%e 3!
Poten ijalne investitore # na eli najvi e interes#je promjena ijena i obimtr"ovanja svakom pojedina nom ak ijom. (e)#tim kretanje tr%i ta # jelini nje"ov#sporen ili #brzan rast sta"na ija ili dinami an pad je # s# tini odraz ono"a ro sedo"a)a # privredi odnosne zemlje. Investitori #vijek imaj# isti iljF k#poti to je tinijea prodati to sk#plje. 0#d#/i da je brzansko tr%i te kontin#irano tr%ite da do promjena
ijena i #tv)ivanje tr%i nih ijena ak ija dolazi svako" dana investitori na berzanskom tr%i t# modi ik#j# osnovni prin ip t"ovanja k#piti to je tinije a prodati
to sk#plje # prin iji k#piti kadacijene hartija "d vrijedn"sti d"stignu najnižu
vriejdn"st% a r"dati ih #ada d"stignu najvišu vrijedn"st .a bi znali kada /e nast#piti taj trnen#tak kada /e ijene hartija od vrijednostikren#ti navi e ili nani%e potrebno je da se analiziraj# kretanja ijena hartija odvrijednosti i na osnovi tih kretanja donese investi iona odl#ka.
Va%no je je znati da pokazatelji kretanja ijena e ekata na berzanskom tr%i t#ne pokaz#j# kako /e se kretanje tih e ekata odvijati # b#d#/nosti ve/ samo kako s# sekretale # pro losti. akle pokazatelji kretanja ijena e ekata pokaz#j# odnosnore"istr#j# promjene koje s# se desile # pro losti ;ex "st < prist#p. Iako je ovakarakteristika tr%i nih pokazatelja veoma o"rani avaj#/a # savremno vrijeme razli iti berzanski pokazatenji na li s# svoj# nezaobilazn# primjen# # analizi berzanskih
kretanja. Ovi pokazatelji predstavljaj# indikatore op te" stanja # privredi ili njenim pojedinim "ranama i sektorima.
r%i na kretanja onih kompanija koje svoje hatrije od vrijednosti plasiraj# p#tem or"anizovano" tr%i ta mjere se p#tem prosjeka i indeksa.
*+(*+(+ Be& .0s1! p&os3e"!$ iroj javnosti pojmovi indeksi i prosje i naj e /e se shvataj# kao sinonimi
ali se # s# tini radi se o rzli itim na inom mjerenja promjena ijena hartija odvrijednosti. Prosje i predstavljaj# ponderisane ili neponderisane prosjeke ijenahartija od vrijednosti.
Prosje i ijena hartija od vrijednosti ;ak ija< dobijaj# se sabiranjem ijenaak ija odre)enih odabranih kompanija i djeljenjem sa brojem koji je # odre)enomvremen# de inisan kao djelila . Da izra #navanje prosjeka #klj# ena je po jednaak ija kopanije koja je odre)ena za izra #navanje prosjeka tako da je ponderde inisan visinom ijene kokretno" e ekta. 'a taj na in ak ije ije s# ijene vi e imaj#ve/i relativni #ti aj na visin# prosjeka bez obzira na obim tr"ovine. akle promjena
ijene e ekta koji ima vi # ijen# zna ajnije mijenja vrijednost #tvr)eno" pokazatelja od promjene ijena e kta sa ni%im vrijednosti.
0erzanski prosje i se #obi ajeno ra #naj# na osnov# reperezentativne liste od29 39 kompanija naj e /e za razli ite privredne sektore kao to s# ind#strijski#sl#%ni transportni itd. 'ekada se i ovi ovako #tvr)eni pokazatelji objedinjavaj# # jedan koji onda pokaz#je kretanje ijena e ekata # odnosnim privrednim sektorima.
0erzanski prosje i s# veoma kori /eni pokazatelji kako kod investitora tako ikod dr#"ih analiti ara koji se bave analizom berzansko" tr%i ta i analizom inansijskihtr%i ta #op e. (e)itim iako ovi pro je i predstavljaj# veoma po#zade pokazatelje naosnovi kojih se mo"# donijeti relevantni zaklj# i o njihovom kretanj# # b#d#/nosti ina osnovi kojih se mo%e donijeti investi iona odl#ka oni maj# odre)ena okrani enjakoja s# vezana zaF
1< zamjen# ak ija2< promjen# veli ine reprezentativne liste3< diobe ak ija.
&ao to znamo na savremenom tr%i t# kompanije svakodnevno mjenjaj# svoj#
aktivnost tako da esto dolazi do promjene kako njihove djelatnosti tako i dorez#ltata koji posti%# na tr%i t# dolazi do akvizi ija i raznih dr#"ih trans orma ija svedo prestanaka rada i sve to #ti e na promjene odnosno zamjene ak ija koje se nalazena listi za izra #navanje prosjeka. $koliko do)e do takve sit#a ije postoje dvijeteorijske mo"#/nostiF
5< da se izabere ak ija one kompanije koja se prodaje po sli noj ijeni.$koliko ne postoji ak ija koja se prodaje po sli noj ijeni na odnosnomtr%i t# onda ostaje mo"#/nost da dod ili od#zme odre)eni iznos # odnos#na prethodn# pro ijen#. Ovakav post#pak nije statisti ki ispravan ali on #na el# zadovoljava osnovn# namjen# za #tvr)ivanje pokazatelja.
6< r#"i prist#p n#di rje enje koje je sadrano # #sa"la)avanj# djelio a.
Pokazatelji ;prosjesi< koji s# ponderisani ijenom izra #navaj# se sabiranjemijena odabranih ak ija ;iz indeksne korpe< i djeljenjem to" zbira brojem koji jede inisan kao djelila . 'ajpoznatiji prosjek je ;a* G"nes ndustral >verages+;G >5koji predstavlja ind#strijski prosjek ;indeks<. Ovaj pokazatelj je konstr#isan jo 1786."odine. On spada # najpoznatije i naj e /e objavljivane pokazatelje. $ vrijeme kada je #stanovljen njime je bila ob#hva/ena jedna "r#pa ak ija a izra #navo se deljenjem#k#pno" zbira ijena ak ija sa iznosom #k#pno" broja ak ija. anas se ovaj prosjekizra #nava sabiranjem ijena ak ija 39 najve/ih ind#strijskih renomiranih i visokokvalitetnih kompanija tzv.blu chi st"c#s7I kotiranih na 'A+? koji se dijeli inio emkojim se #skla)#j# odst#panja pro#zrokovana ijepanjem ;diobom< ak ija koja s#vr ena tokom "odina ili dr#"im promjenama do kojih je do lo zamjenom neke od3! ermin blu chi st"c#s poti e iz i"re pokera "dje %eton plave boje predstavljanajve/# vrednost.
=ko pretpostavimo da se odre)eni pokazatelj izra #nava na osnov# ijena pet ak ija i ako se jedna od ljih podjeli # odnos# 1F4 sit#a ija bi bila slede/aF
=k ija ,ijena= 290 29, 49
39? 49
$k#pna vrijednost ak ija iz korpe je 159. jelila je 5 tako da pro ijenaiznosi 39 ;159F5<.
=ko je ak ija , podjeljena # odnos# 1F4 proizilazi da bi #k#pna vrijenost
iznosila 129 ;29 29 19 39 49<. 0#d#/i da je djelila ostao isti i on iznosi 5 proizilazi da vrijednost pro ijene iznosi 24 #mjesto 39. akle do lo je do pada pro ijene ikao se na tr%i t# ni ta nije desilo osim dibe jdne ak ije.
Promjen# djelio a mo"#/e je izvr iti na slede/i na in.
'ova a"re"atna ijena;1< 'ovi djelila T
+tara pro ijena ijena
'ova a"re"atna ijena
;2< 'ova pro ijena T 'ovi djelila
'ovi djelila T 129F 39 T 4 'ova pro ijena T 129F 4 T39
Iz navedeno" primjera vidljivo je da se promjenom djelio a pro jena vra/a na prethodni nivo.
kompanija koje #laze # prosjek kekom dr#"om kompanijom tako da ;G > vi e podje/a na indeks ne"o na prosjek.
Pored ;G > postoje jo tri oS Eones indeksa od kojih dva prate kretanjeak ija kompanija iz odre)enih privrednih sektora a tre/i predstavlja kombina ij# prvatri indeksa.
Do Jo0es !0-#s%&!3s1! 0-e1s ; ;"* G"nes ndustriaj >verage< prati kreatnjeijena ak ija 39 ind#strijskih kompanija.
Do Jo0es !0-e1s %&.0spo&%0!h 1o$p.0!3. ; ;"* G"nes Trans "rtati"n >verage5 prati kretanje ijena ak ija 29 aviokompanija kao i kompanija iz oblasti%eljezni ko" i dr#msko" saobra/aja.
Do Jo0es !0-e1s #s #60!h -3e .%0os%! ; ;"* G"nes Utilit= >verage< pratikretanje ijena ak ija koje se bave kao to s# plin ili elektri na ener"ija ili neki dr#"iener"enti.
Do Jo0es > 1o$po !%0! !0-e1s ; ;"* G"nes J9 3"m "zite >verage< pratikretanje ijena ak ija svih 65 kompanija koje #laze # sastav prva tri indeksa.
*+(2+2+ Be& .0s1! !0-e1s!
Po indeksima se podraz#mjevaj# ponderisani prosje i ijena izabranih hartijaod vrijednosti. Mesto se ka%e da oni predstavljaj#tržišne indi#at"re i da pokaz#j#kretanje ijena hartija od vrijednosti # d#%em vremenskom period#.
