47/2008ika.hr/bilteni/bilten_47-2008.pdf · èestitosti i ideala našeg naroda, dan pobjede ljubavi nevinih nad mržnjom opakih. Zapamtite Vukovar, ne radi mržnje, nego radi ljubavi

47/200826. studenog 2008.

Blagoslovljen temeljni kamen za crkvu Sv. Mihaela

arkanðela u Staroj Gradiški

Dok se o nekim žrtvama stvaraju mitovi, druge žrtve

našega naroda veæ su desetljeæima zlonamjerno

prekrivene olovnom šutnjom. Meðu njima su sveæenici,

redovnici i redovnice, brojni vjernici koji su suðeni ili

osuðeni bez suda, samo zato sto su sveæenici, upozorio

je nadbiskup Srakiæ na veliku nepravdu nanesenu

sveæenicima i vjernicima

Sveèano otvorena Godina mladih u Zadarskoj

nadbiskupiji

Službeno zapoèela priprema za Nacionalni susret

Hrvatske katolièke mladeži u Zadru 2010.

Susret delegacija Maðarske i Hrvatske biskupske

konferencije

Glavna tema susreta bilo je stanje u sjemeništima, bilo

je rijeèi i o poteškoæama s kojima se svakodnevno

susreæu sveæenici u svome pastoralnom radu, a gosti iz

Maðarske su iznijeli svoja iskustva nakon ulaska

Maðarske u Europsku uniju

Papa primio armenskog katolikosa Arama I.

Benedikt XVI. spomenuo "neizrecive patnje"

armenskog naroda u 20. stoljeæu, misleæi pritom na

turski genocid nad Armencima poèinjen u sjeni Prvoga

svjetskog rata

Domovinske vijesti

Osnovano kršæansko kazalište u Splitu

80. obljetnica dubrovaèke podružnice HKD Napredak

Sisak: 80. obljetnica djelovanja zbora Svete Cecilije

Susret pjevaèkih zborova mladih Krèke biskupije

Split: Studijska veèer o Josipu Stadleru

Novalja: Praizveden oratorij Ivana Žana

Ðakonsko reðenje u Dubrovniku

Ðakonsko i prezbitersko reðenje u Strožancu

40. obljetnica župe sv. Josipa radnika u Galdovu

130 godina Družbe Marijinih sestara u Osijeku

Kardinal Bozaniæ primio velikog meštra Malteškog reda

Dodijeljene diplome prvim kandidatima za trajne ðakone Zagrebaèke

nadbiskupije

Crkva u Hrvata

Kolokvij o duhovnosti katolièke obitelji u BiH

Dani HKM Singen-Villingen

Proslava zlatnog jubileja hrvatske župe u Hamiltonu

Pola stoljeæa Hrvatske katolièke zajednice Stuttgart

Inozemne vijesti

Apel iz Nikozije

Papa: Samostani su duhovne oaze koje ukazuju na ono bitno

XII. generalni i V. izborni kapitul FSR-a

Nagasaki: Beatifikacija 188 japanskih muèenika

Iza uklanjanja raspela u školama krije se "kristofobija"

Prilog dokumenti

Opravdanje po vjeri, a ne po djelima Zakona

Kristovo Kraljevstvo privodi punini sve što postoji

Domovinske vijesti

Susret mladih sveæenika u ÐakovuTema susreta je bila "Glazba – govor o Bogu i èovjeku"Ðakovo, 17.11.2008. (IKA/TU) - U sklopu programa kojegplanira i prireðuje Djelo za trajnu sveæenièku izgradnju èijije povjerenik mr. Bože Radoš, duhovnik u Bogoslovnomsjemeništu u Ðakovu, u ponedjeljak 17. studenoga održan jesusret sveæenika zareðenih u posljednjih deset godinaÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije, Srijemske biskupije, tesveæenika redovnika koji djeluju na podruèju tenadbiskupije. Susret je održan u Ðakovu u Bogoslovnomsjemeništu i okupio je trideset i dvojicu sveæenika, a uznadbiskupa Marina Srakiæa, susretu se prikljuèio i pomoænibiskup Ðuro Hraniæ. Tema susreta je bila "Glazba – govor oBogu i èovjeku". Susret je organizirao i vodio mo. IvanAndriæ. U prvom dijelu, nakon uvodne molitve, voditelj jeizložio promišljanje o glazbi istražujuæi što glazba može reæio Bogu i o èovjeku, te se napose osvrnuo na sveæenièkupjevaèku službu u liturgijskim slavljima. Drugi dio susretaprotekao je u dugoj i živoj razmjeni misli i pitanjimavezanim uz glazbu i liturgiju. Pri kraju susreta sveæenicimase obratio i nadbiskup Srakiæ, prikazavši što o liturgijskojglazbi govori Direktorij za pastoral sakramenata u župnojzajednici.

Slavonski Brod: Dan sjeæanja na žrtve VukovaraSlavonski Brod, 17.11.2008. (IKA) - Grad Slavonski Brod,Udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata i župa Gospeod brze pomoæi organizirali su u ponedjeljak 17. studenoga uveèernjim satima Dan sjeæanja na žrtve Vukovara. Programje zapoèeo zajednièkom molitvom kod spomenika"Djevojèica" na Plavom polju, koji je podignut u spomenpoginuloj djeci u Domovinskom ratu. Molitvu je predvodiožupnik župe Gospe od brze pomoæi Ivan Leniæ. Nakonpolaganja lampiona pored spomenika, više stotina Broðana,meðu kojima je bilo najviše školske djece s podruèje župeGospe od brze pomoæi, dostojanstveno i u tišini duž cijelevukovarske ulice zapalilo je lampione. Potom je u crkviGospe od brze pomoæi služena misa zadušnica koju je uzžupnog vikara Zvonimira Martinoviæa predvodio župnikLeniæ. "Vukovarska tragedija, koja je svježa u našempamæenju, simbol je hrvatske patnje i stradanja uDomovinskom ratu", kazao je na poèetku propovijedi župnikLeniæ. U nastavku se prisjetio hrabrog vukovarskog glasnikaSiniše Glavaševiæa, koji je bio svijetli zov iz tame Vukovara,poziv na ljubav iz sijane mržnje, poriv srca pravednika predopakima. Proèitao je i dirljiva svjedoèenja medicinskihsestara iz Vukovara koje je donio novinar Vlado Èutura uposljednjem broju Glasa Koncila. "Kolikogod Dan sjeæanjana žrtve Vukovara izgledao kao dan boli i otvaranjanezacijeljenih rana, dan koji stavlja pred nas istinu oVukovaru s kojom se još uvijek poigrava, dan koji vapi zaiskrenim priznanjem krivnje zloèinaca koji su na slobodi,toliko je ovo dan hrvatskog dostojanstva, dan pobjedeèestitosti i ideala našeg naroda, dan pobjede ljubavi nevinihnad mržnjom opakih. Zapamtite Vukovar, ne radi mržnje,nego radi ljubavi koja je ondje tinjala i grijala Hrvatsku, moji tvoj dom. Kada bi mi danas imali toliko ljubavi sve bi nambilo moguæe uèiniti", poruèio je župnik Leniæ.

.

Škabrnja: Križni put od Marinovca do vrha RažovljeveglavicePrvi put održano i cjelonoæno molitveno bdjenje zaškabrnjske žrtveŠkabrnja, 18.11.2008. (IKA) - Treæu godinu u nizu uoèispomena obljetnice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratuu ponedjeljak 17. studenoga u župi Uznesenja BDM uŠkabrnji održana je pobožnost Križnog puta od Marinovcado vrha Ražovljeve glavice. To je podruèje gdje su bileneprijateljske utvrde odakle je napadana Škabrnja, a župljanisu tim putem postavili drvene postaje Križnog puta strnovom krunom. Pokraj Gospine kapelice župnik Škabrnjedon Boris Pediæ je uvodno poruèio da i tim naèinom želepokazati da su ljudi molitve koji su od nekadašnjegrazarajuæeg pravca mržnje uèinili prohodan put molitve ižrtve. Unatoè vjetru i udarima bure na goleti te blageravnokotarske uzvisine, u Križnom putu su sudjelovale svegeneracije vjernika, a osobito je bilo dirljivo sudjelovanjestarih i djece. Euharistijsko klanjanje zapoèelo je u 20 sati u župnoj crkviUznesenja BDM, a u 21 sat ove godine prvi put je održanocjelonoæno molitveno bdjenje za škabrnjske žrtve u trajanjudo sedam sati u utorak 18. studenoga. U tijeku klanjanja donBoris je èitao meditativne tekstove na temu Kalvarije,Križnog puta i Uskrsnuæa. "Kao župnik, želio sam s ljudimau patnièkoj Škabrnji razmišljati pred euharistijskim Kristomna meditativan naèin i promatrati našu žrtvu kroz patnjuKrista na zemlji", rekao je don Boris; no isticao je i danradosti kad je Isus na Cvjetnicu ušao u Jeruzalem. "Timesam htio reæi tko smo mi ljudi; u jednom trenutku nekogradosno doèekamo, a za pet dana smo toga koga smodoèekali sa Hosana spremni razapeti", pojasnio je don Boris,usporedivši to s dogaðajima u vezi Domovinskog rata kojeprate oduševljenje i padovi. U tijeku bdjenja jedan sat semolila krunica koja je bila vjerni pratitelj naših branitelja ižena koje su u kuæama i podrumima molile za muževe,sinove i roditelje na ratištima. Drugi sat èitani su tekstovisvjedoèanstava škabrnjskog stradanja iz knjige "Snagaljubavi èiniti dobro - Žene u Domovinskom ratu - Škabrnja"koje je autentièno i najkonkrentije svjedoèanstvompreživjelih žrtava, podsjetilo na stradanje 1991. godine. "Bdjenje je proteklo u skladu s oèekivanjima, imalo jeuèinka jer smo se dobro pripremili. Ljudi primjeæuju 'Tusmo, to je naša patnja, zašto se sramiti te patnje, hajdemo sena poseban naèin pripremiti na taj dan", rekao je don Boris,istaknuvši da se svake godine dogaða neki novi sadržaj uspomenu na stradanje Škabrnjanaca 1991. godine. U tjednima prije bdjenja župljani su se na listi upisivali, kaoobitelj, u koji sat žele bdjeti. Sudjelovali su svi naraštaji."Èuo sam jednog djeèaka koji je rekao svom ocu 'Tata i ja æuiæi'. Otac se prijavio za bdjenje od 1 do 2 sata i odgovoriomu je: 'Ne Kristijane, ti æeš spavati, a tata æe iæi'", spomenuoje don Boris kojem je u pripremi molitvenih sadržajapomogla i župna zajednica posveæenog života Dobri pastir.

