54453830 Yesudian Selvarajan i Haich Elizabeth Yoga i Sport

Selvarajan Yesudian

Elisabeth Hatch

YOGA +

PORT

SNAGE SU UMA NALIK

SVJETLOSTI TO SE RASIPA;

U TRENUTKU USREDSREDIVANJA,

POSTAJU PROSVJETLJUJUIMA.

TO JE NA JEDINI NAIN SPOZNAJE.

Vivekananda

P R E D G O V O R

Dr. D.B.Desaia,

izvanrednog i opunomoenog ambasadora

Indije u vicarskoj

U Europi su odavna vladala mnoga pogrena shvaanja Yoge.

Rije je o pojmu kojeg su povremeno koristili svi oni koje je pri

vlaila orijentalna mistika i koji su se predavali zanosu misticizma

i spiritualizma. Tek je mali broj ljudi shvaao pravi smisao Yoge.

Yoga je usko povezana s naucima drevnih mudraca Indije jer

su je oni i razvili. Rije je o metodi ijom se primjenom moe

postii potpuno ovladavanje duhom i tijelom uz uvjerenje o

mogunosti postizavanja posvemanjeg sklada tijekom cijeloga

ivota, te je yoga ujedno i jedan od puteva postignua potpunog

osloboenja. Za ostvarenje ovakvoga cilja potrebno je razvijanje

sposobnosti koncentracije do najvieg stupnja, to je ostvarivo

samo uz potpuno ovladavanje mislima. Vladanje je mislima,

meutim, mogue samo za onoga tko posjeduje potpunu kon

trolu nad svojim tijelom. Potpuno ovladavanje vlastitim tijelom

predstavlja, dakle, prvi korak na putu Yoge. Tijelo mora biti posve

razvijeno i odgojeno, to se moe postii samo posredstvom cijelog

niza vjebi to se nazivaju Hatha Yoga.

Hatha Yoga je metoda ijom se primjenom moe ostvariti vla

danje vlastitim tijelom. Pritom valja naglasiti kako prvi korak ka

postizavanju toga cilja predstavlja pravilno disanje. Nakon toga,

8 Yesudian Haich

prelazi se na niz asana" (stavova ili poloaja tijela) iji je cilj

usavravanje pojedinih organa i njihovih funkcija. Rije je o nauci

koja je u sebi potpuna i dovrena. U najjednostavnijem ishodu

pomae stvaranju zdravoga tijela koje i samo doprinosi postiza

vanju zdravoga duha. Nikakvih skrivenih tajni nema; Hatha Yoga

moe se vjebati i na Istoku i na Zapadu, bez obzira na drutveni

poloaj, uvjerenje i svjetonazor. Potrebna je samo elja za posje

dovanjem zdravog tijela, dok je za ispunjenje ove elje potrebna

spremnost na stanovite napore. Yoga je mistina samo utoliko to

su se njome u naoj drevnoj domovini od pamtivijeka bavili,

izmeu ostalih, i mistiari. U svojoj je praktinoj primjeni,

meutim, Yoga podjednako tako suvremena nauka kao i svako

drugo uenje o tjelesnom odgoju.

Radujem se ovoj knjizi jer e pridonijeti odagnavanju mnogih

pogrenih pojmova to su dosada postojali o Yogi i njezinoj

primjeni. Svakako e biti korisna svima onima koji e imati dovolj

no strpljenja da je proue. Raduje me i injenica to ovu knjigu

objavljuju osobe koje su za to mjerodavne. Mnogo su godina

posvetile ovome radu, te time u Madarskoj postigle uspjeh

dostojan panje. U Madarskoj je, naime, objavljena slina knjiga

koja je naila na ogroman uspjeh. Uvjeren sam da e ova knjiga i

u vicarskoj naii na brojnu itateljsku publiku; neka zdravi narod

vicarske i nadalje usavrava svoje zdravlje.

P R E D G O V O R A U T O R A

Potaknut nekim unutranjim nagonom, kojem se nisam mogao

oduprijeti, napustio sam Indiju i dospio u Europu. Postupio sam

nalik oruu u rukama sudbine i poput posude u koju se ulijeva

voda, primio sve to mi je darivala. Nisam se mogao uspokojiti

sve dok nisam naao odgovor na svoje najvee i jedino pitanje -

ovjek, jer sada sam uvjeren:

Man, thou art thy secret alone!

Who can open thy gates but thee?

And none to enter in but thee 1!

ovjek je tajanstveno udo koje se kree izmeu smrtonosnih

initelja prostora i vremena. injenica da su mu dani izbrojani

zahtijeva od njega da se trgne iz sanjive umalosti spozna stva

ralaku snagu svoga vlastitoga bia i neogranienost svoje sutine.

U dubini svoga srca ovjek osjea osvit uzviene sree u svoj

njezinoj blistavoj slavi i besmrtnom velianstvu, te se budi na

kliktaj spoznaje kako njegova istinska priroda nije nita drugo

nego ista srea.

Pratei ovaj unutranji glas, odluio sam zapisati sve to sam

vidio i nauio u nadi da e moja iskustva posluiti kao koristan

10 Yesudian Haich

vodi svima koji su se posvetili istom traganju.

Nije mi namjera zastupati orijentalizam ili bilo koji kult.

Istinska i trajna srea, meutim, moe se postii samo zdravim

tijelom. Potaknut takvim razlogom, na ovome mjestu ne navodim

davno ustanovljena pravila i propise koji su od koristi u postiza

vanju uspjeha. Izloeni su na nain koji odgovara potrebama onih

ljudi na Zapadu koji su od svoje, esto slijepe i besciljne preza-

poslenosti, voljni odvojiti nekoliko minuta dnevno, te ih posve

titi svojem vlastitom razvoju.

Borba je za zdravlje teka i zahtjevna, a pobjednik mora ovla

dati i dimom i tijelom. Tajne ekaju na svoje razotkrie kao i ova

tajna o ovjeku koja, nalik pupoljku to se razvija u cvijet, rjeava

i velianstvenost ovjekova istinskog bia, te tako postaje oigled

nom. Za to je, meutim, potrebno vrijeme i strpljivo nastojanje.

Nalik vrataru, ovjek moe pronai svoj put do uspjenog

samoostvarenja samo uz uvjet da su mu i tijelo i duh odgojeni u

skladu s pokoravanjem nalozima neogranienog uma to u njemu

poiva. S razvojem mozga, koji nalikuje rastvaranju njenih latica,

kao i s razvojem tijela koji stremi tjelesnom savrenstvu, istinska

ovjekova sutina dolazi do izraza u obliku besprijekornog

zdravlja, spoznaje i znanja. Budite svjesni kao potpuna cjelina i

postii ete ovaj cilj.

Suvremenom je svijetu zdravlje potrebnije od svega to

bogatstvo moe pruiti. Spreavanje uzroka bolesti i patnji

podjednako je tako uzvien zadatak kao to je to i mogunost

ozdravljenja za kojim milijuni ljudi tako oajniki ude. Zaponite

stoga s odlukom da neete podnositi nikakve negativne utjecaje

YOGA + PORT 11

- mentalne ili tjelesne - jer bolest je nedostatak pozitivne ivotne

snage, praznina u konstituciji koja moe zavriti kolapsom cijelog

organizma. Drevna je nauka o Yogi potpuna i tona jer ukazuje

na mudre i razborite korake koje valja poduzeti kako bi se postiglo

tjelesno i duhovno savrenstvo.

U ovom mi je radu predano i nesebino pomagala Elisabeth

Haich koja nije samo moja kolegica u naoj koli Yoge, ve je i

osoba koja mi je pomogla pri tumaenju pravih potreba Zapada.

Ovu smo knjigu napisali zajedno na osnovi iskustava, steenih

tijekom niza godina marljivoga rada i bogate etve ohrabrujuih

rezultata. Ove su stranice namijenjene onima koji nemaju

mogunosti za redovnim pohaanjem neke kole Yoge ili

arama" i koji nisu sree da naiu na osobnog uitelja. Iskreno

se nadamo da e ova knjiga svakom marljivom istraivau

omoguiti samostalno vjebanje i sigurno koraanje svjesnom

putanjom Hatha Yoge.

To see, open then thine eyes,

And behold below the veil of

blindness, that mortal flesh

covereth ... MAN the DIVINE 2

Selvarajan Yesudian

PRVI DIO

U V O D U H A T H A Y O G U

1 . I S T I N I T A P R I A O B O L E S N O M D J E A K U

Jednom je u sunanoj Indiji, u gradu Madrasu ivio mrav i

boleljiv djeak. Do svoje petnaeste godine bolovao je od gotovo

svake bolesti - arlaha, dizenterije, tifusa, kolere i drugih zaraz

nih bolesti to su tako este u tropskim predjelima. Bilo je gotovo

pravo udo to je ostao na ivotu. Preivio je, dodue, ali u kak

vom jadnom stanju! Bio je sama kost i koa, siuno mu je lice

poblijedilo, oi bijahu upale i svenule, a grudi uske i ravne. Pa

ipak, taj djeak nikada nije ivio u bijedi. Otac mu bijae ugledan

i bogat lijenik kojeg su bolesnici naprosto opsjedali u beskrajnom

nizu. Majka mu bijae najmilija i najnjenija ena na svijetu. Ali,

i uza sve to, ta kua u Madrasu, sa svojim prostranim i sjenovi-

tim dvoritem, ni jednoga dana nije znala za sreu. Neprestana

briga i tuga bijahu usud njezinih stanovnika. Brino uvani i raz

njeeni djeak nalikovao je vie sjenci negoli djeaku.

Njegov je otac nastojao na njegovu ozdravljenju svakim sredst

vom to je medicini bilo poznato, ali je djeaka ipak tekom

mukom uspijevao odrati na ivotu.

14 Yesudian Haich

Jednoga je dana djeak poao i u kolu, te vie nije mogao

satima leati u postelji kao ranije. Od toga je trenutka mogao ivjeti

kao i sva ostala djeca njegova uzrasta. Bio je, dakako, osloboen

gimnastike, a u kui tien, kao i sve do tada, i od najmanjeg

povjetarca. Kada je napunio etrnaest godina, obolio je od upale

plua, ali se, gotovo kao nekim udom, uspio izvui i iz te bolesti.

Beskrajne su brige i patnje iznova poele. Nakon pola godine

iznova se dobro osjeao, ali je od prehlada obolijevao i na najmanji

daak vjetra. Teko bi se rijeima moglo opisati u kolikoj je mjeri

jadni djeak zavidio svojim bezbrinim kolskim prijateljima na

njihovu dobru zdravlju. Na satima gimnastike u engleskoj

gimnaziji povlaio bi se u kut dvorita odakle je nesretna srca

promatrao ivahne kretnje svojih vrnjaka. Na kraju sata

nastavljao bi stajati u dvoritu i im bi utvrdio da ga nitko ne

promatra, stao bi trati i skakati posvuda unaokolo i razmahivati

rukama onako kako je to druge vidio da ine. U petnaestoj se

godini osjeao neto bolje. Od prehlada nije pobolijevao tako esto,

ali neredovite i tajno vrene gimnastike vjebe izazivale su stalnu

glavobolju i lupanje srca.

Unato tjelesnoj slabosti, njegov je poduzetni duh bio nesa

lomljiv. Cesto je odlazio od kue, lutajui umama i poljima u

potrazi za obitavalitima yogina, tzv. aramima, na udaljenim

brdima. Svi su napori, meutim, bili uzaludni, te se tako zado

voljavao promatranjem putujuih fakira koji su uz put prikazi

vali svoje vjetine. Fakire je malo cijenio, ali spram yogina osjeao

je tovanje i divljenje. Zahvaljujui uroenom nagonu, neizmjerno

ga je privlaila mistika nauka drevne Indije. Svaku knjigu koju

YOGA + PORT 15

je o toj temi mogao pronai u oevoj biblioteci, pomno je proitao.