Osnovna #nk ija indeksa je da kvantitativno iska%e dnevne promjene ijanahartija od vrijednosti # odnos# na bazni period. +am apsol#tni nivo vrijednostiindeksa "ovori relativno malo o kretanjima na tr%i t# dok se mno"o vi e podatakamo%e dobiti posmatranjem nje"ove realtivne promjene kao i kretanjem kroz prethodni period. &ao i ve/ina alatki kojima se sl#%e analiti ari indeksi imaj# svojene"ativne i ne"ativne strane. Indeksi prakti no predstavljaj# sredstvo koje se mo%ekoristiti za #op teno posmatranje kretanja na tr%i t# # prethodnom period# a analizaindeksa # pro losti i njihove reak ije de)avanja # ekonomiji mo"# investitorima pomo/i da bolje rea"#j# na akt#eln# sit#a ij#. ako)e imaj#/i # vid# da se indeksiizr# anavaj# matemati kim metodama koje imaj# brojna o"rani enja indeksi mo"# biti po"re no prot#ma eni ili da indeksi ne pokaz#j# one elemente za to s#namjenjeni. Izra #navanje indeksa pored berze bave se razne str# ne kompanije koje
s# vezane za berzansko poslovanje.Ineksi # najop tijem smisl# treba da daj# od"ovor ta se de ava na
inansijskom tr%i t#. +adr%aj indeksa ini indeksna korpa odabranih hartija odvrijednosti ije kretanje /e biti pra/eno tim indeksom. Indeksna korpa # stvari predstavlja zami ljeni port olio ak ija koje reprezentet#j# odre)eno tr%i te i pokaz#jekako bi se kretali prinosi investitora koji je #lo%io ba # te hartije od vrijednosti.Indeksi se sastavljaj# na razli ite na ine tako da pokaz#j#F
1< kretanje svih ijena na odnosnom tr%i t# ;all share inde#s<2< zatim kao sektorski indeks ;# indeksnoj korpi si indeksi koji pripadaj# samo
odr)enoj "rani<
3< indeks najlikvidnijih ak ija ;# indeknoj korpi se nalaze ak ije kompanijade inisane po kriterij#m# likvidnosti<
4< re"ionalni indeks ;# indeksnoj korpi se nalaze ak ije kopanija iz de inisano"re"iona odabrane po de inisanom kritetij#m#< itd.
Pored berzanskih indeksa # ij# indeksn# korp# #laze ak ije postoje berzanski indeksi # ij# indeksn# korp# #laze obvezni e kao i indeksi sa robnih berzi.
Indeksi ponderiani tr%i nom vrijedno /# izra #navaj# se stavljanjem # odnos#k#pne tr%i ne vrijednosti odabranih kompanija # sada njem tren#tk# sa njihovom#k#pnom tr%i nom vrijedno /# # pret"odnom period# ;bazni period<. Ovakva vrstaindeksa je npr. +NP599 kompozitni indeks rejtin" or"aniza ije +tandardNPoorX zaodabranih 599 ak ija ;499 ind#strijskih 29 transportnih 49 kompanija koje vr e javne#sl#"e i 49 inasijskih kompanija. Indeks +NP599 ponderi e svak# ak ij# iz svo"sastava # propor iji sa njenom tr%i nom kapitaliza ijom37 tj. # propor iji sa #k#pnomtr%i nom vredno /# svih ak ija to" pred#ze/a.
akle kompanija ija je tr%i na kapitaliza ija npr. tri p#ta ve/a od tr%i nekapitaliza ije dr#"e kompanije ima/e i tri p#ta ve/i ponder # indeks#. Vrijednost 599ak ija iz +NP599 indeksa iznosi otprilike !5K tr%i ne kapitaliza ije 'A+?. +astav+NP599 se mijenja # zavisnosti od listin"a 'A+?38 i nestajanja kompanija poddejstvom merd%era ;mergers< i akvizi ija ;acAuisiti"ns<. +matra se da ovaj indekskao reperni koriste najve/i investitori # ak ije. Po to kretanje ijena pojedinih ak ijasadr%anih # ovom indeks# vi e od ostalih #ti e na smjer kretanja tr%i ta kodizra #navanja indeksa +NP599 njihovom per omansama se pridaje poseban zna aj.Ovaj indeks je pozant po tome to ozna ava vrijednost tr%i ta koja mo"# biti strate kire erentnija od vrijednosti pojedinih dioni kih dr# tava.
Pri konstr#k iji berzanskih indeksa mora se voditi ra #na o vi e stvari kao tos#F1< /eličina uz"r#a mora biti takva da se njome dovoljno pre izno mo%e
reprezntetovati tr%i ni se"ment koji se %eli posmatrati. 'is# po"odni ni preveliki#zor i ;neekonomi ni s# i ote%avaj# ra #nanje< niti premali ;mo"# zna itinepre iznost<. Odre)ivanje prave mjere veli ine #zorka je veoma osjetljiv posaood ko"a zavisi kvalitet indeksa.
2< Re rezentativn"st uz"r#amora biti da indeks odra%ava promene # svakomse"ment# sk#pa. Ve/i #zor i s# po pravil# i reprezentativniji ali se pravilnimizborom elemenata sk#pa reprezentativnost mo%e posti/i i na nivo# malo" #zorka.
3< P"nderisanje odre)#je zna aj pojedinih elemenata #zorka' Ponderisanje trba da
b#de sa"lasno zna aj# pojedinih elemenata #zorka na ketanje sk#pa kao jeline.=ko je hartija od vrijednosti zast#pljena # indeks# propro ionalno njenojzast#pljenosti na tr%i t# tada se "ovori o tr%i noj kapitaliza iji ;value *eighted <kao ponder#. =ko s# hartije od vrijednosti # indeks# zast#pljene podjednako bezobzira na njihovo tr%i no # e /e tada "ovorimo o jednakim ponderima ;eAual*eights<. $koliko s# hartije ponderisane njihovim ijenom tada "ovorimo o
ijenovnom ponderisanj# ; rice *eights<.
37 r%i na kapitaliza ija kompanija dobija se kada se #k#pan raspolo%ivi broj ak ija pomno%i
jedini/nom ijenom ak ije.38 One ak ije koje se pojave na listin"# mo"# biti ob#hva/ene +N599 indeksom a one koje si)# salistin"a po pravil# izlaze iz #zorka indeksa.
4< Pra#tične jedinice mere mora da ima svaki berzanski indeks koji pretend#je dastekne pop#larnost. 'jima berzanski indeks treba da pr#%i jednostavne i jasneod"ovore na pitanja koja s# od interesa za investitore. >ako/a itanja i t#ma enjaindeksa s# odl# #j#/e za nje"ov #spijeh.
*+(*+*+ I0-e1s! Beo,&.-s1e 4e& e
*+(*+*+(+ BELEKS !0e
Dvani an naziv ovo" indeksa je Op ti indeks ak ija 0eo"radske berze‐ $.,.Kline
$.,.2Sline je indeks koji je od maja 2997. "odine zamjenio indeks $.,.2S(m' $.,.Kline je indeks koji je ponderisan tr%i nom kapitaliza ijom koja senalazi # slobodnom promet# ; (ree (l"at < koji se ne prila"o)ava za ispla/enedividende i nije za ti/en od dil#ta iono" e ekta koji se javlja #sled isplate dividendi. $.,.Kline se sastoji od ak ija kojima se tr"#je na tr%i tima 0eo"radske berze i kojes# isp#nile kriterij#me za #lazak # indeksn# korp#. e%ina komponenti # indeks# jeo"rani ena na maksimalnih 19K # odnos# na ree‐ loat tr%i n# kapitaliza ij# indeksa.
'amena indeksa je da meri promene ijena ; rice index< ak ija kojima setr"#je na 0eo"radskoj berzi a koje s# prethodno zadovoljile kriterij#m za#klj# ivanje # indeksn# korp#. Indeks $.,.Kline je dizajniran kao osnovniYben hmarkZ za pra/anje kretanja ijena na srpskom tr%i t# kapitala. +a dr#"e strane $.,.Kline je dizajniran na na in koji najbli%e mo"#/e opis#je #k#pna ;br"admar#et < tr%i na kretanja i koji mo%e sl#%iti kao podlo"a ;underl=ing < za kreiranjestr#kt#riranih proizvoda i derivate na doma/em i inostranom tr%i t#. Od nje"a seo ek#je da b#de analiti ka alatka kako za port olio menad%ere pro esionalneanaliti are str# n# javnost investitore tako i sve dr#"e koji pro# avaj# dinamik#kretanja ena na srpskom tr%i t#.
&alk#la ija i objavljivanje indeksa $.,.Kline vr i se svako" radno" dana0erze po istek# svih zakazanih tr"ovanja za taj dan. $ sl# aj# da je tr"ovanje pojedina nom hartijom od vrijednosti #klj# enom # indeksn# korp# ob#stavljeno naodre)eni dan ili # odre)enom period# indeks se izra #nava na bazi poslednje ijenedate hartije sa poslednje" tr"ova ko" radno" dana koji je prethodio ob#stavi njeno"tr"ovanja.,ijena ak ija koja se koristi za izra #navanje indeksa $.,.Kline je preovala)#j#/a
odnosno ijena zatvaranja koja je ormirana # tr"ovanj# ak ijama koje ine indeksn#korp#.Prilikom izra #navanja vrijednosti indeksa # bilo kojem tren#tk# relevantna
koli ina ak ija odre)eno" izdavao a koja se koristi prilikom ra #nanja ob#hvata#k#pan broj obi nih ak ija pomno%en (ree (l"at aktorom ;:: < na dan poslednjerevizije indeksne korpe.
Free (l"at aktor ;:: < je pro enat ak ija koji se nalazi # slobodnom promet# ikoji je javno dost#pan poten ijalnim investitorima. :: se dobija kada se od #k#pno" broja ak ija od#zm# ak ije koje se ne nalaze # slobodnom promet# ;n"n (ree (l"at <.Pod pojmom ak ija koje nis# # slobodnom promet# smatraj# se ak ije koje s# #
vlasni tv#F li a koja pojedini ano posed#j# vi e od 5K ak ija od #k#pno izdatihak ija izdavao a iz#zimaj#/i ak ije koje se nalaze # vlasni tv# investi ionih i
penzionih ondova kao I dr#"e ak ije na kastodi ra #nima dr# tva za #pravljanjeondovima osi"#ravaj#/#ih dr# tava brokersko dilerskih dr# tava i dr#"ih
investi ionih kompanija sa kratkoro nim investi ionim strate"ijamaQ sopstvene ak ije izdavao aQ ak ije koje posed#j# me)#narodne or"aniza ije i instit# ije za razvojQ ak ije koje posed#je *ep#blika +rbija iz#zimaj#/i ak ije # vlasni tv# =k ijsko"onda :onda za penziono i invalidsko osi"#ranje.