.

Domovinske vijesti ika

2 26. studenog 2008. broj 47/2008

Arhiðakonatski susret sveæenika u PakracuPakrac, 18.11.2008. (IKA) - U Pakracu je 18. studenogaodržan radni susret sveæenika iz župa Zapadno-slavonskogaarhiðakonata, kojem je predsjedao požeški biskup AntunŠkvorèeviæ. Teme ovogodišnjeg susreta bile su: "Direktorijza pastoral sakramenata u župnoj zajednici", "Siromaštvo natlu naše Biskupije – moguænosti konkretnih župnih programau prilog siromašnih" i "Opæa biskupska sinoda u Rimu natemu - Božja rijeè u životu i poslanju Crkve - promicanjebiblijskog pastorala u župama". Susret je zapoèeo molitvomtreæeg èasa. Potom su biskupa i sveæenike pozdraviliarhiðakon i domaæin susreta Matija Jurakoviæ, dekanNovljanskoga dekanata Milan Vidakoviæ i dekan Pakraèkogdekanata Branko Gelemanoviæ. Rijeè pozdrava izrekao je ibiskup te je zahvalio sveæenicima za sve što svaki pojedinièini u poslanju koje im je povjereno u pojedinim župama.Podsjetio je na svetopisamski ulomak o blaženstvu èovjekakoji se uzda u Gospodina i koji je poput stabla uz rijeku,koje se nikad ne suši i donosi rod. Istaknuo je da sveæenik usvojevrsnom sušnom stanju hrvatskog društva, jedinoukorijenjen u Bogu, svjedoèi život i duhovnu plodnost.Istaknuo je kako ovaj susret želi provjeriti koliko raèunamo sBogom, koliko smo u njega uronjeni. Potom je prvu temu "Direktorij za pastoral sakramenata užupnoj zajednici" izložio Patrik Alatiæ, župni vikar uDaruvaru. Naglasak je stavio na èetiri sakramenta: krštenje,sveta potvrda, euharistija i ženidba. Drugu temu "Siromaštvona tlu naše Biskupije – moguænosti konkretnih župnihprograma u prilog siromašnih" obradio je Mario Cimbal,jasenovaèki župnik, koji je dao osnovni oris socijalnogstanja na podruèju Požeške biskupije, spomenuvšizapostavljanje poljoprivrede, poskupljenje repromaterijala,ratne posljedice, manjak ulaganja, odlazak mladih ljudi zbognezaposlenosti, što stvara stanje sve veæeg broja ljudi koji suna rubu egzistencije i kojima je potrebna pomoæ. Istaknuo jekako je potrebno da svaka župa ima volontere, koji æepoznavajuæi situaciju u svojoj okolini moæi vidjeti kome jepomoæ najpotrebnija i tako ne dopustiti da meðu ljudimabude gladnih. O sljedeæoj toèki dnevnoga reda "Opæa biskupska sinoda uRimu na temu - Božja rijeè u životu i poslanju Crkve -promicanje biblijskog pastorala u župama" govorio je DarijoŠimiæ, župnik u Lipovljanima. Podsjetio je na nedavnoodržavanje Sinode u Rimu i njezine naglaske na biblijskipastoral te je dao konkretni prikaz rada biblijskih skupina pometodi "lectio divina". Otvorena je rasprava o svim navedenim temama te su se èulabrojna pitanja i prijedlozi, posebno iz pastorala sakramenata.U zakljuèku biskup Škvorèeviæ je na sažet naèin istaknuo dase u Požeškoj biskupiji, u skladu s odlukama naBiskupijskom danu i zakljuèkom Prezbiterskog vijeæa utekuæoj pastoralnoj godini odvijaju edukacijski susreticaritasovih župnih volontera, animatora mladih, voditeljabiblijskih skupina i liturgijskog pjevanja. Ponovio je važnostbiblijskih skupina te je najavio da æe u organizacijiKatehetskog ureda svaka župa iduæih dana primiti graðu pokojoj æe lektori, vjerouèitelji i caritasovi volonteri nastojatiprovoditi biblijski rad na naèin "lectio divina", kako bi Božjarijeè snažnije zahvatila njezine navjestitelje i uèinila ihsvjedocima Isusa Krista u životu. Pri kraju susreta biskup je sveæenicima protumaèio novinenacionalnoga liturgijskog kalendara, osvrnuo se na nekesastavnice funkcioniranja financijskog sustava, prikazaoradove na izgradnji spomen-crkve u Staroj Gradiški. Susretje završio zajednièkom molitvom u župnoj crkvi.

Nadbiskup Prenða predvodio misu na 17. obljetnicupokolja u ŠkabrnjiŠkabrnja, 18.11.2008. (IKA) - "Naša ubijena braæa živeneugrozivi i neuništivi život u Bogu. To nas osnažuje daodbacimo od sebe svaku napast i teret mržnje. Mi imamosnage i za kršæansko praštanje koje se temelji na Kristovupozivu da prepustimo sve tuðe dugove Bogu, gospodaru isucu svih ljudskih èina", istaknuo je zadarski nadbiskup IvanPrenða, predvodeæi misno slavlje u župnoj crkvi UznesenjaBDM u Škabrnji u utorak 18. studenoga, na 17. obljetnicuškabrnjskog stradanja. "Dovela nas je vjera i ljubav premadomovini i našim braniteljima. Njihovi smo dužnici",poruèio je mons. Prenða, dodavši da je taj susret trenutakzajedništva i molitve za branitelje i sve što je uloženo udomovinu da donese slogu i mir. U propovijedi je govorio opotrebi trajne memorije na Domovinski rat koja razmišlja otadašnjem vremenu i prilikama. "Ljudsko pamæenje jesposobnost da dozovemo slike prošlih dogaðaja i da ihprepoznamo. Na to se vraæamo radi odnosa premabuduænosti. Bez sjeæanja na Domovinski rat bili bismoogranièeni na sadašnjost i aktivnost svedenu na nagon ipoticaj fizièkim silama u nama. Pomoæu memorije možemodogaðaje usporeðivati. Dakle, imamo temelj i razlogeizabrati, zauzeti stav i vrednovati te dogaðaje jer bez sjeæanjaèovjek ne bi bio sposoban za mnoge èine razuma i volje",poruèio je mons. Prenða, stavljajuæi to i u kontekst Božjerijeèi i starozavjetnu poruku "Slušaj, sjeti se Izraele". "Taj'Sjeti se' kaže da æe pravednik ako i umre naæi mir. Taj 'Sjetise' je duboko ljudski i vjernièki èin pa i kad je bolno sjeæatise teških dogaðaja diljem naše napadnute i uništavanedomovine. Izopaèena ljudskost mahala je krvavom zastavomjer je blještavilo opaèine zasjenilo dobro a vihor požudeizopaèio dušu ubojice. To nam govori memorija na teškedane raðanja slobode i dostojanstva. U istini sve te strašnedogaðaje vidimo kao sudar prava na svoje, ljubav premaobitelji i domovini te nasilništva koje je htjelo potjerati svepred sobom, materijalno jer se sve razaralo te duhovnokulturalno jer su se i svetinje razarale i ponižavale", rekao jemons. Prenða. Istaknuo je veliki uspon Škabrnje na svimpodruèjima života, da se izgraðuje u dostojanstvu i slobodi. Iduhovni dogaðaji u Škabrnji pokazuju da se na taj naèinodvija prava memorija, ozraèje koje uporište ima uvrednotama katolièke vjere i poziva na razmišljanje umolitvi, smirenosti, dostojanstvu i zajedništvu, u sigurnostida mržnja nije našla mjesto u našem razmišljanju idjelovanju. "To pokazuje da Škabrnja živi pogledom uprtimu buduænost. Naša nada je u Božjim rijeèima uskrsnuæa. Bogje jamstvo naše sigurnosti da nijedna žrtva naše braæe isestara nije promašena, suvišna i uzaludna, štoviše postajebogatstvo za sve nas. Premda nas poput Marte iz Evanðeljazahvati sjeta zbog njihovog stradanja i odlaska, jasno èujemoIsusovu rijeè o uskrsnuæu", poruèio je nadbiskup i upozorio:"Oni koji su ubijali i rušili i ovih se dana u neèistoj mašti isavjesti vraæaju na mjesto poèinjenih zala i javno bez trunkesrama okrivljuju žrtve, proglašavajuæi ih zloèincima. Znamoda bi bilo barem ljudski, ako ne vjernièko kršæanski, dapriznaju zlo nedužnom narodu i da se kaju za uèinjeno. Inetko drugi bi se trebao pobrinuti da se i pred sudompovijesti da zadovoljština nedužnim žrtvama. Svi zajedno,sinovi i kæeri hrvatskog naroda, svih zvanja i staleža,uèinimo snagom svoje hrvatske kulture i katolièke vjere daŠkabrnja, mjesto razaranja, postane i ostane mjesto izgradnjeljubavi na èast Bogu i ponos svima nama". Misi je prethodio komemorativni skup te polaganje vijenacai paljenje svijeæa državnih i lokalnih vlasti i udruga kodmasovne grobnice pokraj škole. Spomen je to na 18.studenoga 1991. g. kad je agresor masakrirao 44 nedužnih

Domovinske vijestiika

326. studenog 2008. broj 47/2008

ljudi. U Domovinskom ratu poginulo je još 55 civila i 25branitelja, a nakon rata šest je stradalnika od mina. Nagroblju sv. Luke kod središnjeg križa mons. Prenða izmolioje molitvu za pokojne, a izaslanstva su položila vijence izapalila svijeæe. Poštovatelji domovinske žrtve pristigli su izcijele Hrvatske, uoèljivi su bili ljudi u jaknama s natpisom'Put istine o Domovinskom ratu'. Meðu njima su mladi izudruga 'Duhos' koja okuplja studente Sveuèilišta u Osijekupredvoðeni sveuèilišnim kapelanom, Poljakom o. ArekomKrašickim, te mladi iz Udruge bivših uèenika Isusovaèkegimnazije Osijek. Èlanovi te udruge dopratili su èlanoviUdruge 100% hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupinekoji su u mimohodu prošli ulicom naziva Žrtve srboèetnièkeagresije, u Ambaru, na ulazu u Škabrnju, gdje je prije 17godina bio pokolj nedužnih civila. U dužini tri kilometra odulaza do središta mjesta tom ulicom u ranu zoru mladiæi suovog 18. studenoga postavili 600 upaljenih crvenih lampaša.

