MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJANa
temelju lanka 15. stavka 4. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine,
broj 149/09) i lanka 4. Pravilnika o integriranoj proizvodnji
poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, br. 32/10) ministar
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU VOA ZA 2012.
GODINU
1
SADRAJ1. PODIZANJE
NASADA.....................................................................................................
4 1.1 NAJMANJA VELIINA NASADA
.........................................................................
4 2.
GNOJIDBA........................................................................................................................
4 2.1 Meliorativna gnojidba (gnojidba i poboljanje tla prije
............................................. 5 sadnje
vonjaka).....................................................................................................................
5 2.2 Humus u tlu
................................................................................................................
5 2.3 Reakcija tla ili pH vrijednost
tla.................................................................................
5 Dodavanjem fizioloki kiselih, odnosno fizioloki lunatih gnojiva i
poboljivaa tla namijenjenih za tu namjeru, potrebno je postii
optimalnu pH vrijednost tla koja je za pojedine vrste voaka
navedena u tablici 1. Preporuuje se prije sadnje vonjaka dodati
poboljivae
tla...........................................................................................................................
5 2.4 Gnojidba fosforom i kalijem
......................................................................................
5 2.5 Gnojidba duikom
......................................................................................................
6 3.
NAVODNJAVANJE..........................................................................................................
7 4. OBRADA TLA U VONJAKU
........................................................................................
7 4.1 HERBICIDNI POJAS
................................................................................................
7 5.
REZIDBA...........................................................................................................................
8 6. MEHANIZACIJA U
VOARSTVU.................................................................................
8 7. BERBA I
SKLADITENJE...............................................................................................
8 8. INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA
................................................................ 8
8.1 MJERE ZATITE
......................................................................................................
8 8.1.1 Mehanike mjere
................................................................................................
8 8.1.2 Bioloke
mjere....................................................................................................
8 8.1.3 Biotehnike mjere
..............................................................................................
9 8.1.4 Kemijske mjere
..................................................................................................
9 8.1.5 Mjere
opreza.......................................................................................................
9 8.1.6 Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti
bilja....................................................... 9 8.2
INTEGRIRANA ZATITA JABUKA OD TETNIH ORGANIZAMA ............... 11
8.3 INTEGRIRANA ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMA............ 25
8.4 INTEGRIRANA ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMA..................
33 8.5 INTEGRIRANA ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH
ORGANIZAMA...................................................................................................................
37 8.6 INTEGRIRANA ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMA ..........
40 8.7 INTEGRIRANA ZATITA BRESAKA I NEKTARINA OD TETNIH
ORGANIZAMA...................................................................................................................
43 8.8 INTEGRIRANA ZATITA MALINE OD TETNIH
ORGANIZAMA................ 49 8.9 INTEGRIRANA ZATITA KUPINE OD
TETNIH ORGANIZAMA ................ 52 8.10 INTEGRIRANA ZATITA ORAHA
OD TETNIH ORGANIZAMA................. 55 8.11 INTEGRIRANA ZATITA
LJENJAKA OD TETNIH ORGANIZAMA ......... 58 8.12 NTEGRIRANA ZATITA
JAGODA OD TETNIH ORGANIZAMA ................ 61 8.13 INTEGRIRANA
ZATITA AGRUMA OD TETNIH ORGANIZAMA ............. 65 8.14
INTEGRIRANA ZATITA MASLINA OD TETNIH ORGANIZAMA............. 69 9.
SUZBIJANJE KOROVA U VOARSTVU (osim jagoda i
maslina)..................... 74 9.1 INTEGRIRANA ZATITA OD
GLODAVACA....................................................
75
2
POPIS TABLICATablica 1: Tablica 2: Tablica 3: Optimalna reakcija
(PH)
tla..................................................................................
5 Razred opskrbljenosti C s obzirom na tip tla
......................................................... 6
Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje
mogu
dodati pojedinim vonim vrstama
.............................................................................................
6
3
UVODIntegrirana proizvodnja voa podrazumijeva uravnoteenu
primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i
toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka
prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama.
1. PODIZANJE NASADAPrije podizanja vonjaka, preporuuje se
zadovoljiti sljedee: - odgovarajui okoli; - organizacija
gospodarstva; - osigurani tehniki i logistiki imbenici
(mehanizacija, trite voa, skladita, hladnjae, mogunost transporta);
- struna pomo u tehnologiji proizvodnje. Primjereni poloaji jesu
oni: koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih vonih vrsta i
sorti, koji su osunani, otvoreni, prozrani s manjom opasnou od
pojave mraza. Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan,
proizveden sukladno zahtjevima propisanim Zakonom o sjemenu, sadnom
materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05 i
NN 35/08) i Zakonom o biljnom zdravstvu (NN 75/05). Uzgojni oblik
mora omoguiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova kronje, razvoj
kvalitetnih plodova, ravnomjerno rasporeivanje sredstava za zatitu
bilja ( u daljnjem tekstu: SZB) po svim dijelovima kronje i olakan
rad pri rezidbi i berbi. 1.1 NAJMANJA VELIINA NASADA Minimalna
ukupna povrina vonjaka za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj
proizvodnji, mora biti najmanje 0,25 ha. Najmanja veliina
pojedinanog vonjaka mora biti 0,1 ha i mora biti posaena u najmanje
dva reda.
2. GNOJIDBAGnojidba u integriranoj proizvodnji voa je ekoloki
prihvatljiva i ekonomski opravdana s osnovnim ciljem uravnoteene
ishrane same voke sa svim potrebnim hranjivima. S integriranom
gnojidbom se odrava i poboljavanja plodnost tla. Prednost treba
dati organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranjivima dodati
kroz mineralno gnojivo vodei rauna o stvarnim potrebama voke. Rizik
od oneienja podzemnih voda gnojivima osobito nitratima, mora se
svesti na najmanju moguu mjeru. Gnojidba i popravak plodnosti tla
se kod viegodinjih nasada obavlja prije podizanja nasada
(meliorativna gnojidba) i za vrijeme rasta i rodnosti voke.
Poljoprivredni proizvoa je obavezan voditi evidenciju u koju
upisuje sve podatke o vrsti i koliini gnojiva koje unosi u vonjak.
Poljoprivredni proizvoa mora unositi gnojiva na temelju rezultata
analize opskrbljenosti tla pojedinim hranivima , te opeg vizualnog
stanja voke. Analiza tla na sadraj duika (N) je obvezna, a preporua
se obaviti je N-min metodom.
4
Analiza tla na sadraj fosfora (P), kalija (K), magnezija (Mg),
humus, te utvrivanje pH vrijednosti tla je obvezna: 1. prije
podizanja nasada zbog odreivanja koliine gnojiva za meliorativnu
gnojidbu, te 2. svakih pet godina u postojeim nasadima. 2.1
MELIORATIVNA GNOJIDBA (GNOJIDBA I POBOLJANJE TLA PRIJE SADNJE
VONJAKA) Na osnovu analize tla, prije sadnje vonjaka tj. prije
dubokog rahljenja tla obavezno je provesti odreene mjere i metode s
ciljem boljeg rasta i plodonoenja same voke. Obavezno je potrebno
uravnoteiti koliinu humusa u tlu, popraviti pH vrijednost, te po
potrebi dodati makroelemente. Ako je opskrbljenost hranivima
slabija od razreda dobre opskrbljenosti tla (C razred),
poljoprivredni proizvoa moe za meliorativnu gnojidbu koristiti
najvie 250 kg/ha P205 i 300 kg/ha K2O godinje. 2.2 HUMUS U TLU
Minimalna koliina humusa u tlu je 2 % Ako je u tlu koliina humusa
ispod 2%, obavezno je provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i
poboljati tlo na bazi organskih gnojiva minimalno do 2% humusa. Ako
je u tlu koliina humusa od 2 do 3% preporuuje se primijeniti zelenu
gnojidbu i/ili dodavanje poboljivaa tla na osnovi organskih gnojiva
kao to je kompost, stajski gnoj i slino. Tijekom koritenja nasada
preporuuje se redovna gnojidba organskim gnojivima i odravanje
koliine humusa u tlu. Gnojidba muljem iz komunalnih ureaja za
proiavanje odnosno gnojidba kompostom dobivenim od tog mulja je
zabranjena. Organska gnojiva ne smiju sadravati teke metale i
patogene mikroorganizme. 2.3 REAKCIJA TLA ILI PH VRIJEDNOST TLA
Dodavanjem fizioloki kiselih, odnosno fizioloki lunatih gnojiva i
poboljivaa tla namijenjenih za tu namjeru, potrebno je postii
optimalnu pH vrijednost tla koja je za pojedine vrste voaka
navedena u tablici 1. Preporuuje se prije sadnje vonjaka dodati
poboljivae tla. Tablica 1: Optimalna reakcija (PH) tla VONA VRSTA
kesten maslina borovnica druge vone vrste pH vrijednost 4 5,5 i
aktivnog vapna manje od 3 % 6,5 - 8,5 4,0 - 4,5 5-7
2.4 GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM U sluaju, da rezultati analize
pokazuju prekomjernu opskrbljenost tla hranivima, poljoprivredni
proizvoa mora izostaviti gnojidbu hranjivom kojeg ima u tlu u
prekomjernoj koliini.
5
Tablica 2: Razred opskrbljenosti C s obzirom na tip tla Razred
opskrbljenosti C (mg/100 g ) K20 kalij P205 - fosfor LAKA TLA 16
-25 SREDNJE TEKA TLA 20-30 12- 25 TEKA TLA 23-33
2.5 GNOJIDBA DUIKOM Preporuuje se minimalna gnojidba sa duikom s
kojom se postie normalan rast i rodnost voke. Na osnovi vizualnog
pregleda, ako biljka ima preveliku koliinu duika, obavezno
izostaviti gnojidbu duikom ili je smanjiti. Preporuuje se duino
gnojivo dodavati u vie obroka u toku vegetacije, a u ukupnoj
koliini do maksimalno dozvoljene koliine navedene u tablici 3. U
meliorativnoj gnojidbi ne preporuuje se dodavanje duika. Pri
jesenskoj gnojidbi prije otpadanja lia, najkasnije do 31.
listopada, poljoprivredni proizvoa moe dodati najvie 20 kg istog
duika po ha (osim kod kotiavih vonih vrsta i lijeske, kod kojih se
moe dodati najvie 40 kg istog duika po ha). Prihranjivanje duinim
mineralnim gnojivima poetkom vegetacije moe se obaviti od poetka
cvatnje voaka ili ozelenjavanje zatravljenog tla u vonjaku, do
kraja lipnja kao i u razdoblju od rujna do kraja listopada. Iznimno
se moe obaviti prihrana trenje i lijeske nakon berbe. Maslinu
poljoprivredni proizvoa moe prihraniti od kraja veljae do sredine
lipnja, a orah od kraja oujka do sredine lipnja. Tablica 3:
Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje
mogu dodati pojedinim vonim vrstama N (kg /ha) breskva 150 marelica
150 trenja 140 ljiva 140 maslina 90 kaki 90 jabuke, kruke* 60
(sorte Zlatni delies i Gala 90) kivi 150 orah 120 lijeska 120
kesten 120 jagoda 60 borovnica 60 * kod jabuke i kruke iznimno se
najvee dozvoljene koliine navedene u tablici 2. mogu poveati za 50
kg/ha, i to samo ako je ispunjen jedan od tri uvjeta: ako je
prethodno bila napravljena analiza Nmin metodom, ako je fizioloko
stanje stabala takvo, da duina jednogodinjeg prirasta iz
terminalnih pupoljaka nije vea od 30 cm, ako sadraj humusa u tlu ne
premauje 4 %.
6
3. NAVODNJAVANJEOpskrba vodom mora biti prilagoena potrebama
voaka i travnjaka, vremenskim prilikama i tipu tla. Dodavanje
hranjivih tvari u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno
je kod lokalnih naina navodnjavanja (sustav kap po kap).
Poljoprivredni proizvoa koliinu hranjivih tvari koritenih kod
fertirgacije ubraja u ukupnu godinju dozvoljenu koliinu.
4. OBRADA TLA U VONJAKUPoljoprivredni proizvoa mora odravati
travnjak u prostoru izmeu redova, s iznimkom: u nasadima breskve i
marelice na terenima koje nije mogue navodnjavati, i u mladim
nasadima prije dostizanja konanog rodnog volumena: breskve (do 3.
godine), trenje, vinje, ljive (do 5. godine), masline (do 7.
godine), u nasadima jagoda. Obrada mora biti plitka (kultiviranje,
plitko oranje). Nije dozvoljeno uestalo koritenje strojeva koji
jako usitnjuju tlo i unitavaju strukturu (rotovatora). Ovi se
strojevi mogu koristiti samo kad se pomou njih unosi u tlo vea
koliina organske tvari (korova i biljaka koje se zbog gnojidbe
unose u tlo, stajskog gnojiva, ...). Od listopada do kraja veljae
tlo se ne obrauje. - U kontinentalnom podruju obrauje se najvie 30
% povrine tla od ukupne povrine nasada, osim u mediteranskom
podruju gdje je dozvoljena obrada tla na itavoj povrini nasada od
proljea do jeseni. Kod jagodastih vonih vrsta dozvoljena je uporaba
mal folije. - Da bi se omoguilo zatvoreno kruenje tvari,
poljoprivredni proizvoa ostavlja pokoenu travu u nasadu. - U novim
nasadima, osim iznimaka iz prvog stavka, obvezno je zatravljivanje
odmah nakon sadnje voaka. - U nasadima na terasama obvezna je
kosidba travnjaka na rubovima terasa . - Korove u pojasu ispod
stabala, poljoprivredni proizvoa odstranjuje na sljedee naine:
prirodnim zatravljivanjem pojasa niskim biljkama koje imaju plitko
korijenje, pokrivanjem pojasa ispod stabala organskim materijalima
ili folijom, provoenjem drugih mehanikih mjera, primjena herbicida.