Izra #navanje (ree (l"at aktora :: i prate/ih koe i ijenataF:: ;K<T199K‐ 'on ree loatK0roj ak ija # ree loat# T :: U#k#pan broj ak ija:ree loat tr%i na kapitaliza ija T :: U $k#pna tr%i na kapitaliza ija:: se #tvr#)#je na bazi javno dost#pnih in orma ija sa internet strani a ,entralno"re"istra kao i podataka koji s# objavljeni # prospekt# izdavao a na dat#m revizijeindeksne korpe. :: se ra #na kvartalno primenj#je se od tren#tka implemanta ijerevizije indeksne korpe i va%i do slede/e revizije.
*+(*+*+2+ (IJIKBL
Pored indeksa $.,.2Kline 0eo"radska berza izra #nava i indeks $.,.K49' $.,.2S49 je indeks ponderisan isklj# ivo tr%i nom kapitaliza ijom koji se ne prila"o)ava za ispla/ene dividende i nije za ti/en od dil#ta iono" e ekta koji se javlja#sled isplate dividendi. $.,.K49 se sastoji od ak ija kojim se tr"#je metodomkontin#irano" tr"ovanja i koje s# isp#nile #slove za #lazak # indeksn# korp#. e%inakomponenti # indeksnoj korpi je o"rani ena na maksim#m 29K # odnos# na #k#pn#tr%i n# kapitaliza ij# indeksa na dat#m revizije.
(IJIKBL je prevashodno namenjen napređenju investicionogprocesa, kroz merenje performansi najlikvidnijeg segmenta srpskogtržišta kapitala, kao i kroz mogućnost upoređivanja potencijalnihinvesticionih strategija prema indeksu. Sa druge strane, B ! "#$ jedizajniran na na%in koji naj&liže moguće opisuje tržišna kretanjanajlikvidnijih akcija i može služiti kao podloga ' underl=ing ( za kreiranjestrukturiranih proizvoda i derivata na domaćem i inostranomtržištu. 'amjena ovo" indeksa je da se mjere promjene ijena ; rice inde#s< ak ijana berzanskom i slobodnom berzanskom tr%i t# kojima se tr"#je metodomkontin#irano" tr"ovanja i koje s# isp#nile #slove za #lazak # indeksn# korp#. Ovaj
indeks je namjenjen #napre)enj# investi iono" pro esa kroz mjerenje per ormansinajlikvidnije" se"menta tr%i ta kapitala. Od ovo" indksa se o ek#je da b#de veoma po#zdana alatka kako za port olio menad%ere investi ione savjetnike investitoretako i za sve one koje pro# avaj# i analiziraj# berzansko tr%i te.
)alkulacija i o&javljivanje indeksa $.,.K49 vrši se svakogradnog dana Berze, u realnom vremenu, od trenutka kada jeispunjen uslov za njegovo izra%unavanje i pu&likovanje, pa doformiranja cijena na zatvaranju. *ijena akcija koja se koristi zaizra%unavanje indeksa $.,.K49 je svaka cijena akcija koja jeformirana u trgovanju akcijama koje %ine indeksnu korpu, izuzevcijena koje su ostvarene u &lok transakcijama. +rva vrijednostindeksa $.,.K49 u danu, utvrđuje se u realnom vremenu u trenutka
kada najmanje - akcija koje %ine indeksnu korpu ostvari prvutransakciju u danu 'cijena na otvaranju(. /koliko se do utvrđivanjacijena na zatvaranju više od 0- akcija koje %ine indeksnu korpu neotvori 'ne zaklju%i ni jednu transakciju(, indeks $.,.K49 se neizra%unava u realnom vremenu, već se utvrđuje vrednost indeksaprema cijenama na zatvaranju akcija koje %ine indeksnu korpu, &ezo&zira koliko indeksnih komponenti je ostvarilo transakcije upredmetnom danu.
+rilikom izra%unavanja vrijednosti indeksa u &ilo kojem trenutkurelevantna koli%ina akcija određenog izdavaoca koja se koristiprilikom ra%unanja, o&uhvata ukupan &roj o&i%nih akcija pomnožen (ree (l"atfaktorom '11c( na dan poslednje revizije indeksne korpe.
?mitent +imbol &oli ina :: Pro enat=I& banka a.d. 'i =I&0 !.319.648 68 89K 29 99 K&omer ijalna banka a.d. 0eo"rad &(0' 7!9.831 32 49K 15 66 K?ner"oprojekt holdin" a.d. 0eo"rad ?'C> 7.!69.528 199 99K 13 53 K+oja protein a.d. 0e ej +EP 5.389.999 67 89K 7 2! K(etals banka a.d. 'ovi +ad ( 0' 341.355 74 73K 7 95 K="robanka a.d. 0eo"rad =G0' !17.!47 !8 83K ! !! K$niverzal banka a.d. 0eo"rad $'0' 596.362 !4 83K 6 48 KE#bmes banka a.d. 0eo"rad E(0' 154.1!! 66 2!K 4 47 KPrivredna banka a.d. 0eo"rad P*0' 2.482.727 79 58K 3 36 KImlek a.d. 0eo"rad I(>& 8.528.619 1! 37K 2 56 K(etala a.d. Gornji (ilanova ( >, 1.929.999 7! 41K 2 46 K(esser ehno"as a.d. 0eo"rad G=+ 1.936.657 17 96K 2 12 K0ambi 0anat a.d. 0eo"rad 0(0I 429.6!7 35 71K 1 81 K
i"ar a.d. Pirot IG* 1.!17.469 199 99K 1 72 Kele onija a.d. 0eo"rad >:' 514.8!9 !3 14K 1 59 K
IzvorF SSS.bele@. o. #
*+(*+=+N.3po 0.%!3! !0-e1s! # s/!3e%#
$ Ve !1o3 B&!%.0!3! najpoznatiji je sistem indeksa koje objavlj#j# dnevnenovine :ajnen el ajms ; Financial Times Share ndexes5' =kt#arske indekseizra #nava =kt#arski instit#t i :ak#ltet za akt#arstvo kao ponderisane aritimeti kesredine za 54 tr%i na sektora podjeljena # razli ite ind#strijske "rane.
$ E.p.0# najpoznatiji je 'ikkei indeks. Ovaj indeks se jo naziva i <i##ei ;"* G"nes ndex% <i##ei St"c# average ili <i##ei 669'Ovaj indeks poti e sa tokijske berze
;T"#=" St"c# .xchange 1 TS. <. 'ikkei indeks se izra #nava od 1848. "odine a predstavlja ponderisani indeks koji ob#hvata ijene 225 ak ija. Ove aka ije predstavaljaj# ak ije prve sek ije berze ;"dje va%e stro"i #slovi< i "dje se kotira#k#pno oko 1299 ak ija. Indeksna korpa 225 jednom "odi e se revidira kada 6 ak ijamo%e biti zamjenjeno.
U Ne$.81o3 je najzna ajni berzanski indeks = ; e#ts he =ktienine@<. Indeksn#korp# ine 39 ak ija vode/ih nema kih kompanija sa :rank #rtske berze.
$ Ne$.81o3 je veoma pop#laran indeks F>L >#tien' Ovaj indeks ob#hvata199 najve/ih kompanija sa :rank #rtske berze.
$ Ho0, Ko0,# najzna ajniji berzanski indeks je Bang Seng ndex. &reiran je 1864. "odine i predstavlja ponderisan# vrijednost 3349 ak ije sa listin"a berze #Con" &on"#.
$ @&.0"#s1o j najzna ajniji berzanski indeks je ,=, G?'?*=> I' ?;3"tati"n >ssistee en 3"ntinue ?eneral ndex<. Izra #nava se od 1871. "odine asastoji se od 259 kotiranih ak ija na Pariskoj berzi. Da potrebe tr"ovine j# ersimakonstr#isan je podindeks ,=, 49 koji ob#hvata 49 kotiranih ak ija.
$ Italiji najzna ajni indeks je (I0 General i 0an a ,om.
a jo jednom ponovimo. Da konstr#k ij# bilo ko" iznosa # bilo kojoj zemlji potrebno je #tvrditi optimalni #zorak hartija od vrijednosti. $zorak hartija odvrijednosti mora biti dovoljno veliki da odra%ava realna kretanja privredno" se"mentaza koji se konstr#i e s jedne strane ali ne toliko velik da ote%ava izra #navanje i posk#plj#je nje"ovo kori /enje. $zorak hartija od vrijednosti mora biti sastavnjen odreprezentativnih elemenata posmatrano" privredno" se"menta. ako)e neophodno jei pravilno odabrati pondere kao i jedini e izra%avanja da bi bili podesni zaraz#mjevanje i davanje neophodnih in orma ija.
0erzanski indeksi predvi)aj# i pro jenj#j# konj#nkt#rna kretanja nainansijskom tr%i t# # ijelini ili nje"ovom jednom dijel# a posredno pro jenj#j# i
konj#nkt#rna kretanja # realnom sektor# na nivo# privrede # jelini ili nje"ovim pojedinim djelovima. Oni predstavljaj# kratak i jasan pre"led kretanja na inansijskim
tr%i tima za period za koji s# konstr#isani ;dan nedjelja mjese ili vi e mjese i<.
*+(=+ Os%. ! po1. .%e 3!
(e)# o stalim pokazateljima koji se koriste # anlizi berzansko" poslovanjaspadaj#F
1< tr%i na kapitaliza ija ak ia i2< pokazatelji str#kt#re investitora.