Poznavao je i divio se teoriji psiholokih nauka: uenjima Rada

yoge, Dnana yoge i Karma yoge koje razotkrivaju velianstvene

duhovne visine, a svojim uenicima daruju zadovoljstvo, samo

pouzdanje i snagu duha. U biblioteci je naiao i na mnoge knjige

o Hatha yogi to su pouavale o tajanstvenim pravilima koja su

bila jednostavna, iako stara tisuama godina, a bila su posveena

tjelesnom blagostanju, snazi i zdravlju. Lako se dade zamisliti

ushit djeteta tako slabanog tijela. Gotovo u jednom dahu, od

ranog poslijepodneva do kasno u no i iznova sve do zore, upio

je u sebe sav sadraj novootkrivenih knjiga. Kliktao je od radosti

proitavi sve o asanama", stavovima i poloajima tijela u Hatha

yogi, te vjebama disanja to donose snagu i zdravlje. Odmah bi

se uspravio u postelji, prekriivi noge na nain koji je opisan u

prvoj vjebi. Zatim je pokuavao tono ponoviti, jedan za drugim,

sve vanije stavove i poloaje tako da je umalo iaio noge. U

meuvremenu, saznavi kako je duboko disanje od iznimne va

nosti u ovjekovu ivotu, pokuao je provoditi vjebe disanja

pranajama". Ispunivi udahom svoja slaba plua, zadravao je

dah sve dok mu plua ne bi gotovo pucala od napora. Potom bi

dubio na glavi i savijao ruke i noge sve dok naposljetku ne bi pao

iz postelje, dobro udarivi glavu i cijelu kuu probudivi iz

duboka sna. Nakon dugih sati, provedenih u takvom prenapre-

zanju, njegova su prenadraena plua gotovo pucala. Narednog

se dana osjeao slabo i jadno; bolio ga je svaki zglob. Nakon tak

vog iscrpljujueg napora tijekom cijelih tjedan dana, odgurnuo je

od sebe sve knjige, gorko plaui. Pomisao o tome, da je ak i ova

16 Yesudian Haich

posljednja mogunost ozdravljenja i domaganja tjelesne snage

tako neslavno propala, uinila ga je posvema neutjenim.

Izgubio je svaku nadu, mislei kako nikada nee biti zdrav,

nikada se nee moi slobodno igrati i pohrvati sa svojim prija

teljima... nikada nee moi uivati u srei to je sa sobom donosi

zdrava i bezbrina mladost.

Od tog se dana posve zatvorio u sebe i postao vrlo utljiv.

Prezirao je tijelo i sve tjelesno, te panju posveivao samo stva

rima uma i duha. Samo uenje i dugo itanje nije ga, meutim,

moglo zadovoljiti. Panju su mu sve vie i vie stali privlaiti tako

teki i zamreni problemi da ih njegov uzrast nije mogao savla

dati.

Jedne se sparne jesenje veeri iznova otputio od kue. U nekom

mango umarku, nekoliko kilometara od grada, naiao je - napo

sljetku - na uitelja Hatha yoge za kojim je tako dugo vremena

tragao!

Yogin je bio okruen skupinom mladih ljudi koji su pomno

sluali njegovo izlaganje. Za sve vrijeme, koliko je trajalo preda

vanje, djeak je ostao sakriven u svome tajnom skrovitu, te cijeli

skup promatrao iz daljine. Zapazio je kako su u mladia stasita

tijela izvanredno razvijenih miia, te kako vjebaju neke neobine

vjebe. Zapazio je i kako svi blistaju od zdravlja. U trenutku kada

se skup razdvojio na razne strane, djeak je naposljetku pristupio

uitelju, skromno ga zamolivi neka ga primi za uenika.

Dva mjeseca kasnije madraski je lijenik jedva prepoznao svoga

sina. Djeak je sada koraao uspravno kao strijela, grudi su mu se

poveale, a ramena svakim danom postajala sve ira. Nakon

YOGA + PORT 17

godinu dana grudi su mu se proirile za cijelih i cm, dok su se

ruke i noge gotovo udvostruile u obimu. U koli je, preko noi,

postao najokretniji i najspretniji na satima gimnastike na kojima

dotada nikada nije vjebao!

Kada je napunio dvadeset godina, nakon oeve smrti, iznova

se otputio u udaljeni grad kako bi posjetio svoga uitelja kojem je

dugovao ne samo zdravlje i snagu, ve i sam ivot. Svojem je

uitelju povjerio kako je duboko u dnu srca osjetio neki unutranji

poriv koji ga je nagnao da krene na dug put u Europu. Nakon

dirljivog oprotaja, uitelj mu ree:

Kreni, moj mladiu, i upoznaj Zapad. Usporedi ljude i obiaje

Zapada sa ljudima i navikama Istoka i razmotri ravite na kojem

se ta dva puta spajaju. Od ljudi na Zapadu naui u emu su

napredniji od nas, te ih upoznaj sa svim onim stvarima u kojima

je Istok ve postigao taj cilj. Kreni i tijekom ivota, koliko vie

moe, doprinosi sjedinjenju tih dvaju puteva. Na Zapadu e

uvidjeti kako nauka o Hatha yogi nije samo put ka stjecanju i

odravanju zdravlja, ve i jedina metoda tjelesne kulture na svi

jetu koja je utemeljena na uskoj vezi tijela i duha, tjelesnog i

psihikog. Iako je rije o nauci koja je posveena izgraivanju

tijela, utemeljena je podjednako i na umnim i duhovnim sna

gama."

Mladi je sjajnim oima pogledao svoga uitelja, te se duboko

naklonio, sklopivi ruke. - Uitelju, ve sam odavna znao tajni

nauk u svim svojim pokuajima da izgradim svoje tijelo. Kada

sam panju usmjeravao na razne dijelove tijela... miie, ivane

centre, zapazio sam kako su se u meni razvile psihike snage koje

is Yesudian Haich

su mi dotada bile posve nepoznate i u to u tolikoj mjeri da sam u

potpunosti postao gospodarem vlastitoga tijela, dok se snaga moje

volje istovremeno sve vie uveavala. Vratio si me u ivot: od

boleljivog djeaka tako slabog i krhkog zdravlja uinio si atletu.

Izvukao si me iz tjelesne oronulosti i vratio me samome sebi!

Obeajem ti..."

Nita ne obeavaj, dragi mladiu!... Na Zapadu vlada

uznemirenost i previranje, te se ini da ondje ima malo vremena

za bavljenje Istokom. Ali, kreni i izvri svoju dunost. Onaj tko

sije, rijetko kad i anje. Uspije li yogu tijela prenijeti makar i

nekolicini prijatelja, prema svojoj brai sa Zapada izvrit e svoju

dunost. U svakom sluaju, ovo e uenje slijediti samo oni iji je

um slobodan, a misaoni svijet otvoren za nadahnntiji i uzvieni ji

ivot... Zapamti, tvoja je najsvetija dunost da se vrati u domo

vinu istog trenutka kada primi moju poruku koju u ti uputiti

preko mora... bit e to znak da te k sebi zove tvoja rodna gruda...

Kreni sad, mladiu, i neka te srea prati!..."

Eto, tako sam dospio u Europu...

2 . T O J E H A T H A Y O G A

Najvee je udo na zemlji ovjek. Njegovo tijelo, to se sastoji

od kostiju, mesa i krvi, skriva tajne koje je tisuama godina nasto

jao otkriti u potrazi za rjeenjem velike zagonetke, tajanstvene

misterije, zagonetne sfinge. Ovu tajnu, koja se naziva ovjekom,

mnogi su pokuavali rijeiti, ali tek nekolicina uspjela je nagnati

sfingu da naposljetku progovori. Samo oni najuporniji, koji su

neumorno i ne sustajui sve dublje i dublje pronicali u svoje JA,

uspjeli su naposljetku shvatiti najveu tajnu to postoji: sebe same.

U Indiji su tajne ljudske psihe istraivane od pradavnih vre

mena, te su cijele svoje ivote mnogi posveivali samo jednom

cilju: otkrivanju zagonetke to se sastoji u pitanju, to je ovjek - i

kakva je njegova sudbina na ovoj zemlji?

Takvi su se istraivai povukli iz vreve ovoga svijeta, te sve

svoje misli i elje usredotoili na samo jedno pitanje: tko sam JA?

Neumorna upornost, kojom su se odlikovali, nesalomljiva izdr

ljivost i udnja kojom su tragali za istinom urodila je naposljetku

obilnim plodom: um im postade prosvijetljen i pred njime se

rasprostrla cijela tajna POSTOJANJA. Shvatili su zagonetku ivota.

Mogli su vidjeti najdublje i najskrivenije uzroke, a pred sobom

otvoren PUT koji ih je vodio dalje od patnje, ka slobodi, srei i

zadovoljstvu ... Znali su kako ovakvo stanje moe postii svako

ljudsko bie, te budui da su postali prosvijetljeni, i drugima su

Stali ukazivati na put izbavljenja i osloboenja, ponukani dubo

kom suuti spram ovjeanstva to svoj ivot provodi u patnjama.

20 Yesudian Haich

Razliiti su putevi to vode na vrhunce. Mnogi e se odluiti

za udobnu, laku i krivu da vu stazu uzbrdo jer im tjelesni ustroj

nije prilagoen za strmi put u visine. Drugi e krenuti preicom,

uspinjui se pod strmijim kutem. I, naposljetku, ima i onih koji e

odabrati najkrai put, penjui se otrim stijenjem kako bi to bre

dostigli svoj cilj.

Nalik ovakvom odabiranju puteva uzbrdo, i do velikog se unu

tranjeg cilja moe doi razliitim putevima, ve u skladu s

psihikim i tjelesnim sposobnostima. Veliki su uitelji izradili

nekoliko sustava kako bi svakome omoguili da postigne svoj cilj

na nain na koji ga je sebi postavio. Ovi sustavi uvelike skrauju

put, te oni, koji se odlue primijeniti ih, bre i lake dolaze do

postavljenog cilja.

Svim je ovim sustavima zajedniko ime - yoga.

Veliki uitelji i poznavatelji, koji su svoj cilj postigli napredujui

putem yoge, nazivaju se yogini.

Razni sustavi yoge razlikuju se samo po svome poetku.

Njihova sutina i svrha uvijek je ista: dostizanje savrenstva

samospoznaje. Ovaj se cilj, meutim, moe postii samo putem

bezuvjetne samodiscipline. Pojedini nas sustavi yoge stoga prvo

poduavaju vladanju samim sobom. Postoje i takvi sustavi yoge

koji zapoinju s ovladavanjem aktivnosti uma; postoje i sustavi

koji zapoinju s vladanjem osjeajima, kao i oni koji za polaznu

toku uzimaju tijelo, itd, ve u skladu s prirodnim sklonostima i

sposobnostima samoga uenika. U skladu s razliitim putevima

kojima se moe napredovati, pojedine yoge imaju i razliite

nazive. Svakako je preporuljivo zapoeti s onim sustavom yoge

YOGA + PORT 21

koja omoguuje vladanje vlastitim tijelom, to je put savrenstva

zdravlja, a naziva se - HATHA YOGA.

Naziv Hatha yoge potjee od temeljne istine na kojoj se ovaj

sustav zasniva. ivot naeg tijela poiva na pozitivnim i negativ

nim strujanjima. Kada su ova strujanja uravnoteena, tada ui

vamo u savrenstvu zdravlja. Na drevnom je jeziku Istoka pozi

tivno strujanje izraeno slogom Ha", to znai SUNCE".

Negativno se strujanje naziva ,,THA", to znai MJESEC". Sama

rije YOGA ima dvostruko znaenje. S jedne strane, oznaava

spajanje", dok joj je drugo znaenje jaram". U tom smislu

HATHA YOGA" oznaava besprijekorno poznavanje ovih dviju

energija, pozitivne energije Sunca i negativne energije Mjeseca,

kao i njihovo stapanje u savrenom skladu i posvemanjoj rav

notei. Naposljetku, rije upuuje i na sposobnost posvemanjeg

vladanja ovim energijama, tj. njihovo ujarmljivanje" u spone

naeg vlastitog JA".

Ovaj je sustav jedinstven u cijelom svijetu jer se njime svjesno

usavrava tijelo, ispravlja svaki tjelesni poremeaj, a tijelo ispunja

obilnom ivotnom snagom. Hatha yoga nas uz to vraa prirodi,

upoznaje s iscjeljujuim snagama to poivaju u bilju, drveu i

korijenju, poduava nas snagama naeg vlastitog tijela i silama

koje u njemu djeluju, te nas naposljetku vodi trajnom skladu tijela

i psihe. Tijelo reagira na najmanji impuls to mu ga upuuje psiha,

dok na stanje psihe, u obrnutom smjeru, snano utjee stanje tijela.

