47/2017 fileMisa zahvalnica u povodu pete obljetnice oslobaðanja hrvatskih generala Znanstveni skup o 650. obljetnici dolaska èudotvorne slike Majke Božje na Trsat Okrugli stol

47/201722. studenog 2017.

Svetkovina sv. Nikole Taveliæa proslavljena u

nacionalnom svetištu u Šibeniku

Biskup Uziniæ odao priznanje svima koji èine velike

napore u zauzimanju za život od zaèeæa do prirodne

smrti, za dostojanstvo braka i obitelji, za prava

obespravljenih, izbjeglica, siromašnih, žrtava nasilja,

za dostojanstvo èovjeka, za javno promicanje

kršæanskih vrijednosti

Spomen na žrtvu Vukovara i Škabrnje

U Vukovaru i Hrvatskoj potrebni su nam ljudi velika

duha, osjetljive savjesti, sažalna srca, dalekovidni

proroci koji odbacuju nasilje, praštanjem proširuju

prostore slobode od zla u kojima sa svom bistrinom

vide velièinu žrtve, svjedoèe vjeru u pobjedu ljubavi, te

pamte prošlost oèišæenu od mržnje u svoj snazi njezine

pouèljivosti, istaknuo požeški biskup u propovijedi u

Vukovaru - Vjerom okupljeni u Škabrnji i neslomljivom

nadom kojom smo nadvladali sve ratne i poratne

nevolje, mi se euharistijskom žrtvom okreæemo

buduænosti i molimo nebeskog Oca neka nas prati

svojim blagoslovom na našem putu, poruèio zadarski

nadbiskup u pozdravu

Obilježen Svjetski dan siromašnih

Siromasi su naša putovnica za raj – rekao je Papa

Franjo na misi sa siromašnima i upozorio na grijeh

neèinjenja - Prvi Svjetski dan siromašnih obilježen je

misama i prigodnim susretima u hrvatskim biskupijama

Domovinske vijesti

Drniš: Kolokvij o dr. fra Karlu Kosoru

Split: Održan Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za

nedjelju

U Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju stigla dvojica sveæenika iz Benina

Misa zahvalnica u povodu pete obljetnice oslobaðanja hrvatskih

generala

Znanstveni skup o 650. obljetnici dolaska èudotvorne slike Majke

Božje na Trsat

Okrugli stol "Demografija, rad i obitelj"

Zagreb: Euharistijsko slavlje u spomen na poginule u obrani

Vukovara i Škabrnje

Održan IV. motovunski kolokvij

Razrješenja i imenovanja u Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji

Ruže sv. Elizabete za siromašne u Sisku

Pokret za život Krèke biskupije proslavio 25. godišnjicu djelovanja

Splitska župa na Luècu proslavila 50 godina postojanja

Misa zahvalnica za sportaše grada Zagreba

Crkva u Hrvata

Duhovne vježbe za sveæenike u Australiji

20. smotra crkvenih zborova iz hrvatskih katolièkih misija i zajednica

u Njemaèkoj

40. obljetnica Hrvatskoga katolièkog središta sv. Nikole Taveliæa u

Buenos Airesu

Inozemne vijesti

Zaštita okoliša je izazov koji se tièe svih nas

Prilog dokumenti

Misa i molitva

Bog je gospodar pun ljubavi i nježnosti

Domovinske vijesti

Drniš: Kolokvij o dr. fra Karlu KosoruDrniš, 11.11.2017. (IKA) - Matica hrvatska (Središnjica uZagrebu i Ogranak u Drnišu) organizirali su proslavu 175.obljetnice osnutka Matice hrvatske i znanstveni kolokvij odr. fra Karlu Kosoru, franjevcu, profesoru i ravnateljuFranjevaèke klasiène gimnazije u Sinju, odgojitelju,definitoru, znanstveniku, filologu, povjesnièaru i piscu, uprigodi 35. obljetnice njegove smrti. Skup je održan uVelikoj gradskoj vijeænici grada Drniša.Poslije državne himne „Lijepa naša", sve je pozdravio StipeRamljak, predsjednik Ogranka MH u Drnišu, i naglasio daOgranak želi znanstveni skup posvetiti velikom sinu Drniša,dr. fra Karlu Kosoru, franjevcu, znanstveniku i piscu. Svenazoène pozdravili su još i Josip Begonja, gradonaèelnikDrniša, i fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja, sa sjedištem u Splitu,kojoj je fra Karlo pripadao.Akademik dr. Stjepan Damjanoviæ, predsjednik MH, uprvom dijelu izlaganja iznio je nekoliko osnovnih podataka oMatici, njezinu osnivanju i plodonosnom djelovanju krozproteklih 175 godina, a u drugom dijelu nekoliko podataka ofra Karlovu prinosu hrvatskoj filologiji i lingvistici. Dr. StipeBotica, potpredsjednik MH i profesor na Filozofskomfakultetu u Zagrebu, pokazao je izvorni rukopis fra Karlovedoktorske disertacije o gramatici i trojeziènom rjeèniku fraJosipa Jurina (+1801.) kao i svu dokumentaciju postupka zadoktorat. Kako taj rukopis, kao i mnogi drugi, nije objavljen,upozorio je na tri studije objavljene u Radu HAZU (ondašnjeJAZU). Fra Mirko Mariæ, predsjednik Ogranka MH u Sinju,iznio je nekoliko podataka iz svoga djetinjstva, kad je kaoministrant „služio" misu fra Karlu i kasnije mu je kaosjemeništarcu fra Karlo u gimnaziji predavao hrvatski jezik iknjiževnost. Upozorio je na neke konkretne fra Karlovepostupke prema ministrantima, sjemeništarcima igimnazijalcima. Iz svega se toga vidi da je fra Karlo biokarakteran muž, uzoran i pobožan redovnik, koji je bio nesamo izvanredan profesor, nego se vidjelo da predajeodreðenu materiju, ali i iskreno voli svoje uèenike i otvaraim nove horizonte, posebno u ono „olovno doba" borbenogaateizma. Predložio je da se postavi spomenik fra Karlu iulica nazove njegovim imenom. Davor Gaurina, kustos uGradskom muzeju u Drnišu, upozorio je na nekolikoobjavljenih fra Karlovih znanstvenih èlanaka o povijestigrada Drniša i njegova kraja.Fra Hrvatin Gabrijel Jurišiæ, urednik zbornika „Kaèiæ",upozorio je na fra Karlovu bibliografiju koju se s obzirom natematiku može podijeliti na: vjera, filologija i lingvistika,povijest književnosti, crkvena i nacionalna povijest te nekedruge teme. Posebno je govorio o fra Karlovoj knjizi„Bilješke o jeziku suvremenih hrvatskih pisaca"(Split,1979,str. 112). Fra Vjenceslav Glibotiæ, profesor klasiènih jezikana Franjevaèkoj klasiènoj gimnaziji u Sinju i urednik lista„Marija", dogovorio se je s fra Karlom da æe u „Mariji"pisati male priloge o èistoæi hrvatskoga jezika u rubrici, upoèetku nazvanoj „Malo slovnice" (1972.), a kasnije„Jezièna zrnca". Buduæi da su prilozi pobudili zanimanjeèitatelja, fra Vjenceslav ih je objavio u navedenoj knjizi.Izišlo je i novo izdanje i sve je ubrzo rasprodano. Fra Karloje nastavio pisati u „Mariji" o istoj temi i planirali su objavitinovo prošireno izdanje. Meðutim, komunistièke vlasti„bijahu budne", rekao je Jurišiæ. Po ondašnjim zakonima, sve više-manje ozbiljnije knjigebile su osloboðene od „poreza na promet". Samo je „šund"

plaæao porez. Stoga su i sva izdanja lista „Marija" bilaosloboðena od toga poreza. No, kad je Ministarstvo uZagrebu dobilo knjigu i molbu da ju oslobodi od poreza,stigao je službeni dokument u kojem piše da ta knjiga nemože biti osloboðena od poreza, a svi koji su to doznaliostali su neugodno iznenaðeni.Onda se „netko sjetio" da javnost treba „objektivno"obavijestiti. „Vjesnik", glavne novine u Hrvatskoj, donesoše8. studenoga 1979. èlanak „Knjige koje treba oporezovati".U èlanku tvrdi da je to „djelce" (ne knjiga) „prije površnoèeprkanje nego studiozno poniranje u složenu jeziènuproblematiku… tekstovi su usmjereni na separiranje nekoghrvatskog jezika kakav u životu ne postoji, osim možda ucrkvenoj upotrebi"… (pisac) „rijetko spominje imenasuvremenih hrvatskih pisaca… Novosadski se dogovor ipravopis gotovo ne uzima u obzir, pa tako umjesto daapostrofira jeziènu bliskost naših naroda ona ide naneopravdano razdvajanje…" U isto vrijeme „NovaHrvatska" u Londonu èudi da je Ministarstvo tako vrijednuknjigu ubrojilo „u šund literaturu", a da je BožidarKovaèeviæ u Beogradu o fra Karlovoj knjizi vrlo pohvalnopisao.Predavaè je upozorio da je fra Karlo planirao objavitiprošireno izdanje „Bilježaka" (koje je nastavio napisati u„Mariji"), kao što je planirao objaviti i monografiju oDrniškoj krajini (dvije su treæine bile tiskane), ali je jedno idrugo onemoguæila njegova iznenadna smrt. Na skupu su sudjelovali i Darija Puljiæ, dožupanica, ZorislavLukiæ, tajnik Matice hrvatske, više franjevaca, predsjednicinekih Ogranaka MH, rodbina pok. fra Karla i brojni graðani.Glavni pokrovitelj bio je odvjetnik Jakov Baèiæ, asupokrovitelji: Šibensko-kninska županija, Grad Drniš iRadio Drniš.

23. godišnja skupština Hrvatske katolièke udrugemedicinskih sestara i tehnièara ZadarUdruga organizira brojne humanitarne akcije, pokretaè je idugogodišnje akcije 'Vukovaru ZaDar' koja æe se održati iove godine u prosincuZadar, 13.11.2017. (IKA) - 'Hrvatska katolièka udrugamedicinskih sestara i tehnièara - Zadar' održala je godišnjisusret èlanova, prijatelja i podupiratelja Udruge uponedjeljak 13. studenoga u velikoj dvorani samostanaškolskih sestara franjevki u Arbanasima u Zadru. Na toj 23.godišnjoj skupštini HKUMST-a Zadar okupili su se ipredstavnici gradske i županijske vlasti u znak poštovanja ipodrške radu udruge koja je veliki i prepoznatljivi duhovno-karitativni subjekt djelovanja u Zadarskoj nadbiskupiji, aorganiziraju humanitarne akcije kojima pomažu potrebne i udrugim dijelovima Hrvatske. Predsjednica Udruge EvaZuboviæ zahvalila je svima za podršku, priopæivši odlukuUpravnog odbora Udruge da se s. Melhiori Biošiæ,osnivateljici i poèasnoj predsjednici HKUMST-a Zadardodijeli posebno priznanje u zahvalnosti za dugogodišnjiizuzetan požrtvovni rad u Udruzi koja je oko inicijativa kojepoduzimaju umrežila i okupila brojne pojedince, ustanove,škole i tvrtke diljem nadbiskupije. Prigodne rijeèi i èestitke uputili su predstavnici višeinstitucija. Jagoda Suraæ, zamjenica gradonaèelnika GradaZadra, rekla je da je HKUMST Zadar znak za vrijedan inezamjenjiv karitativni i duhovni rad: „Poznata je njihovaposveæenost u èinjenju dobra i poticaj su svima drugima u

Domovinske vijesti ika

2 22. studenog 2017. broj 47/2017

razvijanju socijalne osjetljivosti za potrebne, èime pridonoseizgradnji društva solidarnosti". Èestitavši im koliko sudruštveno korisni, Suraæ je poželjela da HKUMST ostanesvijetli primjer ljubavi za bližnjega. Dr. Edi Karuc, zamjenikravnatelja Opæe bolnice Zadar, rekao je da èlanovi Udrugevraæaju nadu i osmijeh na lica brojnih oboljelih i potrebnih.Potaknuo ih je da tako nastave u želji da se osoblje bolnice idalje može oslanjati na njihovu pomoæ. Uime Zadarskežupanije, Udruzi je zahvalio Bernard Maruna, županijskiproèelnik za zdravstvo. Poželio je da im Bog i dalje dajesnagu u radu i služenju i da ih èuva, rekavši da njihov radkolièinom uèinjenoga daleko nadmašuje dva desetljeæakoliko djeluju. Poštovanje radu HKUMST-a izrazila je iDarija Katuša, glavna sestra Opæe bolnice Zadar. „Svojimhumanitarnim radom potièete širu javnost na sudjelovanje uakcijama koje pokreæete, èime one postaju dobroèinstvacijelog grada i županije, èega je osobiti primjer akcija'Vukovaru ZaDar'. Roðeni ste iz misli koja nije šutjela uprepoznavanju potreba i darivanju potrebnih. Svjedoèanstvoste hrabrosti osoba koje su imale viziju. Ustrajali ste uplemenitim nakanama i ostvarili svoje zamisli nadahnutevjerom i voðene Bogom. Nastavljate djelovati na izvorimana kojima su se napajali naši preci, èuvajuæi vrijednostikatolièke vjere i hrvatske narodne baštine", rekla je glavnasestra Darija Katuša i zahvalila uime svih zadarskihmedicinskih sestara i tehnièara. Prof. Davor Vidakoviæ,ravnatelj Medicinske škole Ante Kuzmaniæa Zadar, s kojomUdruga intenzivno suraðuje te su njihovi uèenici bili i natom susretu, rekao je da Bog i ljubav žive s HKUMST-om.„Nesebièni ste djelitelji ljubavi mnogima, a za to su vaminspiracija trajna Ljubav, Bog i evanðelje. Neka vasanðeoska poruka nosi i dalje", poželio je Vidakoviæ. Dr.Vlatko Grkoviæ, predsjednik HKLD-a Zadar, iz županijskogZavoda za hitnu medicinu, zahvalio je HKUMST-u što ihprati molitvama, istaknuvši da su podrška lijeènicima injihovim službama u svakom smislu. Na skupštini je izviješteno o prošlogodišnjem radu Udruge.HKUMST Zadar je pokretaè dugogodišnje humanitarneakcije 'Vukovaru ZaDar' koja æe se održati i ove godine uprosincu. U nju su ukljuèeni brojni graðani i ustanove izZadarske nadbiskupije, a prikupljena pomoæ se odmah pozavršetku akcije dostavlja u vukovarski Caritas, gdjesveæenici i lokalne vlasti istièu da je to najveæa redovitapomoæ u osnovnim živežnim namirnicama i higijenskimpotrepštinama koja svake godine iz Zadra dolazi u Vukovar ito u prebožiænim i zimskim danima kad su potrebe veæe.Protekle godine èlanovi Udruge i organizatori te akcijesusreli su se i sa Željkom Mitroviæ Juriæ, djevojèicom uplavom kutiæu iz vukovarske kolone 1991. g. koja je sadamajka. HKUMST Zadar je naknadno organizirao velikuhumanitarnu pomoæ za potrebne u njenom mjestu Berak ublizini Vukovara, gdje Juriæ skromno živi. ÈlanoviHKUMST-a pohode štiæenike domova umirovljenika,pacijente u svim bolnicama u Zadarskoj nadbiskupiji, a uzSvjetski dan bolesnika i božiæno vrijeme prigodno ih daruju.Organizirali su veliku humanitarnu akciju 'Anðeli za Anðelu'kojom su prikupljena novèana sredstva za lijeèenje teškobolesne zadarske djevojke Anðele Piploviæ koja je išla nalijeèenje i u Nizozemsku. Tom prigodom je održan ihumanitarni koncert duhovnih pjesama u HNK Zadar nakojem su nastupili Alan Hržica (Srce Isusovo) i Petar Buljan(Božja pobjeda) iz Zagreba. Organizirali su i humanitarnuakciju 'Korak za Krešimira' za mladiæa u invalidskimkolicima iz Bibinja koji je sin njihove èlanice koja jesamohrana majka. Èlanovi Udruge redovito se sastajuutorkom u prostoriji HKUMST-a Zadar na zajednièkojmolitvi te imaju i prigodna predavanja sveæenika i raznih

struènjaka. Sudjeluju u raznim pobožnostima podržavajuæizajedništvo u nadbiskupiji te organiziraju hodoèašæa udomovini i inozemstvu. Ove su godine bili u Altoettingu, aduhovne vježbe imali su u franjevaèkom samostanu na otokuKošljunu. HKUMST Zadar pohodi i pomaže djecu u Centruza rehabilitaciju sv. Filip i Jakov. Štiæenike tog centra nablagdan sv. Šime dovedu u Zadar kad pohode svetište Sv.Šime, prošetaju ih gradom i poèaste. Udruga redovitoprikuplja pomoæ za mladiæe iz Cenacola u Jankolovici kojuim dostavi te se tada uvijek održi prigodni duhovni susret.Èlanovi Udruge su i molitelji ispred Opæe bolnice Zadar usklopu inicijative '40 dana za život'. U sveèanom programu Tomislav Braliæ i klapa Intrade izvelisu tri pjesme, rekavši da ne mogu ne odazvati se pozivu s.Melhiore za sudjelovanjem jer Udruga to zaslužuje svojimradom i dobrotom. Nastupili su i Zbor mladih župe Belafuža,vokalni sastav udruge 'Magnificat' i mladiæi iz Cenacola uJankolovici svjedoèkim prigodnim prikazom. Glumaèkasekcija HKUMST-a Zadar 'Smijehom do zdravlja' podvodstvom Renata Pizeka izvela je humoristièni scenskiprikaz 'Turizam', s porukom da se u intenzivnoj turistièkojdjelatnosti ljudi saèuvaju od lakomosti i pohlepe zamaterijalnim dobicima što je izvor mnogih grijeha. Tekstproziva savjest pojedinca u želji da se novac ne zaraðuje naprevari gostiju nudeæi nekvalitetne usluge u nesrazmjeru snaplaæenim te poruèuje da su najvažniji duhovni mir, èistasavjest i pošteni pristup u odnosu s ljudima.

Hodoèašæe Splitsko-makarske nadbiskupije u SvetuzemljuHodoèasnicima se pridružio i šibenski biskup Tomislav RogiæSplit, 14.11.2017. (IKA) - Iz splitske su zraène luke 7.studenoga prema Tel Avivu krenula 172 hodoèasnika uSvetu zemlju, meðu kojima su bili splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ, šibenski biskup Tomislav Rogiæ,bogoslovi iz Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu injihovi odgajatelji: rektor don Jure Bjeliš, vicerektor donIvan Urliæ i duhovnik don Stipan Šurlin, zatim profesorbiblijskih predmeta na Katolièkome bogoslovnom fakultetuu Splitu doc. dr. sc. fra Domagoj Runje, još nekolicinasveæenika te vjernici iz razlièitih župa splitsko-makarskenadbiskupije. Veæ duže vrijeme u nadbiskupiji se jednomgodišnje organiziraju hodoèašæa koja predvodi nadbiskup, aove je godine izabrana Sveta zemlja kako bi se ta tradicijapovezala s praksom da svi bogoslovi bar jednom tijekomstudija posjete Isusovu Domovinu. Svakog su dana tijekomboravka u Svetoj zemlji hodoèasnici sudjelovali na misnimslavljima u crkvama, bazilikama i na razlièitim mjestimakoja su obilazili, a na lokalitetima koja se spominju uevanðelju dr. fra Domagoj Runje održavao je kraæe kateheze.Krenuli su od Nazareta, u kojeg su stigli naveèer i u kojemsu u crkvi Sestara od Nazareta sudjelovali na misnom slavljukoje je predvodio nadbiskup Barišiæ. Sutradan su posjetiliBaziliku Navještenja i u njoj je misno slavlje predvodiobiskup Rogiæ, a nakon toga su pohodili i Crkvu sv. Josipa,podignutu iznad kuæe u kojoj je Isus živio s roditeljima.Otišli su i na Brdo preobraženja i treæeg dana napustiliNazaret. Na putu prema Betlehemu, svojoj sljedeæoj postaji,kratko su se zaustavili u Kani u kojoj su braèni parovi prednadbiskupom obnovili braène zavjete. Pomolili su se i naBrdu blaženstava te razgledali obližnji meðunarodni centarDomus Galilaeae koji su sagradili i danas njime upravljajupripadnici Neokatekumenskog puta. Misno slavlje tog danabilo je na obalama Genezaretskog jezera, u blizini Petrovekuæe, u Isusovom gradu Kafarnaumu. Nedaleko odKafarnauma, u Crkvi Petrova prvenstva, izgraðene na litici

Domovinske vijestiika

322. studenog 2017. broj 47/2017

na kojoj je Petar nakon Uskrsnuæa tri puta potvrdio da ljubiIsusa, a On mu je zauzvrat dao poslanje da vodi njegovuCrkvu, splitsko–makarski nadbiskup i šibenski biskupkleknuli su, dotaknuli tu liticu te se zajedno s ostalimvjernicima pomolili za Crkvu. U Ain Karemu, èetvrtog dana pohoda Svetoj zemlji,hodoèasnici su posjetili Crkvu sv. Ivana Krstitelja, kao iCrkvu Marijina Pohoðenja izgraðenu na mjestu èuvenogsusreta Marije i njezine rodice Elizabete. Istog su se dana uBetlehemu pridružili mnoštvu vjernika iz cijelog svijeta kojeu Bazilici Roðenja èesto i satima èeka na ulazak u prostorispod oltara na kojem je mramorna ploèa sa srebrnomzvijezdom kao oznakom mjesta Kristova roðenja. U crkviSv. Katarine Aleksandrijske tog su dana u veèernjim satimasudjelovali na misnom slavlju i potom obišli spilje ispod tecrkve u kojima je u 4. st. živio sv. Jeronim prevodeæi Biblijuna latinski jezik. Peti dan obilježio je odlazak u Jeruzalem,obilazak uobièajenih hodoèasnièkih mjesta: kapeleUzašašæa, crkve Oèenaša, crkve Domine Flevit, BazilikeGospina groba, crkve Gospina usnuæa i križarske crkve -Dvorane Posljednje Veèere. Misno slavlje tog je dana bilo ucrkvi Naše Gospe u istoimenom pontifikalnom centru uJeruzalemu koji je dio vatikanskog posjeda. Šestog dana hodoèašæa, u nedjelju, u pet sati ujutro, uBazilici Uskrsnuæa, odmah uz mjesto Kalvarije šibenskibiskup Tomislav Rogiæ predvodio je misno slavlje. „Svjerom možemo prihvaæati da Bog sve naše životne situacijemože promijeniti. Kad se uèini da je sve mrtvo, ne oèajavaj iprièekaj da proðu tri dana, ma koliko god dugo trajala",kazao je biskup Rogiæ. Nakon obilaska Kristova groba uBazilici Uskrsnuæa hodoèasnici su razgledali židovsku èetvrti otišli do Zapadnog zida koji se popularno naziva Zid plaèate u poslijepodnevnim satima na mjestu Kristove agonije uMaslinskom vrtu, u Bazilici Smrtne tjeskobe proveli uruklanjanja pred Presvetim oltarskim sakramentom koju jepredvodio splitsko-makarski nadbiskup. Na kraju danasplitski su bogoslovi u pratnji svojih odgajatelja, splitsko-makarskog nadbiskupa i šibenskog biskupa, posjetilikatolièku bogosloviju Beit Jala koja se nalazi u Betlehemu, apripada latinskom patrijarhatu sa sjedištem u Jeruzalemu. Tusu 42 mladiæa koja se pripremaju za sveæenièki poziv naprostoru patrijarhata koji je geografski velik, ali ima svegaoko 80 tisuæa katolika nastanjenih u èetiri države: Palestini,Izraelu, Jordanu i Cipru. Goste iz Hrvatske doèekao jenekadašnji rektor bogoslovije, o. Adib Zoomot, a na kraju sususreta splitski bogoslovi svojoj subraæi s Bliskog Istokauruèili novèani prilog kao znak potpore i solidarnosti.Sutradan, nakon pobožnosti križnog puta na jeruzalemskimulicama kojima je i Krist prolazio noseæi svoj križ, otišli su ustolnu crkvu patrijarhata, Konkatedralu Najsvetijeg ImenaIsusova i susreli se s mons. Pierbattistom Pizzaballom,franjevcem i nekadašnjim kustosom Svete Zemlje, danasapostolskim upraviteljem Latinskog patrijarhata. On im sezahvalio na dolasku, jer upravo pohodi milijuna vjernika kojiiz cijelog svijeta dolaze u Svetu zemlju omoguæujupreživljavanje malobrojnim kršæanima na ovim prostorimakoji se uglavnom bave turistièkim djelatnostima. Takoðer,naglasio je kako je politièka situacija na prostoru patrijarhatateška i neizvjesna, ali da se odnosi s pripadnicima drugihcrkava i religija popravljaju, premda još uvijek nisuzadovoljavajuæi. Nakon misnog slavlja u stolnoj crkvilatinskog patrijarhata hodoèasnici su napustili Jeruzalem i otišli u Judejsku pustinju, na rijeci Jordan obnovili krsnaobeæanja te posjetili arheološko nalazište u Kumranu i obaluMrtvog mora. Posljednjeg su dana putovanja, 14. studenoga posjetiliantièki Kiryat Yaarim, danas Abu Ghosh, jedno od mjesta za

koje se pretpostavlja da se odnose na Emaus spomenut uEvanðelju. Tu je posljednje misno slavlje na ovomhodoèašæu, u Crkvi Notre Dame de lArche de lAlliance,predvodio nadbiskup Barišiæ. „Ovo je bio tjedan našegstvaranja, nas kao novih osoba. Uskrsli nas je dodirnuo ivraæa nas uæi kao nove, uskrsne svjedoke", kazao je upropovijedi nadbiskup. Prije odlaska na aerodromhodoèasnici su još nakratko posjetili Crkvu GospeKarmelske u gradu Hajfi, ispod èijeg je oltara peæina u kojojje boravio prorok Ilija te se u veèernjim satima zrakoplovomvratili u Split.

Svetkovina sv. Nikole Taveliæa proslavljena unacionalnom svetištu u ŠibenikuBiskup Uziniæ odao priznanje svima koji èine velike naporeu zauzimanju za život od zaèeæa do prirodne smrti, zadostojanstvo braka i obitelji, za prava obespravljenih,izbjeglica, siromašnih, žrtava nasilja, za dostojanstvoèovjeka, za javno promicanje kršæanskih vrijednostiŠibenik, 14.11.2017. (IKA) - Svetkovina svetog NikoleTaveliæa proslavljena je u utorak 14. studenoga uNacionalnom svetištu svetog Nikole Taveliæa, šibenskomsamostanu Svetog Frane. Središnje veèernje misno slavljepredvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Meðudvadesetak sveæenika koji su koncelebrirali bili su iprovincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevacakonventualaca fra Josip Blaževiæ i generalni vikar Šibenskebiskupije mons. Marinko Mlakiæ. Slavlje je zapoèelopozdravnim rijeèima rektora Nacionalnog svetišta svetogNikole Taveliæa fra Ivana Bradariæa. Dobrodošlicu je zaželiopredvoditelju slavlja biskupu Uziniæu i svim hodoèasnicima.Biskup Uziniæ zahvalio je rektoru Bradariæu, a jednako takoi šibenskom biskupu Tomislavu Rogiæu na pozivu dapredvodi slavlje svetkovine svetog Nikole Taveliæa. Zavrijeme mise pjevao je zbor župe svetog Antuna iz Zagreba. U homiliji biskup Uziniæ istaknuo je kako se danas svetiNikola Taveliæ dosta skromno štuje. Ponekad se èak sodreðenom rezerviranošæu promatra, pa i politizira, njegovomuèeništvo i svetost. Govori se u stilu da je ono što je uèiniobila ludost, te da je nama Hrvatima uvijek vjernima SvetojStolici trebalo dati sveca, a sv. Nikola je u tom trenutku bionajspremniji za tu ulogu. Slièni se prijepori, ali i politizacijakanonizacije, doduše u obrnutom smislu, dogaða i u sluèajukanonizacije najpoznatijeg, pa usuðujem se reæi, inajštovanijeg hrvatskog muèenika blaženog AlojzijaStepinca. Osobno vjerujem da politika nema veze s kanonizacijama,barem je ne bi smjela imati, nego da se doista, parafraziramkardinala Pietra Parolina, sve dogaða u „Božje vrijeme". Usluèaju prvoga hrvatskog sveca sv. Nikole Taveliæa to se„Božje vrijeme" dogodilo pred gotovo pola stoljeæa.Istodobno se nadamo i molimo da se u sluèaju bl. AlojzijaStepinca to „Božje vrijeme" dogoditi u što skorije vrijeme,rekao je biskup Uziniæ. Potom je govorio o muèeništvu Nikole Taveliæa. Istaknuo jekako danas Nikolino muèeništvo izgleda èudno nama kojismo odgojeni u duhu Drugog vatikanskog sabora i njegovogpogleda na meðureligijski dijalog. Meðutim, istaknuo jebiskup, u muèeništvu Nikole Taveliæa mogu se uoèiti svaosnovna obilježja kršæanskog muèeništva. Biskup Uziniæ istaknuo je kako je Nikola podnio muèeništvou veoma izazovnom i provokativnom pokušaju da o IsusuKristu progovori muslimanima. To može ostaviti dojamsliènost njegovog muèeništva sa suvremenim islamskimmuèeništvom, koje je zapravo terorizam i zloèin. To mi seèini opravdanim za kratku usporedbu, ali i isticanje bitne


4 22. studenog 2017. broj 47/2017

razlike izmeðu kršæanskog muèeništva sv. Nikole i onih kojeradikalizirani islamski krugovi smatraju muèenicama, rekaoje biskup. Citirajuæi Hrvatsku enciklopediju, rekao je kako je u islamumuèenik ili šehid onaj tko je dao život za širenje vjereodnosno džihad, i takav musliman ide u raj. To nažalost, kodsuvremenih islamskih terorista, vjerujem protivno pravomtumaèenju islama, ukljuèuje mržnju prema drugima ioduzimanje njihovih života, ali i života nevinih ljudi,muškaraca i žena. Oni su sijaèi mržnje, kojima je namjeraubiti druge, ne birajuæi tko su oni, kojeg su spola, dobi, rase,nacionalnosti i vjere. Vlastita smrti im je tek posljedica. Zarazliku od njih, u kršæanstvu muèenik ne umire za nešto, pani za širenje svoje vjere. Uvijek umire slijedeæi zahtjevni putljubavi Isusa Krista koji je taj zahtjevni put prošao prijenjega. Kršæanski muèenik je ustrajni svjedok ljubavi kojinikad ne èine nasilje, nego ga uvijek podnosi. On nikad neoduzima živote drugih, nego uvijek svoj vlastit život darujeiz ljubavi za druge. Sveti Nikola i njegova subraæa, èuli smo,bijahu „voðeni odlukom da služe dobru nevjernika" i dokraja su tvrdili „da je Krist Sin Božji". To su èinili iz ljubaviprema onima kojima su govorili, rekao je. Potom je biskup Uziniæ uputio kako nasljedovati danassvetog Nikolu Taveliæa. To ne možemo i ne smijemo uèinititako što æemo otiæi u Omarovu ili bili koju drugu džamiju.Neæemo to uèiniti niti tako što æemo prijeèiti islamskimvjernicima ostvarenje njihovih vjernièkih prava, kao nineprimjerenim komentarima na raèun muslimanskihizbjeglica koje, u velikoj veæini, ne žele drugo doli malomira i boljeg života za sebe i svoje obitelji. Kad bismo toèinili, to ne bi bio navještaj evanðelja Isusa Krista i znak dasmo voðeni brigom za njihovo dobro. Dapaèe, to bi bilaizdaja Isusa Krista i njegovog evanðelja, pojasnio je. Nikolu Taveliæa možemo nasljedovati dosljednim življenjemu našem svakodnevnom životu i životnim okolnostima istihonih kršæanskih vrijednosti za koje su muèenici dali život.To je jednini kršæanski odgovor na sve izazove pred kojimase nalazimo, a izazovi koji se nalaze pred nama kršæanimaovog povijesnog trenutka su doista veliki. Jedan od njih su iizbjeglice. Pozvani smo to èiniti u okvirima vlastite obitelji ivlastitih kršæanskih zajednica, ali smo pozvani takoðer toèiniti u svijetu i društvu u kojima živimo, koji su za nasdanašnje kršæane èesto i Omarova džamija i kadija koji nassudi i osuðuje. Tom smo svijetu i društvu dužni govoriti,rijeèima i još više vlastitim životom, o uzvišenomspasonosnom Kristovom nauku, rekao je dubrovaèki biskup. Ne smijemo to èiniti iz oholosti, kao da smo veæi od drugih,ili zbog provokacije, kao da su oni od nas nevrjedniji, negouvijek ponizno, voðeni iskrenom željom da služimo dobrudrugih. Mi biskupi i sveæenici smo to pozvani èiniti na„klerièki naèin", a vi vjernici na „laièki naèin". Želim uovom trenutku odati priznanje brojnim udrugama civilnogdruštva koje danas svjedoèe Isusa Krista u javnosti poput 40dana za život, Pokreta za život i obitelj, U ime obitelji,Vigilare, SKAC-a, kao i Isusovaèku službu za izbjeglice idrugima koji savjesno vrše svoje kršæansko poslanje u Crkvii svijetu, ali pojedincima, osobito u svijetu znanosti, kulture,politike i medija, svima onima koji na „laièki naèin",izlažuæi se na naèin dostojan muèenika, èesto izrugani ioblaæeni, nerijetko nedovoljno shvaæeni i od nas, i klerika ilaika, u Crkvi, èine velike napore u zauzimanju za život odzaèeæa do prirodne smrti, za dostojanstvo braka i obitelji, zaprava obespravljenih, izbjeglica, siromašnih, žrtava nasilja,za dostojanstvo èovjeka, za javno promicanje kršæanskihvrijednosti. Istovremeno upozoravam sve nas da se IsusaKrista i na klerièki i na laièki naèin navješæuje i brani samoponiznošæu i nesebiènom ljubavlju prema svima, onakvom

ljubavlju kakvom je on, Krist, ljubio nas do smrti, smrti nakrižu. Ako nam se poziv da privatno i javno svjedoèimo Isus Kristau poniznosti i ljubavi èini preteškim, sjetimo se sv. NikoleTaveliæa, njegovog muèeništva, ali i njegove nebeskeproslave koju je i službena Crkva priznala kad ga jeproglasila svetim. Biti kršæanin znaèi iæi za Isusom Kristom.A za njim ide samo onaj tko se u ljubavi odrièe samoga sebei danomice uzima svoj križ, odnosno onaj tko iz ljubaviprema Bogu i braæi gubi svoj život da bi spasio životedrugih. Ovo izgubiti život za druge, u sebi ukljuèuje i onotemeljno kršæansko poslanje i poslanje Crkve, a to jenavještaj da je Krist Sin Božji, što u konaènici znaèi bitimuèenik, odnosno svjedok, zakljuèio je biskup Mate Uziniæ.