4.1 HERBICIDNI POJAS irina herbicidog pojasa ne smije premaivati u
nasadu u prosjeku 1/3 udaljenosti izmeu redova. Za jagode odredbe
herbicidnog pojasa ne vrijede. Iznimke kod irine herbicidnog pojasa
vrijede: za nasade vie sorata jabuka i kruaka, posaene do 1991.
godine, kod istih je dozvoljena irina herbicidnog pojasa do 45 %
(po krenju nasada ta iznimka otpada), Takoer i u nasadima bez
njegovanog travnjaka, irina herbicidnog pojasa ne smije 7
premaivati vrijednosti navedene u prvom stavku. Kod oraha i
lijeske se u vremenu sazrijevanja i berbe plodova dozvoljava irina
herbicidnog pojasa do 2/3 udaljenosti meu redovima. a od poetka
vegetacije do sazrijevanja plodova ne smije biti vea od 1/4
udaljenosti meu redovima.
5. REZIDBAPoljoprivredni proizvoa obavlja rezidbu ovisno o vonoj
vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti tla i gnojidbi.
6. MEHANIZACIJA U VOARSTVUU integriranoj proizvodnji nuna je
sljedea mehanizacija: pogonski strojevi traktori ije su tehnike
izvedbe usklaene s radnim uvjetima u nasadu i koji omoguavaju
kvalitetnu provedbu predvienih agrotehnikih mjera; ureaji za
primjenu SZB ureaji koji omoguavaju sigurnu primjenu SZB sukladno
uputi za uporabu navedenoj na etiketi; strojevi za odravanje tla;
maleri sa stalnom ili promjenjivom radnom irinom.
7. BERBA I SKLADITENJEPoljoprivredni proizvoa treba potivati
tehnoloke rokove berbe ovisno o sortnim karakteristikama. Potrebno
je voditi detaljnu evidenciju o integriranoj proizvodnji sukladno
Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN
32/10). Poljoprivredni proizvoa se brine za oznaavanje integrirano
proizvedenog voa.
8. INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA8.1 MJERE ZATITE 8.1.1 Mehanike
mjere
Poljoprivredni proizvoa mora sprjeavati irenje tetnih organizama
i korova mehaniki (npr.: izrezivanjem i odstranjivanjem dijelova
voke s rakastim tvorevinama, izboja zaraenih pepelnicom, titastim
uima, potkornjacima i parazitskim biljkama, odstranjivanje trulih
plodova zaraenih monilijom (mumija) i lia zaraenog fuzikladijem, i
dr.). 8.1.2 Bioloke mjere Poljoprivredni proizvoa stvara pogodne
ivotne uvjete za razvoj korisnih ivotinja tako da: uva i sadi ivu
ogradu, grmlje i drugo raznovrsno raslinje, njeguje raznovrsne
potkulture, za sklonite korisnih ivotinja ureuje kamenjare i hrpe
granja, postavlja kuice za korisne ptice, postavlja visoke motke za
privlaenje ptica grabljivica, prati, unosi i kontrolira korisnu
faunu (prije svega grabeljive grinje, parazitske 8
osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice i bubamare). 8.1.3
Biotehnike mjere Poljoprivredni proizvoa u okviru mogunosti koristi
feromonske mamce (metodu zbunjivanja), druge naine lova kukaca, te
akustine aparate za odbijanje ptica i glodavaca. 8.1.4 Kemijske
mjere Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (NN 70/05)
poljoprivredni proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to
samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na
etiketi. Tehnoloke upute sadre samo SZB koja su u trenutku
izdavanja tehnolokih uputa registrirana u Republici Hrvatskoj za
predvienu primjenu i koja sadre aktivnu tvar doputenu za uporabu u
integriranoj proizvodnji na odreenoj kulturi. SZB koja su navedena
u tehnolokim uputama i kojima tijekom godine istjee rok valjanosti
registracija, poljoprivredni proizvoa smije koristiti do propisanog
roka za primjenu zaliha. Dozvoljena SZB smiju se koristiti samo u
propisanim koncentracijama i dozama. Primjena SZB mora biti
sukladna normama u istim uputama i prilagoena stanju vegetacije.
Sva nova SZB koja e se na tritu pojaviti poslije izdavanja godinjih
tehnolokih uputa, poljoprivredni proizvoai e smjeti koristiti
sukladno rjeenju o registraciji i uputama za uporabu na etiketi,
iako nee biti navedeni u tablicama tehnolokih uputa. O koritenim
SZB poljoprivredni proizvoai duni su voditi evidenciju sukladno
Pravilniku o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB
te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08) i Pravilniku o
integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10).
8.1.5 Mjere opreza Sukladno odredbama Pravilnika o uputama kojih su
se obvezni pridravati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju
udovoljavati te uputama za uporabu na etiketi mora se sprijeiti da
SZB dospiju na susjedne kulture, pridravati se ostalih mjera
opreza, uvaavati naela dobre poljoprivredne prakse i zatite okolia.
Potrebno je osigurati zatitne zone - pomo mogu biti razliite
zatitne ograde ili pregrade. Ako proizvoa za proizvodnju vone vrste
izabere povrinu na kojoj postoji mogunost pojave zanoenja sa
susjednih povrina, rizik mora preuzeti na sebe. 8.1.6 Izvjetajno
prognozni poslovi u zatiti bilja
Izvjetajno prognoznim poslovima u zatiti bilja predvia se pojava
tetnih organizama, te vrijeme, nain i mjere njihovog suzbijanja.
Preporuke i informacije javno su dostupne na internetskim
stranicama (http://www.komora.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom
da se preporuke priblie to veem broju proizvoaa, Hrvatska
Poljoprivredna Komora, Javna poljoprivredna savjetodavna sluba, na
regionalnoj razini, objavljuje preporuke za suzbijanje u lokalnim
medijima (radiju i novinama), a Hrvatski centar za poljoprivredu,
hranu i selo Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje
prognoze na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju.
9
STRUNA OSPOSOBLJENOST I EKOLOKA SVIJEST PROIZVOAA UKLJUENIH U
INTEGRIRANU PROIZVODNJU Tijekom godine proizvoai trebaju
prisustvovati predavanjima o integriranoj poljoprivrednoj
proizvodnji u trajanju od 5 sati te za to dobiti odgovarajuu
potvrdu. Proizvoai trebaju detaljno poznavati ciljeve i naela
integrirane proizvodnje (tehnoloke upute za integriranu
proizvodnju) i biti ekoloki osvijeteni u svim aspektima te
proizvodnje.
10
8.2 INTEGRIRANA ZATITA JABUKA OD TETNIH ORGANIZAMAMJERE
SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS Mrljavost lista i krastavost
ploda jabuke Venturia inaequalis Zaraza se moe javiti od otvaranja
pupa do kraja vegetacije na svim zelenim nadzemnim organima i
plodovima. Listovi s velikim brojem maslinastih pjega poinju
otpadati. Povrina zaraenih plodova raspucava se te oni trunu i
otpadaju. Zaraza izbojaka vrlo je rijetka. Gljiva prezimi u obliku
saprofitskog micelija u otpalom liu. Plodita iz kojih izlaze
askospore potrebna su za primarne zaraze, a uglavnom dozore krajem
oujka. Nakon toga tijekom kinih dana mogu se oekivati prve zaraze
na liu. Agrotehnike mjere: - izbor prozranih i sunanih poloaja, -
prozranost kronje, - sadnja tolerantnih sorata, - odstranjivanje
otpalog lia iz vonjaka. Kemijske mjere: Povoljne agrometeoroloke
uvjete za zarazu prate djelatnici HPK, JPSS Pristup zatiti s
fungicidima jest preventivi, a po potrebi kurativni. Broj prskanja
ovisi o pritisku zaraze. Za prvo prskanje tijekom bubrenja pupova
rabe se bakreni pripravci. Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja
obino su krai, a produavaju se u svibnju i najdui su u lipnju. Do
poetka cvatnje rabe se povrinski fungicidi, tijekom cvatnje pa do
kraja lipnja sistemini fungicidi i strobilurini. Izbor pripravaka
tijekom travnja i svibnja prilagoava se stanju zaraenosti
pepelnicom. Uinak povrinskih fungicida slabiji je ako nakon
aplikacije padne vie od 30 mm kie, a uinak izostaje ako padne vie
od 50 mm kie. Zatitno djelovanje sisteminih triazolskih fungicida
protiv krastavosti plodova u drugom dijelu vegetacijske sezone
manje je nego tijekom proljea. Povrinski fungicidi imaju dosta dugo
preventivno i kratko kurativno djelovanje (ciprodinil i pirimetanil
50 - 60 sati, ditianon do 48, kaptan i mankozeb do 36, metiram do
30 sati). Sistemini fungicidi imaju krae preventivno djelovanje i
due kurativno djelovanje (70 - 96 sati), ako je temperatura oko 10
C. Pri viim temperaturama kurativno djelovanje se skrauje za 15 pa
ak i za 20 sati. Veliki broj kurativnih prskanja moe utjecati na
bri razvoj rezistentnosti gljive. U praksi se za poetak prskanja ne
eka do kraja kurativnog djelovanja osim ako na to ne prisile
Cu-sulfat Modra galica, Plavi kamen AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB MAX.
BROJ PRSKANJA U GODINI 3x
Cu-oksid
Nordox 75 WG
Cu-oksiklorid
Cu-hidroksid
Bakreno vapno WP 50, Gypso, Kupropin, Cupro caffaro 50 WP, Rame
caffaro 32 WP, Neoram WG Champion, Champion 50 WG, Blauvit,
Champion tekui, Cuproline, Kocide DF Bordoka suspenzija WP-20,
Bordoka juha, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WPmanica,
Bordoka juha 20 WP, Bordoka suspenzija S-20 Cuprablau Z, Cuprablau
Z ultra
3x
2x
Cu-hidroksid Ca-sulfat kompleks
Cu-hidroksid Ca-klorid kompleks + cink sulfid kaptan
3x
Merpan 80 WDG, Stoper, Captan WP50, Merpan 50 WP Topas- C 50
WP
3-5 x
kapatn + penkonazol
4x
kapatn + trifloksistrobin
Zato plus
3x
ciprodinil flukinkonazol + pirimetanil
Chorus 75 WG Clarinet
4x 3x
11
vremenske prilike. Strobilurinski pripravci glede trajanja
preventivnog i kurativnog djelovanja imaju sljedee karakteristike.
Neposredno kurativno djelovanje traje do 48 sati, nakon isteka tog
vremena mogu je razvoj gljive, iako ne stvara mnogo konidija. Za
listove je to prihvatljivo, no za mlade plodove nije. Djelovanje
triazolskih pripravaka, djelomino i strobilurinskih, pri niim
temperaturama slabije je. Ciprodinil i pirimetanil dobro djeluju i
pri niim temperaturama. Napomena: Pripravci na osnovi mankozeba i
metirama imaju negativne uinke na predatorske grinje te je ogranien
broj tretiranja tim pripravcima na najvie 4 godinje. Sistemini
pripravci na osnovi triazola u kritinom periodu uvijek se mijeaju
sa povrinskim fungicidima. Pri tome se doza kontaktnog fungicida
moe smanjiti za 10 - 20 %. Za pripravake na osnovi dodina potrebno
je dosljedno potivati upute za mijeanje. Za pripravke na osnovi
boskalida karenca je 10 dana za jabuku koja se ne skladiti.
mankozeb
Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox MZ 80,
Caiman WP, Mankonor 80 WP, Cadillac 80WP, Mankokal, Dithane DG
neotec Delan SC 750, Delan 500 SC, Delan 700 WDG Polyram DF
4x
ditianon
4x
metiram
4x
bitertanol
Baycor WP 25
3x
tebukonazol
Folicur WP 25
2x
krezoksim-metil
Stroby WG
3x
fenbukonazol kinoksifen difenkonazol miklobutanil
trifloksistrobin dodine boskalid + piraklostrobin propineb
piraklostrobin+ditianon flusilazol
Indar 5 EW Crystal Score 250 EC, Cros, Difcor, Scissor Systhane
12 E, Fond 12 E Zato 50 WG Dodin S-65, Chromodin S-65 Bellis
Antracol WP 70, Chromoneb S-70, upineb S-70 Tercel Punch 10 EW
3x 4x 4x 3x 3x 3x 3x 2x 4x
12
Pepelnica jabuke Podosphaera leucotricha Bolest se javlja na
svim zelenim nadzemnim dijelovima kod nekih sorata i na plodovima
tijekom itave vegetacijeske sezone. Primarne zaraze poinju tijekom
pupanja i tada bolest moe unititi cvatove. U veine sorata zaraza
plodova potpuno je beznaajna. Glavni problem su uniteni izbojci -
osnova za razvoj rodnog drva i cvatova.