49 0roj 33 izabran jer po &ineskoj astrolo"iji predstavlja sre/an broj.
r%i na kapitaliza ija predstavlja proizvod broja emitovanih ak ija i njihove poslednje tr%i ne ijene. $k#pna tr%i na kapitaliza ija predstavlja zbiz svih tr%i nihkapitaliza ija ak ija koje s# # ijelosti slobodne za tr"ovanje. Ovaj pokazatelj se mo%era #nati za tr%i te kao ijel# pojedine se"mente tr%i ta ak ije # indeksnoj korpiak ije koje ine (ree (l"at 84 pojedine izdavao e ak ija ili obvezni a i sli no.
Pokazatelji str#kt#re investitora predstavljaj# takve pokazatelje koji pokaz#j#koja vrsta investitora je pris#tna na tr%i t# i kakav je njihov me)#sobni odnos.
'aj e /e se mjeri odnos pravnih i izi kih li a # str#kt#ri investitora kao iodnos stranih i doma/ih investitora. ako)e kao i tra%i na kapitaliza ija i ovaj pokazatelj mo%e se koristiti kao pokazatelj tra%i ta kao jeline pojedinih nje"ovihse"menata ak ija # indeksnoj korpi itd.
*+(>+ G o4. ! ."!3. 4e& .0s1!h %&6!7%.
*azvoj inansijskih tr%i ta # svijet# "lobaliza ija svetke privrede razvoj irasprostranjenost m#ltina ionalnih kopanija #slovilo je i da s# i berze postale"lobalna tr%i ta. Dala"anjem +vjetske tr"ovinske or"aniza ije za samnjenje i#klanjenje svih prepreka # tr"ovini dalje doprinosi "lobaliza iji svetske privrede i
inansijskih tr%i ta. $ sada njim tr%i nim #slovima # sada njim #slovima"lobaliza ije inansijskih tr%i ta kompanije kojima s# potrebna sredstva ako ikompanije koje %ele da investiraj# mo"# da k#pe ak ije na berzama irom svijeta. 'ataj na in kompanije kojima nedostaj# odre)ena sredstva sti # neophodan kapital akompanije koje imaj# vi ka kapitala investiraj# # hartije od vrijednosti od kojiho ek#j# pove/an prinos.
'ajzna ajniji aspekti "lobalizaije inansijskih tr%i ta sastoje se # "lobaliza iji berzi i metode #la"anja # strane hartije od vrijednosti.
'ajve/i broj svetskih berzi predstavlja elektronski milje tako da one predstavljaj#intertem "ralna tržišta. o # stvari zna i da se tr"ovanje na berzama mo%e vr iti #svako doba dana imaj#/i # vid# da je planeta zemlja lopta i da dok je na jednoj pol#lopti dan na dr#"oj no/ tako da mo"#/e radno vrijeme na "lobalbom nivo# iznosi24 asa.
$ ranijem period# nedostaj#/a sredstva kompanije s# pribavljale p#temkredita. ako)e # tom period# nije bilo masovne mo"#/nosti # #la"anja # strane
hartije od vrijednosti. +avremena inansijska tr%i ta i savremene berze omo"#/avaj# prik#pljanje sredstava i investiranje na "lobalnom nivo# #z potp#n# ravnopravnostsvih # esnika na tr%i t#.
Investitori mo"# da k#pe strane hartije od vrijednosti koje se nalaze na listin"#lokalne berze. $koliko hartije od vrijednosti nis# na listin"# lokalne berze a postoji%elja za k#povinom navedenih hartija od vrijednosti mo%e se obaviti preko posrednikana tr%i t# "dje se kotira odnosna hartija od vrijednosti.
+ek#ndarno tr%i te kapitala predstavlja milje na kome se tr"#je d#"oro niminansijskim instr#mentima. Primarno tr%i te kapitala predstavlja ono tr%i te na kome
ekonomski s#bjekti mobili # kapital izdavanjem ;emisijom< d#"oro nih inansijskihinstr#menata.
+ek#ndarno tr%i te kapitala mo%e biti or"anizovano kao berza ili kao alterskoili O , tr%i te. *azvoj inansijskih tr%i ta i razvoj in orma ionih tehnolo"ija doprinio je da veliki investitori obavljaj# tr"ovin# neposredno koja se nakon to"a # ilj#re"istrovanja pon#de i tra%nje prijavlj#je berzi. Ovaj oblik tr"ovanja esto se nazivačetvrt" tržište. $ literat#ri se esto sre/e nazivdrug" tržište% koje ozna ava berze nakojima se tr"#je hartijama od vrijednosti ekonomski manje sna%nih s#bjekata kao inazivtre&e tržište koje ozna ava altersko tr%i te za promet inansijskih instr#menatanovih tehnolo ki savremenih i manjih s#bjekata. 'a berzi se tr"#je odre)enim standardizovanim inansijskim instr#mentima. a bi seomo"#/ila tr"ovina odre)enim inansijskim instr#mentima neophodno je da oni b#d# primljeni #klj# eni na listin". $slove za prijem inansijskih instr#menata na listin" propis#je svaka berza pojedina no ;naj e /e Pravilnikom o listin"#< i oni s# za prvekate"orije listin"a veoma stro"i na svim berzama.
*obne berze p#tem listin"a obezbje)#j# robe koje imaj# reprezentativan ide inisan kvalitet s jedne strane i dovoljne koli ine s dr#"e strane. Dbo" to"a robne berze razvijaj# sopstvene or"aniza ijske dijelove koji imaj# zadatak da provjeravaj#koli in# i kvalitet roba koje s# predmet tr"ovanja. $ novije vrijeme robne berze
#nk ij# provjere i #tvr)ivanja stanja kvaliteta i kvantiteta roba koje s# poten ijalni predmeti tr"ovanja na berzi obavljaj# spe ijalizovane a"en ije. Mesto se ove a"en ijenazivaj# ovla /ene berzanske a"en ije.
*obne berze ne ormiraj# razli ite listin"e ;listin" = 0 i sli no< ve/ se narobnim berzama tr"#je robama prvo" kvaliteta dr#"o" kvaliteta itd. a to # stvari imaist# #lo"# kao i razli iti listinzi na berzama e ekata.
a bi se neke hartije od vrijednosti listirale na berzi one moraj# da isp#ne op te#slove kao to s#F da imaj# sva ormalna obilje%ja hatrija od vrijednosti koja s# propisana domi ilnim zakonodavstom ;naj e /e Dakonom o hartijama od vrijednosti<da s# slobodno prenosive da se zahtjev za listiranje hartija od vrijednosti odnosi nasve hartije od vrijednosti iste klase. a bi odre)ene hartije od vrijednosti bile primljene na berz# potrebno je da &omisiji za hartije od vrijednosti podnes# prospekt.Prospekt se veoma esto naziva i li nom kartom kompanije iz ko"a investitori mo"#da do)# do najneophodnijih in orma ija o kompaniji.
Prospekt predstavlja dok#ment koji sadr%i sve neophodne in orma ije oizdavao # hartija od vrijednosti koje s# potrebne radi dono enja odl#ke o investiranj#i ormiranj# slike o vrijednosti imovine izdavao a # inansijskim izvje tajima.
r"ovanje na berzi je osnovna #nk ija berze. 0erza kao tr%i na instit# ijaor"aniz#je tr"ovanje za ra #n svojih klijenata. r"ovanje ne obavljaj# sami klijentive/ to rade za njihov ra #n berzanski posredni i - brokeri i dileri. a bi se omo"#/ilotr"ovanje na berzi potrebno je da berza or"aniz#je prik#pljanje nalo"a ;pon#de itra%nje< da #tvrdi pravila tr"ovanja ;metod< da #pari nalo"e pon#de i tra%nje i nakonnjihovo" #parivanje obezbjedi zaklj# ivanje transak ija.
Dbo" to"a svaka berza kreira neophodna dok#menta spe i i na za berzanskotr"ovanje. 'aj e /a dok#menta koja se koriste # berzanskom poslovanj# s#F nalo" pon#de - nalo" za prodaj# nalo" tra%nje nalo" za k#povin# i zaklj# ni a.
r"ovanje na berzi se obavlja isklj# ivo izdavanjem nalo"a za k#povin#odnosno nalo"a za prodaj#.
+a stanovi ta investitora i berze kao or"anizatora berzansko" poslovanjanajzna ajnija je podjela nalo"a sa stanovi ta jenovnih o"rani enja # koje spadaj#%&6!70! 0. o,' !$!%!&.0! 0. o, ! s%op 0. o,.
r%i ni nalo"om se berzanskom posrednik# nala%e da k#pi ili proda odre)eneinansijske instr#mente po tr%i nim #slovima. o zna i da tr%i ni nalo" nema
de inisan# ijen# ve/ izbor najpovoljnije ijene ;za k#povin# najni%a mo"#/a ijena aza prodaj# najvi a mo"#/a ijena< klijent prep# ta svom berzanskom posrednik#.
L!$!%!&.0! 0. o, podraz#mijeva da je klijent broker# dao instr#k ij# da k#pi ili proda odre)eni inansijski instr#ment po ijeni koja je ni%a ili jednaka ijeni koj# jeodredio klijent za k#povne nalo"e. Da nalo"e prodaje limitirani nalo" podraz#mijevada je klijent broker# dao instr#k ij# da proda inansijski instr#ment po ijeni koja jevi a ili jednaka ijeni koj# je on #tvrdio.
S%op 0. o, podraz#mijeva takv# instr#k ij# klijenta broker# kojom nala%e da seizvr enje nalo"a mo%e obaviti tek kada se tr%i na ijena i stop ijena izjedna e. ozna i da stop nalo" ima elemente limit nalo"a. $ tren#tk# izjedna avanja tr%i ne istop ijene ovaj nalo" se pretvara # tr%i ni nalo".
r"ovanje # najop tijem smisl# podraz#mijeva s# eljavanje i realiza ij# pon#de i potra%nje. o # stvari zna i da bi se pro es tr"ovanja realizovao moraj# postojatiklijenti prodav i i klijenti k#p i. *adi realiza ije tr"ovanja na berzi pored klijenata prodava a i k#pa a moraj# postojati i berzanski posredni i.