Proslava župnog blagdana u KustošijiSv. Nikola Taveliæ je umro svemu svojemu, da bi mogaoživjeti za Krista, istaknuo je predvoditelj misnog slavljapreè. Petar PaliæZagreb, 14.11.2017. (IKA) - Premda, braæo i sestre, danasslavimo sv. Nikolu Taveliæa, ne možemo svoj pogledodvratiti od svih onih, koji danas hrabro i s potpunimpredanjem u Gospodina svjedoèe svoju pripadnost IsusuKristu – rekao je generalni tajnik Hrvatske biskupskekonferencije preè. Petar Paliæ predvodeæi u utorak 14.studenog sveèano koncelebrirano euharistijsko slavlje upovodu proslave blagdana zaštitnika Kustošijanaca, sv.Nikole Taveliæa. Pred više stotina vjernika i hodoèasnika okupljenih u župnojcrkvi u Kustošiji, preè. Paliæ je na poèetku svoje homilijepodsjetio na rijeèi pape Franje s poèetka ove godine kako sudanas mnogi kršæani blaženi, jer su progonjeni, muèeni,zatvoreni; mnogi su u zatoèeništvu, samo zbog toga jer nosekrižiæ oko vrata i ispovijedaju Isusa Krista. Istaknuo je da upravo u kršæanstvu trpljenje za vjeru imamnogo lica i nalièja: od onog prvog kamenovanja sv. ðakonaStjepana, preko Nikole Taveliæa i drugova, MarkaKriževèanina i drugova, bl. Alojzija Stepinca, najnovijihhrvatskih blaženika fra Serafina Glasnoviæa Kodiæa i donAntona Muziæa i svih muèenika komunistièkog sustava pasve do naših dana. Svima njima je zajednièka jedna stvar:oni nisu ubijali, nego su bili ubijeni iz mržnje prema vjeri –naglasio je preè. Paliæ.U nastavku homilije osvrnuo se na današnju Božju rijeè izknjige Mudrosti koja govori da su za èovjeka ispunjenavjerom, muèeništvo i smrt, pa makar proživljeni usvojevrsnom strahu i drhtavom hodu, ali ipak prihvaæenièudesnom unutarnjom snagom, trenuci nadilaženja samogasebe i pobjede nad sobom.Trenuci smrti kršæanskih muèenika, tih hrabrih muževa ižena, bili su doista trenuci kušnje. Trenuci smrti sv. Nikolesu bili, u pravom smislu rijeèi, poput „kušanja zlata utaljici", ali je Gospodin prepoznao i nagradio vjeènomproslavom u nebu Nikolinu vjernost i ustrajnost,požrtvovnost i odricanje. Umro je svemu svojem, da bimogao živjeti za Krista. A ako se želi u potpunosti živjeti zaKrista, onda se mora umrijeti svojim èežnjama i težnjama,prohtjevima i posjedima. Kad se u potpunosti živi za Krista,onda se ne može ne vidjeti brata èovjeka koji je u potrebi; nemože se ne suosjeæati s boli i gubitkom drugoga; ne može sene dijeliti radosti i nade, žalosti i tjeskobe svoga brata isestre s kojima živim, svoje župne zajednice, svojebiskupije, Crkve, svoga naroda. Ako se želi u potpunostiživjeti za Krista, onda se mora biti spreman pružitisvjedoèanstvo takvog života za Krista i vlastitim životom,upravo kao što je to uèinio sv. Nikola Taveliæ. I ne samo on


522. studenog 2017. broj 47/2017

– kazao je preè. Paliæ te dodao da onaj koji Krista u srcunosi, ne može o njemu ne govoriti i njega ne naviještati.Govoreæi o proèitanom evanðeoskom ulomku osvakodnevnom uzimanju križa na sebe i hodu za Isusom,napomenuo je kako današnji blagdan sv. Nikole Taveliæa injegov život izaziva u nama i pitanje o motivima našihživotnih odluka. Ne smijemo zaboraviti, nastavio je preè.Paliæ, da Isusovo poslanje nije ogranièeno na 12 uèenika:svakome Isus upuæuje poziv na nasljedovanje, koje ukljuèujeradikalno samoodricanje i svakodnevni križ.Èesto svoje kršæanstvo svodimo na pokoju molitvu (a možese izgovarati molitvu, a da se ne moli - onako iz obièaja), ina neke geste - kao što je znak križa, a da pritom nismosvjesni onoga što èinimo. Ponekad svoje kršæanstvorazumijemo kao jelovnik: biram ono što mi odgovara, što mise èini prihvatljivim. A sv. Nikola Taveliæ i toliki našisuvremeni muèenici nam svjedoèe da je kršæanstvostvarnost, ozbiljna i radosna, jer kad netko nešto shvaæa iživi ozbiljno, onda osjeæa i radost toga svoga izbora –poruèio je vjernicima predvoditelj euharistijskog slavljapreè. Paliæ. Na kraju svoje homilije kazao je kako smo svi mi danas uovoj crkvi, jer želimo u zajedništvu živjeti svoju vjeru, jersmo Božji narod. Ali, vjera poèinje kad izaðemo kroz ovacrkvena vrata, jer vjera je moj život, moj naèin na kojiljubim, naèin na koji pomažem i dijelim novac potrebnima,moj naèin na koji odgajam svoju djecu, moj naèin na koji seodnosim prema drugima, pokušavajuæi u licu brata èovjekavidjeti samoga Gospodina – zakljuèio je preè. Paliæ,zazivajuæi zagovor sv. Nikole Taveliæa da nam pomognepostati kršæanima koji se ne boje svjedoèiti svoju vjeruponizno, pred drugima, svjedoèeæi im o ljepoti iskustvaspasenja, koje nam je darovano.U koncelebraciji euharistijskog slavlja, uz domaæeg župnikavlè. Božidara J. Tenšeka i župnog vikara vlè. MarkaTorbara, bila su dvanestorica sveæenika, meðu kojima i bivšikustošijanski župnik, danas kanonik Prvostolnog kaptolazagrebaèkog mons. Zvonimir Sekelj te kustošijanskimladomisnik, danas župnik Župe sv. Blaža mons. ZlatkoKoren. Proslavi župnog blagdana prethodila je trodnevna duhovnapriprava tijekom koje su euharistijska slavlje predvodili preè.Matija Pavlakoviæ, rektor Meðubiskupijskog sjemeništa uZagrebu, vlè. Dražen Karaèiæ, župnik župe Srca Isusova uKarlovcu te mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnogsvetišta sv. Josipa u Karlovcu.

Spomen na Vukovar u RijeciRijeka, 15.11.2017. (IKA) - Dostojanstveno i s pijetetommnogobrojni Rijeèani odali su poèast Herojskom gradu krozmanifestaciju „Vukovar u Rijeci" koju su jedanaestu godinuu kontinuitetu u srijedu 15. studenoga organizirali Katolièkiskauti Rijeèke nadbiskupije, Prva sušaèka hrvatskagimnazija u Rijeci, Zajednica udruga branitelja izDomovinskog rata Primorsko-goranske županije i Klubnavijaèa Armada Rijeka.Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ u nadbiskupskomordinarijatu susreo se s vukovarskim braniteljima i udvosatnom razgovoru zanimao za dogaðaje povezane uzsudionike Domovinskog rata. Središnji dio programa zapoèeo je predavanjem u Sveèanojdvorani Izidora Kršnjavija Prve sušaèke hrvatske gimnazijeu Rijeci gdje u 19h poèela prigodna akademija sasvjedoèanstvom heroja branitelja Vukovara, pripadnikaTigrova – Vladimira Alfa Balgaèa i Damira Puèaka.Uvodnu rijeè potpore i zahvale održala je ravnateljica PSHG

prof. Ðudita Franko, a pjevali su èlanovi zbora PSHG. U 20sati kolona gimnazijalaca i uzvanika spustila se u mimohodusa svijeæama u rukama do Mosta hrvatskih braniteljaDomovinskog rata i sjedinila pred Mostom s kolonom kojaje krenula iz Vukovarske ulice, od murala VUKOVARpredvoðena Armadom i braniteljima sa zastavama Hrvatske,Vukovara, Armade i braniteljskih udruga.Obje kolone, sa istoène i zapadne strane grada Rijeke našlesu se u isto vrijeme, u 20.30 na Mostu hrvatskih braniteljaDomovinskog rata gdje je održana molitva za sve poginule uVukovaru i Hrvatskoj koju je predvodio kancelar Rijeèkenadbiskupije mons. Nikola Imbrišak. VicerektorBogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II." u Rijeci vlè.Marko Stipetiæ zajedno s bogoslovima, župnik župeUznesenja Blažene Djevice Marije mons. Sanjin Francetiæ,zajedno sa župnim vikarom vlè. Pavom Ðikom i sušaèkimžupnikom vlè. Sinišom Vujèiæem svojim dolaskom isudjelovanje podržali su spomen na stradanje Vukovara.Položeno je cvijeæe i zapaljene svijeæe za sve poginulebranitelje, a nakon toga se zapjevala "Rajska djevo, kraljiceHrvata" te nakon molitve "Bože èuvaj Hrvatsku". Nakonminute šutnje, èlanovi KN Armade zapalili su 26 baklji za26 godina bez zaborava.

Split: Održan Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskogsaveza za nedjeljuU sklopu Dana socijalne zauzetosti Franjevaèki institut zakulturu mira organizirao je Inicijativni skup za osnivanjeHrvatskog savez za nedjeljuSplit, 15.11.2017. (IKA) - U sklopu Dana socijalnezauzetosti Franjevaèki institut za kulturu mira organizirao jeu srijedu, 15. studenoga u Franjevaèkom klerikatu naTrsteniku u Splitu Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskogsavez za nedjelju.Na skupu su sudjelovale graðanske udruge, sindikati, vjerskezajednice, ustanove koje prepoznaju važnost ljudskih,obiteljskih i društvenih vrijednosti vezanih uz slobodnunedjelju, takoðer i predstavnici nacionalnih saveza zanedjelju iz Austrije i Njemaèke. Prigodnim programomkojemu su nazoèili predstavnici Crkve, grada i županije,provincijal Franjevaèke provincije Presvetog otkupitelja fraJoško Kodžoman, splitska dogradonaèelnica Jelena Hrgoviæi splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, javnost suupoznali sa stanjem tjednoga odmora u Hrvatskoj,hrvatskom pravnom regulativom tjednog odmorazaposlenika, kao i sa smjernicama Europske unije i skonvencijama Meðunarodne organizacije rada. Program je zapoèeo prikazivanjem dokumentarnog filma„Sedmi dan" Borisa Orešiæa. Potom je agencija „Ipsos"predstavila istraživanje o stavu hrvatskih graðana o radunedjeljom, koje pokazuje kako se gotovo svi graðani slažuda je važno da obitelj nedjeljom bude zajedno te da je radnedjeljom loš. Dvije treæine graðana zagovara ogranièavanjerada nedjeljom. Pozdravnu rijeè nazoènima uputio je predsjednik Institutaprof. dr. Ante Vuèkoviæ. Podsjetivši da se skup održava usklopu Dana socijalne zauzetosti naglasio je da se s njimahtjelo otkriti koliko dobrih inicijativa imamo u društvu iCrkvi, koliko je potrebno i moguæe ojaèati u Crkvisenzibilnost za socijalna pitanja, ohrabriti one koji mogunešto uèiniti a još se nisu odvažili, stvoriti veæu osjetljivostza potrebe i potencijale koji postoje u Crkvi i društvu koje jepotrebno prepoznati, ojaèati i povezati. „Da nije bilo motivanepravdi vezanih uz socijalni status ljudi u velikimtrgovaèkim centrima za rad nedjeljom vjerojatno se ni Danisocijalne zauzetosti ne bi oblikovali onako kako su se


6 22. studenog 2017. broj 47/2017

oblikovali", istaknuo je dr. Vuèkoviæ. Uime jednoga odsponzora Inicijativnog skupa „Konrad Adenauer Stiftunga",Zagreb nazoènima se obratila Anita Šakiæ naglasivši da je topolitièka zaklada Savezne Republike Njemaèke koja sprogramima i projektima pridonosi meðunarodnoj suradnji isporazumijevanju. Uvodnu rijeè uputio je dopredsjednik Instituta fra BožeVuleta. Podsjetio je da je Franjevaèki institut za kulturu mira2003/4. godine pokrenuo peticiju za slobodnu nedjelju ukojoj se, u suradnji s drugim crkvenim i sindikalnimudruženjima, prikupilo više od 300.000 potpisa. No,cjelokupna inicijativa, ukljuèujuæi druge neovisne inicijativesve do danas, nije dugoroèno poluèila željene ciljeve.Naprotiv, sve se više osjeæaju štetne posljedicenezaštiæenoga prava na nedjelju slobodnu od rada. S istimproblemima suoèavaju se i neke druge èlanice EU. Ubrojnim zemljama EU djeluju nacionalni savezi za slobodnunedjelju koji su ukljuèeni u Europski savez za nedjelju -ESA (European Sunday Alliance). Govoreæi o tome kako jestanje rada u Hrvatsko poražavajuæe fra Bože je ukazao nauzroke: negativni demografski trendovi i siromašenjestanovništva, korupcijsko-kriminalna djela u gospodarskim ipolitièkim sferama i sl. Ova inicijativa za sada okuplja 16ustanova i udruga te je zajednièki nastavak dobre suradnjesindikalnih središnjica i udruženja s crkvenim ustanovama iudrugama. Izrazio je nadu da æe se ovoj inicijativi ubrzoposlije odreðenoga promatraèkoga razdoblja pridružiti idruge ustanove i udruge, a posebno one koje se zauzimaju zadostojanstvo i prava žena koje su „nažalost prve i najveæežrtve svih nepravednih odnosa, a one su tri nosiva stupaobitelji i društva".Markus Blümel (Katholiche Sozialakademie Östereichs)govorio je o austrijskom savezu za nedjelju koji je zapoèeo1997. u Gornjoj Austriji na inicijativu biskupa MaximilianaAicherna. Taj savez obuhvaæa 50 organizacija iz razlièitihdruštvenih slojeva, a podupiru ga sve kršæanske Crkve.Radnicima je 52 puta u godini sigurno da æe imati slobodnunedjelju, a otprilike 10 % ih radi nedjeljom (službe koje usvim društvima moraju osiguravati stalnost javnih usluga,sigurnosti i potreba) i za to su 100 % više plaæeni. Èak je i uturistièkoj metropoli u Beèu aktivan Savez za nedjelju tesamo pojedine trgovine smiju raditi. Naveo je politièkestranke koje bi željele ublažiti Zakon o nedjelji, pogotovoradi Beèa – turistièke destinacije.Andreas Luttmer-Bensmann (Katolische ArbeiterBewegung, DE) iznio je njemaèko iskustvo neradne nedjelje."Nedjelja je dar s neba", naslov je njemaèkih plakata koji sebore za neradnu nedjelju. Katolièka i Evangelièka Crkvaujedinile su se za njemaèki savez za slobodnu nedjelju.Naglasio je kako kvaliteta života i osigurana buduænost neovise o kolièini novca i imanja nego o ravnopravnoj podjeli idržanju mjere. Kvalitetu života podiže provedeno zajednièkovrijeme s drugima i s obitelji, vrijeme za razgovore, muziku,igru i sl. Nedjelja je vrijeme za Boga. Mnogo njemaèkihsindikata je u tom Savezu. Smatra da oni koji moraju raditinedjeljom nisu dovoljno za taj rad plaæeni. Upozorio je kakoSavez za nedjelju ima mnogo izazova te je poželiohrvatskom Savezu mnogo strpljivosti, upornosti, hrabrosti izauzetosti. Kraljevstvo Božje treba naše hrabro zalaganje zadobar život, rekao je. Snježana Brajinoviæ (Kammer für Arbeiter und Angestelltefür Wien), govorila je o iskustvu stranca u našim prilikama.Buduæi da je prošle godine radila mjesec dana u Zagrebu sasindikatom trgovine primjetila je velike razlike po pitanjurada izmeðu Hrvatske i Austrije. Primjerice od ponedjeljkado subote trgovine mogu biti otvorene 72 sata, a nedjeljomsamo odreðene trgovine mogu raditi (na željeznièkom

kolodvoru i sl.) ali samo s dopuštenjem gradonaèelnika.Naglasila je takoðer da radnici koji moraju raditi nedjeljomza taj su rad dvostruko više plaæeni i dobivaju za to slobodandan. Pravnica Zlatica Štuliæ, predsjednica Sindikata trgovineHrvatske, govorila je o problemima radnika u trgovinamakoji rade nedjeljom, o nedjelji kao pravu na dan tjednogodmora, te o iskustvima STH u susretu s radnicima koji radenedjeljom u trgovini. Kratko se osvrnula na druge EUsindikate i njihove zajednièke aktivnosti i inicijative. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata,prikazao je stanje rada u Hrvatskoj. Iznijevši podatke onezaposlenosti, o iseljavanju osobito mladihvisokoobrazovanih ljudi (godišnje iseljava oko 2%stanovništva - 80.000, rastu broja umirovljenika, orastuudjela nestalnih i nesigurnih poslova meðu zaposlenima, ovisokoj stopi rizika o siromaštva, o zlouporabi studentskogarada, o malim plaæama - minimalna plaæa za 2017. godinuiznosi 3.276,00 kuna bruto (2.620,80kn neto) Sever jenaglasio da Hrvatska hitno treba promjene strukture poslovašto u sebi ukljuèuje nove, suvremene tehnologije i visokerazine znanja radnika za takve poslove i tehnologije. To æerezultirati veæom dodanom vrijednosti. Uz to Hrvatska treba„sekurizirati" rad, radu poveæati sigurnost. Treba„defleksibilizaciju" sustava rada, orijentaciju na sigurneposlove, sigurne oblike rada, obiteljski prijateljsko radnovrijeme i porast plaæa, kako minimalne tako i svih ostalih.To æe poveæati kupovnu moæ, potražnju i potrošnju, što znaèii potrebu za poveæanim zapošljavanjem. Tako æe se poveæatii uplate u „bolesne" sustave zdravstvenog i mirovinskogosiguranja koje se godišnje mora „krpati" sa više negoizdašnim iznosima sredstava iz državnog proraèuna. Samoza mirovinski sustav trebat æe u 2017. godini iz državnogproraèuna „povuæi" gotovo 16,5 milijardi kuna.Pri tometreba jasno reæi „ne" veæini ovogodišnjih (godinama istih)preporuka MMF-a Hrvatskoj, zakljuèio je Sever.Prof. dr. Gordan Èrpiæ (Hrvatsko katolièko sveuèilište,Zagreb) govorio je o slobodnoj nedjelji -kulturi ugroženoj uHrvatskoj. Naglasio je kako je èovjeka današnjice moždanajbolje opisao Sartre: potrošaè, a njemu treba sve podrediti.Neke institucije poput obitelji i Crkve, te instituti kaoKultura nedjelje smetnja su na tome putu. Zbog toga jeracionalno od promotora potrošaèkog društva da se boreprotiv kulture nedjelje. Slabe hrvatske institucije koje se nisutransformirale od jugoslavenskog vremena ne uspijevaju bitiefikasna brana ovim nasrtajima, istaknuo je dr. Èrpiædodavši da zbog toga valja tragati za alternativnim oblicimazaštite, koristeæi se totalitarno slabim institucijama koje suna raspolaganju. Zaštita kulture nedjelje spada u zaštitucivilizacijskog koda naše kulture. A to znaèi i prava èovjeka,socijalne zaštite ugroženih i svih onih vrijednosti koje je takultura iznjedrila. Europski savez za nedjelju - ESA (European SundayAlliance) osnovan je 2011. godine i danas okuplja 82 èlana -velike sindikate, udruge, vjerske zajednice i nacionalnemrežne saveze, kao i 19 podupiratelja - velikih udruga te 5narodnih zastupnika u Europskom parlamentu (v. priloženulistu). Cilj ESA-e je zauzimanje za pravo na dostojanstveneuvjete rada, te posebice na dnevni, tjedni i godišnji odmor uuvjetima dostojnim èovjeka kao integralne osobe na razinieuropskih integracija i posebice Europske unije. Sve to radiu skladu s temeljnim konvencijama Meðunarodneorganizacije rada, Socijalne povelje Vijeæa Europe kao ismjernica i Povelje temeljnih prava Europske unije otjednom odmoru i slobodnoj, tj. neradnoj nedjelji za sve. Tavelika europska mreža za svoj godišnji, zajednièki dan borbeizabrala je prvu nedjelju u ožujku svake godine.


722. studenog 2017. broj 47/2017

U Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju stigla dvojicasveæenika iz BeninaNakon što u Zagrebu savladaju hrvatski jezik, vlè. Djossou ivlè. Sagbohan na tri godine æe se kao kapelani ukljuèiti upastoralno djelovanje u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupijiÐakovo, 16.11.2017. (IKA/TU) – U pratnji vlè. AntunaŠtefana, nacionalnog ravnatelja Papinskih misijskih djela uRepublici Hrvatskoj, vlè. Robert Djossou i vlè. NoudeviwaLeon Sagbohan, katolièki sveæenici Biskupije Porto Novo uBeninu, stigli su u èetvrtak 16. studenoga u sjedišteÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije i predstavili se ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu Ðuri Hraniæu. Dolazak dvojice sveæenika iz Benina plod je misionarskogdjelovanja Marijinih sestara sa sjedištem u Osijeku ihrvatskih sveæenika-misionara, koji njeguju višegodišnjusuradnju izmeðu Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije iBiskupije Porto Novo u Beninu. U vidu daljnjeg snaženja irazvoja postojeæe suradnje te prijateljstva izmeðu ovih dvijuprijateljskih biskupija, mons. Aristide Gonsallo, biskupBiskupije Porto Novo, tijekom prošlogodišnjeg posjetaÐakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji s nadbiskupom Hraniæemdogovorio je kako æe u jesen ove godine poslati dvojicusvojih sveæenika, kako bi nauèili hrvatski jezik te se izblizaupoznali sa životom i djelovanjem Katolièke Crkve uHrvatskoj, a osobito s pastoralno-katehetskim radom uÐakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji. Nakon što u Zagrebu savladaju hrvatski jezik, vlè. Djossou ivlè. Sagbohan na tri godine æe se kao kapelani ukljuèiti upastoralno djelovanje u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.

Zadarska nadbiskupija predala sredstva korizmeneakcije za onkologiju Opæe bolnice ZadarZadar, 16.11.2017. (IKA) - U ime Zadarske nadbiskupije,zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ predao je u èetvrtak 16.studenog Opæoj bolnici Zadar donaciju u iznosu od 250tisuæa kuna za kupnju linearnog akceleratora potrebnog ulijeèenju onkoloških bolesnika Zadarske županije. Èek snaznakom tog iznosa uruèio je ravnatelju Opæe bolnice dr.Željku Èulini i dr. Branku Dukiæu, gradonaèelniku GradaZadra koji je ujedno i predsjednik Lige za borbu protiv rakaZadar. Taj je aparat potreban jer sada oboljeli od tumora izZadarske županije idu na zraèenje u Split, Rijeku i Zagreb,što oboljelima i njihovim obiteljima stvara dodatnepoteškoæe i troškove. Prikupljeni iznos je rezultatovogodišnje korizmene akcije Zadarske nadbiskupije, èimese i Nadbiskupija ukljuèila u projekt Lige protiv raka Zadarkojeg je Liga poèela prije tri godine za kupnju tog aparatakoji košta dvadeset milijuna kuna.Po broju oboljelih od zloæudnih bolesti, Zadarska županija jemeðu najviše pogoðenima i u vrhu u Hrvatskoj. Broj raste izgodine u godinu. Sada je to oko 500 novooboljelih odtumora godišnje u Zadru. Prije je bio prosjek jedan pacijentpo danu, sad su dva novooboljela od tumora dnevno. Najvišeje pogoðena srednja životna dob, a sve je više oboljelihmlaðe životne dobi, u dobi od oko 30 godina. Najèešæi sutumori dojke, pluæa i probava. Sve veæi broj oboljelih trebazraèenje. Zraèenje linearnim akceleratorom u velikom brojusluèajeva uspješno zaokruži cjelokupno lijeèenje onkološkihbolesnika. „S donacijom i akcijom koju je vodila Zadarskanadbiskupija došli smo do vrhunca naše akcije. To govorikolika je potreba i želja naroda, kad je i Nadbiskupijaosjetila taj poziv da može prikupljati sredstva za nabavku togaparata koji je nužna potreba sve više oboljelih ne samo uZadarskoj županiji, nego i u Hrvatskoj i u svijetu", rekao jedr. Dukiæ i zahvalio Zadarskoj nadbiskupiji na sredstvima.

Dr. Dukiæ je izrazio nadu da æe se u sljedeæe tri godine, dokse izgradi zgrada u kojoj æe biti i onkološki odjel, prikupiti iostatak potrebnog iznosa, „s obzirom na htijenje i voljunašeg stanovništva, ukljuèujuæi i privredu, da svi zadovoljnikažemo da smo napravili dobar posao. Ideja je dugo živjelau Ligi i u djelatnicima Opæe bolnice Zadar i razvija se nizgodina u dobrom pravcu, da zaokružimo onkološko lijeèenjeuspostavom cjelokupnog onkološkog odjela, nabavomlinearnog akceleratora i upotrebe zraèenja u Zadru", rekao jedr. Dukiæ.Nadbiskup Puljiæ je èestitao Ligi protiv raka na upornosti utom pozitivnom projektu, izražavajuæi zadovoljstvo što se unjega ukljuèila i Nadbiskupija. „Svijet vode dobre ideje,dobri projekti. Osobito se radujem kad se ljudi naðu zajednona pozitivnoj realizaciji nekog projekta. Jer èinjenica je da jebilo jako puno razjedinjavajuæih, rušilaèkih i negativnihstvari koje truju atmosferu i ruše dobre odnose. Zato jedobro kad ima takvih pozitivnih projekata koji nas povezuju,a sve u borbi protiv rušenja. Jer rak ruši organizam ljudskogtijela, pa se ujedinjujemo kako pomoæi ljudima da se bore stom opakom bolešæu", istaknuo je mons. Puljiæ, izražavajuæiradost jer je osjetio da su ljudi pozitivno reagirali iodgovorili na tu potrebu, kad je Nadbiskupija objavila da jeakcija namijenjena za taj aparat. „Rezultat je plod od 250000 kn. Imajuæi u vidu ekonomsko stanje naših ljudi i kriznusituaciju, to je zaista pozitivna i dobra stvar. Zato se radujemda mogu u ime vjernika i svih koji su sudjelovali ukorizmenoj akciji, njima reæi 'Hvala'. Bog neka blagoslovinaše zajednièko djelovanje i taj projekt. Radujem senjegovoj realizaciji, najavama da bismo uskoro mogli vidjetizgradu i aparat u Zadru, što je prijeka potreba, jer naši ljudimoraju iæi u druge gradove i to producira nove probleme.Nasuprot arhitektima kulture smrti koji doprinose negativnojatmosferi, mi želimo pozitivno stvarati i boriti se protivrušilaèkih stvari koje organizam èine neotpornim", poruèioje nadbiskup Puljiæ.Dr. Èulina je zahvalio u ime Opæe bolnice Zadar. Raznimakcijama dosad je prikupljeno približno dva milijuna kuna zakupnju aparata. U to je ukljuèena i vrijednost iznajmljivanjastana u središtu Zadra kojeg je Liga dobila kao oporuèni darod akademika Franje Šveleca i njegove supruge Dobrile.Ravnatelj dr. Èulina je rekao da su od razvojne banke dobilikredit u vrijednosti od pedeset milijuna kuna za izgradnjudnevnih bolnica, onkologije, pulmologije, kirurgije,dermatologije i infektologije. U podrumu te zgrade æe senapraviti uvjeti za smještaj linearnog akceleratora. Rok zadovršetak izgradnje te zgrade je sijeèanj 2020. g. Službene podatke o zloæudno oboljelima daje Zavod zajavno zdravstvo dvije godine unatrag. Broj zloæudnonovooboljelih u Zadarskoj županiji od 1997. do 2014. g.poveæao se za 70% (sa 536 novooboljelih 1997. g. na 910novooboljelih 2014. g.). Broj umrlih od zloæudnih bolesti uZadarskoj županiji od 1997. do 2015. g. poveæao se za 105%(sa 289 umrlih u 1997. g. na 593 umrle osobe u 2015. g.).Tumori su 1997. g. èinili 19%, a 2015. g. 29% u ukupnoumrlima.Kod primopredaje sredstava, meðu lijeènicima su bili i dr.Edi Karuc, zamjenik ravnatelja Opæe bolnice Zadar i dr.Vesna Telesmaniæ Dobriæ, voditeljica Odjela onkologije uzadarskoj Opæoj bolnici i èlanica Predsjedništva Lige protivraka Zadar. Korizmenom akcijom Zadarske nadbiskupijevjernici i ljudi dobre volje veæ su nekoliko puta pomoglipotrebe Opæe bolnice Zadar. Akcijom 2016. g. prikupljenasu sredstva za kupnju novog ultrazvuènog aparata naNeonatološkom odjelu zadarske bolnice. Time Nadbiskupijakonkretno pokazuje osjeæaj za pomaganje zdravstvenimpotrebama svih faza bolešæu narušenog života.