Agrotehnike mjere: - izbor prozranih poloaja, - prozrana kronja,
- sadnja tolerantnih sorata, - uravnoteena gnojidba manjim
koliinama duika da se ne bi javio trei porast, - viekratno
odstranjivanje i spaljivanje zaraenih izboja. Kemijske mjere:
Suzbijanje se provodi prije svega preventivno. Pepelnica se pokuava
zaustaviti u travnju i svibnju, a kasnije se rezidbom odstranjuju
zaraeni izbojci. Unato uporabi fungicida bolest se ne moe sasvim
sprijeiti. Odstranjivanje zaraenih izboja kod osjetljivih sorata
treba ponoviti vie puta. Uinkovitost dugo rabljenih triazolskih
fungicida (penkanozol, difenkonazol) slabija je pa su se kao
najuinkovitija pokazala sredstva na osnovi trifloksistrobina i
krezoksim-metila. Samo ako je pred cvatnju toplo vrijeme (vie od 12
oC) ima smisla ve tada rabiti triazolske pripravke: miklobutanil
ili strubilurine. U to vrijeme mogu se rabiti sumporni pripravci
(0,3 %). Jo uvijek prevladava miljenje da je za suzbijanje
pepelnice potrebno vie od 500 litara kropiva po hektaru. U jako
zaraenim bujnim vonjacima strobilurinske pripravke ima smisla
rabiti i kasnije tijekom ljeta, da bi se sprijeila zaraza izbojaka.
Napomena: Pripravci na osnovi sumpora imaju postrano akaricidno
djelovanje na tetne, ali i na korisne grinje. Za pripravke na
osnovi boskalida karenca je 10 dana za jabuku koja se ne
skladiti.
sumpor
Thiovit jet, Kumulus DF, Kalinosul 80 WG, Chromosul 80, Kossan
WG, Sulfolac WG 80, Kvaljivi sumpor, Cosavet DF, Sumpor micro 80
WP, Sumpor moivi tiosam 80, Mikro, Sumpor SC-80, Tekui sumpor,
Sulfolac 85 SC Clarinet
5X
flukvinkonazol + pirimetanil
4X
difenkonazol
Score 250 EC, Cros, Difcor, Scissor
4X
miklobutanil
Systhane 12 E, Fond 12E
3X
penkonazol
Topas 100 EC, Trapez
4X
krezoksim-metil
Stroby DF
3X
trifloksistrobin
Zato 50 WG
3X
boskalid + piraklostrobin
Bellis
2X
piraklostrobin+ditianon
Tercel
4X
fenbukonazol flusilazol
Indar 5 EW Punch 10 EW
13
Trule plodova Monila fructigena Gljiva uzrokuje trule plodova u
vonjaku i u skladitu. Prezimi u obliku micelija u zaraenim
plodovima, tzv. mumijama. Na jainu zaraze utjeu vremenski uvjeti i
drugi imbenici koji oteuju plod. Rak kore Nectria galligena Bolest
se vidi na povrini kore grana i debla u obliku rakastih rana. Ako
rana obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio se osui. Infekcije s
askosporama ili konidijama zbivaju se tijekom itavog ljeta. Za
zarazu je najvanije vrijeme tijekom opadanja lia i intenzivnog
rasta mladica do sredine svibnja.
Agrotehnike mjere: - odstranjivanje mumija - prozrana i ne
pregusta kronja prorjeivanje plodova Kemijske mjere: Prije svega
mora se smanjiti mogunost oteivanja plodova na bilo koji naina
(tetnici, ptice, vjetar i dr) Na trule u skladitu znatno utjeu
oteenja prilikom berbe i transporta te uvjeti prije skladitenja
(promjene temperature plodova i promjene vlanosti u ambalai).
Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih sadnica, - intenzivan rez
zaraenih izbojaka, - uzgojni oblik s prozranom kronjom da se
izbojci ne dodiruju, - izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi
do smrzavanja. Kemijske mjere: Rak kore uzrokuje najvie potekoa u
planinskom podruju (vii vlani poloaji). Kemijskim suzbijanjem ne
moe se potpuno suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za
njezin razvoj. U osjetljivih sorata (npr. Gala, Braeburn, Jonagold,
Golen delicious, Pinova i Fuji) izbjegava se rezidba koja uzrokuje
nastanak velikih rana. Vee rane nastale pri rezidbi ili dugim
zahvatima (maliranje, vezanje, ) potrebno je premazati. Tijekom
proljea obavi se jedno kasno prskanje pripravcima na osnovi bakra,
a kasnije se rabe preventivni fungicidi namijenjeni suzbijanju
krastavosti jabuka. Neposredno nakon berbe moe se prskati
pripravcima na osnovi bakra. Tijekom iznimno kiovitih i toplih
jeseni potrebna su dva prskanja u periodu otpadanja listova.
Agrotehnike mjere: - vonjak se podie na prozranim, propusnim i
dobro strukturiranim tlima, - tlo treba drenirati tako da se ne
zadrava oborinska voda na povrini, - potrebno je sustavno suzbijati
korove da je korijenov vrat to krae vlaan,
ciram
Biopol V
Rak korijenova vrata Phytophthora cactorum Glavno mjesto ulaza
gljive jesu rane i raspukline na korijenovu vratu. Starenjem
vonjaka osjetljivost se poveava. Kora na zaraenom mjestu
metalaksil-M
Fonganil Gold
2x
14
postaje crvenkastoljubiasta i vlana. Gnjilo tkivo pjege ima
miris po bademovom ulju. Kada gnjiloa obuhvati stablo - biljka
propadne. Gljiva napada i korijenje sadnica i plodove (smea gnjiloa
plodova).
- odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene. Za problematine
poloaje ne izabiru se osjetljive podloge (jako su osjetljive MM
106, M 26 i M7), - oteenja koja nastaju tijekom obrade na deblu
treba nastojati smanjiti, - zaraene plodove potrebno je odstraniti
iz vonjaka. Mjere suzbijanja: Zaraena stabla potrebno je im prije
iskriti. Pri podsaivanju treba prozraiti tlo i dodati veliku
koliinu organskih gnojiva. Agrotehnike mjere: - zdrav sadni
materijal, - mehaniko odstranjivanje zaraenih izbojaka 30 cm ispod
prijelaza iz bolesnog u zdravo, a odrezane izbojke spaliti, - pri
rezidbi alat (kare, pile) treba dezinficirati, - ako je stablo
potpuno zaraeno potrebno ga je iskriti i spaliti. Kemijske mjere:
Provode se preventivno u poetku vegetacije primjenom pripravaka na
osnovi bakra u dozama kao i za suzbijanje krastavosti jabuke, a u
cvatnji primjenom fosetila.
Bakterijska pale jezgriavog voa Erwinia amylovora Bakterijska
pale najopasnija je bolest jabuke. Zaraena stabla izgledaju kao
opaljena vatrom pa je po tome i bolest dobila ime. Zaraeno lie smee
je boje i izgleda kao opreno. Primarna zaraza najee se ostvaruje
preko cvijeta. irenju bakterije pogoduju visoka relativna vlaga
zraka i temperature vie od 18 C. Prenosi se kiom, kukcima i sadnim
materijalom. Bolesti u skladitu Schizothyrium pomi, Gloeodes
pomigena, Gloeosporium sp. Prve dvije gljive javljaju se tijekom
kinih jeseni u slabo prozranim nasadima. Gljive se nalaze na
povrini ploda i smanjuju im trnu vrijednost, ali oni ne propadaju.
Gorka trule (Gloeosporium sp.) opasnija je jer plodovi propadaju ve
u nasadu i kasnije u skladitu.
Cu-oksid Cu-hidroksid Ca-klorid kompleks + cink sulfid
fosetil
Nordox 75 WG Cuprablau Z Aliette flash, Avi
Kemijske mjere: Svi pripravci koji se rabe za suzbijanje
skladinih bolesti tijekom kinih jeseni moraju se uporabiti dva puta
pri tome je potrebno potivati karencu Napomena: Za pripravke na
osnovi boskalida karenca je 10 dana za jabuku koja se ne
skladiti.
boskalid + piraklostrobin
Bellis
3X
15
Jabuni savija Cydia pomonella Laspeyresia pomonella/ Carpocapsa
pomonella Gusjenice jabunog savijaa oteuju plodove jezgriavih voaka
ubuujui se u njih te prouzroe crvljivost plodova. Jabuni savija ima
dvije generacije godinje. Leptiri lete od kraja travnja do sredine
rujna. Gusjenice su aktivne od sredine svibnja do zavretka
listopada. Jabuni savija prezimi kao gusjenica u zapretku u
raspuklinama kore. Leptiri najrae odlau jaja na sortama koje imaju
sitne plodove u gronjama (npr. Elstar). Gusjenice se ubuuju u
plodove odmah nakon izlaska iz jaja. Prije nego krene prema
sjemenim zamecima gusjenica napravi spiralan hodnik. S poveanjem
nadmorske visine i padanjem srednje dnevne temperature slabe uvjeti
za razvoj jabunog savijaa.
Agrotehnike mjere: - prorjeivanje plodova, - odstranjivanje
oteenih plodova, - obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i
unitavanje zapredenih gusjenica. Kemijske mjere: Jabuni savija je
tetnik koji se pojavljuje u vonjacima redovito u velikim
populacijama te zahtjeva nekoliko tretiranja insekticidima. Samo
preciznim praenjem pojave i intenziteta napada ovog tetnika
sprjeavamo nastanak velikih teta, s jedne strane, i izbjegavamo
prekomjerna tretiranja insekticidima, s druge strane. Cilj pri
suzbijanju jabunog savijaa jest upotreba insekticida najvie etiri
puta tijekom vegetacije. U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s
velikim populacijama leptira (esto lete bez prekida izmeu dviju
generacija i s djelominom rezistentnou na pojedine insekticide),
takav pristup u zatiti jabuka ne zadovoljava. Unato tome, ne
smijemo lakomisleno poveati broj prskanja. Pri svakom suzbijanju
potrebno je upotrijebiti insekticid iz druge kemijske skupine.
Naalost izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj
potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka. Insekticide
rabimo na osnovi preporuka savjetodavne slube, na osnovi ulova na
feromonske klopke, analize sume efektivnih temperatura, analize
srednjih temperatura u poslijepodnevnim satima i na osnovi broja
oteenih plodova. Za prag tetnosti prve generacije uzimamo 2 %
oteenih crvljivih plodova, za drugu 1 % oteenih plodova. U zadnjim
godinama let leptira poinje ve krajem travnja i traje jo i tijekom
rujna. Zbog toga je vrijeme suzbijanja znatno produeno. Teko je
odrediti optimalne rokove za suzbijanje samo na temelju ulova
leptira. Prag ulova po feromonskoj klopki uzimamo 3 - 5 leptira,
ovisno o rodnosti vonjaka. Regulatore razvoja upotrebljavamo kada
suma efektivnih temperatura (prag 10 C) mjerena od kritinog ulova
leptira na feromonsku klopku dosegne 75 - 85 C, a kontaktne
insekticide pri sumi 90 C. Slijedea tretiranja ovise o
tiakloprid
Calypso SC 480
2X
lufenuron
Match 50 EC
2X
tebufenozid
Mimic
2X
metoksifenozid
Runner 240 EC
3X
klorpirifos-metil
Reldan 40 EC, Lino, Rely 40
2X
teflubenzuron
Nomolt SC
1X
fenoksikarb
Insegar 25 WP
2X
klorpirifos-etil
Pyrinex 250 ME,
2X
acetampirid
Mospilan
2X
16
letu leptira, perzistentnosti insekticida i oborinama. Za
prskanje protiv jabunog savijaa potrebno je rabiti najmanje 400 l
kropiva po hektaru, prska se po mogunosti pri visokoj vlazi zraka i
temperaturama niim od 20 oC. Napomena: Pri analizi oteenih plodova
- tete od jabunog savijaa moraju biti razdvojene od teta koje
uzrokuju drugi tetnici. tete se mogu lako zamijeniti sa tetama od
breskvina savijaa i kukuruznog moljca. Breskvin savija vrlo esto
tijekom zadnje dekade kolovoza i prve dekade rujna uzrokuje
crvljivost plodova jabuka. Ako se napad ponavlja vie godina
insekticide je potrebno upotrijebiti najkasnije sukladno karenci.
