-
Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kul-ture, Dalmatinska 12,
P. p. 149, 10002 Zagreb,Hrvatska/CroatiaIzdavaki savjet: dr. Marin
HRASTE - pred-sjednik, Dubravko MALVI - tajnik, BorkoBORANI,
Stanislav GOVEDI, BrankoHRPKA, mr. Zvonimir JAKOBOVI, ZdenkoJUREA,
Marelo MARI, eljko MEDVEEK,dr. Vladimir MULJEVIUrednitvo: Borko
BORANI, dr. Marin HRA-STE, mr. Zvonimir JAKOBOVI, ZoranKUAN, Ivan
LUI, Dubravko MALVI,eljko MEDVEEK, Miljenko OURA
Glavni urednik: Dubravko MALVIUrednik: Zoran KUAN, ing.Tehniki
urednik: Hinko BOHRAdministrator: Sandra HAVLIEK
Broj 9 (485), svibanj 2005.
kolska godina 2004./2005.
Naslovna stranica: Maketa vodotornja uVukovaru uenika Draena
Novakovia
Urednitvo i administracija: Dalmatinska 12,P.p. 149, 10002
Zagreb, Hrvatska/Croatia;tel. i telefaks (01) 48 48 762 i (01) 48
48 641;www.hztk.hr; e-pota: [email protected]
ABC tehnike na adresi www.hztk.hr
Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini(10 brojeva
godinje)
Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraaju
Na pitanja odgovaramo posebno. Za odgovorpriloite potansku marku
za pismo.
Cijena pojedinanog primjerka je 7,50 kuna
U cijenu je uraunano i 22% poreza na dodanuvrijednost
Godinja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna zaHrvatsku, odnosno
150 kuna za inozemstvo
Pretplata za tuzemstvo i inozemstvo moese uplatiti u kunama u
korist iro-rauna:Hrvatska zajednica tehnike kulture
2360000-1101559470 (za ABC tehnike, poziv na broj13 + JMBG).
Pretplata za inozemstvo moe seuplatiti na devizni raun: Hrvatska
zajednicatehnike kulture, Zagreb, Dalmatinska 12,Zagrebaka banka
d.d. 2500-3222764 swift-code: ZABAHR2X
Pretiskivanje je doputeno samo uz naznakuizvora, a proizvodnja
uz odobrenje urednitvaasopisa ABC tehnike
Upisan u Upisnik Hrvatske gospodarske ko-more o izdavanju i
distribuciji tiska 8. stu-denoga 2004. pod brojem 189
Potarina plaena u poti 10000 Zagreb
Tisak i otprema: KRATIS d.o.o. - 10431 SvetaNedjelja, Ulica dr.
Franje Tumana 14a
asopis se tiska uz novanu potporu Mini-starstva znanosti,
obrazovanja i porta Repub-like Hrvatske
Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u
osnovnim i srednjim kolama
U OVOM BROJU
Prvi Saturnov umjetni satelit . . . . . . . . . . . . 3
Termostat od -30 0C do +150 0C . . . . . . . . 6
Modelna eljeznica ROCO (5) . . . . . . . . . . . 9
Marin Getaldi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Maketa vodotornja u Vukovaru . . . . . . . . . 13
Brodomodel aran . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Pjeanik u obliku broda . . . . . . . . . . . . . 17
Novo upravljanje trkaim automobilima . . . 18
Isparavnost bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Novosti na tritu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Mamorija Flash . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Nosai tereta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Izumi i otkria 1976. - 1980. godine. . . . . 28
Energetska autonomija robota:roboti predatori . . . . . . . . .
. . . . . . . . 33
Robot kao kuni pomonik . . . . . . . . . . . . 35
Baterije kao guma za gnjeenje. . . . . . . . . 35
PRILOG
Brodomodel aran
Pjeanik u obliku broda
ABC tehnike, koji preteitoitaju i koriste mladih tehniari,ve
godinama najradije objav-ljuje priloge upravo naih mla-dih
suradnika. Na taj nain smoomoguili danas mnogim priz-natim
hrvatskim strunjacima(pa ak i znanstvenicima) da
svoje prve radove objave u naem asopisu i takose ve kao uenici
osnovnih i srednjih kola ponubaviti strunom i znanstvenom
publicistikom.
U naoj rubrici Radovi mladih tehniara ob-javljujemo sve
kvalitetne priloge mladih tehniara,preteito one koje su pripremili
za razna natjeca-nja mladih tehniara ili izlobe izuma u zemlji
iinozemstvu.
Na 13.-15. stranici ovoga broja objavljujemomaketu vodotornja u
Vukovaru koju je napravio(konstruirao i opisao) Draen NOVAKOVI,
ue-nik VIII. razreda III. osnovne kole u Vukovaru, uzmentora prof.
Jozu MIHALJEVA, i s njome uspje-no nastupio na Dravnom natjecanju
mladih teh-niara Republike Hrvatske u Kraljevici
(svibanj2004.).
Pozivamo i ostale mlade tehniare da nam aljusvoje priloge -
opise svojih tehnikih konstrukcija,a njihove vrijedne mentore,
uitelje tehnike kul-ture molimo da ih u tome potiu.
UZ NASLOVNU STRANICU
Radovi mladih tehniara
-
3Meunarodna meuplanetarna letjelicaCassini, na koju je bila
privrena sondaHuygens, lansirana je 15. listopada 1957. po-mou
amerike rakete-nosaa Titan 4. Masacijele letjelice sa sondom
iznosila je 5655 kg, odega je 3132 kg otpadalo na raketno
gorivo,potrebno u prvom redu za manevre u blizini Sa-turna.
Tako teku letjelicu nije bilo mogue lansiratiizravno prema
njezinu cilju - planetu Saturnu,jer bi za tako neto bila potrebna
brzina od 15km u sekundi a to se nije moglo postii ni jed-nim
postojeim raketom-nosaem. Letjelica jelansirana brzinom neto veom
od 11 km u se-kundi u odnosu na Zemlju. Da bi se dostigao
ASTRONAUTIKA (44)
Prvi Saturnovumjetni satelit
Saturn, bilo je potrebno ostvariti etiri perturba-cijska manevra
iskoritenjem gravitacije triju pla-neta. Tako je letjelica Cassini
dvaput projurilapokraj planeta Venere, u travnju 1998. i u
lipnju1999. godine. U kolovozu 1999. letjelica je pro-
jurila pokraj Zemlje inapokon je dobilatakvu brzinu da jekrenula
u susret pla-netu Jupiteru. Cassi-ni je proletio pokrajJupitera 30.
prosinca2000. i zatim nastaviolet prema svom ko-nanom cilju.
Poslijegotovo sedam godinaleta letjelica je stigla ublizinu planeta
Satur-na 1. srpnja 2004. tepaljenjem raketnogmotora smanjila
jesvoju brzinu i tako os-tala zarobljena u gra-vitacijskom polju
Sa-turna, planeta ija jemasa 95 puta vea odmase Zemlje. Cassi-ni je
uao u vrlo iz-
-
4duenu eliptinu orbitu oko Saturna. Tako je tajplanet dobio svoj
prvi umjetni satelit. Prije ulas-ka u putanju oko Saturna letjelica
je proletjelakraj Saturnova mjeseca zvanog Phoebe i krajnjega vie
nee prolaziti, jer je on jako dalekood svog matinog planeta.
Prilikom manevraulaska u orbitu letjelica je projurila na samo
oko20 tisua km iznad Saturnovih oblaka.
Misija Cassini zajedniki je projekt Ameri-ke svemirske agencije
NASA, Europske svemir-ske agencije ESA i Talijanske svemirske
agencijeASI.
Letjelica Cassini ima duinu od 6,8 m a op-remljena je
parabolinom tanjurastom antenompromjera 4 metra. Raspolae sa tri
radioizotop-na termoelektrina generatora s plutonijevimdioksidom.
Na poetku misije oni su osiguravalielektrinu energiju od 300 vata a
pri kraju pri-marne misije to e iznositi 210 vata. Primarnamisija u
orbiti oko Saturna trebala bi trajati eti-ri godine, ime bi ukupno
trajanje misije iznosi-lo 11 godina. Za to vrijeme letjelica bi
trebalanapraviti 76 putanja oko Saturna.
Na matinoj letjelici Cassini nalazi se 12znanstvenih
instrumenata koji omoguuju obav-ljanje 27 vrsta znanstvenih
istraivanja.
Dosad je letjelica poslala mnotvo vrlo lijepihi zanimljivih
snimaka na kojima se vidi zanimlji-va struktura Saturnovih
prstenova a iz blizine jesnimljeno i nekoliko Saturnovih mjeseca.
Dobi-veno je mnotvo dragocjenih podataka, poseb-no o meudjelovanju
Saturnovih mjeseca i Sa-turnovih prstenova. Vrlo su zanimljivi
podaci omagnetskom polju i o magnetosferi Saturna.
Sputanje na TitanNa matinoj letjelici Cassini bila je privr-
ena sonda Huygens, koju je konstruirala i iz-gradila Europska
svemirska agencija. Masa son-de iznosila je 319 kg; 25. prosinca
2004. sondaje odvojena i lagano odgurnuta od matine let-jelice.
Brzinom od oko 35 centimetara u sekun-di sonda se nastavila
udaljavati od matine letje-lice. Matina letjelica zatim je upalila
motor dabi prela na novu putanju a sonda je nastavila letputanjom
koja e ju dovesti do Saturnova najve-eg mjeseca zvanog Titan. Nakon
trotjednog sa-mostalnog leta sonda je ula u atmosferu Titanabrzinom
od oko 6 km u sekundi. Titan je jedinimjesec u Sunevu sustavu koji
ima pravu, gustuatmosferu a tlak na njegovoj povrini 1,5 puta jevei
od tlaka na povrini Zemlje.
Titanova atmosfera sastoji se najveim dije-lom od duika. Od
ostalih primjesa tu su jo me-tan i etan. Sonda je s prednje strane
imala top-lotnozatitni tit promjera 2,75 m, ija je masaiznosila 79
kilograma. U samo dvije minute,zbog snanog aerodinaminoga koenja,
brzinaleta sonde bila je smanjena na oko 400 m u se-kundi. Tada je
otvoren padobran i sonda je po-
-
5ela sa znanstvenim istraivanjima. Na sondi senalazilo est
instrumenata, meu kojima je bila ikamera.
Nakon dva sata, na visini od oko 40 km veipadobran je odbaen, a
otvoren je manji padob-ran, kako bi sonda to prije stigla na
povrinu.Sputanje u atmosferi trajalo je oko dva i pol sa-ta. Jo za
vrijeme sputanja kamera na sondi sni-mala je teren ispod sebe. Kako
je pri sputanjusonda s padobranom lagano rotirala, tako je ka-mera
snimala uokolo. Nakon sputanja na povr-inu Titana, sonda je
nastavila sa svojim istraiva-njima. Kamera je nastavila snimati
povrinu iz
neposredne blizine. Sve podatke sonda je emiti-rala matinoj
letjelici Cassini koja je podatkesnimala da bi ih kasnije emitirala
na Zemlju. Ve-liki radioteleskopi na Zemlji primali su i
signaledirektno sa same sonde. Primanje tih signalaomoguilo je da
se rekonstruira putanja sputa-nja sonde u atmosferi i da se izmjeri
brzina vjet-ra u odreenim slojevima Titanove atmosfere.Sonda je
imala kemijske baterije koje su davaleelektrinu energiju snage 250
vata u trajanju odnekoliko sati. Mali radioaktivni grijai u
sondiimali su snagu od ukupno 35 vata. Sonda je emi-tirala ukupno
350 snimki. Najuzbudljivije je biloto to smo dobili prvu snimku s
povrine Titana.Na njoj se vide ledeni oblutci koji podsjeaju
naoblutke u rijenim koritima na Zemlji. Vjeruje seda dijelovima
povrine Titana povremeno tekurijeke tekuega metana, nakon padanja
kia odtekueg metana. Takoer se pretpostavlja dapostoji neka vrsta
ledenog vulkanizma te da se izunutranjosti Titana izbacuju metan,
amonijak ivodeni led. Na povrini Titana temperatura izno-si oko
minus 180 Celzijevih stupnjeva. SondaHuygens uspjeno je obavila
svoju znanstvenumisiju. Prvi put se jedna sonda spustila na
mjesecjednog drugog planeta.