8 22. studenog 2017. broj 47/2017

„Majke i oèevi pred izazovima današnjice"Split, 16.11.2017. (IKA) - Caritas Splitsko-makarskenadbiskupije organizirao je prigodni program o temi „Majkei oèevi pred izazovima današnjice" u èetvrtak 16. studenogau Franjevaèkom klerikatu na Trsteniku u Splitu. „S obzirom na svakodnevicu s kojom se susreæemo,primijetili smo da siromaštvo i obeshrabrenost, ostavljenost inapuštenost dolaze iz obitelji. I s ovim veèerašnjimprogramom želimo istaknuti koliko su važni roditelji i majkai otac, koliko je važno svako dijete i svaki pojedinac,odnosno koliko je važno osnovno okrilje ljubavi jer od njegasutra ovisi kako æemo živjeti i kako se nositi s izazovimasvakodnevice", istaknula je ravnateljica Caritasa s. VlatkaTopaloviæ u pozdravnoj rijeèi. Program je zapoèeo filmomkoji je prikazao kako djeca vide svoju obitelj i što ih èinisretnima. Potom su s pjesmom „Èuvam mamu, èuvam tatu"nastupila djeca Djeèjeg vrtiæa „Dobri" iz Splita, a ples Grèkisirtaki izveo je Djeèji vrtiæ „Brat Sunce" iz Podstrane. Objeglazbene toèke bile su nagraðene velikim pljeskom publike uispunjenoj dvorani klerikata. Predavanje o temi „Majke i oèevi pred izazovimadanašnjice" održala je prof. Maja Jakšiæ, psihoterapeutkinjarealitetne terapije, specijalistica kriznih situacija i suradnicaBraènog i obiteljskog savjetovališta Splitsko-makarskenadbiskupije te majka èetvero djece. U današnjem svijetunerealnih oèekivanja, pobrkanih želja i potreba, iskrivljenihpercepcija sreæe, ljubavi i uspjeha, izokrenutih životnihvrijednosti i prioriteta, braènih problema, razvoda, te stalnestrke u svakodnevnom životu optereæenom s previše obveza,roditeljstvo postaje sve veæi izazov. Pitanja i problemavezanih uz roditeljstvo i odgoj je sve više, a odgovora irješenja kao da nema. Jesu li nam djeca danas teret ili dar?Vidimo li u odgoju djece samo niz obveza i zadataka ili usvom roditeljstvu prepoznajemo poziv? – pitanja su na kojaje nastojala odgovoriti predavaèica. Istaknula je kako vjera,odnosno iskustva ljubavi, zahvalnosti, opraštanja iprihvaæanja mogu pomoæi u traženju i otkrivanjuroditeljskog identiteta temeljenog na danas potpunoizgubljenoj svijesti o roditeljskom poslanju. Obrazložila jeprobleme suvremenoga hrvatskog društva koji nastaju zbog„suvišnosti" nebeskog Oca, istaknuvši da su danas na sceni„novi" oèevi i „savršene" majke. Od novih oèeva i novihmajki traži se da redefiniraju svoj identitet. Našoj djeci ne trebaju „savršeni" roditelji nego roditelji kojise vole i koji ostaju zajedno. Potrebna je: prvo - individualnaterapija za oèeve ili majke koji su imali problematièneodnose s vlastitim roditeljima; drugo – braèna terapija zaroditelje koji se bore s poteškoæama u svom braku; treæe -obiteljske intervencije. Prof. Jakšiæ poruèila je da jenajvažnije „promijenit svoju perspektivu roditeljstva i èuvatisvoj roditeljski identitet dan nam od Boga. Zato je odpresudne važnosti vratiti danas izgubljenu svijest o oèinstvui majèinstvu kao pozivu i poslanju, o braku kao svetomsakramentu i djeci kao daru Božjem". Svoje svjedoèanstvo braènog života iznijeli su Marija iRobert Raboteg, roditelji sedmero djece. Posvjedoèili sukako u njihovom braènom i obiteljskom životu ima ipoteškoæa, ali mnogo više lijepih stvari. Unatoèsvakodnevnim obvezama koje iziskuju mnogo žrtve,najljepše je vidjeti na njihovim licima osmijeh i radost.Smatraju najvažnijim utkati im vjeru u Boga. Program, kojije vodila Marija Šošiæ, završio je molitvom za obitelj koju jepredvodio fra Ante Vuèkoviæ. Nazoèni su mogli i razgledatiizložbu djeèjih radova.

.

Misa zahvalnica u povodu pete obljetnice oslobaðanjahrvatskih generalaU braniteljima se oèituje prisutnost Kraljevstva koje postoji,živi i djelujeZagreb, 16.11.2017. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskupmons. Ivan Šaško predvodio je u èetvrtak 16. studenog uzagrebaèkoj katedrali misu zahvalnicu u povodu peteobljetnice oslobaðanja hrvatskih generala Ante Gotovine iMladena Markaèa.Puno je dana, istaknuo je biskup Šaško u uvodueuharistijskog slavlja, koje je važno njegovati u hrvatskomespomenaru, ali su meðu njima posebno dragocjeni oni kojinose spomen hrvatske radosti. Takav je dan, nastavio je, ionaj petak koji smo živjeli prije pet godina, s jasnimosjeæajem da se jedna presuda zemaljskoga suda ne tièesamo dvojice hrvatskih generala, nego cijeloga naroda,države i, što je najvažnije – istine.Uvodeæi u homiliju biskup se prisjetio veèeri uoèi donošenjaoslobaðajuæe presude hrvatskim generalima, kada je u misinaviješteno isto Evanðelje kao i danas, ista Isusova rijeè:Kraljevstvo je Božje meðu vama.Svaki put u ozraèju govora o hrvatskim braniteljima osjetimisto – prisutnost Kraljevstva koje postoji, živi, djeluje usrcima ljudi koji su spremni sebe darivati. I kada se tanutarnja snaga oèituje izvanjski, donosi èudesne plodovekoje nitko ne može previdjeti niti ih tko može osporiti –rekao je biskup Šaško.Istaknuo je kako u vremenima velikih progonstava i kušnja,neobranjeni, siromašni i zlostavljani lako dobiju dojam da jeBog daleko, da je napustio nadzor nad tijekom povijesti. Utakvim trenutcimaprividne Božje odsutnosti, proroci posežuza apokaliptièkim naèinom govora, apokaliptièkim, što znaèirazotkrivajuæim, jer nastoje tu bezizlaznost osvijetlitisvjetlom vjere, razotkriti stvarnost onoga što prekriva privid,da bi pomogli ljudima nastaviti hod – kazao je biskup,upozorivši na lažne proroke koji ljudima govore o površnimrješenjima, pokazuju ciljeve koji kratkotrajno bljesnu, alinemaju vrijednosti, nude zamjenu za Boga i njegovokraljevstvo, što otvara rane novih razoèaranja.Ako je uistinu Kraljevstvo Božje meðu nama onda se spravom valja pitati jesmo li ga našli u svome životu, u životubližnjih, svoga naroda? – upitao je biskup Šaško te dodaokako ga u ozraèju branitelja možemo pronaæi u izobilju.Èitajuæi i listajuæi knjige koje su saèuvale spomen na obranuHrvatske od srpskih zlostavljaèa, pa tako i monografiju oSpecijalnoj policiji; gledajuæi fotografije i lica, bio sampotaknut moliti. Takve se knjige mogu listati kao i druge,može ih se pokušati èitati, ali iznad toga pokušaja živi svijestda te knjige nemaju korica, da je listova puno više i daihprolaznost ne može uvezati. I zagledan u lica živih ipokojnih, uz molitvene zazive – hvala ti Gospodine za njih –zagledan u prizore: bolne, šaljive, nježne i potresne, javlja sepitanje: Što ih povezuje i odakle im snaga? – naglasio jebiskup i nastavio: Dopiruæi do klice koja je pokazalapredivne plodove, do iskre ljubavi do mjere davanja života,shvatimo da smo u stvarnosti kraljevstva koje nadilazizemaljske razloge.Govoreæi o znaèenju rijeèi specijalan, podsjetio je biskup daspecijalnim danas zovemo sve ono što je zbog neèegaposebno - pripadnici specijalnih postrojba nosili su upravotaj poziv: biti poèetak, prepoznatljiv i nošen ljubavlju. Èestoputa neprimjetni, ali itekako prisutni. Poput klice iz koje suse širile grane oduševljenja i poleta, poput kvasca koji je daoda bude dovoljno hrane za sve.Kazao je kako naš kršæanski spomen nije prikovanost uzprošlost, veæ je on uvijek izvor novoga, baš kao i euharistijau kojoj se spominjemo i obnavljamo Kristovom prisutnošæu


922. studenog 2017. broj 47/2017

te postajemo dionicima Božjega vremena, Božje sadašnjosti. Važno je i da spomenici u Hrvatskoj budu odrazi istine,odrazi s lica mladiæa i djevojaka, èije živote ne smijemosamo prelistati; odrazi trpljenja koji daju odgovore zašto se idanas vrijedi žrtvovati za domovinu, u vremenu kada se rijeèdomoljubljepokušava izbaciti iz rjeènika ljubavi i uvrstitimeðu psovke – istaknuo je Biskup te zakljuèio: Lijepo je dasmo nakon pet godina ponovno došli baš ovamo pronaæitoplinu hrvatske radosti. Njeni æe ju neprijatelji svakakogušiti, osporavati njenu snagu, prikazivati ju kao dvojbenu inepotrebnu. Bez nje postajemo umorni, ranjivi, otuðeni. No,kraljevstvo je Božje meðu nama. To je istinski razlogradosti, sigurnosti i nesebiènosti. Tu je i snaga buduænostinaše domovine.U koncelebraciji euharistijskog slavlja bila su èetrnaestoricasveæenika. Slavlju su prisustvovali i predsjednica RepublikeHrvatske Kolinda Grabar Kitaroviæ, umirovljeni generaliHrvatske vojske Ante Gotovina, Mladen Markaè i IvanÈermak, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane DamirKrstièeviæ, ministar unutarnjih poslova Davor Božinoviæ,ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, naèelnikGlavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske MirkoŠundov, pripadnici Specijalne policije te hrvatski branitelji.Nakon euharistijskog slavlja, u dvorani VijenacNadbiskupijskog pastoralnog instituta uprilièeno jepredstavljanje monografije „Specijalna policija uDomovinskom ratu", izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèkenadbiskupije.

Znanstveni skup o 650. obljetnici dolaska èudotvorneslike Majke Božje na TrsatSkup koji su organizirali Franjevaèki samostan na Trsatu -Svetište Majke Božje Trsatske, Odsjek za povijest umjetnostiFilozofskog fakulteta u Rijeci i Katolièki bogoslovni fakultetu Zagrebu - Teologija u Rijeci, ponudio je niz manjepoznatih detalja o najpoznatijoj slici u franjevaèkomsamostanuRijeka, 17.11.2017. (IKA) - Znanstveni skup o 650.obljetnici dolaska èudotvorne slike Majke Božje na Trsatpod nazivom „Vera imago G. V. Mariae Tarsactensis – 1367-2017." održan je 17. studenoga u Auli Ivana Pavla II. uTrsatskom svetištu. Skup koji su organizirali Franjevaèkisamostan na Trsatu - Svetište Majke Božje Trsatske, Odsjekza povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci iKatolièki bogoslovni fakultet u Zagrebu - Teologija u Rijeci,ponudio je niz manje poznatih detalja o najpoznatijoj slici ufranjevaèkom samostanu. Iz znanstvenog aspekta,povijesnog, teološkog i umjetnièkog, o slici su na razlièitenaèine progovorili ugledni znanstvenici s teoloških ifilozofskih fakulteta u Rijeci, Zagrebu, Splitu, Ðakovu i Mostaru. Uvodne pozdrave uputili su rijeèki gradonaèelnikVojko Obersnel, dekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci InesSrdoè Konestra, predstojnica Teologije u Rijeci s. VeronikaNela Gašpar, trsatski gvardijan fra Bernard Barbariæ, te uime organizatora profesorica Marina Vicelja-Matijašiæ.„Premda je èudotvorna slika Majke Božje u trsatskomsvetištu nadaleko poznata kao i legenda o njenom dolasku,èinjenice o ovoj slici kao da su manje poznate ili maglovite.Ovaj skup znanstvenika je prilika da ih osvijetlimo isaznamo više o samoj slici, povijesti, povijesnim prilikama uvrijeme njezina dolaska na Trsat, restauracijama i današnjemznaèenju", rekao je gvardijan na poèetku skupa. Prvo predavanje trebao je održati legendarni trsatskifranjevac i povjesnièar Emanuel Hoško, duša i pokretaèovoga skupa kako su istaknuli svi sudionici, no zbogzdravstvenog stanja njegovo je predavanje samo proèitano.

Fra Emanuel je u svom izlaganju istaknuo kako svi trsatskipovjesnièari potvrðuju da je sliku Trsatu darovao papaUrban V. 1367. godine. Neki od njih dodaju da je to uèiniona molbu knezova Frankopana. No, svakako je svetište naTrsatu postojalo i prije donošenja slike. O dvojbama oko dolaska slike na Trsat, je li ona zaista darUrbana V., govorila je Ivana Prijatelj-Pavièiæ s Filozofskogfakulteta u Splitu, koja je istaknula kako posljednjih godinaprevladava mišljenje da je slika naruèena desetak godinaprije no što je stigla na Trsat. No moguæe je i da je slikanastala u trsatskom svetištu u vrijeme Urbana V. O golemomutjecaju Frankopana na tadašnje dogaðaje na trsatskompodruèju govorio je Marijan Bradanoviæ s Filozofskogfakulteta u Rijeci te istaknuo kako je 14. stoljeæe vrijemeznaèajnih franjevaèkih gradnji na podruèju sjevernogJadrana.Marko Medved s Teologije u Rijeci govorio je o stoljetnojpovezanosti Rijeke s Trsatskim svetištem iako su to bila dvagrada odvojena i po crkvenoj i po svjetovnoj jurisdikciji. Otome svjedoèe dokumenti o krunidbi Gospine slike 1715.godine, o èemu je detaljno govorio Danko Šourek sFilozofskog fakulteta u Zagrebu.Mario Braun iz Hrvatskoga restauratorskog zavoda prisjetiose restauratorskog zahvata na slici 1991. godine, kada su saslike ukradene dvije zlatne krune, a slika tim èinomošteæena. Marina Vicelja-Matijašiæ s Filozofskog fakulteta uRijeci govorila je o poznatom motivu Bogorodice Dojiteljicete razvoju i percepciji te teme kroz povijest. TrsatskuBogorodicu prema legendi naslikao je sv. Luka, no ZoidaDemori-Stanièiæ s Filozofskog fakulteta u Mostaru objasnilaje kako se u to vrijeme, 14. stoljeæu, pojavilo mnogo sliènihslika s obje strane Jadrana i šire, koje nisu djelo istog autora,ali pretpostavljaju djelovanje radionica na Jadranu koje su,prema još neutvrðenom prototipu izraðivale veliki brojBogorodièinih slika. Zbog èega predaja kao autora spominjesv. Luku, objasnila je s. Silvana Fužinato s KBF-a u Ðakovu,istaknuvši kako su svi slikari inspirirani Lukinim evanðeljemi njegovim opisom Marije.O Mariji u franjevaèkoj teologiji i duhovnosti govorio je fraDanijel Patafta s KBF-a u Zagrebu, Marijinu ulogu i znaèaju otajstvu utjelovljenja objasnila je s. Valerija Kovaè s KBF-a u Zagrebu, a o povezanosti krunjenja slike s molitvomkrunice govorila je s. Veronika Nela Gašpar.

Okrugli stol "Demografija, rad i obitelj"Split, 17.11.2017. (IKA) - Okrugli stol „Demografija, rad iobitelj" održan je u petak 17. studenoga u Franjevaèkomklerikatu u Splitu u sklopu Dana socijalne zauzetosti.Sudjelovali su dr. Anðelko Akrap, profesor na Ekonomskomfakultetu u Zagrebu, dr. Aleksandra Koraæ Graovac,profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dr. RenataRelja, profesorica na Filozofskom fakultetu u Split, MarinStrmota, državni tajnik u Ministarstvu za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku. Pozdravljajuæi nazoène,moderator skupa don Anton Šuljiæ izrazio je zadovoljstvo dase govori o krucijalnim temama, koje su žurna potrebadruštva i Crkve. Citirajuæi rijeèi pape Franje iz apostolskepobudnice Amoris Laetitia kako antropološke i kulturalnepromjene utjeèu na sve aspekte života i zahtijevaju razlièitpristup, don Anton je zapoèeo razgovor sa sudionicimaokruglog stola. Prof. Koraæ Graovac izrazila je slaganje stom konstatacijom, istièuæi da su obiteljske veze olabavile tedolazi do individualizacije, a država dolazi do stava da sesituacija ne može promijeniti. Prema Papinim rijeèima,obitelj ima pravo oèekivati od javnih vlasti da regulira svapodruèja skrbi za obitelj. Državni tajnik Strmota naveo je niz


10 22. studenog 2017. broj 47/2017

mjera koje država poduzima u posljednje vrijeme kojima sepomaže obitelj, ali je i uputio na senzibilizaciju javnostiputem medija, koji èesto puta odašilju u javnost jednostrane ipogrešne slike, brendira se iseljavanje, a pozitivni primjerizanemaruju. Istaknuo je problem demografije kao pitanjedržavnog konsenzusa. Prof. Koraæ spomenula je Vatikanskupovelju o pravima obitelji iz 1983., koji je predložila SvetaStolica kao neobvezujuæi pravni dokument vladama kaopodlogu za zajednièka zakonodavna rješenja te stvaranjeobiteljskih politika koje æe štititi vrijednosti iz te Povelje.Meðutim, danas živimo u pravnom diskontinuitetu, a odlukekoje se donose su izmjenjive, èesto se donose propisi bezznanstvenih podataka, istaknula je prof. Koraæ i dodala daHrvatskoj nedostaje Institut za obitelj. U Amoris Laetitia,rekao je don Anton, Papa istièe da aktualni gospodarskisustav postavlja razlièite oblike iskljuèivosti. Prof. Reljadodala je da se teme okruglog stola dogaðaju u društvu, aodražavaju se i na tržište rada. Žene, osobe s invaliditetom imladi su u fokusu na tržištu rada, a na djelu jereprogramiranje novih društvenih vrijednosti. Prof. Akrapnaveo je niz udarnih statistièkih podataka: u Hrvatskoj je od1991. godine do danas 234.000 umrlih više negonovoroðenih, a u tom razdoblju broj stanovnika u radnoaktivnoj dobi smanjio se sa 3 na 2,6 milijuna, demografskopitanje se odgaða, nema dugoroène strategije gospodarskog idemografskog razvoja, projekcija situacije do 2051. godinepokazuje da Hrvatska neminovno gubi stanovništvo.Odgovornost politike je ogromna. Hrvatska postajeekonomski neodrživa, rekao je prof. Akrap. Spomenuo je iulogu Crkve koja bi trebala dati više prostora laicima. Kaokljuène mjere za poveæanje fertiliteta u Hrvatskoj naveo jesmanjenje rada na odreðeno vrijeme, poveæanje usluga zadjecu, rješavanje stambene problematike, kompenzacijutroškova podizanja djece. Što se tièe populacijske politike,prof. Akrap rekao je da ona treba biti pronatalitetna,imigracijska (u skladu s potrebama tržišta rada), te politikaravnomjernog razvoja u prostoru. Hrvatsko društvo jeslojevito socijalno i tome treba prilagoditi mjere. Publika setakoðer ukljuèila u razgovor. Izražena je zabrinutost za životobitelji, važnost segmenta rada u demografskoj politici,problem politièkih lobija, odgoja za požrtvovnost. Nazavršno pitanje moderatora skupa: kako dalje, je li moguæemisliti o konsenzusu, sudionici su naveli pozitivne primjereskandinavskih zemalja, zauzimanje za najranjivije skupinena tržištu rada, stvaranje pozitivnog ozraèja, neodgodivosuoèavanje društva s ovom problematikom te stvaranjepozitivne slike obitelji. Zakljuèujuæi raspravu predsjednikFranjevaèkog instituta za kulturu mira dr. fra Ante Vuèkoviæzahvalio je sudionicima i upozorio da je „odgovornost nasvima".

Blagoslovljena spomen-ploèa i bijeli križ u župi MajaZa 161 mještana Majura, Mraèaja, Graboštana i Stubljastradalih tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata odpartizana i èetnikaHrvatska Kostajnica, 17.11.2017. (IKA) - Spomen-ploèu ibijeli križ istine za 161 mještana Majura, Mraèaja,Graboštana i Stublja stradalih tijekom i nakon Drugogasvjetskog rata od partizana i èetnika blagoslovio je, u petak17. studenoga u Maji (župa Hrvatska Kostajnica), generalnivikar Sisaèke biskupije mons. Marko Cvitkušiæ. Blagoslovu su nazoèili brojni domaæi vjernici te èlanoviUdruge „Hrvatski domobran" iz Siska, a na poèetkuokupljene su pozdravili predsjednik Povjerenstva zaoznaèavanje stratišta Sisaèko-moslavaèke županije Josip

Frkoviæ i naèelnica Opæine Majur Klementina Karanoviækoja je podsjetila na stradanje ovog kraja kroz povijest. Nakon blagoslova mon. Cvitkušiæ je u kapeli Sv. Mihaelapredvodio i misu zadušnicu za ubijene, a u koncelebracijibili su domaæi župnik fra Stjepan Jambrošiæ i župni vikar fraSilvio Šæepanoviæ. U prigodnoj propovijedi generalni vikar je istaknuo da seblagoslovom bijeloga križa istine i spomen-ploèe prisjeæamoubijenih i nestalih u Drugom svjetskom ratu i poraæu izMajura i okolnih naselja. Osvrnuvši se na proèitanoEvanðelje, po njegovim rijeèima „našega Spasitelja Isusasprovodna povorka u Nainu i smrt prijatelja Lazara dubokoje ražalostila. Isus tješi rastuženu majku prije nego joj je sinauskrisio, a Lazaru vraæa život, što je njegove sestrebeskrajno obradovalo i utvrdilo u vjeri da je Isus Sin Božji.Isus je time svima poruèio da smrt nema posljednju rijeè.„Ta naša nestala i brutalno ubijena braæa i sestre", rekao jepropovjednik „pripadali su Kristu po sv. krštenju, voljeli susvoj rod i hrvatsku grudu. Jer su drugaèije mislili, osjeæali iželjeli, ubijeni su od hrvatskih mrzitelja na zvjerski naèin.Mi vjerujemo u njihovo uskrsnuæe, inaèe naša molitva zanjihov vjeèni spas kao i ovo naše današnje okupljanje ne biimalo nikakvoga smisla. Smrt za njih nije kraj, veæ prelazaku kuæu nebeskog Oca." Na kraju mons. Cvitkušiæ je propovijed zakljuèio rijeèima:„Naša nas ubijena i nestala braæa i sestre iz Majura i okolnihsela zadužuju da se borimo za istinu, pravdu i dostojanstvohrvatskog èovjeka. Uèimo se hrabrosti u borbi za istinu ipravdu, da nikada ne vjerujemo da nas neprijatelj možeporaziti".

Split odao poèast žrtvi VukovaraSplit, 17.11.2017. (IKA) - U spomen na Vukovarske žrtveDomovinskog rata i herojsku obranu Vukovara u petak, 17.studenoga Split je na poèetku Vukovarske ulice,simboliènim paljenjem svijeæa pokraj spomenika „I u momgradu Vukovar svijetli" odao poèast žrtvi Vukovara. Nakontoga, nekoliko stotina Spliæana, predvoðena kapelanomHrvatske ratne mornarice don Branimirom Projiæem, meðukojima su bili zamjenica gradonaèelnika i dogradonaèelnikJelena Hrgoviæ i Nino Vela, predstavnici hrvatskih braniteljai pripadnika HRM u „tihoj koloni sjeæanja" nastavili su sekretati duž Vukovarske ulice, da bi u 18. sati nakratko zastalii pomolili za sve Vukovarske žrtve. Nakon molitve, donBranimir Projiæ je kazao kako je moguæe da se zlo dogodi imeðu kršæanima ako se ljudi krivo uèe, ako im se ne govoriistina i ako ih se stalno poziva na laž i da tu laž prihvate kaoistinu. Dodao je kako je onda moguæe da se dogodi i takvosilno zlo koje se obrušilo na hrvatski narod. "Zato nesmijemo zaboraviti, zato moramo uèiti svoju djecu i mladenaraštaje da se to ne dogodi u buduænosti jer samo onaj kojije pouèen Kristovom ljubavlju i žrtvom može živjetibuduænost i može pobijediti zlo. Zato mi veèeras molimo danas obasja Kristovo svjetlo uskrsnuæa, svjetlo Njegovaevanðelja, da preoblikuje i nas i èitavu našu domovinuHrvatsku i svijet", poruèio je don Branimir Projiæ. Obilježavanju Dana sjeæanja na žrtvu Vukovara pridružili suse i igraèi i rukovodstvo NK Hajduk koji su zajedno sabrojnim sugraðanima pred muralom u èast Vukovara zapalilisvijeæe i iskazali poèast braniteljima i žrtvama Grada heroja.

.


1122. studenog 2017. broj 47/2017

Otvorenje i blagoslov multimedijalne dvorane „Fr.Dominik Baraè, dominikanac – muèenik"Zagreb, 17.11.2017. (IKA) - Nakon misnoga slavlja koje jeu samostansko-župnoj crkvi za dominikanca DominikaBaraèa koji je muèenièki ubijen 17. studenoga 1945. uTrogiru predvodio fr. Slavko Sliškoviæ - provincijalHrvatske dominikanske provincije, održana je sveèanostotvorenja i blagoslov multimedijalne dvorane posveæenedominikancu i muèeniku fr. Dominiku Baraèu. Na poèetkuprigodnog programa prisutne je pozdravio prior samostanafr. Zvonko Džankiæ rekavši kako nova dvorana pružamoguænosti za nove iskorake u naviještanju Radosne vijesti,nazvavši je mjestom susreta, otvorenosti i dijaloga. Zahvalioje i arhitektonskom birou Interforma te svim izvoðaèimaradova. Potom je Ivo Vranjican, arhitekt predstaviokoncepciju multimedijalne dvorane. Fr. Anto Gavriæ jeobjasnio razlog zašto dvorana nosi Baraèevo ime. Podsjetioje kako je Baraèa knjiga Socijalna filozofija boljševizmakoštala života. Naime, u predgovoru on istièe da želihrvatsku javnost temeljito upoznati s boljševièkimzabludama jer hrvatski narod stoji "pred historijskomkataklizmom". Komunistièka vlast nije mogla prihvatiti nitizanemariti ili ignorirati tako decidiran, odvažan i bezuvjetanstav tridesettrogodišnjeg dubrovaèkog dominikanca.Prezentirajuæi multimedijalnost dvorane prikazan je kratkianimirani film „Domini canes" poljskog autora JakubaBednarza i predstavljena prigodna izložba fotografija crkve isamostana autora Nikole Piesavolia. Na kraju sveèanostiotvorenja provincijal Sliškoviæ je blagosloviomultimedijalnu dvoranu „Fr. Dominik Baraè, dominikanac –muèenik". U glazbenom dijelu programa sudjelovao jeŽupni zbor mladih „Osvit" i klapa „Furešti". Kroz programotvorenja vodila je Ana Buljat, izvijestila je stranicadominikanci.hr

Misa na Dan sjeæanja na žrtvu VukovaraU Vukovaru i Hrvatskoj potrebni su nam ljudi velika duha,osjetljive savjesti, sažalna srca, dalekovidni proroci kojiodbacuju nasilje, praštanjem proširuju prostore slobode odzla u kojima sa svom bistrinom vide velièinu žrtve, svjedoèevjeru u pobjedu ljubavi, te pamte prošlost oèišæenu odmržnje u svoj snazi njezine pouèljivosti, istaknuo požeškibiskup u propovijediVukovar, 18.11.2017. (IKA) – O 26. obljetnici stradanjaVukovara, na Dan sjeæanja na žrtvu Vukovara u subotu, 18.studenoga na Memorijalnom groblju u Vukovaru misu jepredvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Ukoncelebraciji su bili ðakovaèko-osjeèki nadbiskup ÐuroHraniæ, kotorski biskup Ilija Janjiæ, križevaèki vladikaNikola Kekiæ, bjelovarsko-križevaèki biskup VjekoslavHuzjak, vojni ordinarij u BiH Tomo Vukšiæ, izaslanikzagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa pomoænibiskup Mijo Gorski, izaslanik vrhbosanskog nadbiskupakardinala Vinka Puljiæa mons. Pavo Jurišiæ, izaslanikmostarsko-duvanjskog i trebinjsko-mrkanskog biskupaRatka Periæa generalni vikar don Željko Majiæ, tajnikApostolske nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak,kao i provincijalni ministar Hrvatske franjevaèke provincijesv. Æirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak.Uz mnoštvo hodoèasnika, misu su nazoèili i predstavnicivlasti Republike Hrvatske predvoðeni predsjednicom RHKolindom Grabar Kitaroviæ, predsjednikom Hrvatskogasabora Gordanom Jandrokoviæem i predsjednikom Vlade RHAndrejem Plenkoviæem, potom ministri u Vladi RH,saborski zastupnici, predstavnici prosvjetnog, kulturnog,

gospodarskog i politièkog života, župani i gradonaèelnici inaèelnici na èelu s Božom Galiæem županom vukovarsko-srijemskim i Ivanom Penavom gradonaèelnikom Vukovara.Takoðer misi su nazoèili i predstavnici hrvatske vojske ipolicije, hrvatski branitelji, èlanovi udruga proizašlih izDomovinskog rata, kao i rodbina poginulih i nestalihhrvatskih branitelja. Sve njih je prije poèetka mise pozdravionadbiskup Hraniæ.Homiliju je biskup Škvorèeviæ zapoèeo rijeèima: „Okupljenismo na Memorijalnom groblju u Vukovaru. Obnavljamoistinu o stradanju ovoga Grada, podsjeæamo se na herojstvobrojnih hrvatskih branitelja, napose poginulih i preminulihkoji su mu saèuvali dostojanstvo, spominjemo se nedužnoubijenih civila i nestalih, oplakujemo brutalno ubijene ibaèene u masovne grobnice, iskazujemo suosjeæanje zaodvedene u logore, svjedoèimo solidarnost prema svima kojisu pretrpjeli nasilje, poniženje, prezir i razaranje vlastiteimovine. Pristupamo žrtvi Vukovara suzdržano i nježno, spoštovanjem i divljenjem, zahvalno i s ljubavlju", jer,nastavio je, „Vukovarska žrtva zavrijedila je da je slavimo.Baš tako: slavimo vukovarsku žrtvu. U ovoj svetoj misisjedinimo je s Isusovom žrtvom na križu, povjerimo jenjegovoj pobjedi uskrsnuæa".Nadalje je upozorio, kako zamka okrutno poèinjenog zla uVukovaru na razlièite naèine vreba i danas. „To zlo nam želistisnuti dušu, sapeti pamet, zarobiti nas u svoje okove,usmjeriti da živimo po njegovu diktatu, uvjeravajuæi naskako je smisleno ono najbesmislenije: mrziti kao odgovor napoèinjeno zlo i nanesenu nepravdu. Verbalna ratobornost najavnoj sceni kod nas prostor je u kojem zlo vrti svoje kolo, amržnja brusi zube, umrtvljuje duše, vodi u sljepilo, trujesadašnjost i krade buduænost". U tom je kontekstu biskupposvijestio, kako su u Vukovaru i u Hrvatskoj potrebni „ljudivelika duha, osjetljive savjesti, sažalna srca, dalekovidniproroci koji odbacuju svako nasilje, praštanjem proširujuprostore slobode od zla u kojima sa svom bistrinom videvelièinu žrtve, svjedoèe vjeru u pobjedu ljubavi, te pamteprošlost oèišæenu od mržnje u svoj snazi njezinepouèljivosti". Ukazujuæi na misna èitanja, biskup Škvorèeviæje naglasio, kako naviještena Božja rijeè želi „sudionikevukovarskog spomena na žrtvu povesti putovima takveslobode". Izdvajajuæi neke od redaka iz PoslaniceEfežanima, podsjetio je, kako sv. Pavao upozorava na onošto zapravo svi iz iskustva znamo - „èovjek je biæe ranjenozlom i ono nas na svoj naèin udaljuje od nas samih, jedne oddrugih i od Boga, stvara strah od drugoga, pokreæe dabudemo jedni protiv drugih, kopamo ponore u kojimanerijetko skonèavamo. Uvjerava nas Apostol kako je tostanje mogao preokrenuti samo Bog po Isusovoj žrtvi nakrižu". On je, tumaèi sv. Pavao, „u svom tijelu razorioneprijateljstvo, omoguæio da oni koji su bili daleko budublizu, te od dvoga sazdao jednog novog èovjeka i takopostao naš mir. Praštanjem i pomirenjem oslobodio nas je odpodvojenosti u nama samima, približio svakoga od nassamome sebi, povezao ljude i narode u svijesti da smo sviBožja stvorenja, preporoðeni u svom dostojanstvu Isusovomžrtvom". Nastavljajuæi u tom kontekstu propovjednik jeupitao „koliku li je razdaljinu meðu Srbima i Hrvatimaoèitovala agresija minuloga rata u Hrvatskoj, napose uVukovaru? Kako se založiti da ne ubijamo jedni druge, dadokinemo podjele u nama te ne budemo jedni protiv drugih,nego jedni s drugima, ili još bolje jedni za druge; te tako svibudemo pobjednici i postignemo dostojanstvo?".Posvješæujuæi èinjenicu, kako su i Hrvati i Srbi veæinskikršæanski narodi, naglasio je, kako su stoga „pozvani otvoritise Božjem projektu pomirbe, omoguæiti Isusu Kristu dasvojim najmoænijim sredstvom božanske ljubavi uðe u