Savijai pupova Archips rosana, Spilonota ocellana, Hedya nubiferana
Savijai koice ploda Adoxophyes reticulana, Archips podana, Pandemis
heparana Gusjenice prve generacije nagrizaju i zapredaju pupove,
cvjetne rosete i izboje, djelomino plodove, a gusjenice druge
generacije vie oteuju plodove izgrizajui koicu ploda. Izgriena
povrina ploda je nepravilnog oblika.. Kemijske mjere: U veini
vonjaka odvojene primjene insekticida za savijae koice ploda nisu
potrebne, posebno ne onda kad insekticide protiv jabunog savijaa
moramo rabiti 5 ili ak 6 puta. Mogue ih je pratiti pomou
feromonskih klopki. Veu pozornost im treba obratiti tamo gdje su
manje populacije jabunog savijaa i tamo gdje se primjenjuje metoda
konfuzije. Tada moramo korekcijsku upotrebu insekticida prilagoditi
ovim tetnicima, prije svega savijau koice ploda (A. reticulana).
Gusjenice jesenje generacije savijaa koice ploda, javljaju se tik
pred berbu, a prije odlaska na prezimljenje izgrizaju koicu ploda u
obliku plitkih grizotina, te grizotine nisu meusobno spojene. Tada
suzbijanje nije mogue zbog karence. Oteenja se skoro ne zamjeuju,
ali uzrokuju ranije propadanje plodova u skladitu. Na takvim
lokacijama smisleno je suzbijanje prezimjelih gusjenica rano u
proljee prije cvatnje (prag je vie od 5 - 6 % zapredenih pupova).
Isti prag odnosi se i na prvu generaciju savijaa koice ploda dok se
gusjenice hrane na izbojima (kraj lipnja). Drugu generaciju
suzbijamo tijekom kolovoza, kada naemo vie od 3 5 % zapredenih
izbojaka ili poetke oteenja na 0,5 % plodova. lufenuron
metoksifenozid fenoksikarb spinosad Match 50 EC Runner 240 EC
Insegar 25 WP Laser 1-2X 3X 2X 2X
metoksifenozid
Runner 240 EC
2X
Mali mrazovac Operophtera brumata
metoksifenozid
Runner 240 EC
2x
17
Gusjenice malog mrazovca u proljee izgrizaju pupove, listove,
cvjetove, a mogu napasti i male plodie izgrizajui povrinu ploda u
obliku jamica. Plod se deformira, a jamice prekrije pluto. leptira,
koje se hrane listovima i cvjetovima. Moljac krunih mina Leucoptera
malifoliella/ Cemiostoma scitella Ova vrsta zbog uestalosti pojave
i velikih teta koje ini u intezivnim nasadima jabuke je svakako
najvanija od svih ostalih vrsta lisnih minera koji se javljaju na
jabuci Gusjenice moljca okruglih minase nakon izlaska iz jaja, koja
su pojedinano odloena na naliju lista, ubuuju se u list gdje kruno
hranjenjem prave okruglu minu promjera od 10 - 12 mm dobro vidljivu
s gornje strane lista. minu. Ovaj tetnik ima tri generacije. Miner
prezimi kao kukuljica koja se nalazi u raljama grana ili na deblu
.Kukuljice su bijele boje veliine i oblika sjemenki trava. Sve vie
je informacija da moljac krunih mina postaje i sanitarni problem.
Kukuljice se nalaze na plodovima uz peteljku i aku to smeta i
odbija kupce.
Agrotehnike mjere: - struganje stabala na kojima prezime
kukuljice Kemijske mjere: napad Prisutnost velikog broja mina ovog
tetnika u jesen te nazonost kukuljica tijekom zime je prvi signal o
potrebi praenja leta leptira prve generacije, odlaganju jaja i
poetku ubuivanja gusjenice u list. Praenje pojave leptira minera
obavlja se feromonskim klopkama koje treba u vonjak postaviti ve u
cvatnji jabuka.. Nakon ulova leptira na feromonsku klopku trae se
jaja tetnika. Jaja se u pravilu nalaze na naliju 4-tog lista od
vrha izbojka, ali i na listovima u cvjetnoj roseti, a mogue ih je
nai samo pomou lupe koja poveava najmanje 5 puta. Kritini broj je
100 jaja na 100 pregledanih listova. Prva se generacija javlja u
cvatnji sorte Idared, a razvojni ciklus pojedine generacije traje
oko mjesec dana. Minera pokuavamo takoer suzbiti zajedno s lisnim
uima, jabunom osicom i savijaem. Katkad se rokovi poklope, a katkad
i ne. Najuinkovitije suzbijanje postie se suzbijanjem prve
generacije kada su razvojni stadiji meusobno odvojeni u odnosu na
drugu i treu generaciju kada su prisutni svi razvojni stadiji.
Suzbijanje ovog tetnika poinje ve u stadiju jaja nakon cvatnje
jabuka i to biotehnikim insekticidima iz skupine regulatora razvoja
kukaca. Drugo tretiranje treba obaviti u vrijeme izlaska gusjenica
iz jaja tj. pojavom malih mina veliine 1 mm s insekticidima iz
skupina neonikotinoida i naturalita. Uinak suzbijanja na kasnije
stadije liinki znatno je slabiji. Za suzbijanje se mogu rabiti
neonikotinoidi ili regulatori razvoja kukaca. Organofosforni
insekticidi, koje se rabe protiv lisnih ui i jabunog savijaa imaju
slab postrani uinak na minere. Pri suzbijanju tree generacije na
ranim
acetamprid klorpirifos-metil imidakloprid
Mospilan 20 SP Reldan 40 EC, Lino rely 40 Confidor SL 200, Boxer
200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali, Congo Calypso
SC 480 Insegar 25 WP Nomolt Laser Runner 240 EC
2X 2X 2X
tiakloprid fenoksikarb teflubenzuron spinosad metoksifenozid
2X 2X 1X 2X 3X
18
sortama karenca je ograniavajui faktor primjene. Patuljasti
moljac miner Stigmella/Nepticula malella Moljac vreastih mina
Phyllonorycter/Lithocolletis corylifoliella Moljac vijugavih mina
Lyonetia clekella Gusjenice na listovima rade mine razliitih oblika
ovisno o vrsti. Mineri imaju dvije generacije godinje Jabuna zelena
u Aphis pomi Jabuna pepeljasta u Dysaphis plantaginea Jabuna
pepeljasta u izaziva kovranje lia, deformiranje i zastoj izboja u
rastu i oteenja mladih plodova Jabuna u ikarica Dysaphis devecta Ui
sisanjem na izbojcima, granicama, cvjetnim rosetama i plodovima
uzrokuju zastoj u rastu, izoblienje izbojaka i plodova. Izluivanjem
medne rose oneiste dodatno plodove. Ui prezime u obliku crnih jaja
veliine 0,5 mm odloenih na izbojcima. Najtetnija je jabuna
pepeljasta u, koja svojim izluinama uzrokuje deformacije plodova,
koji se ne razvijaju i ne dozrijevaju. Agrotehnike mjere: -
unitavanje otpalog lia - struganje stabala na kojima prezime
kukuljice - plitkom obradom tla unite se gusjenice koje prezime u
tlu Nain suzbijanja: Mineri se redovito javljaju u vonjacima
jabuka, no nije ih potrebno posebno suzbijati. Katkad se prenamnoi
patuljasti moljac miner (S. malella), za kojeg je prag tetnosti 2 -
3 mine po listu. Rokovi za suzbijane i pripravci isti su kao i za
moljca krunih mina. NAPOMENA: Isto kao i za moljca krunih mina.
Agrotehnike mjere: - umjeren rast i izbalansirana gnojidba -
ouvanje prirodnih neprijatelja - suzbijanje korova koji su ljetni
domaini lisnih uu - unoenje prirodnih neprijatelja Kemijske mjere:
Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Ako se na izbojcima prilikom
zimskog pregleda granica nae vie od 25 jaja na duni metar,
primjenjuju se mineralna ulja koja za tu namjenu koristimo do faze
bubrenja pupova najkasnije do fenofaze mije ui.. Prije cvatnje i
neposredno nakon cvatnje prati se brojnost populacije i s obzirom
na prag tetnosti odluuje se za suzbijanje. Prag tetnosti izraava se
u postotku napadnutih izbojaka ili broju kolonija na 100 izbojaka.
Visina praga prilagoava se vremenu pojave i bujnosti voaka. U
bujnim vonjacima tolerira se vii prag tetnosti. Poslije cvatnje za
zelenu jabunu u iznosi 8 - 10 kolonija na 100 izbojaka, za
pepeljastu u 1 - 2 kolonije, a za ui ikarice vie od 5 napadnutih
listova na 100 pregledanih. .Neposredno tretiranje provodi se
najvie dva puta godinje, inae se regulacija populacije ostavlja
prirodnim neprijateljima Isto kao i za moljca krunih mina. Isto kao
i za moljca krunih mina. Isto kao i za moljca krunih mina.
acetamprid
Mospilan 20 SP
2X
tiametoksam
Actara 25 WG
2X
klorpirifos-metil
Reldan 40 EC, Lino, Rely 40
2X
tiakloprid
Calypso SC 480
2X
imidakloprid
Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200
SL, Dali, Congo Pirimor 50 WG
2X
pirimikarb
3X
flonikamid
Teppeki
3X
19
(osice najeznice, boje ovice, mreokrilka, predatorske stjenice,
i dr.). Prednost pri suzbijanju lisnih uiju daje se pirimikarbu i
flonikamidu, koji su aficidi i nemaju negativno djelovanje na
prirodne neprijatelje, zatim neonikotinoidima koji su uinkoviti i
za suzbijanje jabune osice koju treba suzbiti odmah nakon cvatnje.,
da bi se ublaio razvoj rezistentnosti na organofosforne
insekticide, koji se esto rabe
klorpirifos
Finish E-48,Pirifos EC
Jabuna osica Hoplocampa testudinea Osice zapoinju letjeti
neposredno pred poetak cvatnje jabuka. Na napad ovog tetnika
podlonije su sorte s bijelim laticama npr. Idared. Jaja ulau u aku
cvijeta. Pagusjenice osica mlaih razvojnih stadija prave plitke
vijugave hodnike ispod koice ploda koji rastom ploda oplutave Ti
plodovi ostaju na stablu do berbe.. Starijei vee pagusjenice ulaze
u drugi plod, ubuuju se do sjemenog zametka kojeg izgrizaju. Takovi
plodovi (veliine ljenjaka) prijevremeno otpadaju na tlo. Voari su
esto u neodumici mislei dase radi o tetama od jabunog savijaa.
raJedna pagusjenica oteti 4 - 5 plodia. Jae su napadnute sorte koje
kasnije cvatu. Pagusjenice prezime u tlu, zakukulje se tek krajem
zime. tetnik ima jednu generaciju godinje
Agrotehnike mjere: - plitka obrada tla ispod stabala uniti dio
pagusjenica, koje se nalaze u tlu - masovni ulov osica na velik
broj bijelih ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju osica
Kemijske mjere: Pred kraj cvatnje, kada je optimalni rok za
suzbijanje, moe se upotrijebiti samo pripravak na osnovi
tiakloprida, koji je selektivan za pele. Osobitu pozornost treba
pridavati pelama i prskanje obaviti u sumrak, kada se opasnost za
pele znatno smanjuje. Potreba za prskanjem odreuje se na osnovi
ulova osica na bijelim ljepljivim ploama. Ploe se postave sedam
dana prije poetka cvatnje (priblino 1 plou dimenzije 0,2 0,3 m po
ha) u gornju treinu kronje da budu dobro vidljive. Ulov 20 osica po
bijeloj ljepljivoj ploi smatra se pragom tetnosti, a u sluaju
slabije cvatnje taj prag je i nii. .S obzirom da je napad osica u
vonjaku najee jako neravnomjeran i da jaina napada ne mora biti u
skladu s ulovom na ploama, potrebno je obavljati pregled odloenih
jaja i za suzbijanje se odluiti kada se odloena jaja ili oteenja
nau na vie od 3 % plodova. Ako je oplodnja bila slaba, prag odluke
moe biti i nii.
tiakloprid acetamiprid tiametoksam
Calypso SC 480 Mospilan 20 Actara 25 WG
2X 2X 2x
20
Jabuni cvjetar (cvjetojed) Anthonomus pomorum Imaga koja prezime
ispod raslinja i u umama sele se kad srednja dnevna temperatura
dosegne 10 C u vonjake u blizini uma. enke se dopunski hrane
izbojcima i odlau jaja u pupove. Liinke poderu unutarnje organe
cvijeta prije otvaranja latica. Napadnuti cvjetovi prepoznaju se po
posmeenju latica koje se ne otvaraju, nalik su na oteenje od
mraza.