Matina letjelica Cassini dosad je vie putaprojurila blizu Titana
i obavila snimanja u raznimdijelovima spektra a takoer je svojim
radaromsnimala dijelove Titanove povrine. Zbog smogau atmosferi
Titana, nije mogue izvan atmosferesnimati njegovu povrinu u
vidljivom dijelu spek-tra elektromagnetskoga zraenja. Cassini
trebanapraviti ukupno oko 40 nadlijetanja mjeseca Ti-tana.
Ante Radoni
-
6Termostat mjeri temperaturu nekoga ureajaili prostora i, kada
se dosegne zadana tempera-tura, ukljuuje relej. Tako moemo, npr.,
auto-matski ukljuiti ventilator kada temperatura uprostoriji prijee
30 C.
Kako ureaj radiShema termostata prikazana je na slici 1. Za-
mislimo najprije da otpornici R1 i R2 nisu spoje-ni i neka se
kliza potenciometra P1 nalazi ugornjem poloaju. Kroz otpornik R3
tada e ubazu tranzistora T1 potei neka struja, koja jedovoljno
velika da tranzistor dovede do zasie-nja. U stanju zasienja
tranzistor se ponaa kaozatvorena sklopka i kolektor i emiter se
nalaze
ELEKTRONIKA
Termostat od 30 0C do +150 0C
Sl. 1. Shema termostata
na istom potencijalu (u praksi, stanje nije takoidealno i pad
napona na tranzistoru je 0,1 do0,5 V). Zbog toga e tranzistor T2
biti zatvoren,kroz njega nee tei nikakva kolektorska strujapa e i
relej Re biti iskljuen.
Ako sada kliza potenciometra pomiemopolako prema drugom krajnjem
poloaju, baznastruja tranzistora T1 smanjivat e se i u
jednomtrenutku vie nee biti dovoljna da tranzistor T1dri u
zasienju. S obzirom na odabrane vrijed-nosti otpornika, to e se
dogoditi kada napon naklizau otpornika postane oko 4,5 V.
Tranzistorse sada vie ne ponaa kao zatvorena sklopka,nego poprima
sve vei otpor: struja kroz tranzis-
12 VC1
R2
R3
R1R4
Re
K
K
T2
R6
R7R5
T1
D1
P1
100 F 10 k
10 k
NTC68
BC558
820
820
150 10 k
NTC
BC558
820
1N4148
-
7tor se smanjuje a napon izmeu kolektora i emi-tera poinje
rasti. Kada ta naponska razlika pos-tane dovoljno velika (ovdje ima
ulogu i napon-sko djelilo s otpornicima R6 i R7), provest
etranzistor T2 i ukljuiti relej Re. To prebaciva-nje stanja dogaa
se vrlo brzo jer im T2 po-ne voditi struju njegova emiterska struja
izazivadodatni pad napona na zajednikom emiter-skom otporniku R5,
T1 poinje jo slabije voditito dodatno otvara T2 itd. Zapravo,
tranzistor T1e se potpuno iskljuiti a T2 e prijei u zasie-nje (tj.
sklopka T2 e se zatvoriti).
Nastavimo li pomicati kliza i dalje prema do-njem poloaju, nee
se dogaati vie nita - tajsklop ima samo dva stabilna stanja:
- jedno, u kojem tranzistor T1 jako vodi a T2 irelej Re su
iskljueni i
- drugo, u kojem je tranzistor T1 iskljuen aT2 i relej su
ukljueni.
U skladu s njegovim ponaanjem, ovakavsklop nazivamo bistabilom.
U prvo emo ga sta-nje vratiti ako kliza potenciometra
ponemozakretati prema gore; u jednom trenutku odig-rat e se isti
proces, ali u obrnutom smjeru i re-lej e se iskljuiti.
Ako elimo da sklop reagira na promjenutemperature, a ne na
zakretanje klizaa poten-ciometra, upotrijebit emo temperaturno
ovisniotpornik NTC. Otporniku takva tipa zagrijava-njem se smanjuje
otpor. Ugradimo li ga na mjes-to oznaeno kao R2 i postavimo li
kliza poten-ciometra P1 u srednji poloaj:
- zagrijavanjem emo smanjivati otpor NTC-asa slinim uinkom kao
da zakreemo klizaP1 prema dolje i, u jednom trenutku, releje se
ukljuiti;
- hlaenjem emo poveavati otpor NTC-ukao da zakreemo kliza P1
prema gore i, ujednom trenutku, relej e se iskljuiti.
Takav spoj ukljuuje relej kada temperaturapostane via od neke
zadane temperature a is-kljuuje ga kada temperatura pada.
Obrnutiefekt postii emo ako NTC ugradimo na mjes-to oznaeno kao
R1:
- hlaenjem emo poveavati otpor NTC-a saslinim uinkom kao da
zakreemo klizaP1 prema dolje i, u jednom trenutku, releje se
ukljuiti;
- zagrijavanjem emo smanjivati otpor NTC-ukao da zakreemo kliza
P1 prema gore i, ujednom trenutku, relej e se iskljuiti.
Dakle, sada se relej ukljuuje kada tempera-tura padne ispod
zadane temperature a isklju-uje kada ponovno poraste. U oba
primjeratemperaturu pri kojoj dolazi do ukljuivanja re-leja
reguliramo potenciometrom P1. Kliza nesmijemo postaviti u krajnji
poloaj, jer tadasklop nee raditi.
Uloga diode D1 je zatita od pogrenog spa-janja napona
napajanja.
IzradaTiskana ploica je prikazana na slici 2., a ras-
pored elemenata na slici 3. Pri postavljanju ele-menata posebno
pripazite na orijentaciju tran-zistora T1 i T2 (okrenite ih tako da
oblik kuitaodgovara crteu na montanoj shemi) i diodeD1. Kod
kondenzatora C1 takoer treba pazitida se oznake + i - poklapaju s
oznakama naploici.
S. 2. Tiskana ploica je sastavni dio Kemo kita B048,zajedno sa
svim ostalim dijelovima
Sl. 3. Raspored elemenata na tiskanoj ploici
NTC otpornik spajamo icom dugakom do 1m na prikljuke R1 ili R2,
ovisno o efektu koji e-limo postii. NTC nije izoliran pa, elimo li
mje-riti temperaturu tekuina ili metalnih predmeta,obvezno ga
moramo dobro izolirati (i spoj s vo-dovima!) uranjanjem u lak ili
ugradnjom i zalije-vanjem u keramiko kuite.
-
8Nain upotrebeZa napajanje upotrebljavamo mreni adapter
stabiliziranog napona 12 do 14 V. Mogue jeupotrijebiti i
akumulator ili baterije napona 12 Vali, kako je najvea potronja oko
100 mA, ba-terije nee dugo trajati. Pri spajanju, pazimo naoznake +
i - na ploici! NTC otpornik pos-tavljamo na predmet ili u prostor
iju tempera-turu kontroliramo (-30 ... +150 C), ali sam ure-aj ne
smije biti izloen ekstremnim temperatu-rama (dobro e raditi u
rasponu od 0 do 40 C).
Upotrijebljeni relej ima kontakte za 3 A i mo-e prekopavati
napone do 25 V. Moi e ukop-ati signalnu arulju, zvono, ventilator
ili snani-ji relej. Nipoto ga ne smijemo upotrijebiti
zaprekopavanje mrenog napona!
Ako, npr., elimo mjeriti temperaturu hlad-njaka snanog pojaala i
ukljuiti dodatno hla-enje ili zvuni alarm kada temperatura prijee70
C, NTC otpornik emo izolirati, privrstiti uzhladnjak i dvoilnim
vodom spojiti na prikljukeR2 na ploici. Pojaalo emo ukljuiti i
dobro gaopteretiti, da se hladnjak zagrije do eljenih 70C (moramo
mjeriti prikladnim toplomjerom).Sada ukljuimo napajanje termostata
i paljivozakreemo P1 dok se relej upravo ne ukljui. Ti-me je
ugaanje zavreno. elimo li ukljuitialarm kada temperatura u
inkubatoru za piliepadne ispod 20 C, postupak e biti jednak sa-mo
sada NTC lemimo na prikljuke R1.
Od tako jednostavnog sklopa ne moemooekivati preveliku tonost i
moramo raunati sodstupanjima 10 C od zadane vrijednosti. Sto-ga ga
nije uputno upotrebljavati u primjenamakoje zahtijevaju preciznije
namjetanje tempe-rature.
Ako neto ne radi dobroAko je termostat trajno ukljuen ili
iskljuen,
najprije provjerite je li napon napajanja unutarzadanih granica
i je li ispravnog polariteta. Za-tim pogledajte da se P1 moda ne
nalazi u kraj-njem poloaju. Ako je i to u redu, odspojiteNTC
otpornik zajedno s prikljunim vodovima iprovjerite je li radom
termostata mogue uprav-ljati zakretanjem potenciometra P1. Ako
jest,pogreka je negdje u NTC otporniku i priklju-nim vodovima;
provjerite da nisu moda u krat-kom spoju. Ako sklop uope ne radi,
provjerite
kako su zalemljeni elementi na ploici; npr., ok-renemo li
naopako diodu D1, sklop nee do-biti napon napajanja.
Za one koji ele znati vieBitno je osigurati da se prebacivanje u
jed-
nom i drugom smjeru ne odigrava pri istom po-loaju klizaa
potenciometra (tj. ulaznom napo-nu). Npr., neka se relej ukljuuje
kad ulazni na-pon spustimo do 4 V, a ponovno ukljuuje kadaga
podignemo na 5 V. Ta se razlika naziva histe-rezom i nuna je za
sprjeavanje neprekidnognaizmjeninog ukljuivanja/iskljuivanja.
Usklopu prema slici 1. histereza je postignuta di-menzioniranjem
otpornika R4 do R7 a i relej imaugraenu histerezu jer su mu
potrebni veastruja i napon pri ukljuenju nego pri iskljue-nju.
Umjesto NTC, kao temperaturni senzor uovom sklopu mogli smo
upotrijebiti i PTC otpor-nik otpora oko 10 k pri sobnoj
temperaturi.Takvim otpornicima otpor raste s porastom tem-perature,
pa je logika sklopa obrnuta: zaukopavanje pri prekoraenju
temperature PTCse spaja s prikljucima R1, a za ukopavanje
prisputanju temperature ispod zadane granice,PTC se spaja na
prikljuke R2.
Popis dijelova
Oznaka Opis Kom.
T1, T2 BC558 (BC556, BC557 i sl.) 2 D1 1N4148 1 Re relej 12 V, 1
kontakt 3 A 1 P1 trimer 10 k 1
R1 ili R2 NTC 10 k 1 R3, R6, R7 820 3
R4 150 1 R5 68 1 C1 100 F/16 V 1
Mr. sc. Vladimir Mitrovi
(lanak je izvorno objavljen u asopisu Svi-jet elektronike.
Kit-komplet Kemo B048, kojisadrava tiskanu ploicu i sve dijelove za
izra-du opisanog sklopa, osim izvora napajanja,moete naruiti putem
prodajne slube Svije-ta elektronike, 040-396-606.)
-
9DIGITALNO JE PRAVA STVARDigitalna eljeznika okretna
dizalica
Da bi jo vie uivao u igri, na tvojem postro-jenju postoji na
primjer digitalna eljeznika ok-retna dizalica, kojom moe daljinski
upravljanoizvoditi stvarne radove utovara, istovara, prije-nosa
...
Digitalna eljeznika okretna dizalica 46800pokazuje izvanredne
mogunosti sustava Digi-
IGRAJTE SE S NAMA (5)
Modelna eljeznicaROCO
talno je prava stvar i ini rad na tvojem postro-jenju jo
zanimljivijim! Sa LOKMAUS 2 moedaljinski upravljati s etiri
razliite funkcije diza-lice. Brzina gibanja moe se regulirati. Time
seomoguuju i najosjetljiviji radovi dizalicom, bakao i u
stvarnosti.
Gornji dio vagonske dizalice moe se okre-tati za punih 3600
Dugi krak dizalice moe se dizati i sputati Kuka dizalice takoer
se moe dizati i spu-
tati Na utinicu na dizalici moe se prikljuiti
jedna sklopiva dodatna funkcija, na primjerpodizni elektrini
magnet ili radni reflektor.