Gospiæ: Misa za žrtve Vukovara i Domovinskog rataKršæansko pamæenje nije zlopamæenje koje vodi premaosveti, nego pamæenje koje vodi spasenju i izgradnji, poruèiobiskup BogoviæGospiæ, 18.11.2008. (IKA) - U povodu dana sjeæanja nažrtve Vukovara, u gospiækoj katedrali 18. studenoga naveèermisu je predslavio gospiæko-senjski biskup dr. MileBogoviæ. U koncelebraciji su bili gospiæki dekan i župnikpop Ante Luketiæ i vikar don Anðelko Kaæunko. Uz mnoštvovjernika misi su nazoèili èlanovi udruga koje su proizašle izDomovinskog rata, èlanice Udruge žena "Katarina Zrinska",predstavnici Županije Lièko-senjske na èelu s predsjednikomŽupanijskog vijeæa Petrom Krmpotiæem, predstavnici GradaGospiæa na èelu sa zamjenicom gradonaèelnika MartomGrguriæ i predsjednicom Gradskog vijeæa Katicom Prpiæ,ravnatelji i djelatnici škola te predstavnici vojske i policije. U propovijedi o temi što valja pamtiti, biskup Bogoviæ napoèetku je podsjetio na pjesmu koja završava rijeèima"Zapamtite Vukovar!" te upitao kako to možemo povezati soltarom i svetom misnom službom. Zatim je podsjetio kakoje Isus za svoju žrtvu rekao apostolima ne samo da o njojprièaju, nego i: "Ovo èinite meni na spomen!" U Vukovaruje bilo mnogo djela koja treba pamtiti, istaknuo je biskup,dodavši da su naši branitelji svoja tijela postavili predneprijatelja da bi spasili svoje obitelji, svoje sugraðane, svojnarod. Zato treba to pamtiti i zabilježiti u naše kalendare danas podsjeæa na njih; treba im izraziti zahvalnost; trebamo ihu tome darivanju za druge nasljedovati – biti spreman utakvim prilikama isto èiniti na njihov spomen. "U Vukovaru je bilo mnogo žrtava koje su prinesene zaspasenje drugih. To treba pamtiti, kao što treba pamtiti ižrtve koje su na ovom našem gospiækom oltaru prikazane zasvoju braæu. Sve one na neki naèin slièe onom dogaðaju zakoji je Isus rekao da ga treba èiniti njemu na spomen",istaknuo je biskup te podsjetio na kriterij po èemu kršæaninmjeri tko je velik a tko malen. Da netko postane velik valjamu se istaknuti u tome da je znao voljeti èovjeka kraj sebe,živjeti za njega, a najveæi su oni koji su znali i umrijeti zatoda bi drugi živjeli, rekao je propovjednik i nastavio: "NijeIsus rekao apostolima da dobro zapamte što su njemu èiniliPilat, Herod, farizeji i saduceji. Nisu kršæani bili optereæenizlim djelima svojih progonitelja, ali su štovali svojemuèenike. Velika je opasnost kada se proširi pošastpamæenja samo onoga što ne valja, kada se umnažajuzlopamtila. Èesto se dogodi da u nekom èovjeku, u nekojsredini, u nekom narodu, u nekom povijesnom razdoblju,prevlada kult Tužitelja nad kultom Spasitelja. Vlastitostðavla, kaže Sv. pismo, jest da uvijek optužuje našu braæu.

Krist je mogao svijet bez po muke okriviti, optužiti i osuditi.No u tom sluèaju nastavio bi ono što se u svijetu zbiva. On jedošao da donese spasenje, da ojaèa dobro i da na njemugradi. Nije bio slijep za zlo koje ga okružuje, ali on je na njgledao kao na nešto što treba ukloniti, a ne na njemu graditisudbinu èovjeèanstva". Potom je biskup podsjetio na poziv pape Ivana Pavla II.svim narodima da popišu svoje muèenike, one koji su znaliživjeti i umrijeti. Isus je rekao da "veæe ljubavi nitko nemaod ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje" (Iv15,13). Stoga, darovati život zato da bi drugi živjeli, jestnajvjernije svjedoèenje za onu ljubav koju je Krist premaèovjeku pokazao, koju treba spominjati, èiniti na njegovspomen. Biskup je zatim podsjetio na svehrvatski projekt Crkvehrvatskih muèenika, kojim se u nama želi razviti onajspasenjski pogled na našu prošlost i na našu sadašnjost.Potrebno je naime "otkriti ono što iz naše prošlosti trebapamtiti, prenijeti na današnje i iduæe pokoljenje; nepropustiti zaboravu ništa od onoga što je dobro uèinjeno istvoreno. A najveæa vrijednost u našoj prošlosti jest u djeluIsusa Krista, ali i u svima onima koji su znali svoje životedarivati za druge, koji su znali i umrijeti za druge. To su našimuèenici. Njima mi danas trebamo biti živi spomenici. Zarnije bilo u našem narodu mnogo onih koji su u onomnajvrjednijem bili slièni Kristu kad su umirali zato da bidrugi živjeli? Zar nije takvih bilo mnogo u Vukovaru,Gospiæu, upitao je mons. Bogoviæ te zakljuèio da ne treba,dakle, Vukovar pamtiti pod vidom osvete onima koji su gaubijali, nego pod vidom žrtava koje su prinesene za slobodudrugih, naroda i domovine. Ne treba biti zlopamtilo pa pamtiti samo ono što ne valja. UVukovaru se dogodilo toliko ljubavi prema braæi, tolikospremnosti da se za njih i život izloži i založi. Kršæanskopamæenje nije zlopamæenje koje vodi prema osveti, negopamæenje koje vodi spasenju i izgradnji. Crkva nije nikadatražila naèina kako svijet osuditi, nego kako ga spasiti. Kadabi prestala takva biti, ne bi više bila ustanova koju je našSpasitelj utemeljio. Ne smijemo, dakle, razvijati kulttužiteljstva nego kult Spasitelja. Zato ne smijemo dopustitida nas obuzmu ljudske slabosti prijašnjih i današnjihnaraštaja i da se samo njima bavimo, njih pamtimo i njihnaviještamo, nego valja dobro usjeæi u svoja sjeæanja sveono što su drugi uèinili za naše dobro, napose ako su sve dališto su imali – i vlastiti život, istaknuo je na kraju propovijedibiskup Bogoviæ. Poslije mise, na spomenik hrvatskim braniteljima u Parkukardinala Stepinca svi su prinijeli upaljene svijeæe a potomje biskup Bogoviæ predvodio molitvu za poginule braniteljeVukovara, Gospiæa, Škabrnje kao i za sve žrtveDomovinskog rata.

Izabrano novo vodstvo Udruge katolièkih intelektualacaOsijek, 19.11.2008. (IKA/TU) - Na izbornoj skupštiniUdruge katolièkih intelektualaca 19. studenoga u Osijekuizabrano je novo vodstvo Udruge na sljedeæe dvije godine.Za predsjednika je izabran dr. Ivica Raguž, zadopredsjednika dr. Damir Hasenay, a za tajnicu mr.Zvjezdana Penava-Brekalo. Èlanovi Upravnoga vijeæa sumr. Zvjedana Penava-Brekalo, mr. Mato Dunkoviæ, prof.Marija Šeriæ, dr. Damir Hasenay, prof. Mladen Miliæ, teMijo Periæ. Èlanovi Suda èasti su dr. Miljenko Brekalo, dr.Marko Lukiæ, dr. Vitomir Æutiæ. Èlanovi Nadzornoga odborasu mr. Zoran Vargoviæ, prof. Stjepan Hrpka, te prof. MiriamGoll.