Da berzansko tr"ovanje zana ajno je #klj# ivanje posebnih berzanskih posrednika s ecijalista ili mar#et mej#era. Oni imaj# #lo"# da pospje #j# berzansko tr"ovanjetako to istovremeno isti # i k#povn# i prodajn# ijen# iste hartije od vrijednosti.
r%ava kao s#bjekt koji poten ijalno posed#je velik# vrijednost berzansko"tr%i no" materijala tako)e ima veoma velik# #lo"# # berzanskom poslovanj#odnosno tr"ovanj#. r%ava na berzi # estv#je preko svojih kompanija # kojima jevlasnik ili preko onih kompanija # kojima je ve/inski ili manjinski vlasnik ili prekosvojih a"en ija.
Ve/ je re eno da je tr"ovanje na berzi sr e kompletno" berzansko" poslovanja. $osnovi sve berze primjenj#j# sli ne metode tr"ovanja. 'ajpoznatije metode tr"ovanjakoje primjenj#j# savremene berze s#F
0ez obzira kojim metodom se tr"ovalo potn ijalne investitore # na el# najvi einteres#je promjena ijena i obim tr"ovanja svakom pojedina nom ak ijom. (e)#timkretanje tr%i ta # jelini nje"ov #sporen ili #brzan rast sta"na ija ili dinami an pad je# s# tini odraz ono"a ro se do"a)a # privredi odnosne zemlje. Investitori #vijekimaj# isti iljF k#piti to je tini a prodati to sk#plje. Dbo" to"a s# im potrebni
odre)eni pokazatelji na osnov# kjih /e donositi svoje odl#ke. Pokazatelji tr%i nih
kretanja s# berzanski prosje i i berzanski indeksi. 'ajpoznatiji berzanski prosjek kojiima i karakteristike indeksa je oS Eones.
P!%.03. . /3e64#1. ;e(inisati vanberzans#" tržište i u "rediti ga sa berzans#im tržištem'2. <a #"ji način je m"gu&e rimiti r"bu na berzans#" tržište03. 2"ji su " šti usl"vi za rijem B"/ na berzans#" trižšte04. :ta je t" r"s e#t i šta je sadržaj r"s e#ta 1 #"ja je njeg"va (un#cija05. U #"jim usl"vima je m"gu&e rivremen" "bustaviti trg"vinu na berzi%
"dn"sn" u #"jim usl"vima je m"gu&e da hartije "d vrijedn"sti buduis#ljučene sa berze0
6. :ta su t" nal"zi za trg"vanje0!. <a "sn"vu #"jih #riterijuma se m"gu "dijeliti nal"zi za trg"vanje07. 2a#" se dijele nal"zi " "sn"vu cijen"vnih "graničenja i #"je su
njih"ve #a#ra#teristi#e08. :ta su t" hibridni nal"zi019. :ta se "drazumjeva " trg"vanjem na berzi011. )bjasniti %%trg"vinu na #rat#"%%'12. )bjasniti %%trg"vinu na margini%%'13. <avesti met"de trg"vanja i njih"ve #ara#teristi#e'14. 2"je su (aze trg"vanja " met"du #"ntinuiran"g trg"vanja015. ;e(inisati i "bjasniti z"nu (lu#tuacije'16. :ta su t" berzans#i inde#si i berzans#i r"sjeci01!. 2"ja je (un#cija berzans#ih indesa i berzans#ih r"sje#a017. 2"ji je naj "znatiji berzans#i inde#s + r"sje#5018. :ta se "drazumjeva "d gl"balizacij"m (inansijs#ih tržišta0
0erzanski ikl#s predtavlja ikl#s i kome se obavlja kompletan pro estr"ovanja na berzi #klj# #j#/i i predberzanske i postberzanske radnje.
0erzanski ikl#s ob#hvata tri azeF1< vanberzansk# sk#p opera ija izme)# brokera i investitira2< berzansk# - sk#p opra ija izme)# brokera i berze 3< vanberzansk# - postberzansk# sk#p opera ija koje s# vezane za klirin" i
saldiranje.
=+(+ P&e-4e& .0s1e .1%!/0os%!
P&/. 5. . predstavlja odnose koji se #spostavljaj# van berze a odnose se na#spostavljanje odnosa izme)# klijenta i berzansko" posrednika ;klijenta . brokera<.Odnosi klijenta i brokera s# stro"o ormalni odnosi koje se re"#li # #"ovorom.$"ovorom izme)# klijenta i brokera detaljno se re"#li # sva me)#sobna prava iobaveze. Osnov za re"#lisanje me)#sobnih prava i obaveza izme)# klijenta i brokera jes# odredbe koje propisije &omisija za hartije od vrijednosti eti kim kodeksima #dr#"im propisima. Osnovni prin ip brokerske etike jeste rinci "vjerenja% "štenjai "dan"sti i l"jaln"sti #lijentu'
Ova aza se obavlja van bereze. 0erzanski posrednik ima obavez# da svomklijent# da sve neophodne in orma ije o tr"ovanj# na berzi #klj# #j/i podatke odosada njem stanj# tr"ovanja odnosnim hartijama od vrijednosti vrstama nalo"a irizi ima koji svaki od njih nosi pro ed#ri k#po prodaje hartija od vrijednostivremen# potrebnom za potp#n# realiza ij# odre)eno" nalo"a tro kovima koje s#neophodni itd. 0erzanski posrednik # tok# svojih kontakata sa klijentom i davanj#svih neophodnih in orma ija ne smije da predla%e ili da donosi investi ion# odl#k# zasvo" klijenta. Pored in oram ija koje mora da pr#%i svome klijent# # prvoj azi berzansko" ikl#sa berzanski posrednik mora da obavi i slede/e posloveF
1< otvaranje vlasni ko" ra #na hartija od vrijednosti2< otvaranje ra #na nov anih sredstava b#d#/e" investitora
3< davanje nalo"a za k#povin# ili prodaj# odre)eno" inansijsko" instr#menta.Otvaranje ra #na hartija od vrijednosti kod berzansko" posrednika # ilj#
obavljanja berzansko" poslovanja odnosno tr"ovine na berzi nije # s# tini razli itood otvaranja ra #na# poslovnoj ban i. 0erzanski posrdni i vode ra #ne imovine;hartija od vrijednosti< i ra #ne nov anih sredstava za svoje klijente. *a #ni hartija odvrijednosti sl#%e da obezbjede si"#rnost tr"ovine ;da se obavlja transak ija samo zaono to si"#rno postoji< a ra #ni nov anih sredstava opet # ilj# si"#rnosti tr"ovanjaobezbjede da /e se mo/i platiti ono to je realizovano.
$ vremen# kada se berzanska tr"ovina obavljala p#tem izi ke ispor#ke
hartija od vrijednosti nis# postojali ra #ni hartija od vrijednosti.
+avremena berzanska tr"ovina zasnovana je na savremenim tehnolo"ijamaodnosno savremenim in ormati kim sistemima i ona po iva na prin ip#dematerijaliza ije. ematerijaliza ija podraz#mjeva da se #mjesto iz# ko" pris#stva hartija od vrijednosti ;materijalno"< # transak ijama koriste elektronskizapisi odnosno kodni sistem entralno" re"istra. $pravo takva sit#a ija nala%e daklijenti moraj# imati otvoren ra #n hartija od vrijednosti kao pokri/e svako" nalo"aza prodaj#.
1. No/8.0! &.8#0 se mo%e pojaviti # dvije ormeF "otovinski ;engl' 3ashacc"unt < i kreditni ra #n ;engl' Margin acc"unt <. $koliko klijent otvara"otovinski Vrste berzanskih poslova
ra #n onda on k#pljene hartije od vrijednosti pla/a "otovinski ili s#ro"atom "otovine.$ ovom sl# aj# pla/anje je promptno to podraz#mjeva pla/anje # rok# od 3 5 danaa najkasnije na dan saldiranja transak ije. 'a dan saldiranja transak ije prodavaobavlja ispor#k# hartija od vrijednosti a k#pa pla/a k#pljene hartije.
&od1&e-!%0o, &.8#0. sit#a ija je ne to dr#"a ija. &ada se otvara kreditnira #n onda klijent obezbje)#je samo dio sredstava za k#povin# neophodnih sredstavaza k#povin# hartija od vrijednosti a ostatak sredstava pozajmlj#je od brokera iliinvesti ione banke. &oliki /e biti iznos "otovine # odnos# na kredit zavisi od kreditnesposobnosti klijenta ;kao i za sve vrste kredita< i pravila odre)eno" berzansko" tr%i ta. 'aj/e /i odnos kredita i "otovine je 59F59 ali mo%e biti i dr#"a iji. &ada se otvarakreditni ra #n klijent i broker obavezno potpis#j# #"ovor kojim re"#li # da klijentkao "aran ij# zala%e k#pljene hartije od vrijednosti. Cartije od vrijednosti koje sl#%ekao "aran ija za vra/anje kredita sadr%e kla#z#l# street name to zna i da se ni #
entralnom re"istr# ni # eviden iji kod emitenta hartija od vrijednosti klijent ne pojavlj#je # svojstv# vlasnika. &lijent jeste krajnji vlasnik ali je brokerska k#/are"istrovani vlasnik i ona obavalja kom#nika ij# sa emitentom i pre#zima dividendekoje se odmah po prijem# odobravaj# na ra #n klijenta.42
Odelenje za eviden ij# hartija od vrijednosti ;St"c# Rec"rd < vodi eviden ij#hartija od vrijednosti #n#tar brokerske k#/e kao i sve #laze i izlaze hartija odvrijednosti iz brokerske k#/e. Otvaranje ra #na kod brokerske k#/e se prin ipijelnone razlik#je od otvaranja ra #na kod banke.
Otvaranje ra #na#u ca ima slede/i tokF1< k#pa zaklj# #je #"ovor o zast#panj# icust"d= #"ovor sa brokerom
2< na osnov# to" #"ovora broker otvara ra #n hartija od vrijednosti # klirin kojk#/i i ra #n nov a # ban i kao svoje podra #ne3< k#pa daje nalo" broker# za prenos sredstava broker vr i #plat# nov a na svoj
nov ani ra #n.