Funkcije tipke za svjetlo/tipke za trubu iz sus-tava LOKMAUS 1
(navedeno u opisu dizalice)odgovaraju funkcijama tipke za svjetlo i
funkcij-ske tipke F1 na LOKMAUS 2.
Obje slike prikazuju nekoliko od mnogih mo-gunosti, koje ti nudi
digitalna eljeznika okret-na dizalica ROCO.
Digitalno upravljanje skretnicamaNe samo da moe meusobno
neovisno up-
ravljati svojim lokomotivama u sustavu Digital-no je prava
stvar, nego se sa LOKMAUS 2 iliskretnikom tipkovnicom mogu
jednostavno di-gitalno preklapati i skretnice na tvojem
postroje-nju.
U poglavlju Elektrini pogon, upravljanje,uklapanje pokazali smo
kako se skretnica mo-e daljinski premjetati. Digitalno je to jo
jed-nostavnije.
Kao najbru mogunost digitalizacije svojeskretnice i uz najmanji
broj elektrinih vodovamoe primijeniti digitalni pogon u
prunojpodlozi skretnice 42624. On je prikladan za sveROCO LINE
skretnice s prunom podlogom imoe se uvrstiti kopom jednim zahvatom
ru-ke. Dekoder skretnice spaja se na licu mjesta uzpomo predugraene
trane spojnice s obadva
23
24
25
26
-
10
Pogon u prunoj podlozi digitalne skretnice 42624 (bi-jela ili
crvena boja) pristaje u sve ROCO-LINE skretni-ce i ukrsnice s
podlogom. Moe se uklapati s LOK-MAUS 2, tipkovnicom za skretnice
(Change PointsKeyboard) ili upravljaem puta (Route
Control);viditablicu dolje.
Analogni pogon u prunoj podlozi (oznana boja: cr-no; br. 42620),
prikljuen na etverostruki skretnikimodul 10771, kojim se obvezno
treba upravljati s tip-kovnicom za skretnice ili upravljaem
puta
Daljinsko upravljanje skretnicama sa LOK-MAUS 2: Kod crvenog
digitalnog pogona uprunoj podlozi 42624 moe se pri upravljanjusa 28
voznih stupnjeva (namjetanje voznihstupnjeva vidi u sljedeem
nastavku) za svakuadresu lokomotive funkcijskom tipkom F1
up-ravljati jednom skretnicom. U pogonu sa 14voznih stupnjeva mogue
je upravljati s dvijeskretnice (svjetlosna tipka i funkcijska tipka
F1).Bijeli pogon 42624 omoguuje po jednoj adresilokomotive
pozivanje do etiri skretnice (funkci-je F1 do F4). Jednostavni
kratki pritisak na fun-
Kod primjene pogona
skretnica za to je potreban dekoder
i moe njime
upravljati preko
Vodi rauna kod pogona
42620:
42624 digitalni pogon u prunoj podlozi bijeli ili crveni
(ukljuivo dekoder)
nije potreban
LOKMAUS 2 (10760/10790) ili tipkovnica 10770 ili putni upravlja
10772
prikljuivo na svaki od 4 izlaza tipkovnica 10770
ili putni upravlja 10772
prikljuivo na svaki od 4 izlaza prikljuivo na svaki od 8 izlaza
prikljuivo na svaki od 8 izlaza
42620 analogni pogon u prunoj podlozi (crni)
10771 etverostruki skretniki modul ili 10775 osmostruki
skretniki modul
tipkovnica 10770 ili putni upravlja 10772 ili LOKMAUS 2
(10760/10790) na jedan od prva 4
od 8 izlaza
Tipkovnicom za skretnice moe se daljinski upravljatisa do 256
digitaliziranih skretnica i kasnije signalima,kolosijecima za
otkvaivanje i jo drugim funkcijama.Po vanjtini gotovo jednakim
upravljaem puta 10772mogu se osim toga uprogramirati jo do 32 vozna
puta.
kolosijeka. To je sve i sada se moe daljinski up-ravljati
skretnicom. Uostalom, u digitalnom po-etnom kompletu 41212 nalazi
se digitalizirana
27
28
29
skretnica, koja je ve spremna za rad. Drugeprimjenljive
mogunosti digitalizacije skretnicaprikazane su u tablici.
-
11
ivanje i drugih daljinski upravljivih funkcijapostoji kao sklop
za rukovanje skretnika tipkov-nica (br. 10770) ili upravlja puta
(br. 10772).Takva se naprava jednostavno prikljuuje dodat-no uz
LOKMAUS 2 na pojaalo (vidi crte naslici 30). Tako moe upravljati sa
do 256 digita-liziranih skretnica, signala i dr. Na zaslonu
seprikazuje odabrani broj skretnice. Dodatno seprikazuje poloaj
skretnice u skladu sa zadnjimizvrnim postupkom. Tipkovnica i
upravlja pu-ta mogu se upotrebljavati u nepokretnom polo-aju ili
kao runi ureaj.
Kod upravljaa puta moe se u najvie 32vozna puta uprogramirati do
119 skretnica s nji-hovim poloajima. Pri pozivanju jednog
voznogputa skretnice se premjetaju prema slijeduunosa, tako da je
digitalni sustav to je moguemanje optereen potronjom elektrine
energi-je. Lako razumljivo programiranje voznih puto-va opisano je
u uputi upravljaa puta.
Izvornik: ROCO - Spiel mit mir
Pripremio eljko Medveek
JEDNOSTAVNA ZAMISAO
LOKMAUS 210760
PRIKLJUNA SHEMA TIPKOVNICE ZA SKRETNICE
pojaalo10761
230 V
10718transformator
42624pogon digitalne skretnice u prunoj podlozi, bijeli ili
crveni
10770TIPKOVNICA ZA SKRETNICEili 10772 UPRAVLJA PUTA
30
kcijsku tipku pokree izvrni postupak. Samizvrni postupak izvodi
se vjerno uzoru vremen-ski usporeno (oko 0,4 s).
Slino kao kod lokomotiva, mora najprijeprogramirati eljene
adrese u skretniki deko-der. U detalje prikazanu uputu za to nai
ekod digitalnog pogona skretnice u prunoj pod-lozi 42624 odnosno u
pisanim materijalima uzpoetni komplet 41212 ili u uputi uz LOK-MAUS
2 (10760). Poslije tog jednokratnog pos-tupka tvoja skretnica je
spremna za digitalno da-ljinsko upravljanje. Pokretanje se izvodi
kao toje prije opisano. Adresa se moe kasnije po e-lji izmijeniti u
svako doba (i kod ugraene skret-nice).
Daljinsko upravljanje tipkovnicom za skretniceili upravljaem
puta
Na poetku, kad tvoje postrojenje ima tek ne-koliko skretnica,
bit e ti dovoljno malo rauna-lo LOKMAUS 2. Za daljinsko upravljanje
s vieskretnica, a kasnije i signala, kolosijeka za otkva-
-
12
Roen je 2. listopada 1568. godine u veomastaroj dubrovakoj
obitelji. Predaja kae da jeobitelj Getaldi dola u Dubrovnik u X.
stoljeuiz grada Taranta u junoj Italiji. To je zapisao pi-sac
Dubrovakih anala Nikola Ranjina (1490. -1576.).
Marin je djetinjstvo i ranu mladost proveo uDubrovniku. U
osnovnu kolu poao je 1575.godine, a zatim u uvenu Dubrovaku
gimnazi-ju do 1688. godine. Tu je stekao znanje iz klasi-nih
jezika, iz matematike, fizike i astronomije.
U svojoj dvadesetoj godini postao je lan Ve-likog vijea
Dubrovake Republike.
Potkraj XVI. stoljea polazi s prijateljem i sug-raaninom Marinom
Guetiem na studijsko pu-tovanje po Europi. Oni su tijekom est
godinaposjetili Italiju, Francusku, u Engleskoj su se zadr-ali
dvije godine. Zatim putuju u Belgiju, Nizo-zemsku i Njemaku. Marin
se 1603. godine na-lazi u Rimu, a u Dubrovnik se vraa 1606.
godi-ne.
Na tom se putovanju upoznaje s tadanjimnajveim matematiarima i
drugim znanstvenici-ma, s kojima zatim odrava veze.
U Rimu se sastaje sa slavnim matematiaromChristoforom Claviusom
(1537. - 1612.). U Pari-zu se sprijateljuje sa Franoisom Vieteom
(1540.- 1603.), pravnikom i obnoviteljem algebre, naj-veim
matematiarom XVI. stoljea. U Belgiji sedrui s astronomom Federicom
Samiatijem i ma-temtiarom Cougneom te s matematiarom K.Grembererom
(1564. - 1636.) i Valerijem Lu-com (1552. - 1618.).
U Padovi surauje s velikim matematiarom,fiziarom i astronomom
Galileom Galileijem(1564. - 1642.) s kojim zatim odrava trajne
ve-ze.
Osim matematikom Marin se u Dubrovnikubavio i diplomacijom, pa
1606. i 1607. godineboravi kao duboravki poklisar kod Porte u
Ca-
Marin Getaldi(Dubrovnik, 1568. - Dubrovnik, 1626.)
HRVATSKA TEHNIKA POVIJEST rigradu, gdjepregovara sTurcima
oplaanju hara-a.
Imao je ku-u izvan grad-skih zidina,juno od Gra-da, na pod-ruju
gdje senalazi Betinaspilja. U tojspilji, otvore-noj premamoru,
baviose pokusima sa sfernim i parabolinim zrcalima.
Marin Getaldi je napisao djelo De resolutio-ne et compositione
mathematica (O matema-tikoj analizi i rekonstrukciji) koje je
posmrtnoobjavljeno u Rimu 1630. godine. Tim je djelompostao
istaknutim pionirom geometrije.
Od 1603. do 1613. godine objavio je u Rimui Veneciji nekoliko
djela o geometriji, a na pod-ruju fizike objavio je djelo Promotus
Arhime-des seu de varris corporum generibus gravitato etmagnitudine
comparatis. Prvi je izradio i teoret-ski obradio postupak
odreivanja specifine ma-se (teine) tijela. Prvi je opisao
hidrostatinu va-gu i odredio specifinu masu za dvanaest tijela,od
toga sedam kovina i pet tekuina. Bavio se as-tronomijom i optikom.
Napisao je djelo Non-nullae propositionee de parabole (Neki
stavovio paraboli) objavljeno 1603. godine u Rimu.
Istrauje i konstruira parabolina zrcala. Nekismatraju da je
konstruirao dubrovaki durbin,preteu teleskopa.
Na podruju geografije i astronomije odredioje geografsku irinu
Dubrovnika i Carigrada.
Galileo Galilei je sa svojim suradnicima pred-loio poetkom XVII.
st. u Padovi Marina Getal-dia za izbor u lanstvo Akademije znanosti
u Ri-mu.
Marin Getaldi umro je u Dubrovniku 7. ili 8.travnja 1626.
godine. Pokopan je u Dubrovniku,a u Kneevim dvorima nalazi se
njegova slikameu istaknutijim velikanima Republike.
Dr. sc. Vladimir Muljevi
-
13
Vodovod grada VukovaraPoeci opskrbe vodom graana u Vukovaru
datiraju od 1913. godine. Od tada je vodovodizgraivan, u prvo
vrijeme u malom opsegu, poprstenastom sustavu, s prikljuenjem novih
ar-tekih bunara.
Stari vodotoranj sagraen 1913. imao je ka-pacitet 200 m3 vode,
20 prikljuaka i mreu du-gu 500 metara.
Vodovod grada Vukovara osnovan je 1955.i u njemu je bilo osam
zaposlenih, a 1975. go-dine 101 zaposleni.
Maketa vodotornjau Vukovaru
RADOVI MLADIH TEHNIARA
Novi vodotoranj Novi vodotoranj zavren je 1968. godine,
nadmorska visina mu je 156,33 m, graevna vi-sina samog objekta
je 50,33 m, akapaciteta je 2200 m3. Duinaglavnog cjevovoda iznosi
5900metara. Sekundarna vodovodnamrea duga je 107 kilometara.
UVukvoaru ima 4499 prikljuakana vodovod. U jednoj
sekundicjevovodima protjee 400 l vode.