Agrotehnike mjere: -rezanje i unitavanje napadnutih izboja prije
nego cvjetar zavri ivotni ciklus. Kemijske mjere: Napad cvjetara
jai je u vonjacima u blizini ume. Kasnije sorte obino su jae
napadnute. Napad ovisi o vremenskim uvjetima. to cvatnja dulje
traje, to je napad jai. Stabla udaljena 50 - 80 metara od ume
znatno su manje napadnuta pa ima smisla suzbijati samo rubne redove
uz umu. Prag tetnosti odreuje se prema broju imaga, broju ubodenih
pupova i broju odloenih jaja. Prag je takoer ovisan o sorti i broju
cvjetova. Ako se metodom otresanja (klopf metoda) na 100 grana
ulovi 20 - 30 imaga, mogu se oekivati tete. Potom se pregledavaju
pupovi. U vonjaku s manjim brojem cvjetnih pupova odluujemo se za
suzbijanje ako je vie od 20 % ubodenih pupova ili vie od 15 %
pupova sa odloenim jajima. U vonjaku sa velikim brojem cvjetova
prag je u oba primjera vii za 10 % (30 % ubodenih pupova ili 25 %
pupova s odloenim jajima). Djelotvornost doputenih insekticida na
imaga i duboko odloena jaja kreu se izmeu 50 - 70 %.
Mineralno ulje
Bijelo ulje
2X
21
Jabuna krvava u Eriosoma lanigerum Prezime enke na izbojcima,
korijenovom vratu ili na plitkom korijenju. Tijelo modrikasto smee
ui koje ima crvenu limfnu tekuinu pokriveno je dugim votanim nitima
koje je tite od negativnog utjecaja okoline i od kontaktnog
djelovanja insekticida.
Agrotehnike mjere: - rezanje jako zaraenih grana i premazivanje
rana Kemijske mjere: Krvava u posredno se suzbija suzbijanjem
ostalih vrsta ui, savijaa i drugih tetnika. esto to nije dovoljno i
potrebno je provesti dodatno suzbijanje. Moe se provesti prije
kretanja vegetacije ili nakon berbe. esto rabimo mjeavine
mineralnih ulja s drugim insekticidima.. Za suzbijanje je potrebno
utroiti 800 l kropiva po hektaru. Kao prag tetnosti uzima se 5 - 8
% napadnutih izbojaka, nekad i manje, ako je mlai vonjak i ui se
nalaze na deblu na kojem prouzrokuju rakaste rane. Korjienovi
izdanci i rak rane na korijenovu vratu mjesta su gdje se ove ui
najbolje razmnoavaju zato je potrebno rasprskivae prskalica
usmjeriti prema tim dijelovima. Najvaniji prirodni neprijatelj jest
parazitska osica Aphelinus mali, u vonjacima u kojima se ne rabe
insekticidi moe parazitirati i do 90 % populacije te ui. Krvavu u
najbolje suzbijaju insekticidi s dobrim povrinskim
djelovanjem..
imidakloprid
Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200
SL, Dali, Congo
2X
pirimikarb
Pirimor 50 WG
2x
22
Kalifornijska titasta u Quadriaspidiotus perniciosus Jabuna koma
u Lepidosaphes ulmi Liinke i imaga kalifornijske titaste ui siu na
izbojcima tijekom itave godine. Za jakog napada siu i na plodovima,
gdje na mjestu sisanja oko tita nastaje crveni prsten. Izboji se
sue, a kambijski sloj pod korom postaje crvenkast do ljubiast.
Kalifornijska titasta u prezimi kao liinka, a jabuna koma u u
obliku jaja, koja su skrivena ispod tita odrasle enke. tit jabune
koma ui ima oblik zareza.
Agrotehnike mjere: - sadnja sadnica na kojima nema ui - rezanje
zaraenih izbojaka - unoenje parazitskih osica - uzgoj u vonjacima
tako da se ne dodiruju kronje susjednih stabala - struganje debla
na kojima prezimljuju liinke Kemijske mjere: titaste ui mogu se
suzbijati tijekom triju razdoblja. U mirovanju, pupanju i izlaenju
liinki prve i druge generacije. Tijekom pupanja upotrebljavaju se
uljni pripravci ili mineralna ulja u kombinaciji s drugim
insekticidima. Prag tetnosti nije tono odreen. Ako je napad manji,
mogu se tretirati samo zaraena stabla, inae se tretira cijeli
vonjak. Suzbijanje treba provesti ako se na 2 - 3 % izboja nau
titii ui. Uspjeh suzbijanja jabune koma ui tijekom pupanja slab je,
jer su jaja vrlo dobro zatiena pod titovima enki. Zato je bolje
suzbijati krajem prve ili druge dekade svibnja kada je iz jaja
izaao velik broj liinki. Liinke kalifornijske titaste ui zadnjih
godina pojavljuju se kasnije, pa se suzbija krajem svibnja i
poetkom lipnja. Liinke druge generacije javljaju se poetkom
kolovoza. Tada se moe suzbijanje titastih ui povezati sa
suzbijanjem savijaa. Za uspjeno suzbijanje potrebno je 800 l
kropiva po ha. Napomena: Osim ovih dviju vrsta titastih ui na
jabukama se mogu nai i druge vrste koje obino nije potrebno
suzbijati. Agrotehnike mjere: - odravanje umjerene bujnosti -
omoguavanje razvoja predatorskih grinja - unoenje predatorskih
grinja iz drugih vonjaka - paljiv izbor fungicida i insekticida
koji ne suzbijaju prirodne neprijatelje crvenog pauka Nain
suzbijanja: Osnovno naelo suzbijanja crvenog vonog pauka u
mineralno ulje
Bijelo ulje
2X
Crveni voni pauk Panonychus ulmi Priblino 0,4 mm veliki pauci sa
etiri para nogu siu na listovima, to uzrokuje da listovi poprime
bakrenastusmeu boju boju. tetnik ima 4 - 7 generacija. Prezimi u
obliku crvenih jaja veliine 0,1 mm na
mineralno ulje
Bijelo ulje, Crveno ulje, Plavo ulje
2X
klofentezin
Apollo 50 SC
1X
fenazakvin
Demitan
1-2X
23
izbojcima. Najvie jaja enka odloi u blizini pupova na
dvogodinjem drvu.
Hrasta grinja jabuke Aculus schlechtendali Hrasta grinja velika
je oko 0,15 mm, sie s obje strane listova mladih bujnih izbojaka.
Listovi se uvijaju prema gore i postaju krti. Ta grinja moe biti
tetna prije svega u mladim vonjacima, kad uzrokuje zastoj u rastu i
smanjenje rodnog drva. U mladim vonjacima ima velik utjecaj na
obojenost plodova. Najee se prenamnoi tijekom druge polovine ljeta.
Osjetljive sorte su Elstar i Jonagold, na kojima se grinje nasele i
na plodove, na kojima uzrokuju mreavost.
integriranoj proizvodnji jest odravanje ravnotee izmeu pauka i
njegovih prirodnih neprijatelja. Uporaba akaricida moe biti samo
pomo u izvanrednim situacijama . Korisne grinje lako se unose, ali
mora se paziti i da ih se ne uniti insekticidima irokog spektra.
Prirodna ravnotea uspostavljena je, ako je prisutna jedna
predatorska grinja na 10 - 20 jedinki crvenog vonog pauka. Dobro je
sprijeiti razvoj prve generacije. Ako se pregledom dvo-godinjih
granica nae vie od 1.000 jaja na duinski metar ima smisla provoditi
suzbijanje. Mogu se rabiti uljni pripravci ili kasnije tijekom
izlaenja liinki (krajem prve dekade travnja) klofentezin. Moe se
rabiti fenazakvin ili fenpiroksimat, kad je 35 - 50 % liinki prve
generacije izilo iz jaja.Tijekom vegetacije prag tetnosti odreuje
se prema broju pauka po listu. Kao praktian prag primjenjuje se
pravilo produkt 500. Po tom pravilu zadovoljen je prag kada umnoak
broja paukova po listu i broja dana do berbe vei od 500. Tako je
prag sredinom svibnja 5 paukova po listu, kada je do berbe
otprilike oko 110 dana i umnoak iznosi 550, to je vie od 500.
Agrotehnike mjere: - iste kao i za crvenog vonog pauka. Nain
suzbijanja: U starijim vonjacima ovu vrstu grinja nije potrebno
suzbijati. Njezina je prisutnost naprotiv dobrodola, jer u vrijeme
kad u vonjaku nema crvenog vonog pauka dobra su alternativna hrana
prirodnim neprijateljima. Suzbijanje se provodi u mladim vonjacima
ako je vie od 25 % izbojaka napadnuto. Zadnji rok suzbijanja
sredina je srpnja..
fenpiroksimat
Ortus 5 SC
1X
abamectin
Vertimec 018 EC, Kraft 18 EC
1X
heksitiazoks
Nissorun 10 EC
1X
spirodiklofen
Envidor SC 240
1X
ulje uljane repice
Prima
2X
etoksazol
Zoom 11 SC
1x
24
Muica ikarica lia jabuke Dasyneura mali Liinke muice ikarice ive
na vrnom liu izboja jabuke koje svojom ishranom uvijaju list prema
gore. Napadnuto lie pocrveni, otvrdne i gubi svoju funkciju. Liinke
tek izale iz jaja su bjelkaste, razvojem postaju ruiasto-crvene.
Muica ikarica tjekom godine ima 3 4 generacije. Liinke prve
generacije javljaju se nakon cvatnje jabuke.
Agrotehnike mjere: Odstranjivanjem i spaljivanjem napadnutih
listova zajedno s liinkama smanjuje se tetnost ali i pojava u
narednim generacijama .Nain suzbijanja: Muica ikarica prvenstveno
je tetna u mladim nasadima jabuke te u rasadnicima na sadnicama jer
sprjeava rast napadnutih izboja potrebnih za oblikovanje kronje.
Primjena insekticida za suzbijanje glavnih tetnika jabuke kao to je
jabuna osa pilatka, jabuni savija, lisne i titaste ui ima uinaki na
smanjenje populacije muice ikarice.
8.3 INTEGRIRANA ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMAMJERE
SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS Mrljavost lista i krastavost
ploda kruke Venturia pyrina Za razliku od krastavosti plodova
jabuka, napad na krukama je jai. Zaraze krastavou kruaka moe se
javiti od otvaranja pupa do kraja vegetacije na svim zelenim
nadzemnim organima i plodovima. Listovi starenjem bre postaju
otporni na zarazu, pa ne otpadaju tako brzo kao kod jabuka. Povrina
zaraenih plodova raspucava, te oni trunu i otpadaju. Zaraza
izbojaka vaan je izvor zaraze u rano proljee. Agrotehnike mjere:
izbor prozranih i sunanih poloaja prozranost kronje sadnja
tolerantnih sorata rezanje zaraenih izbojaka Kemijske mjere:
Pristup zatiti s fungicidima jest preventivi, a po potrebi
kurativni. Zaraza je kod kruaka u poetku vegetacije, prije cvatnje,
esto jaa nego kod jabuka. Za prvo prskanje tijekom bubrenja pupova
rabe se bakreni pripravci. Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja
obino su krai, a produavaju se u svibnju i najdui su u lipnju. Do
poetka cvatnje rabe se povrinski fungicidi, tijekom cvatnje pa do
kraja lipnja sistemini fungicidi. Razmaci izeu prskanja ovise o
vremenskim prilikama. Cu-sulfat Cu-oksid Cu-oksiklorid Modra
galica, Plavi kamen Nordox 75 WG Gypso GD, Kupropin, Cupro caffaro
50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG Champion, Champion 50 WG,
Blauvit, Champion tekui, Cuproline, Kocide DF Bordoka suspenzija
WP-20, Bordoka juha, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20
WPmanica, Bordoka juha 20 WP, Bordoka suspenzija S20 Cuprablau Z,
Cuprablau Z ultra Merpan 80 WDG, Stoper. Captan 50 WP, Merpan 50
WP, Captan WP 50 2-3X AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB MAX. BROJ PRSKANJA
U GODINI 3X
Cu-hidroksid
2X
Cu-hidroksid Ca-sulfat kompleks
3X
Cu-hidroksid Ca-klorid kompleks + cink sulfid kaptan
3X 3-5X
25
kapatn + penkonazol kapatn + trifloksistrobin mankozeb
Topas C 50 WP Zato plus Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb,
Star 80 WP, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor 80 WP, Mankokal,
Dithane DG neotec, Cadillac 80 WP Folpan50WP, Futura 50 WP Delan SC
750, Delan 500 SC Baycor WP 25 Dodin S-65, Chromodin S-65 Antracol
WP 70, Chromoneb S-70, upineb S-70
4X 3X 4X
folpet ditianon bitertanol dodine propineb
4X 5X 3X 3X
Trule plodova Monila fructigena
Gljiva uzrokuje trule plodova u vonjaku i u skladitu. Prezimi u
obliku micelija u zaraenim plodovima, tzv. mumijama. Na jainu
zaraze utjeu vremenski uvjeti i drugi imbenici koji oteuju plod.Rak
kore Nectria galligena
Agrotehnike mjere: - odstranjivanje mumija - prozrana i ne pre
gusta kronja - prorjeivanje plodova. Prije svega mora se smanjiti
mogunost oteivanja plodova na bilo koji naina (tetnici, ptice,
vjetar i dr.). Na trule u skladitu znatno utjeu oteenja prilikom
berbe i transporta te uvjeti prije skladitenja (promjene
temperature plodova i promjene vlanosti u ambalai). Agrotehnike
mjere:- sadnja zdravih sadnica - intenzivan rez zaraenih izbojaka -
uzgojni oblik s prozranom kronjom da se izbojci ne dodiruju -
izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi do smrzavanja
ciram
Biopol V
Bolest se vidi na povrini kore grana i debla u obliku rakastih
rana. Ako rana obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio se osui.