4 26. studenog 2008. broj 47/2008

Sastanak Sveæenièkog vijeæa Dubrovaèke biskupijeDubrovnik, 19.11.2008. (IKA) - Sastanak èlanovaSveæenièkog vijeæa Dubrovaèke biskupije održan je u srijedu19. studenoga u Biskupskom dvoru u Dubrovniku. Napoèetku sastanka dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ uputio jerijeèi pozdrava i istaknuo kako Godina sv. Pavla i nedavnoodržana sinoda o Rijeèi Božjoj u životu i poslanju Crkve (5. - 26. listopada 2008.), mogu biti dobra prigoda zaunaprjeðenje "biblijskog pastorala". Sveto pismo, naime,korisno je za pouèavanje, uvjeravanje, popravljanje iodgajanje (2 Tim 3,14-16). Stoga, valja se približiti Bibliji.Ne samo studijski, nego "srcem i dušom" djeteta kojeprelistava i èita Oèevo pismo, istaknuo je biskup. Zatim je ukratkim crtama prikazao završnu Poruku biskupa sa sinode u"èetiri rijeèi, kroz èetiri etape". Svaka od etapa (podnaslova)"odgovara jednom izrazu Rijeèi Božje". Prva je vezana uzglas, Objavu, a druga uz lik Isusa Krista. No, Rijeè Božja sene samo "ušatorila" i utjelovila, nego se i "udomila". Anjezin dom je Crkva. Konaèno, èetvrta etapa Rijeèiobilježena je "putovanjem i poslanjem": "Poðite i uèinitemojim uèenicima sve narode" (Mt 28, 19). Poruka nas tako usvom duhovnom hodoèašæu vodi od vjeène i beskonaèneRijeèi do naših kuæa, domova i gradova. Nakon uvodnog biskupova razmišljanja razvila se raspravakako je na terenu s obzirom na poznavanje Biblije. Istaknutoje da ima pojedinaca i obitelji koje èitaju Sveto pismo. Ima iskupina koje se služe svetim tekstovima. Može se takoðerreæi kako je Biblija nazoèna i po kuæama vjernika, aliuglavnom na policama i u ladicama. Stoga je istaknuto kakovalja ne samo služiti se svetim tekstovima za vrijemehomilija, nego pozivati i poticati vjernike neka sami èitajuSveto pismo, posebice u vremenu došašæa i korizme. Buduæida vjernici rado sudjeluju na puèkim pobožnostima (krunica,križni put) valjalo bi i u tim prigodama služiti se tekstovimaiz Biblije. Bilo je rijeèi i o novom Direktoriju za pastoralsakramenata koji bi trebalo studijski obraditi na sveæenièkimi dekanatskim susretima. Predloženo je da se u svezi shodoèašæenjem u biskupijska svetišta (Gospe od milosrða uDubrovniku i bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ u Blatu)odrede dani za pojedine dekanate. Buduæi da zapoèinjegradnja nove župne crkve u Staroj Gradiški, a sveæenici su jeza vrijeme tamnovanja bili prisiljeni svojim rukama rušiti(1948.), bilo je govora kako i do kada sveæenici trebajudostaviti osobni prilog. Zakljuèeno je neka to bude do krajasijeènja 2009. U izgradnji crkve, naime, sudjelovat æesveæenici iz svih biskupija i redovnièkih zajednica svojimosobnim novèanim prilogom, a ona æe biti trajan spomensveæenicima robijašima, da im se spomen oèuva.

Sjednica Sveæenièkog vijeæa Zadarske nadbiskupijeZadar, 19.11.2008. (IKA) - Èetvrta sjednica Sveæenièkogvijeæa Zadarske nadbiskupije u sadašnjem mandatu podpredsjedanjem zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe održanaje u srijedu 19. studenoga u dvorani Nadbiskupskogordinarijata u Zadru. Tema rasprave bila je pastoral "malih",manje naseljenih otoka. Ti se otoci nalaze u Silbanskom iDugootoèkom dekanatu. To su: Ist, Silba, Premuda, Olib,Rava, Molat, Brgulje, Zapuntel, Sestrunj, Zverinac i Vrgadau Biogradskom dekanatu. Te su župe malo naseljene.Nadbiskup Prenða izrazio je zabrinutost za pastorizacijumalih otoka, ali i spremnost za rješavanje tog aktualnogpitanja u mjesnoj Crkvi. Izražena je svijest da se vjernici namalim otocima ne smiju ostaviti bez duhovne skrbi, premdasu okolnosti u kojima se nalaze teški: mali broj stanovnika,velika udaljenost meðu otocima, nedovoljna brodskapovezanost, njihova meðusobna i sa Zadrom. Sve to

zahtijeva posebnu pastoralnu skrb, koja uz to ne može bitijednaka zimi i ljeti jer se ljeti broj stanovnika na otocimaznatno poveæava. Vijeænici su iznijeli mišljenja o kojima suraspravljali u svojim izbornim jedinicama te su, uz vijeænikeimenovane po službama, iznijeli svoje stavove. Izražena jepotreba preustroja pastorala na tim otocima u skladu snastalim okolnostima, a temeljni zakon je spas duša. "Toznaèi da nitko ne može biti zaboravljen, zapušten inapušten", istaknuo je nadbiskup. Vijeænici smatraju da bimale otoke trebalo ujediniti i povjeriti ih dvojici sveæenika sposebnim sredstvima i ovlastima koji bi o svim tim otocimavodili pastoralnu brigu. Novonastale okolnosti tih povijesnihdrevnih župa s bogatom tradicijom, koje su tragovi našebogate baštine i crkvene tradicije, treba uzeti u obzir, uzèinjenicu da je pastoral ljetnih mjeseci drugaèiji i zahtjevnijiod pastorala kroz godinu, jer su otoène župe središtaturistièkih destinacija kad je intenzivnija prisutnost naotocima. Druga tema sjednice koja je zapoèela molitvomTreæeg èasa bili su župni arhivi: njihovo èinjenièno stanje,kako se o njima vodi briga i kako se odnositi prema župnimarhivima. Naime, vijeænici smatraju da bi svu arhivsku graðukoja ne služi za tekuæe poslove trebalo dostaviti u središnjinadbiskupijski arhiv u zadarskom ordinarijatu.

Novo mjesno bratstvo FSR-aZagreb, 20.11.2008. (IKA) - Odlukom provincijalaHercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja BDM fraIvana Sesara, u franjevaèkom samostanu Bezgrešnog zaèeæaBDM u Dubravi 20. studenoga kanonski je utemeljenoMjesno bratstvo Franjevaèkoga svjetovnog reda. Èinuustanovljenja predsjedao je provincijalov delegat gvardijanzagrebaèkog samostana fra Mladen Hrkaæ, a uimePodruènog bratstva podruèna ministra s. Ana Meljnak. Uzèin ustanovljenja održan je i izborni kapitul. Odlukom outemeljenju, provincijal se uime provincije obvezaoosigurati potrebnu duhovnu i pastoralnu skrb svjetovnimfranjevcima, pripadnicima novoutemeljenog bratstva, te je zaduhovnog asistenta imenovao fra Ljubu Kurtoviæa. FSR jepri samostanu u Dubravi prisutan dvije godine, ali kaobratstvo koje je pripadalo mjesnom bratstvu Kaptol. Nakonšto je deset èlanova bratstva u svibnju položilo doživotnezavjete pristupilo se procesu utemeljenja novoga Mjesnogbratstva u Dubravi, te tako novoutemeljeno bratstvo pripadaSjeverozapadno-hrvatskom (zagrebaèkom) Podruènombratstvu bl. Alojzija Stepinca. Novoutemeljeno mjesnobratstvo FSR-a pri samostanu Bezgrešnog zaèeæa BDM èini10 sveèano zavjetovanika i 10 simpatizera – pripravnika zaulazak u novicijat.

Prve knjige za knjižnicu u Generalskom StoluGospiæ, 20.11.2008. (IKA) – Gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ primio je 20. studenoga Roka Radoèaja, zauzetogpromotora projekta Crkve hrvatskih muèenika uWollongongu, novinara i kulturnog djelatnika rodom izRadoèaja u blizini Lešæa, koji veæ 42 godine radi uAustraliji, i predao mu prve knjige za zavièajnu knjižnicu uGeneralskom Stolu. Uz knjige iz povijesti biskup je darovaoi izdanja Gospiæko-senjske biskupije, novije brojeveSenjskog zbornika i drugo. U javnosti je krajem listopadaove godine sa zanimanjem popraæen Radoèajev projektizložbe fotografija, dokumenata, umjetnina i originalnihpredmeta pod nazivom "Australija nekad i danas" u etno-galeriji "Roko" u Generalskom Stolu i u Gradskoj knjižnici"Ivan Goran Kovaèiæ" u Karlovcu.


526. studenog 2008. broj 47/2008

Dva vrijedna dara Zajednice žena "Katarina Zrinska"Caritasovoj ustanoviÈakovec, 20.11.2008. (IKA) - U prigodi obilježavanjaMeðunarodnog dana djeteta i Dana konvencije Ujedinjenihnaroda o pravima djeteta, u èetvrtak 20. studenoga Dnevniboravak djece s posebnim potrebama "Dr. Antun Bogdan"Caritasa Varaždinske biskupije u Èakovcu posjetio jezamjenik meðimurskog župana Mladen Križaiæ, koji je uime svoje politièke stranke Hrvatske demokratske zajednicepredao drugi dio poklona Zajednice žena "Katarina Zrinska"HDZ-a. Nakon što je predsjednica Zajednice žena i èlanicaPredsjedništva HDZ-a Bianca Matkoviæ 9. studenoga sasuradnicima posjetila tu ustanovu, upoznala se s njezinimradom, uvjetima i potrebama, susrela se s djecom idjelatnicima i tom prilikom predala na dar prijeko potrebnunovu perilicu rublja, Mladen Križaiæ prilikom posjetadarovao je u ime predsjednice Matkoviæ novu sušilicu rublja,koja æe pridonijeti kvalitetnijem obavljanju poslova u skrbi odjeci s posebnim potrebama. Ustanovu je oba puta posjetio ipredsjednik gradske organizacije HDZ-a grada ÈakovcaVedran Mikuliæ koji je istaknuo kako više od deset postoukupne djeèje populacije u svijetu èine djeca s posebnimpotrebama koja zaslužuju odgovarajuæu pozornost i skrb uostvarenju svojih prava. Izrazio je želju da se i druge tvrtke,pojedinci i subjekti nastave ukljuèivati u dobroèinstva premanajpotrebnijima. Ta ustanova od 1996. godine kroz dnevni boravak skrbi odjeci s najtežim oblicima cerebralne paralize i drugih trajnihinvalidnih bolesti i višestrukih ošteæenja s podruèjaMeðimurske županije. Prije šest godina izgraðena je novazgrada u kojoj se u kvalitetnijim uvjetima skrbi o 20-erodjece i mladih s najtežom invalidnošæu. Na darovima jezahvalila voditeljica Caritasova Dnevnog boravka KatarinaHoblaj uputivši u ime djece, njihovih roditelja i svihdjelatnika zahvalu Hrvatskoj demokratskoj zajednici iZajednici žena "Katarina Zrinska" što djelotvorno pokazujuskrb za one kojima je to najpotrebnije, èime su dio velikeCaritasove obitelji dobroèinitelja koji šire radost i dobrotudjelotvorne ljubavi.