Post#pak otvaranja ra #na r"davca je analo"an otvaranj# ra #na k#p a stimto se prema nalo"# prodav a hartije od vrijednosti sa nje"ovo" ra #na preba #j# na
ra #n hartija od vrijednosti k#p a koji postoji kao poseban podra #n3ust"d= ban i.
Izdavanje nalo"a broker# od strane klijenta ;k#p a ili prodav a<. Izdavanjenalo"a klijenta broker# pripada vanberzanskoj azi a sve ostale rela ije realiza ie
nalo"a pripadaj# azi broker berza.42Vidi detaljnije # *.E. eSeles ?.+. 0radle .(. eSeles[ he +to k 6 edition 1882.
Izdavanje k#povno" nalo"a ima slede/i tokF1< &#pa izdaje k#povni nalo" broker# # sklad# sa potpisanim #"ovorom.2< 0roker #nosi nalo" # ra #narski sistem berze a berza potvr)#je prijem nalo"a.
Izdavanje prodajno" nalo"a ima slede/i tokF1< Prodava izdaje nalo" broker# # sklad# sa potpisanim #"ovorom.2< 0roker dostavlja #pit 3ust"d= ban i koja potvr)#je da /e izvr iti saldiranje.3< 0roker #nisi prodajni nalo" # elektronski sistem berze a berza potvr)#je
prijem nalo"a.
=+2+ Be& .0s1e .1%!/0os%!
D&#,. 5. . predstavlja reliza ij# nalo"a za k#povin# ili prodaj# inansijskihinstr#menata na berzi ili O , tr%i t# i #tvr)ivanje ijene ;k#rsa kota ije<
Da ov# az# klj# na je opera ija trans er nalo"a na berz# ili na mre%no - O ,tr%i te i #trvr)ivanje ;otkrivanje< ijene inansijsko" instrmenta. 0erzanski posredniknalo" za k#povin# ili prodaj# #nosi # kom#nika ijski sistem brze koji "a prosle)#je #knj#"# nalo"a+engl' )rder b""# <. $ ranijem period# knji"a nalo"a je bila materijalnaeviden ija # izi kom oblik#. $ savremenim #slovima knji"a nalo"a je elektronskisisitem # okvir# berze. &ada je nalo" prihva/en # sistem# berze bilo da je k#povni iili prodajni on je spreman za realiza ij# nakon otkrivanja ijene.
r"ovanje na berzi ima slede/i tokFProdajni i k#pvni nalozi na berzi s# # me)#sobnoj interak iji i kada do)e do
#parivanja ijena ;zavisno od metoda tr"ovanja< nalozi se izvr avaj#.0erzanska zaklj# ni a je ormalni dokaz da je transak ija izvr ena.
Daklj# ni e se dostavljaj# brokerima koji s# zaklj# ili transak ij# i klirin kojinstit# iji.
0rokeri obavje tavaj# klijente o izvr enoj ili neizvr enoj tr"ovini. &lijnti potvr)#j# prijem obavje tenja.
Pos%4e& .0s1e 1.%!/0os%!
T&e9. 5. . predstavlja tako)e vanberzansk# az# koja se obavlja # odre)enojobra #nskoj klirin koj instit# iji nakon izvr enih transak ija na berzi. Ova aza senaziva klirin" ;obra #n< i saldiranje berzanskih transak ija.
Pro es klirin"a ;engl' 3learing < i saldiranja predstavlja vanberzansk# az#nakon zavr eno" tr"ovanja.
&lirin" i saldiranje ob#hvata pro es pla/anja k#p a prodav # vrijednosti zak#pljene inansijske instr#mente i predaj# k#p # k#pljenih inansijskih instr#menata.
0ez ov" pro esa bez obzira na izvr eno tr"ovanje na berzi pro esk#poprodaje nije zavr en. Ova aza podraz#mjeva # stvari okon anje berzansketr"ovine. 'aime investitori postaj# vlasni i inansijskih instr#menata koje s# k#pili posredstvom berze samo onda kada oni b#d# #knji%eni kao nji"ovo vlasni tvo #
entralnom re"istr# hartija od vrijednosti. Prodav i hartija od vrijednosti s# okon ali posao prodaje tek kada nov ana sredstva od prodaje hartija od vrijednosti b#d#dozna ene na nje"ov ra #n.
&lirin" i saldiranje omo"#/ava da invstitori postaj# novi vlasni i hartija odvrijednosti a prodav i hartija od vrijednosti da postan# vlasni i nov anih sredstava poosnov# prodaje hartija od vrijednosti.Pro es klirin"a i saldiranja podrz#mjeva pro es #pore)ivanja i potvrde zaklj# enihk#poprodajnih transak ija na tr%i t# i njihovo izvr enje kroz tran er inasijskihinstr#menata - hartija od vrijednosti na k#p a - novo" vlasnika a nov anih sredstavana prodav a. Dbo" to"a klirin ke instit# ije na tr%i t# kapitala imaj# #lo"#,.&.0%.<,.&.0%o&.; izvr enja zaklj# enih transak ija.
Osnovna karakteristika pro esa klirin"a i saldiranja pored to"a to omo"#/#jesi"#rnost obavljenih transak ija je # tome to smanj#je transak ione tro kovetr"ovine i kori /enje #n#tra nje" platno" prometa za trans er nov anih sredstava. 'aime # prethodnom vremen# pro es obra #na inansijskih transak ija obavljao seizme)# dvije brokerske k#/e koje s# obavile transak ije. akav na in je bio mo"#/ jernis# obavljane transak ije veliko" obima ni po broj# ni po vrijednosti.
$ dana nje vrijeme kada se na berzanskom ili vanberzanskom tr%i t# obavljao"roman broj transak ija nemo"#/e je da brokeri obavljaj# posao klirin"a isaldiranja. Mak kada bi brokerske k#/e mo"le da obave ovaj posao zahtjev zae ikasno /# nala%e ormiranje spe ijalizovanih klirin kih instit# ija radi obavljanjaopera ija klirin"a i saldiranja.
&oliki je zna aj pro esa klirinka i saldiranja koje je vezan za tr"ovin# na berzanskom ili vanberzanskom O , tr%i t# mo%e se sa"ledati ako se ima # vid#obim prometa i tr%i na vrijednost kompanija koja se listiraj# na pojednim berzama.
r%i na vrijednost listiranih kompanija na 'j#jor koj berzi - <e* "r# St"c# .xchange 1 < S. < iznosi oko 8.999.999.999.999 R >ondonska berza ,"nd"n oko2.999.999.999.999 R (ontrealska berza - M"ntreal oko 1.799.999.999.999 R itd. 'a
ovim berzama # tok# jedno" tr"ova ko" dana obavi se o"roman broj transak ija #vrijednosti vi e stotina miliona dolara. +amo na < S. svakih pola sata se razmjeniizme)# 29 i 59 miliona inansijskih instr#menata. =ko bi se sve zaklj# enetransak ije saldirale pojedina no i r# no zatim trans erisali p#tem k#rira ili po te berzansko poslovanje trajalo bi samo nekolika dana # "odini. 'ajbolja il#stra ijazna aja pro esa klirin"a i saldiranja - e ekata ovo" pro esa na e ikasnost zaklj# enjatransak ija i samnjenja transak ija vidljiv je iz prakse < S.' 'aime kada je 69"odina pro lo" vijeka na ovoj berzi obim tr"ovanja dosti"ao oko 13 miliona hartija odvrijednosti dnevno bilo je neophodno da se petkom ob#stavi tr"ovanje da bi seobavljene transak ije mo"le saldirati.
Pravila berze nala%# da je transak ija koja je obavljena na berzanskom ilivanberzanskom tr%i t# obavez#j#/a za sve # esnike # tr"ovanj#. 0erzanske
transak ije se zaklj# #j# prihvatanjem odre)ene ijene p#tem elektronke mre%e ili p#tem odre)enih "estova ;# pro es# tr"ovanja na berzama koje nis# elektronske< iz
e"a proizilazi da nema mo"#/nosti direktni kontakata i pre"ovora i #"ovaranjaodre)enih obaveza.
Dbo" to"a je veoma veliki zna aj pro esa klirin"a i saldiranja jer onobezbje)#je potrv)ivanje tr"ovine odnosno ovaj pro es obezbje)#je ta nost imo"#/nost izvr enja zaklj# enih transak ija. aj pro es podraz#mjeva identi ika ij##"ovornih strana tip vrst# i koli in# odre)enih transak ija ijene i dat#metransak ija. +tandardi koji propis#je svaka berza po kojima se obavlja berzanskatr"ovina ovaj posao znatno olak avaj# ali "e ne mo"# potp#no isklj# iti.
r"ovina na berzi "dje se preko berzanskih posrednika #spostavlja odnosk#pa - prodava pro esom klirin"a i saldiranja pro ir#je se odnosno modi ik#je sena odnos prodava klirin ka instit# ija i klirin ka instit# ija - k#pa . Prakti no prodava prodaje hartije od vrijednosti klirin koj instit# iji a k#pa ih k#p#je po istoj
ijeni od klirin ke instit# ije. 'a taj na in klirin ka instit# ija "arant#je izvr enjetransak ija. Polo%aj "aranta koje" pre#zima klirin ka instit# ija na tr%i t# kapitalasli an je polo%aj# klirin ke instit# ije na tr%i t# derivata ali je razlika # tome to naovom dr#"om tr%i t# klirin ka instit# ija ima #lo"# emitenta derivata #"ovora i to #tok# va%enja vr i stalno prila"o)avanje obaveza # esnika dnevnim tr%i nimkretanjima ;engl' Mar# t" the Mar#et <.
&lirin ka odnosno obra #nska instit# ija vr i kontin#irani m#ltilateralan im#ltiemisoni klirin" dnevnih transak ija svih # esnika tako da se #k#pne dnevnetr"ovinske transak ije svako" pojedina no" # esnika svodi na saldo transak ija sasvakom pojedina nom hartijom od vrijednosti.