Infekcije s askosporama ili konidijama zbivaju
Rak kore uzrokuje najvie potekoa u planinskom
26
se tijekom itavog ljeta. Za zarazu je najvanije vrijeme tijekom
opadanja lia i intenzivnog rasta mladica do sredine svibnja.Rak
korijenovog vrata Phytophthora cacatorum
Glavno mjesto ulaza gljive jesu rane i raspukline na korijenovu
vratu. Starenjem vonjaka osjetljivost se poveava. Kora na zaraenom
mjestu postaje crvenkastoljubiasta i vlana. Gnjilo tkivo pjege ima
miris po bademovom ulju. Kada gnjiloa obuhvati stablo - biljka
propadne. Gljiva napada i korijenje sadnica i plodove (smea gnjiloa
plodova). Krukin pikac Gymnosporangium sabinae Do zaraze dolazi u
svibnju, prvi znakovi zaraze javljaju se u lipnju i srpnju na
listovima, vrlo rijetko i na plodovima. Na licu lista uoljive su
naranaste pjege, a na naliju lista karakteristine izrasline.
Tijekom srpnja jako zaraeno lie moe otpadati u veem broju
Bakterijska pale jezgriavog voa Erwinia amylovora Bakterijska pale
najopasnija je bolest kruaka. Zaraena stabla izgledaju kao opaljena
vatrom pa je po tome i bolest dobila ime. Zaraeno lie crne je boje
i izgleda kao opreno. Primarna zaraza najee se ostvaruje preko
cvijeta. irenju bakterije pogoduje visoka relativna
podruju (vii vlani poloaji). Kemijskim suzbijanjem ne moe se u
potpuno suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za njezin
razvoj. Vee rane nastale pri rezidbi ili dugim zahvatima
(maliranje, vezanje, ) potrebno je premazati. Agrotehnike mjere:
Vonjak se podie na prozranim, propusnim i dobro strukturiranim
tlima. Tlo treba drenirati tako da se ne zadrava oborinska voda na
povrini. Potrebno je sustavno suzbijati korove da je korjenov vrat
to krae vlaan. Odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene.
Oteenja debla koja nastaju tijekom obrade treba to vie smanjiti.
Zaraene plodove potrebno je odstraniti iz vonjaka. Mjere
suzbijanja: Najee nisu uspjene, osobito ne sa standardnim nainima
prskanja. Zaraena stabla potrebno je im prije iskriti. Pri
podsaivanju treba temeljito prozraiti tlo i dodati veliku koliinu
organskih gnojiva. Krukin pikac je vrsta koja ima dva domaina jedan
je kruka, a drugi borovica (Juniperus sabinae). Najvanija
agrotehnika mjera kojom se moe sprijeiti pojava krukinog pikca je
krenje borovica u blizini nasada. Sredstva za zatitu od krastavosti
kruaka uinkovita su u protiv krukinog pikca, a primjenjuju se u
vrijeme kada dolazi do zaraze ovom bolesti, pa posebna prskanja
nisu potrebna.
Agrotehnike mjere: - zdrav sadni materijal - mehaniko
odstranjivanje zaraenih izbojaka 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog
u zdravo, a odrezane izbojke spaliti - pri rezidbi alat (kare,
pile) treba dezinficirati - ako je stablo potpuno zaraeno potrebno
ga je iskriti i spaliti.
27
vlaga zraka i temperature vie od 18 C. Prenosi se kiom, kukcima
i sadnim materijalom. Jabuni savija Laspeyresia pomonella Gusjenice
jabunog savijaa oteuju plodove. Jabuni savija ima dvije generacije
godinje. Leptiri lete od kraja travnja do sredine rujna. Gusjenice
su aktivne od sredine svibnja do zavretka listopada. Jabuni savija
prezimi kao gusjenica u zapretku u raspuklinama kore. Gusjenice se
ubuuju u plodove odmah nakon izlaska iz jaja. Prije nego krene
prema sjemenim zamecima gusjenica napravi spiralan hodnik. S
poveanjem nadmorske visine i padanjem srednje dnevne temperature
slabe uvjeti za razvoj jabunog savijaa.
Agrotehnike mjere: - prorjeivanje plodova - odstranjivanje
oteenih plodova - obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i
unitavanje zapredenih gusjenica. Kemijske mjere: Jabuni savija je
tetnik koji se pojavljuje u vonjacima redovito u velikim
populacijama te zahtjeva viekratna tretiranja insekticidima. Samo
preciznim praenjem pojave i intenziteta napada ovog tetnika
sprjeavamo nastanak velikih teta, s jedne strane, i izbjegavamo
prekomjerna tretiranja insekticidima, s druge strane Cilj pri
suzbijanju jabunog savijaa jest upotreba insekticida najvie etiri
puta tijekom vegetacije. U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s
velikim populacijama leptira koji esto nemaju prekid izmeu dviju
generacija i djelominom rezistentnou na neke insekticide takav
pristup u zatiti jabuka ne zadovoljava potpuno. Unato tome, ne
smijemo lakomisleno poveati broj prskanja. Pri svakom suzbijanju
potrebno je upotrijebiti insekticid iz druge kemijske skupine.
Naalost izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj
potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka. Insekticide
rabimo na osnovi preporuka savjetodavne slube, na osnovi ulova na
feromonske klopke, analize sume efektivnih temperatura, analize
srednjih temperatura u poslijepodnevnim satima i na osnovi broja
oteenih plodova. Za prag tetnosti prve generacije uzimamo 2 %
oteenih crvljivih plodova, za drugu 1 % oteenih plodova. U zadnjim
godinama let leptira poinje ve krajem travnja i traje jo i tijekom
rujna. Zbog toga je vrijeme suzbijanja znatno produeno. Teko je
odrediti optimalne rokove za suzbijanje samo na temelju ulova
leptira. Prag
tiakloprid
Calypso SC 480
2X
lufenuron
Match 50 EC
1-2X
tebufenozid
Mimic
2X
klorpirifos-metil
Reldan 40 EC, Lino, Rely 40
2X
teflubenzuron
Nomolt SC
2X
fenoksikarb
Insegar 25 WP
2X
klorpirifos-etil
Pyrinex 250 ME
2X
metoksifenozid
Runner 240 SC
2x
28
ulova po feromonskoj klopki uzimamo 3 5 leptira, ovisno o
rodnosti vonjaka. Regulatore razvoja upotrebljavamo kad suma
efektivnih temperatura (prag 10 C) mjerena od kritinog ulova
leptira na feromonsku klopku dosegne 75 - 85 C, a kontaktne
insekticide pri sumi 90 C. Slijedea tretiranja ovise o letu leptira
perzistentnosti insekticida i oborinama. Za prskanje protiv jabunog
savijaa potrebno je rabiti najmanje 400 l kropiva po hektaru, prska
se po mogunosti pri visokoj vlazi zraka i temperaturama niim od 20
oC. Napomene: Pri analizi oteenih plodova - tete od jabunog savijaa
moraju biti razdvojene od teta koje uzrokuju drugi tetnici. tete se
mogu lako zamijeniti sa tetama od breskvina savijaa i kukuruznog
moljca. Breskvin savija vrlo esto tijekom zadnje dekade kolovoza i
prve dekade rujna uzrokuje crvljivost plodova jabuka. Ako se napad
ponavlja vie godina insekticide je potrebno upotrijebiti najkasnije
sukladno karenci. Krukina osica Hoplocampa brevis Osice zapoinju
letjeti neposredno pred poetak cvatnje sorte. Jaja ulau u aku
cvijeta. Pagusjenice osice izgrizaju tkivo tek zametnutih plodova.
Jae su napadnute sorte koje kasnije cvatu. Pagusjenice prezime u
tlu, zakukulje se tek krajem zime. tetnik ima jednu generaciju
godinje. Agrotehnike mjere: - plitka obrada tla ispod stabala uniti
dio pagusjenica, koje se nalaze u tlu masovni ulov osica na velik
broj bijelih ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju osica.
Mjere suzbijanja: Kritini broj odreuje se na osnovi ulova osica na
bijelim ljepljivim ploama. Ploe se postave sedam dana prije poetka
cvatnje (priblino 1 plou dimenzije 0,2 0,3 m po ha) u gornju treinu
kronje da budu dobro vidljive. S obzirom da je napad osica u
vonjaku najee jako neravnomjeran i da jaina napada ne mora biti u
skladu s ulovom na ploama, potrebno je obavljati pregled odloenih
jaja i za suzbijanje se odluiti kada se odloena jaja ili oteenja
nau na vie od 3 % plodova. Ako je oplodnja bila slaba, prag odluke
moe biti i nii.
29
Krukina pepeljasta u Dysaphis piri Smea krukina u Melanaphis
pyraria Krukina u ikarica Anuraphis farfare Jabuna zelena u Aphis
pomi Ui sisanjem na izbojcima, granicama, cvjetnim rosetama i
plodovima uzrokuju zastoj u rastu, izoblienje izbojaka i plodova.
Izluivanjem medne rose oneiste dodatno plodove. Ui prezime u obliku
crnih jaja veliine 0,5 mm odloenih na izbojcima. Najtetnija je
jabuna pepeljasta u, koja svojim izluinama uzrokuje deformacije
plodova, koji se ne razvijaju i ne dozrijevaju.
Agrotehnike mjere: -umjeren rast i izbalansirana gnojidba, -
ouvanje prirodnih neprijatelja, -suzbijanje korova koji su ljetni
domaini lisnih uiju, -unoenje prirodnih neprijatelja. Kemijske
mjere: Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Kritini broj je 25 jaja na
duni metar. Prije cvatnje i neposredno nakon cvatnje prati se
brojnost populacije i s obzirom na prag tetnosti odluuje se za
suzbijanje. Neposredno tretiranje provodi se najvie dva puta
godinje, inae se regulacija populacije ostavlja prirodnim
neprijateljima (osice najeznice, boje ovice, mreokrilka,
predatorske stjenice, i dr.). Prag tetnosti izraava se u postotku
napadnutih izbojaka ili broju kolonija na sto izbojaka. Visina
praga prilagoava se vremenu pojave i bujnosti voaka. U bujnim
vonjacima tolerira se vii prag tetnosti. Poslije cvatnje za zelenu
jabunu u iznosi 8 10 kolonija na 100 izbojaka, za pepeljastu u 1 -
2 kolonije..a za u ikaricu vie od 5 napadnutih listova na 100
pregledanih . Prednost pri suzbijanju daje se specifinim aficidima
koji nemaju negativno djelovanje na prirodne neprijatelje.
tiametoksam klorpirifos-metil tiakloprid imidakloprid
Actara 25 WG Reldan 40 EC, Lino, Rely 40 Calypso SC 480 Confidor
SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali,
Congo Pirimor 50 WG Finish E-48, Pirifos EC
2X 2X 2X 2X
pirimikarb klorpirifos
3X
Krukina buha Cacopsylla pyri Odrasle buhe i njihove liinke siu
na granicama, listovima i plodovima. Buhe izluuju puno medene rose,
koja oneisti plodove i tako dodatno smanjuju njihovu trinu
vrijednost.
Agrotehnike mjere: - sve mjere koje smanjuju bujan rast kruaka
(uravnoteena gnojidba i rezidba) znaajno smanjuju mogunosti za
razvoj krukine buhe - ljetna rezidba izboja na kojima ive liinke
krukine buhe. Kemijske mjere: . Suzbijanje krukine buhe sloeno je i
to zbog njene otpornosti na mnoge insekticide, ali i obilnog
teflubenzuron
Nomolt SC
2X
novoluron
Rimon 10 EC
2X
Abamectin
Kraft 18 EC
1X
30
Velika krukina buha Cacopsylla pyrisuga ini slinu tetu kao obina
krukina buha. Opseg tete je daleko manji jer ima samo jednu
generaciju godinje. tetna je prije svega u mladim nasadima gdje
deformira i iprjeava rast izbojaka i time rodnog drva. Izluivanje
medene rose nije tako obilno kao kod krukine buhe. Krukin cvjetar
Anthonomus piri Za razliku od jabunog cvjetara liinke tog kukca
izjedu pupove ve tijekom zime ili u rano proljee a ne
izluivanja medne rose koja umanjuje uinkovitost insekticida.
Samo preciznim praenjem pojave i intenziteta napada krukine buhe
kao i poznavanjem nazone populacije prirodnih neprijatelja (npr.
predatorske stjenice, bubamare, mreokrilke) koji utjeu na smanjenje
populacije buhe, sprjeavamo nastanak velikih teta..Vano je da
uspjeno zaustavimo razvoj prve generacije protiv koje poduzimamo
mjere kada brojnost tetnika prijee prag tetnosti. Kasnije odravanje
ravnotee prepustimo prirodnim neprijateljima grabeljivim stjenicama
(npr. stjenice roda Anthocoris) i drugim prirodnim neprijateljima.