Novi vodotoranj izgraen je napoetku Mitnice, uzdie se viso-ko
iznad Dunava. Vodotoranj jesa svojim uvenim restoranomprojektiran
1962. godine. Arhitek-ti: P. Kuan i S. Kolobov, tvrtka:Hidrotehna
Zagreb. U vrijemekad je projektiran i sagraen je-dan je od najveih
u Europi. Zah-valjujui svom istaknutom poloa-ju, vidljiv je sa svih
strana, a nje-gov oblik i vanjtina postali su zna-ajnim simbolom
modernog Vu-kovara.Stari vodotoranj Novi vodotoranj
-
14
Prije Domovin-skog rata ...
... i poslije Domo-vinskog rata
-
15
Maketa novog vodotornja
Opis, svrha i namjena izratka
Prema raspoloivoj dokumentaciji, nacrtima ifotografijama
izradili smo maketu novoga vodo-tornja u Vukovaru. Budui da je
vodotoranj ve-likih dimenzija: visine 50,3 m, to je osnovni cr-te
prilagoen za mjerilo 1 : 200.
to se tie veliine makete, odluili smo se zamjerilo 1 : 100, a da
bi se uklopila u postavlje-ne norme Dravnog natjecanja
mladihtehniara u Kraljevici 2004. godine, maksimalnavisina makete
je 60 centimetara. Na maketa jepoetnika i ne trai mnogo znanja,
vjetina,posebnog alata ili materijala, ali zahtijeva
punostrpljivosti i koncentracije pri sastavljanju.
Maketa novoga vodotornja zamiljena je kaostatina maketa
visokogradnje, namijenjenauenicima osnovnih kola. Moe posluiti i
kaonastavno sredstvo u nastavi Tehnike kulture os-novne kole.
Popis i specifikacija materijala i alata
Popis materijala:karton sivi, 2 mmkarton bijeli, tankistiropor,
20 mmcementljepilo drvofix, magnetinfolijatempere
Popis alata:noi karebrusni papirravnalo
Funkcionalni opis izratkaVukovarski vodotoranj svima je poznat
po
broju gelera, granata i drugih eksplozivnih sred-stava koja su u
njemu zavrila, a na ponos je Hr-vatima kada se na njemu vijori
dravni stijeg. Jood prvih dana povratka prognanih poznata jeideja
da vodotoranj bude spomenik ratnih stra-danja Vukovaraca te e u tom
smislu biti kon-zervirana brojna oteenja nastala tijekom sr-pske
opsade i okupacije grada. Na vrhu vodo-tornja predvieno je ureenje
vidikovca, do ko-jeg e se moi doi dizalom (liftom) ili stubi-tem.
Posjetitelji i turisti moi e se okrijepiti urestoranu koji e biti
ureen u sklopu vodotor-nja. Budui da e Vodotoranj biti
spomen-obi-ljeje Domovinskog rata, dio e oteenja svaka-
ko ostati vidljiv kako bi buduimgeneracijama svjedoio o
neljud-skoj namjeri i pogrenoj ideologijinapadaa na Hrvatsku.
Maketu smo namjerno izradili uprijeratnom izgledu i neoteenu
sodreenim izmjenama, da bi sim-bolizirala budunost i optimizamnove
generacije Vukovaraca. Na-kon natjecanja ona krasi prostornae nove
kole na Sajmitu.
Draen Novakovi, VIII. r.III. osnovna kola Vukovar
Poz. Naziv Kom. Materijal Dimenzije (mm)
1 Krilo 8 sivi karton h=500
2 Krov 1 karton 250 h=30
3 Monta 1 sivi karton 180
4 Monta 1 sivi karton 157
5 Stubite 1 karton 70 h=318
6 Prozori 8 karton, folija 44x60x70
7 Zid 8 karton 69x99x133
-
16
Ovo je model amca predvienog za turi-zam, ribolov na rijeci,
jezeru i moru. Moe slu-iti i kao pomoni amac na jahtama.
Vrlo je stabilan, jer ima veliku povrinu vod-ne linije i glavnog
rebra, to omoguuje stabil-nost i nosivost toga malog amca.
Ima ravno dno, s otrim uzvojem, krmeno zr-calo koje je prema
osnovici pod kutom od 90o
a pramano zrcalo je postavljeno koso premaosnovici pa pri
valovima sprjeava zalijevanjeunutranjosti amca.
Lako se kree radom vesala, a moe se pok-retati i pomou
izvanbrodskog motora manjesnage.
U usporedbi s amcima veih dimenzija imasljedee prednosti:
1. Moe se sagraditi za vrlo kratko vrijeme,zbog jednostavnog
oblika i konstrukcije.
2. Manja mu je cijena i zbog toga je pristupa-an irem krugu
ljudi.
3. Mogunost prijnosa na krovu automobila,to dobro doe ako idemo
na rijeku, jezero ilimore. Vrlo je lak (oko 40 kg) tako da ga
moguutovariti i istovariti dvije osobe.
4. Dulje traje nego amac veih dimenzija,jer se zimi ba zbog
svojih dimenzija moesmjestiti u zatvorenu i suhu prostoriju.
5. Zauzima malo prostora kad se postavi nakrmeno zrcalo.
Tehnoloki postupak za izradu brodomodelaaran
1. Crtajte oblike svih elemenata izravno namaterijal predvien za
izradu sluei se vrijed-nostima s nacrta.
Brodomodelaran(Nacrt u prilogu)
BRODOMODELARSTVO
2. Sve nacrtane elemente reite runom ilielektrinom modelarskom
pilom i skalpelom.Oplatu uzvoja (8) reite sa tri strane uveano
zaoko 2 milimetra.
3. Brusite elemente brusnim papirom, takoda dobiju konani oblik
prikazan na nacrtu.
4. Montirajte elemente u trup sljedeim re-doslijedom: Oplate
bodova (9) meusobno spo-jite ljepljenjem s krmenim zrcalom (1),
prama-nim zrcalom (3), klupom (5), krmenom palubi-com (4) i
pramanom palubicom (6).
5. Montirajte oplatu dna (7) uz krmeno zrca-lo (1), pramano
zrcalo (3).
6. Montirajte oplate uzvoja (8) tako da se lini-je zgiba I. i
zgiba II. s oplate uzvoja poklope s li-nijama na oplati dna (7) i
oplati bokova (9), na-kon ega slijedi ugradnja rebra dna (2).
7. Kad se ljepilo dobro osuilo, odreite i ob-radite viak
materijala, koji je ostao pri krojenjuelemenata.
8. Izbrusite cijelu povrinu brodomodela fi-nim brusnim
papirom.
9. S unutranje strane brodomodela nalijte pospojevima
vodootporno ljepilo kako bi se pos-tigla vodonepropusnost, jer ovaj
brodomodelnema na zgibovima letvice.
10. Premaite cijelu povrinu brodomodelabezbojnim lakom.
Goran i Dragan Mikovilovi
-
17
Maliani su se uvijek voljeli igrati u pijesku, pai sad kada je
tehnika otila u nesagledive visineostale su elje. Pjeanik koji
donosimo izraenje od punog drveta: dasaka i gredica, a moetega
nabaviti u trgovinama graevnim materijalomili na mjestima gdje se
prodaju poluproizvodi zastolare. Tu se moe odmah dati napiliti dio
dije-lova pa e takvi tei zahvati biti rijeeni ve u tr-govini. Iz
crtea u kojem su mjere izraene ucentimetrima ispiite svojevrsnu
sastavnicu smaterijalom i veliinama tako da odmah uoiteto je sve
potrebno za nabavu.
Pjeaniku obliku broda(Nacrt u prilogu)
TEHNIKA I IGRA
Spajanje izvedite vijcima za drvo i lijeplje-njem. Dio gradnje
morate sami odrediti i dora-diti. Ovo je samo idejni projekt koji
razradite uzpomo maliana. Konstrukcija mora biti vrsta isigurna.
Izbjegavajte otre bridove. Alat kojimete se sluiti je uobiajen,
stolarski. Dobro eposluiti i elektrini alat.
Veliinama, oblikom i skladom konstrukcijebrod-pjeanik e se dobro
uklopiti u svakodvorite, igralite ili drugdje gdje se
okupljajudjeca ... Prouavajui nae ilustracije, uoavateda je brod
nainjen s dosta detalja za ugodnu ig-ru. Od spremita za igrake,
sjedita, sjenila -
platnenoga krova, uprav-ljanice, kormila, lanca,jarbola, uadi,
bonihsvjetala ...
Sve e to davati poseb-nu dra ovoj igraki naotvorenom.
Predlaemoda brod smjestite na sje-novito mjesto i zatienood vjetra.
Podloga nekamu bude nabijena zem-lja, betonske ploice ilidaani pod.
A moeteposlagati i kamene gro-made ili opeku. Nastojiteda voda koja
e nastatiod kie ili snijega lakootee iz pjeanika.
Ovaj je rad prikladan ikao zanimljiv model prirazradi
igralita.
Ilustracije: Selber mac-hen 4/2000.
Miljenko Oura, prof.
-
VELIKA NAGRADA FORMULE 1
Novo upravljanjetrkaim automobilima
Koenje i rukovanje upravlja-em - to su prema novim odred-bama
smjernice Formule 1 pos-ljednji poslovi, za koje nitko viene daje
tijekom utrke vozau upu-te beinim putem. ak i papui-ca za gas vie
ne pripada samo vo-zau. Tzv. dvosmjernu radiovezusvjetski savez FIA
odobrio je jo napoetku sezone 2002. godine. Odtog vremena podatci
se mogu oda-iljati telemetrijski iz automobila uboks, ali i natrag
kao upravljakiimpuls. Dakle sada momad smijedojavljivati vozau
putem radijanamjetanje prijenosnika ili moto-ra - izravno ispod
asije vozila.Prema tajanstvenom nizu brojki,koji tijekom utrke
izvjetava o brzi-ni vrtnje motora, tlaku ulja ili tem-peraturi vode
za hlaenje, rauna-lo u boksu do sada je samo izrau-navalo optimalno
usklaivanje.Zatim su Schumacher i njegovi ko-lege morali prema
uputama izboksa sami utipkivati preporueneinaice tipkom na
upravljau.
Sada momadi poslije dogovo-ra s vozaem izvodi preklapanjeizravno
iz boksa, objanjava efza motore BMW-a Mario Theis-sen. Dok su u
pamtilo crne kutijestale samo tri do pet inaica, go-vori Theissen,
sad je teoretski mo-gue pohraniti u automobil dodat-ni izbor.
Doao je kraj jednosmjerne po-datkovne staze: momad u boksumoe
sada radiosignalom daljin-ski upravljati elektronikom trka-eg
vozila
Je li voza sada samo put-nik? Ako momad ispravnoprimijeni
mogunosti, vjerujeTheissen, za vozaa e to bitijednostavnije. On se
vie nemora baviti razliitim mogu-nostima usklaivanja. Usprkostome
vozai se sada boje vje-tog varanja. Oni su se jo 1993. uspjeno
pobunili protiv, u ono dobadolazeeg vanjskog upravljanja iz boksa i
iznudili zabranu.
SUDARI NA STARTU uskoro e postati prolost. Kad zaprijeti opasni
zastoj,direktor utrke moe pritiskom na tipku zaustaviti motore svih
automobila
UMA ANTENA Gotovo svako tehniko vozilo natjecateljske momadi ima
antenu, kojajami podatkovni promet do boksa
VOZILO FORMULA 1 Skuplja podatakaOsjetnici na vozilu (70 pri
natjecanju, do200 kod ispitivanja) utvruju brzini vrtnje,tlak ulja
ili optereenje priguivaa udarau brojnim zavojima.
RadiokomunikacijaSvi se podaci odailju u stvarno vrijemepreko
antene u boks momadi.
INENJER UTRKE Prva ralamba podatakaKod Mclaren-Mercedesa u boksu
25 inenjera obrauje po-datke, koji su presudni za strategiju i
natjecanje. Podatkovna postajaJednu kopiju svih podataka raunalo u
boksu kodira i zatim sealju preko satelita u sredinjicu momadi.
18
-
Za predsjednika FIA-e i inicija-tora novih pravila Maxa
Mosleyanovo daljinsko upravljanje nije ni-kakav problem: Hoe li
najboljivoza dobiti utrku?, pita se reto-riki i istovremeno daje
sam od-govor: Mislim, da. A vie od togaipak se ne broji.