Tribina "Questio disputata" na KBF-u u ÐakovuÐakovo, 20.11.2008. (IKA/TU) - Tribina "Questiodisputata" o kršæanstvu, religiji i politici u SjedinjenimAmerièkim Državama održana je 20. studenoga u dvorani J.J. Strossmayera na Katolièkom bogoslovnom fakultetu uÐakovu. O navedenoj temi raspravljali su dr. Željko Tanjiæsa zagrebaèkoga KBF-a i dr. Ivica Raguž sa ðakovaèkogaKBF-a. Na poèetku je dr. Raguž predstavio dr. Tanjiæa,jednog od vrlo utjecajnih hrvatskih teologa, koji je dio svogstudija proveo i u SAD-u te je stoga vrlo upoznat s temomrasprave. Svaki od predavaèa u petnaestak minuta iznio jepojedine èinjenice i gledišta o navedenoj temi. Dr. Tanjiæistaknuo je kako je važno da stereotipe o SAD-u trebaostaviti po strani jer je prava slika SAD-a potpuno drukèija.Predavaèi su govorili o "amerièkoj civilnoj religiji"(American civil religion), njenim korijenima uprotestantizmu i amerièkom prosvjetiteljstvu, razlici izmeðuamerièkog i europskog prosvjetiteljstva, što je bitno zashvaæanje amerièkog politièkog i religijskog života. Potomsu predavaèi u meðusobnom komentiranju produbilispomenute teme, a kroz pitanja prisutnih dotaknulo se i temapoput utjecaja amerièke civilne religije na ostatak svijeta,odnosa prema katolicima te stava katolika prema spomenutojreligiji, pitanje ekologije s gledišta amerièke civilne religije,izbora Baracka Obame za novog amerièkog predsjednika iusporedbe Obame s Martinom Lutherom Kingom.

Gradonaèelnik primio skladatelje Igreca i BobiæaVaraždin, 20.11.2008. (IKA) - Dobitnike visokih struènihnagrada u 2008. godini, dvojicu skladatelja i glazbenika, kojižive i rade u Varaždinu, primio je 20. studenoga u Gradskojvijeænici varaždinski gradonaèelnik Ivan Èehok. Na najvišimhrvatskim glazbenim priznanjima gradonaèelnik je èestitaomaestru Anðelku Igrecu koji je za oratorij za sole, djeèjizbor, mješoviti zbor i orkestar "Pashalne slike" dobiotradicionalnu Vjesnikovu nagradu za glazbu "Josip ŠtolcerSlavenski", te njegovu kolegi Davoru Bobiæu koji je zafolklorni balet s pjevanjem "Veronika Desiniæka" dobioNagradu "Boris Papandopulo" za autorsko stvaralaštvo upodruèju ozbiljne glazbe. Prijemu je nazoèio i v. d.proèelnika za kulturu Grada Varaždina Janko Pavetiæ, koji jezajedno s gradonaèelnikom uputio èestitke i uruèio prigodnedarove, èestitavši im i na 40. roðendanu kojeg su obojicaproslavili 15. studenoga. Gradonaèelnik je izraziozadovoljstvo što postoji vrhunski varaždinski skladateljskikrug, koji bi se zasigurno i proširio uvoðenjem studijakompozicije. Istaknuo je kako je glazba zaštitni znak gradaVaraždina i dio njegova identiteta, dodavši da je svakopriznanje graðanima Varaždina ujedno i priznanje samomgradu koji se time ponosi. Skladatelj Bobiæ istaknuo je kakograd Varaždin ne napreduje samo u gospodarskom razvoju,nego i u kulturnom pogledu, što potvrðuje rekordan upis 56-ero mladih u èak tri razreda u srednju Glazbenu školu,umjesto uobièajeno jednog razreda. Anðelko Igrec roðen je 1968. u Heidelbergu. Osnovnu školuzavršio je u Prelogu, a studirao je filozofiju i teologiju uHrvatskoj, te crkvenu glazbu i kompoziciju na Sveuèilištu zaglazbu i umjetnost u Beèu. Živi i djeluje u Varaždinu kaoorguljaš i zborovoða varaždinske katedrale i voditelj Uredaza crkvenu glazbu u Varaždinskoj biskupiji. Predavaè je naInstitutu za crkvenu glazbu u Zagrebu i voditelj naOrguljaškoj ljetnoj školi u Šibeniku. Dosad je primio višenagrada i priznanja, izmeðu kojih i nagradu Pasionskebaštine i nagradu Jurica Murai Varaždinskih baroknih veèeriza solistièku izvedbu. Osnovno umjetnièko djelovanjeAnðelka Igreca je skladanje, kojem posveæuje mnogovremena. Do sada je napisao 70-tak djela orkestralne,komorne, scenske i filmske te pretežito vokalne i vokalno-instrumentalne glazbe. U skladateljskom radu najveæenadahnuæe nalazi u Svetom pismu. Tako su nastale i"Pashalne slike" s tematikom muke ili pasije, temeljene naulomcima iz evanðelja na hrvatskom jeziku, a posveæene supokojnom mons. Marku Culeju, prvom biskupu Varaždinskebiskupije, u kojoj skladatelj djeluje. Davor Bobiæ na službi jeravnatelja Varaždinskih baroknih veèeri u sklopu kojih jeprotekle godine i održana premijera Igrecova oratorija na 10.obljetnicu uspostave Varaždinske biskupije.

Prva tribina Udruge "Stepinèeva oaza mira" iz ZaprešiæaZaprešiæ, 21.11.2008. (IKA) - Udruga "Stepinèeva oazamira" iz Zaprešiæa organizirala je prvu tribinu pod nazivom"Zajednièki pogledi" 21. studenoga u atriju OŠ AntunaAugustinèiæa. Gost predavaè bio je pisac i istaknuti katolièkilaik Božidar Prosenjak. Na poèetku je sve pozdraviopredsjednik Udruge vjerouèitelj Ilija Nikoliæ, koji je ujednozahvalio svojim sugraðanima što i na ovaj naèin svojimdolaskom podržavaju prve korake ove mlade Udruge unjezinom djelovanju. Prosenjak je govorio o "Obitelji uslužbi vrednota" te kroz niz razlièitih životnih primjera izdjetinjstva, mladosti, roditeljske ljubavi, studentskih dana tevlastite obitelji posvjedoèio za one istinske obiteljskevrednote koje su u njegovu životu bile hranjene vjerom,molitvom i sakramentima.


6 26. studenog 2008. broj 47/2008

Proslava Gospe od zdravlja u Blatu na KorèuliBlato, 21.11.2008. (IKA) - Vjernici župe Svih svetih izBlata tradicionalno su 21. studenoga proslavili blagdanGospe od zdravlja u istoimenoj zavjetnoj crkvici koja senalazi na brežuljku nadomak rodnog mjesta blažene MarijePropetog Isusa Petkoviæ. Sveèanom euharistijskom slavljukoje je predvodio dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ,prethodila je procesija oko crkvice sa zavjetnom slikomGospe od zdravlja. U propovijedi je mons. Puljiæ istaknuo dva razlogaokupljanja na tom liturgijskom slavlju. Prvi je spomendanMarijina prikazanja koji je zbog èudesnog prestanka bolestikuge u Mletcima na ovaj dan dobio naziv "blagdan Gospe odzdravlja". Vjernici na Gospine dane rado hodoèaste u njezinasvetišta, crkve i kapele u kojima se pjeva i moli. Slikovito jeto opisao Franjo Alfireviæ: "Tu vise zavjetni darovi,siromašnog, pobožnog puka... Doèekuju nas prijazno zidovistari, skloništa priprostih duša, ribara i mornara. Mnogo suuzdaha èuli polumraèni oltari, mnogo je suza vidjelaGospina slika stara". Ovakve Marijine oaze duhovnosti i kadsu suzama oblivene, ozdravljaju dušu èovjeka i donoseokrjepu i blagoslov. Drugi dogaðaj koji se spominje je desetaobljetnica prijenosa zemnih ostataka bl. Marije PropetogIsusa, koja je prije pet godina uvrštena u popis blaženih. Štoje to Kongregacija za proglašenje blaženih i svetih otkrila uovoj skromnoj Blajki pa je predložila za beatifikaciju?Odgovor je "ispisan" u dekretu o njezinim herojskimkrjepostima gdje stoji kako je ova skromna Božja sluškinja"ljubila Boga i èovjeka velikodušnim, postojanim i radosnimsrcem", "èvrsto se pouzdavala u Boga, ispunjavala njegovuvolju, postojano radila na izgradnji Božjega Kraljevstva", tekako je posebno iskazivala ljubav prema "malenima,siromasima, bolesnima, grješnicima, starima i napuštenima".Kao prava uèenica svetoga Franje Asiškoga ljubila jenepodijeljenim srcem svog Propetog Gospodina. Asiromaštvo i poniznost uèinila najveæom životnomvrijednošæu, istaknuo je biskup. Nakon mise je uslijediosastanak biskupa Puljiæa i župnika Blata don Stipa Miloša snaèelnikom i èlanovima Opæinskog vijeæa Blata, araspravljalo se o širenju pobožnosti blažene Marije PropetogIsusa Petkoviæ, koja je ponos ne samo njezina i njihovarodnog mjesta, nego cijeloga otoka Korèule, Dubrovaèkebiskupije i hrvatskog naroda.

Biskup Ante Ivas u pastirskom pohodu župi LišaneLišane, 21.11.2008. (IKA) – Nakon sveèanog doèeka kojisu mu priredili župnik fra Božo Moriæ i župljani, šibenskibiskup Ante Ivas bio je 21. studenoga, na blagdan Gospe odzdravlja, u pastirskom pohodu župi Sv. Nikole Taveliæa uLišanama. U bogatom cjelodnevnom programu biskup jepohodio mjesnu Osnovnu školu Ivan Goran Kovaèiæ, OpæinuLišane i djeèji vrtiæ, gdje se, radosno primljen, zadržao ususretima sa školskom djecom i uèiteljima, predstavnicimaopæinske vlasti te mališanima i odgojiteljicama u vrtiæu. Upratnji župnika, biskup je potom pohodio filijalne crkve Sv.Antu Padovanskoga u Buliæu te groblje s crkvom Sv. Jere uVukšiæu. Povratkom u Lišane, susreo se s èlanovima Župnogpastoralnog i Ekonomskog vijeæa i voditeljima župnihskupina - liturgijskih èitaèa, Caritasa, župnoga zbora i dr.Popodne se susreo i s mladima te s krizmanicima, a sažupnikom je pohodio stare i bolesne župljane. Pastirskipohod završio je popodnevnom misom. U prostranoj župnojcrkvi Sv. Nikole Taveliæa, koja je bila dupkom ispunjena,biskup je predvodio sveèanu blagdansku misu ukoncelebraciji sa župnikom fra Božom.