12 22. studenog 2017. broj 47/2017

najdublje odrednice našega biæa te nas lijeèi od naših rana,pomiri nas s nama samima i meðusobno, uèini nasmirotvorcima. Želio bih danas u Vukovaru izraziti nadu daæe Katolièka Crkva u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna Crkvanaæi naèina zajednièki se zauzimati oko toga da Isus Krist unama razori zlo i podjele, kako ne bismo bili jedni protivdrugih, da on bude naš mir, te nam Hrvatska bude zajednièkidom".Osvræuæi se na obnovu grada Vukovara, istaknuo je, kako jesve manje znakova razaranja, nièu nove zgrade, no upitao je„hoæe li te kuæe postati domovi", jer nastavio jepropovjednik „znamo da je kuæa zid, a dom nešto drugo".Hoæe li ove kuæe u Vukovaru postati domovi ne ovisi štoæemo u njih unijeti, niti kako æemo ih opremiti, istaknuo jepožeški biskup te upozorio: „Ako meðu onima koji u njojstanuju nema povjerenja, razumijevanja, uzajamnogprihvaæanja, ljubavi i spremnosti na žrtvu, ona nije dom.Štoviše, u stanju meðusobne duhovne daljine nepovjerenja imržnje, fizièka blizina meðu supružnicima postajenepodnošljiva, dolazi do rastave, bijega jednih od drugih, prièemu ne pomaže nikakvo materijalno bogatstvo".Drago mi je što nedavni rat nazivamo domovinskim, jer jeon bio borba za slobodu svakog graðanina Hrvatske.Radujem se što u Hrvatskoj postoje nastojanja okogospodarskog napretka s velikim oèekivanjima da æe namuskoro biti bolje. No, sa sigurnošæu možemo ustvrditi danam Hrvatska nije dom, ili domovina prvenstveno po tomekoliko æemo gospodarski napredovati, nego po tome kolikoæemo uspjeti promaknuti u našem društvu povjerenje,meðusobno poštovanje, požrtvovnost jednih za druge,plemenitost i dobrotu, rekao je biskup Škvorèeviæ, tekonstatirao, kako se mnogi mladi ne bi rado odluèili otiæi izHrvatske u inozemstvo kad ne bi osjetiti da u Hrvatskojmeðuljudski odnosi nisu ozraèje doma koji bi im pružaodostojanstvo i sigurnost i gdje bi se isplatilo prihvatiti žrtvu.Upravo nas Vukovar potièe da promislimo je li naš odnosprema hrvatskim braniteljima, meðu kojima je i znaèajanbroj Srba i graðana drugih narodnosti takav da on pridonosinašoj meðusobnoj povezanosti, poštovanju njihove žrtve iljubavi uložene za našu slobodu, da oni u našem odnosuprema njima prepoznaju kako se isplatilo žrtvovati zadomovinu, rekao je požeški biskup. Na kraju homilije,propovjednik je izrazio uvjerenje da i sam grad Vukovarmože postati još prepoznatljiviji kao dom i domovinaukoliko se i svi njegovi graðani budu trudili okomeðusobnog povjerenja, uzajamnog poštovanja i ljubavi,prvenstveno oni koji vjeruju u pobjednika nad smræu IsusaKrista, vjernici katolièke i pravoslavne Crkve.Nakon poprièesne molitve, biskup Škvorèeviæ je izrekaoposvetnu molitvu Nebeskoj Majci, a potom je rijeè zahvaleizrekao vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodiæ. „U imevjernika grada Vukovara želim zahvaliti svima vama što smoovdje na izvorima slobode ujedinjeni u zahvalnosti,poklonstvu i pijetetu svim vukovarskim žrtvama. Ovdje uVukovaru dogodila se ljubav prema èovjeku, obitelji, gradu idomovini. O ovom danu sjeæanja vidimo da nas ta ljubav idalje nosi, daje snagu i smisao, daruje mir, govori istinu.Kolona sjeæanja po cijelome gradu koju ste naèinili vi, dragihodoèasnici, prijatelji grada Vukovara, govor je pijetetacijelom gradu, jer je ljubav njihova i vaša danas velika",rekao je o. Jagodiæ.Misu je pjevanjem animirao konkatedralni zbor župe sv.Petra i Pavla iz Osijeka i župni zbor župe sv. Filipa i Jakovaiz Vukovara.

.

Sestre franjevke od Bezgrješne proslavile Dan Družbe uGospiæko-senjskoj biskupijiMuèeništvo ne mora biti uvijek krvlju. Ono može biti imuèeništvo ljubavlju, ali je nešto bez èega ni kršæanstvo niCrkva ni jedna redovnièka zajednica ne mogu, rekao jebiskup Križiæ i zaželio sestrama da ni u njihovoj Družbi neuzmanjka tog muèeništva ljubaviGospiæ, 18.11.2017. (IKA) - U petak 17. studenoga 2017.navršilo se 338 godina otkako je službenica Božja majkaKlara Žižiæu crkvi Sv. Lovre obukla redovnièko odijelo ipoložila redovnièke zavjete ustanovivši Družbu sestarafranjevki od Bezgrješne. Dan poslije, 18. studenoga, njezinesu sestre obukle slojevitu odjeæu i uputile se u snijegomprošaranu Liku obilježiti taj važni datum i proslaviti DanDružbe.Prvo odredište bilo je Svetište hrvatskih muèenika naUdbini. Sestre su u razgovoru ugodnom sa župnikomJosipom Šimatoviæem upoznale povijesnu, društvenu ivjersku stvarnost Udbine. S. Zdravka Gveriæ, vrhovnapoglavarica, zahvalila je župniku na gostoprimstvu iraspoloživosti da „u ozraèju molitve, razmišljanja,zahvalnosti i zajednièkog druženja na nov naèin otkriju idožive poruku Udbine". Po imenu se prisjetila svih sestaraDružbe koje potjeèu s prostora ove biskupije.Središte dana bili su pobožnost križnog puta i euharistijskoslavlje. Župnik Šimatoviæ izrazio je radost što se ovaj susretdogaða upravo na Dan sjeæanja na žrtve Vukovara, na „ovojsvetoj zemlji više puta preoranoj tenkovima, negoplugovima; natopljenoj više krvlju, nego kišom". Svojuhomiliju izrekao je kao zahvalnost za slobodu – slobodudjece Božje i slobodu Domovine. Naglasio je kako je tasloboda nastala „iz krika majki: iz krika Majke Marije, krikamajki Krbavskog polja, krika majki Vukovara i Škabrnje,krika majki drinskih muèenica i Miroslava Bulešiæa, krikatolikih majki nepoznatih žrtava tijekom cijele hrvatskepovijesti". Izrazio je svoju vjeru da se svi ti krikovi predIsusom spajaju u jedan i da po njemu Isus izlijeva milosti nanas. Zaželio je da iste milosti izlije i na sestre kako bi „podovim habitom rasle u svetosti i sjale svijetu onako kako je toèinila i službenica Božja majka Klara".Ujedinjene s cijelom Hrvatskom u molitvi za žrtveVukovara, sestre su položile vijenac i zapalile svijeæe predKrižem svim hrvatskim muèenicima.Popodnevni dio dana bio je namijenjen posjetu graduGospiæu i gospiæko-senjskim biskupima mons. ZdenkuKrižiæu i mons. Mili Bogoviæu. Božjom providnošæu ipažnjom šibenskih biskupa, sestre su – kao iznenaðenje dana– uz biskupe domaæine u Gospiæu doèekali i šibenski biskupimons. Tomislav Rogiæ i mons. Ante Ivas. U pozdravnimgovorima i vrhovna poglavarica s. Zdravka i biskupi Križiæ iBogoviæ obnovili su sjeæanja na meðusobne veze Gospiæko-senjske biskupije i Družbe šibenskih franjevki, osobito nadjelovanje sestara u Gospiæko-senjskoj biskupiji i zaželjelida se povijest ponovi.Biskup Križiæ zahvalio je sestrama što su posjetile Svetištehrvatskih muèenika. „Muèenici su ti koji posveæuju zemlju.Oni neka mjesta èine svetima. Tamo gdje ima muèenika –tamo je Crkva živa. Kršæanstvo je usko vezano uzmuèeništvo. Još od Betlehema i Isusovog roðenja. No,muèeništvo ne mora biti uvijek krvlju. Ono može biti imuèeništvo ljubavlju, ali je nešto bez èega ni kršæanstvo niCrkva ni jedna redovnièka zajednica ne mogu", rekao je izaželio sestrama da ni u njihovoj Družbi ne uzmanjka togmuèeništva ljubavi.


1322. studenog 2017. broj 47/2017

Misa na obljetnicu stradanja ŠkabrnjeMisno slavlje predvodio je mons. Jure Bogdan, vojniordinarij u Republici Hrvatskoj - Vjerom okupljeni uŠkabrnji i neslomljivom nadom kojom smo nadvladali sveratne i poratne nevolje, mi se euharistijskom žrtvomokreæemo buduænosti i molimo nebeskog Oca neka nas pratisvojim blagoslovom na našem putuŠkabrnja, 18.11.2017. (IKA) - Na 26. obljetnicu stradanjaŠkabrnje u Domovinskom ratu, misno slavlje za stradale uDomovinskom ratu i za domovinu u župnoj crkvi UznesenjaBlažene Djevice Marije u Škabrnji predvodio je mons. JureBogdan, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj.Koncelebrirali su zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, šibenskibiskup Tomislav Rogiæ i umirovljeni šibenski biskup AnteIvas te brojni sveæenici iz cijele Hrvatske. „Iz naše tjeskobne situacije, jedna snažna Isusova tvrdnja uevanðelju želi nas podiæi božanskom snagom: 'Ne bojte seonih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se višeonoga koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu'. Taj 'Nebojte se' izgovorio je Sin Božji koji je sam ubijen u tijelu,kako kaže sv. Petar, a oživljen u duhu. On zna da èovjekmože ubiti èovjeka i obznanjuje da to ubojstvo ne odreðujenjegovu konaènu sudbinu. Što nam može zlo, ako smoBožji? Može slomiti naše smrtno i prolazno tijelo. Ali dušunašu, zlo nikada ne može ubiti", poruèio je biskup Bogdan,potaknuvši puk da otvori izranjeno srce Bogu: „Pružite muruku, usmjerite prema njemu svoje korake, kako biste postalislobodni i jaki u Bogu. I kako biste vidjeli naše stradale usvjetlu Božje ljubavi koja ih se ne odrièe, nego ih prihvaæa",potaknuo je vojni ordinarij. „Predati Bogu sve terete svojeduše, vjerovati mu i u zlu, znati da postoji svjetlo iako smotrenutno u mraku - to je put osloboðenja od zla koje iznutrapritišæe. To je osjeæaj smirenosti u išèekivanju da Bog nanama ostvari ono što može jedino i samo njegova ljubav",naglasio je mons. Bogdan. Tragom i navještene Božje rijeèi iz Knjige Tužaljki, upropovijedi je biskup tumaèio Božji pristup ljudskimstradanjima. „Svi naši ljudski pokušaji govora i odgovora natragediju Škabrnje i Vukovara nisu u stanju prodrijeti udubinu i misterij zla, otkriti smisao patnje i nasilnogumiranja, smiriti dušu i utješiti srce onih koji su zlomizravno pogoðeni. Tu nam je, zato i jesmo u Božjem hramu,potrebna nadljudska rijeè. Rijeè koja otvara nova obzorja,koja daje snagu, rijeè koja ne truje naše srce osvetom imržnjom", istaknuo je mons. Bogdan. Rekao je da je izvortragedije koja je u srbijanskoj agresiji bila zadesila Škabrnjui cijelu Hrvatsku „u duhovnoj dimenziji, u ljudskoj slobodizahvaæenoj na neshvatljivi naèin zlom koje je pomraèiloljudsku savjest i ljudski um". Biskup je istaknuo da se toj isliènim tragedijama ne smije pristupiti stoièkom hladnoæom,kao da se ništa nije dogodilo: „Ne olakšavaju patnju o svemušto se dogodilo promišljanja da je potrebno što prijezaklopiti te ružne stranice i okrenuti se buduænosti. To jebijeg od teške stvarnosti i to nas ne oslobaða od posljedicazla". Sveti starozavjetni pisac ne bavi se poèiniteljem zla, negousredotoèuje pažnju na ljudsku i vjernièku solidarnost premaonima kojima je naneseno zlo, svjedoèi Božju blizinu isolidarnost s njima, rekao je biskup Bogdan. I nas to potièeda u takvim kušnjama i situacijama pažnju usredotoèujemona rodbinu i prijatelje preminulih i ubijenih, da oèitujemosolidarnost s njihovom patnjom i ranama. „Dolaskom uŠkabrnju, želimo svetopisamskim rijeèima biti blizu vašojduši kojoj je oduzet mir, koja sahne u vama. Osjetiti vašdotrajali život, pridružiti se vašoj bijedi i stradanju, pelinu iotrovu. Želimo s vama to vaše stanje povjeriti Bogu te snjime i s vama vjernièki ponavljamo: Dobrota Gospodnja

nije nestala. Milosrðe njegovo nije presušilo. Tvoja jevjernost velika. Gospodin je dio moj, veli mi duša i zato se unjega pouzdajem i gojim nadu u sebi. Jer dobar je Gospodinonome koji se u njega pouzdaje, duši koja ga traži", poruèioje biskup Bogdan. Vojni ordinari je podsjetio na ubojstva nedužnih branitelja icivila u Škabrnji, njeno rušenje i neshvatljivo uništavanjecijelog tog kraja, ali i šire. „Neprijatelji hrvatske slobode ineovisnosti, opijeni ideologijom Naèeratnija, sijali su smrt tenemilosrdno pustošili i ubijali posvuda gdje su stigli uHrvatskoj. Istog dana kad i Škabrnja i herojski Vukovar jepao u ruke okrutnog zla i mržnje koja je provarilanerazumljivom silinom. Sve nas je to duboko potreslo iostavilo velike rane na duši i tijelu. Zateèeni smo i zbunjeniprovalom mržnje koja je progovorila ubojitom silinom i kojaostavlja tragove dubokog mraka, pomraèenja ljudskesavjesti, srca i èovjeènosti", rekao je mons. Bogdan,istaknuvši da se zato svima nameæe teško pitanje, otkud izašto zlo u svijetu. „Ono se nameæe iz grèa strašne nevolje izla koje se dogodilo u Škabrnji, Vukovaru i cijelojHrvatskoj. Pitamo se i ne možemo razumjeti kako supoèinitelji mogli povjerovati da æe zlom i ubijanjem neštopostiæi? Što to u svojim glavama proživljavaju kreatoriosvajaèkih ideologija koji odlaze u tuðu zemlju krasti, paliti,silovati, ubijati, osvajati? O kakvoj buduænosti snivaju zasebe i svoju djecu oni koji je grade na zloèinima? Kakorazumom protumaèiti svu nerazumnost i okrutnost zla kojese dogodilo? Jesu li oni koje je mržnja pogubila žrtve mržnjeili njihovu konaènu sudbinu odreðuje netko drugi? Ima li tapatnja neko znaèenje, pitamo se kao kršæani i vjernici, ili jeona sastavni dio besmisla koje je zlo stvorilo", upitao jemons. Bogdan, istaknuvši kako, dok se i u zadnjim tjednimaliturgijske godine usredotoèujemo na svetkovinu KristaKralja koji uskrsnuæem pobjeðuje zlo i smrt, i dvadeset i šestgodina poslije zloèina u Škabrnji pitamo 'Bože, gdje si tadabio?'. Tome što se dogodilo i stradanjima naših dragih nijeprimjeren emotivno negativni pristup, rekao je biskup. Kao iu drugim situacijama ubojstava, i za stradanje Škabrnje iVukovara vrijede kršæanska naèela i valja ih poštovati,potaknuo je mons. Bogdan, poruèivši: „Ne može se mržnjompobijediti mržnju. Ne može se osvetom pobijediti zlo. Akona zlo pokušavamo odgovoriti istom mjerom, istim zlom,uspio je onaj koji nam je zlo nanio. I nas je uveo u labirintemržnje i sunovratio u ponore zla. Doveo nas je na svojuneljudsku razinu. Mržnja je uvijek mrak iz kojeg se nikad nevidi cjelovita istina. Osveta je nemoæ izazvana zlom". Mons.Bogdan je rekao da je „promašen i pokušaj onih koji dubokerane iskorištavaju za vlastite interese, bez poštovanja premapoginulima. Veliko je zlo poigravati se s dostojanstvompoginulih žrtava i patnjoim živih. U trenucima boli i patnježelimo odgovoriti dostojanstvenom šutnjom, poštovanjemprema žrtvama, vjernièkom molitvom, ljudskom blizinom,ljubavlju i pažnjom prema svima koji su pogoðenitragedijom", rekao je vojni ordinarij. Nasuprot moæi zla i ðavla èije je zlodjelo u svakoj opaèini igrijehu, mons. Bogdan je potaknuo sve da s osjeæajimadubokog poštovanja i iskrene zahvalnosti svoj pogledusmjere na život preminulih, na njihov rad i muku,plemenitost i dobrotu; na njihovu ljubav prema obitelji,domu i domovini. „Sve je to upisano u dlan Božje ruke i uBožje srce. Èvrsto vjerujemo da su duše naših pokojnihukorijenjene u živoga Boga i u snagu njegove ljubavipobjednice nad smræu koja se oèitovala u Isusovom križu iuskrsnuæu. Dok razmišljamo o tragediji koja se dogaðala unašoj domovini u vrijeme teške agresije na našusamostalnost i slobodu, kao vjernici i kršæani upravljamo


14 22. studenog 2017. broj 47/2017

Bogu molitvu da nam oèuva cijelu Hrvatsku od svakog zla.Neka nas dobri Bog snagom svoga duha osposobi da i unajtežim životnim okolnostima budemo njegovi, da budemonjegovi vjerni suradnici na izgradnji svijeta utemeljenog naljubavi", poruèio je zakljuèno u propovijedi vojni ordinarijJure Bogdan. Nadbiskup Puljiæ u pozdravnoj rijeèi rekao je da s posebnimpijetetom mislimo na branitelje, sve ubijene i stradale uDomovinskom ratu. „Povrijeðeni i lišeni slobode, obranu izaštitu nalazili smo u našim crkvama i skloništima gdje smose meðusobno tješili, hrabrili, molili i plakali. Uz žarkevapaje Bogu i ljudima, bili smo spremni braniti ognjišta islobodu svoje domovine. Molitvom, pjesmom i vapajimaprkosili smo teškoj sudbini", rekao je nadbiskup Puljiæ,dodavši da su od tih dana stradanja Škabrnja i Vukovarosobito povezani duhom i molitvom. „Postali su simbolom ibolnim podsjetnikom svih žrtava koje su pale za sloboduHrvatske. Zato u Isusovoj žrtvi na oltaru prinosimo stradanjapokojnih i živih ljudi diljem naše domovine, svih mjesta kojasu bila metom okupatorovog paklenog plana spaljenezemlje", rekao je mons. Puljiæ. Podsjetio je i na petugodišnjicu oslobaðajuæe presude generala Ante Gotovine iMladena Markaèa. „Tim èinom završila je našadugogodišnja muka koju smo proživljavali ne samo uvrijeme rata i okupacije, nego i u poraæu. Zato je bilo lijeposlušati našeg heroja, generala Gotovinu, kako opušteno isuvereno kaže da smo nakon agresije i okupacije dobili i onupravnu bitku pa nam se valja okrenuti buduænosti. Vjeromokupljeni u Škabrnji i neslomljivom nadom kojom smonadvladali sve ratne i poratne nevolje, mi se euharistijskomžrtvom okreæemo buduænosti i molimo nebeskog Oca nekanas prati svojim blagoslovom na našem putu. A svima kojisu stradali, molimo neka Uskrsnuli otvori rajska vrata ipribroji ih zboru svojih izabranih i svetih, gdje jauka i boliviše neæe biti", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.Škabrnju je na obljetnicu poèinjenog masakra u njenomulaznom zapadnom predjelu Ambar, kad je srbijanskiagresor masakrirao 14 branitelja i 44 civila, uglavnom stariježivotne dobi, pohodilo oko 15 000 ljudi svih društvenihslojeva i generacija iz cijele Hrvatske i inozemstva,predstavnici Hrvatske vojske, policije, braniteljskih i civilnihudruga. Državno izaslanstvo predvodili su Damir Krstièeviæ,potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane i Milijan Brkiæ,potpredsjednik Hrvatskog sabora. Meðu pridošliima su bili igeneral Mladen Markaè te èlanovi Hrvatskog generalskogzbora predvoðeni svojim predsjednikom, generalom PavlomMiljavcem.Prije mise, Ulicom 18. studenoga 1991. g. prošla je Kolonasjeæanja do Spomen-obilježja masovne grobnice u središtumjesta kod OŠ Vladimira Nazora. Tu je izaslanstvoZajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog ratapoložilo vijenac i svijeæe u ime svih izaslanstava. Nakonmise održan je komemorativni skup na Trgu dr. FranjeTuðmana, potom mimohod 'Korak po korak' do spomenobilježja na mjesnom groblju sv. Luke gdje se moliloodrješenje za pokojne. Tu su kod središnjeg križa brojnadržavna, civilna i izaslanstva udruga položila vijence isvijeæe. U Domovinskom ratu u Škabrnji ubijeno je 86mještana, a u poraæu ih je još šestero stradalo od mina. Dotemelja je bila srušena i škabrnjska župna crkva UznesenjaBDM. Na misi godišnjice škabrnjskog stradanja, u svetištužupne crkve bio je i kip Majke Božje s djetetom Isusomkojima je oboje odsjeèena glava, a u podnožju kipa sjekirakojom su èetnici to uèinili, kao znak opstalog duha uŠkabrnji, koje je mons. Bogdan pokadio na poèetku misnogslavlja.

Misno slavlje za polaznike Obiteljske škole DubrovaèkebiskupijeDubrovnik, 18.11.2017. (IKA) - Program desete Obiteljskeškole Dubrovaèke biskupije nastavljen je u subotu, 18.studenog, u hotelu Neptun. U prvom dijelu dana predavanje„Otac i oèinstvo: radost je davati se!" održao je dr. sc. donJosip Bošnjakoviæ, a nakon brojnih radionica služeno je imisno slavlje koje je predvodio dubrovaèki biskup MateUziniæ. Upravo na kraju misnog slavlja okupljenima seobratio proèelnik Vijeæa za život i obitelj Dubrovaèkebiskupije don Marinko Šljiviæ koji je podsjetio okupljenekako se radi o jubilarnoj godini škole te kako ovo danas nebi imali bez troje ljudi koji su svih ovih godina dali iznimandoprinos a to su: don Stanko Lasiæ, zaèetnik škole i tadašnjiproèelnik Vijeæa za život i obitelj, moderator KrešimirMarkoviæ i Ivana Mariæ. Krešimiru i Ivani biskup Uziniæuruèio je prigodne poklone i zahvalnice u znak zahvalnostiza sve napravljeno, a don Stanku Lasiæu prigodna zahvala æebiti uruèena posljednjeg dana škole.U propovijedi je mons. Uziniæ, osvrnuvši se na evanðeljedana (Lk 18, 1-8), kazao kako je kontekst molitve bio bitanu Isusovo vrijeme ali kako je ona osobito bitna i u ovomnašem vremenu. Osobito stavljajuæi u kontekst reèenicu „Alikad Sin Èovjeèji doðe, hoæe li naæi vjere na zemlji?", dodaoje kako nam ona treba biti poticaj da molimo i budemoustrajni u tome. S obzirom na to kako su na misi bilapovezna dva stola, euharistijski i obiteljski stol koji jekorišten u radionicama a na koji su obitelji mogle ostavitiporuku s onim što im je najvrjednije, biskup Uziniæ kazao jekako upravo ta dva stola povezuje molitva, odnosno ako jebude kako æe onda biti i vjere unutar naših obitelji, našeCrkve ali i onda kada Krist ponovno doðe. Dodao je kako jerijeè o dvije vrste molitve. Prva je obiteljska molitva, kojakreæe od osobne ali koja je od te osobne puno važnija jer onjoj ovisi odnos svih èlanova obitelji s Bogom kao i njihovimeðusobni odnosi. Istaknuo je i kako je kroz prošlost obiteljispajala molitva krunice i kako je ta molitva bila zaslužna štose vjera prenosila s koljena na koljeno. Naveo je i kako subrakovi u kojima se supružnici zajedno mole puno èvršæi teda tako znaju lakše prebroditi sve poteškoæe i nesuglasicekoje ih zadese. „No to nije dovoljno. Važno je tu obiteljsku molitvu, tu vašuokupljenost u molitvi prenijeti za jedan drugi stol,euharistijski", objasnio je dubrovaèki biskup. Dodao je ikako upravo okupljanjem u molitvi oko euharistijskog stoladopuštamo Bogu da nam pošalje svoju Rijeè kako bi moglirasti kao obitelj, ali i kao Crkva. Okupljenim obiteljima kaouzor je ponudio Majku Božju kao onu koja se molitvomotvorila utjelovljenu Božjem i zbog koje je Bog postaodionikom našega svijeta. „Zamolimo i njezin zagovor dabudemo ustrajni u molitvi, kako osobnoj tako u obiteljskoj ieuharistijskoj. Kako bi na ono pitanje koje je Isus postaviobio pozitivan odgovor", poruèio je mons. Uziniæ. U svom predavanju, kojim je zapoèeo drugi dan jubilarnedesete Obiteljske škole, dr. sc. don Josip Bošnjakoviæobiteljima je objasnio s kakvim se to sve poteškoæama iizazovima oèevi suoèavaju ali i kako ih na pravi naèinprebroditi i dati najbolje od sebe svojoj djeci, supruzi,obitelji. Kazao je kako uloga oca danas nije nimalo laka,osobito jer se nalazimo u dobu koje je obilježeno digitalnimsvijetom te kako nerijetko zbog toga oèevi zaostaju upogledu informacija za djecom. Objasnio je kako je dobroodgajati oèeve za takav svijet, pružati im informacije, teusmjeriti ih kako da na pravi naèin iskoriste taj digitalnisvijet da bi mogli na najbolji moguæi naèin raditi sa svojomdjecom.Objasnio je i kako oèinstvo i majèinstvo oèituju svoj izvor u


1522. studenog 2017. broj 47/2017

Bogu, koji nam se oèituje preko muškarca i žene, te da kadpromatramo obitelj nasluæujemo ljepotu oèinstva imajèinstva. Upozorio je kako otac može nanijeti razne„rane" svojoj djeci. Za najblaži primjer toga dao je situacijeu kojima otac ne može biti sa svojom obitelji zbog posla.Kao teže postupke istaknuo je trenutke u kojima otac možezavidjeti vlastitom djetetu, fizièki ga zlostavljati ili èak,najgori moguæi oblik, seksualno ga zlostavljati.No, predavaè je rekao kako je puno ljepote u oèinstvu te zabiti izvrsnim ocem dao je tri smjernice. Prva je da je prisutanu svojoj obitelji, druga da osluškuje svoju djecu i sebe, atreæa da ima zajednièki odnos prema djeci sa svojomsuprugom. Poruèio je još i kako je „zreo otac onaj koji moli,voli i radi."Osim za djecu organizirane su i brojne radionice za odrasle ukojima su muževi i žene zajedno sa svojim voditeljimamogli dobiti savjete kako poboljšati svoj brak, usavršitimeðusobno povjerenje i biti ono što jesu, obitelj.