Nova odailjaka stvarnost u cirkusu Velike nagrade
(Grand-Prix)sljedeih e godina pokazivati vozaima i signale sa
zastavama, pro-lazna vremena u svakom krugu ili kratke obavijesti.
A i sigurnost tre-ba u skoroj budunosti doivjeti dogradnju: Ako
primjerice voza uprvim redovima ugui motor na startu, a
natjecatelji iza njega veubrzavaju, voditelj utrke ima mogunost
pritiskom na tipku u nevo-lji istovremeno zaustaviti sve motore.
Ili pri nezgodi tijekom vonje,on moe putem radija odrediti vozaima
ogranienje brzine u tomodsjeku staze.
portski ef Mercedesa gura u stranu razliite osjeaje vozaa:Ne moe
se govoriti o daljinskom upravljanju vozaima. I MichaelSchumacher
uobiajeno ravnoduno komentira tu novotariju: Mis-lim da to nee
donijeti previe promjena. Uostalom, nee se auto-mobilima upravljati
iz boksa pomou komandne ruice.
U to nije ba potpuno siguran portski direktor BMW-a
GerhardBerger: Ako kod primjene radioupravljanja voza eventualno
nerazumije neku promjenu, to nije dobro, odnosno kako kae
Theis-
sen to je opasno:Jedna ne ba usklae-na promjena pri
elek-tronikom namjetanju(set-up) moe u sljede-em zavoju zavriti
upjeanom braniku.
Nova sloboda odabi-ra u podatkovnom pro-metu otvorila je
vrataFormuli 1, zakljuujeTheissen, i njezinemogunosti momadtreba
primijeniti uz pu-nu odgovornost.
Izvornik: Focus 9/2002.Priredio . Medveek
PODATKOVNI LIST Mjeavinu brojeva, krivulja, stupaca i
dijagramarazumiju samo upueni
UKLOPNA SREDINJICA Raunalo McLarena moeod sada upravljati
motorom Davida Coultharda
EF ZA RALAMBUTheissen je otac pogonskog me-hanizma BMW-F1. Ako
se mom-ad ispravno slui novim mogu-nostima, za vozaa e biti
jednos-tavnije.
SREDINJICA MOMADI Mjesto pohranjivanjaSvaka izmjerena vrijednost
zavrava u sredinjici islui za ralambu zavrenog natjecanja kao i
zapripremu sljedeega. Vrijednosti podatakaJedan dio izmjerenih
vrijednosti (npr. optereenjepriguivaa udara) zanimljiv je samo za
ispitiva-nja.
POKRETNI PODATKOVNIMOZAKU crnoj kutiji (Black Box)veliine knjige
dosad sumomadi pohranjivalesvoj izbor pomoi pri nat-jecanju, koje
je voza mo-gao pozivati
Mrska naredba iz boksa sada je dobila podmuk-lu inaicu: time se
voditelj momadi od ovog tre-nutka vie ne mora oslanjati na
zaustavljajue dje-lovanje svojih rijei; tehniar u boksu daljinski
do-datno radiovezom okree prigunu zaklopku.
19
-
20
Dio zahvata na biciklu moete obaviti sami.Sramotno je vidjeti
biciklista na zaputenom vo-zilu.
Ba za svaku sitnicu ne mora se traiti pomo,a ispravnost je
propisana zakonom. Dobro ois-tite sve dijelove pa ih premaite
zatitnim sred-stvom protiv korozije. Gume napumpajte do-voljno i
bilo bi dobro da ih premaete gliceri-nom koji nabavite u ljekarni.
Vijane dijeloveprovjerite i zategnite. Provjerite konice i
sklo-pove prijenosa. Naim ilustracijama savjetujemomogue radove.
Prikazujemo izmjenu konikihpapua te pritezanje uadi i sredinjeg
leaja.Moda ce se na vaem modelu bicikla razliko-vati zahvati, stoga
morate prouiti uputu kojuste dobili pri kupnji. Ako jamstveni rok
jo vrije-di, dobro pazite koje radove izvodite! Radite sa-mo
ispravnim alatom.
Bicikl mora biti uvijek ispravan i siguran zavonju. Pri kupnji
dobro prouite upute koje jedao proizvoa. One e vam pomoi da vamvae
vozilo dugotrajno slui.
Odgovarajuim kljuem odvijte matice nadrau konikih papua. Uz pomo
kombini-
Ispravnost bicikla
SIGURNOST VOZILA
ranih klijeta i izvijaa izvadite izderane papu-e. U trgovini
nabavite novi i umetnite ih u uto-re draa. Ako je potrebno,
posluite se klijeti-
-
ma. No ako papu-e ulaze lagano,osigurajte ih od is-
padanja kapljicom ljepila. Nakon postavljanjadraa pritegnite -
ugodite ue konice. Poslu-ite se kljuem i klijetima. Dobro je
odmah
21
podmazati ue utrcavajui zatitno sredstvo ilistrojno ulje za
ovitak - buir. Uad prilagoditekako vama odgovara: prednja konica za
blae,a stranja za jae koenje.
Sredinji leaj ili leaj pedalnog prijenosa znase s vremenom
olabaviti ili samo spoj polugepedala s vratilom. Zahvat je
jednostavan. Od-govarajuim kljuem odvijte maticu na popre-nom
klinu. Laganim udarcem drvenim batom iliekiem pod koji podmetnite
drvenu letvicu iz-bijte klin te odvojite polugu od vratila. Uz
po-mo odvijaa i laganim udarcem ekia odnos-no drvenog bata privijte
leaj a zatim i maticukoja je ujedno osigura. Leaj ne smije biti
su-vie pritegnut! Zatim stavite polugu pedala naodgovarajui poloaj
i umetnite spojni klin. Do-voljno privijte maticu da postignete
vrstouspoja. Ako zanemarite taj leaj, istroit e semast i najee e
poispadati kuglice. Troak ebiti vei a vi se za to vrijeme neete moi
vozi-ti. (o)
-
22
Vozimo ekonominoIz Omikrona su predstavili jo jednu korisnu
aplikaciju Java namijenjenu mobilnim telefoni-ma. Radi se o
aplikaciji Autopotronja kojaslui za praenje potronje goriva vaeg
automo-bila. Unosom stanja na kilometar-satu, koliineutoenoga
goriva te njegove cijene omoguujuse sustavno praenje i detaljna
statistika. Ve na-kon drugog unosa podataka korisnik ima uvid
uprosjenu potronju goriva, cijenu svakog prije-enoga kilometra, kao
i ukupno prevaljenu uda-ljenost u odabranom razdoblju, te ukupan
iznosplaenoga goriva. Osim statistikih podataka naraspolaganju je i
grafiki prikaz prosjene pot-ronje goriva. Idealno za taksiste,
vozae kamio-na, odnosno za sve one koji puno vremena pro-vode za
volanom.
Novosti na tritu
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
BenQ DC E30Ovaj najnoviji BenQov proizvod namijenjen
je u prvom redu poetnicima u digitalnoj fotog-rafiji, a oni ele
za malo novca imati fotoaparatkoji pravi solidne slike. Model E30
ispunjava teuvjete. Radi se o potpuno automatiziranom di-gitalcu
koji e od korisnika zahtijevati samo daodredi kadar i pritisne
tipku za okidanje. Ugra-
en je CMOS ip rezolucije 3 megapiksela, a fo-tografije se
pohranjuju u internu memoriju, ka-paciteta 14 MB. Za proirenje
memorije sluestandardne SD memorijske kartice, ali se mora-ju
kupiti zasebno. Podrano je i videosnimanje.Ureaj nema optikoga
zooma, nego samo 4Xdigitalni, no to se i ne oekuje od
fotoaparatakojemu je najvea prednost cijena.
Motorola E398Radi se o tri-band ureaju, malih dimenzija
od 108x46x20,5 mm i mase 89 grama. Ima in-tegriranu VGA kameru
koja fotografira u rezolu-ciji od 640x480 piksela, a ekran
prikazuje 65 ti-sua boja. Baterija je Li-ionska, kapaciteta 830mAh,
te omoguuje autonomiju od 230 sati ustanju isekivanja poziva i 9,5
sati razgovora. Za
-
23
prijenos podataka brine se GPRS, Bluetooth, teUSB kabel, a tu su
i MMS, WAP 2.0, Java, kao ie-mail klijent. No najvea prednost ovoga
ure-aja jest 3D stereozvuk, u MP3, MIDI i WAVformatu, koja se
zaista izvanredno reproducira.U paketu se dobiju i stereoslualice.
Na raspola-ganju je glasovno biranje i javljanje, kao i spiker-fon,
ime se zaokruuje multimedijska orijenta-cija toga telefona.
Nokia 6170Jo jedan telefon s preklopnim dizajnom. No-
kia 6170 ima metalne plohe, to rezultira po-sebnim izgledom.
Vanjski zaslon, razluivosti
96x65 piksela s podr-kom za 4096 boja,prua informacije o
do-laznim pozivima, nad-nevku, vremenu i nai-nu rada telefona.
Unu-tarnji zaslon, razluivost128x160, podrke za65536 boja,
sposobanje surfati internetompomou preglednikaXHTML, kao i za
prikazmultimedijskog sadra-ja: slika u boji i videois-jeaka koje
moetekreirati ugraenim VGAfotoaparatom i vi-deosnimaem. Na ras-
polaganju je videostreaming i audiostreaming,MMS, Java, e-mail
klijent, EGPRS i tehnologijapush-to-talk. Za povezivanje s drugim
ureajima
brine se IrDA. Podrane su mp3 melodije, a ba-terija je Li-Ion od
760 mAh, to omoguuje au-tonomiju do 4 sata razgovora.
3GSM CannesOd 14. do 17. veljae u Cannesu u Francus-
koj odran je 3GSM World Congress, manifesta-cija koja na jednom
mjestu okuplja sve pred-stavnike mobilne industrije - od
proizvoaamobitela, do operatora i velikog broja korisnika.
Taj kongres, uz hannoverski Cebit sudjeluje ukreiranju trendova
na tritu sljedeu godinudana. Na ovogodinjem skupu okupilo se oko40
000 posjetitelja, a moglo se sudjelovati naraznim prezentacijama,
poslovnim sastancima idiskusijama. Objavljeni su i podaci
udruenjaGSM koji kau da u svijetu trenutano 640 ope-ratora, te ak
1,25 milijarda korisnika GSM-a.Prole godine je u svijetu prodano
vie od 670milijuna novih mobilnih ureaja, a takvi se re-zultati
oekuju i ove godine.
Pripremio Ivica Milun
-
24
Memorija Flash koristan je ureaj za sprema-nje podataka
digitalnih kamera, fotoaparata,mobilnih telefona i USB Memory
Stickova, slika1. Dolo je vrijeme kada u svakodnevnom raduu grani
informatike tehnologije ne moemonita uiniti bez memorije Flash.
Malo je seg-menata u kojima ta tehnologija nije prihvaena.Gdje god
su nam potrebna brza i trajna rjeenjaza spremanje podataka,
nailazimo na tu memo-riju. Kapaciteti memorijskih kartica
dramatinosu se poveali i preli granicu od 1Gb.
INFORMATIKA
Memorija Flash
Sl. 1. Razni oblici memorije Flash
Glavni proizvoai poput Samsunga, Toshi-be, Spansiona
(AMD/Fujitsu), Intela i ST Micro-lelectronicsa uivaju u stabilnom
poslu sa zam-jetnim porastom zarade iz jednog u drugo trom-jeseje.
Iako je tehnologija Flash dosegla svojuzrelost, industrija opstaje
na tritu koje se na-ravno i dalje razvija proizvodnjom te
prodajomkoja je dodue nepredvidiva. Usprkos tome raz-ne
organizacije i proizvoai vode polemike opotrebi za razvojem
nasljednika Flashove me-morije. Primjetno rastu zahtjevi za sve
brom
memorijom, zbog naglog tehnikog razvoja pe-rifernih ureaja pa se
kao rezultat pojavljujepotreba za veom brzinom i veim
kapacitetomFlasha. Mogue slabe toke te memorije su pri-rodna
ogranienost stabilnosti, premala brzinaupisivanja te ogranieni broj
ciklusa upisivanja.Razvoj novijih tehnologija poput MRAM-a
(Mag-neto-Resistive RAM), magnetno-otporna memo-rija RAM, memorija
OUM (Ovonics Unified Me-mory) te nanokristala trebala bi zaivjeti u
bu-dunosti i rijeiti navedene probleme.