Zborovi varaždinske katedrale proslavili zaštitnicuVaraždin, 21.11.2008. (IKA) - U predveèerje spomendanazaštitnice crkvene glazbe sv. Cecilije, u petak 21. studenoga,varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je u katedraliUznesenja Marijina u Varaždinu misno slavlje, na kojem supjevali èlanovi triju katedralnih zborova. Rektor katedralepreè. Blaž Horvat osobito je pozdravio biskupa Mrzljakauime pjevaèa okupljenih u katedrali - majci svih crkava,istaknuvši kako je i sveèana liturgija tek predokus gledanjaBoga licem u lice. U propovijedi je biskup istaknuo važnostsluženja i prikazanja sebe Gospodinu, dodavši kako uz to štoje kršæanski život uredno ispunjavanje obaveza, on se ipakmože odlikovati i korakom dalje, a on se oèituje u trajnomnastojanju da se uèini i više od toga, kao što to èine pjevaèikoji ulažu dodatno vrijeme kako bi uvježbanim pjevanjemuresili liturgiju. U pjevanju su sudjelovali èlanovikatedralnih zborova "Chorus liturgicus" i "Chorus angelicus"i èlanovi biskupijskog zbora mladih koji je izrastao izkatedralnog zbora mladih. Nakon mise na tradicionalnom druženju i sveèanoj veèeri uSveæenièkom domu uruèena je zahvalnica dosadašnjemdugogodišnjem zborovoði dr. Stanku Ilèiæu, koji je voðenjezbora "Chorus liturgicus" prepustio mladom nasljednikuVišeslavu Jaklinu. Prigodnim rijeèima zahvalio je biskupuMrzljaku na zahvalnici i blagoslovu njemu i njegovojobitelji, te je svima zahvalio na suradnji, kazavši kako æe inadalje pjevanjem pridonositi dobrom djelovanju zbora.

Osnovano kršæansko kazalište u SplituU tijeku je upis èlanovaSplit, 21.11.2008. (IKA) – Osnovano je prvo kršæanskokazalište u Splitu te je u tijeku upis èlanova. Rijeè je okazalištu koje kroz predstave želi promovirati temeljneljudske i kršæanske vrijednosti. Kazališni oratorij uorganizaciji Dramske družine Ilirik pod vodstvom SilvaneDragun, poèet æe s radom poèetkom sijeènja 2009. godine udvorani SPIN studentskog centra u Spinutu. Bude li veæegodaziva kod graðana za ovakve aktivnosti, Dramska družinaIlirik æe otvoriti školu glume u Puèkom otvorenom uèilištu uSplitu u suradnji s glumcima Gradskog kazališta mladih. Svizainteresirani, a godine nisu važne, više informacija oaudiciji i školi glume moæi æe doznati preko mladih uakademskoj crkvi Sv. Filipa Nerija, putem informativnihletaka ili kod glasnogovornice Dramske družine IlirikNikoline Zuban. Pozivaju se svi mladi, a i oni koji to nisu,svi koji znaju pjevati, svirati, plesati ili glumiti, da se jave naaudiciju. Njihov æe kazališni oratorij suraðivati i sprofesionalnim glumcima, redateljima i dramaturzima, te æeu tom pogledu pripremati razlièite manifestacije, tribine,gostovanja. Alternativno humanistièko kazalište kojegpokreæe Dramska družina Ilirik zalagat æe se za ljepoturijeèi, kulturu dijaloga i duhovne vrijednosti. Svojimpredstavama žele ljude potaknuti na radost života i kritiènopromišljanje zbilje. Takoðer im je želja potaknuti vjernikelaike da u svim biskupijama Lijepe naše otvore svojekazališne radionice, jer u svakoj župi ima ljudi koji sezanimaju za scensku umjetnost, imaju smisla za humor,pantomimu i slièno. Sve te ljude, istièe voditeljica Dragun,treba samo animirati, okrenuti u pravom smjeru i osloboditistraha od treme. Dobar primjer je kazališni studio"Epifanija" kojeg u Americi vodi Jeremy Stanbary. Oni sunedavno poèeli s vrlo zanimljivom predstavom pod nazivom"Životni monolozi". Rijeè je o predstavi na kojoj sudjelujeviše žena koje svjedoèe o postabortivnom sindromu iproblematici pobaèaja.


726. studenog 2008. broj 47/2008

80. obljetnica dubrovaèke podružnice HKD NapredakOd obnove dubrovaèke podružnice 1993. godinestipendirano je oko 80 uèenika i studenata, organizirani subrojni koncerti, promocije knjiga, izložbe, predavanja,dramske predstave, prikupljanja knjiga i udžbenika, forumimladihDubrovnik, 21.11.2008. (IKA) – Jubilarna, osamdesetaobljetnica dubrovaèke podružnice Hrvatskoga kulturnogdruštva "Napredak" proslavljena je 21. studenoga sveèanomakademijom u kazalištu "Marina Držiæa" u Dubrovniku.Predsjednik podružnice dr. Stanko Lasiæ u pozdravu jepodsjetio na osobe koje su godine 1908. u Dubrovnikuutemeljile Napredak. To su biskup dr. Josip Marèeliæ, prvipredsjednik Niko Zvonimir Bjelovuèiæ, dopredsjednik dr.Niko Koprivica, franjevci fra Urban Talija, fra Petar Vlašiæ,fra Teofil Velniæ, sveæenici don Ivo Fabris, don SpasoFabris, don Antun Liepopli i don Pero Brajnoviæ.Napomenuo je kako Napredak prvih dvadesetak godina nijeimao svoj prostor, nego su im Mala braæa godinama pružalagostoprimstvo. Napredak je djelovao na raznim podruèjimasve do 1949. kada je ukinut. Od obnove dubrovaèkepodružnice godine 1993. stipendirano je oko 80 uèenika istudenata, organizirani su brojni koncerti, promocije knjiga,izložbe, predavanja, dramske predstave, prikupljanja knjiga iudžbenika, forumi mladih, tribine "Jezik naš hrvatski" i sl.Dr. Lasiæ obeæao je nastavak rada na promicanju osnovnihciljeva materijalne i duhovne potpore mladim ljudima,njegovanje zajedništva laièkih i crkvenih osoba i udruga,"suradnju s drugima, dijalog i toleranciju s razlièitima inastojati da naše društvo bude ono što mu ime govori:hrvatsko i kulturno". Predsjednik dubrovaèkog ogranka Družbe braæa hrvatskogzmaja mr. Ivan Mustaæ govorio je o povijesti HKDNapredak s osvrtom na dubrovaèku podružnicu. Ustvrdio jeda hrvatsko kulturno društvo "Napredak" uz Maticu hrvatskui Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti èini krovnukulturnu i gospodarsku ustanovu, bez èijih se djelovanja napodruèju sveukupnog prostora gdje žive Hrvati sadašnjahrvatska stvarnost ne bi mogla prepoznati. Opisujuæipovijesne okolnosti koje su utjecale na nastanak Društva, mr.Mustaæ kazao je kako je u BiH u to doba bio visok postotaknepismenosti i nedostatak obrazovanih kadrova, pa se zbogubrzanog razvitka društva ukazala potreba za pomaganješkolovanja siromašne, ali pametne djece. Tako je u Mostaru1902. osnovano "Hrvatsko potporno društvo za potrebneðake srednjih i visokih škola", a na èelu je bio fra RadoslavGlavaš, profesor na mostarskoj bogosloviji. Slièno društvoosnovano je u Sarajevu, pa je 1905. došlo do sjedinjenja izajednièkog imena. Opisujuæi brojne aktivnosti Društva,predavaè je predoèio i neke brojèane podatke koji topotvrðuju. Dubrovaèki Napredak je od 1928. do 1944.godine podijelio više od 60 stipendija, meðu ostalima iakademiku Ivi Padovanu, Ivi Frangešu, Bernardu Stulliju idrugima. Danas dubrovaèki Napredak ima 120 èlanova tepuno više prijatelja i simpatizera. Na sveèanoj akademiji bio je nazoèan i predsjednikHrvatskoga kulturnog društva "Napredak" iz Sarajeva dr.Franjo Topiæ, koji je uz èestitke na 80. obljetnici dodao ièestitku na 15. obljetnici obnovljenog dubrovaèkog Napretkate istaknuo kako svaka Napretkova podružnica prvenstvenoradi na boljitku života u kraju u kojem djeluje. Govoreæi osveukupnom Napretkovom djelovanju koje prelazi granicezamišljenog, dr. Topiæ je ustvrdio kako se može punonapraviti ako postoji dobar program i ljudi koji hoæe raditi. Posebne iskaze poštovanja prigodom obljetnice èlanoviNapretka su iskazali istaknutim pojedincima dijeljenjempoèasnog èlanstva i zahvalnica. Poèasno èlanstvo dobili su:

Nada Skattolini, kæi jednog od prvih predsjednikadubrovaèkog Napretka, Miše Martinoviæ, dramski umjetnik,dr. fra Pijo Pejiæ, bivši predsjednik ogranka, prof. RužicaGlaviæ, prva predsjednica obnovljene dubrovaèkepodružnice, i prof. Margit Cetiniæ. Zahvalnice su dodijeljenedubrovaèkom biskupu Želimiru Puljiæu, dubrovaèkojgradonaèelnici Dubravki Šuica i dubrovaèko-neretvanskojžupanici Miri Buconjiæ. Uime nagraðenih rijeèi zahvaleuputio je Martinoviæ. U kulturno-umjetnièkom dijeluprograma sudjelovali su: Mješoviti katedralni zbor podravnanjem prof. Margit Cetiniæ, solistica NikolinaDominkoviæ, gudaèki kvartet i ženska klapa "Fortuna" izDubrovnika, a program je vodila Nike Nadj.