Zagreb: Euharistijsko slavlje u spomen na poginule uobrani Vukovara i ŠkabrnjeU crkvi Sveta mati slobode u Zagrebu predvodio jezagrebaèki pomoæni biskup Ivan ŠaškoZagreb, 18.11.2017. (IKA) - Euharistijsko slavlje u povoduspomena na poginule u obrani Vukovara i Škabrnje u subotu,18. studenoga u crkvi Sveta mati slobode u Zagrebupredvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško. Ukoncelebraciji su bili fra Ante Crnèeviæ, vlè. Marko Kovaè,don Josip Krpiæ, SDB i don Ivan Terze, domaæi župni vikarkoji je prije euharistijskog slavlja pozdravio okupljene.Posebno je naglasio, kako ovo mjesto èuva uspomenu i touspomenu uklesanu u kamen 15830 imena ljudi koji supoložili svoj život za našu domovinu. „Taj kamen naspodsjeæa na ono važno, što je izrekao poznati hrvatskiarheolog don Frane Buliæ 'iz kamena povijest, a iz povijestibuduænost i svijest naroda'". Uvodeæi u euharistijsko slavlje, biskup Šaško je rekao:„Hrvatska je u spomenu na darovane živote, podnesenežrtve; u spomenu na stradanja i progonstva, ali i u spomenuna obnavljanje, oživljavanja i povratke. Puno se ovih danavratilo slika i osjeæaja koji su postali suosjeæanjem; puno jeponovnoga suoèavanja s tamom u kojoj smo postalinositeljima svjetla; puno je simbola koje smo istaknuli i kojisu postali našom stvarnošæu. I Vukovar i Škabrnju, u smirajuzagrebaèke veèeri, s obiljem slika i rijeèi u sebi, donijeli smoi ove godine u crkvu naše nebeske Majke, Mati slobode.Dolazimo s pitanjima o dobru i zlu na koja samo Bog dajepravi i potpuni odgovor; dolazimo s vjerom u vjeènost iuskrsnuæe, u kojoj zahvaljujemo za zemaljski život hrvatskihbranitelja, rodbine, prijatelja, poginulih, preminulih,izranjavanih, zlostavljanih za nas; dolazimo s nadom kojaživi sigurnost u zajedništvu braæe i sestara; došli smo sljubavlju koja daje utjehu oèevima i majkama, supružnicimai djeci poginulih, misleæi osobito na srca onih koji još uvijekvape za istinom o svojim najbližima; došli smo s ljubavljukoja nadilazi našu nemoæ i otvara radosti buduæega".U homiliji je pak posvijestio, kako se u spomenu na stanovitnaèin dodiruju i isprepliæu sjeæanja i nade; prošlost ibuduænost. „To naroèito vrijedi za nas vjernike, jer je usvakomu našem spomenu prisutan Bog, njegovo vrijeme,trajna sadašnjost. Zato se mi u svome spomenu vraæamo uprošlost, ali ne radi prošlosti, nego radi vrijednosti ivrjednota. S toga motrišta vidimo koliko je važno da spomeni spomenici budu istiniti, jer je istinski spomen najbolji putza vedro življenje sadašnjosti i najkraæi put do pogledapunoga nade prema buduænosti" jer, nastavio je biskup

„puno ljudi sudjeluje u spomenu na žrtvu Vukovara iŠkabrnje. Razlog za takav odaziv vidim u tome jer osjeæajuda je u srcu toga spomena nešto iznimno vrijedno. Igledajuæi rijeke ljudi, okupljanja i u manjim i veæimmjestima diljem domovine, imam dojam da jedni drugima izajedno želimo nešto reæi, dok nas u hrvatskome društvuprožima neobièna šutnja, kao da nemamo dovoljno snageoèitovati ono što smatramo da je važno zastupati, isticati,štititi i promicati. Stoga na ovaj dan progovori istina inutarnja snaga starijih i mlaðih, djece i obitelji". Naglasio je kako danas u traženju onoga što je najvažnije zasadašnji trenutak naše domovine vidimo žustro otklanjanjepogleda od Domovinskoga rata, kao važnoga uporišta našesadašnjosti i buduænosti, s pokušajem prešuæivanja uèinjenihzala nad Hrvatskom, „a obrana i oslobaðanje domovine usebi sadrže temeljne vrijednosti i spomen ih izdiže da bi sejasnije vidjele. U žrtvi Vukovara nepogrješivo se vidi što suto štitili hrvatski branitelji, oko èega se oblikovalo snažnozajedništvo našega naroda. Ta je slika još jasnija, ako sepitamo što je to srpski osvajaè želio osvojiti i rušiti. Jerponekad nam neprijatelji bolje od nas samih daju do znanja ipokazuju u èemu je naša vrijednost. Èitajuæi s neprijateljskestrane postaje jasnijim za što se trebamo zalagati usadašnjosti i buduænosti, jer nije u pitanju samo država usvojim granicama i u institucijama. U pitanju su vrjednote".U nastavku homilije je na tom tragu biskup Šaško posebnoizdvojio tri podruèja koja smatra kljuènima, jer „i danas unjima osjeæamo napetosti, napade i unošenje nejasnoæa.Može ih se zvati raznim imenima: neizostavnimvrjednotama, nacionalnim interesima, polazištima zabuduænost ili kako drukèije". Prvo je podruèje odnos prema prošlosti; on mora biti prožet iproèišæen istinom. Nije li osvajaè upravo iskrivljavanjemhrvatske prošlosti, hraneæi neistinom naraštaje, pokušaoudaljiti naš narod od slobode, od vlastitoga jezika, od kulturei identiteta? Nije li razarao mjesta duhovnosti, izvorenutarnje snage, ljepotu stoljetne baštine, da bi izbrisaotragove istine?, nizao je pitanja propovjednik, te naglasio,kako se „na to trebamo usredotoèiti u svim porama našesadašnjosti", jer „prošlost ne može živjeti neosvijetljena, bezposljedica, a posljedice neproèišæene prošlosti ostaju djelatame. Vukovar kao paradigma obrane pokazao je razornostideologije komunistièkoga i ateistièkoga nasljeða, jaèanpolitièkim sljepilom.Iz toga je razvidno koliko je važno ne samo imati uporišta uistinitoj prošlosti, nego paziti na to da nove ideologije nemijenjaju vrjednote koje raðaju dobrom. To se odnosi naodgoj, obrazovanje, brigu za obitelj, na kršæansku kulturukoja postaje susretištem za sve ljude i obranom dostojanstvasvakoga èovjeka".Kao drugo podruèje izdvojio je odnos prema zemlji, teistaknuo kako ne misli na neku apstraktnu datost, nego na„dar polja, njiva, mora, onoga što je opjevano u hrvatskojhimni; da nam to uistinu bude milo i da znamo da se u tomeBožjem daru, uz duhovnu snagu, nalazi snaga opstojnostinaroda. Ako se izgubimo u traženju nekih novih podruèja,jer je navodno vezanost uz zemlju zastarjela i neprimjerena,odreæi æemo se jednoga od izvora našega života. Vukovar je pokazao što znaèi živjeti sraštenost sa zemljom;u tu je zemlju posijano zrnje života od kojega nemamo pravootkloniti pogled. I ponovno se pitajmo: Nije li osvajaè želioupravo time zavladati; nije li upravo to i dalje meta onih kojiHrvatskoj ne žele dobro?"Istièuæi treæe kljuèno podruèje hrvatsko iseljeništvo, biskupŠaško je podsjetio kako je Vukovar ujedinio hrvatski narodkoji je bio iseljavan i raseljavan. Njega su branila djecanovih naraštaja, a pomagalo je cijelo narodno biæe".


16 22. studenog 2017. broj 47/2017

Stoga je na kraju homilije pozivajuæi na promišljanje o trispomenuta podruèja, dodao pitanje „Imamo li pravoGospodinu vapiti molitvama, zanemarujuæi ono što mimožemo uèiniti?", Na misi je nazoèio veliki broj vjernika, meðu kojima ièlanovi Kluba veterana 148. brigade Hrvatske vojske Zagreb-Trnje. Slavlje je pjevanjem uvelièao Mješoviti pjevaèki zboržupe Duha Svetoga i crkve Sveta mati slobode podvodstvom Maruše Bartoliæ, prof. crkvene glazbe.

Održan IV. motovunski kolokvijOve godine tema Kolokvija bila je posveæena ulozi Crkve injezinih ustanova u promicanju socijalne pravde idobroèinstva u Istri u razdoblju XIX. i XX. stoljeæu, aposebno skrbi koju je Crkva u Istri u tome vremenu pružalasiromasima i sirotinji, udovicama, bolesnima, umiruæima isiroèadiMotovun, 18.11.2017. (IKA) - U Motovunu je uprostorijama gradske kule (iznad lapidarija) 18. studenogaodržan èetvrti po redu Motovunski kolokvij, u organizacijižupe Motovun, Opæine Motovun i Udruge fotografaFotovun, a naslovljen „Piae causae, socijalna pravda idobroèinstvo u Crkvi u Istri u XIX. i XX. stoljeæu". Ovegodine tema Kolokvija bila je posveæena ulozi Crkve injezinih ustanova u promicanju socijalne pravde idobroèinstva u Istri u razdoblju XIX. i XX. stoljeæu, aposebno skrbi koju je Crkva u Istri u tome vremenu pružalasiromasima i sirotinji, udovicama, bolesnima, umiruæima isiroèadi. Kolokvij je okupio istaknute crkvene službenike,kanonske i civilne pravnike, povjesnièare i arhiviste temjesne uglednike koji su u izlaganjima i raspravamainterdisciplinarno propitivali ulogu i socijalnu dimenzijuCrkve u Istri.U uvodnom obraæanju doc. dr. sc. Ivan Milotiæ, voditeljkolokvija, istaknuo je važnost ovoga skupa te èinjenicu dazakljuèci i publikacije koje su iz njega proizašle nisu samoakademske naravi, veæ da konkretno koriste domaæimsudovima, pravnicima, povjesnièarima i državi kadaodluèuje u stvarima Crkve. Prisjetio se i prošlogodišnjegakolokvija posveæenog teranu rekavši da su upravo njegovisudionici pridonijeli iscrpnoj povijesnoj i pravnojargumentaciji hrvatskih stajališta u sporu s RepublikomSlovenijom, što je na koncu rezultiralo povoljnimshvaæanjem Europske unije u tom pitanju. Milotiæ jeistaknuo da se ovogodišnjim kolokvijem želi ukazati namilosrdno lice Crkve u Istri i brojne crkvene nositelje djelamilosrða koji su tijekom povijesti bili jedini pravi ikontinuirani socijalni èimbenik u Istri. Skupu se prigodnoobratio i mons. Dražen Kutleša, biskup poreèki i pulski,doktor kanonskoga prava, naglasivši kako je od osobitevažnosti da država i javna tijela prepoznaju djelatnostcrkvenih pravnih osoba u domeni socijalne politike kaoneèega što je opæekorisno i važno za najranjivije slojevedruštva, posebno siromašne, nemoæne i bolesne. Motovunskinaèelnik Tomislav Pahoviæ u pozdravnom je govoru iznio iopisao brojne socijalne programe Opæine Motovun kojeprovodi i nastavit æe kontinuirano provoditi neovisno o tomešto je rijeè o maloj opæini vrlo skromnih prihoda. Veæ uuvodnim obraæanjima istaknuto je da kada se radi o djelimamilosrða civilne i crkvene vlasti trebaju bezrezervnosuraðivati radi promicanja i postizanja kako dobrobiti svihljudi tako i socijalne pravde.Znanstveni dio kolokvija izlaganjem je otvorio doc. dr. sc.Ivan Milotiæ pruživši osvrt na Istru od 1797. do 1918. godinei promatrajuæi kako su se promjene politièkih vlasti i njihovipravni akti odražavali na sustav socijalne skrbi koji je

organizirala Crkva. Govorio je o bratovštinama, njihovuukidanju pod Napoleonom, austrijskome pravu, oporukama ilegatima koji su bili namijenjeni siromasima, socijalnomenauku Crkve koji se pojavljuje krajem XIX. stoljeæa,crkvenim zakladama i propisima austrijskoga prava koji suih regulirali u Istri.Uslijedio je blok izlaganja o crkvenim zakladama, prilikomèega ih se analiziralo s gledišta kanonskoga prava, tj.Zakonika kanonskoga prava iz 1983. i 1917. godine (mr. iur.can. Martina Lakoviæ i Elizabeta Mikuliæ), zatim s gledištadodirnih toèaka civilnog i kanonskog podruèja te, napokon,temeljem odredaba važeæega hrvatskoga prava (TomislavSadriæ, mr. iur.).Posebno vrijedno i nadahnuto bilo je izlaganje prof. dr. sc.Josipa Šalkoviæa, predstojnika Katedre za kanonsko pravo naKatolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. On je izložioproblematiku misnih obveza koje su redovito postojale uzimovinske namjene u oporukama i legatima. Prof. Šalkoviægovorio je o tome da se takve obveze ne mogu ukinuti ilizanemariti niti one zastarijevaju. Posebno iscrpno izlagao jeo zamjenama i prilagodbama glede misnih obveza kada je izodreðenih razloga njih nemoguæe izvršiti na naèin kako suodreðene jer su se okolnosti tijekom vremena bitnoizmijenile.Kolokvij je zakljuèen trima povijesnim izlaganjima. Doc. dr.sc. Elvis Orbaniæ, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu,izlagao je o legatima uèinjenima pro anima u Istri u XVI.stoljeæu. Takoðer, iznio je vrijedan pregled arhivskihfondova i pripadajuæega gradiva o oporukama i legatima svedo XIX. stoljeæa. O Crkvi, ustanovama i socijalnoj brizi naMotovunštini tijekom povijesti govorio je dr. Livio Prodan,prof., sagledavši u svojem izlaganju problematikubratovština, hospicija, ksenodocija i oporuènih raspolaganjukroz prizmu bolesti, gladi, suša, ratova i migracija kojima jebilo izloženo tamošnje stanovništvo. Analizirao je i jednukonkretnu oporuku plemiæa Capelettija iz XVII. stoljeæa.Denis Visintin, prof. izlagao je o monti di pieta' u Istri. Rijeèje o gotovo nepoznatome fenomenu dobroèinstva koji senjegovao na tim prostorima kroz djelatnost povoljnoginstitucionalnog kreditiranja stanovništva, a provodile su gaustanove poznate pod nazivom monti di pieta'.Po èetvrti put Motovunski kolokvij pokazao se kaoprvorazredan znanstveni dogaðaj na kojem vrhunskistruènjaci izlaganjima i meðusobnim razgovorom tedebatama rasvjetljuju dio povijesti Istre. Ove godineKolokvijem je oživljeno prouèavanje crkvenoga prava (iusecclesiasticum) kao grane koja se odnosi na dodirne toèkekanonskog i civilnog poretka, a èije je prouèavanje zamrlo1945. godine. U zakljuènim napomenama s Kolokvijaistaknuta je želja i nastojanje da se objavi zbornikovogodišnjih radova, kako se èinilo i prethodne tri godine.Izražena je nada da æe i kolokvij i prateæi zbornik pridonijetiboljem poznavanju i razumijevanju uloge Crkve u sustavupromicanja socijalne pravde i dobroèinstva u Istri u XIX. iXX. stoljeæu.

Razrješenja i imenovanja u Hvarsko-braèko-viškojbiskupijiSveæenik Ivan Jurin razriješen službe povjerenika za misije,imenovan povjerenikom za mlade i duhovna zvanja. SveæenikLjubomir Galov imenovan biskupijskim povjerenikom zamisijeHvar, 19.11.2017. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk potpisao je odluke o razrješenjima iimenovanjima u svojoj trootoèkoj biskupiji, meðu kojima sui posebna imenovanja. Dekretom je tako razriješio sveæenika


1722. studenog 2017. broj 47/2017

Ivana Jurina, župnoga vikara u katedralnoj župi Sv. StjepanaI., službe biskupijskoga povjerenika za misije. Mladisveæenik Jurin bio je ujedno i èlan Vijeæa za misije priHrvatskoj biskupskoj konferenciji nakon iznenadne smrtitadašnjega povjerenika za misije mons. Paulina Bjaževiæa.Povjerenikom za misije imenovan je župnik Nerežišæa iDonjega Humca na Braèu Ljubomir Galov. Sveæenik Jurin inadalje ostaje na službi župnoga vikara u katedralnoj župi uHvaru, zatim župnika u Brusju i Velome Grablju, ali jeimenovan biskupijskim povjerenikom za mlade i crkvenazvanja. Dekretom hvarsko-braèko-viškoga biskupa fra Jakov Prcela,franjevac splitske provincije Presvetoga Otkupitelja, izsamostana u Sumartinu na Braèu, razriješen je službežupnika u župi Gospe Karmelske u Selcima na Braèu. Taj æefranjevac i nadalje obnašati službu gvardijana u samostanuSv. Martina biskupa i župnika u Sumartinu. Župnkipomoænik u Selcima Andro Ursiæ razriješen je te službe nakoju je imenovan ove godine te je odlukom biskupaimenovan za župnika u toj župi Braèkoga dekanata. "Svima koji su prihvatili spomenute službe iskreno i radozahvaljujem, a od Boga neka oèekuju obilne Božje milosnedarove", poruèio je mons. Štambuk.

Koncert „Bogu i Domovini" u spomen na žrtvuVukovara i ŠkabrnjeZagreb, 19.11.2017. (IKA) – Tradicionalni koncert izciklusa „Bogu i Domovini" autorice Lejdi Oreb održan je usvetištu Sveta mati slobode u Zagrebu na 26. spomensjeæanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a organizirali su gaKlub veterana 148. brigade HV Zagreb-Trnje i župa DuhaSvetoga - crkva Sveta mati slobode. Koncert s geslom „Ireæi æu vam samu još jednu stvar: Zapamtite Vukovar"organizirao pod visokim pokroviteljstvom predsjedniceRepublike Hrvatske Kolinde Grabar Kitaroviæ. Koncertu sunazoèili mnogobrojni vjernici, meðu kojima i pomoænizagrebaèki biskup Ivan Šaško.U programu je odlomke iz dnevnièkih zapisa obraneVukovara i Škabrnje èitala Lejdi Oreb, a domoljubnupoeziju je kazivao zapovjednik satnije „Hrvatski umjetnici"za Liku tijekom Domovinskog obrambenog rata Drago Asiæ– Æisa, inaèe plesaè, koreograf i pedagog.U glazbenom dijelu nastupili su nositeljica više Porina kojojje još 1995. dodijeljeno državno odlikovanje Red Danicehrvatske s likom Marka Maruliæa za doprinos u kulturiRadojka Šverko, pjevaèica narodnih i starogradskih pjesamai dobitnica državnog odlikovanja Red Danice hrvatske slikom Marka Maruliæa za doprinos u kulturi Vera Svoboda isopranistica Barbara Suhodolèan, te Simfonijski puhaèkiorkestar Oružanih snaga RH kojim je ravnao zapovjednikorkestra pukovnik Miroslav Vukovojac-Dugan i Tamburaškiorkestar i Vokalni ansambl MUP-a i Zbor Policijskeakademije pod ravnanjem Nevenka Pavlekoviæ, prof. koja uPolicijskoj akademiji radio kao glazbeni pedagog, teorganizira koncerte i druge umjetnièke manifestacije. Na programu su bile domoljublje pjesme, kao i djelahrvatskih autora „Domovini i ljubavi" (Ivan pl. Zajc/IlijaOkrugiæ), „Licitarsko srce" (Krešimir Baranoviæ ), „Nekacijeli ovaj svijet" (Alfi Kabiljo - Milan Grgiæ), a koncert jezakljuèen koraènicom „Živila Hrvatska" (Ivan pl. Zajc).Na kraju koncerta, rijeè zahvale uputio je predsjednik Klubaveterana 148. brigade HV-a Milan Zanoški.

.

U Zagrebaèkoj nadbiskupiji obilježen Svjetski dansiromahaZagreb, 19.11.2017. (IKA) – Na poziv zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa brojne župe unadbiskupiji na razlièite naèine obilježile su prvi Svjetskidan siromaha, koji se po odredbi pape Franje održao 19.studenoga. Središnji program odvijao se tijekom dva dana u suradnji sCaritasom Zagrebaèke nadbiskupije i to obilaskomzagrebaèkih beskuænika i podjelom stotinjak paketa pomoæiu noæi s 18. na 19. studenoga te misnim slavljem i objedomza tristotinjak potrebitih u puèkoj kuhinji samostana sestaraMisionarki Ljubavi, u Jukiæevoj ulici u Zagrebu.Iz sjedišta zagrebaèkog Caritasa u Vlaškoj 36 skupina oddvadeset i petero volontera meðu kojima su bili studentiHrvatskoga katolièkog sveuèilišta i sveæenièki kandidati-studenti Katolièkoga bogoslovnog fakulteta, kao i studentidrugih zagrebaèkih fakulteta u pratnji desetak Caritasovihzaposlenika krenula je prema nekoliko adresa u GraduZagrebu na kojima se okupljaju beskuænici i drugi potrebiti,noseæi im lijepu rijeè i poklon-pakete sa šalovima, kapama,èarapama i sredstvima za osobnu higijenu. Meðu skupinomkoja je obišla zagrebaèki Glavni kolodvor bila je ravnateljicaCaritasa s. Jelena Lonèar. Volonteri svjedoèe o dirljivostisusreta jer su beskuænici i potrebiti osjetili da netkoprimjeæuje kako žive. U nedjelju 19. studenoga duhovni program i zajednièkiobjed u povodu prvoga Svjetskoga dana siromaha, CaritasZagrebaèke nadbiskupije organizirao je u suradnji sasamostanom sestara Misionarki Ljubavi. U dupkom punoj,velikoj samostanskoj kapeli sveèano misno slavlje predvodioje zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski, a slavlje jepjevanjem animirao zbor župe sv. Petra, ap. iz Zagreba. Uvodeæi u misno slavlje, biskup Gorski posvijestio je naèinjenicu da se Crkva od svojih poèetaka brinula zasiromahe, koji su pravo lice Crkve, te istaknuo da je to liceupravo caritas. Tumaèeæi Kristovu prispodobu o talentima, biskup Gorskiokupljene je podsjetio na to „koliko smo meðusobnorazlièiti, ali i na ono što nam je zajednièko - to da smo djecaBožja, da imamo dar života u kojemu nas Bog na neštopoziva". Objasnio je da s darovima, koje smo od Boga dobilida se njima služimo i da njima drugima služimo, raste i našaodgovornost pred Bogom. „Zapitajmo se kako smo razvijalidar života koji smo dobili da bude ljudski, da budekršæanski, da bude Božji? To je važno - ne koliko smo stekli,nego jesam li po tom daru života ja postajao bolji èovjek,jesam li rastao u svojoj ljudskosti, u onome što me iznutraèini èovjekom?", pozvao je biskup Gorski. Na koncu je sve okupljene pozvao da Božji dar vremenaovozemaljskoga života iskoriste za dobro, da ne propusteprilike za dobra djela jer neæe biti drugoga života, drugešanse. „Ovo je naš jedini život, ma kakav god bio. Sa svimmukama, ali jedini je i zato veoma dragocjen", istaknuo jebiskup Gorski te homiliju zakljuèio rijeèima „Isus nam želikroz ovu prispodobu reæi: 'Vodite brigu o tom vremenu.Nemojte odustati od sebe!' Nemojte odustati od sebe jer kadèovjek odustane od sebe on zakopa talenat, a mi èestoodustanemo zbog straha pred drugim ljudima, zbog straha dasmo nesposobni, zbog straha što æe netko drugi reæi. Zbogkojekakvih obzira mi odustanemo od sebe. Evo, Isus kaže:'Nemojte odustati nikada! Nemoj zakopati talenat u zemlju -svoj život svoju vjeru, svoju ljubav, svoju nadu - nikada tonemoj zakopati u zemlju! Nemoj odustati od toga! Razvijaj!'"Prije blagoslova, zahvalu okupljenima uputila je poglavaricasamostana s. Marija Kolbe, pritom posebno zamolivšibiskupa Gorskoga da prenese kardinalu Bozaniæu zahvalnost


18 22. studenog 2017. broj 47/2017

za podršku u radu sestara Misionarki Ljubavi. Podsjetila jena izjavu sv. Majke Terezije, koju je ona èesto ponavljala, dasu siromasi divni ljudi te je zahvalila nazoènim potrebitima:„Hvala vam što nam omoguæavate da služimo Isusa po vamai u vama". U pripremi i podjeli objeda sestrama Misionarkama Ljubavii njihovim volonterima pomagali su Caritasovi volonteri izaposlenici, odjeveni u majice s geslom prvoga Svjetskogadana siromaha „Ne ljubimo rijeèima, veæ djelima". Višezagrebaèkih župa donacijom kolaèa obogatilo je obrok. Posebnu zahvalu za podršku ovoj akciji Caritas Zagrebaèkenadbiskupije upuæuje Hrvatskoj mreži za beskuænike, èiji supredstavnici sudjelovali u podjeli paketa potrebitima nazagrebaèkim ulicama u noæi s 18. na 19. studenoga.

Èetvrt stoljeæa župe Kraljice svete krunice u NovojGradišciNova Gradiška, 19.11.2017. (IKA) - U prigodi 25.obljetnice osnutka župe Kraljice svete krunice u NovojGradišci, biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je u župnojcrkvi euharistijsko slavlje. Izraze dobrodošlice uputio mu ježupnik Ivan Štivièiæ a mladi darovali cvijeæe. Pozdravljajuæinazoène vjernike, biskup je izrazio radost što župa dvadeset ipet godina služi ljudima na jugu Nove Gradiške da Isus Kristuðe u njihove živote onom ljubavlju kojom je na križupobijedio smrt, te je nazoènima èestitao srebreni župnijubilej. Rekao je da od 1. rujna 1992. godine kad je kardinalFranjo Kuhariæ osnovao župu, oni nastoje u skromnimuvjetima živjeti zajedništvo oko Kristova oltara, kojedanašnjim slavljem želimo utvrditi. Pozvao ih je na molitvada njihova župa pod zaštitom Isusove Majke neprestanoduhovno raste i jaèa.U homiliji je podsjetio kako ove nedjelje po odredbi papeFranje po prvi puta slavimo Svjetski dan siromašnih.Upozorio je na opasnost da se govor o siromaštvu svede napitanje materijalnih dobara, i onda prebrzo zakljuèi kakosmo zapravo svi siromašni jer tih dobara nemamo onolikokoliko bismo željeli te nemamo što s drugima podijeliti.Ustvrdio je da su sebièni porivi razlog zašto ljudima nikaddosta materijalnih dobara i zašto se stalno trude stjecati ihsve više. Naglasio je da papa Franjo u Poruci za ovaj danpoziva da u svojim srcima provjerimo kako stojimo sduhovnim dobrima, to jest jesmo li bogati plemenitošæu,dobrotom, pravednošæu, mirom i radošæu, jer u konaèniciživimo od onoga što je u nama i postajemo spodobni dijelitis drugima i materijalna dobra. Kazao je da im u propitivanjunjihova nutarnjeg stanja želi pouèiti naviještena Božja Rijeè. Sv. Pavao u ulomku iz Prve poslanice Solunjanima govori daæe se o drugom ili slavnom Isusovom dolasku oèitovatikonaènost svega, smisao svakog pojedinog od nas i svestvorene stvarnosti. Govor o vjernièkom išèekivanju drugogaKristova dolaska uglavnom povezujemo s opæenitimpojmom buduænosti. Ljudi se stalno trude osigurati si "boljubuduænost", kako se to obièno kaže. U tom smislu svojusutrašnjicu planiraju na temelju onoga što su uradili juèer išto rade danas. Meðutim, kad je rijeè o Božjoj buduænosti,perspektiva se mijenja: to nije proces koji ide od juèer krozdanas prema sutra, odnosno proces u kojemu je polazišteprošlost a buduænost tek treba izgraditi, nego u Božjojbuduænosti veæ postoji punina života, koja se nazivakraljevstvo nebesko. Po svom Sinu Isusu Kristu on je tupuninu života veæ poèeo u nama ostvarivati te mi išèekujemonjezino dovršenje, a Bog je jamstvo da æe se ono sigurnodogoditi, ustvrdio je biskup. Rekao je da su mnogi ljudisiromašni iznutra, zato što Božje stvarnosti nisu doprle donjih, jer im je to njihova sebiènost onemoguæila. Župa je

prvenstveno duhovni prostor, trajno otvoren za ono što Bogmože i želi u nama ostvariti, kazao je biskup. Stoga jepozvao nazoène da od buduænosti ne oèekuju samo ono štomogu proizvesti svojim rukama, jer æe im to jednoga danaugrabiti smrt, nego najprije ono što dolazi od Boga, što trajei poslije smrti, vjeèno. Povezujuæi reèeno s evanðeoskom prispodobom o gospodarukoji je prije odlaska na put svojim slugama podijelio svojebogatstvo, odnosno talente, biskup je u dijalogu s nazoènomdjecom podsjetio kako prvo na što pomislimo kad se govorio talentima jesu umno nadareni, talentirani uèenici, koji slakoæom razumijevaju odreðene školske predmete,primjerice matematiku, dok drugi, za koje kažemo da sumanje talentirani, imaju s njima poteškoæa. Meðutim, talenteo kojima Isus govori valja razumjeti kao Božje darove zaživot u punini, kraljevstvo nebesko koje nam je Bog poIsusovim zaslugama veæ udijelio. Kljuèno je pitanje,naglasio je biskup, kako se služimo primljenim Božjimdarovima, primjerice, darom Božje rijeèi koju on lomi snama svake nedjelje u svetoj misi. Koliko pozornosti ivremena posveæujemo èitanju, odnosno slušanju Božjojrijeèi, a koliko gledanju televizije? Je li nastojimosvakodnevno živjeti u skladu s Božjom Rijeèju? Suradnja sBožjim darovima umnaža u nama božanski život, ugraðujenas u Božju dovršenje svega stvorenoga, ili Božja rijeè zbogravnodušnosti ostaje mrtvo slovo na papiru, ustvrdio jebiskup.Pored Božje rijeèi, talenti su i sakramenti, osobito euharistijai ženidba. Odlazimo li nedjeljom u crkvu na misu da bismopo svetoj prièesti bili ispunjeni darom Isusove ljubavi jaèeod smrti, koja je zalog buduæe slave? Kad je osoba koja živiu braku u srcu ispunjena Bogom, njime bogata,osposobljena je ponajprije prema svojim ukuæanima živjetiodnos sklada, požrtvovnosti i ljubav, te zaslužuje pohvalukao ona vrsna žena o kojoj govori starozavjetni mudrac udanašnjem prvom èitanju. Primijenio je to i na Župu tekazao, kad netko žrtvuje svoje slobodno vrijeme kako bidolazio na vježbe župnog zbora i pjevao u crkvi, kako biministrirao ili sudjelovao u nekoj drugoj aktivnosti, onpomaže u organiziranju Župe kako bi omoguæila Bogu da onsvojom milošæu djeluje u njoj. Govoreæi o 25 godina života idjelovanja Župe, biskup je naglasio da je važno ono što jekroz to vrijeme materijalno izgraðeno ili još treba izgraditi,ali da je daleko važnije ono što je Božjega izgraðeno usrcima i dušama njezinih župljana. Istaknuo je da tekduhovno izgraðeni ljudi imaju veliku osjetljivost zabližnjega, te mogu s njima podijeliti i svoja materijalnadobra. U tom smislu pozvao je nazoène da danas na Svjetskidan siromašnih, kao što je Bog nas u Isusu Kristu pohodioirekao da se ne bojimo, jer je on pobijedio zlo i smrt, i onipohode nekog siromaha, osamljenog ili bolesnika, upute mulijepu rijeè, daruju osmjeh, pruže ruku i podjele s njimetoplinu svoga vjernièkog srca i daruju ono što mu jepotrebno. Zamolio je Isusa Krista da zagovorom svojeMajke, Kraljice Svete Krunice, pomogne da župljani ovenovogradiške župe budu tako duhovno izgraðeni da immaterijalna dobra pomognu postiæi nebeska. Na svršetku svete prièesti otpjevan je himan „Tebe Bogahvalimo" a nakon poprièesne biskup je u prigodnoj molitvipovjerio Isusovoj Majci, zaštitnici župe, cijelu župu i svežupljane, Požešku biskupiju i domovinu Hrvatsku. Zazvao jeBožji blagoslov na sve ono što æe župljani u daljnjempovijesnom hodu zajednièki nastojati èiniti na slavu Božju ispasenje svojih duša, koristeæi se talentima koje im je Bogudijelio.


1922. studenog 2017. broj 47/2017

Ruže sv. Elizabete za siromašne u SiskuSisak, 19.11.2017. (IKA) - Mjesno bratstvo Franjevaèkogsvjetovnog reda Sisak koji djeluje u župi sv. Josipa Radnikau Sisku povodom blagdana sv. Elizabete organiziralo je 19.studenoga prodaju ruža. Poznati dogaðaj iz života sveteElizabete s ružama bio je poticaj svjetovnim franjevcima dase organiziraju te prihodom od prodaje ruža pomognunajpotrebitijima. Ujedno je ova iznimno uspješna akcija bilaodgovor na poziv pape Franje koji je upravo nedjelju 19.studenog proglasio Svjetskim danom siromašnih.