Ako prije pupanja metodom otresanja uhvatimo vie od 100 prezimjelih
enki, kemijsko suzbijanje ima smisla. Opasnost da pri tome
suzbijemo prirodne neprijatelje je tada mala. Suzbijanje liinki
mora se obaviti u mlaim razvojnim stadijima, tj. u stadiju mladih
liinki nakon to su izale iz jaja i prije obilnijeg luenja medne
rose Izbor pripravaka za suzbijanje drugih tetoina mora biti
prilagoen buhi i njenim prirodnim neprijateljima, inae se buha
prerazmnoi. Cilj kod suzbijanja je da insekticide protiv buhe
namjenski rabimo. Kod suzbijanja savijaa i lisnih ui suzbijamo je
posredno. Prednost dajemo uporabi inhibitora razvoja kukaca. Ako
populacija izmakne kontroli moemo upotrijebiti abamektin.
Agrotehnike mjere: Isto kao kod krukine buhe. Mjere suzbijanja:
Suzbijanje je potrebno jedino u mladim nasadima. Moe se pojaviti
neto kasnije od krukine buhe, zato je kod ranih prskanja ne
suzbijemo potpuno. Ako je potrebno moemo protiv nje u svibnju
rabiti iste pripravke kao kod krukine buhe. Prag tetnosti u mladom
nasadu je vie od 15% napadnutih izbojaka. Kemijske mjere: Isto kao
kod krukine buhe. Agrotehnike mjere: Izrezivanje i spaljivanje
granica s napadnutim pupovima prije nego to liinka zavri svoj
razvoj. Mjere suzbijanja: U veini sluajeva suzbijanje tog tetnika
nije potrebno. Suzbijamo ga samo iznimno ako se jak
2x
tiametoksam
Actara 25 WG
klorpirifos
Finish E-48, Pirifos EC
klorpirifos
Finish E-48, Pirifos EC
31
u cvatnji. Jai napadi mogu je u nasadima koji su u blizini ume.
Ponekad napadnuti pupovi izgledaju kao pupovi zaraeni bakterijskom
palei. Kalifornijska titasta u Quadriaspidiotus perniciosus Jabuna
koma u Lepidosaphes ulmi Liinke i imaga kalifornijske titaste ui
siu na izbojcima tijekom itave godine. Za jakog napada siu i na
plodovima, gdje na mjestu sisanja oko tita nastaje crveni prsten.
Izboji se sue, a kambijski sloj pod korom postaje crvenkast do
ljubiast. Kalifornijska titasta u prezimi kao liinka, a jabuna koma
u u obliku jaja, koja su skrivena ispod tita odrasle enke. tit
jabune koma ui ima oblik zareza. Crveni voni pauk Panonychus ulmi
Priblino 0,4 mm veliki pauci sa etiri para nogu siu na listovima,
to uzrokuje da listovi poprime bakrenastusmeu boju. tetnik ima 4 -
7 generacija. Prezimi u obliku crvenih jaja veliine 0,1 mm na
izbojcima. Najvie jaja enka odloi u blizini pupova na dvogodinjem
drvu.
napad pojavi vie godina uzastopce. Prag tetnosti je premaen ako
na jesen krajem rujna poslije berbe kruaka primijetimo ubode enki
na vie od 30% pupova. Agrotehnike mjere: - sadnja sadnica na kojima
nema ui - rezanje zaraenih izbojaka - unoenje parazitskih osica -
uzgoj u vonjacima tako da se ne dodiruju kronje susjednih stabala -
struganje debla na kojima prezimljuju liinke NAPOMENA: Osim ovih
dviju vrsta titastih ui na jabukama se mogu nai i druge vrste koje
obino nije potrebno suzbijati. mineralno ulje Bijelo ulje 2X
Agrotehnike mjere: - odravanje umjerene bujnosti - omoguavanje
razvoja predatorskih grinja - unoenje predatorskih grinja iz drugih
vonjaka - paljiv izbor fungicida i insekticida koji ne suzbijaju
prirodne neprijatelje crvenog pauka. Nain suzbijanja: Pojava
crvenog vonog pauka na krukama nije esta. Osnovno naelo suzbijanja
crvenog vonog pauka u integriranoj proizvodnji jest odravanje
ravnotee izmeu pauka i njegovih prirodnih neprijatelja. Korisne
grinje lako se unose, ali mora se paziti i da ih se ne uniti
insekticidima irokog spektra. Prirodna ravnotea uspostavljena je,
ako je prisutna jedna predatorska grinja na 10 - 20 jedinki crvenog
vonog pauka. Dobro je sprijeiti razvoj prve generacije. Pragovi
tetnosti isti su kao kod jabuka Agrotehnike mjere: Iste kao i za
crvenog vonog pauka.
mineralno ulje klofentezin fenazakvin abamectin spirodiklofen
ulje uljane repice etoksazol
Bijelo ulje Apollo 50 SC Demitan Vertimec 018 EC, Kraft 18 EC
Envidor SC 240 Prima Zoom 11 SC
2X 1X 1-2X 1X 1X 2X 1x
Krukina grinja ikarica Eriophyes pyri
32
Hrasta grinja kruke Epitrimerus pyri Hrasta grinja sie s obje
strane listova mladih bujnih izbojaka.Listovi postaju hrasti i
krti. Ta grinja moe biti tetna prije svega u mladim vonjacima, kad
uzrokuje zastoj u rastu. Najee se prenamnoi tijekom druge polovine
ljeta kada grinje nasele i na plodove, na kojima uzrokuju mreavost.
Grinja ikarica uzrokuje formiranje mjehurastih iki zbog kojih lie
otpadne prije vremena. Plodove obino ne napada Mali mrazovac
Operophtera brumata
Nain suzbijanja: Te dvije grinje posebno ne suzbijamo, na njih
posredno utjeemo kod suzbijanja drugih vrsta.
metoksifenozid
Runner 240 SC
2x
8.4 INTEGRIRANA ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMAMJERE
SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS Roga ljive (Taphrina pruni)
Prepoznaje se po deformiranim plodovima koji su 2 - 3 puta vei od
zdravih i izgledaju poput "rogaa". Kasnije rogai pocrne i osue se
te otpadnu ili ostanu visjeti na stablu. Naranasta pjegavost lia
ljive (plamenjaa) (Polystigma rubrum) Na listovima se pojavljuju
ute, a kasnije utocrvene pjege. Jak napad plamenjae moe uzrokovati
prijevremeno opadanje listova Kemijske mjere: Prvo preventivno
prskanje provodi se rano u proljee poetkom pupanja (faza B - C),
kada su pupovi ve dobro nabubrili. Prednost se daje proizvodima na
osnovi bakra. AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB MAX. BROJ PRSKANJA U
GODINI
Kemijske mjere: Prvo prskanje protiv plamenjae provodi se odmah
nakon cvatnje.
kaptan folpet mankozeb
Stoper , Captan 50 , Merpan 50 WP, Captan WP 50 Folpan 50 WP,
Futura 50 WP Caiman WP, Crittox MZ 80, Dithane M-45, Mankokal
3X 4X 3X
33
upljikavost lista (Stigmina carpophila) Na listovima, mladicama
i plodovima nalaze se okruglaste do ovalne crveno-smee pjege
obrubljene tamnijim rubom. Na listovima ispada unutarnji dio pjege
pa oni postaju upljikavi. Zaraeni plodovi mogu biti deformirani,
lue smolu, koa plodova puca. Zaraene se mladice sue.
Agrotehnike mjere - ograniiti gnojidbu duikom, - ukloniti i
spaliti zaraene grane. Kemijske mjere Prskanje provesti nakon
opadanja lia proizvodima na osnovi bakra. Ako je zaraza jaka,
prskati nakon cvatnje organskim fungicidima. Napomena; Sredstva na
osnovi bakra imaju postrano djelovanje i na roga ljive.
bakreni sulfat bakreni oksiklorid
Modra galica, Plavi kamen Bakreno vapno WP 50, Gypso GD,
Kupropin, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram Bordoka
suspenzija WP-20, Bordoka juha 20, Bordoka juha caffaro 20 WP,
Bordoka juha 20 WP manica, Bordoka suspenzija S-20 Cuprablau-Z,
Cuprablau-Z ultra Stoper WP, Captan 50 WP, Merpan 50 WP, Captan WP
50 Delan SC 750
3x 2X
bakreni hidroksid Ca-sulfat kompleks
bakreni hidroksid Ca-klorid kompleks + Zn-sulfid kaptan
ditianon
3X 3X 6X
Monilija (Monilinia laxa) Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji
se sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na kojima se pojavljuju
rane koje smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo
putem rana.
Agrotehnike mjere: Jako osjetljive sorte ljiva ne treba saditi
na vlane i neprozrane poloaje. Potrebno je izbalansirati gnojidbu
duikom. Treba orezati zaraene izbojke i odstraniti ih iz nasada.
Prilikom zimske rezidbe odstranjuju se sve mumije plodova iz
prethodne sezone. Kemijske mjere: Kod osjetljivih sorata, npr.
Stanley, spomenuta gljiva uzrokuje trule cvjetova i odumiranje
jednogodinjih izbojaka zajedno sa cvjetovima. Samo jako osjetljive
sorte tretiraju se jednim od navedenih proizvoda u poetku cvatnje,
kad je otvoreno do 10 % cvjetova. Ako je tijekom cvatnje kiovito
vrijeme takve se sorte prskaju jo jednom, kada poinju otpadati
latice.
tebukonazol
Folicur EW 250, Foliar 250, Folicur WP 25 Bavistin FL, Zino
2x
karbendazim
fenheksamid
Teldor SC 500
3x
boskalid+piraklostrobin
Signum
3x
prokloraz
Octave 50 WP
2x
fludioksonil
Switch 6,25 WG
2x
34
Trule plodova (Monilinia fructigena, M. laxa) Zaraza plodova
ostvaruje se iskljuivo putem rana. Rane na plodovima mogu nastati
pucanjem, mehanikim oteenjima ili oteenjima od insekata i ptica.
arka ljive (Plum Pox Potyvirus) Najopasnija virusna bolest ljive,
posebno u sorte Bistrica. Tipini svijetli prstenasti znakovi zaraze
uoavaju se na listovima i sjemenci ljiva te na plodovima koji se
smeuraju i imaju gorki okus. ljivina u uvijalica, (Brachycaudus
helichrysi) ljivina u uvijalica uzrokuje uvijanje listova i
ograniava rast izbojaka. ljivina zelena u (Hyalopterus pruni)
ljivina zelena u stvara velike kolonije na donjoj strani listova i
izluuje obilato mednu rosu. ljivina velika u (Brachycaudus cardui)
jivina velika u izaziva kovranje lia, zastoj izboja u rastu i
oteenja mladih plodova. ljivin savija (Cydia funebrana) Gusjenice
savijaa hrane se tkivom
Kemijske mjere Tretiranje provesti 5 - 6 tjedana nakon cvatnje.
Prskanje ponoviti nakon 15 - 20 dana.
folpet fenheksamid fludioksonil
Folpan WP-50, Futura 50 WP Teldor SC 500 Switch 6,25 WG
4x 3x 2x
Agrotehnike mjere Osnovna preventivna mjera je sadnja sadnog
materijala nezaraenog arkom ljive. Ako je mogue treba poduzeti
preventivu prostornu izolaciju izmeu postojeih nasada kotiavog voa
i novih nasada. Sadnja tolerantnih sorata. Suzbijanje lisnih,
titastih ui i drugih vektora virusa. Prag tetnosti Vie od 5 %
izbojaka napadnutih uima. Napomena; Suzbijanje je opravdano samo
ako je brojnost vea od praga tetnosti. Najpogodnije vrijeme za
pregled i suzbijanje jest nakon cvatnje. pirimikarb flonikamid
klorpirifos tiakloprid Pirimor 50 WG Teppeki 50 WG Finish E-48,
Pirifos EC Calypso SC 480 2X 3X
ljivin savija po ivotnom ciklusu vrlo je slian jabunom savijau i
pojavljuje se manje vie istovremeno. Prva generacija leptira leti
tijekom svibnja i poetkom lipnja i uzrokuje crvljivost ljiva
fenoksikarb
Insegar 25 WP
35
ploda i izazivaju tzv. crvljivost plodova
tijekom lipnja, ali ne uzrokuje vee tete, zato se obino suzbija
prva generacija. Znaajnija je druga generacija. Leptiri lete od
sredine srpnja do kraja kolovoza i uzrokuju tzv. crvljivost
plodova. Prag tetnosti: Od 5 do 10 ulovljenih leptira na feromonske
mamce tjedno NAPOMENA: Pri svakom suzbijanju potrebno je rabiti
insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost, izbor dostupnih
proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje
optimalan izbor pripravka.
Mali mrazovac (Operophtera brumata) Gusjenica izgriza cvjetne i
lisne pupove.