+aldo hartija od vrijednosti trans ormi e se klirin koj instit# iji kaoknji"ovodstveni #laz ;in ut < odnosno kao nalo" za knji%enje i on vr i od"ovaraj#/ekorek ije na ra #nima hartija od vrijednosti.
$slov za #pisivanje promjene vlasni ta jeste da berzanski posredni i kod njeimaj# otvoren ra #n hartija od vrijednosti odnosno da ona imobili e hartije odvrijednosti. a bi takav pro es bio mo"#/ neophodno je da klijenti stave berzanskom posrednik# na raspola"anje hartije od vrijednosti koje namjeravaj# da prodaj#.
akle da bi se mo"lo obaviti tr"ovanje hartijama od vrijednosti p#tem berzeneophodno je da lan ,entralno" re"istrta hartija od vrijednosti prije davanja nalo"aza tr"ovanje ozvr i prenos hartija od vrijednosti sa vlasni ko" na tr"ova ki ;emisionira #n< sa ko" ra #na se one ;# sl# aj# prodaje< prenose na novo" vlasnika.
Pro es klirin"a i saldiranja na berzama koje nis# potp#no a#tomatizovanezapo inje kada berzanski posredni i dostavljaj# noti ika ij# klirin koj instit# iji kojaih #pore)#je sa s#protnim noti ika ijama za ist# transak ij#. $koliko s# poda isa"lasni berzanskim posredni ima se dostavlja instr#k ija o izvr enj# sa dat#mimaizvr enja. $koliko do)e do nesla"anja podataka berzanskim posredni ima se dostavljainstr#k ija da obave #sa"la avanje # tok# ikl#sa obra #na.
0erze koje s# razvijene i koje s# potp#no a#tomatizovane #mjesto noti ika ije berzanskih posrednika koji trebaj# da se #pore)#j# klirin koj k#/i dostavljaj# podatke ;zaklj# ni e< # elektronskoj ormi o transak ijama koje s# zaklj# ene na berzi ili O , koji s# ve/ #pore)eni i potvr)eni ;engl' ,"c#ed 1 Trade<. 'a osnov#dobijenioh podataka od brze ;zaklj# ni e< klirin ka instit# ija ormira #pit zasaldiranje # vid# elektronske por#ke +\I: ormata i dostavlja t# por#k# klijent#koji je nazna en # zaklj# ni i kaode "zit"r hartija "d vrijedn"sti87 ili de "zit"rn"vca88 da bi je klijent potvrdio. 'a ovaj na in sistem klirin"a i saldiranja omo"#/#jeda se prije kona no" saldiranja provjere poda i koji s# navedeni # zaklj# ni ama s jedne strane ali i stvara mo"#/nost da klijent kontroli e rad svo" brokera tako to /esaldiranje transak ija obaviti dr#"o li e ;kastodijan< nezavisno od brokerske k#/e koja je zaklj# ila transak ije s dr#"e strane.
&lirin" i saldiranje nov ano" djela transak ija se obavlja po prin ip#netinga.Prin ip netin"a podraz#mjeva saldiranje neto iznosa vi e # esnika istovremeno. ozna i naprimjer da #koliko je jedan broker prodao dr#"om broker# 29 hartija odvrijednosti po odre)enoj ijeni a dr#"i broker prodao prvom broker# tih istih 15hartija od vrijednosti po istoj ili promjenjenoj ijeni obra #n /e se vr iti samo za netoiznos odnosno za 5 hartija od vrijednosti. 'a ovaj na in obra #n izvr enih transak ijase pojednostavlj#je a samim time sam obra #n postaje i e ikasniji.
&lirin" i saldiranje obaveza i potra%ivanja # hartijama od vrijednosti vr i se nanivo# klijenta po br#to prin ip#.
'a ovaj na in posti%e se to da klirin ki lanovi ,entralno" re"istra hartija odvrijednosti ne moraj# da an"a%#j# velike nov ane iznose da bi saldiralo transak ije sahartijama od vrijednosti ve/ se na nivo# klirin ko" lana vr i netiranje svih nov anihobaveza i potra%ivanja za sve transak ije ;# istoj val#ti< koje se saldiraj# isto" dana.
&lirin" i saldiranje po pravil# traje nekoliko dana nakon obavljenih transak ijana berzi. 'aj e /e je to vrijeme 3 ili 5. o zna i da /e se pro es klirin"a isaldiranja obaviti # vremn# 3 ili 5 dana nakon obavnjenih tr"ova kih transak ija.
'a dan saldiranja ,entralni re"istar hartija od vrijednosti vr i prenos hartija satr"ova ko" ra #na prodav a na na vlasni ki ra #n k#p a #z istovremeno pla/anjeodnoso #z prenos nov anih sredstava sa nov ano" ra #na k#p a na nov ani ra #n prodav a po V +;eliver versus Pa=ment < prin ip#. Ovaj prin ip podraz#mjeva da
se pla/anje izvr i odmah po prijem# hartije od vrijednosti<&#povina i prodaja p#tem or"anizovano" tr%i ta ne dop# ta da prodava
ostane bez hartija od vrijednosti i bez nov a niti dop# ta da k#pa ostane bez nov a i bez hartija od vrijednosti.
'akon obavljeno" pro esa klirin"a i saldiranja klirin ka k#/a odmahobra #nava provizij# # esni ima # transak iji ;berza broker klirin ka instit# ija43 epozitor hartija od vrijednosti predstavlja predstavlja lana ,entralno" re"istra hartija odvrijednosti koji je otvorio ra #n hartijao d vrijednosti svom klijent# i koji m# pr#%a #sl#"e # pro es#klir#n"a i saldiranja transak ija ;dio koji se odnosi na hartije od vrijednosti<.
44 epozitor nov a predstavlja lana ,entralno" re"istra hartija od vrijednosti koji je otvorio nov anira #n klijent# i koji m# pr#%a #sl#"e # pro es# saldiranja nov ano" dijela transak ija.
poreske obaveze< tako da banka koja ispla/#je nov ana sredstva mo%e odmah da pripadaj#/i provizij# trans eri e onima kojima pripada. 'a ovaj na in zna ajno jeolak ano prik#pljanje provizije a istovremeno se poti%e si"#rnost naplate izvr enih#sl#"a # pro es# tr"ovanja i klirin"a.
&lirin" i saldiranje vanberzanskih transak ija je znatno leksibilnije ne"oklirin" i saldiranje transak ija koje s# obavljene na berzi 'aime # esni i #vanberzanskim transak ijama mo"# do"ovorno de inisati vrijeme saldiranjatransak ija tako da sami #tvr)#j# da li je to 9 1.. n itd. ako)e # esni i kojirealiz#j# transak ija na vanberzanskom tr%ipt# mo"# samostalno da #tvr)#j# pla/anjehartija od vrijednosti odnosno V prin ip.
Pored ove #nk ije instit# ije za klirin" i saldiranje imaj# i #nk ij# #vanjahartija od vrijednosti vr e isplat# kamata i dividendi koje se odnose na hartije odvrijednosti koje #vaj# zala"anje hartija od vrijednosti po nalo"# vlasnika itd.
=+=+ C!1 #s! s. -!&.03. &. !8!%!h h.&%!3. o- /&!3e-0os%!
Vrijeme za koje /e biti izvr en klirin" i saldiranje zavisi od vrste hartija odvrijednosti koje s# predmet klirin"a i saldiranja.
&lirin" i saldiranje hartija od vrijednosti se naj e /e obavlja # slede/im vremenimaF1< =k ije 3...52< Obvezni e 3 ..53< rezorski zapisi 94< 0la"ajni ki zapisi 95< Obvezni e kompanija L 9
=+>+ R! !"!
Iako je pro es tr"ovanja i izvr enja transak ija # ormalno inst#t# ionalnomsmisl# pod kontrolom berze kao si"#rne i po#zdane instit# ije on nije bez rizika.Osnovni tipovi rizika kojim se # esni i berzansko" tr"ovanja s#o avaj# jeste riziklikvidnosti solventnosti i tr%i ni rizik.
$koliko jedan od # esnika nije # mo"#/nosti da isp#ni svoj# obavez# #slednelikvidnosti klirin ka instit# ija prod#%ava ikl#s izvr enja za naredni klirin ki period. Isti sl# aj je i kad # esnisi # berzanskom tr"ovanj# imaj# otvorene pozi ijena kraj# obra #nsko" perioda+.ngl' 3"ntinu"us <et Settement <. ada klirin" isaldirenje vr i kori"ovanje vrijednosti neizvr ene transak ije novom tr%i nomvrijedno /# nesaldirano" inansijsko" instr#menta i dr#"om # esnik# se nadokna)#jerazlika # ijeni. $ sl# aj# da je razvijen pro es pozajmljivanja hartija od vrijednostiod strane # esnika # tr"ovini rizik likvidnosti se veoma lako rje ava.
&ada je # pitanj# nesolventnost jedno" od # esnika i kada se #tvrdi datransak ija #op te ne mo%e biti izvr ena rizik pre#zima sama klirin ka instit# ija.
Ona na otvorenom tr%i t# k#p#je ili prodaje inansijske instr#mente sa iljem da seizvr i transak ij# #mjesto insolventno" # esnika. a bi klirin ka instit# ijam mo"la
da snosi ovaj rizik klirin ka instit# ija naj e /e ormira rezervni ond p#temdoprinosa # esnika. Iz ovo" onda inansiraj# se event#alni "#bi i.
r%i ni rizik je vezan za razli ite periode saldiranja inansijskoh instr#mentana razli itim se"mentima inansijsko" tr%i ta. r%i ni rizik se mani est#je # sl# aj#kada investitori imaj# otvorene pozi ije na vi e se"menata inansijsko" tr%i ta. adaoni o ek#j# da /e se # pro es# saldiranja jedne otvorene pozi ije biti pokrivenedr#"im. (e)#tim mo"# se do"oditi iznenadne promjene # jednom se"ment# tr%i ta;naprimjer na tr%i t# derivata iji je period izvr enja kra/i< koje imaj# za posledi #ods#stvo priliva sredstava pro#zrok#j# nemo"#/nosti saldiranja na tr%i t# kapitala.