Misom zahvalnicom završena ovogodišnja proslava sv.Nikole Taveliæa u svetištu u ŠibenikuŠibenik, 19.11.2017. (IKA) - Misu zahvalnicu u Hrvatskomnacionalnom svetištu sv. Nikole Taveliæa u Šibenikupredslavio je 19. studenoga fra Ivan Bradariæ, rektor svetišta.Ovim slavljem zakljuèena je i prva pripravna godina zaveliki jubilej 2020. kada æe se slaviti 50. obljetnicakanonizacije prvog hrvatskog sveca. Fra Ivan je upropovijedi govorio o talentima koji su usaðeni u naravsvakoga vjernika kršæanina, kojima je dana kristološka slikai moguænost da Isusovim oèima gledaju ovaj svijet i darujuse za drugoga, poput sv. Nikole Taveliæa. Uz fra Ivanakoncelebrirao je i fra Josip Petonjiæ, duhovnik AnsamblaKolbe iz Zagreba koji su glazbeno animirali liturgijskoslavlje. Uz ansaml Kolbe u proširenom velikom zborunastupili su i zbor mladih sv. Frane i zbor Petrova laða izžupe Vidici u Šibeniku. Šezdesetak pjevaèa i glazbeni sastavNovo svitanje za ovu priliku pojaèan s nekoliko gudaèa ipuhaèa tvorili su jedinstven zbor i orkestar svojom suglazbom ispunili svetište. Tim glazbenim projektom ravnalaje mo. Iva Bardun.

Pokret za život Krèke biskupije proslavio 25. godišnjicudjelovanjaMalinska, 19.11.2017. (IKA) - Pokret za život Krèkebiskupije obilježio je u subotu, 18. studenoga, u hotelu„Malin" u Malinskoj, 25. godišnjicu djelovanja. Programproslave srebrnog jubileja zapoèeo je euharistijskim slavljemkoje je predvodio krèki biskup Ivica Petanjak ukoncelebraciji s dvadesetak sveæenika, a prisustvovalo jemnoštvo vjernika pristiglih sa svih otoka Krèke biskupije. Na poèetku je biskup Petanjak podsjetio da se istog danaobilježava i Dan sjeæanja na žrtvu Vukovara te rekao da suse i hrvatski branitelji u Vukovaru borili za život. „Pokazalisu kako se za život treba boriti i život dati ako treba",naglasio je mons. Petanjak.U propovijedi je progovorio o izboru izmeðu života i smrti. „Moramo izabrati! I taj izbor nije ni tako kompliciran. Nematu stotinu puteva od kojih bi trebalo izabrati pravi, nego seradi o samo dva puta: dobru i zlu, životu i smrti, blagoslovu iprokletstvu. Pametnome èovjeku je odmah jasno što trebaizabrati. Treba izabrati život i mi æemo svi reæi da biramoživot, ali kad taj život treba i živjeti odlazimo daleko od putaživota", rekao je biskup Petanjak i naglasio da nas Bog neželi prisiljavati u tom izboru, ali kao dobri Otac koji jezabrinut za naše spasenje upozorava nas na opasnosti kojemogu izaæi iz krivog odabira. „Nakon što se Sin Božji utjelovio i došao k nama i objavionam u potpunosti Boga, mi sada znademo i kako se zove tajput koji treba izabrati, znademo i naèin života koji trebaživjeti. Put se zove Isus Krist. Život se zove Isus Krist. Životje u nasljedovanju Isusa Krista. Isus primjenjuje istu taktikukojom se služio Otac nebeski nekoæ u Starom zavjetu. Ide

korak po korak. Prvi korak kojeg moram uèiniti je donijetiodluku da æu iæi za Kristom, drugi korakom se odrièemsamog sebe, a treæi korak znaèi uzeti svoj križ i iæi zaKristom", objasnio je krèki biskup.U nastavku propovijedi biskup Petanjak osvrnuo se najubilej kojeg slavi Pokret za život: „Život je sam po sebipokret. Živi èovjek se kreæe i pokreæe, u akciji je, udjelovanju. Bog je život. Život je na djelu, ali ga mi moramoprihvatiti. Mi ne smijemo biti ubojice i gušitelji života, amoæi æemo prihvatiti život tek kad u potpunosti prihvatimoBožju rijeè i Isusov primjer života", zakljuèio je biskupPetanjak.Na poèetku drugog dijela programa predsjednik Pokreta zaživot Šime Papariæ ukratko je podsjetio koje su osnovniciljevi te udruge: „Pokret za život je humanitarna nepolitièkaudruga koja je osnovana u cilju promicanja, razvitka iunapreðenja prava na život, te zaštitu svakog ljudskog životaod zaèeæa do naravne smrti. U tu svrhu organiziramoseminare, struène i znanstvene skupove, predavanja, javnetribine, duhovne obnove i molitvene susrete".Papariæ se zahvalio na potpori biskupu ordinariju Petanjku tebiskupu u miru mons. Valteru Županu za kojeg je rekao da jeostao zapamæen kao beskompromisni zagovaratelj kultureživota. Obojici biskupa uruèio je zahvalnice Pokreta za životza svesrdno promicanje kulture života. Biskup Župan, jedan od inicijatora Pokreta i njegovdugogodišnji duhovnik, u svom je obraæanju naglasio da su„slavlja i godišnjice prigoda da se razmotri uèinjeno, alinaroèito da se s obje noge èvrsto stane na zemlju i da seodluèno i znalaèki, hrabro i zauzeto, krene naprijed. Treba seangažirati, zauzeti, raditi. Bog nam je dao èast da budemonjegovi suradnici. Koliko æemo zadovoljstvo osjetiti kadbudemo vidjeli da smo u tolikoj mjeri bili Božji suradnici!"Biskup Župan je upozorio na opasnosti od Istanbulskekonvencije koja se naizgled bori protiv nasilja nad ženama, au stvari promièe ideologiju suprotnu Božjem nauku.Program obilježavanja èetvrt stoljeæa djelovanja Pokreta zaživot zakljuèen je predavanjem poznatog fizièara prof. dr.Davora Pavune na temu „Civilizacija ljubavi i života" koji jeodmah na poèetku opovrgnuo tezu o nespojivosti vjere iznanosti naglasivši da su najveæi znanstvenici u povijesti biliupravo sveæenici i redovnici. U nastavku svog predavanjadao je niz savjeta za zdrav život, istaknuvši da su dehidracijai stres glavni uzroènici kancerogenih bolesti. Posebno jeistaknuo koliku je štetu èovjeèanstvu uèinio komunizam, teda danas velika opasnost prijeti od konzumerizma premakojem se sve može kupiti i sva se rješenja mogu dobitiizvana, umjesto da se naglasak stavi na ljudsku nutrinu.Svoje predavanje prof. Pavuna zakljuèio je upozorenjem daæe èovjeèanstva nestati ukoliko se ponovno ne uvedeoriginalni, moralni zakon.

Biskup Uziniæ objedovao s korisnicima prihvatilištasmještenim u "Visu 2"U Dubrovaèkoj biskupiji obilježen 1. svjetski dan siromašnihDubrovnik, 19.11.2017. (IKA) – U povodu 1. svjetskogdana siromašnih koji je diljem svijeta obilježen u nedjelju19. studenoga u župnim i samostanskim crkvama uDubrovaèkoj biskupiji toga dana milodar na misamaprikupljao se za siromašne, a ono što je prikupljeno bit æe imnaknadno predano preko župnih Caritasa ili biskupijskogCaritasa. Tim povodom dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u subotu 18.studenoga posjetio je stanovnike u nekadašnjem hotelu „Vis2" u kojem je posljednjih desetljeæa privremeni dom našloviše osoba s podruèja Dubrovnika a i šire, te je objedovao s


20 22. studenog 2017. broj 47/2017

njima. Na kraju objeda dubrovaèki biskup zahvalio jekorisnicima ovog prihvatilišta što su se odazvali pozivu zazajednièki ruèak s njim kao predstavnikom Crkve, a upovodu 1. svjetskog dana siromašnih kojeg je ustanoviopapa Franjo. Rekao je kako æe biskupijski Caritas, a i Crvenikriž, njima i dalje biti na usluzi. „A još se više nadam da æetei vi uspjeti riješiti svoje probleme i da vam ta pomoæ neæetrebati. Neka Gospodin sve nas vodi u tom smjeru, ali i da nezaboravimo jedni druge. Te da se uvijek sjetimo da kaddrugome iskazujemo milosrðe zapravo se više milosrðaiskazuje nama", rekao je biskup Uziniæ i podsjetio da jeblaženije davati nego primati. „Nemojmo se bojati primitiosobito ako smo potrebni. I svakako nauèimo davati jeruvijek ima netko tko je potrebniji od nas", rekao je biskup.Ruèak kojeg je darovao jedan dubrovaèki hotel služili su idijelili djelatnici i volonteri Caritasa Dubrovaèke biskupijena èelu s ravnateljicom Sanjom Šanje, a na objedu su bilipredstavnici Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik naèelu s ravnateljem Živkom Šimunoviæem.

Svjetski dan siromašnih u Požeškoj biskupijiBiskup Škvorèeviæ slavio misu u župi Kraljice Svete Kruniceu Novoj Gradiški te pohodio obitelj Zlatka i Vesne Librenjaku njihovu domu, zanimao se za njihov obiteljski život, imaterijalne poteškoæe s kojima se susreæu, uputio im rijeèohrabrenja i podrške te im udijelio karitativnu pomoæNova Gradiška, 19.11.2017. (IKA) - Na poticaj pape Franjeu nedjelju 19. studenoga i u župama Požeške biskupijeproslavljen je prvi Svjetski dan siromašnih. Za tu prigodupožeški biskup Antun Škvorèeviæ uputio je svimsveæenicima i èlanovima župnih pastoralnih vijeæa Požeškebiskupije dopis u kojem ih je potaknuo da savjesno prouèePapinu poruku pod naslovom Ne ljubimo rijeèima veædjelima i u skladu s moguænostima vlastite župe nastojeostvariti sve ono na što Sveti Otac poziva. Misno slavlje togadana biskup Škvorèeviæ predvodio je u župi Kraljice SveteKrunice u Novoj Gradiški, koja je ujedno slavila 25.obljetnicu svoga osnutka. U homiliji je izmeðu ostalog rekao„da nas papa Franjo u svojoj poruci poziva da provjerimojesmo li u srcu bogati nesebiènošæu, plemenitošæu,dobrotom, pravednošæu, mirom i radošæu, jer samo takvosrce sposobno je s drugima suosjeæati i s njima podijeliti isvoja materijalna dobra". Pozvao je nazoène da na Svjetskidan siromašnih, „kao što je Bog nas u Isusu Kristu pohodio,i rekao nam da se ne bojimo, jer je on pobijedio zlo i smrt" ioni pohode nekog siromaha, osamljenog ili bolesnika, uputemu lijepu rijeè, daruju osmjeh, pruže ruku i podijele s njimetoplinu svoga vjernièkog srca i materijalna dobra. Nakon misnog slavlja u pratnji župnika Ivana Štivièiæabiskup je pohodio obitelj Zlatka i Vesne Librenjak u njihovudomu, zanimao se za njihov obiteljski život, i materijalnepoteškoæe s kojima se susreæu, uputio im rijeè ohrabrenja ipodrške te im udijelio karitativnu pomoæ.

Splitska župa na Luècu proslavila 50 godina postojanjaSplit, 19.11.2017. (IKA) - Splitska župa Gospe od Ružarija - Luèac proslavila je 50 godina postojanja sveèanim misnimslavljem koje je u nedjelju, 19. studenoga u crkvi Sv.Katarine predvodio splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ. U koncelebraciji je bilo jedanaest sveæenika,veæinom dominikanaca predvoðenih provincijalom Hrvatskedominikanske provincije fr. Slavkom Sliškoviæem ižupnikom fr. Jozom Èirkom. Pozdravivši nazoène, meðu kojima i splitskudogradonaèelnicu Jelenu Hrgoviæ i saborskoga zastupnika

Petra Škoriæa, župnik Èirkozahvalio je Bogu na brojnimmilostima koje je župa primila kroz proteklih pedesetgodina. Dodao je da je u tom razdoblju u župi podijeljeno„4505 krštenja, 2626 sakramenta prve prièesti, a 2129krizmi; 1533 braèna para sklopila su sakrament ženidbe, a1112 župljana ispraæeni su na Lovrincu. Koliko jepodijeljeno sakramenta bolesnièkog pomazanja i ispovijedito samo Bog zna", kazao je župnik Èirko, koji je u župi nasplitskom Luècu veæ osamnaest godina a župnik je od 2012.godine.„Vidimo da danas itekako imamo što slaviti. Drago mi je dasmo sudionici ovoga velikog jubileja i dionici slavlja koje jena radost ove župe, ali i grada Splita i Splitsko-makarskenadbiskupije. Sjetimo se danas u molitvi na poseban naèinonih koji su nas napustili i preselili u vjeèni život a utkali susebe u ovu župu poput nadbiskupa Frane Franiæa i AnteJuriæa ali i brojnih drugih", kazao je nadbiskup Barišiæuvodeæi u euharistijsko slavlje.U svojoj se propovijedi nadbiskup sjetio poèetaka župe kojaje osnovana 25. studenoga 1967. godine i povjerenadominikancima jer se na njezinom podruèju nalaziodominikanski samostan s velikom crkvom. To je jedna odrijetkih novih župa u Splitu koja je prigodom osnivanjaimala crkvu i stambene prostorije. Prvi župnik bio je o.Eugen Bižaca. Bilo je to teško doba komunistièkog režima irepresije, kazao je nadbiskup.Dominikanski samostan na „Pazaru", u kojemu je sjedištežupe, spada meðu najstarije dominikanske samostane uHrvatskoj. Podignut je 1245. godine, zajedno s crkvomSvetog Dominika, koja je podignuta na mjestustarokršæanske crkve Svete Katarine. Samostan i crkvusrušile su mletaèke vlasti u 17. stoljeæu zbog moguæegaturskog upada i opasnosti da ih Turci zauzmu i u njima seutvrde. Mletaèka je vlast 1666. godine dozvoliladominikancima da na istome mjestu podignu novi samostan icrkvu. Nova crkva s jednom laðom sagraðena je 1880. iposveæena 1898. godine. Godine 1933. sagraðena jedanašnja crkva, koja je posveæena sv. Katarini, djevici imuèenici.Buduæi da je papa Franjo 19. studenoga proglasio Svjetskimdanom siromaha nadbiskup je u propovijedi govorio osiromaštvu, koje se veæinom dogaða zbog ljudske oholosti iegoistiènosti. „Bog nam je dao razlièite talente ne da ihzakopamo nego da ih razvijamo. Gospodin ima povjerenja unas, meðutim, imamo li mi povjerenja u njega?Siromahameðu nama ima i zbog toga što ne živimo odgovorno, štonismo prihvatili Božje darove kao darove i što ih ne živimoza dobro drugih", naglasio je nadbiskup. Takoðer se osvrnuoi na zapostavljenost žene u društvu naglasivši da ni danasnije ravnopravna s muškarcem jer za isti posao nije jednakoplaæena. Potaknuo je muževe da na svoje žene gledaju kaona bogatstvo. Gledati jedni na druge kao na bogatstvo terazvijati talente zadaæa je zajednice, Crkve, obitelji. Jersvatko je poseban, vrijedan i ima svoju zadaæu u ovomesvijetu. Zahvalimo Bogu što nas ohrabruje da rastemo uduhovnoj i tjelesnoj dimenziji, poruèio je nadbiskup Barišiæ.Na kraju mise, kojuje svojom pjesmom uzvelièao župnimješoviti zbor,nazoènima se obratio prior fr. Luka Prcela,koji je službu župnika Gospe od Ružarija obavljao 40godina. Sjetio se teških vremena kada je pod komunistièkimrežimom bio zatvaran u dva navrata a veliku su mu podrškutada pružili prvo nadbiskup Franiæ, a potom i nadbiskupJuriæ. Naglasio je da dobar odnos ima i s nadbiskupomBarišiæem koji æe za njega - kako veli - uvijek ostatisveæenik Marin, nekadašnji župnik na Spinutu. „Na mjestužupnika naslijedio me je fr. Jozo Èirko kojemu sam rekao damu ostavljam samostanska vrata otvorena svima i župni


2122. studenog 2017. broj 47/2017

Caritas koji godišnje podijeli oko 100.000 kuna", kazao je fr.Luka. Nadbiskup je dodao kako je župa na „Pazaru" uvijekbila tu za potrebne pružajuæi im materijalnu i duhovnupomoæ.

Varaždinski biskup pohodio Brezovu GoruU povodu 1. svjetskog dana siromašnih biskup Mrzljakpohodio jedno od najudaljenijih i najzabaèenijih mjesta uVaraždinskoj biskupiji te obišao i obitelj Ovèar, kojadoslovce živi na hrvatsko-slovenskoj graniciBrezova Gora, 19.11.2017. (IKA) – U povodu 1. svjetskogdana siromašnih u nedjelju 19. studenoga varaždinski biskupJosip Mrzljak pohodio je Brezovu Goru, jedno odnajudaljenijih i najzabaèenijih mjesta u Varaždinskojbiskupiji. Biskup je, odazivajuæi se pozivu pape Franje da„ne ljubimo samo rijeèima veæ i djelima", predvodio misnoslavlje u zgradi nekadašnje škole u Brezovoj Gori, filijaližupe svetih Petra i Pavla apostola u Cvetlinu. U tridesetakdomaæinstava ovoga brdovitog kraja na granici dvijubiskupija, ali i dviju država, živi svega 53 duša. Od toga tektroje djece. Vjernici Brezove Gore okupljaju se svakenedjelje u zgradi nekadašnje osnovne škole (1931. - 1961.)koja, premda u vrlo lošem stanju služi kao bogoslužniprostor u kojoj mise predvodi vlè. Ivan Hruško, župniku izCvetlina. S biskupom i domaæim župnikom misu su slavili preè. MirkoHorvatiæ, kanonik Stolnog kaptola, zatim umirovljenisveæenik Varaždinske biskupije Stjepan Vorih, inaèe rodomiz Zlogonja iz susjedne župe Višnjica, vlè. Neven Blažon,župnik iz Bednje, vlè. Danijel Herceg, župnik iz GornjegJesenja, te vlè. Nikola Tomaševiæ. Prije poèetka misnog slavlja župnik Hruško zahvalio jebiskupu što je odluèio pohoditi njihov kraj, a upoznao ga je is nekoliko crnih statistièkih podataka. Naime, unazadpedesetak godina broj mještana smanjio se za èak 500.Biskup Mrzljak u uvodu mise rekao je da je na prvi Svjetskidan siromašnih želio biti u jednoj od najudaljenijih župabiskupije. „Papa Franjo za tu prigodu tumaèi tko su tosiromašni. Siromaštvo, kaže papa Franjo, nisu samomaterijalno siromašni, veæ i èovjekova osamljenost,napuštenost, nepravda koju doživljava. U Crkvi nitko nesmije misliti da je zaboravljen. Svaki èovjek je važan predBogom i zato sam želio pohoditi jedan od najudaljenijihkrajeva naše biskupije i na taj naèin pokazati kako nitko nijezaboravljen niti sam", poruèio je biskup Mrzljak.Propovijed je biskup Mrzljak zapoèeo rijeèima kako su sesabrali u zgradi nekadašnje škole gdje su mnogi ljudi stjecaliznanje. No, trenutaèno se nalazimo u jednoj drugoj školi -onoj za vjeèni život, istaknuo je mons. Mrzljak. „Mirne dušemožemo reæi kako smo i sada u školi. Došli smo uèiti oduèitelja koji se zove Isus Krist. U njegovoj smo školi sada.Teško je reæi koja je škola važnija, ali ova druga koja naspriprema za vjeènost, je itekako važna. Ta nas škola uèi kakoupotrijebiti talente koje nam je Bog dao. Nismo svi jednakodobili. Svakom prema njegovoj sposobnosti, kaže Isusovaprispodoba. Isus je govorio tako da ga svatko možerazumjeti. On je prièao prièe, prispodobe, da bi iz njih neštomogli ponijeti u svakidašnji život, ali i da bi nam to moglokoristiti za vjeèni život. Zato je ta druga škola znaèajna. Onaje neprestana, nema razreda ni vrhunca, ona je trajna. Zaistaje važno da takvu školu imamo negdje u blizini, kao što jeIsus želio biti blizu svakom èovjeku. U toj školi èovjek semože pouèiti kako živjeti i kako biti dobar èovjek i dobarkršæanin. Sveti Pavao nas opominje o nestalnosti ljudskogaživota. Rijeè Božja opominje nas na ozbiljnost života, da seèovjek ne potroši na nešto manje vrijedno. Upravo to znaèi

da èovjek treba iskoristiti talente koje mu je Bog dao. To ješkola kršæanskoga života kroz koju je potrebno neprestanoiæi", rekao je varaždinski biskup.„Kada bismo usporedili te dvije škole, onu obrazovanja i onukršæanskog života, mogli bismo vidjeti kako je ova prvasilno napredovala. Pitanje je jesmo li napredovali i kada jerijeè o školi kršæanskog života", rekao je.„Kada bismo usporeðivali one škole od prije par stoljeæa iove danas, mogli bismo reæi kako smo napredovali, a je li umeðuvremenu èovjeèanstvo napredovalo u dobroti, poštenju,istini, ljubavi? Kako se danas èovjeèanstvo trudi živjeti umiru? Neprestano ratujemo i tuèemo se. Papa Franjoupozorava kako veæ traje Treæi svjetski rat. Ne, hvala Bogu,kod nas, premda smo i mi proživjeli strahote Drugogsvjetskog i Domovinskog rata. Upravo u ovim šumama kojenas okružuju leže mnoge kosti naših pokojnih za koje nitkone zna gdje su. Kada Papa govori o tom novom svjetskomratu, sigurno da na mnogim mjestima u svijetu ljudi umiru izmržnje i od oružja nekog naroda koji misli da se ratom možedobiti nešto dobro. Kada slušamo što nam Isus govori kakvitrebamo biti, vidimo da po tom pitanju i nismo punonapredovali. Tako ova druga škola, škola dobrote, poštenja,ljubavi i istine, zaostaje za onom prvom. Zato je iznimnovažno da redovito pohaðamo tu drugu školu - misu,sakramente, molitvu, slušanje Božje rijeèi. Ta rijeè stara je2000 godina, ali ona je uvijek - danas. Ona nas istovremenousmjerava prema sutra, a mi želimo graditi bolju buduænost.Slaveæi nedjeljnu euharistiju molimo dobrog i milosrdnogBoga da osjetimo da smo siromašni i da nam je potrebno danas on obogati. Bog može obogatiti èovjeka, ali onime što jeèovjeku najpotrebnije - dobrotom i ljepotom u kojoj želimonapredovati", rekao je vjernicima u Brezovoj Gorivaraždinski biskup. Na kraju euharistijskog slavlja vlè. Hruško zahvalio jebiskupu na dolasku i ohrabrenju vjernicima ovog malenogmjesta. Nakon mise biskup Mrzljak se u opuštenijoj iležernijoj atmosferi družio i prièao s vjernicima, ohrabrivšiih za njihov svakodnevni život. U pratnji svojih domaæinabiskup je obišao i obitelj Ovèar, koja doslovce živi nahrvatsko-slovenskoj granici, buduæi da im granica prolazidvorištem.

Svjetski dan siromašnih obilježen u RijeciRijeka, 19.11.2017. (IKA) - Svjetski dan siromašnih, koji seobilježavao u nedjelju 19. studenog, za volontere Socijalnesamoposluge „Kruh sv. Elizabete" simbolièno se poklopio sproslavom blagdana sv. Elizabete Ugarske (17. studenog),zaštitnice Franjevaèkog svjetovnog reda, osnivaèa overijeèke 'Socke'. Tradicionalno, u povodu proslave blagdanazaštitnice FSR-a 19. studenog u prostorima Socijalnesamoposluge na rijeèkoj tržnici Brajda organiziran je ruèakza rijeèke beskuænike i potrebite.Ovaj èin milosrða i laièkog apostolata realiziran jezahvaljujuæi donaciji Islamskog centra u Rijeci èime se nadjelu oèituju rezultati inicijative za meðureligijsku molitvuza mir koja se veæ više od 30 godina održava u Asizu, gradusvetoga Franje, a molitvu je inicirao papa Ivan Pavao II.,poruèuju volonteri Socijalne samoposluge. Zajedništvo iradost susreta blagoslovio je svojom molitvom i nagovoromduhovnik Socijalne samoposluge "Kruh sv. Elizabete" fraZlatko Šafariæ, OFM Cap.

.


22 22. studenog 2017. broj 47/2017

Svjetski dan siromaha obilježen u Caritasu ZadarskenadbiskupijeZadarski nadbiskup Želimir Puljiæ i djelatnici Caritasa sravnateljem don Ivicom Jurišiæem ruèali su s korisnicima uPuèkoj kuhinjiZadar, 19.11.2017. (IKA) - Svjetski dan siromaha obilježenje u nedjelju 19. studenoga u Caritasu Zadarskenadbiskupije. Zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ i djelatniciCaritasa s ravnateljem don Ivicom Jurišiæem ruèali su skorisnicima u Puèkoj kuhinji koja inaèe ne radi nedjeljom,nego se nedjeljni ruèak korisnicima dijeli u subotu. Uz Dansiromaha, Puèka kuhinja bila je otvorena i u nedjelju iPrenoæište sv. Vinko Paulski zadarskog Caritasa sad seotvara ranije, svaki dan od 14 sati. Pomoæ u Caritasu primajunezaposleni, invalidi, teže bolesni, napušteni, osamljeni, starii nemoæni. Ti faktori i dovode do siromaštva. Caritasoveslužbe su Puèke kuhinje u Zadru i Benkovcu (više od 400obroka dnevno), prenoæište, socijalna samoposluga, skrb otrudnicama, rodiljama, uèenicima i studentima. Prioritetzadarskog Caritasa posljednjih godina su zaposleni kojiprimaju plaæu, ali je ona ispod minimuma ili je uopæe neprimaju. Prije mjesec i pol dana zadarski Caritas završio je sprovedbom jednogodišnjeg projekta 'Suzbijanje siromaštva uZadarskoj županiji podjelom hrane i osnovne materijalnepomoæi' za koji je tri i pol milijuna kuna osigurao Fondeuropske pomoæi za najpotrebitije. Ta je sredstva Caritasdobio temeljem prijave na natjeèaj Ministarstva zademografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku RH u ljeto2016. g., kad je Ministarstvo objavilo poziv za dostavuprojektnih prijedloga pod nazivom 'Ublažavanje siromaštvapružanjem pomoæi najpotrebitijim osoba podjelom hrane i/iliosnovne materijalne pomoæi'. Stavka MD 1 odnosila se napodjelu hrane, MD 2 na podjelu osnovne materijalnepomoæi. Podijeljeno je 90 paketa pelena, vlažnih maramica,zaštitnih krema, 155 školskih torbi, 112 kompleta školskihknjiga, 173 kompleta školskog pribora, 92 kompleta sportskeopreme u vrijednosti od 1000 kn, 60 kompleta kuhinjskeopreme, 190 kompleta tekstila za domaæinstvo, 300 paketahigijenskih proizvoda (èetiri puta kroz trajanje projekta), 60paketiæa bezreceptnih lijekova i dodataka prehrani (dva putakroz trajanje projekta). Veæina toga je planirana u manjembroju, ali zbog provedbe nabave kojom su postigli nižecijene od planiranih, ukljuèili su više korisnika. Korisnici togprojekta su samci ili obitelji koje žive u siromaštvu:višeèlane obitelji, samohrani roditelji, umirovljenici bezpodrške obitelji. Dio njih je nezaposlen, a pomoæ kojuprimaju nije dostatna za sve potrebe. Mirovine umirovljenikasu toliko niske da jedva uspiju platiti režije. Taj je projekt ukljuèivao i provedbu popratnih mjera.Siromaštvo se suzbija podjelom hrane, no treba potražiti iuzroke siromaštva i na njih pokušati djelovati. Zato jezadarski Caritas angažirao dvije socijalne radnice, MajuŠkifiæ i Maju Pavkoviæ, koje su u individualnom pristupu skorisnicima pokušale djelovati na rješavanju problema.Susrele su se s petsto obitelji na podruèju Zadra, Benkovca iKistanja. Meðu njima je bilo 300 korisnika puèke kuhinje,200 obitelji korisnika socijalne samoposluge i puèke kuhinje.Korisnike su u Caritasu i u njihovim domovima informirali omoguænostima obrazovanja i zaposlenja, povezali ih sastruènim osobama i organizacijama na njihovom podruèju.Najviše korisnika je u dobi izmeðu 50 i 69 godina, najmanjeod 20 do 29 godina i više od 80 godina. Puno je osoba bezzavršene osnovne škole, tek 4 % ih je s visokom struènomspremom. Najviše je osoba s osnovnom i srednjom školom,36 %. Zaposlenih je niti pet posto, radno nesposobnih i umirovini je 30 %. Najviše se radi o jednoèlanim i dvoèlanim

kuæanstvima. Dosta ih je vlasnik ili suvlasnik prostora ukojem živi, imaju stan u najmu u gradskom ili državnomvlasništvu. Neki korisnici žive u podrumu, garaži,kontejneru, autu ili kod prijatelja. Uzroci siromaštva tih korisnika su nezaposlenost,nemoguænost zaposlenja, bolest jednog ili više èlanovaobitelji, visoka životna dob, nesposobnost za rad, malemirovine, niske plaæe, visoka cijena najma stana, neriješenostambeno pitanje, nepovoljni krediti i ovrhe, smrt supružnikaili roditelja koji su ih uzdržavali, tjelesni invaliditet, visokitroškovi brige o djetetu s teškoæama u razvoju, samohraniroditelj s malom djecom, PTSP, branitelji bez ostvarenihprihoda. Izlaz iz nepovoljne situacije vide u zaposlenju,poveæanju mirovine, minimalne plaæe, pravu na invalidskumirovinu, rješenju stambenog pitanja, zdravstvenompoboljšanju ili odlasku iz Hrvatske. Pomoæ im predstavljapodjela hrane i odjeæe za djecu, dostava hrane za starije,nabava lijekova, školske opreme, osnovnog namještaja,ogrijeva, užine za školarce, sufinanciranje podstanarstva irežija. Svi korisnici, bez obzira na stupanj obrazovanja iradni status, nisu u moguænosti obitelji skuhati obrok kojisadržava meso, piletinu, ribu. Veliki dio materijalne pomoæi odnosio se na opremu zaškolsku djecu, pa je angažiran pedagog Hrvoje Suraæ koji jedjeci istaknuo ulogu obrazovanja u borbi protiv siromaštva.Meðu nezaposlenima i siromašnima uglavnom su ljudi sniskom razinom obrazovanja. Dvije petine potrebite djeceživi u obiteljima u kojima glava obitelji, najèešæe otac, imazavršenu samo osnovnu ili uopæe nema završenu osnovnuškolu. U 90 % sluèajeva bila je situacija da su jedan ili obaroditelja tijekom cijele godine bili nezaposleni. U anketikoju je Caritas proveo, 56 % djece iz potrebitih obitelji rekloje da je bilo trenutaka kad nisu imali što za jesti. Mnogima jeu višeèlanoj obitelji problem smještaj. Jedna djevojèica reklaje da uèi od 23 sata do ponoæi; njih šestero živi u jednoj sobi,imaju jedan stol gdje uèe. Kad mlaða djeca napišu domaæirad, ona doðe na red u 23 sata. Na lošiju koncentraciju iškolski uspjeh djece utjeèu i loša prehrana i glad.