Hatha yoga koristi ovaj meusobni odnos, te se tako i tijelo i psiha

odravaju u posvemanjem zdravlju. Put, koji valja slijediti, sastoji

se u osvjetenju vlastitog tijela i svih njegovih funkcija. Cak i

22 Yesudian Haich

simpatiki ivani sustav i svi organi iji rad obino ne ovisi o svi

jesti, mogu se potiniti ovjekovoj volji. Neprocjenjiva je vrijed

nost takvog svjesnog upliva u mogunosti spreavanja svakog

poremeaja, kao i u potedi van ju tijela bolesti koje potjeu od

funkcionalnih uzroka. Na primjer, u mojoj je moi kontrola rada

srca i spreavanje njegova lupanja koje moe nastati zbog nekog

vanjskog podraaja kao to su strah, nenadane loe vijesti ili

iznenadna radost. Na taj se nain srce moe zatititi od proirenja,

degeneracije sranog miia i drugih bolesti. Ili, ako sam u moi

kontrolirati luenje lijezda, u moi sam i vladati radom gotovo

svih organa vlastitog tijela, te na taj nain u potpunosti regulirati

svoje tjelesno stanje. Hatha yogin, koji je dostigao najvii stupanj,

nad svojini tijelom posjeduje potpunu i apsolutnu kontrolu. Po

svojoj volji moe regulirati rad srca, probavnih organa, kao i rad

bilo kojeg drugog organa u svom tijelu. Brojni putnici sa Zapada,

koji su za svojeg boravka u Indiji, nakon velikih potekoa, ipak

imali sreu sresti pravog Hatha yogina, posvjedoili su injenicu

kako yogini od 80 ili 90 godina odaju dojam kao da im je 30 ili 40

godina, kao i to da - u skladu sa zapadnim mjerilima - ive do

nezamislivo duboke starosti jer prema vlastitoj volji svoje tijelo

mogu obnavljati novim ivotnim snagama.

Samo produavanje ivota nije cilj yogina. Hatha yoga nije

samoj sebi cilj, ve je priprema za viu, duhovnu yogu. U boles

nom je tijelu vrlo teko razviti samosvijest, a um uzdii na viu

razinu. Upravo zbog tog razloga prvenstveni je zadatak upozna

vanje sila koje djeluju u vlastitom tijelu kako bi se kasnije mogle

korisno upotrijebiti i njima ovladati. Tijelo vie nee predstavljati

YOGA + PORT

prepreku naem usponu ka viem umnom i duhovnom razvoju.

Neki se zadovoljavaju stjecanjem opsjenarskih sposobnosti kojima

se izvode takvi postupci to se nazivaju udima. Takvi se na pola

puta ka cilju naprosto nasuu i vie i dalje ne mogu napredovati.

Cilj, kojem nam valja teiti, moe biti samo osloboenje uma dik

tata tijela. Zato cilj nemojmo zamijeniti sredstvom. Istinsko pozna

vanje vlastitog tijela i njegovih skrivenih moi, tek je sredstvo na

putu ka postizavanju cilja. Pravi Hatha yogin stoga nikada nee

prikazivati svoje znanje i sposobnosti kako bi zadovoljio neiju

puku znatielju. Onaj tko bi tako postupio ne bi bio pravi Hatha

yogin. Pravi Hatha yogin svoje sposobnosti koristi samo onda

kada njihovom upotrebom moe pomoi drugima.

Moj uitelj, na primjer, svojim uenicima nikada nije rekao kak

vim sve moima raspolae. Jednom je sjedio u svojoj maloj kolibi

u dubini ume, dok smo mi, njegovi uenici, na proplanku ispred

kolibe bili zabavljeni ivahnim razgovorom. Odjednom se pojavi

mungos iz oblinjeg umarka. Polumrtvo, bijedno malo stvorenje

vuklo se zemljom i, doavi nam u neposrednu blizinu, opazili

smo da ga je ugrizla zmija. Nagon ga je vodio prema kolibi naeg

uitelja. S mukom se uspio dovui do vrata kolibe gdje se i

zaustavio u samrtnikoj borbi. Uitelj poloi desnu ruku na

ivotinjicu i zapadne u stanje transa. Izvjesno je vrijeme bio u tom

stanju. Iznenada mungos zadrhti, strese se i pobjegne, zdrav i

osnaen. U tom smo se trenutku osvjedoili o moima kojima

raspolae na uitelj.

U posljednje je vrijeme zapadna medicina s dunom ozbilj

nou posvetila panju Hatha yogi. Poznavatelji tajni Hatha yoge,

2-1 Yesudian Haich

tj. yogini, medicini pruaju dragocjeno znanje za unapreenje

njezinih potreba i ciljeva.

Nii je stupanj Hatha yoge u tolikoj mjeri zanimljiv i koristan

da je s njime vrijedno upoznati se i posvetiti mu dunu panju.

ak su i najvei uitelji svoje uenje morali zapoeti s ovim stup

njem jer, bez abecede nema ni itanja. Prvi nas stupanj Hatha yoge

poduava umjetnosti stjecanja i odravanja zdravlja!

Prvi je i osnovni zadatak upoznavanje vlastitoga tijela, ali ne

teorijskim pristupom, kao kada je rije o prouavanju anatomije.

Anatomija nas pouava to sve postoji u ljudskom tijelu i gdje se

nalazi. Stvarno poznavanje tijela znai neto sasvim drugo: pod

pretpostavkom, na primjer, da znam gdje se nalazi srce, svojom

svijeu mogu sii u svoje srce, mogu osjetiti njegov oblik, kli

jetke, pretklijetke i zaliske - i sve to tako jasno i sigurno da se to

stanje moda ponajbolje moe izraziti narednim rijeima: Ja sam

- moje srce." Isto to moram biti u stanju uiniti i sa elucem, cri

jevima, jetrom, bubrezima, kao i svakim drugim djeliem svoga

tijela. Tko nije nikada izveo nijednu vjebu yoge, do ovog stup

nja u najboljem sluaju moe poznavati nepce i unutranjost usne

upljine. Tko eli postati istinski Hatha yogin, mora vjebati tako

dugo dok svoju svijest ne bude u stanju usmjeriti na najmanji djeli

tijela. Kada se dostigne ovaj stupanj, naredni se korak sastoji u

upuivanju svijesti, sjedinjene sa snagom volje, do najsiunijih

estica tijela. Vratimo se prethodnom primjeru: nije vie dovoljno

samo svijeu prodrijeti u srce, valja ga potiniti vlastitoj volji.

Moje se srce mora potiniti mojoj volji tako da u svakom trenutku

krv moe pumpati bre ili sporije, onako kako sam smatram

YOGA + PORT 25

potrebnim. To je nemogue, rei ete! Ba kao to svatko moe

po svojoj volji nauiti pokretati jezik, prste ili mnoge druge dije

love tijela, tako sustavnim vjebanjem svatko moe nauiti upra

vljati svakim dijelom svoga tijela. ak i u obinih ljudi postoje

velike razlike u stupnju svjesnosti vlastitog tijela. Postoje i razlike

s obzirom na zanimanje. Prsti su jednog pijaniste mnogo svjesniji

i neovisniji od prstiju osobe koja nikada nije svirala glasovir.

Zato? Zato to je pijanist upornim vjebanjem svoje prste uinio

svjesnijima. I uenik Hatha yoge vjeba neprestance, iz dana u

dan, iz godine u godinu, strpljivo i ustrajno. Vjeba kako bi svoju

svijest mogao uputiti u svaki dio tijela. Vrijedi li to truda? Vrijedi!

Rezultat je vrijedan divljenja. Yogin otkriva skrivene snage u sebi

samome, te njima postepeno ui vladati. Spoznaja kako postoje

dva ivotna strujanja, to djeluju u njegovu tijelu, te posvemanja

ravnotea ovih dviju sila oznaava i savrenstvo zdravlja.

Sa irenjem svijesti uenik dolazi i do spoznaje kako je sve, to

ivi u vremenu i prostoru, ivo zato to u sebi nosi polaritet i ritam.

Yogin poinje uviati tajne stvaranja. U trenutku kada u potpu

nosti napusti stvaralaki princip, te se rastvori na dva dijela,

poinje stvaranje negativnog i pozitivnog pola ili polariteta.

Izmeu njih nastaje pulsirajua veza, raa se ritam, te se zapoinje

javljati ivot.

ak i u kristala moemo otkriti postojanje pozitivnog i nega

tivnog pola, a susreemo ih i na svim drugim stupnjevima mani

festacije ivota. Polaritet i ritam pridaju ivot cijelom univerzumu.

Kretanje neizmjernih nebeskih tijela u beskrajnom i nesagledivom

svemiru, sa svim njegovim planetima i satelitima - ukljuujui i

26 Yesudian Haich

suneve pjege - pulsirajui rad srca svih ivih bia, kao i disanje

i samo postojanje, sve se to odigrava u stanovitom ritmu koji

potjee iz polariteta. Pozitivna i negativna strujanja smjenjuju se

u odreenom ritmu, stvarajui pritom pozitivna i negativna stanja

u potpunoj ravnotei.

U indijskoj mitologiji, ritam koji djeluje cijelim svemirom sim

bolizira figura boga ive u plesu. Igra je oblik izraavanja ritma.

I planeta Zemlja ima dva pola, te i mi, djeca njezine prirode, u

sebi nosimo polaritet u obliku negativnog i pozitivnog pola.

Pozitivni pol nalazi se na vrhu glave, na mjestu na kojem kosa

oblikuje spiralu. Ta se toka vrlo jednostavno pronalazi na glavi

djeteta. Negativni pol nalazi se na najniem kraljeku. Izmeu

ova dva pola postoji strujanje krajnje visoke uestalosti i kratke

valne duine. Taj napon je ivot!

Nosilac ivota je stup kraljenice.

Kada ivot postane svjestan samoga sebe, i to stanje svijesti

razumom vrati u svoje vlastito Ja, takvo se stanje naziva

Samosvijest.

Nae Ja djeluje u tijelu, te posredstvom ivanog sustava zrai

samo sebe ili ivot u svaki djeli tijela, ispunjavajui ga besprije

kornom ravnoteom i skladom. Na taj je nain funkcioniranje tijela

pravilno i zdravo. ovjek u sebi nosi osobine svoga vlastitoga bia

koje predaju pozitivnu snagu, te, istovremeno, primaju negativne

impulse i pruaju svrsishodni otpor. Unutar linosti, koja je izat

kana u suprotnostima, ovjek mora odrati potpunu ravnoteu

kako bi suprotnosti objedinio, meusobno ih dopunio i u sebi

izmirio. Tek tada i samo tada ovjek moe biti savren. Tek je u

YOGA + PORT 27

tom trenutku potpun i zdrav, te sposoban izvriti sve svoje

zadatke u ivotu, nalik komplementarnim bojama to se dopu

njuju u sunevoj svjetlosti: crveno i zeleno - ljubiasto i uto - plavo

i narandasto. Ove su boje prave suprotnosti i skladaju se upravo

iz tog razloga. Rezultat njihovog jedinstva je savrenstvo. Zakoni

duha i tijela nalaze se u istoj neposrednoj suprotnosti. Zakon duha

je nesebinost, dok je zakon tijela sebinost. ovjek, meutim, ove

dvije suprotnosti mora nauiti objediniti u posvemanjem skladu

i unutranjem oitovanju. Ovu su istinu pouavali filozofi i veliki

uitelji cijeloga svijeta jer su poznavali zakon bivstvovanja: napon

izmeu negativnog i pozitivnog pola.

Svijest prosjenog ovjeka jo je uvijek na vrlo niskom stupnju

razvoja. Zraenje je ivotnog strujanja u njegovu tijelu u vrlo maloj

mjeri svjesno; u veini je sluajeva nesvjesno i automatsko. Tijelo

ovjeka na niem stupnju svjesnosti ni izdaleka nije u tolikoj mjeri

proeto ivotom kao u ovjeka na viem stupnju razvoja. Takav

ovjek ima vie modanih stanica, ivani sustav je neusporedivo

gue izatkan, drugim rijeima, svjesniji je, proetiji ivotom, a

uslijed svega toga njegovo je tijelo daleko voljniji i podatniji instru

ment njegovog JA.

Tjelesni pokreti samosvjesne osobe, sa tijelom koje je potpuno

proeto ivotom, razlikuju se od pokreta osobe na niem stupnju

razvoja svijesti. Pokrete svjesnije osobe karakteriziramo kao

ljupke", profinjene" i skladne", dok nezgrapnim" i nespret

nim" nazivamo onoga u ijem tijelu oitovanje ivota stoji na

niem stupnju razvoja. Neto lijepo i skladno uvijek emo pronai

ondje gdje se ivot zrelije razvio i gdje prepoznajemo i nalazimo

28 Yesudian Haich

sveobuhvatno bie, nae vlastito JA!