Prag tetnosti : Vie od 5 % napadnutih izboja.
uta ljivina osica i (Hoplocampa flava) crna ljivina osica
(Hoplocampa minuta) Liinke osica ubuuju se u zametnute plodie i
izgrizaju sjemenku pa plodii opadaju.
Tjedan dana prije cvatnje u nasad se objese ljepljive ploe.
Rabimo bijele ljepljive ploe (35 x 20 cm). Ploe pregledamo
neposredno nakon cvatnje. Suzbijamo je ako je prekoraen prag
tetnosti, kada otpadne veina latica (precvjetavanje). ljivine osice
uzrokuju tzv. ranu crvljivost plodova. Prljavo bijele pagusjenice
nalazimo u plodovima ve kada su veliine omanjeg ljenjaka. Prag
tetnosti: Vie od 30 ulovljenih osica na bijele ljepljive ploe.
Tripsi (Thrips spp.) Tripsi sisanjem na plodnici oteuju koicu
ploda. Jako oteeni plodovi ostaju maleni i deformirani, a na manje
oteenim plodovima stvara se plutasto tkivo i smanjuje se trna
vrijednost plodova.
36
ljivina titasta u (Eulecanium corni) titaste ui siu biljne
sokove i na taj nain iscrpljuju stabla. Obilno izluuju mednu
rosu
Kemijske mjere Kemijsko suzbijanje opravdano je samo ako se
tetnici prenamnoe. Optimalno vrijeme za njihovo suzbijanje jest u
fazi pupanja. Napomena: Mineralna ulja rabe se dok su pupovi jo
zatvoreni ili u smanjenim dozama tijekom vegetacije. Ako se
dosljedno potuju naela integrirane zatite, crveni voni pauk rijetko
se kada prenamnoi. Tijekom svibnja i u lipnju svakih 14 dana treba
pregledati vonjak na prisutnost tetnika, da on svojom pojavom ne
iznenadi u vrijeme kada se zbog karence akaricidi vie ne mogu
rabiti.
mineralno ulje
Bijelo ulje, Crveno ulje, Plavo ulje
2X
Crveni voni pauk (Panonychus ulmi) Pauci siu na naliju listova.
Lice listova ljive poprima srebrnkastu boju.
8.5 INTEGRIRANA ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH
ORGANIZAMAMJERE SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS upljikavost lista
Stigmina carpophila Prvi znakovi zaraze na listovima su okrugle
tamno crvene pjege obrubljene klorotinim prstenom. Kasnije sredina
pjege posmei, tkivo u okviru pjege nekrotizira i na kraju
nekrotizirano tkivo ispada. Na mjestu pjege ostaju okrugle rupice,
pa lie izgleda upljikavo. Na mladicama primjeuju se crvene pjege
koje se ire, a tkivo ispod ranice nekrotizira Agrotehnike mjere:
Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Ljetnom rezidbom
poveavamo prozranost kronje i reduciramo bujnost rasta. Kemijsko
suzbijanje: Protiv upljikavosti lista prskamo ve u jesen neposredno
nakon otpadanja listova, ili tijekom zime u feno-fazi B. Prednost
dajemo proizvodima na osnovi bakra.U kinim godinama je potrebna
dodatna zatita u feno-fazama H-I kaptanom. Protiv upljikavosti
lista najee je potrebno prskati, ovisno o koliini oborina i nakon
berbe. U to vrijeme bakreni sulfat bakreni oksiklorid Modra galica,
Plavi kamen Bakreno vapno WP 50, Gypso GD, Kupropin, Cupro caffaro
50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram Champion, Blauvit, Champion
tekui, Cuproline, Bordoka juha 20, Bordoka juha caffaro 20 WP,
Bordoka juha 20 WP manica, Bordoka juha 20 WP, AKTIVNA TVAR
PRIPRAVAK SZB MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI 3X 2X
bakreni hidroksid bakreni hidroksid Ca-sulfat kompleks
2-3X
37
pa se stvaraju rak rane. Na stapkama plodova (slika ) primjeuju
se crvene pjege koje se ire isto kao i na mladicama. Na zaraenim
plodovima (slika ) pojavljuju se pjege tamnog ruba, a svjetlije
sredine.
zatita se uklapa u mjere suzbijanja koziavosti lista vinje i
trenje (Blumeriella jaapii). Napomena; Bakrene pripravke rabiti do
2 puta u sezoni. Kaptan rabiti 1puta u sezoni dok se plodovi ne
svuku.
Bordoka suspenzija, Bordoka suspenzija S-20 ditianon bakreni
hidroksid Ca-klorid kompleks kaptan Delan SC 750 Cuprablau
Z,CuprablauZultr Stoper, Captan 50, Merpan 50 WP, Captan WP 50
Teldor SC 500 Folicur WP 25 Teldor SC 500 Signum Switch 6,25 WG 2x
6X 3X 2-3X 3x 2X
Siva plijesan Botrytis cinerea Suenje granica i trule plodova
(monilija) Monilinia laxa, M. fructigena Zaraza se primjeuje na
cvjetovima koji se sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na
kojima se pojavljuju rane koje smole i sue se. Zaraza plodova
ostvaruje se iskljuivo putem rana. Rane na plodovima mogu nastati
uslijed pucanja, mehanikih oteenja ili oteenja od insekata i ptica.
Agrotehnike mjere: Vinje i trenje potrebno je saditi na prozranim
poloajima. Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Zaraene
izboje odreemo i odstranimo iz nasada. Vinje i trenje potrebno je
obrati temeljito kako se gljiva ne bi zadrala na stablima u obliku
mumija. Pucanje i trule kao posljedicu moemo sprijeiti pokrivanjem
nasada u asu zriobe treanja. Kemijske mjere: Vinje i jako
osjetljive sorte treanja prskamo jednim od navedenih proizvoda na
poetku cvatnje, kada je otvoreno oko 10 % cvjetova. Ako je tijekom
cvatnje kiovito vrijeme, prskamo jo jedan puta kada latice ponu
otpadati ili prije prognoziranih oborina. Napomena: Karenca za
fenheksamid, ako se koristi u sprijeavanju trulei plodova je 2
dana.
fenheksamid tebukonazol fenheksamid boskalid fludioksonil
Koziavost lia vinje i trenje Blumeriella jaapii, Phleoeosporella
padi Znakovi zaraze nalaze se na listovima, rjee na peteljkama
listova, stapkama plodova, plodovima i mladicama. Pjege na licu
lista nisu
bitertanol Redovito jesensko ili rano proljetno prskanje protiv
upljikavosti lista smanjuje i pojavu koziavosti vinje. Dodatna 2 -
3 prskanja obavimo poslije berbe vianja ili treanja. Protiv bolesti
poinjemo s prskanjem im se pojave prvi znaci bolesti. To je obino
poslije berbe, posebno ako je ljeto kiovito. Pri tome pratimo
vremensku prokloraz mankozeb
Baycor WP 25 Octave 50 WP Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb,
Star 80 WP, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor 80 WP,
3X 2X 3X
38
otro omeene, prvo su crvenolubiaste, a kasnije tamno-smee. Na
naliju lista pjege su omeene lisnim ilama. Pjege se prvo javljaju
na rubovima listova, a kasnije na itavoj plojci
prognozu i prskamo prije najavljenih oborina. Osjetljive sorte
vianja moramo ponekad prskati i prije berbe obino se vrijeme
prskanja poklapa sa prskanjem protiv muhe. Ako je to po iskustvima
iz prijanjih godina nuno potrebno, prskamo po zavretku cvatnje, do
vremena, kada su plodovi veliki kao zrno graha.
Cadillac 80 WP, Mankokal, Dithane DG Neotec dodine bakreni
hidroksid Dodine S-65, Chromodin S-65 Cuproline 3X 2X
Crna trenjina u Myzus cerasi Na mladim izbojima i vrnom liu
stvara brojne kolonije. Lie se kovra, a ui izluuju obilje medne
rose.
Suzbijanje je opravdano samo ako, je prekoraen prag tetnosti.
Najpogodnije vrijeme za pregled i suzbijanje je neposredno poslije
cvatnje. Prag tetnosti: 3 % napadnutih izbojaka poslije cvatnje
Navedene pripravke smijemo koristiti najvie jedan put tijekom
vegetacije.
tiakloprid
Calypso SC 480
2X
klorpirifos
Finish E-48, Pirifosc EC
Trenjina muha Rhagoletis cerasi Odlae jaja u plodove kada oni
poinju mijenjati boju i postaju meki. Najee se u plodu razvije samo
jedna liinka. Na mjestu uboda, plod omeka, mijenja boju i podloan
je truljenju.
U integriranoj proizvodnji obavezno je praenje leta trenjine
muhe pomou utih ljepljivih ploa. Ploe postavljamo, pred promjenu
boje treanja. tetnika suzbijamo samo, ako je brojnost vea od praga
tetnosti. *Koristiti samo jedan puta tijekom vegetacije. Najvia
dozvojena koncentracija sredstva je 0,0375 %. Djeluje i protiv crne
trenjine ui. Prag tetnosti: Jedna muha na dvije ploe do faze, kada
trenje ponu mjenjati boju iz zelene u crvenu. Kod ranijih sorata
treanja trenjinu muhu nije potrebno suzbijati. Mehanike mjere:
Prije prvih jesenskih mrazeva stabla obavijamo irokom ljepljivom
trakom koja sprijei enke malog mrazovca da se popne na drvo i tamo
poloi jaja. Prag tetnosti: Vie od 5 % napadnutih izbojaka.
acetampirid
Mospilan
2X
Mali mrazovac Operophtera brumata i drugi savijai lista
39
ilogriz Capnodis tenebrionis tete rade odrasli kukci i liinke.
Odrasli kukci izgrizaju pupove, listove i mlade izbojke. Liinke
ilogriza ubuuju se u krojenje i korijenov vrat gdje se intenzivno
hrane. titaste ui titaste ui siu sokove uslijed ega voka slabi,
daje manji prirod, a nakon viegodinjeg napada mogu se osuiti cijela
stabla. Neke vrste lue mednu rosu koja ini dodatne tete uslijed
naseljavanja aavice
Agrotehnike mjere: U vonjacima je potrebno provoditi
navodnjavanje. Osim toga, potrebna je meuredna obrada i obrada tla
u redovima, posebno u razdoblju odlaganja jaja (lipanj - srpanj).
Pri takvoj obradi unitavaju se i korovi koji slue enkama kao
sklonite pri odlaganju jaja. Trenjom stabala i skupljanjem kukaca u
jutarnjim satima moe se smanjiti populacija tetnika. Rijetko kada
je potrebno suzbijanje titastih ui na vinjama i trenjama. Spomenuta
sredstva koristimo samo, ako se pri zimskom pregledu izbojaka
ustanovili jai napad. Napomena: Mineralna ulja rabimo, dok su
pupovi jo zatvoreni. U nekim zemljama EU registrirani su i
pripravci na osnovi diazinona (K = 21 dan). mineralno ulje Bijelo
ulje 2X
8.6 INTEGRIRANA ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMAMJERE
SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS Monilija Monilinia laxa, M.
fructigena Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se sue. Iz
cvijeta gljiva se iri u izbojke na kojima se pojavljuju rane koje
smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana.
Agrotehnike mjere Marelice se sade na prozrane poloaje. Potrebno je
izbalansirati gnojidbu duikom. Zaraene izbojke treba orezati i
odstraniti iz nasada. Marelice se temeljito oberu, da se gljiva ne
odrava u obliku mumija na stablima. Mumificirani plodovi izvor su
zaraze u iduoj godini. boskalid Signum AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB
MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI
40
Dio zaraenih plodova smeura se, osui i ostane na voki, a dio
pada na tlo. Monilinia fructigena rijetko zarazi plod, a i tada
napad nije jak
Kemijske mjere Marelice se tretiraju jednim od navedenih
proizvoda u poetku cvatnje, kad je otvoreno priblino 10 % cvjetova.
Drugi se put prska kada poinju otpadati latice ili prije
prognozirane kie. Ako je tijekom cvatnje kiovito vrijeme, drugo
prskanje svakako treba provesti, jer se u protivnom prinos znatno
smanjuje. Agrotehnike mjere Potrebno je izbalansirati gnojidbu
duikom. Ljetnom rezidbom poveava se prozranost kronje i reducira
bujnost rasta. Zaraeni izbojci izreu se i odstrane iz nasada.
fludioksonil
Switch 6,25 WG
2x
upljikavost lista Stigmina carpophila, Clasterosporium
carpophilum Na listovima mladicama i plodovima nalaze se okruglaste
do ovalne crveno-smee pjege obrubljene tamnijim rubom. Unutarnji
dio pjege lista ispada pa oni postaju upljikavi. Zaraeni plodovi
mogu biti deformirani, lue smolu, koa plodova puca. Zaraene se
mladice sue. Krastavost breskve na marelici Venturia carpophila U
vlanim godinama moe se krastavost breskve jae pojaviti i na
marelicama. Uzrokuje povrinsku krastavost, a kasnije i plutavost
p