Misa zahvalnica za sportaše grada ZagrebaSesvetska Sela, 20.11.2017. (IKA) - Kao i svake godine nakraju sportske natjecateljske sezone sportaši grada Zagrebaokupili su se 20. studenoga u crkvi Sv. AntunaPadovanskoga u Sesvetskim Selima kako bi u zajedništvuzahvalili za sve dobro koje su primili tijekom sportskesezone. Na susretu se okupilo mnoštvo sportaša i sportskihdjelatnika iz razlièitih sportova, a misno slavlje predvodio jezagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško uz koncelebracijužupnika vlè. Antuna Sentea starijeg i župnog vikaraKrunoslava Kolara te uz asistenciju trajnih ðakona MiljenkaBošnjaka i povjerenika za pastoral sportaša Zagrebaèkenadbiskupije Marijana Spehnjaka. Biskup Šaško u homiliji je povezao liturgijska èitanja sasportašima te je istaknuo zahvalnost i snagu molitve kaotemelj vjernièkog, ali i sportskog života iz kojih proizlazeodreðene vrline. Pripadnost, vjernost, svijest o vlastitoj granici, pouzdanje,vrline su karakteristiène za sportaše, ali i vrline kojimaodgovaramo na Isusovo pitanje slijepcu: Što želiš da tiuèinim? Doista samo je jedan odgovor: Daj da progledam,Gospodine! Puno je toga što nam zastire oèi, što nassprjeèava da vidimo najvažnije i kad to izreknemo punimsrcem i snagom vjere. Jer, Isus ne kaže da je on spasioslijepca, nego je – vraæajuæi èovjeku tjelesni, zemaljski vid –upozorio na još važniji i dublji sloj: Vjera te je tvoja spasila,istaknuo je biskup Šaško.


2322. studenog 2017. broj 47/2017

Crkva u Hrvata

Duhovne vježbe za sveæenike u AustralijiTo je i godišnji susret na kojem se razgovara o trenutaènomstanju u hrvatskim katolièkim zajednicama te o planovima zabuduænost pastorala meðu Hrvatima u ovoj dalekoj zemljiSydney, 9.11.2017. (IKA) - Tradicionalne duhovne vježbeza hrvatske katolièke sveæenike koji djeluju kao voditeljihrvatskih katolièkih centara u Australiji održane su od 5. do9. studenoga u duhovnom centru sv. Josipa u BaulkhamHills (Sydney). Voditelj duhovnih vježbi bio je fra JozoGrbeš, kustos Hrvatske franjevaèke kustodije Sv. Obitelji uChicagu (SAD). Ovaj susret hrvatskih sveæenika je i godišnjisusret na kojem se razgovara o trenutaènom stanju uhrvatskim katolièkim zajednicama te o planovima zabuduænost pastorala meðu Hrvatima u ovoj dalekoj zemlji. Australija je ogromna zemlja te pojedini naši sveæenicipastoralno pokrivaju poprilièno velika podruèja. Zbog togasu ovi godišnji susreti važni i za sveæenike, ali i za zajednice,kako bi se podijelila iskustva, te planiralo pastoral za iduæugodinu. U Australiji trenutaèno pastoralno djeluje 14 sveæenika izsljedeæih zajednica: iz Vrhbosanske nadbiskupije (6),Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda (6), iFranjevaèke provincije Bosne Srebrene (2). Trenutaèno jeaktivno 13 hrvatskih katolièkih centara u Australiji.

Predstavljen Hrvatski rimski adresar 2017./2018.Rim, 15.11.2017. (IKA) - Po tradiciji, na kraju misnogaslavlja jesenskog susreta hrvatskih rimskih studenata iproslave spomendana sv. Nikole Taveliæa u nedjelju 12.studenog, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimupredstavljen je Hrvatski rimski adresar za akademsku godinu2017./2018. Adresar, kojeg izdaje Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima,predstavio je Franjo Frankopan Veliæ, sveæenik Splitsko-makarske nadbiskupije, a u pripremi su sudjelovali još ivicerektor Marko Ðurin, Ivo Bezina, Marko Èubeliæ,Tomislav Kutleša, Marko Martiæ, Matej Petriæ, MladenPranjiæ, Krunoslav Siroglaviæ. Grafièki urednik je TomislavHaèko, sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije, a svojimprilogom u troškovima tiskanja adresara i ove godinesudjelovala je obitelj Mršiæ-Mazzetta.Ovaj adresar ima svoju tradiciju koja seže u 1974. godinu,kada je po prvi put ugledao svjetlo dana. Tada je bio napisanstrojopisom na èetiri stranice na kojima su bila imenaosamdesetorice studenata. Od tada, Zavod sv. Jeronimasvake godine izdaje Hrvatski rimski adresar koji želi bitisredstvo meðusobnog povezivanja hrvatske zajednice uRimu i Italiji (poglavito akademske), kao i s Crkvom injenim institucijama u domovini.Grafièko oblikovanje Adresara na 103 stranice nastavlja unovom ruhu od lani, te ga resi svježina, preglednost,precizna sustavnost, po uzoru na rimsku vrlinu slaganja ipromocije misli. Ovaj 45. u nizu adresar hrvatskih rimskihstudenata na svojoj naslovnici ima fresku iz apside Hrvatskecrkve sv. Jeronima u Rimu „Sveti Jeronim u pustinji tumaèiteško razumljive svetopisamske tekstove". Nakon rektorove Uvodne rijeèi i popisa kraticâ, Adresardonosi podatke hrvatskih studenata, sveuèilištâ na kojimastudiraju, te specijalizaciju koju studiraju. U prvome dijeludonosi osobne kontakte sveæenika, redovnika i bogoslova nastudiju u Rimu i Italiji, te adrese zavodâ, institutâ, novicijatâi zajednicâ u kojima su smješteni.

Potom slijedi popis hrvatskih studenata laika u Rimu – njih20, koji najveæim dijelom studiraju na Papinskimsveuèilištima.Adresar nadalje donosi abecednim redom imena, službe ipodatke sveæenika i redovnika na službi u Rimu i Italiji.Meðu njima rektori zavodâ, profesori, ispovjednici,generalni definitori, gvardijani, urednici, umirovljenici idrugi.Adresar donosi i kontakte redovnica na službi i studiju uRimu, adrese njihovih zajednica, te njihove službe kao ipodatke o Diplomatskim predstavništvima RepublikeHrvatske i Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i u Italijinakon èega slijede podatci crkvenih institucija u Hrvata. Urubrici se donosi i kontakte Apostolskih nuncijatura uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Hrvatske biskupskekonferencije i svih nadbiskupija i biskupija s njihovimbiskupima, pomoænim biskupima i onima u miru, svebiskupije u Bosni i Hercegovini te biskupije Bar, Kotor,Srijem i Subotica.U Adresaru se takoðer nalazi popis i kontakti bogoslovnihsjemeništa i malih sjemeništa u Hrvatskoj i u Bosni iHercegovini, te u Subotici. Rubrika Crkva u Hrvata završavaadresama crkvenih uèilišta, Katolièkih osnovnih i srednjihškola i kolegija, uredništava filozofsko-teoloških èasopisa,katolièkih novina, listova i revija, te katolièkih informativnihslužbi i religijskih programa.Hrvatski rimski adresar obiluje takoðer i kontakt podacimahrvatskih ustanova i udruga u Italiji, korisnim telefonskimbrojevima i elektronièkim adresama koje mogu poslužiti zavrijeme boravka u Rimu.Na zadnjim stranicama Adresara, prije preglednogabecednog kazala osobnih imena, nalazi se i raspored misa uHrvatskoj crkvi sv. Jeronima, te raspored ispovijedanja nahrvatskome jeziku u Bazilici sv. Petra u Vatikanu.

Obilježena trinaesta obljetnica ubojstva mons. KazimiraVišatickogBosanska Gradiška, 17.11.2017. (IKA/TABB) - U petak 17.studenoga 2017. godine u župnoj crkvi sv. Roka uBosanskoj Gradišci, obilježena je trinaesta godišnjicaubojstva mons. Kazimira Višatickog, župnika i dekana.Misno slavlje je predslavio mons. dr. Marko Semren,pomoæni biskup banjoluèki, u koncelebraciji s dvojicombraæe pokojnog mons. Kazimira, mons. dr. KarlomVišatickim i preè. Adolfom Višatickim te još 12 sveæenikakako iz Banjoluèke biskupije tako i iz susjedne Požeškebiskupije. Bilo je prisutno 15-ak èasnih sestara i oko 100vjernika.Na poèetku misnog slavlja sve je pozdravio domaæi župnik idekan vlè. Marko Stojèiæ. U prigodnoj propovijedi biskup Semren je ukazujuæi navažnost obljetnice smrti pok. Kazimira istaknuo: „Sjeæajuæise o 13. obljetnici muèenièke smrti vlè. Kazimira, župnikaove župe, zahvalni smo mu za svjedoèanstvo vjere. Vjeranadahnjuje ljubav, a ljubav èuva vjeru. Njegov život inasilna smrt svjedoèe nam kako se živi vjera, kako se idestopama Isusa Krista i stopama evanðelja. Ono što èiniautentiènog kršæanina je življenje svagdanjeg života s istimosjeæajima kao i Krist".Tumaèeæi prigodna svetopisamska èitanja koja govore o„zadnjim stvarnostima života, te potièu na vjeèno spasenje"biskup Semren je naglasio: „Zadnji dani èovjekova života

Crkva u Hrvata ika

24 22. studenog 2017. broj 47/2017

preozbiljni su da bi u njima gubio vrijeme na nevažne stvari.Ni jedna se minuta ne smije izgubiti. Vrijeme je ozbiljno.Treba se spasiti. U tim trenucima važno je misliti nasudbonosni susret s Kristom. U tom „pravcu" trebamogledati. Ne smijemo se okretati unatrag, jer dogodit æe namse kao i Lotovoj ženi. Ona se u bijegu iz Sodome okrenula ipretvorila u stup soli. Budemo li htjeli saèuvati svoj život ibudemo li na to usmjerili svoje snage i energije, onda smopropali. Trebamo se predati i prepustiti Božjem promislu.Izruèiti se Kristovim rukama. Svoj život možemo saèuvatisamo ako ga izruèimo Bogu. Trebamo biti stalno spremni.Trebamo biti spremni duhovno i moralno i živjeti kao da æese to danas dogoditi. Biti mudar znaèi da ne smijemo èekatizadnji trenutak u našem životu da bismo suraðivali s milošæuBožjom, nego to trebamo èiniti veæ sada", upozorio je biskup.Poslije mise uprilièena je „gozba ljubavi", koju je župnik idekan vlè. Stojèiæ, zajedno sa svojim župljanima,organizirao za sve prisutne.Mons. Kazimir Višaticki rodio se 4. ožujka 1939. u Èatrnjikod Bosanske Gradiške, a za sveæenika je bio zareðen 29.lipnja 1963. Kao sveæenik djelovao je u župama: StaraRijeka, Prnjavor, Dolina, Drvar i Budžak, a za župnika uBosanskoj Gradiški imenovan je 1999. godine. U veèernjimsatima 18. studenog 2004., u župnoj kuæi u BosanskojGradišci je ubijen.

20. smotra crkvenih zborova iz hrvatskih katolièkihmisija i zajednica u NjemaèkojMetzingen, 18.11.2017. (IKA) - Jubilarna, 20. smotracrkvenih zborova iz hrvatskih katolièkih misija (HKM) izajednica (HKZ) u Njemaèkoj, na kojoj su nastupili zborovidjece i mladih, održana je u subotu 18. studenoga u crkvi Sv.Bonifacija u Metzingenu, u organizaciji Hrvatskogadušobrižnièkog ureda iz Frankfurta na Majni i Hrvatskekatolièke zajednice Sv. Nikole Taveliæa iz Metzingena.Susret je zapoèeo sveèanim misnim slavljem u punoj crkviSv. Bonifacija, koje je predvodio domaæin, voditelj HKZReutlingen, Metzingen i Tübingen vlè. Ante Kulteša uzajedništvu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè.Ivicom Komadinom, dušobrižnikom u tim zajednicama vlè.Ivicom Zrnom te s još sedmoricom hrvatskih biskupijskih iredovnièkih sveæenika, koji su došli u pratnji svojih zborovazajedno s pastoralnim suradnicama redovnicama ipastoralnim referentima (laicima). Misnom slavlju pribivaoje i generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske uStuttgartu Slavko Novokmet.Sve je na poèetku mise pozdravio vlè. Kutleša koji jeokupljene pozvao na molitvu na dan 26. obljetnice tragedijegrada Vukovara, Škabrnje i mnogih drugih mjesta diljemHrvatske i Bosne i Hercegovine. U propovijedi je vlè. AnteKulteša kazao kako nas današnja liturija upuæuje na proslavubazilike dvojice velikana sv. Petra i sv. Pavla. „Navjeronauku i na misi mogli smo upoznati velike zasluge tihdvojice apostolskih prvaka, koji su dali svoj život za IsusaKrista. Današnjim danom smo takoðer vezani za bitneèinjenice i povijesne trenutke našega hrvatskog naroda. Zanas je na poseban naèin važan današnji dan. To je sjeæanjena grad Vukovar. Dok se prisjeæamo grada Vukovara,trebamo se prisjeæati i ostalih mjesta, Škabrnje, i svih drugihmjesta diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje je našnarod i naš èovjek proživljavao teške trenutke svogaopstanka. Dana 18. studenoga 1991. razrušen je gradVukovar, narod protjeran, mnogi odvedeni u zatoèeništvo, amnogi još i danas traže svoje drage. U domovini su mnogidali svoj život za druge, za svoje bližnje. Vukovar je za nasHrvate i za naš hrvatski narod najjasniji simbol hrvatske

slobode. To uvijek trebamo znati. Žrtve Vukovara, Škabrnjei ostalih mjesta Hrvatske i Bosne i Hercegovine nikad nesmijemo zaboraviti. Trebamo ih dostojno poštovavati i zanjih moliti", kazao je vlè. Kutleša, dodavši kako smo seokupili na ovom sutretu da bismo uoblièili susret Krista ièovjeka kroz glazbu i pjesmu. „Želimo vam, draga djeco imladi, da kroz pjesmu date Bogu ono najljepše, a nama kojiæemo vas slušati lijepu i duhovnu poruku. Zaslužujete velikuzahvalnost, osobito sveæenika i pastoralnih suradnica(redovnica) i pastoralnih suradnika (laika) kao i voditeljavaših zborova. To je vaša žrtva i nemojte se u tome umoriti." Misno slavlje pjesmom i glazbom je pratio zbor mladihHKZ Metzingen, Reutlingen i Tübingen pod vodstvomVlatke Vukašinac.Prije poèetka smotre na kojoj je sudjelovalo èetrnaestzborova, sudionice i sudionike pozdravili su vlè. AnteKutleša i generalni konzul Slavko Novokmet koji su imzaželjeli puno radosti i uspjeha. Potom je delegat vlè. IvicaKomadina prije otvorenja smotre zahvalio djeci i mladimašto su se odazvali na smotru u tolikom broju, posebnoroditeljima koji ih dovode i voditeljima zborova koji s njimavježbaju. Svaki zbor otpjevao je po dvije duhovne skladbe, aredoslijed nastupa zborova odredili su izvlaèenjem izkošarice vlè. Kutleša, vlè. Zrno i s. Mirjam Laco. Tako su unastavku nastupili zborovi iz HKM i HKZ sljedeæimredoslijedom: Ludvigsburg, Wiesbaden, Balingen-Albstadt,Darmstadt, Mainz, Frankfurt, Esslingen-Nürtingen-Filderstadt-Kirchheim, Mannheim-Mosbach, Pforzheim-Bruchsal (Mittelbaden), Karlsruhe (Mittelbaden), Ingolstadt,Ludwigshafen am Rhein, Rüsselheim i Stuttgart-Zentrum. Nakon smotre vlè. Kutleša, vlè. Zrno i s. Mirjam Lacopredali su predstavnicima zborova spomenice, a delegat vlè.Komadina zaslužnima za ostvarenje smotre uz zahvalnu rijeèi prigodne darove. Progam su vodili Magdalena Bekavac iIvan Tulumoviæ iz HKZ Reutlingen. Nakon smotre u župnojdvorani ispod crkve za sve je prireðen objed. Susret jenastavljen uz pjesmu i druženje.

40. obljetnica Hrvatskoga katolièkog središta sv. NikoleTaveliæa u Buenos AiresuBuenos Aires, 19.11.2017. (IKA) – U Buenos Airesu je unedjelju 19. studenoga proslavljena 40. obljetnicaHrvatskoga katolièkog središta sv. Nikole Taveliæa „Tejar"te svetkovina nebeskog zaštitnika toga centra. Ujedno jeobilježen spomen na žrtvu Vukovara. Euharistijsko slavljepredvodio je župnik hrvatske župe bl. Alojzija Stepinca uSalzburgu fra Zlatko Špehar u zajedništvo s voditeljemsredišta i delegatom za Argentinu èlanom Franjevaèkeprovincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra JosipomPeraniæem i prof. vlè. Dinkom Krpanom. Na poèetku slavlja o. Peraniæ se prisjetio franjevaca koji sudjelovali u ovome centru. Posebno je pozdravio gostepristigle klape iz Hrvatske i Njemaèke. „Radosno slavimo Dan Gospodnji u ovom Hrvatskomkatolièkom središtu u povodu proslave svetkovine sv. NikoluTaveliæa i èetrdesete obljetnice samoga Središta, u kojemuse Božja Rijeè tumaèi na hrvatskom jeziku u Buenos Airesu.Gdje se sije Rijeè Božja, za njom nièe mir, a gdje ima mira,pravednost veæ kuca na vratima. To je znak života èovjeka izajednice koja ostaje vjerna Bogu, služeæi ljudima, rekao jeu homiliji fra Zlatko. Uputio je na lik sv. Nikole Taveliæa kao putokaz, rekavši: „Uduhu sv. Nikole Taveliæa, naše ponašanje i naš život, našapripadnost katolièkoj vjeri i življenje po Rijeèi Božjoj,moraju biti odraz duše hrvatskoga èovjeka, koji i u stranom

Crkva u Hrvataika

2522. studenog 2017. broj 47/2017

svijetu ne odustaje od humanosti i moralnih naèelaistinoljubivosti, pravde i pravednoga mira". Uz obljetnicu Središta, podsjetio je na fra Lina Pedišiæa, fraMarijana Zloveèera i druge dušobrižnike, zadarskefranjevce, koji su gradili ovo Središte, „ne samo materijalno,veæ ponajviše duhovno, u kojemu se èelièila vjera u Boga islobodu hrvatskoga naroda". Ostanimo neslomivi i jedinstveni u vjeri u Boga, vjernostiprema Katolièkoj Crkvi i ljubavi prema svome hrvatskomnarodu te poštivanju svaèijega i svakoga èovjeka dobrevolje. Neka nam u tome pomogne Gospodinova Majka,Kraljica Hrvata, sveti Nikola Taveliæ i blaženi – za nasHrvate sveti Alojzije Stepinac kako ga u duši hrvatskojnosimo i nazivamo, rekao je fra Zlatko. Na misi su sudjelovali i èlanovi domaæih klapa Valovi i BA,te klape Vinèace iz Novog Vinodolskog, Dišpet iz Zagreba iHKM Croatia iz Muenchena. Nakon mise održan jetradicionalni ruèak.

Otvorena jubilarna 150. godina utemeljenja družbeKæeri Božje ljubaviSarajevo, 21.11.2017. (IKA/KTA) - U sarajevskoj crkviKraljice Svete Krunice, euharistijskim slavljem, 21.studenoga na spomendan Prikazanja Djevice Marijeproslavljena je 149. obljetnica utemeljenja Družbe KæeriBožje ljubavi te sveèano otvorena jubilarna 150. godina.Ovo je ujedno bila prigoda obilježiti i prvi radni dansarajevskog Katolièkog školskog centra Sv. Josip koji je sradom poèeo prije 24 godine.Misu, u neobaroknom Vancaševu zdanju na Banjskombrijegu, predvodio je biskup mostarko-duvanjski i apostolskiupravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Periæ ukoncelebraciji s 11 sveæenika. Na misnom slavlju je, uzbrojne vjernike, sudjelovao i veliki broj uèenika, redovnica idjelatnika KŠC-a.Na poèetku, sve je nazoène pozdravio i uveo u misno slavlje,vlè. Ljubo Zelenika, vjerouèitelj i odgajatelj u KŠC-ovominternatu.U prigodnoj homiliji biskup Periæ osvrnuo se na životni putslužbenice Božje, s. Franziske Lechner, utemeljiteljice KBLJkao i na samo djelovanje Družbe od osnutka do danadanašnjeg.„Èasna utemeljiteljica s. Franziska Lechner nadjenula je imesvom èudesnom èedu - Kæeri Božje ljubavi i cijelu Družbupovjerila Božjoj providnosti, poput biblijskoga vjernika kojije rekao 'Bog proviða'. Karizma, dar - 'ne shvaæaju toga svinego oni samo kojima je dano'", podsjetio je mons. Periæ naIsusove rijeèi.„Svojevoljno djevièanstvo iz motiva Kraljevstva NebeskogaIsus uopæe ne obrazlaže. On jednostavno veli 'tko možeshvatiti neka shvati'. Kada poèneš to nekome tumaèitiizgubit æeš se i izgubit æeš taj dar - presjajan i predragocjendar. Dar radi služenja Crkvi i radi posluživanja ljubavi Božjesvijetu. Umjesto da postaneš fizièka majka pet kæeri, daje tise privilegij da postaneš duhovna majka pet stotina kæeri -stostruko više, i to s progonstvima i da svaku možeš izaposliti", istaknuo je biskup Periæ izmeðu ostalog.„Otvaramo ovu jubilarnu godinu u Sarajevu poklikom 'srcagore'. Hvalu dajemo Gospodinu Bogu našemu – zahvalimomu za sve milosti od utemeljenja i zamolimo PresvetoTrojstvo da nikada ne ponestane u sestra: u srcu ljubavi, uglavi mudrosti, u tijelu potrebna zdravlja, da žive, rade irastu, i brojnim svjedoèenjem na slavu Božju, na èast Crkvei na dobro Družbe i svega puka u ovoj zemlji", poruèio je nakraju biskup Periæ.

Crkva u Hrvata ika

26 22. studenog 2017. broj 47/2017

Inozemne vijesti

Kršæani za slobodu dalita u IndijiNew Delhi, 14.11.2017. (IKA) - "Dalit Liberation Sunday"apel je èitavoj kršæanskoj zajednici u Indiji kako bi dalapotpunu potporu dalitima. Moramo i dalje biti uz one koji suiskorištavani, marginalizirani i diskriminirani u društvu.Zamolio sam sve kršæanske Crkve i kršæane da slave "Danosloboðenja dalita" i da pokažu našu solidarnost s našombraæom i sestrama dalitima - rekao je biskup AnthonisamyNeethinathan, predsjednik Ureda za kaste i objasnio zaagenciju Fides znaèenje „Dana osloboðenja dalita", koji jeproslavljen 12. studenoga, u svim crkvama, ustanovama ikršæanskim zajednicama u Indiji.„Potrebno je hitno izraziti solidarnost s dalitima Indije",rekao je biskup Neethinathan, koji vodi dijecezu Chingleputu južnoj indijskoj saveznoj državi Tamil Nadu. Crkva želislaviti kulturu, povijest i tradiciju dalita izražavajuæisolidarnost s njima i njihovom patnjom i borbama. U poruciodaslanoj povodom Dana napominje se da ih „Bog nikadaneæe napustiti: ljudi svih društvenih slojeva æe se zalagati zaosloboðenje i jaèanje dalita, za njihova jednaka prava,privilegije i moguænosti da žive i rade dostojanstveno i uskladu sa socijalnom pravdom bez ikakvog oblika uvreda,ugnjetavanja i ropstva".S druge strane, generalni tajnik Indijske biskupskekonferencije, biskup Theodore Mascarenhas, primijetio je:"Dan je to da se podsjetimo na marginalizirane u našemdruštvu koje nazivamo dalit. Molimo i radimo da prestanunepravde koje oni neprestano podnose. "Dalit„ je pojam izsanskrta, a znaèi „ugnjetavani" „i oznaèava kastenedodirljivih u hinduistièkom društvu. Iako je Ustavomformalno ukinut, kastni je sustav još uvijek prisutan udruštvenoj praksi u Indiji, a daliti su èesto ugnjetavani iprogonjeni. U Indiji je oko 27 milijuna kršæana, a oko 25milijuna od njih izravno potjeèu od dalita.„Crkve i kršæani moraju poštovati, prepoznavati i promicatidarove i kulturu dalita", istaknuo je o. ZackariasDevasagayaraj Raj, tajnik Ureda Indijske biskupskekonferencije za pitanja dalita. Spomenuti ured za dalite radi sosobama koje su stigmatizirane kao nedodirljive, pomažeosobama koje su na rubu društva, organizira i ureðujezajednice koje ukljuèuju sve osobe. Isti ured na politièkojraznini promièe potencijal dalita, a posebno onih koji sukršæani, uz pomoæ mreže drugih crkvi i nevladinihorganizacija i pokreta.Mnogi su daliti odabrali kršæanstvo u potrazi za boljim idostojanstvenim životom. Meðutim, i u kršæanskimzajednicama postoje diskriminirajuæe prakse.Kasta je aparthejd Indije – istaknuo je za Radio Vatikanisusovac Myron Pereira, savjetnik za medije i dodao - unatoèzakonima i propisima, zabranama i sankcijama, sustav kastiuspijeva i širi se. Kljuè za društvenu pokretljivost i kohezijuu Indiji nije ono što radite, veæ komu pripadate.Proslava „Dana osloboðenja dalita" poziv je da se proglasi ipotvrdi sloboda vjeroispovijesti – izjavila je s. Antasia Gill,èlanica Povjerenstva za manjine Delhija i istaknula - zemljamora rješavati pitanje dalita kako bi ostvarila punudemokraciju i slobodu vjeroispovijesti.

Amerièki biskupi o obitelji i useljeništvuBaltimore, 16.11.2017. (IKA/CNS) - Obitelj, useljeništvo irasizam bile su glavne teme plenarnog zasjedanja Amerièkekatolièke biskupske konferencije koje je ovih dana održano u

Baltimoreu. Tom je prigodom, u nazoènosti državnogatajnika Svete Stolice, kardinala Pietra Parolina, obilježena istogodišnjica osnivanja te biskupske konferencije. Biskupisu raspravljali o razvoju pastorala obitelji u svjetluapostolske pobudnice Amoris Laetitia. Istaknuli su potrebubolje podrške obiteljima, te pozvali na èitanje papinskogdokumenta, koji se ne može, kao što su to uèinila brojnasredstva priopæavanja, svesti samo na pitanje razvedenihkoji su sklopili novi graðanski brak. U tom smislu otvorenaje rasprava o pastoralnom planu koji se odnosi na pripremuza brak i obiteljski život. Tijekom zasjedanja usvojena jedeklaracija kojom se traže sveobuhvatne promjene zakona ouseljeništvu. U raspravi biskupi su izrazili želju za novimodgojnim pristupom pitanjima socijalne praviènosti. „Zlorasizma stvorilo je zidove izmeðu ljudi, koje samo naša vjeramože srušiti", izjavio je mons. George Vince Murry, biskupYoungstowna i predsjednik povjerenstva osnovanog nakonkrvavih rasnih sukoba koji su se u kolovozu 2017. dogodili uCharlottesvilleu. Najavljeno je da Amerièka biskupskakonferencija planira tijekom 2018. godine održati jednozasjedanje o toj temi. Tijekom zasjedanja izabran je novitajnik Amerièke biskupske konferencije, mons. Allen HenryVigneron, nadbiskup Detroita.

Papa neoèekivano posjetio „poljsku bolnicu"Vatikan, 16.11.2017. (IKA) – Papa Franjo neoèekivano je16. studenoga posjetio malu poljsku bolnicu smještenuispred Trga sv. Petra kako bi davala temeljnu medicinskupomoæ siromašnima. Za kratkog posjeta Papa je, u pratnjinadbiskupa Rine Fisichelle, predsjednika Papinskog vijeæaza promicanje nove evangelizacije, pozdravio volontere isiromahe koji su èekali u bolnici. Kako je priopæio Tiskovniured Svete Stolice, Papin posjet bio je u znaku Svjetskogdana siromašnih koji se obilježava 19. studenoga. Bolnicuvodi Talijanski Crveni križ nudeæi besplatnu medicinskupomoæ siromašnima svaki radni dan od 9 do 16 sati.

Zaštita okoliša je izazov koji se tièe svih nasVatikan, 17.11.2017. (IKA) - Zaštita okoliša je izazov kojise tièe svih nas – istaknuo je papa Franjo u svojoj porucisudionicima 23. UN-ove konferencije o klimatskimpromjenama koja se održava u Bonnu. Papa je u tekstupotaknuo na više solidarnosti kad je rijeè o zaštiti klime. Toje jedan od fenomena koji danas najviše zabrinjava –napomenuo je Sveti Otac, osuðujuæi pritom èetiri izopaèenaponašanja: nijekanje problema, ravnodušnost, bezvoljnost ipouzdanje u neodgovarajuæa rješenja. Ta ponašanjapredstavljaju velik rizik za dijalog o buduænosticjelokupnoga planeta.Papa Franjo je u svom pismu, koje prenosi Radio Vatikan,podsjetio na proces koji je poèevši od Okvirne konvencijeUjedinjenih naroda o klimatskim promjenama doveo doPariškog sporazuma. Nužnost pronalaženja zajednièkestrategije je time osnažena – istaknuo je Papa, dodajuæi da seu Bonnu akteri bave time da unaprijede taj proces i to putemsmjernica, odredaba i institucionalnih mehanizama. Pariškisporazum o klimatskim promjenama nas podsjeæa nas na toda djelujemo žurno te da pritom budemo što više slobodni odpolitièkih i gospodarskih pritisaka.Papa je predložio da bi bogatije zemlje mogle preuzeti ulogupredvodnicâ. Istodobno je upozorio na to da se ne smijemo

Inozemne vijestiika

2722. studenog 2017. broj 47/2017

pritom oslanjati samo na tehnièka rješenja, veæ je dužnostpromisliti kako kratkoroène tako i dugoroène etièke idruštvene posljedice klimatskih promjena. Sveti je Otac nakraju izrazio želju da se obrati pozornost na obrazovanje istilove života koji su utemeljeni na cjelovitoj ekologiji,sposobnoj preuzeti viziju poštenog istraživanja i otvorenogdijaloga kako bi se djelovalo odmah bez odgaðanja sprinosom sviju.