Jedina srea koja se moe nai je pronalaenje samoga sebe!

To je ono za ime tragamo u svakoj radosti i svakom osjeanju

sree. Ako se nae JA nalazi u takvom stanju, ako spokojno poiva

u sebi samome, tada postoji i potpuna ravnotea u ivotnim silama

kojima zraimo. U takvom su stanju i naa psiha i nae tijelo

potpuno zdravi.

U osoba na niem stupnju razvoja ravnotea se vrlo lako moe

naruiti uslijed neznanja ili kao posljedica nedovoljne samosvije

sti. Takve osobe iskliznu" iz svoga JA jer je nesvjesni dio njihova

bia vei od svjesnog, te stoga s njime u nesrazmjeru. Ovakvo se

naruavanje ravnotee odraava i u nainu miljenja i u duhov

nom ivotu. Posljedica takvog stanja je naruena ravnotea pozi

tivnih i negativnih strujanja. Ako postoji savrenstvo ravnotee

dviju ivotnih energija kojima zraimo, tada nastaje stanje koje

nazivamo boleu.

Osnovni je preduvjet zdravlja, dakle, postepeno poveavanje

samosvijesti i njezino uvoenje u sve dijelove tijela. Na taj nain

moemo izbjei naruavanje reda, te time sprijeiti pojavu bole

sti. Ako je bolest ve nastupila, tada emo svjesno i namjerno

iznova uspostaviti stanje reda i ravnotee.

Takvoj nas istini pouava nauka i umjetnost to je poznata pod

imenom - HATHA YOGA.

3 . S V A K A B O L E S T I M A M E N T A L N E U Z R O K E

Nae istinsko bie je u svojoj sutini sjajno, savreno i isto.

injenica njegove ovisnosti o vremenu i tvari ograniila mu je

samosvijest, te su bili potrebni milijuni godina razvoja kako bi

tijelo iznova postalo samosvjesno. ak ni danas taj razvoj nije

zavren jer je samosvijest prosjenog ovjeka daleko od svog pra

vog proirenja i sjedinjenja s istinskom, uzvienom sutinom.

ovjeanstvo, nalik velikom tijelu, kroilo je ovim putem razvoja,

te u tom smislu svako povijesno razdoblje pokazuje izvjestan stu

panj napretka. Uvijek, meutim, postoje i pojedinci koji se nalaze

ispod prosjene razine razvoja, kao i oni koji stoje ponad. Ne

postoje niti dva ovjeka iji bi stupanj svjesnosti bio potpuno

identian. Samo oni, koji su dostigli savrenstvo, mogu biti jed

naki; samo oni ija je samosvijest dostigla svoju punu mjeru raz

voja i sjedinila se s njihovim istinskim biem. Samo takve osobe

misle na posve identian nain. I one, meutim, u sebi nose peat

svog osobnog filtera, svog tijela. Samo su u biti, u psihi, identini.

Mnogobrojni dogaaji tijekom ivota, neizmjerno ispreplitanje

ljudskih sudbina uzrokuju i razliita iskustva i utjecaje. U skladu

s time razvija se i ljudska samosvijest na razliite naine. Ta

iskustva i dojmovi u jedne osobe snanije djeluju na razvoj samo

svijesti upravo u onom dijelu u kojem u druge osobe doprinose

njezinu opadanju. Mogue je i da je u nekom smjeru razvoja prva

od ove dvije osobe nazadovala, dok je druga postigla znaajan

napredak. Beskrajne su varijacije u stupnju postignute svijesti

30 Yesudian Haich

uzrok injenici postojanja mnotva ljudi i mnotva individualnosti.

Naa istinska sutina, vjeni izvor ivota, ravnomjerno zrai

ivotnu energiju u tijelo u potpunoj ravnotei i besprijekornom

skladu. Ako je samosvijest jednog ovjeka ravnomjerno razvijena

u svakom smjeru - ak i na niem stupnju - tada e ivotna ener

gija ravnomjerno pritjecati u njegovo tijelo. Pozitivna i negativna

strujanja funkcioniraju uravnoteeno i tijelo je zdravo. Stanje svi

jesti djeluje u ovjeku nalik kakvom filteru koji zraenu ivotnu

energiju raspodjeljuje u razne umne i ivane centre koje indijski

yogini nazivaju akrama. Kada svijest iz bilo kojeg razloga skrene

sa puta ravnomjernog, uravnoteenog razvoja, bilo zbog jedno

stranog razvoja u jednom smjeru ili nazadovanja u nekom dru

gom smjeru, tada dolazi do poremeaja i u strujanju ivotne ener

gije, te nestaje i opa uravnoteenost. Zraenje ovjekove uzviene

sutine, meutim, sa svojom savrenom i besprijekornom urav-

noteenou uvijek stremi ispravljanju nepravilnosti, te ogrom

nom i nesavladivom snagom kri sebi put kroz nepravilno ras

poreenu energiju. Ovakvo ispravljanje i borba za ponovno

uspostavljanje ravnotee stanje je koje nazivamo boleu.

Zdravlje je za tijelo preduvjet odranja, kao to je i prirodno

stanje. ivotna snaga u ovjeku ne djeluje samo posredstvom svje

sne volje za ivotom, ve i u ovisnosti o njemu, kao podsvjesni

nagon za ivotom. Nagon za ivotom svoj izraz nalazi na dvo

struki nain: kao nagon za samoodranjem i nagon za odranjem

vrste. Oba nagona predstavljaju snane, iskonske snage koje

pokreu svijet. Nagon za odranjem vrste osigurava kontinuitet

u trenutku kada se tijelo, kao sredstvo oitovanja, istroi; taj se

YOGA + PORT M

nagon brine za obnavljanje posredstvom stvaranja potomstva.

Nagon za samoodranjem nastoji na odravanju ivota jedinke u

to je mogue duem i nepovrijeenom stanju. Priroda bezuvjetno

nastoji odrati postojee zdravlje, te uz uvjet da se ne ogrjeujemo

o njezine zakone, svoje zdravlje moemo nesmetano odravati

sve do smrti. Prirodi nikada nije bila namjera da se ovjek od

svoga tijela odvoji prije duboke starosti" - kae uveni Yogi

Ramaaraka - i kada bi se svatko pridravao zakona prirode

poevi od djetinjstva, umjesto to neprestance radi protiv njih,

smrt uslijed bolesti u mladosti ili zreloj dobi bila bi podjednako

tako rijetka kao i smrt nesretnim sluajem."

ivotna je sila u nama neprestance aktivna, ona osigurava rav

noteu, ispravlja nepravilnosti i odrava nae zdravlje unato

injenici to ovjek bezobzirno naruava zlatna pravila zdravog

ivota iz dana u dan. Nagon za samoodranjem ima samo jednu

svrhu - i o tome ne moe biti ni spora ni sumnje - on hoe ivot

pod svaku cijenu, on stremi za IVOTOM I ZDRAVLJEM! Ovaj

je nagon u tolikoj mjeri snaan da u trenucima opasnosti i najpo-

kornijeg ovjeka pretvara u divlju i pomahnitalu zvijer. U mnogo

smo navrata itali kako su se ljudi, na brodu koji tone, davili i

gazili jedan drugoga kako bi uli u amac za spaavanje, dok su

samo oni visoko razvijenog duhovnog ivota, koji su ve postigli

razinu nesebinosti, imali snage suzbiti nagon za samoodranjem.

Ova snana sila neumorno u nama djeluje iz dana u dan kako bi

nam sauvala zdravlje i ispravila pogreke koje neprestance

inimo. Cesto nas ak i naini bolesnima kako bismo nakon bolesti

bili jo zdraviji. U pokret stavlja veliki proces proiavanja kako

32 Yesudian Haich

bi na organizam oslobodila otrovnih otpadaka koji su se, uslijed

nae nemarnosti, nataloili.

Nagon samoodranja ivotna sila stavlja u slubu naega

zdravlja. Glasoviti Yogi Ramaaraka o njoj kae: Ona u nama

djeluje neovisno o naoj volji, nalik igli na kompasu koja, bez

obzira koliko se instrument pomicao iz njegova prirodnog

poloaja, uvijek pokazuje smjer sjevera, smjer zdravlja." Uzalud

je ne sluamo, uzalud se od nje odvraamo, ona ivi i neprestance

djeluje u nama. Ista sila njenu klicu izvlai iz sjemenke i esto je

tjera kroz sloj zemlje koji je i do tisuu puta tvrdi od nje kako bi

njeni izdanak dospio do suneve svjetlosti. Ista sila nagoni mladu

biljku da raste uvis, prema nebu, dok joj se korijenje iri u zem

lju. Ako je naem tijelu nanijeta otvorena rana, ivotna e je sila

iscijeliti sa zapanjujuom tonou i savrenstvom koje ovjek

nikada nee dostii. Medicus curat, natura sanat 3, s pravom su

govorili nai stari. Kirurg operira skalpelom, zaiva ranu i tako

stvara preduvjete ozdravljenja. Sve se drugo preputa prirodi.

Ako ovjek slomi nogu, lijenik mu namjeta kosti, dok sam pro

ces izljeenja osigurava ivotna sila. Ako svoju punu snagu dje

lovanja ne moe razviti u naem interesu, jo je uvijek daleko od

toga da posve napusti borbu. Naprotiv, prilagouje se okol

nostima kako bi nam uzmogla pomoi u onom trenutku i na

onome mjestu na kojem to iznova postaje mogue. Ako ivotnoj

sili ostavimo slobodne ruke, odravat e nas u savrenom zdra

vlju. ak i ako je onemoguujemo nerazumnim i neprirodnim

nainom ivota, ne prestaje djelovati u nau korist. Uvijek nam

nastoji pomoi, ak i u nepovoljnim okolnostima, unato naoj

YOGA + PORT 33

nezahvalnosti i neznanju. Sve do smrti ivotna se sila bori za

ouvanje zdravlja naega tijela. Njezina je sposobnost prilagodbe

gotovo neograniena. Sjeme pada u usku pukotinu u stijeni, ali

sam kamen ipak puca na dva dijela; ako je stijena isuvie jaka, iz

uske se pukotine izdanak uspinje ka svjetlosti. ivot mora pobi

jediti u svim uvjetima.

iv se organizam nee razboljeti sve dok ivi u skladu s iskon

skim zakonima prirode. Zdravlje nije nita drugo do ivot u

prirodnim uvjetima. Bolest je, s druge strane, posljedica nepri

rodnog ivota. Na nau nesreu, moderna nas civilizacija navodi

na neprirodan nain ivota u kojem ivotna sila moe tititi nae

zdravlje samo u ogranienoj mjeri jer niti jedemo, niti pijemo,

spavamo, diemo ili se odijevamo pravilno i na prirodan nain.

Hatha yoga nas pouava zakonitostima zdravlja zbog to pot

punijeg prikupljanja, uveavanja i koritenja slobodnog strujanja

ivotne sile. Tko se nastoji pridravati pravila Hatha yoga nikada

nije bolestan, te uiva u potpunom zdravlju sve do duboke

starosti. Jedan je od najvanijih preduvjeta upoznavanje svih

manifestacija ivotne sile, te prouavanje njihova razvoja i

uobliavanja; jednom rijeju, naina na koji se sve ove sile mogu

staviti u slubu nae samosvijesti.

ovjek je um u tijelu. U njemu se odraavaju zakoni i duha i

tijela. Strujanje ivotne sile oituje se na svakoj razini - od neo

granienog i beskrajnog uma, sve do razine tvari, tijela. Energija

je, koja se ispoljava na psihikoj razini, najblioj umu, pozitivna.

Energija, koja je od njega najudaljenija, a oivljava tijelo, negati

vna je. Pozitivna energija daje ivot, dok negativna energija prima

34 Yesudian Haich

i odrava ivot. Sve dok su ove dvije energije u ravnotei, ovjek

je i duhovno i tjelesno zdrav, ali onoga trenutka kada svoju svi

jest jednostrano usmjeri samo duhovnoj ili samo tjelesnoj ravni,

istoga je trenutka irom otvorio vrata raznim poremeajima. Iz

iskustva znamo za ljude koji neprestano i iskljuivo umno rade,

a kojima je tjelesno ustrojstvo slabo i njeno. Pozitivne energije

bujaju na raun negativnih, te stoga takvo tijelo raspolae slabom

otpornou. Ako takva osoba, svjesno radei vjebe Hatha yoge,

barem nekoliko minuta dnevno usmjerava svoju svijest na one

ivane centre, koji tijelo opskrbljuju ivotnom silom, ravnotea

e se iznova uspostaviti, tijelo osnaiti, a otpornost organizma

uveati.