Intel je bila prva tvrtka koja je proizvela Flashmemoriju i
ponudila je tritu. Godine 1988., tagrupacija je lansirala 256-bitni
ip Flash, veliinekutije za cipele. Intelov izum bio je NOR
Flash,razvijen iz EPROM i EEPROM tehnologije za i-pove. NOR flash
imao je brzine upisivanja i bri-sanja vrlo spore prema dananjim
standardimapa je mogao izdrati mali broj ciklusa upisiva-nja, slika
2. On se upotrebljavao onda kada suse podaci spremali samo
povremeno i rijetko semijenjali.
Primjerice, operativni sustavi digitalnih kame-ra ili mobilnih
telefona nalazili su se u jedinica-ma memorija NOR Flash. Za
razliku od prija-njih tehnologija, NOR Flash je omoguivao da sebriu
ili spremaju podaci na vie mjesta u jed-nom koraku, to je davalo
veliku prednost u br-zini. Podaci su se uvali ak i onda kada bi
na-pajanje bilo iskljueno.
Sl. 2. Memorija NOR Flash kompanije Intel
Druga vrsta te memorije je NAND Flash slika3., dizajniran 1989.
godine u proizvodnim po-gonima Toshibe. Predstavljena je kao
jeftinija ibra alternativa NOR Flashu. UsporeujuiNOR Flash,
tehnologija NAND Flash je ponudi-la desetak puta vei broj ciklusa
upisivanja, tevee brzine za spremanje i brisanje podataka.
-
25
Memorijske elije u memoriji NAND Flash upo-la su manje od NOR
Flashove memorije. Kaorezultat toga imamo teorijsku manju cijenu
NA-ND Flashove memorije. Manje dimenzije elijana danom prostoru
imaju vei kapacitet, toujedno znai i niu cijenu za kupca, a veu
do-bit za proizvoaa.
Sl. 3. NAND Flashova memorija kompanije Infineon
Sl. 4. Razne memorijske kartice
Compact Flash
MMC xD USB Memory Stick
Smart Media SD
NAND Flash brie podatke za etiri milisekun-de a NOR Flashu treba
pet sekundi za isti postu-pak. Razlog tomu su vee dimenzije NOR
blo-kova koje se kreu od 64 do 128 Kb. Suprotnotome, NAND pristupa
blokovima veliine 8 i 32Kb. Zbog svojih performansi, NAND Flash
seobino upotrebljava u memorijskim karticamakao to su Compact
Flash, SmartMedia, SD,MMC, xD i PC kartice te u novije vrijeme
popu-larni USB Memory Stickovi, slika 4.
to se tie kratkoronosti veine informati-kih tehnologija,
memorija Flash ubraja se u in-dustrijske veterane. Flash do sredine
90-ih go-dina nije postigao uspjeh na irem tritu, ali jezato od
2000. godine razvio posao koji se iska-zuje u milijardama US
dolara.
Dr. Peter Kcher, predsjednik i glavni direktortvrtke Infineon,
tvrdi kako tvrtka izrauje me-moriju Flash dimenzija reda veliine
170 nm tedodaje da bi u bliskoj budunosti bilo moguesmanjenje
procesa na 50 nm. Stefan Lai, pred-sjednik Intel grupacije za
tehnologiju i razvoj, to
-
26
Sl. 6. Wes Brewer
potvruje, slika 5. On smatra kako ni jedna dru-ga memorijska
tehnologija nee premaiti Flashprije 2008. godine. Intel je zapoeo
fazu za 45nm Flasha, koji e stii na trite vjerojatno u2008.
godini.
Usprkos raspra-vama koje se vodeoko nasljednika,Flash je uvijek
dob-ro prilagoen tri-tu. Nadolazeekonkurentne tehno-logije moraju
biti nesamo trajne negomoraju stei primatu brzini i
ciklusimaupisivanja te posti-zati nisku cijenuproizvodnje.SanDisk,
najvei
svjetski proizvoa kartica memorije Flash smat-ra da Flash u
bliskoj budunosti nee ugroava-ti strana konkurencija. Wes Brewer,
stariji direk-tor upravljanja proizvodnjom i razvojem poslo-vanja u
maloprodaji, slika 6., napominje kakonjegova tvrtka proizvodi
memoriju od etiri gi-gabajta. Ne prihvaa pretpostavku da je
Flashspor i da nudi malo ciklusa upisivanja. Zahvalju-jui 32-bitnom
RISC procesoru, koji je povezankao podsustav s memorijom i
integriran u me-morijsku karticu, u budunosti SanDisk
planirarazviti paralelno upisivanje i itanje vie podata-ka na
razini vie ipova.
Motorolin sektor za poluvodie Freescale radina projektu koji bi
mogao proiriti ivotni vijek
Flashove memorije. Pomou nanokristala zasno-vanih na siliciju
mogli bi udvostruiti gustou bi-tova memorije Flash. Kompanija je u
srpnju2003. godine predstavila ip koji se slui takvomtehnologijom.
Dale Weisman iz tvrtke Freescale,tvrdi kako nanokristali nisu
potpuno nova me-morijska tehnologija. Navodi da su Freescale
iMotorola uloili deset godina istraivanja u spo-menutu tehnologiju
te da planiraju masovnuproizvodnju.
Nijedna se memorijska tehnologija nije takoprobila kao MRAM
(magnetno-otporna memori-ja RAM), slika 7., koju je Infineon
predstavio ulipnju 2004. godine s njenim najveim kapaci-tetom od 16
MB. Zagovornici MRAM-a , najvieInfineon i Freescale,
pretpostavljaju da MRAMima najvei potencijal ugroavanja ne
samoFlasha, nego i memorija DRAM i SRAM. Principmemorije MRAM
temelji se na spremanju poda-taka s magnetnim elementima koji se
nalaze napodlozi od silicija. Snaga memorije MRAM leiu neogranienom
broju ciklusa upisivanja i brzi-nama itanja i upisivanja.
Sl. 7. Memorija MRAM
Tvrtka Freescale je poela s proizvodnjom me-morije MRAM kao
uzoraka u obliku ipa od 4 MBte ih namjeravaju ponuditi tritu.
Meutim,Freescale smatra kako je razvoj memorije MRAMmnogo bri nego
to je bio razvoj memorije Flash.Dale Weisman napominje da za
nekoliko godinaproizvodnja memorije MRAM ne bi smjela bitiskuplja
od Flasha.
Tehnologija OUM (Ovonic Unified Memory)mogua je tehnologija za
ire trite. Nain kojim
Sl. 5. Stefan Lai
-
27
OUM funkcionira ima slinosti s procesima kodureaja CD-RW i
DVD-RW. Dok kod CD-RW-a iDVD-RW-a laser ima ulogu zagrijavanja i
promje-ne stanja materijala (kalkogenidi), kod OUM-a tose postie
primjenom elektrine struje. Odgovara-juim napajanjem kalkogenidi se
pomiu gore-dolje izmeu kristalnog i amorfnog stanja koja suidealna
za spremanje podataka.
Za razliku od memorije MRAM, razvitak OUM-a jo je u ranoj fazi.
Premda su test-ipovi izrae-ni, vie slue tome da potvrde ideju nego
da pri-kau mogunosti tehnologije. Glavno svojstvo me-morije MRAM je
velika brzina, a OUM pak ciljana iroko trite. Kada bude plasiran na
trite,mogao bi biti suparnik Flashu. OUM nudi veimaksimalni broj
ciklusa upisivanja nego Flash, svremenskim pristupima od 100 do 200
ns. Meu-tim, OUM gubi od memorije MRAM koja ima vri-jeme pristupa
10-15 ns. OUM moe konkuriratimemoriji MRAM uglavnom svojom niom
cije-nom.
Bez obzira na to koliko industrija i mediji ras-pravljali o
moguem nasljedniku Flasha, nita nemoe pobiti injenicu da je Flash
daleko od togada bude zamijenjen, premda ima
potencijalnihnasljednika. Uz memorije MRAM i OUM pojav-ljuje se
razumno stabilna polimerska memorijaFRAM (FeRAM), te memorije
Conductive BridgeRAM (CBRAM), organska RAM (ORAM) i najnovi-ja
Nanotube RAM (NRAM).
To to je memorije Flash dovoljno dobra zasvoju trenutanu
primjenu te to jo traje njezinnagli razvoj, daje moguim
nasljednicima neznat-ne izglede da osvoje dio trita u toj
djelatnosti.Proi e dosta godina kada e se MRAM i OUMmemorije moi
uhvatiti u kotac s Flashom u pog-ledu broja jedinica i opsega
prodaje. Samo me-moriji Flash trebalo je dobrih pet godina da
istisneEPROM.
U ovom trenutku, ni jedan proizvoa poluvo-dia ne moe tono
predvidjeti koja e tehnologi-ja na kraju pretei Flash. Ipak,
proizvoai su si-gurni da bi svaka uspjena tehnologija trebala
do-dati prednost Flashu od memorija s nepostojanimsadrajem (DRAM,
SRAM). Dakle, potrebno jekombinirati prednosti velike brzine i
postojanostisadraja s razumnim trokovima proizvodnje. Atu, izvan
svake sumnje, memorija MRAM ima naj-vie izgleda.
Saa Jeli
Mjasiev 201-M (M-4)Gorostas M-4, produkt zrakoplovne
industrije
Sovjetskog Saveza prvi put je poletio 1953. go-dine. Bio je to
bombarder za duge prelete a slu-io je i za prijenos goriva kojim su
opskrbljivaniavioni tijekom leta. Imao je pogon od etiri D-15
turbomlaznih motora, svaki 13 000 kg potis-ka, raspon krila 52 m,
duinu 52 m, povrinukrila 300 m2, najveu brzinu u horizontalnomletu
1000 km/h na razini 11 000 m i praktinuvisinu 15 000 m te dolet
5000 kilometara. Imaoje najveu masu u polijetanju 165 000
kilogra-ma.
POVIJEST ZRAKOPLOVSTVA (31)
Nosai tereta
Tijekom 1959. godine s M-4 postignuto je vi-e zapaenih svjetskih
rekorda u nosivosti tere-ta. Posada Nikolaj Gorjanov i Anatolij
Lipko 16.rujna uspjela je dosei visinu 15 317 m s tere-tom 10 000
kilograma. Posada Boris Stepanov iBoris Jumaev uspjela je 29.
listopada doseivisinu 13 121 m i postii rekorde u varijantama
-
28
tereta: 35 000, 40 000, 45 000 i 50 000 kilog-rama.
Posada Nikolaj Gorjanov i Anatolij Lipko us-pjeli su s M-4 podii
teret 56 220 kg na visinuod 2000 metara.
Ti su rekordi bili na snazi dva desetljea.
Iljuin II-76Taj gorostas bio je namijenjen za prijevoz te-
reta i za opskrbu zrakoplova gorivom za vrijemeleta. Prvi let
obavljen je 25. oujka 1971. godi-ne.
Imao je etiri Solovljevjeva turbofenska moto-ra svaki 12 000 kg
potiska, raspon krila 50,50 m,duinu 46,59 m, visinu 14,76 m,
povrinu krila300 m2, najveu masu u polijetanju 170 000 kg,najveu
krstareu brzinu 800 km/h, normalnuvisinu krstarenja od 9000 do 12
000 m i normal-nu viisnu krstarenja s najveim teretom 40 000kg 5000
kilometara.
Aleksander Turumin postigao je tri skupinerekorda visine s
raznim teretima: 15 000,20 000, 25 000, 30 000, 35 000, 40 000, 45
000,50 000, 55 000, 60 000, 65 000 i 70 000 kg, 7.srpnja u krugu
opsega 1000 km postignuta je br-zina 857,657 km/h, 4. srpnja u
krugu opsega2000 km brzina 856,697 km/h i 10. srpnja ukrugu opsega
5000 km postignuta je brzina815,968 km/h.
Posada Jakov i Vernikov postigla je rekorde 4.srpnja: visinu 11
875 m s teretom: 60 000,65 000 i 70 000 kg i uspjeli su podii
teret70 121 kg na visinu od 2000 metara.