Osijek: Duhovna obnova za gluhe i nagluheOsijek, 22.11.2008. (IKA/TU) – Zajednica MiR priredila je21. i 22. studenoga drugu ovomjeseènu duhovnu za Udrugugluhih i nagluhih osoba Osjeèko baranjske županije podgeslom "Srcem se bolje èuje". Obnova je održana u kuæiosjeèkih "mirovaca", gdje je istaknuto kako gluhe i nagluheosobe u Osjeèko baranjskoj županiji imaju najveæihproblema s dodjelom stambenoga prostora i zapošljavanjem.Veæina je sklona stanovima, razjasnili su, jer susjedimamogu lakše signalizirati kad im je potrebna pomoæ. Kad jerijeè o zapošljavanju, poslodavci su vrlo nepovjerljivi. Mislekako posao neæe moæi dobro odraditi, no istaknuto je kakosvi imaju neku školsku spremu, marljivi su i pouzdaniradnici, a svi koji to žele mogu se za pomoæ obratiti iGordani Pešo, tumaèu i prevoditeljici u Udruzi. S drugestrane pohvaljen je entuzijazam nastavnika, koji se odluèujuotiæi na teèaj znakovnoga jezika, kako bi mogli što boljekomunicirati s djetetom u svojem razredu koje ima takvupoteškoæu. Na pitanje kako vježbati srce da bi izoštrili sluh,voditeljica Marija Kriviæ poruèila je kako treba biti kao kruhšto se lomi za druge.

Djelovanje župnog pastoralnog vijeæaÈlanovi župnih vijeæa župa Rijeèke nadbiskupije u listopadui studenome sudjelovali su na jednodnevnim dekanatskimsusretima edukacijeRijeka, 22.11.2008. (IKA) - Èlanovi župnih vijeæa župaRijeèke nadbiskupije u listopadu i studenome sudjelovali suna jednodnevnim dekanatskim susretima edukacije. Usvakom od sedam dekanata održan je po jedan susret, aprojekt je završen 22. studenoga kada su svoj susret održalivijeænici Opatijskoga i Trsatskoga dekanata. Djelovanježupnog pastoralnog vijeæa, njegova narav i karakteristike tekonkretni pothvati bile su teme izlaganja dr. Nikole Vranješana svim ovojesenskim dekanatskim susretima župnihpastoralnih vijeænika. Nakon uvodnog predavanja o ulozi vijeæa u životu župe,vijeænici su, podijeljeni u radne skupine, obraðivali posebnapitanja pojedinih župnih odbora. Skupinu odbora za caritaspredvodili su djelatnici nadbiskupijskog Caritasa IvicaPliveliæ, Anða Šimiæ i Tomislav Sikavica, o odboru zaliturgiju govorio je ceremonijar Piotr Modrzejewski, oobitelji suradnik Ureda za obitelj Darko Sambol, programrada s mladima predstavio je povjerenik Matija Matièiæ, a zakatehezu vjerouèiteljica i mentorica Dajna Jogan Liniæ. Uorganizaciji nadbiskupijskog vikara za pastoral DaliboraBožiæa, na sedam dekanatskih susreta sudjelovalo je gotovo500 vijeænika. Dekanatski susreti pastoralnih vijeænika uvršteni su uovogodišnji nadbiskupijski pastoralni program jer su, nakonpetogodišnjeg ciklusa, ovoga proljeæa u svim župama


8 26. studenog 2008. broj 47/2008

provedeni novi izbori za èlanove župnih vijeæa. Dr. Vranješpodsjetio je vijeænike na važnost njihove uloge u pastoralužupe. Premda pastoralno vijeæe ima savjetodavni karakter,njegova je zadaæa da u suradnji sa župnikom nastoji postiæida Crkva bude što vidljivija u autentiènom i djelotvornomizvršavanju svoje zadaæe što ju je dobila od Gospodina, svogbožanskog utemeljitelja. "Inicijativom dekanatskih susreta novih župnih vijeænika želise doprinijeti upoznavanju poslanja što æe ga vijeænici vršitiu svom mandatu sukladno s bitnim postavkama koje opisujusvrhu i smisao župnih pastoralnih vijeæa. Te postavke su:suradnja u stvaranju župnog pastoralnog plana, rješavanjekonkretnih pastoralnih problema, poduzimanje raznihpastoralnih inicijativa, koordinacija razlièitih pastoralnihaktivnosti, stalno praæenje pojedinih sektora pastorala,propitkivanje i studij problema našeg vremena, dijalog sasvijetom itd.", objasnio je dr. Vranješ. "ŽPV vodi se teološkim kriterijima koji bitno nadilaze bilokakve svjetovne kriterije. Stoga vijeæe i nije 'župniparlament', niti oblik "demokratizacije" i sl. Vijeæe ne vodižupu niti samo od sebe donosi odluke. To su funkcijepastirskog vodstva pridržane župniku èija uloga ne smije bitidovedena u pitanje. Bogatstvo djelovanja ŽPV sastoji se ukvaliteti savjetodavnog procesa koji biva okrunjenžupnikovom odlukom koju æe svaki savjestan i odgovoranžupnik donijeti tek pošto ukljuèi svoj ŽPV u isti proces". Predavaè je na kraju istaknuo važnost stvaranja i provoðenjakonkretnih projekata. "ŽPV treba djelovati projektualnonudeæi i potièuæi realiziranje konkretnih pastoralnihprojekata u razlièitim podruèjima pastorala za izgradnjuzajedništva. Jedna od bitnih stvari za istaknuti u tom smisluje djelovanje ŽPV u smislu poticanja manjih skupina èijipredstavnici trebaju biti zastupljeni u njemu kako bi i onebile ukljuèene u dinamiku jedinstvenog organskog župnogpastorala. Na taj naèini one i ŽPV kao svojevrsno krovnosavjetodavno tijelo poštuju istu logiku i djeluju zajedno nadobro cijele župe", zakljuèio je dr. Vranješ.

Sisak: 80. obljetnica djelovanja zbora Svete CecilijeSisak, 22.11.2008. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskupValentin Pozaiæ predvodio je misno slavlje u povodu 80.obljetnice djelovanja župnog zbora Svete Cecilije, župeUzvišenja svetog Križa u Sisku, na blagdan zaštitnicepjevaèa sv. Cecilije, 22. studenoga. Tom prigodom mons.Pozaiæ istaknuo je kvalitete sv. Cecilije te potaknuookupljene pjevaèe i ljubitelje lijepe glazbe da ju nasljeduju.Misno slavlje animirao je Zbor sestara milosrdnica izZagreba pod ravnanjem s. Vlaste Tkalec dok je na orguljamapratila s. Elizabeta Peršiæ. Nakon mise župni zbor Sv.Cecilija uprilièio je koncert na kojem su pjevaliGregorijanski koral, te djela Palestrine, Mežnariæa i misu Sv.Katarine od Kilbertusa. Pjevaèe su velikim pljeskomnagradili brojni vjernici u ispunjenoj crkvi Svetog Križa.Zborom je ravnala Jelena Blaškoviæ, voditeljica, a naorguljama ih je pratio Robert Jakica. Nakon koncerta župnikAntun Sente ml. predao je sliku Sv. Vinka u Sisku, radakademskog slika Alema Bioèiæa, s. Vlasti Tkalec,voditeljici Zbora sestara milosrdnica u znak zahvale svimdosadašnjim voditeljicama Župnog zbora s. Alme Lesiæ, s.Anite Lisak, s. Branke Gregur i s. Marte Barišiæ, za uspješnovoðenje Zbora, dok je biskup Pozaiæ primio sliku BlaženiAlojzije Stepinac, rad sisaèkog vjerouèitelja Mark-AntonijaBunjevca.