=+ + K#&s0. !s%. ! 4e& .0s1! ! /3e7%.3!
&#rsna lista predstavlja pre"led tr%i nih ijena hartija od vrijednosti kojim setr"#je na berzi. 0erza ima obavez# da svakodnevno nakon zavr eno" tr"ovanja #
tampanim i elektronskim medijima i # prostorijama berze objavlj#je k#rsn# list#hartija od vrijednosti kojima se to" dana tr"ovalo na berzi. &#rsna lista predstavljastandardizovan pre"led in orma ija koje s# jednostavne za itanje i #poznavanje tase prethodno" dana do"a)alo na tr%i t# hartija od vrijednosti a njihov sadr%aj#tvr)#je svaka berza posebno.
Cartije od vrijednosti na k#rsnoj listi predstavljene s# simbolima koji s#odre)eni prema vrsti hartije od vrijednosti i naziva emitenta. 'aj e )i poda i koji se prikaz#j# # k#rsnoj listi s#F
1< ostvarena ijena2< promjena ijene # odnos# na prethodni dan3< obim prometa iskazan brojem hartija sa kojim se tr"ovalo4< vrijednost prometa5< prinos ;za obvetni e<6< ijena na otvaranj#!< ijena na zatvaranj#7< navi a ijena # tok# dana najni%a ijena # tok# dana8< neto ispla/ena dividenda po aka iji i dr#"o.
abela broj 4. Prikaz#je dio brzansko" izvje taja # izdanj# Volstrit %#rnala od
93. aprila 2994. "odine za ak ij# kompanije \end . Ovaj ozvje taj pokaz#jetr"ovanje koje se do"odilo 92. aprila 2994. "odine. Ovaj izvjestaj pored ijena ak ijadaje i in orma ije o isplatama dividendi i zaradi po jednom #djel#.
abela broj 445 io berzansko" izve taja Volstrit %#rnala
45 Pre tampano iz \all +treet Eo#rnal -a ;93. aprill 2994.< str. ,6. Pre tampano po odobrenj# \all+treet Eo#rnal OoS EonesN,ompan In .+va svjetska prava zadr%ana.
!%.03e %.4e eF Prva kolona pokaz#je promjene ijena ak ija kompanije od po etka "odine do 92.94.2994. "odine \end koja pokaz#je da s# ijene ak ija porasle za 17 6K. r#"a kolona pokaz#je najvi # i najn#%# ijen# za prethodne 52
sedmi e. re/a i etvrta kolana pokaz#j# simbol i naziv kompanije. Peta kolona dajeiznos poslednje "odi nje dividende koje je kompanija isplatila vlasni ima ak ija. $konkretnom sl# aj# "odi nja dividenda je iznosila R 9 24 po #djel# za prethodn#"odin#. Hesta kolona pokaz#je dividndni prinos. ividendni prinos se ra #na tako tose "odi nja dividenda ak ije podjeli sa svojom tren#tnom ijenom. Po to tek#/a
ijena iznosi R 34 58 dividendni prinos je R 9 24L34 58 T 9 68K. Ovaj K sezaokr#%#je na 9 ! jer brzanski izvje taj dozvoljava samo jedno de imalno mjesto.
&olona koja je ozna ena sa P? pokaz#je odnos tr%i nih ijena i zarada poak iji. Ova vrijednost se dobija na taj na in to se iznos "odi nje dividende podjeli sasvojom trn#tnom ijenom. 0erzanski listinzi iskaz#j# samo ijele brojeve46 pa zbo"to"a ova vrijednost teoretski mo%e da iznosi od 29 59 do 21 48.
&olona obim # 199 pokaz#je koliko je #djela ak ija pro lo kroz az# tr"ovine ito # stotinama.&olona sa opisom poslednja pokaz#je koliko iznosi poslednja ijena sa kojom setr"ovalo poslednji p#t odnosno" r"ova ko" dana.
Dadnja kolona neto promjena pokaz#je promjen# # odnos# na prethodnidan. $ konkretnom sl# aj# ak ije kompanije \end s# iz"#bile vrednost za 27 enti.=ko se # koloni neto promjena pojave ..... ;ta ki e< to zna i da nije bilo promjena
ijena # odnos# na prethodni dan.
ako)e # koloni dividenda mo"# se pojaviti ta ki e. o zna i da za prethodn#"odin# nis# ispla/ene dividende. =ko # koloni P? nedostaje i ra to zna i dakompanija ima ne"ativan deto dohodak.
46 Po ev od 2999 "odine na 'j#jor koj berzi se ijene ak ija iskaz#j# # de imalama. o je bio poslednji korak # pro es# prestanka sa tr"ovanjem # osminama koje se primjenj#je jo od 16 vijekakada s# prvi doseljeni i iz ?vrope isje ali metalni nova na osam djelova kako bi "a lak e razmenjivalikod pla/anja ili naplate. #"o"odi nji poborni i iskazivanja ijena # de imalama oli eni # korisni ima#sl#"a na inansijskom tr%i t# sada s# zadovoljni zato to kota ije # de imalama omo"#/#j# br%e#tvr)ivanje ijena pa se shodno tome samnj#j# i takozvani "ep ;ras "n< ili s read odnosno razlika
izme)# najvi e i najmanje ijene koj# je k#pa spreman da plati za k#povin# neke ak ije. 'a berzi #oront# naprimer na kojoj se kota ija # de imalama primjenj#je od 1886. "odine rasponi s# sesmanjili za oko 39K.
&#rsna lista +arajevske berze ;+=+?< ima 15 kolona sa razli itim poda ima.&#rsna lita pokaz#je samo in orma ije o hartijama od vrijednosti sa kojima setr"ovalo samo to" dana.
abela broj 5. &#rsna lista +arajevske berze sadr%i slede/e podatkeF
!%.03e 1#&s0e !s%eF +imbol ozna ava skra/en# oznak# emitenta. &omapnijaozn ava p#n naziv kompanije - emitenta. $ koloni tri se ozna ava sistem tr"ovanja.OznakaM@TS ozna ava da se radi o tr"ovanj# metodom kontin#irano" tr"ovanja a''.#1"!3. a#k ijski metod tr"ovanja. Dvani ni sl#%beni k#rs ozna ava zvani n#kota ij# hartije od vrijednosti. Promjena k#rsa # K ozna ava za koliko se hartija odvrijednosti promjenila # odnos# na prethodni tr"ova ki dan. ,ijena otvaranja pokaz#je kolika je ijena posti"n#ta prilikom prvo" tr"ovanja odnosno" tr"ova ko"dana. ,ijena na zatvaranj# pokaz#je kolika je ijena tr"ovanja posti"n#ta prilikomzadnje" tr"ovanja. =plika ijski k#rs pokaz#je da li je on #spostavljen samo naosnov# aplika ije. $ koloni maksimalna i minimalna ijena prikazane s# maksimalnei minimalne ijene koje s# posti"n#te # tok# odnosno" tr"ova ko" dana. &olonamaksimalna i minimalna ijena # poslednjih 6 mjese i pokaz#je kolike s#maksimalne i minimalne ijene posti"n#te # poslednjih 6 mjese i. $ koloni koli ina prikazan je broj hartija od vrijednosti koje s# promjenile svo" vlasnika # tok# jedno"tr"ova ko" dana. $ koloni vrijednost prikazana je vrijednost #k#pano" prometa koja je #stvarena odre)eno" tr"ova ko" dana. $ kolini broj transak ija prikazan je brojtr"ovina koje je obavljen odre)eno" tr"ova ko" dana.
0erzanski ikl#s predstavlja ikl#s i kome se obavlja kompletan pro es tr"ovanjana berzi #klj# #j#/i i predberzanske i postberzanske radnje.0erzanski ikl#s ob#hvata tri azeF vanberzansk# sk#p oprea ija izme)# brokera iinvestitira berzansk# - sk#p opra ija izme)# brokera i berze vanberzansk# - postberzansk# sk#p opera ija koje s# vezane za klirin" i saldiranje.P&/. 5. . predstavlja odnose koji se #spostavljaj# van berze a odnose se na#spostavljanje odnosa izme)# klijenta i berzansko" posrednika ;klijenta brokera<. $ovoj azi berzanski posrednik ima obavez# da obavi i slede/e posloveF otvaranjevlasni ko" ra #na hartija od vrijednosti otvaranje ra #na nov anih sredstava b#d#/e"investitora davanje nalo"a za k#povin# ili prodaj# odre)eno" inansijsko"instr#menta.
D&#,. 5. . predstavlja reliza ij# nalo"a za k#povin# ili prodaj# inansijskihinstr#menata na berzi ili O , tr%i t# i #tvr)ivanje ijene ;k#rsa kota ije<
inansijski" instr#menta. Ova aza prestavlja berzansk# az#.T&e9. 5. . predstavlja tako)e vanberzansk# az# koja se obavlja # odre)enoj
obra #nskoj klirin koj instit# iji nakon izvr enih transak ija na berzi. Ova aza senaziva klirin" ;obra #n< i saldiranje berzanskih transak ija.
a bi # esni i # #k#pna javnost bila #poznata sa rez#ltatima tr"ovanja na berzi berza sa injava i objavlj#je k#rsn# list#. &#rsna lista predstavlja pre"led tr%i nih
ijena hartija od vrijednosti kojim se tr"#je na berzi.&#rsna lista predstavlja standardizovan i pre"led in orma ija koje s#
jednostavne za itanje i #poznavanje ta se prethodno" dana do"a)alo na tr%i t# anjihov sadr%aj #tvr)#je svaka berza posebno.
'aj e )i poda i koji se prikaz#j# # k#rsnoj listiF ostvarena ijena promjenaijene # odnos# na prethodni dan obim prometa iskazan brojem hartija sa kojim se
tr"ovalo vrijednost prometa prinos ;za obvezni e< ijena na otvaranj# ijena nazatvaranj# navi a ijena # tok# dana najni%a ijena # tok# dana neto ispla/enadividenda po ka iji i dr#"o.