Svi opisani rekordi postignuti su 1975. godinei svi su ostali na
snazi tri godine.
JUZ
Vea sigurnost u rudnicima1976. Rudnik kamenog ugljena Ensdorf
u
Saarlandu prvi je u Europi u kojemu je cjelovitoprimijenjena
pomina zatitna oplata s elinimploama.
Do tog vremena iroki otkopi (otkopni hodni-ci u slojevima)
osiguravali su se upornjacima odjamskog drva ili lunim profilima od
elika. Kodirokog otkopa mehaniki strojevi automatski iz-jedaju
proelno u irini od oko 200 m sloj posloj u naslazi ugljena ili
rezanjem po prolazu udubini od 60 cm ili strugaima ugljena
(skreper)u dubinu naslage od oko 5 centimetara. Izmr-vljeni se
ugljen automatski utovaruje na oklop-ljeni transporter, koji ga
otprema na povrinu.Iznad iskopanog sloja ugljena na stropu
otkopaostaje visei strop od stijenja, koji treba po-duprijeti, jer
njegovo uruavanje moe ugrozitirudare i ureaje. Ovdje se to
oblaganje stropaizvodi debelim elinim ploama, koje uz po-mo
hidraulike neprekidno slijede stroj za izje-danje ugljena. Tako se
oblikuje elini tunel, ko-ji je bono otvoren prema napadanoj
naslaziugljena. elini tunel pomie se kako napredu-je iskop ugljena,
a iza njega se visee stijenepolako uruavaju. Takav se nain rada
naziva jo
LJETOPIS TEHNIKE (39)
Izumi i otkria1976. - 1980.godine
-
29
koranim razupiranjem (postavljanje oplate). Naslici su prikazani
stroj za rezanje i utovar, tran-sporter i elina oplata.
Uspjeni pohod industrijskih robota1977. U velikim pogonima SAD-a
radi vie od
30 000, u Njemakoj priblino 5000 i u ved-skoj oko 2000
podatkovno upravljivih strojeva ibrojni industrijski roboti. irile
su se glasine ka-ko e raunalima opremljeni proizvodni
strojevidovesti do masovne nezaposlenosti. U stvarnos-ti to e se
razvijati manje burno. Podatkovnoupravljani strojevi praktino uope
ne zaposje-
Industrijski roboti preuzimaju montau automobila naproizvodnoj
traci; jedan ovjek nadzire cjelokupnopostrojenje; u industriji
automobila primjena auto-matiziranih kolega otila je najdalje,
slijedi ju tekstil-na industrija i pojedini sektori
strojogradnje
daju radna mjesta, oni zamjenjuju gotovo beziznimke zastarjele
mehanike proizvodne ure-aje i naprave. Priblino 40 posto svih
industrij-skih robota naprotiv istiskuje u prosjeku do eti-ri
tvornika radnika. Preostali proizvodni roboti(60 posto) dolaze u
najgorem sluaju samo namjesto zastarjelih strojeva. Ali i ovaj
razvoj nevodi prema miljenju nekih istraivakih ustano-va dugorono
do nezaposlenosti, nego naprotivdo jaanja struke i porasta
zaposlenosti. Primje-nom raunalno upravljivih proizvodnih
ureajaistovremeno raste i sloenost novijih proizvoda.
S toga gledita sveukupni e broj radnih mjestaprije rasti, nego
opadati. Uz to treba uzeti u ra-un i to da se i sama proizvodnja
robota skrbi zanova radna mjesta.
Divovski tankeri za prijevoz ukapljenoga prirodnog plina
1977. Prva dva tankera za ukapljeni prirodniplin, poznati kao
LNG-Carrier (Liquefied NaturalGas), sputena su s navoza u Kielu.
Svaki od njihima spremnike kapaciteta 125 000 m3 ukaplje-nog plina
i moe ploviti brzinom od 20,5 voro-va. Ti veliki tankeri slue za
prijevoz ukapljenogplina iz plinskih polja u Sjevernom moru do
eu-ropskog kopna. Tovarni prostor broda veliine95 700 BRT (1 BRT =
2,83 m3) podijeljen je upet kuglastih spremnika, svaki unutarnjeg
prom-jera veeg od 35 metara. Spremnici su posebnodobro toplinski
izolirani, jer se za ukapljeni plinu njima mora neprekidno odravati
temperatu-ra od minus 163 oC.
Suvremena tehnika i promjene u svijetu porta
Oko 1978. U 70-im godinama naglo raste ut-jecaj suvremene
tehnike na port. Tehnika pos-taje vidljiva posvuda gdje se trae
posebne zna-ajke uporabnog materijala, prije svega otpor-nost na
troenje (habanje), gipkost, vrstoa nasavijanje i vrstoa na vlak,
klizavost, mala spe-cifina masa i otpornost prema vodi.
Daske za surfanje izraene su od tvrde pjene i imaju ob-logu od
plastike pa mogu podnositi velika optereenja
-
30
Neke vrste portova koje su se okoristile no-vim materijalima
(npr. iz svemirskih programa):
port na vodi (daske za surfanje od armira-ne plastike, jedra od
staklenih vlakana, trup plo-vila od materijala koji ne truli i koji
se lako odr-ava, ronilaka odijela od neoprena i dr.).
Visokogorski port (karabiner od lakog ma-terijala i upljeg
elika, laganiji od mase veegpisma i vlane vrstoe do 3 t, armirane
kacige,lagana a jaka planinarska uad, nekliue pe-njake cipele,
odjea od prozranog i/ili nepro-moivog materijala itd.).
port na snijegu (neslomljive skije s kliu-om dodirnom povrinom,
unutarnja cipela odpjenastog materijala i njezina vanjska strana
ot-porna na udarce itd.).
Djelotvorna pe za taljenje elika
1978. Njemaki koncern Krupp Stahl AG sta-vio je u pogon
najsuvremeniju pe za taljenjeoplemenjenog elika u Europi.
Postrojenje mo-e proizvesti 105 tona elika u samo 111 minu-ta.
Tiganj za taljenje tzv. UHP pei (Ultra highpower) valjkasta oblika
vii je od 4 m i imapromjer vei od 7 metara. U njemu se
materijalinduktivno ugrijava i tali. Pritom se stvara topli-na
izravno u vodljivom materijalu. Ogrjevnastruja indukcijom se
prenosi na materijal u pro-cesu, koji se moe usporediti s
transformacijomu kratkospojnom pogonu.
Put do ravnog zaslona1979. Japansko poduzee Matsushita
dobilo
je patent na televizijski zaslon od tekuih krista-la (LCD -
Liquid Crystal Display). Za razliku odpokazivaa brojki od tekueg
kristala, kod rav-nih zaslona ne treba usmjeravati samo odsjekeod
relativno velike povrine, nego desetke tisu-a siunih tokica. Osim
toga zaslon kod pok-retnih slika mora raditi puno bre.
Prevlaka kao i okvir tek razvijene ovjesne zrane jedri-lice ili
klizaa (letei zmaj) sastoji se od visokoopte-retivog sintetikog
materijala
Najmanji televizori sa LCD zaslonima; zbijena izvedbamogua je
zahvaljujui integraciji elektronike i zaslonus tekuim kristalima.
LCD zasloni zadovoljavaju se ma-lim prostorom, potrebna im je vrlo
mala snaga i radena niskom naponu, pa otpada i veliki mreni
sklop.
Neprimjetni borbeni zrakoplov22. kolovoza 1980. Ameriki dravni
tajnik
Harold Brown najavio je razvoj nevidljivogzrakoplova Stealth,
kojemu se elektronikom,optikom ili infracrvenom tehnikom ne
moeodrediti njegov trenutani poloaj u zraku.
Kako bi se postigli tehniki tako visoko pos-tavljeni ciljevi,
primijenjeni su sasvim novi mate-rijali, prije svega za povrinsku
prevlaku, koji tre-baju upijati to vie radarskih zraka. Osim
togarazvoj smjera i na to da letjelica moe letjeti i is-pod podruja
djelovanja uobiajenih radarskih iinfracrvenih sustava za
otkrivanje.
-
31
Ovo posljednje ve se dulje vrijeme primje-njuje kod polaganijih
letjelica, ali su one optikilako uoljive. Kod zrakoplova viestruke
nad-zvune brzine letenja ispod nadzornih sustavato nije do sada
bilo mogue. Inenjeri sada radena sustavima koji omoguuju da brze
vojne let-jelice s elektronikim upravljanjem mogu slijedi-ti tono
oblik krajolika na maloj visini iznad tla.
Dobivanje vrijednih sastojaka iz kunog smea
Oko 1980. U industrijskim zemljama istrai-vaki instituti
razvijaju velike pokusne modeleautomatskog razvrstavanja kunog
smea, i totako da se gospodarstveno meusobno odvajajuobnovljive
sirovine - papir, lagana plastika i tek-stil, teka plastika,
eljezo, obojene kovine istaklo - razvrstane prema boji. Uz to u
postroje-nju, u kojem postupak tee u nizu, primjenjujuse brojna i
raznolika naela razvrstavanja: vibri-rajue prosijavanje,
usitnjavanje, zrani (ciklon-ski) odvajai, protustrujno
razvrstavanje, mag-netsko odvajanje, razvrstavanje prema gustoi
irazni optiko-mehaniki postupci.
ienje otpadnih voda punih bakterija1980. Pri razvoju suvremenih
ureaja za bis-
trenje (taloenje i ienje) otpadnih voda stru-njaci se ugledaju u
primjere iz prirode. Oni gra-de toranjske reaktore za otpadne vode,
u koji-ma traju procesi slini onima kao kod prirodnogsamoienja voda
u rijekama i jezerima, samou znatno odmjerenijem obliku.
Nebrojenimikroorganizmi hrane se organskim neistimtvarima u vodi i
pretvaraju se dovoenjem kisi-ka u ugljikov dioksid i u druge
proizvode izmje-ne tvari. Razmnoavanjem neprekidno nastajunove
bakterije ili tzv. oivljeni mulj. U biolo-kim postrojenjima za
proiavanje taj se procesprirodnog samoienja zbiva na uskom
prosto-ru i vremenski skraeno tako da se u otpadnevode unose
prisilno velike koliine bakterijskogmulja i ta se mjeavina onda
opskrbljuje s do-voljno kisika. Suvremeno industrijsko istraiva-nje
u kemijskim koncernima uspjelo je rijeiti vr-lo isplativ nain
razgradnje potrebnoga kisika izzraka u mjeavinu otpadnih voda i
oivljenogmulja. U tome zatvoreni valjkasti spremnik vi-sine 30 m
zamjenjuje uobiajene otvorene ba-
valjkasta drobilica sazranim odvajaem
ciklon odlazni zrak
papir, laganaplastika,tekstil
ureaj za izluine iodvodnjavanje A
protustrujnorazvrstavanje
magnetski odvajaiznad vrpce
bezbojno staklo
optiko-mehaniki ureaj za razvrstavanje
ureaj za razvrstavanjepo gustoi D1 i D2
sito za odvodnjavanje
optonavoda
svjeavoda
keramika
zeleno staklo
D2
D1
A
smee staklo
fini organskisastojci
obojenekovineorganski sastojci, plastika
vee specifine mase
Postrojenje za razvrstavanje kunog smea
pepeo, pijesak,organski sastojci
magnetski odvaja iznad vrpce M; od-vaja eljezo (a) od preteito
organskihsastojaka (b)
bunker za prijamsmea
fina praina
vibracijsko sitoR1, 20 mm
R1R2
M
a b
vibracijsko sitoR2, 40 mm
organskisastojci
-
32
zene za proiavanje otpadnih voda velikepovrine. Iskoristivost
kisika u takvim tornjevimaje dobra i pritom se stvara manje
iskoritenogzraka, koji se lake obrauje i time se okolinaoslobaa
neugodnih mirisa.
U drugom stupnju dolazi do razdvajanja oiv-ljenog mulja od
oienih otpadnih voda. Nakontoga ispituje se ekoloka nekodljivost
velikih koli-ina nataloenog mulja, koji se zatim otprema
nadeponij.
Uspjean povratak trgovakih jedrenjaka1980. Prvi put poslije pola
stoljea u japanskom
brodogradilitu Shin-Aitoku-Maru porinut je umore jedan trgovaki
brod na jedra.