Nezdravo je i stanje koje uveava prijemljivost na druge vrste

bolesti u sluaju da se ode u drugu krajnost i samosvijest

usmjerava preteno ka tvarnoj razini, pokazujui interes samo za

obilno jelo i pie. Prevaga tjelesnog aspekta, debljina i duhovna

tromost posljedica su takvog poremeaja ravnotee. Rije je o sas

vim jednostavnim primjerima koji pokazuju jednostrano pomi

canje samosvijesti iz jedne u drugu krajnost. U takvim sluaje

vima ovjek pomie pojedine razini iz njihovog odreenog

meusobnog odnosa - od duhovne ka tvarnoj ravni i obrnuto.

Ovaj se pravilni odnos moe poremetiti i u sluaju da se svaka

razina, uzeta po sebi, promatra odvojeno.

Svoju stvaralaku snagu ovjek moe ispoljavati pojedinano

na svakom stupnju, od duhovne do tvarne razine, kao pozitivnu

i negativnu energiju. Uravnoteen je u sluaju da svoje snage

primjenjuje ispravno: unutra negativnu, a izvana pozitivnu.

YOGA + PORT 35

Takvog ovjeka, prema njegovom vanjskom izrazu, moemo naz

vati pozitivnim ovjekom. Vodee linosti, stvaratelji, koji su u

stanju ni iz ega stvoriti neto, oko kojih se iri plodotvornost i

ivot, takve osobe koriste duhovne pozitivne i negativne energije

u pravilnom srazmjeru i odnosu: u unutranjosti, u smjeru ivot-

vornog strujanja, negativni su, dakle, orijentirani primalaki.

Prihvaaju intuiciju, vjeruju u sebe, imaju povjerenja u vlastito

JA. Izvana, pozitivni su: pruaju, stvaraju, daju. Na osjeajnoj su

i psihikoj razini uravnoteeni i zdravi: zrae radou, vedrinom,

samopouzdanjem; pruaju ljubav, dobrotu, toplinu; izraavaju se

pozitivno, ali na odgovarajuem mjestu i negativno jer prihvaaju

ljubav koja prema njima zrai. Takvi su ljudi i tjelesno zdravi jer

se njihova ivotna energija - sagorijevanje u tijelu - nalazi u rav

notei s otporom, tvari koja ini tijelo.

Tko svoje snage koristi na suprotan nain, prije ili kasnije suoit

e se s oboljelim tijelom. S pogrekama se poinje ve na duhov

noj razini. Takve osobe ne vjeruju u svoje istinsko, uzvieno JA

koje pridaje ivot njihovoj linosti. Umjesto da irom otvore

nepresune izvore vlastite snage, koja u njima poiva, svojom ih

malodunou zatvaraju, te se tako odvajaju od svog vlastitog

istinskog bia i pate od nedostatka samopouzdanja. Takav ovjek

uvijek oekuje pomo na nekoj drugoj strani, lien je snage i bes

pomoan, svega se boji i u svemu vidi zlo. Namjesto da zrai stva

ralakom snagom i u punoj mjeri razvije stvaralaku djelatnost,

svojom nevjericom upropatava cijeli svoj ivot. Propada ondje

gdje drugi anju uspjehe. Ovaj je vrsta ovjeka nalik zrakopraz

nom prostoru, nalik vakuumu u koji sve propada i u kojem sve

36 Yesudian Haich

nestaje. Rije je o negativnoj osobi! Mrana provalija, tamni ponor

u koji propada svako bolje ljudsko stremljenje, negativna sila koja

upija i bez traga prodire svaku pozitivnu snagu. Budimo uvijek

oprezni prema takvoj sudbini! - Pogreka poinje ve rijeima:

Nita mi ne polazi za rukom!" Teko nama ako ikada izgovo

rimo ovakve rijei! Time podiemo nepremostiv zid pred vlasti

tim izvorima snage, zid koji se iznova moe ukloniti samo uz

najvee napore. Nikada ne smijemo biti negativni. Kada netko

eli poduzeti neku korisnu i dobru stvar, budimo na oprezu da

ga nikada ne obeshrabrimo rijeima: To ionako nee uspjeti!"

Naprotiv, uspjet e pod uvjetom da u pothvat vjerujemo i njego

vom ostvarenju pravilno pristupimo uz dovoljno samopouzdanja

da emo sve potekoe savladati. Pouzdajmo se u svoje JA koje

je nae tijelo izgradilo neovisno o naoj svijesti, pouzdajmo se u

taj udesni instrument, to prekrasno orue koje odgovara i slui

svakoj svrsi; vjerujmo da u dubinama naeg bia jo uvijek poiva

ta raskona stvaralaka snaga. Zato, ne?! Mi smo ivi, dakle, ona

je tu! Kada joj svojom vjerom jo i otvorimo vrata, pomoi e nam

da i svoju sudbinu izgradimo podjednako velianstveno i svrsi

shodno kao i svoje tijelo; ona nam pomae da popravimo i stvari

koje su beznadno promaene.

Negativna osoba pomo oekuje izvana, a ne iznutra. Sebina

je i nema nimalo razumijevanja ni za sebe, ni za druge. Zlovoljna

je, maloduna, osorna i neprestance se ali. Za druge nema nimalo

ljubavi, ali od drugih oekuje da je vole; ak je i u tome negativna.

Ne zna to je prava ljubav, poznaje samo strasti. Ono, za to misli

da je ljubav, nije nita drugo do udnja za neim ili nekim. Takvo

YOGA + PORT 37

obrnuto koritene snage naruavaju psihiku ravnoteu. Kroz

krug ivanog sustava um neposredno utjee na tijelo. Na

ruavanje misaone ravnotee prouzrokuje tako snane potrese i

kolebanja da dolazi do ivanog rastrojstva. Budui da radom

pojedinih organa upravljaju ivci, ovakvo se tetno djelovanje

odraava na zdravlje svih organa u tijelu.

Svatko iz vlastitog iskustva poznaje usku vezu izmeu funkci

oniranja organizma i emocionalnih promjena. ak i najzdraviji

ovjek moe bolno doivjeti stanovite tjelesne promjene nakon

primitka nenadanih loih vijesti, iako ga nitko nije ni taknuo. Gubi

apetit, boli ga glava ili se javljaju drugi nepoeljni simptomi. Od

straha moe problijediti, krv se povlai iz mozga, te moe nastu

piti i nesvjestica. Strah, kao stanje svijesti, razvija negativan viak

strujanja ime se naruava red u svim tjelesnim strujanjima, te je

krajnji ishod negativno stanje. Ako se ovjek naljuti, krv mu jurne

u glavu i nastupa lupanje srca. Sve je to upravo suprotno ranije

opisanom stanju; kada prevladavaju pozitivna strujanja, nastaje i

pozitivno stanje. Svaki slian poremeaj povezan je s neugodnim

simptomima, ali prirodna samozatita uglavnom ubrzo uspijeva

uspostaviti red u ovjeku. Ako se, pak, loi utjecaji ponavljaju u

vrlo kratkim razmacima ili ako su stalni i trajni, tada prije ili

kasnije dolazi do ozbiljnog poremeaja u poretku strujanja, te je

posljedica: BOLEST!

Jednostrani razvoj samosvijesti ih zastoj u razvoju moe biti

uzrokom mnogim ozbiljnim bolestima, ivanim poremeajima,

pa ak i duevnim bolestima. Nae tijelo i duh zdravi su u sluaju

da se pozitivno strujanje ivotne sile, koja se oituje na tvarnoj

38 Yesudian Haich

razini - u naem tijelu - nalazi u besprijekornoj ravnotei s nega

tivnom silom: sa silom otpora samoga tijela. Jedna su drugoj ove

sile, dakle, suprotstavljene: ivotna sila i, kao njezin nositelj, samo

tijelo. U osobe na niem stupnju svijesti nizak je i napon ivotne

sile koja struji u tijelu, dok je njezin ivani sustav podeen za

pruanje otpora koji odgovara tom naponu. S proirenjem svije

sti poveava se i napon ivotne sile, te se, u skladu s time, mora

poveati i stupanj otpornosti ivanog sustava. Ako se sve to

odvija postepeno i u potpunoj ravnotei, ivani sustav ima

dovoljno vremena da, odravajui korak sa ivotnim strujanjima

veeg napona, osnai i razvije prikladni stupanj otpornosti. Ako

se ovaj razvoj odvija nasumce, u skokovima i na mahove, ivani

e sustav oboljeti zbog snanih strujanja i naglih promjena koje

nisu podeene u skladu s njime jer ne raspolae potrebnim stup

njem otpornosti. Sve je to nalik ukljuivanju nekog provodnika u

struju previsokog napona; posljedica je - pregorjeli otpornik! Otpor

ivotnom strujanju je ivani sustav koji moe oboljeti od

iznenadne i suvie jake struje. U tom sluaju dolazi do funkcio

nalnih poremeaja, upala, a mogue su ak i potpune paralize.

Poremeaji, iji je nastanak lociran u svijesti, uzrokom su raznim

duevnim bolestima.

Svrha je yoge da ljudsku svijest dovede u ovisnost o naoj volji,

da je sustavno, svjesno, postepeno proiruje, te da na isti nain

djeluje i na otpornost nositelja ivotne energije, koja se neprestance

poveava, tj. ivanog sustava kako bi se postepeno poveavao i

uvrivao. Prema tome, krajnji je cilj: do potpunosti razvijeno

savrenstvo samosvijesti i njezino potpuno oitovanje u tijelu -

YOGA + PORT 39

Savren ovjek! Osobe koje su takav stupanj savrenstva dostigle

u ovom svijetu, Hindusi nazivaju Divan Mukti".

U tome je smisao i svrha naega ivota. ovjekova sudbina,

uza sve nevolje i doivljavanja, podjednako je tako uzrokom

neprestanog irenja samosvijesti. Uvijek tapkajui u mraku nepre

stance plaamo za nae neznanje jer nesrazmjerna raspodjela

snaga mnogim bolestima omoguuje da na nas nasrnu.

Budui da bolesti uvijek nastaju iz injenice da jedno od dvaju

strujanja postaje snanije na raun drugoga, i njih dijelimo na dvije

glavne skupine: pozitivne i negativne.

Ako ivotnu silu u tijelu isuvie napregnemo pretjeranim spol

nim odnosima ili isuvie intenzivnim umnim radom, time emo

prouzrokovati poveano sagorijevanje. Tijelo e se iscrpsti i zapa

sti u negativno stanje. Njegova e otpornost postati isuvie mala

i nedostatna. Takve su negativne bolesti, na primjer, tuberkuloza,

kronine upale, alergijske bolesti, irevi na elucu i crijevima itd.

Rekovalescencija, neurastenija i depresija takoer su negativna

stanja.

Sasvim se suprotno tome dogaa u trenutku kada se ivotna

energija, iz bilo kojeg razloga smanjuje ili povlai, tako da stanice

u tijelu, u nedostatku sile koja ih objedinjuje, poinju divljati,

tvorei tumore i kancerozne izrasline. Posljedica takve situacije

je negativno stanje tijela, ali uzrok pritom valja traiti na drugoj

strani, a ne kao u sluaju tuberkuloze ili uzronika bolesti na bazi

alergije. To je ujedno i razlog zato su osobe, sklone alergijama,

rijetko predisponirane za bolesti raka.

Pozitivne su bolesti uglavnom ona akutna oboljenja koja su

40 Yesudian Haich

povezana s jakom groznicom, dakle, upale kao to su: upala plua,

krajnika, bubrega ili ivaca, kao i one vrste infektivnih oboljenja

koja su takoer povezana s jakom groznicom, kao to su tifus i

arlah.

Postoje i mjeovite bolesti u kojima se pozitivna i negativna

stanja izmjenjuju, kao na primjer kod malarije ili prisutnosti gnoja

u organizmu kada se temperatura u groznici od 40 C smjenjuje

s tjelesnom temperaturom ispod normale.

Organizam neprestance tei uspostavljanju ravnotee. Ako,

na primjer, tijelo zapadne u negativno stanje uslijed jake prehlade,

te postane bespomono i nespremno na obranu pred bakterijama,

organizam odmah poinje u velikim koliinama razvijati poziti

vna strujanja u svrhu samozatite, te u tijelu nastaje pozitivno

stanje: pojavljuje se Visoka tjelesna temperatura. Nagla prevaga

pozitivnih strujanja izaziva navalu krvi i upale koje unitavaju

bacile to su se nakupili tijekom trajanja negativnog stanja, te se

ravnotea postepeno iznova uspostavlja.