Pravo na zdravstvenu zaštitu pitanje je pravednostiPoruka pape Franje kardinalu Peteru Turksonu, proèelnikuDikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja,povodom zatvaranja 32. meðunarodne konferencije na temu„Suoèavanje s globalnom nejednakosti na podruèjuzdravstva"Vatikan, 18.11.2017. (IKA) - Pravo na zdravstvenu zaštitupitanje je pravednosti te se mora zajamèiti ravnopravnaraspodjela ustanova i financijskih resursa u skladu snaèelima solidarnosti i supsidijarnosti – stoji u poruci koju jepapa Franjo poslao kardinalu Peteru Turksonu, proèelnikuDikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja,povodom zatvaranja 32. meðunarodne konferencije na temu„Suoèavanje s globalnom nejednakosti na podruèjuzdravstva" koja se ovih dana održavala u Vatikanu.Temu je predložila prošlogodišnja konferencija, suoèena sjazom meðu bogatim i siromašnim zemljama kad je rijeè opristupu zdravstvenoj skrbi i lijeèenju. Drago mi je èuti –stoji u poruci – da je napravljen nacrt projekta usmjerenogna konkretno suoèavanje s tim izazovima, naime,uspostavljanje operativne platforme dijeljenja i suradnjemeðu katolièkim zdravstvenim ustanovama koje su prisutneu razlièitim zemljopisnim i društvenim kontekstima. Papa jepotaknuo aktere tog projekta da ustraju u zadaæi i da budupromicatelji u ustanovama i farmaceutskim kuæama kako bisvi mogli uživati pravo na zdravstvenu zaštitu.Sveti se Otac u pismu, o kojem izvještava Radio Vatikan,usredotoèio na jedan „temeljan" vidik, posebno za one kojisluže Gospodinu skrbeæi za zdravlje svoje braæe i sestara:dimenziju slušanja, pratnje i podupiranja osoba o kojimaskrbe. U prispodobi o dobrom Samarijancu – nastavio jepapa Franjo – Isus nam pokazuje praktièni pristup potrebanu skrbi za naše bližnje koji trpe, naime, sažaljenje koje jeviše nego suosjeæanje ili tuga. To je spremnost da se osobnoukljuèimo u situaciju drugoga. Sažaljenje je k tomusposobno umanjiti bol samoæe i tjeskobe – napomenuo jePapa.Empatija je povlašteni put promicanja pravde – nastavio jeSveti Otac – jer nam suosjeæanje s drugom osobom dopuštane samo da razumijemo njegove ili njezine borbe, teškoæe istrahove, veæ da, u krhkosti koja karakterizira svakogèovjeka, otkrijemo njegovu ili njezinu jedinstvenu vrijednosti dostojanstvo. Uistinu, ljudsko dostojanstvo je temeljpravde, dok prepoznavanje neizmjerne vrijednosti svakeosobe jest snaga koja nas potièe da oduševljeno i požrtvovnoradimo na nadilaženju razlika.Papa je na kraju ponudio prijedlog farmaceutskim tvrtkamakoje su pozvane da sudjeluju na konferenciji kako biodgovorile na problem pristupa antiretroviralnim terapijamau djeèjoj dobi. Promišljajuæi o Novoj povelji zdravstvenihdjelatnika, papa Franjo je pozvao da vlastiti zakoni tvrtkitrebaju imati na umu pravo na pristup kljuènim terapijama,naroèito u slabije razvijenim zemljama, kao i da zdravstvenestrategije usmjerene prema ostvarivanju pravde i opæegadobra budu gospodarski i etièki održive.

Papa primio sudionike Plenarne skupštine Papinskogvijeæa za kulturuSve ono što je tehnièki moguæe ili izvedivo, nije samim time,i etièki prihvatljivo.Vatikan, 18.11.2017. (IKA) - Papa Franjo primio je 18.studenoga sudionike Plenarne skupštine Papinskog vijeæa zakulturu u èijem je središtu antropološko pitanje, a cilj joj jerazumjeti buduæe linije razvoja znanosti i tehnologije.Meðu temama o kojima se razgovara je medicina i genetika,neuroznanosti i nevjerojatan napredak autonomnih ipametnih strojeva. To su teme - pojasnio je Papa na poèetkusvog govora – koje ne samo da navode neke da misle kakose veæ nalazimo pred zoru novog doba i pred roðenjemnovog ljudskog biæa, moænijeg od onoga koje smo poznavalido sada, nego postavljaju velika i teška pitanja. Vraæajuæi se ponovo na pitanje o ljudskom biæu, koje jeizraženo u 8. Psalmu: „Što je èovjek da ga se spominješ?",Sveti je Otac podsjetio na antropološki odgovor koji seocrtvava veæ u Knjizi postanka i provlaèi se èitavomKnjigom otkrivenja, razvijajuæi se oko temeljnih elemenataodnosa i slobode.Odnos se – nastavio je dalje papa Franjo – grana u tridimenzije: materijalnu, zemlju i životinje; božanskutranscedentalnu; i ljudsku. Sloboda se pak izražava uautonomiji – koja je naravno relativna – i u moralnimizborima.Taj osnovni sustav – dodao je Sveti Otac – podržavao jestoljeæima misao velikog dijela èovjeèanstva a vrijedi još idanas. Meðutim, u isto vrijeme shvatili smo da se velikanaèela i temeljni antropološki pojmovi èesto stavljaju upitanje èak i unatoè veæoj svijesti o složenosti ljudskog biæate da zahtijevaju daljnja istraživanja.Promatrajuæi antropologiju kao obzor koji se kreæe, koji jepromjenjiv, na temelju socio-ekonomskih promjena,raseljavanja ljudi i njihovih interkulturalnih suèeljavanja, aliisto tako na temelju širenja opæe kulture i iznad svega, zbognevjerojatnih otkriæa znanosti i tehnologije, papa je Franjoistaknuo neke kljuène toèke kako bi se odgovorilo naizazove našeg vremena, polazeæi, prije svega, od uvažavanjaznanosti koja pronalazi svoj konaèni temelj u Božjem planu - da nas je izabrao prije stvaranja svijeta, predodredivši nasda budemo njegova izabrana djeca, te da nam je povjerioskrb o stvorenom: obraðivati i èuvati zemlju.Upravo zato što je èovjek - nastavio je Papa - slika i prilikaBoga koji je stvorio svijet iz ljubavi, briga za sva stvorenjamora slijediti logiku besplatnosti i ljubavi, služenja, a ne onugospodarenja i nadmoæi.Temeljno je - upozorio je Papa - crpsti snagu iz blagamudrosti saèuvanog u vjerskim tradicijama, iz narodnemudrosti, književnosti i umjetnosti, koji sežu duboko u tajnuljudskog postojanja, ne zaboravljajuæi, što više ponovnootkrivajuæi ono sadržano u filozofiji i teologiji.Da bi se izbjegle tragiène podjele izmeðu humanistièko-književno-teološke kulture i one znanstvene, te da bi sepotaknuo veæi dijalog izmeðu Crkve, zajednice vjernika iznanstvene zajednice, Sveti je Otac uputio na enciklikuLaudato si istièuæi - „hitnu potrebu humanizma". Crkva nudidva velika naèela za ostvarenje tog dijaloga – rekao je PapaFranjo istièuæi da u središtu mora biti ljudska osoba i opæeodredište dobara. Znanstveni i tehnološki napredak trebaslužiti dobru èitavog èovjeèanstva i njegove koristi ne mogubiti samo za nekolicinu. Na taj se naèin, izbjegava da se ubuduænosti dogode nove nejednakosti utemeljene na znanju,te da se poveæa jaz izmeðu bogatih i siromašnih. Drugo jenaèelo koje i dalje vrijedi - zakljuèio je Papa a izvještavaRadio Vatikan - da sve ono što je tehnièki moguæe iliizvedivo, nije samim time, i etièki prihvatljivo.

Inozemne vijesti ika

28 22. studenog 2017. broj 47/2017

Uèiteljstvo i djelo pape Benedikta XVI. živa i dragocjenabaština za Crkvu i za papinsku službuGovor pape Franje na dodjeli Nagrade RatzingerVatikan, 18.11.2017. (IKA) - Papa Franjo je 18. studenogaiskazao poštovanje papi emeritusu Benediktu XVI., uprigodi predaje Nagrade Ratzinger. Trojica ovogodišnjihdobitnika te prestižne nagrade, koju je 2011. godineustanovila vatikanska Zaklada Joseph Ratzinger–BenediktXVI., jesu luteranski teolog Theodor Dieter, katolièkisveæenik Karl-Heinz Menke i glazbenik Arvo Pärt.Svoj je govor pred èlanovima te zaklade, na sveèanostiodržanoj u Vatikanu, papa Franjo zapoèeo mislimaupravljenima Papi emeritusu. Zajedno s vama upravljamsrdaène misli papi emeritusu Benediktu – kazao je SvetiOtac. Njegova molitva i njegova diskretna i ohrabrujuæaprisutnost prate nas u zajednièkom hodu; a njegovo djelo injegovo uèiteljstvo, i dalje su živa i dragocjena baština zaCrkvu i za našu službu – istaknuo je papa Franjo a prenosiRadio Vatikan.Potom je potaknuo èlanove te vatikanske zaklade da senastave zauzimati, uèeæi i prouèavajuæi tu baštinu, istodobnogledajuæi naprijed. Joseph Ratzinger je i dalje uèitelj iprijatelj sugovornik, svima onima koji koriste dar razumakako bi odgovorili na ljudski poziv traženja istine – rekao jePapa. Kristova istina – dodao je Papa koristeæi se glazbenimrjeènikom – nije za soliste, nego je ona simfonijska; zahtjevasusretljivu suradnju, skladno sudjelovanje. Tražiti ju,prouèavati, razmatrati i zajednièki ju, u ljubavi, pretvoriti upraksu snažno nas privlaèi punom meðusobnom jedinstvu –istaknuo je Papa. Istina tako postaje živi izvor sve èvršæihveza u ljubavi.Sveti je Otac potom napomenuo da je sa zadovoljstvomprihvatio ideju o proširenju obzora Nagrade Ratzinger kakobi u nju ukljuèio i umjetnost, osim teologije i znanosti kojesu s njom naravno povezane. To proširenje odgovara viðenjuBenedikta XVI., koji nam je više puta dirljivo govorio oljepoti kao povlaštenom putu za otvaranje nadnaravnom i zasusret s Bogom. Posebno se divimo njegovoj glazbenojosjetljivosti i njegovom osobnom prakticiranju te umjetnostikao puta prema smirenosti i za uzdizanju duha – primijetio jepapa Franjo.Osvrnuvši se na samu vatikansku zakladu, Papa je istaknuoda je Nagrada Ratzinger, koja je ove godine dodijeljenasedmi put, vrhunski dogaðaj meðu brojnim aktivnostima teustanove, kojima je svrha promicanje teološkoga istraživanjai kulturalnoga zauzimanja nadahnutoga vjerom i zanosomduše prema Bogu. Na kraju je predsjednik Vatikanskezaklade Joseph Ratzinger-Benedikt XVI., pater FedericoLombardi, podsjetio da su aktivnosti te ustanove proteklegodine bile vrlo intenzivne, takoðer i zbog toga što je 90.roðendan Pape emeritusa privukao na njega pozornostmnogih, potièuæi niz inicijativa koje su istaknule njegovukulturnu i duhovnu baštinu.Papa emeritus Benedikt XVI. je juèer, u samostanu MaterEcclesiae u Vatikanu, primio ovogodišnje dobitnike NagradeRatzinger, zajedno s patrom Federicom Lombardijem.Trojica nagraðenih su tako mogli razgovarati s Papomemeritusom, tijekom toga vrlo intenzivnoga i mirnogasusreta.Katolièki sveæenik Karl-Heinz Menke, jedan od nagraðenih,razgovarao je s novinarom naše radijske postaje te istaknuoda teologija Benedikta XVI. ide usporedo s dubokomduhovnošæu. Tko prouèava ili pouèava teologiju – dodao je –ne treba to raditi zato što obavlja neko zanimanje, ili istièeneku metodu, nego kao nešto što se odnosi na njega samoga.A Benedikt XVI. živi to što govori – istaknuo je na krajuKarl-Heinz Menke.

Južnokorejski i japanski biskupi u zajednièkoj izjaviistièu važnost izgradnje miraKagoshima, 19.11.2017. (IKA) - Južnokorejski i japanskibiskupi uputili su zajednièki apel za mir u SjevernoistoènojAziji, prigodom njihovog 23. zajednièkog susreta, koji jeove godine uprilièen u japanskom gradu Kagoshima.„Sadašnje stanje u sjeveroistoènoj Aziji veoma jezabrinjavajuæe", stoji u tekstu koji je prenijela agencijaFides. Zemlje sjeverne Azije traže stabilnost i napredakputem vojne moæi, stvarajuæi saveze s drugim velikimpolitièkim silama. To stvara prijetnju i strah kod svih narodai proizvodi nesigurnost u svim zemljama." Biskupi suistodobno izrazili zadovoljstvo zbog susreta koji „veæ 23godine prinosi promišljanju o bolnoj prošlosti dviju zemalja iizgradnji buduænosti obasjane pomirbom", te je „produbionjihove odnose i suradnju na gospodarskom i kulturnompolju". Biskupi pozivaju na „iskrenu nadu u mir naSjeveroistoku Azije", te osuðuju svaku pomisao na rat: „Bognas ohrabruje da iskorijenimo svako uvjerenje da se mirmože osigurati nuklearnim oružjem ili jaèanjem vojne sile.Naprotiv, to samo poveæava opasnost od rata." U tomsmislu, korejski i japanski biskupi podsjeæaju na „naèelokoje je izraženo u enciklici „Pacem in Terris" pape IvanaXXIII, koji naglašava da se pravi mir može izgraditi jedinoizgradnjom uzajamnog povjerenja, a ne oslanjajuæi se naoružje". „Nasilje je naèin da se uništi ljudsko dostojanstvo iizazovu katastrofalne posljedice za èitavo èovjeèanstvo.Svaki oblik nasilja može se nadvladati jedino izgradnjompovjerenja, ljubavi i solidarnosti meðu ljudima. Mi, korejskii japanski biskupi, zalažemo se za mir živeæi djelatno ubratskoj ljubavi, uzdajuæi se u Boga, a ne u vojnu moæ", stoji u zakljuèku zajednièke izjave.

Papa slavio misu sa siromašnimaSvjetski dan siromašnih u VatikanuVatikan, 19.11.2017. (IKA) - U Vatikanu je kao i u mnogimbiskupijama danas obilježen prvi Svjetski dan siromaha, štoga je papa Franjo najavio prošle godine na kraju Jubilarnegodine milosrða. Papa je tom prigodom u Bazilici sv. Petraslužio misu na kojoj je sudjelovalo oko pet tisuæa siromaha ibeskuænika ne samo iz Rima i okolice veæ i iz drugihposebno europskih zemalja. Dvanaestorica su ministrirala,Sirijac je èitao poslanicu, a Peruanac i Brazilac molitvuvjernika. Siromašne obitelji su nosile prikazne darove. Meðunjima je bila i bolesna djevojèica. Razne narodne nošnje,molitve i pjesme pobudile su veliko zanimanje. Papa je u svom nedjeljnom nagovoru izrazio nadu da æekršæanske zajednice posvetiti više pozornosti siromasima i tone samo u trenucima kao što je današnji dan, veæ uvijek, jersu oni srce Evanðelja i u njima susreæemo - kako je rekao -Isusa, koji nam govori i preko njihovih muka i jadaobjašnjava njihove potrebe. Upozorio je posebno na nevoljepuèanstva koje živi u velikoj bijedi zbog ratova i oružanihsukoba. Pozvao je meðunarodnu zajednicu da poduzme svemoguæe pothvate oko uspostave mira, posebno na Bliskomistoku te izrazio nadu da æe u Libanonu ipak prevladatistabilnost kako bi puèanstvo te zemlje moglo postati porukauzajamnog poštovanja i suživota za cijelo podruèje. Molio jei za posadu nestale argentinske vojne podmornice. Osvrnuose i na današnji Svjetski dan žrtava na cestama te potaknuojavne ustanove da se jaèe zauzmu oko spreèavanja nesreæa, avozaèe je pozvao da poštuju propise jer time štite ne samosebe veæ i druge. Osvræuæi se na prispodobu iz Matejevaevanðelja o talentima Papa se posebno osvrnuo na onog kojije dobio najmanje, pa se bojao uložiti kao što napravilaostala dvojica. Taj je sluga – kaže Papa – imao povjerenje u

Inozemne vijestiika

2922. studenog 2017. broj 47/2017

svog gospodara, ali ga se bojao, pa se bojao da ne izgubionaj talent, što mu ga je gospodar dao prije odlaska. Strahnas uvijek èini nepokretnima i èesto dovodi do pogrešnihizbora te nas tako dovodi do toga da ne poduzimamo ništa inavodi nas na izbor sigurnih rješenja, nekada i beskorisnih.Ova prispodoba – kaže Papa – pomaže nam shvatiti koliko jevažno povjerenje u Boga. Ako imamo krivo poimanje Boga,naš život neæe biti plodan, jer æemo živjeti u strahu što nassigurno neæe poticati na konstruktivne pothvate. Isus uvijeistièe kako Bog nije strog i netolerantan, veæ Otac punljubavi, nježnosti i dobrote. Stoga moramo imati neizmjernopovjerenje u Njega, u Njegove rijeèi, geste, prihvaæanje svih,posebno grešnika, malenih i siromašnih. Bog nas veomacijeni i to nam pomaže da budemo odgovorni ljudi. Vjernostnam omoguæava da uvijek iznova koraèamo novim putem ada pritom ne zakopavamo talente odnosno darove što nam ihje Bog povjerio i o kojima æemo morati položiti raèun.Siromasi su naša putovnica za raj – rekao je Papa Franjotijekom mise prigodom obilježavanja Prvoga svjetskog danasiromaha i opomenuo svjetsku javnost, a posebno vjernike,kako nije dosta ne èiniti ništa zla, jer su propusti isto takovelika zlodjela. Bog nije kontrolor nepeèaæenih putnihkarata, veæ Otac u potrazi za sinovima, kojima bi mogaopovjeriti svoja dobra i svoje planove. Žalosno je kada Otacne dobiva širokogrudni odgovor svojih sinova, koji seogranièavaju samo na poštivanje pravila i zapovijedi kaoplaæenici u Oèevoj kuæi – primijetio je Papa. Jaèina ivelièina se ne sastoji u pesnicama i prekrštenim rukama, veæu aktivnim i protegnutim rukama – pojasnio je Papa Franjo.Nakon mise Papa je pozvao oko tisuæu i pol siromaha naruèak u Vatikan dok su ostali ruèali po raznim katolièkimmenzama, sjemeništima i zavodima. Posluživalo ih je 150dragovoljaca iz raznih biskupija.

Vatikan: Osnovan Odjel za stalno diplomatsko osobljeSvete StoliceVatikan, 21.11.2017. (IKA) - Sveti Otac je utemeljio Treæiodjel Državnog tajništva pod nazivom Odjel za stalnodiplomatsko osoblje Svete Stolice, ojaèavši sadašnji Ureddelegata za papinska predstavništva, priopæio je 21.studenoga Tiskovni ured Svete Stolice.Odjelom, koji æe potpadati pod Državno tajništvo, predsjedatæe delegat za papinska predstavništva (trenutaèno tu službuobnaša mons. Jan Romeo Pawlowski). Imat æe za ciljpokazati pažnju i blizinu Svetog Oca i vodstva Državnogtajništva stalnom diplomatskom osoblju. U tu svrhu delegatza papinska predstavništva osigurat æe redovite posjetesjedištima papinskih predstavništva.Treæi odjel bavit æe se iskljuèivo pitanjima koja se tièu osobakoje rade u diplomatskoj službi Svete Stolice ili se za njupripremaju, kao što su na primjer izbor, poèetna i trajnaizobrazba, uvjeti života i službe, napredovanja, dozvole itd.U ostvarivanju tih zadaæa uživat æe pravu autonomiju i,istodobno, nastojat æe uspostaviti blisku suradnju s Odjelomza opæe poslove (koji æe se nastaviti baviti opæim pitanjimapapinskih predstavništava) i Odjelom za odnose s državama(koja æe se nastaviti baviti politièkim aspektima radapapinskih predstavništava). U tome smislu, delegat zapapinska predstavništva sudjelovat æe, zajedno sazamjenikom za opæe poslove i državnim tajnikom za odnosesa državama, na tjednim koordinacijskim sastancima kojimaæe predsjedati državni tajnik. On æe takoðer sazivati i voditiad hoc sastanke za pripremu imenovanja papinskihpredstavnika. Konaèno, on æe zajedno s predsjednikomPapinske crkvene akademije biti odgovoran za izbor iizobrazbu kandidata.

Inozemne vijesti ika

30 22. studenog 2017. broj 47/2017

Prilog dokumenti

Misa i molitvaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 15.studenoga 2017.Draga braæo i sestre, dobar dan!Nastavljamo s katehezama o svetoj misi. Da bismo razumjeliljepotu euharistijskog slavlja, želim zapoèeti s vrlojednostavnim aspektom: misa je molitva, štoviše, to jemolitva par excellence, najviša, najuzvišenija i ujedno i„najkonkretnija" molitva. Naime, to je susret ljubavi sBogom po njegovoj Rijeèi i Isusovu Tijelu i Krvi. To jesusret s Gospodinom.Ali najprije moramo odgovoriti na jedno pitanje. Što jestvarno molitva? To je prije svega dijalog, osobni odnos sBogom. A èovjek je stvoren kao biæe u osobnom odnosu sBogom koji svoje puno ostvarenje nalazi iskljuèivo u susretusa svojim Stvoriteljem. Put života vodi prema konaènomsusretu s Gospodinom.U Knjizi Postanka se kaže da je èovjek stvoren na sliku ipriliku Boga, koji je Otac i Sin i Duh Sveti, savršeni odnosljubavi koji je jedinstvo. Iz ovoga možemo shvatiti da smosvi stvoreni da uðemo u savršeni odnos ljubavi, neprestanogdarivanja i primanja kako bismo tako našli puninu svogabiæa.Kad Mojsije, pred goruæim grmom, prima Božji poziv, pitaga koje je njegovo ime. A što Bog odgovara?: „Ja sam kojijesam" (Izl 3, 14). Ovaj izraz u svom izvornom znaèenjuizražava prisutnost i naklonost. Naime, odmah nakon togaBog dodaje: „Jahve, Bog vaših otaca, Bog Abrahamov, BogIzakov i Bog Jakovljev" (r. 15). Tako i Krist, kada pozivasvoje uèenike, poziva ih da budu s Njim. Ovo je daklenajveæa milost: moæi iskusiti da je misa, euharistijapovlašteni trenutak za biti s Isusom i, po Njemu, s Bogom injegovom braæom.Molitva, kao i svaki pravi dijalog, znaèi takoðer znati ostatiu šutnji – u dijalozima postoje trenuci šutnje – u šutnjizajedno s Isusom. I kad idemo na misu, možda doðemo petminuta ranije i poènemo brbljati s onim pored nas. Ali nijevrijeme za razgovor, to je vrijeme šutnje da se pripravimo zadijalog. To je vrijeme za sabrati se u srcu kako bismo sepripremili za susret s Isusom. Šutnja je silno važna! Sjetitese onoga što sam rekao prošli tjedan: ne idemo na nekuzabavnu priredbu, idemo na susret s Gospodinom a šutnjanas priprema i prati. Ostati u šutnji zajedno s Isusom. I iztajanstvene šutnje Boga dolazi njegova Rijeè koja odjekuje unašem srcu. Sâm Isus nas uèi kako je stvarno moguæe„ostati" s Ocem i pokazuje nam to molitvom. Evanðeljâ nampokazuju Isusa koji se povlaèi na osamljena mjesta namolitvi; uèenici, vidjevši taj prisni odnos s Ocem, osjeæajuželju da mogu u tome sudjelovati te ga pitaju: „Gospodine,nauèi nas moliti" (Lk 11, 1). Èuli smo to u prvom èitanju, napoèetku audijencije. Isus odgovara da je prvo potrebno umolitvi znati reæi „Oèe". Pazimo: ako ne mogu reæi „Oèe"Bogu, nisam sposoban moliti. Moramo nauèiti reæi „Oèe", tojest staviti se u njegovu prisutnost sa sinovskim pouzdanjem.Ali kako bismo mogli nauèiti, moramo ponizno priznati daimamo potrebu biti pouèeni, i reæi s jednostavnošæu:Gospodine, nauèi me moliti.Ovo je prvo: biti skroman, prepoznati da smo djecu, poèivatiu Ocu, vjerovati mu. Da bismo ušli u Nebesko kraljevstvomoramo postati mali kao djeca. U smislu da djeca znajuvjerovati, znaju da æe se netko brinuti o njima, što æe jesti,što æe nositi i tako dalje (usp. Mt 6, 25-32). Ovo je prvi stav:povjerenje i pouzdanje, poput djeteta u odnosu prema

roditeljima; znati da te se Bog sjeæa, brine se za tebe, zatebe, za mene, za sve.Drugi preduvjet, koji je takoðer vlastit djeci, pustiti dabudemo iznenaðeni. Dijete uvijek postavlja tisuæe pitanja jerželi otkriti svijet; i èudi se èak i malim stvarima jer mu je svenovo. Da bismo ušli u Kraljevstvo nebesko trebamo seprepustiti èuðenju. U našem odnosu s Gospodinom, umolitvi – ovo je pitanje – dopuštamo li da nas obuzmeèuðenje ili mislimo da je molitva razgovor s Bogom kao štoèine papagaji? Ne, to znaèi uzdati se i otvoriti srce da bismodopustili da nas obuzme èuðenje. Dopuštamo li da nasiznenadi Bog koji je uvijek Bog iznenaðenja? Jer susret sGospodom je uvijek živi susret, to nije susret u muzeju. Toje živi susret i idemo na misu ne u muzej. Idemo na živisusret s Gospodinom.U Evanðelju se govori o stanovitom Nikodemu (Iv 3, 1-2),starijem èovjeku, uglednom Židovu, koji odlazi Isusu da gaupozna; i Gospodin mu govori o potrebi da "se rodi nanovo,odozgor" (usp. r. 3). Ali što to znaèi? Može li se èovjek„ponovno roditi"? Je li moguæe iznova imati ljepotu, radost ièuðenje života, èak usred tolikih tragedija? To je temeljnopitanje naše vjere i to je želja svakog pravog vjernika: željaza ponovnim raðanjem, radost ponovnog poèetka. Imamo litu želju? Želi li se svaki od nas uvijek iznova raðati kako bise susreo s Gospodinom? Imate li vi tu želju? Naime, to selako može izgubiti jer, zbog toliko mnogo aktivnosti,mnogih projekata koje treba provesti, na kraju nam ostajemalo vremena i gubimo iz vida ono što je temeljno: naš životsrca, naš duhovni život, naš život koji je susret sGospodinom u molitvi.Uistinu, Gospodin nas iznenaðuje pokazujuæi nam da nas Onvoli i u našim slabostima. „Isus Krist [...] je pomirnica zagrijeha naše i ne samo naše nego i svega svijeta." (1 Iv 2, 1-2) Taj dar, izvor istinske utjehe – Gospodin nam uvijekoprašta – to nas tješi, to je dar darovan po Euharistiji, onojsvadbenoj gozbi na kojoj Zaruènik susreæe našu krhkost.Mogu li reæi da kada se prièešæujem na misi, Gospodinsusreæe moju krhkost? Možemo to reæi zato što je to istina!Gospodin se susreæe s našom krhkošæu da nas ponovno vratinašem prvom pozivu: biti na sliku i priliku Božju. To jeozraèje euharistije, to je molitva.

Bog je gospodar pun ljubavi i nježnostiPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 19.studenoga 2017.Draga braæo i sestre dobar dan!Na ovu pretposljednju nedjelju liturgijske godine, Evanðeljenam stavlja pred oèi prispodobu o talentima (usp. Mt 25, 14-30). Neki èovjek, prije nego æe poæi na put, predaje svojimslugama talente, koji su u ono vrijeme bili novac velikevrijednosti: jednome pet, drugome dva a treæemu jedan, uskladu s njihovim sposobnostima. Sluga koji je primio pettalenata je poduzetan i stekao je drugih pet. Isto tako i slugakoji je primio dva koji je stekao druga dva talenta. No, slugakoji je primio jedan, je iskopao rupu u zemlji i u nju sakriogospodarev novac.Sâm sluga objašnjava gospodaru, po njegovu povratku,razlog zbog kojeg je tako postupio. On kaže: "Gospodaru!Znadoh te: èovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupîš gdjenisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenat tvoj uzemlju" (rr. 24-25). Taj sluga nema odnos povjerenja sasvojim gospodarom, veæ ga se boji i to ga blokira. Strah

Prilog dokumentiika

3122. studenog 2017. broj 47/2017

uvijek blokira i èesto se zbog njega donose krive odluke.Strah obeshrabruje u poduzimanju inicijativâ, potièe napribjegavanje sigurnim i zajamèenim rješenjima, i tako se nakraju ne ostvari ništa dobroga. Da bismo išli naprijed i raslina putu života, ne trebamo se bojati; naprotiv, trebamo imatipouzdanja.Ova prispodoba nam pomaže shvatiti koliko je važno imatiispravnu sliku o Bogu. Ne smijemo misliti da je On zao,okrutan i strog gospodar koji nas želi kazniti. Ako je u namata pogrješna predodžba o Bogu, naš život neæe moæi bitiplodan, jer æemo živjeti u strahu i on nas neæe dovesti ni doèega konstruktivnoga; štoviše, strah nas paralizira, uništava.Pozvani smo razmišljati kako bismo otkrili koja je doistanaša slika o Bogu. Veæ u Starome zavjetu On se objavio kao"Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju ivjernošæu" (Izl 34, 6). A Isus nam je uvijek pokazivao Bogakoji nije strogi i netolerantni gospodar, veæ gospodar punljubavi, nježnosti, otac pun dobrote. Zato možemo i moramoimati beskrajno pouzdanje u Njega.Isus nam pokazuje Oèevu velikodušnost i brižnost na tolikonaèina: svojom rijeèju, svojim gestama, prihvaæanjem sviju,posebice grješnika, malenih i siromašnih – na što nas danaspodsjeæa Prvi svjetski dan siromašnih –; ali i svojimopomenama, koje oèituju njegovo zanimanje za nas kako nebismo beskorisno protratili svoj život. To je naime znakvelikoga poštovanja koje Bog ima prema nama, a ta namsvijest pomaže da budemo odgovorni u svakom svojemdjelovanju. Stoga nas prispodoba o talentima poziva naosobnu odgovornost i na vjernost koja se pretvara takoðer usposobnost da uvijek kreæemo novim putovima, ne"pokapajuæi u zemlju talent", odnosno darove koje nam jeBog povjerio i za koje æemo mu morati položiti raèun.Neka nas Presveta Djevica zagovara da ostanemo vjerniBožjoj volji talente koje nam je darovao. Tako æemo bitikorisni drugima i, o posljednjem danu, Gospodin æe nasprimiti i pozvati da budemo dionici njegove radosti.Nakon AngelusaJuèer je u Detroitu, u Sjedinjenim Amerièkim Državama,proglašen blaženim Franjo Solano, sveæenik Reda manjebraæe kapucina. Taj ponizni i vjerni Kristov uèenik isticao seneumornim služenjem siromašnima. Neka njegovosvjedoèanstvo pomogne sveæenicima, redovnicima i laicimaradosno živjeti vezu izmeðu naviještanja Evanðelja i ljubaviprema siromašnima.To je ono što smo željeli dozvati u svijest današnjim Prvimsvjetskim danom siromašnih, koji se u Rimu i biskupijamadiljem svijeta izražava kroz tolike inicijative molitve izajedništva. Želim da siromašni uvijek budu u središtu našihzajednica, a ne samo u trenutcima poput ovoga, jer oni su usrcu evanðelja, u njima susreæemo Isusa koji nam govori ipoziva nas da im pomognemo u njihovu trpljenju i njihovimpotrebama.Želim danas podsjetiti na poseban naèin na puèanstva kojagrcaju u teškom siromaštvu zbog ratova i sukobâ. Ponovnostoga upuæujem meðunarodnoj zajednici usrdan apel da uložisve moguæe napore kako bi poduprla mir, posebice naBliskom istoku. Poseban pozdrav upravljam dragomlibanonskom narodu i molim se za stabilnost u toj zemlji,kako bi i dalje mogla biti "poruka" poštivanja i suživota zacijelu to regiju i za cijeli svijet.Molim za èlanove posade argentinske vojne podmornicekojoj se izgubio svaki trag. Danas se obilježava Dan sjeæanja na žrtve u prometu, koji jeustanovila Organizacija ujedinjenih naroda. Potièem javneustanove u zauzimanju u prevenciji a vozaèe pozivam narazboritost i poštivanje pravila, što je prvi oblik zaštite sebesamih i drugih.

Prilog dokumenti ika

32 22. studenog 2017. broj 47/2017

47/2017 fileMisa zahvalnica u povodu pete obljetnice oslobaðanja hrvatskih generala Znanstveni skup o 650. obljetnici dolaska èudotvorne slike Majke Božje na Trsat Okrugli stol

Documents