To je teretni brod, koji uz uobiajeni porivnibrodski vijak ima i
dva jarbola opremljena jedri-ma. Razmiljanje o jedrenjaku bilo je
potaknutoenergetskim slomom u zimi 1973./74. Poslije togdogaaja
mnogi inenjeri u industrijskim zemlja-ma istraivali su primjenu
raznih sustava koji omo-guuju utedu energije. Jedan od njih bio je
vjet-ropogon za trgovake brodove. Strunjaci su izra-unali kako bi
svjetska trgovaka flota s dodatnimjedrima mogla utedjeti i do 140
milijuna tonanafte.
Suvremeni trgovaki brodovi s dodatnim jedri-ma uvelike su se
razlikovali od starih velikih jedre-njaka. Jedra, veinom od kovine,
imala su zapra-
vo oblik okomite lopatice, iji su vanjski obrisi biliparalelni s
jarbolom. Mogla su se raunalno uprav-ljano postavljati u vjetar i
isto tako sputati, pri e-mu su se jednostavno okomito slagala u
naboreoko jarbola.
Komunikacijski sustavi u irokopojasnom raduOko 1980. Uvoenje
irokopojasne tehnologi-
je, posebno irokopojasnih prijenosnih putova,dovelo je do
brojnih novih komunikacijskih obli-ka, koji su bili poznati i pod
imenom telekomuni-kacija. Za razliku od klasinih mrea telefaksa,
te-lefona i radija, u kojima su prijenosni signali pojas-ne irine
od nekoliko kHz, ovdje je irina pojasaod vie MHz.
U telefonskoj mrei mogu se sada organizirativijeanja i sjednice
na daljinu. Preko iste mree ilipreko posebne podatkovne mree mogu
raditiureaji za upravljanje i nadzor. Izmeu raunala
mogua je posebnim proirenjem raznih mreadaljinska podatkovna
komunikacija. Uvode se irazne govorne pokretne usluge, kao i beina
te-lefonija. Mogue je takoer s odgovarajuim kraj-njim ureajima
ostvariti prijenos pisanih i optikihtekstovnih poruka, komunikaciju
nepominom ipokretnom slikom, sredinji videonadzor vie ob-jekata i
beini prijenos podataka, slike i teksta.
Izvornik: Paturi, Felix, R., Chronik der Technik(1988.)
Pripremio eljko Medveek
Pogled u unutranjost biolokog tornja reaktora; vodase prozrauje
u optoku
Slikovna telefonija u televizijskoj kakvoi; Njemakepote
izgradile su 1983. u Hannoveru i u Dsseldorfupokusni sustav s
nekoliko sudionika; iznad televizoramoe se uoiti televizijska
kamera
-
33
Znamenita Vauccansonova patka iz 18. sto-ljea probavljala je
hranu pred zadivljenim suv-remenicima, ali ta probava nije
obnavljala njezi-ne energetske zalihe, nego je samo dobro opo-naala
funkciju jednog organa u organizmu. Aliak i takav dizajn u slubi
scenske predstaveupuivao je na nakane konstruktora praroboti-kih
animata da svoje izraevine to vie pribliebiolokim uzorima.
Iako nigdje nije ozakonjeno pravilo da su ro-boti elektrino
pogonjeni strojevi, do poetkadvadeset prvog stoljea gotovo i nije
bila zabilje-ena neka robotika konstrukcija koja u osnovinije imala
elektrini izvor napajanja. Razloga zato je mnogo ali su najvaniji
sadrani u naelujedinstvenosti napajanja upravljakih (mozgov-nih) i
izvrnih (tjelesnih) funkcija. Upravljakejedinice robota (raunala)
su elektrini ureaji izkojih se provode elektrine naredbe na
izvrnejedinice tijela robota. Izvrne jedinice tijela naj-ee su
elektromotori. Takav ustroj omoguujerelativno jednostavno razvoenje
energije i in-formacijskih podataka bez ikakvih veih dodat-nih
pretvorbi. Rezervoari elektrine energije(akumulatori) mogu
obnavljati svoj periodiniradni potencijal uspostavljanjem odreene
sve-ze robota s neposrednom tehnikom okolinomu kojoj on
djeluje.
Upravo navedena sveza s okolinom kvalitativ-no i kvantitativno
odreuje robotovu autonom-nost. Ta veza definira ono to se sve ee
nazi-va ekolokom niom stroja. Kao to ivotinja imasvoj prirodni
itinerer na koji se u preivljavanjuoslanja i kojem se evolucijski
prilagoava, tako irobot ima svoju energetsku niu u kojoj je
nje-govo djelovanje optimalno. Potpuna energetska
Energetskaautonomija robota:roboti predatori
POVIJEST ROBOTIKE
Robot skuplja pueva
autonomnost robota nee se moi postii svedok se ne ostvari
njihova potpuna povezanost sdovoljno rairenim uvijek dostupnim
izvoromenergije na koji se mogu oslanjati ovisno o defi-niranoj
ekolokoj nii u koju su uronjeni. Takoe primjerice roboti sa
solarnim elektrinim e-lijama iskazivati ogranienja u opskrbi
energi-jom za vrijeme smanjenog intenziteta svjetlostibilo zbog
razliitih vrsta oblaka ili u doba noi.Takvi roboti najbolje e
djelovati u prostorima sizrazito velikom insolacijom.
Bioloki okoli karakterizira opa povezanostorganizama koji ine
hranidbeni lanac. Sve ivo-
-
34
tinje jedu ili bivaju pojedene uime opstanka svihsudionika toga
lanca. Biorobotiarima taj je la-nac najoitiji uzor i smjer prema
kojem bi pot-raga za neogranienim izvorom energije za ro-bote
trebala ii. Zanimljivo je meutim da se i utakvim projekcijama ne
naputa elektrina ener-gija kao izravan izvor energetskog napajanja.
Utakvu pristupu problem se svodi na potragu zaureajima koji mogu iz
razliitih biolokih tvaridavati elektrinu struju. Takvi izvori
nazivaju semikrobiolokim gorivim elijama. Prva istraiva-nja takvih
elektrinih izvora datiraju pod konacdevetnaestog stoljea. Zavrno
desetljee dvade-setog stoljea ne biljei samo pojaanu
obnovuzanimanja za takve izvore ve i njihovu primje-nu u robotici.
Robot Gastrobot sa Sveuilita uJunoj Floridi upotrebljavao je
mikrobioloke go-rive elije s otopinom iste glukoze. Anoda tihelija
bila je uronjena u izvor organske hrane.Struja koju je tako dobivao
bila je vrlo mala, alidovoljna da robot emitira signal o svojoj
poziciji.
Sljedei korak u uspostavljanju mosta obnavlja-nja energetske
autonomnosti izmeu robota i bios-fere sastojao se djelatnom
obnavljanju organskeotopine unutar gorivih elija. Kako bi takav
meha-nizam mogao izgledati, pokazuje projekt robotapredatora iz
Velike Britanije koji se energetski ob-navlja skupljajui pueve.
Ekoloka nia robotapredatora su vinogradski puevi Derocaras
reticu-latum na ije se ienje u Velikoj Britaniji svakegodine utroi
20 milijuna funti. Nakon zavretkaskupljanja robot prenese svoju
lovinu u fermenta-cijsku stanicu gdje se puevi anaerobno
fermenti-raju kako bi se proizveo bioplin koji se sastoji ug-lavnom
od ugljikova dioksida i metana. Bioplin sepotom provodi kroz
oksidacijske gorive elije u ko-jima se iz njega izravno proizvodi
elektrina struja.Ovisno o stanju vlastitih energetskih resursa,
robot
se pri navraanju u kompleks fermentacijske stani-ce puni
elektrinom energijom i potom se vraa ulovite. Eksperimentalni model
takva robota op-remljen je rukom za hvatanje pueva koje prona-lazi
i prepoznaje videokamerom. Robot je autono-man i zapravo luta po
lovitu. Pozicijski se u okoli-u lokalno orijentira sluei se
vlastitim senzorskimsustavima, a globalno mu je pozicioniranje
oslo-njeno na satelitski navigacijski sustav (GPS).
Zanimljiva je energetska bilanca takva robota.Mjerenja su
pokazala da na etvornom metruima do 150 pueva golaa. Samo 30 pueva
imaveliinu koju moe registrirati kamera, a deset odnjih ima masu od
600 mg i veliinu od 35 mm.Radno uinkovit robot trebao bi iz tih
resursa do-bivati dovoljno energije za svoj opstanak. Odjednog pua
od 500 mg dobije se 1500 J energi-je pa povrina od etvornog metra
daje ukupnopotencijalnu energiju oko 16 000 J. Robotu treba75
sekundi da izvede jedan pokret mahanja ru-kom kojom pretrauje
povrinu, za to utroi 5W. Kad otkrije pua, treba mu 10 sekundi da
gauhvati, spremi u spremnik i vrati ruku na mjestogdje je pronaao
zadnjeg pua. Ta aktivnost ko-ta ga daljnjih 36 W. Potom se robot 25
sekundigiba 0,15 m naprijed, pri emu potroi 75 Wenergije. Za cijeli
opisani osnovni ciklus koji seponavlja robot treba energiju od oko
8000 J.Ukupno za deset pueva robot potroi oko 43000 J energije, pri
emu ukupno prikupi potenci-jalnu energiju veliine od oko 160 000 J.
Prora-un pokazuje da bi robot mogao sebe prehranji-vati. No problem
je u niskoj iskoristivosti fermen-tacijskog procesa koji je u
najboljem sluaju oko50 posto. Unato tome, rezultati su pokazali
dasu roboti predatori izvedivi i da bi mogli energet-ski opstati
hranei se biosupstratom.
Igor Ratkovi
Prikaz Slugbotova naina raspoznavanja pueva
-
35
Za nekoga kome jelo teko padne na eludaci ve mu je i sama
pomisao na ustajanje od sto-la veliki napor, mogao bi ovaj proizvod
japan-skih izumitelja biti dobro rjeenje: robot kojimoe predmete
prihvaati, prepoznavati i razvr-stavati. Automatskom kunom pomoniku
pot-rebno je za to samo prikladno posue; ipoviprivreni na tanjure i
alice daju limenjakuinformaciju, koja mu je potrebna za
postupanjebez popratnih krhotina.
U budunosti bi se tako dosadni kuni poslo-vi mogli smanjiti na
najmanju mjeru, vjeruje Ko-taro Oba iz National Institute of
Advanced In-dustrial Science and Technology, jedan odstrunjaka za
razvoj pomagaa visoke tehnologi-je: Primjena robota u kuanstvu
porast e, kadproizvoai na internetu stave na
raspolaganjeodgovarajue informacije. (m)
Izvornik: Der Spiegel 52/2003.
Robot kao kunipomonik
IZUMI
1. Kamera omoguuje robotusnalaenje u okruju
2. Ureaj za itanjeprepoznaje male i-pove (IC-Tags/ip-oznake) na
predme-tima i prenosi infor-macije na upravlja-ki program
robota
3. Ruka robota razvrstavapredmete
Upravljakoraunalo
Ureaj za ita-nje ip-oznaka
ip s informacijama opredmetu
Nova tehnika punjivih baterija uinit e mo-bilne telefone i
prijenosna raunala laganijima imanjima. Obeavajui spremnik energije
na ba-zi litijsko-polimerne elatine moe se oblikovatipo elji i
pristaje u sve upljine kuita ureaja,ne zauzimajui tako puno mjesta.
Druga jeprednost u tome to vie ne moe iscuriti iz ba-terije nikakva
tekuina. Zato baterija vie ne tre-
NOVOSTI IZ TEHNIKE
Baterije kao gumaza gnjeenje
ba nikakav plat od kovine, koji ionako povea-va masu ureaja. U
usporedbi s jednako sna-nim nikal-kovina-hibridnim ili
litijsko-ionskimakumulatorima, novajlija ima samo
dvanaestinunjihove debljine. Prvi proizvoai mobilnih tele-fona
imaju ve izborno i ovu, ne ba jeftinu aku-alternativu kao pribor i
za svoje standardne mo-dele. Njezin kapacitet od 600 mAh dovoljan
jeza neprekidni razgovor od oko tri sata ili za estdana spremnosti
za prijam.
Izvornik: DM 02/2000.Pripremio eljko Medveek
Energetska elatina: litijski polimeri zasluni su to jepunjiva
baterija tanja