Tijekom bolesti s jakim upalama, nakon to su unitene bak

terije, te stvaranje pozitivnih strujanja postane nepotrebno u pre

velikim koliinama, dolazi do nagle promjene u negativno stanje,

temperatura se sputa ispod normale, i bolesnik, iako je prebro

dio samu bolest, dospijeva u kritino stanje uslijed nagle promjene

strujanja. U takvim sluajevima pozitivno stanje izazivamo umjet

nim sredstvima: bolesniku dajemo crnu kavu ili neko drugo

pobuujue sredstvo. Nakon pozitivnih bolesti prirodno dolazi

do blagog negativnog stanja - perioda oporavka. Budui da je

klatno nainilo veliki otklon u desnom smjeru, isti zamah ini na

YOGA + PORT 41

lijevu stranu, te se tek postepeno vraa uobiajenom njihanju koje

odgovara njegovoj duini: svom vlastitom ritmu. Sve to u pod

jednakoj mjeri vrijedi i za ljude. Ako ovjek primi preveliku

koliinu bilo koje energije, u veem omjeru no to to odgovara

njegovoj linosti, dolazi do snane reakcije, te se ravnotea tek

postepeno iznova uspostavlja.

Ako, meutim, svjesnim naporom sprijeimo prvi nepravilni

otklon klatna, do bolesti uope nee niti doi.

Uzmimo slijedei primjer: pretpostavimo da se moje tijelo

iznenada i neoekivano prehladi. Ako se slijepim zakonima

prirode dopusti da u meni nesvjesno djeluju, posljedica e biti

negativno stanje u tijelu; bakterije se mnoe, priroda se od njih

brani i razvija veu koliinu pozitivne snage, nastupa groznica i

bolest se razvija svojim prirodnim tijekom...

Ali ako u trenutku kada hladnoa prvi puta obuzme moje

tijelo, istovremeno svjesno razvijem potreban viak pozitivne

snage, te tu snagu provedem u tijelo, ravnotea e se namah

uspostaviti, bakterije se nee umnaati, te stoga groznica niti nije

potrebna. Sam sam sprijeio bolest!

U tome se sastoji yoga!

Ve smo se osvjedoili kakve tjelesne promjene moe uzroko

vati obian strah u trenutku kada bilo koja od dviju sila prevlada

nad drugom, makar samo na krae vrijeme. Bez obzira da li pre

vaga sile proizlazi iz neke trajne duevne smetnje ili postojanog

duevnog stanja, izaziva ozbiljne tjelesne promjene i teke bole

sti. Ovu su injenicu ve potvrdila i istraivanja psihijatara na

Zapadu. Srdba, strah, duevna bol, tuga, briga, ljubomora,

42 Yesudian Haich

malodunost, pesimizam i slini negativni podsticaji potkopavaju

i naruavaju zdravlje, razaraju ivani sustav i smanjuju otpor

nost cijeloga organizma; ine ga podlonijim oboljenjima, te uspo

ravaju proces ozdravljenja.

Ve je 1879. godine ameriki profesor medicine Dr. Gates obja

vio rezultate svojih istraivanja u ovoj oblasti. Sprovodei dah

pacijenta kroz cijev, koja je bila hlaena ledom, izazvao je taloenje

njegovih sastojaka. Pri normalnom i uobiajenom disanju rodop-

sin jodidi" nisu izazivali luenje taloga koji bi bio vrijedan spo

mena. Nakon pet minuta, meutim, kada je pacijent bio podraen,

nastala je stanovita tamna naslaga u cijevi koja je ukazivala na pri

sutnost izvjesnog kemijskog proizvoda u dahu pacijenta nakon

burno uznemirenih osjeaja. Kada bi se ova supstancija izdvojila

i ubrizgala u tijelo ovjeka ili ivotinje, izazvala bi estoko

uzbuenje. Duboka bol koja je, na primjer, uzrokovana gubitkom

voljenog djeteta, stvarala je sivu naslagu.

Tijekom pokusa i iskustava doao sam do uvjerenja", pie o

tome dr. Gates, da emocionalna stanja, kao to su uvrijeenost,

ljutnja i malodunost, stvaraju tetne, otrovne sastojke u orga

nizmu, dok dobra osjeanja - zadovoljstvo, srea, radost, dobro

raspoloenje, ljubav i dobre i pozitivne misli uope, mobiliziraju

iscjeljujue snage organizma. Od negativnih osjeanja, strah i

oajanje su po svoj prilici najrazorniji za ivani sustav." Prema

miljenju Horacea Fletchera, strah nas ispunja opasnim ugljinim

dioksidom, te truje zrak. Uzrokuje duhovno, umno i moralno

guenje, a vrlo esto i sporo umiranje.

Medicina je zabiljeila mnogo sluajeva osoba osjetljivog

YOGA + PORT 43

ivanog sustava koje su umrle od smrtnog straha, kao na udar

groma. Vrlo zanimljivo izvjee o takvom sluaju zabiljeio je pro

fesor medicine iz Australije: Najvea opasnost koja djetetu moe

zaprijetiti u njegovu razvoju, prenoenje je nervoznih strahovanja

njegove majke. Nervozne mlade majke pokuavaju zatititi svoju

djecu od najmanjeg povjetarca, te im zabranjuju sve to ih moe

poduiti hrabrosti, izdrljivosti i samopouzdanju; svojoj djeci uli

jevaju otrov usporenog djelovanja, priinjavajui im doivotno

zlo. Djecu valja odgajati tako da ne znaju za strah. To je najljepe,

najdragocjenije nasljedstvo koje im moemo ostaviti..."

Umjesto takvog postupka, djeci se strah utjeruje raznim bau-

cima i vragovima. U svakom jeziku za to postoji odgovarajui

izraz. U svim dijelovima svijeta djecu zastrauju njihovi roditelji

i uitelji kako ne bi inila ovo ili ono. Razaranje psihe, iji je

osnovni element sugestija to je ljudi na Zapadu poznaju u vrlo

ogranienoj mjeri, djetetu za cijeli ivot zadaje teak udarac, te e

ga u odrasloj dobi obremenjivati strah, briga, kompleksi manje

vrijednosti, kao i bezbroj moralnih, seksualnih i profesionalnih

smetnji.

Osamdeset posto ljudi ivi u strahu. Strah od bolesti,

siromatva, nesree; strah od gubitka najbliih, strah od smrti i

naposljetku, strah od samoga straha.

Koliko ljudi upropasti svoje vlastite i ivote svojih najbliih iz

straha pred sutranjicom, te se zbog tog straha ne usuuju pruiti

odmor svome tijelu i duhu. Boje se gladnih godina koje e, moda,

jednom doi. Veina se ljudi neprestance priprema za zlo, te

prikuplja i tedi poput marljivih mrava. Njihova djeca moraju

44 Yesudian Haich

oskudijevati i patiti kao i oni, samo zato da bi jednoga dana, nakon

trideset ili etrdeset godina, mali obiteljski krug" bio na okupu

u svome domu. Nezdrav nain ivota i nedostatak duhovnog i

tjelesnog oporavka, koji traju desetljeima, jednog se dana nemi

losrdno osveuju. S bolesti eluca, arteriosklerozom ili sranom

manom, ovjeku malo vrijedi vila i uteevina u banci.

U suzbijanju straha vjebe Hatha yoge pokazuju upravo ude

sno djelovanje jer osiguravaju osnov tjelesnog samosavlaivanja.

Valja znati kako tijelo odgovara na svaki misaoni podsticaj.

Prvenstveno to vrijedi za ivani sustav i sustav lijezda s unu

tranjim izluivanjem koji je vrlo vaan za odravanje ivota sa

stanovita ivanog sustava i osiguranja ivotnih funkcija.

Dr. Lorand i dr. Sajous dokazali su kako razne vegetativne

funkcije ovise poglavito o stanju lijezda s unutranjim izluiva

njem koje nemaju nikakvih odvoda, te svoje izluevine odailju

neposredno u krv. Ako se njihovo djelovanje smanji, ishod je

bolest, prerana starost i, naposljetku, smrt. Burna osjeanja i stra

sti, zbog svojeg razornog djelovanja na endokrine lijezde,

najnemilosrdniji su neprijatelj naega zdravlja.

Najvanije su lijezde sa unutranjim izluivanjem: titnjaa

(tiroidna lijezda), epifiza, hipofiza, nadbubrene i spolne lijezde.

Nagla uzbuenja utjeu na povienje krvnog tlaka posredst

vom organa za njegovu regulaciju - nadbubrene lijezde. Time

se objanjava injenica to osobe plahovite prirode pate od prerane

arterioskleroze i estih poremeaja u krvotoku. Prema nalazima

Instituta za ispitivanje Yoge u Lonavli, Indija, kao i medicinskih

istraivanja na Zapadu, stalna potitenost i melankolija u tolikom

YOGA + PORT 45

stupnju djeluju na titnjau da moe doi do miksedema, bolesti

koja nalikuje egzoftalmikoj guavosti (Bazedovljevoj bolesti).

Tiroidne lijezde, smjetene u vratu, zatitni su organi prvoga

reda, koje je priroda ondje smjestila za zatitu od raznih vrsti tro

vanja. Poremeene tiroidne lijezde izazivaju mnoge bolesti,

preranu starost i smrt. S druge strane, ako tiroidne lijezde pra

vilno funkcioniraju, a ovjek je uvijek u dobrom raspoloenju,

tijelo se moe ouvati krepkim i pokretljivim do duboke starosti!

Duevna stanja najsnanije djeluju na hipofizu mozga i epifizu,

kao to je to eksperimentalno dokazao dr. Sajiu. Profesor Pel uspio

je ustanoviti sluajeve akromegalije (nenormalnog rasta) kao

posljedicu duevnih uzbuenja.

Sustav lijezda s unutranjim izluivanjem naroito vanu

ulogu igra u Yogi jer su ove lijezde sjedita izvjesnih centara svi

jesti koje yogini nazivaju akrama". akre su spona izmeu psihe

i tijela. Ako poznajemo ulogu koju akre igraju u raspodjeli snage

i stvaranju zaliha, tada poznajemo i vrstu reakcije koju e odra

vanje izvjesnog psihikog stanja prouzrokovati u tijelu djelo

vanjem na lijezde s unutranjim izluivanjem. Na taj se nain

moemo upoznati s bliim odnosom koji vlada izmeu raznih

psihikih stanja i pojedinih tjelesnih organa, te tako stei vlast nad

svojim vlastitim tijelom. Navodimo nekoliko primjera:

Iskustvo i psiholoka istraivanja pokazali su kako stvaranju

kalkulusa, kamenca u ui, bubrezima itd. obino prethodi dug

period brige i tuge. Nagli strah izaziva diareu (proljev), a strah i

briga, koji traju due vrijeme, prouzrokuju kronini katar u crije

vima. Cesta uzbuenja utiru put sranim manama i proirenim

46 Yesudian Haich

venama. Neispunjene nade i nezadovoljene tenje uzrok su pre

komjernom luenju eluane kiseline, te nas ine podlonima iru

na elucu. Dui strah od smrti u potpunosti obustavlja rad spol

nih lijezda. O tome rjeito svjedoi injenica da su za vrijeme pro

gona Zidova - prema osobnom iskustvu mojih uenica - idovke

potpuno prestale dobivati menstruaciju. Vjerovalo se da je to pos

ljedica potajnog stavljanja nekog sredstva u hranu sa sterilizi-

rajuim djelovanjem. Kasnije, za vrijeme dugih opsada mnogih

gradova, kranke, koje su tada ivjele u smrtnom strahu, imale

su iste simptome. Tako je strah od smrti djelovao samo kao mudri

ventil sigurnosti prirode. Priroda ne eli razmnoavanje sve dok

traju vrlo nepovoljni uvjeti za ivot. Kod mukaraca, isti su uzroci

izazivali impotenciju ili znantno smanjivanje spolnog nagona. U

skladu s naim uskustvom, ovi su opi simptomi nestajali s pre

stankom straha od smrti. U mukaraca je nakon tih nepovoljnih

okolnosti klatno prevagnulo u drugu krajnost. Na taj nain priroda

uspostavlja ravnoteu kako u ivotu pojedinaca, tako i u ivotu

cijele vrste.

