5\. Zoogeografija slatkovodnih riba

Zoogeografija slatkovodnih riba

• jedna od najfascinantnijih i najviše frustrirajućih disciplina u ihtiologiji

• potrebna znanja o ekologiji, fiziologiji, sistematici i paleontologiji te geologiji i biogeografiji

• većina tih potrebnih informacija je nepotpuna i fragmentarna • cilj pronaći i objasniti uzorke u rasprostranjenosti riba svijeta

• nalazimo dva tipa riba u slatkim vodama: eurihaline morske ribe (morske, ali mogu dugo vremena boraviti u slatkoj vodi (morski pas bik i pilan npr.) obligatne slatkovodne ribe (provode barem dio životnog ciklusa u slatkoj vodi)

Zoogeografija slatkovodnih riba

Pristis pectinata

obligatne slatkovodne ribe možemo podijeliti na one koje se ne mogu širiti morem i one koje se mogu širiti morem rasprostranjenost slatkovodnih riba koje se ne mogu širiti morem objašnjavamo kombinacijom aktivnog kretanja (spojenim vodenim tijelima) i viakrijantnim događajima (geološki događaji) rasprostranjenost slatkovodnih riba koje se mogu širiti morem objašnjavamo upravo tako mogu se podijeliti na diadromne i slatkovodne predstavnike morskih porodica npr. Petromyzontidae i Salmonidae (postoje diadromne vrste, ali i isključivo slatkovodne vrste)

Petromyzon marinus

A – slatkovodne ribe koje se ne mogu širiti morem – široko rasprostranjene (Cyprinidae) B – slatkovodne ribe koje se ne mogu širiti morem rasprostranjene po pojedinim kontinentnima (1 Gymnotidae, 2 Mormyridae, 3 Centrachidae, 4 Cobitidae) C – „stare” skupine slatkovodnih riba (5 Lepisosteide, 6 Lepidosireniformes) D - slatkovodne ribe koje se mogu širiti morem (Salmonidae i Galaxidae)

• u slatkovodnoj ihtiologiji svijet možemo podijeliti 6 regija: Afrička, Neotropska, Orijentalna, Palearktička, Nearktička i Australska

Afrička regija

• čitavi afrički kontinet • vrlo raznolika ihtiofauna • oko 3000 vrsta (340 rodova i 76 porodica) • „stare” ribe poput dvodihalica (Protopterus), mnogoperke

(Polypterus) i Osteoglossiformes • skoro pola riba spada u nadred Ostariophysi • većina kontinenta je cjelovita kopnena masa već 600 mil. godina • 95% vrsta se ne može širiti morem • najraznovrsnija porodica Cichlidae (870 vrsta, imaju brzu

specijaciju)

Protopterus sp. Metriaclima sp.

Neotropska regija

• srednja i Južna Amerika, uključujući i tropski dio Meksika • dvije različite podregije (srednja i Južna Amreika) • vrlo raznolika ihtiofauna, najveća ihtiofauna na svijetu • više od 3600 vrsta, moguće i 8000 vrsta • nema porodice Cyprinidae, iako je oko 90% vrsta iz nadreda

Ostariophysi (za razliku od Afrike) • dominiraju redovi Characiformes (1800 vrsta) i Siluriformes (1400

vrsta) • 100 vrsta električnih riba • ostale skupine riba: ciklidi (450 vrsta), Cypronodontiformes (375 vrsta) • također „stare” ribe poput dvodihalica (Lepidosiren) i Osteoglossiformes

kao i u Africi

Pterophyllum sp.

Loricariidae

Characiformes

Poecillia

Orijentalna regija

• Indijski potkontinent, jugoistočna Azija, većina Indonezije i Filipini • dvije vrlo slične podregije: Indijski poluotoki i Šri Lanka te jugoistočna

Azija sa Sumatrom, Javom, Borneom i Mindanaom • vjerojatno oko 3000 vrsta, ali vrlo slabo opisana ihtiofauna • čak 121 porodica (ostale regije <75 porodica) • većina porodica ima i morske predstavnike • dominiraju ciprinidi (>1000 vrsta) i vijuni (400 vrsta), somovi iz porodice

Bagridae (100 vrsta) i glavoči (300) vrsta

Paedocypris progenetica

Botia sp. Bagridae

Nearktička regija • Sjeverna Amerika do centralnog Meksika • može se podijeliti u 3 podregije (Arktičko-atlantsku, Pacifičku i

Meksičku) dalje podijeljene na 76 manjih regija • najbolje dokumentirana od svih kontinenata • oko 1100 vrsta iz 200 rodova i 56 porodica • većina vrsta iz porodice Cyprinidae (34%), Percidae (18%) i

Catostomidae (8%), ali i Poecillidae, Ictaluridae i Centrachidae Catostomus sp.

Crystallaria cincotta

Lepomis gibbosus Ameiurus melas Gambusia holbrooki

Australska regija

• Australia, Novi Zeland, Nova Gvineja i mali otoci u regiji • oko 400 vrsta koje koriste slatke vode • oko 200 slatkovodnih (167 isključivo slatkovodnih) • neke „stare” ribe dvodihalica Neoceratodus forsteri i Osteoglossidae • malo vrsta slatkovodnih ribe koje se ne mogu širiti morem • većina vrsta iz morskih porodica (Anguillidae, Galaxidae…) • jako veliki endemizam (69% riba endemsko za Australiju, 20% još samo

na Novoj Gvineji i 2% na Novom Zelandu)

Lepidogalaxias salamandroides

Galaxias sp.

Neoceratodus forsteri

Palearktička regija

• Europa i Azija sjeverno od Himalaje i rijeke Jangce • podijeljena u 6 podregija • više od 500 vrsta, 36 porodica • Cyprinidae (36%), Salmonidae (24%), Gobiidae (9%) i Cobitidae (6%)

čine 75% vrsta • vrlo sličan sastav porodica sa Sjevernom Amerikom • iako se Salmonidae obično smatraju za ribe koje se mogu

rasprostranjivati morem, većina europskih vrsta to ne može • veliki endemizam, osobito na Mediteranu koji je tek nedavno spoznan

(barem 135 vrsta je poznato samo na ovom području) vjerojatno i više

Aulopyge huegelii

Salvelinus fontinalis

Sabanejewia balcanica

Knipowitschia mrakovicici

Tektonika ploča

• objasnila mnoga pitanja iz zoogeografije, iako ne sve

• Chondrostei, Neopterygii, Sarcopterygii, Osteoglossiformes dominantni do krede

• u kredi, moderne porodice

Glacijacije • tektonika ploča je objašnjava rasprostranjenost na razini kontinenata • glacijacije u pleistocenu su važne za shvatiti rasprostranjenost na

pojedinim kontinentima • od prije 2,5 milijuna godina do 10000 godina • trećina Sjeverne Amerike i Euroazije pokrivena ledom • kako se led stvarao, razina mora je padala i spajala nekad odvojene

otoke • kad se led topio, ledenjaci su mijenjali krajolik te stvarali rijeke i jezera