Pretjerana seksualnost pogoduje razvoju tuberkuloze, te je

stoga podlonost obolijevanju od tuberkuloze najizraenija u doba

puberteta. Prenadraeno stanje spolnih lijezda prelazi na ostale

lijezde s unutranjim izluivanjem, u suradnji s kojima zajedniki

djeluju, a zatim i na sve ostale lijezde, kao to je sluaj i s hilus-

nim limfnim vorovima u pluima ije na draeno stanje plua

ini preosjetljivima, te izaziva katar. Na taj nain otpornost plua

postaje izrazito smanjenom, te se infekcija ne moe suzbiti. Kako

bi se zatitio, organizam podstie sustav lijezda na jo izraeniju

YOGA + PORT 47

aktivnost, ovjek postaje erotski jo uzbueniji, te se njegovo stanje

i nadalje pogorava.

U kolama Hatha yoge ustanovljeno je naredno iskustvo: ako

pacijentu uspije ovladati vlastitim mislima, tada i bez prisilnog

suzdravanja moe due vrijeme istra ja ti u potpunoj suzdrano

sti, istodobno s lijeenjem, te tako dolazi do potpunog izlijeenja

u mnogim, naizgled beznadnim i tekim sluajevima. Zapadni su

lijenici takoer potvrdili postojanje veze izmeu tuberkuloze i

pojaane seksualnosti. Pretpostavljaju, meutim, da je erotino

stanje pojedinca posljedica tuberkuloze, dok je, ustvari tono

suprotno. Tako su pretjerano senzualni ljudi skloniji tuberkulozi.

Kada bi zapadni lijenici sainili statistiku duevnih stanja, koja

su prethodila pojavi raznih bolesti, ubrzo bi uvidjeli istinu kojoj

pouava Hatha yoga, da su sve bolesti, pa ak i infektivne bolesti,

posljedica psihikih uzroka!

Zapadni lijenici esto samo otklanjaju tu mogunost, te se

pozivaju na bakterije. Prije 6000 godina Hatha yogini u Indiji znah

su za bakterije kao neposredni uzrok raznim oboljenjima. Valja

primijetiti kako nisu imali mikroskop, ali su ipak sasvim dobro

znali to su bakterije i kako uspjeno mogu napasti samo one ija

je otpornost organizma umanjena ili su skloni spomenutoj bole

sti. Oba ova stanja, meutim, posljedica su nepravilnog mental

nog stava. Hatha yogini, koji su prije mnogo tisua godina stvo

rili indijsku medicinu, poznatu pod imenom Ayurveda, pisali su

na sasuenim, posebno za tu svrhu pripremljenim listovima

palme:

... Uzronici su bolesti bezbrojna sitna i nevidljiva stvorenja

Yesudian Haich

koja ne sainjavaju nita drugo do tijelo zlog duha. Mogu napa

sti samo onoga tko im sam naini prolaz u svojoj dui." Zanimljivo

je kako je veliki europski znanstvenik Paracelzus pouavao vrlo

slinom uenju: Najbolja je zatita protiv svake bolesti plemenita

dua." Osnovna je misao ista.

Vrlo sam iznenaen narednom spoznajom: dok priznati

internisti smatraju smijenim tvrdnju Istonjaka da i infektivna

oboljenja imaju psihike uzronike ili da se poremeaji u men

strualnom ciklusu mogu dovesti u red psihikim lijeenjem, a ne

injekcijama hormona, na drugoj strani postoji skupina lijenika

koji takoer nastoje dokazati kako su tijelo i psiha usko povezani

i kako je stanje psihe od odluujue vanosti po zdravlje. Rije je

o psiholozima. U knjigama psihologa, uvenih diljem svijeta,

naiao sam na takve nazore i uvjerenja koja se u potpunosti podu

daraju s uvjerenjima yogina. Navodim odlomak iz knjige pod

nazivom Psiha je sve" u svijetu poznatog specijalista za psiho

analizu i hipnozu, dr. Franza Volgyesija:

ezdeset i osam sluajeva istraivanja hipnoze, koje su saku

pili dr. Robert Heilig i Hans Holff dokazuju da se posredstvom

psihikog utjecaja u unutranjosti organizma mogu izazvati

seroloke, samozacjeljujue i druge promjene koje pacijent ne

moe svjesno simuliran" jer njihov tijek i kontrola zahtijevaju

iznimno struno znanje i primjenu posebnih instrumenata.

Rezultati svih autora dokazuju kako svaka reakcija organizma,

koji tei samozatiti, dakle, i spremnost za takvu samozatitu

prema bacilima i nosiocima infekcije zavisi, u mjeri u kojoj se to

moe dokazati, o psihikoj konstelaciji.

YOGA + PORT 49

U ljudi koji su patili od duevne potitenosti, kao i u svih dru

gih koji su bili zdravi, ali su post-hipnotikom sugestijom dove

deni u stanje duevne potitenosti, sposobnost krvi za samozatitu

(algutinacija) protiv bacila tifusa, bila je vidljivo smanjena; pro

mijenila se i kod tzv. opsonin indeksa, kolibacila, streptokoka i

stafilokoka. Nakon davanja sugestija za vedro raspoloenje, kon

trolni su pokusi pokazali poveane mogunosti samozatite.

Drugim rijeima: utjecaji psihe u okviru izvjesnih ljudskih gra

nica, jai su od medicinskih, kemijskih i toksikih djelovanja."

Moe li biti uvjerljivijeg dokaza nazorima yogina sa Istoka?

I na Zapadu je primijeeno kako ima ljudi koji nisu podloni

bolestima. Takvi su ljudi imuni. To moe znaiti samo da su u tak

vih osoba pozitivna i negativna strujanja u potpunoj ravnotei, te

da je njihova otpornost dorasla svakom napadu. Hatha yogini

bakterije ne pobjeuju kemijskim sredstvima. Znaju kako je besko

risno unitavati bakterije ako pritom otpornost organizma i

nadalje ostaje smanjena jer e se bakterije iznova namnoiti ili e

ak doi do pojave nekih drugih prijenosnika oboljenja koji e

napasti organizam. Sve dok traje takvo stanje, bolest nee pre

stati. Yogini spreavaju bolest odravanjem ravnotee izmeu

strujanja ili, ako je ta naruena i bolest se ve pojavila, iznova

uspostavljaju ravnoteu izmeu dva strujanja. Na taj nain orga

nizam savladava protivnika koji je u njega prodro, svojom vlasti

tom snagom, iznova postaje zdrav, te je takvo zdravlje trajno.

Ravnotea dvaju strujanja potpuna je u trenutku kada je naa

psihika ravnotea potpuna. S uspostavljanjem reda moramo,

dakle, zapoeti u vlastitoj psihi.

50 Yesudian Haich

Ako zagrizem u tvrdu koru kruha i slomim zub, ima li i to svoj

duhovni uzrok? Ima! Posredstvom ivanog sustava psiha dje

luje u tijelu. ivani sustav neposredno utjee na sustav lijezda.

Stoga izluivanje hormona u sustavu lijezda s unutranjim

izluivanjem izravno ovisi o duevnom stanju pojedinca. Vrlo

dobro nam je poznato kako sadraj kalcija i vezivnog tkiva u

kostima - a time i vrstoa i elastinost zubiju - ovisi o koliini i

kvaliteti hormona koji krue naom krvlju. Ako je, dakle, zub oro-

nuo i postao krt, i takvo stanje ima svoje duhovne uzroke!

to je s nesretnim sluajevima? Ako netko padne niz stepenice,

te se na kraju zaustavi u modricama, ima li i to duhovne uzroke?

Ima! Ovi uzroci, meutim, lee duboko u podsvijesti.

Svaki je nesretni sluaj jedan oblik samokanjavanja. Svaka

odluka, svaki in, svaki pokret svoju polaznu toku ima u nama

samima. Ako je netko stotinu puta silazio i penjao se istim stepe

nicama, i upravo je u tom trenutku nainio nespretan pokret i

okliznuo se, izvjesno je da je rije o djelovanju unutranjih uzroka.

Sila, suprotstavljena naoj namjeri, a koja poiva u naoj psihi,

posredstvom ivanog sustava izaziva nespretan, refleksan pokret

i - dolazi do nesree. Samokanjavanje!

Tko osvijesti injenicu da je svaki nesretni sluaj ili nezgoda

jedan oblik samokanjavanja, zapitat e se, u trenutku kada udari

lakat ili se ugrize za jezik: Zato se to dogodilo?" i odmah e

zauti odgovor iz dubina svoje svijesti...

Ima ljudi koji se neprestance sudaraju s predmetima to im se

nadu na putu, sa pliu se na gotovo svakom koraku i nalijeu na

kuteve svakog ormara. Temeljito ispitivanje psihe takve osobe

YOGA + PORT 3!

otkriva uzroke, te nakon to se uspostavi red u psihi, vraa se i

dobro zdravstveno stanje, a nezgode se prestaju dogaati.

Ne zaboravimo da smo upravo mi oni koji vrimo svaki pokret:

mi - i nitko drugi - inimo svaki svoj korak. Ako nogu stavim

pored stepenice, umjesto na stepenicu, ako nogu podignem vie

ili nie no to je uobiajeno, ili ako se, vrei neki pokret, zane

seni jae lijevo ili desno - sve to ima svoje uzroke koji poivaju u

meni samome. Moe se dogoditi da mine poprilino vremena

izmeu uzroka i posljedice. Mogue je da sam prije nekoliko

godina uinio ili rekao neto loe, to je ostalo sauvano u mojoj

svijesti, ekajui priliku da se oituje kao nepoeljan i negativan

pokret. Nae Ja ne zaboravlja! Ono kanjava u odgovarajuem

trenutku, kanjava nas kroz nas same. Koristi nau neopreznost

ili trenutak opasnosti, u kojem nemamo vremena za razmiljanje,

te moramo postupiti instinktivno. Zatvorene, sebine, izolirajue

sile osveuju nam se upravo u takvim trenucima; ne ine onaj

pokret koji bi nam bio od koristi, ve upravo onaj koji e nam

nauditi.

I primitivni je ovjek znao za ove odnose, ali nije bio svjestan

da je sam sebi sudac i da sam ini potez koji e ga kazniti, ve je

drhtao od straha pred pojavom nepoznate sile i ovako govorio:

Boja kazna!" Yogin je, meutim, svjestan samoga sebe - tajna

njegova Ja lei razastrta pred njime - i dobro zna da je djelovao

snaan i neumitan zakon koji poiva u dubinama naeg vlastitog

bia. I suvremena je psihologija na Zapadu poela otkrivati svijet

koji se nalazi u pozadini svjesnog, koji, dakle, poiva u nesvjes

nom, kao to je zapoela provoditi analizu njegovih zakonitosti.

52 Yesudian Haich

Zakon naeg Ja, koje u nama djeluje, ne znai samo osobno

izazivanje svih bolesti i nesretnih sluajeva, ve u sebi sadri i

ohrabrujuu, utjenu i velianstvenu injenicu da - ako sve snage

ispravno upotrijebim - svaki moj potez i odluka bit e na moje

najvee dobro.

Osoba uravnoteene psihe uvijek e tono povui onaj potez

koji je za nju najprikladniji i najbolji. Negativnim mislima nee

dozvoliti da stvore pregradni zid izmeu njezine linosti i njezi

nog pravog Ja, a u trenucima opasnosti uzmoi e se uzdignuti

na najviu razinu. Uho je budno za unutranja nadahnua i, nalik

sveznajuem ili prosvijetljenom, iskoristit e jedinu raspoloivu

mogunost koja e je izbaviti iz opasnosti.

Sto podrazumijevamo pod ispravnom primjenom svojih

snaga?"

Kada su moja djela voena bezlinom i nesebinom ljubavlju,

koja poiva na sveopem Ja, moja je psiha mirna, uravnoteena i

zdrava.

To je ujedno i preduvjet tjelesnog zdravlja.

Spreavanje i lijeenje bolesti mora, dakle, zapoeti u psihi.

Upravo na tom mjestu zapoinje vana uloga meusobnog dje

lovanja psihe i tijela. Hatha yoga na takvom stavu zasniva svoj

sustav, te usporedno razvija psihike sposobnosti i zdravlje tijela.

Ve na samom poetku ovaj sustav otklanja pogreku u koju

je u najveoj mjeri zapala medicina Zapada, da, naime, lijei bole

sti, a ne bolesnika!

Hatha yoga nauava: budui smo svoje bolesti sami prouzro-

kovali, sami moramo i izlijeiti svoje zloupotrijebljeno tijelo! Uitelj

YOGA + PORT 53

- kojeg indijski yogini nazivaju Guru" - pomae nam pronai

uzrok, ali mi sami moramo postati zdravi.

Hatha yoga nas pouava kako valja odravati red medu silama,

koje nae tijelo odravaju na ivotu i - u sluaju da smo se o svoje

zdravlje ogrijeili neprirodnim nainom ivota - kako svoje zdra

vlje moemo povratiti. Bolestan ovjek teret je i sebi i svojim

blinjima, te je stoga temeljna postavka Hatha yoge:

DUNOST JE BITI ZDRAV!

4 . N A A N A J V E A P O G R E K A :

N E Z N A M O D I S A T I !

Sedmog dana boravka u umi ituri spoznao sam najveu

istinu Hatha yoge. Kada sam sedam godina kasnije promatrao

nain ivota svoje europske subrae, zapazio sam kako im se

disanje sastoji samo od lakih i povrnih udaha koji odgovaraju

najniem stupnju ivota.

Vedanta filozofija pouava o istome: Bez disanja nema ivota

na Zemlji!"

ivot znai ritam! Prvim udahom novoroeno dijete ulazi u

ritam ivota, te udasima i izdasima poinje doivljavati strujanje

ivota u njegovoj naizmjenino pozitivnoj i negativnoj fazi to u

nama pulsiraju nalik izmjeninoj struji. ivot je taj neprekidni

ritmiki lanac udaha i izdaha, sve dok ovjek posljednjim dahom

ne zatvori i posljednju kariku u lancu.

Nae tijelo u sebi nosi najrazliitije pojavne oblike - agregatna

stanja. Tome odgovara i naa ishrana. Nai su stari ovu spoznaju

izrazili slijedeim rijeima: Postali smo od zemlje i zato se hra

nimo vrstom hranom; izmijeani smo vodom, zato pijemo

tekuinu; dua pridaje smisao beivotnoj masi i zato diemo; duh

oivljava cijeli ovaj sustav, kako bi mogao postati ovjekom." Dok

bez hrane moemo ivjeti nekoliko tjedana, a bez vode nekoliko

dana, ivot bez zraka mogu je tek nekoliko minuta. To znai da

je veza izmeu ivota i disanja najua, te je disanje, dakle,

56 Yesudian Haich

najvanija bioloka funkcija organizma. Cjelokupna ostala aktiv

nost organizma tijesno je povezana s disanjem. Disanje je od naj

vee vanosti za nae zdravstveno stanje, te pokazuje odluujui

utjecaj na nae psihiko stanje, kao i na duljinu naega ivota.

U skladu s indijskom filozofijom, u svakoj reinkarnaciji ovjek

sa sobom ponese odreen broj udaha i izdaha. Tko die brzo i

uurbano, umire ranije jer ne moe udahnuti vie udaha no to to

nalae propisani broj.

S druge strane, onaj tko ivi mirno i die polako, tedi svoju

zalihu zdravlja, te e na zemlji imati dug ivot. Istonjaci se ne

uzbuuju tako lako jer ele - to je vrlo mudro - svoj ivot na zem

lji iskoristiti za duhovni napredak. Sumnjaju kada ugledaju svoju

brau na Zapadu kako grozniavim radom i brzim i povrnim

disanjem skrauju boanski dar ivota.

Civilizirani ovjek ne zna disati! Neprirodni uvjeti ivota u

stanovima modernih gradova, kao i radni uvjeti u prenatrpanim

tvornicama i uredima, uinili su da zaboravimo ritam iskonskog,

prirodnog disanja. Prigueni duhovni ivot, stalno kolebanje

izmeu strasti i straha stee nam grlo i u pravom smislu te rijei

ne usuujemo se duboko disati. Nain na koji diu djeca dvade

setog stoljea jedva da je dovoljan za puko ivotarenje. Njihovo

je dahtanje jedva dovoljno da ih odrava u ivotu. Kako bi se sve

to brzo promijenilo kada bi ljudi shvatili drevnu istinu: samo

svjesnim reguliranjem naina disanja moemo postii otpornost

koja nam osigurava dug ivot bez bolesti.

Nemarno i povremeno disanje skrauje nam ivot, smanjuje

ivotnu snagu, te nas ini podlonima najblaoj od svih bolesti -

YOGA + PORT 57

obinoj prehladi.

Primitivni ovjek, koji je ivot proveo u prirodnim uvjetima,

nije morao savladavati umjetnost disanja. Lov, ribolov, borba s

prirodom i vremenskim nepogodama, kao i stalno kretanje na

istom zraku, pruali su mu dovoljno mogunosti za prirodno

tjelesno vjebanje, te ga nagnali da instinktivno dobro die. Kada

bismo ivjeli normalnim, prirodnim ivotom, nae tijelo i plua

oitovah bi istu reakciju spram vanjskih utjecaja, kao to je to bio

sluaj s primitivnim ovjekom ili afrikim uroenicima.

Dovoljno je navesti samo jedan primjer od nekoliko tisua to

su nam na raspolaganju. Ljeti, kada se uklonimo estokoj ezi sko

kom u vodu ili kada nas iznenadi nenadani pljusak na izletu,

kakva je prva reakcija naeg tijela na vanjske podraaje? Nagonski,

ak i protiv svoje volje, poinjemo duboko disati! Ili, stanimo pod

tu u rano jutro! Voda ne mora biti hladna, dovoljno je da bude

mlaka. to e se dogoditi istoga trenutka? Nae grudi, kao da se

pokoravaju nekoj iskonskoj zapovijedi prirode, poinju se naglo

dizati i sputati, sve dok vanjski podraaj djeluje na kou. Mudraci

su Indije prije nekoliko tisua godina spoznali postavku suvre

mene medicine da je koa, naime, neka vrsta drugih plua jer bez

disanja kroz kou nema ivota. Svaki vanjski podraaj koji dje

luje na nau kou, kao to su hladnoa, toplina, mehaniki dodir

itd. automatski utjee na ritam naeg disanja pluima.

Na taj nain velika Priroda brine da ovjeka nekoliko puta na

dan primora na duboko disanje sa zadrkom, koje je nuno sa sta

novita ouvanja zdravlja i vitalnosti. Za civiliziranog ovjeka, na

alost, koji je odvojen od prirodnog naina ivota, postoji samo

58 Yesudian Haich

jedan nain da ga priroda primora da misli na svoje zdravlje, a to

je - bolest. Civilizirani ovjek zatvara pore koe tekom i nepo

trebnom odjeom, spreavajui time snaniju aktivnost koe i, u

pogledu plua, blagotvorno djelovanje vanjskih podraaja na

vegetativni ivani sustav.

Na taj nain zapadni se ovjek ogluio na opomene mudre

Prirode glede zdravlja, snage i dugog ivota. Ostao mu je jo jedini

neposredni nain da utjee na svoja plua, a to je port. Kakvo je

stanje na Zapadu glede porta i zdravlja? Stanovnik grada u XX.

stoljeu primoran je ivjeti neprirodnim, gotovo zatvorskim ivo

tom. ak i kada napusti ured naveer, umoran od dnevnog posla,

te se popne u tramvaj ili autobus kako bi to bre stigao kui,

nema vie ni vremena ni volje za tjelesnim vjebanjem. Vjerojatno

je taj isti ovjek, sve dok je ivio u blizini prirode, u djetinjstvu ili

mladosti trao, plivao ili igrao za neku kolsku momad s velikim

zadovoljstvom. Moda je ak imao i mnogo uspjeha u nekom

portu. U zrelim se godinama, meutim, vrlo mali broj Europljana

i Amerikanaca sustavno bavi nekim portom. Upravo u onom

uzrastu kada valja posvetiti najveu panju svome zdravlju i gip

kosti miia, 90% ljudi nisu gospodari svoga zdravlja, ve robovi

svoga poziva.

Nain ivota sa dugotrajnim sjedenjem ili stajanjem, koje

dovodi i do ravnih stopala, ili naginjanje nad stolom, primorao je

ovjeka dananjice da zaboravi kako valja pravilno sjediti, stajati,

hodati i disati. Posljedice su upale grudi, uska ramena, astma,

poremeaji u krvotoku, arterioskleroza, eerna bolest i tuber

kuloza, dok bi samo jedan narataj, koji bi pravilno disao, bio

YOGA + PORT 59

dovoljan da preporodi cijelu ljudsku vrstu! Jedna stara indijska

poslovica kae: Nije svejedno da li su poieni svi kutevi sobe

ili samo njezina sredina." Da ovjek dananjice, meutim, isti

samo sredinu plua" potvruje i naredni primjer:

Prema nalazima medicinskih istraivanja na Zapadu, ovjek

koji sjedi mirno i obavlja svoj posao, obino udahne oko 15 puta

u minuti. Pri svakom se izdahu i udahu u pluima izmijeni samo

pola litre zraka. Pri neto dubljem disanju izmijeni se 1,5 litara

tzv. dodatnog zraka", a pri jo dubljem disanju jo 1,5 litara

rezervnog zraka". Plua odraslog ovjeka imaju, dakle, oko 3,5

litara ive zapremine", to potvruje i injenica da je u pluima

umrlih naeno jo 1,5 litara preostalog zraka". to sve to moe

znaiti? Ni manje ni vie ve da ovjek na Zapadu, koji vodi

sjedei nain ivota, koristi samo desetinu kapaciteta plua koja

iznosi ukupno 5 litara.

U laganoj se etnji ova koliina poveava na 2,5 kapaciteta

plua, na planinarenju se povisuje na 10, da bi se u plivanju popela

i do 20 puta vie.

Mudraci Indije i Istoka ve su prije nekoliko tisua godina

znali za udotvorno djelovanje reguliranog disanja u odravanju

dobrog zdravlja i otklanjanju bolesti. Zbog toga su meditativne

stavove tijela, povezane s dubokim disanjem, gotovo uzdigli do

religioznih obreda kako bi ih ogromne mase ljudi vjebale redo

vno i svakodnevno.

Danas je i Hatha yoga, meutim, izala iz zaaranog kruga

misticizma. U gradu Lonavli, Puna, zahvaljujui financijskoj

pomoi Sir Natawarsinhadzi Bahadur Maharade i Rana Sahiba

60 Yesudian Haich

Porbandara podignut je velianstveni Institut za znanstvena

istraivanja u kojem se tjelesne yoga-vjebe kontroliraju najmo

dernijim znanstvenim sredstvima, te potvruju zapanjujui rezul

tati sa medicinskog stanovita. Prije no to se dotaknemo pitanja,

u emu se ustvari sastoji metoda disanja u skladu s uenjem yoge,

objasnit emo zato je pravilno disanje od toliko velike vanosti,

te stoga prelazimo na pitanje:

5 . T O J E P R A N A " ?

Nekoliko tisua godina stara nauka prosvijetljenih mudraca

Istoka pouava kako svaka snaga, svaka energija, koja djeluje u

svemiru, ima neki unutranji uzrok, jezgru, klicu - pratanje iz

kojeg proizlazi cijeli ivot, svaki pokret i svaka aktivnost. Ova

potencijalna snaga, u prvobitnom stanju, naziva se prana. Prije

poetka ciklusa stvaranja prana poiva u apsolutnom kao um ili

zamisao svih energija.

Poetak stvaranja znai da se prana budi", poinje djelovati,

te iz nje proizlaze sve vrste energija. Podjednako tako, i tvar se

razvija iz prvobitne supstancije. U potencijalnom, latentnom stanju

ova je pratvar ideja ili duh tvari. U istonjakoj filozofiji naziva se

akaa". U poetku stvaranja, prana poinje djelovati na akau,

poinje modelirati i uobliavati, te tako nastaju bezbrojne Vrste

energije i tvari. U svakom je obliku ivota prana prisutna kao

ivotna sila, te ivotu pomae da se razvije na tvarnoj razini.

Svaka sila poiva na prani: sila zemljine tee, privlaenja ili

odbijanja, elektriciteta, radioaktivnosti - bez prane nema ivota

jer je istinska sutina svake sile i svake energije. Ovo se pranaelo

nalazi posvuda u svijetu. U zraku je, ali nije zrak; u hrani je, ali

nije hrana; snaga je vitamina, sadran je i u vodi, ali ipak nije

identian s kemijskim sastojcima vode - oni su samo nositelji

prane. Zrak je ispunjen slobodnom pranom, te je ljudski orga

nizam najlake moe upijati iz svjeeg zraka putem procesa

disanja. U normalnom disanju i pranu upijamo u normalnim

62