Poznajemo li potrebe svojih uèenikaLjubav i sigurnost steèeni u prvim godinama životapreventiva su kasnijih poremeæaja: smetnji u ponašanju,delikvencije, ovisnosti, nasilja, istaknuto na struènom skupuza vjerouèitelje u školi na podruèju Splitsko-makarskenadbiskupijeSplit, 22.11.2008. (IKA) – "Poznajemo li potrebe svojihuèenika?" tema je struènoga skupa za vjerouèitelje u školi napodruèju Splitsko-makarske nadbiskupije koji je prireðen usubotu 22. studenoga u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu.Molitveni poèetak pripremili su vjerouèenici OŠ "Manuš" izSplita sa svojom vjerouèiteljicom Anitom Lukšiæ Nimac.Okupljenim vjerouèiteljima kojih je bilo oko dvjesto idvadeset, a pridružili su im se i vjerouèitelji Hvarsko-braèko-viške biskupije zajedno sa svojim predstojnikom donMilijem Plenkoviæem, najprije se pozdravnim rijeèimaobratio predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarskenadbiskupije mr. don Josip Periš. Istaknuo je da ovaj skupveæ dvije godine zajedno s Katehetskim uredom organiziraAgencija za odgoj i obrazovanje te su teme ujednaèene zasve biskupije južne Hrvatske, a protagonisti ovoga struènogaskupa nisu kao i obièno voditelji struènih vijeæa, negopsiholozi, pedagozi, defektolozi, struènjaci pri spomenutojAgenciji. Vjerouèitelje je potom pozdravio i splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ koji je, izmeðu ostaloga, istaknuo:"Tema je izrazito zanimljiva i zahvaæa široko polje. Natalijanskom se jeziku upoznati, spoznati kaže 'conoscere' adolazi od lat. izraza 'nascere' što znaèi 'roditi se'. Rijeè je,dakle, o obostranom procesu, meðusobnom upoznavanju ispoznaji. Što vjerouèenik vjerouèitelja bolje upozna kaodobroga to æe bolje primiti ono što mu on želi prenijeti i dati.U svojim spoznajama ja se raðam, a prenoseæi znanjevjerouèitelj 'raða' vjerouèenika. No, nije samo rijeè oprenošenju znanja nego o formaciji osobe. Stoga, vam želim,ono što smo èuli u uvodnoj meditaciji da još višeposvijestimo sebi da 'Onaj koji nas šalje, On nam i snagudaje!" Predavanje "Uvažavanje i razumijevanje potreba uèenika"održala je prof. Luèi Lonèar, viša savjetnica za struènesuradnike defektologe u Agenciji za odgoj i obrazovanje zaDalmaciju. Izlaganje je zapoèela od nastavnoga procesa kojiobuhvaæa odgoj i obrazovanje te sustav vrijednosti iobrazovna dostignuæa. U tom je vidu istaknula da je danas –radi provedbe nacionalnih ispita u osnovnim i srednjimškolama, državne mature i drugih projekata – sve višepotisnut odgojni vid na raèun obrazovnog, a problem odgojaje jedan od najvažnijih i najtežih zadaæa s kojima sevjerouèitelji i uèitelji svakodnevno suoèavaju. Nadalje jenaglasila da je potrebno znati s kojom djecom uèitelji radejer djeca razlièitog uzrasta imaju i razlièite potrebe te serazlièito ponašaju pred izazovima svakodnevnoga života.Iznijela je Maslovovu hijerarhiju potreba, istaknuvši da prvomoraju biti zadovoljene primarne potrebe: fiziološke ipotreba za sigurnošæu, potom potreba za ljubavlju ipripadanjem. Nezadovoljena potreba za ljubavlju jedan je odnajèešæih izvora neprilagoðenosti. Ljubav i sigurnost steèeniu prvim godinama života preventiva su kasnijih poremeæaja:smetnji u ponašanju, delikvencije, ovisnosti, nasilja. Tuveliku ulogu ima obitelj, osobito otac i majka. Kada suispunjene spomenute potrebe javlja se potreba za ugledom ipoštovanjem te za samoaktualizacijom. "Važno je znati dapotrebe nikada ne nestaju, da zadovoljenje jedne pokreæedrugu te da èesto nismo svjesni vlastitih potreba, osobitodjeca i mladi. Prepoznavanje potreba znaèi razumjeti ih iodgovoriti najbolje na njih", istaknula je predavaèica.Govoreæi o potrebama koje se kriju iza odreðenog


926. studenog 2008. broj 47/2008

ponašanja, bilo da je rijeè o izrazito nemirnom uèeniku ilimirnom i tihom, kazala je da uèenici predstavljaju liènosti srazlièitim osobinama te da zato jednak postupak neæe imati ijednake posljedice kod razlièitih pojedinaca. Stoga,zakljuèuje, treba odgojne postupke odabrati premaosobinama onoga na koga se primjenjuju jer je to jedan odosnovnih zahtjeva individualizacije u odgojno-obrazovnomradu. Uslijedila je tematska rasprava s brojnim pitanjima izvjerouèiteljske prakse. Istaknuto je, izmeðu ostaloga, dareligiozne potrebe prožimaju sve ljudske potrebe, davjerouèitelji trebaju kod uèenika odgajati potrebe te da sedjeci dobroga ponašanja i primjerenog vladanja a kojanemaju odliène ocjene treba posvetiti više pozornosti.Aktivni sudionik rasprave bio je i nadbiskup, primijetivši dase danas umnažaju umjetne potrebe te da je itekako važnamudrost i razboritost razlikovati ono što nam treba od onogašto ne treba. Rasprava je bila živa, konstruktivna iafirmativna. Predstojnik Periš potom je dao nekolikoobavijesti iz Katehetskog ureda, najavivši tijek sljedeæihdogaðaja te podsjetivši na hodoèašæe vjerouèitelja u Svetuzemlju u uskrsnom tjednu. Drugi dio programa odvijao se udeset pedagoških radionica koje su vodili vanjski suradnicipsiholozi, pedagozi i defektolozi, a tema je bila"Razumijevanje potreba uèenika kao preduvjet uspješnogodgojno-obrazovnog rada".

Struèni skup vjerouèitelja Požeške biskupijeAktualnost socijalne tematike u nastavi vjeronaukaPožega, 22.11.2008. (IKA) - U organizaciji Katehetskogureda Požeške biskupije i Agencije za odgoj i obrazovanje22. studenoga u Dvorani sv. Terezije u Požegi održan jebiskupijski struèni skup za vjerouèitelje. U uvodnom dijeluskupa vjerouèiteljima iz cijele biskupije obratio se požeškibiskup Antun Škvorèeviæ. Vjerouèitelji su oni, kazao jebiskup, koji u suradnji s biskupima u Crkvi vrše dragocjenoposlanje naviještanja Božje rijeèi u odgojno obrazovnomsustavu, toliko presudnom za buduænost ne samo ove zemljenego i svijeta. "Vi ste onaj dio mjesne Crkve koji je preuzeoradost i teret Božje rijeèi. Dopustili ste da vas ta Božja rijeèponese kako bi je mogli svjedoèiti mladim ljudima i u tomeje vaša snaga", kazao je požeški biskup. Podsjetio je kako jeovo godina sv. Pavla te kako se nalazimo u vremenuneposredno po završetku Opæe biskupske sinode u Rimukoja je bila na temu Rijeèi Božje. Imajuæi u vidu ove dvijeèinjenice biskup je kazao da on kao i njegovi suradnici nisuželjeli da to tek tako proðe mimo njih. Kako se nalazimo nazavršetku liturgijske godine i blagdana Krista Kralja svegastvorenog biskup je kazao kako je upravo Isus Krist najjaèasvemirska toèka. Biskup je govorio i o potrebi osnivanjabiblijskih grupa u župama koje bi okupljale one koji voleBožju Rijeè, odnosno koji je u životu žele živjeti te na tajnaèin postaju snažniji 'kvasac' Božje snage i svjetla u našemdruštvu. Vjerouèiteljima od kojih se oèekuje ne samo da seukljuèe u biblijske grupe nego po potrebi da ih i vodepodijeljen je pisani materijal za biblijski pastoral koji užupama poèinje s prvom nedjeljom došašæa. Struèni skup zavjerouèitelje koji se održao pod nazivom "Aktualnostsocijalne tematike u nastavi vjeronauka" nastavljen je zatimpredavanjem temu "Socijalna slika obitelji: izmeðu tradicijei suvremenih izazova" koju je održao dr. Dražen Živiæ.Drugo predavanje na temu "Novo lice Crkve u Hrvata"održala je prof. Ljiljana Ivankoviæ. Nakon predavanjaorganizirane su radionice na temu "Raznolikost pristupaobradi socijalne tematike u nastavi vjeronauka".

Susret pjevaèkih zborova mladih Krèke biskupijeVrh, 22.11.2008. (IKA) - U organizaciji Povjerenstva zapastoral mladih Krèke biskupije u subotu 22. studenoga, naspomendan sv. Cecilije, mladi pjevaèi sa svih stranabiskupije sastali su se u župi sv. Mihovila arkanðela u Vrhuna otoku Krku. Prvi ovakav susret dogodio se proteklegodine 17. studenoga. Susret je zamišljen kao druženje:razmjena iskustava, izmjena šansona mladih koji sudjeluju uliturgijskom životu župa i biskupije. Na poèetku susreta sveokupljene pozdravili su povjerenik za pastoral mladih vlè.Saša Ilijiæ i župnik domaæin Renato Kuèiæ. Na susretu susudjelovali mladi iz župa Veli Lošinj, Mali Lošinj, Cres,Omišalj, Dubašnica, Poljica, Vrh, Punat, Baška i Krk. Napoèetku svaki je predstavnik grupe ukratko predstaviopovijest, naèin rada i uspjehe svoga zbora te se svaki zbormladih predstavio jednom pjesmom. Nakon predstavljanjauslijedilo je predavanje don Marinka Mlakiæa, povjerenikaza pastoral mladih iz Šibenika na temu: Mladi u liturgiji.Don Marinko govorio je o ulozi pjevaèa u liturgiji i važnostiodabira pjesme, drugim rijeèima približio je mladimavelièinu i važnost glazbe i onih koji je izvode u liturgiji.Mladima se željelo posvjestiti da liturgijska glazba ne postojisamo zato da bi nama bilo ugodno to slušati ili zabavnoizvoditi veæ mora imati obilježje molitve i služiti slavljenjuGospodina, te da se za svako euharistijsko slavlje morajudobro pripremiti i uvijek pažljivo birati pjesme te se truditida uvijek budu u skladu s Božjom rijeèi. Misu je predvodiokrèki biskup Valter Župan, uz koncelebraciju sveæenika iðakona. U tijeku mise izmjenjivali su se zborovi i takopredvodili liturgijsko pjevanje. Na kraju mise biskup jesvakom zboru uruèio prigodni dar.

Proslava sv. Cecilije u TrogiruTrogir, 22.11.2008. (IKA) - Blagdan sv. Cecilije, zaštitniceglazbenika i pjevaèa, tradicionalno svake godine 22.studenoga slave i èlanovi Narodne glazbe Trogir.Ovogodišnja sveèanost proslave blagdana zapoèela jepromenadnim koncertom na trogirskoj rivi, nastavila misnimslavljem u samostanu dominikanaca i završila dodjelompriznanja istaknutim èlanovima te bogatim domjenkom uprostorijama trogirskih glazbara. "U svakom vjerniku jeKrist, i u sv. Ceciliji je bio jer se potpuno predala Bogu,htjela je biti njegova zaruènica, a ne raðati pogansku djecu.Kažu da je sv. Cecilija svako jutro išla na misu, zato je imogla biti svetica. Krist joj je bio sve! I ništa joj od njeganije bilo važnije. Po njezinom primjeru trebamo se, svatkosvome zvanju, predati dušom i tijelom. Ako èovjek nijepredan svom zvanju, nema dobrog ni redovnika, niglazbenika, ni nogometaša.. U životu se ništa ne postiže bezžrtve i ljubavi, to svjedoèi i sveta Cecilija, zato je veèerasslavi cijeli svijet, a da nije bila takva, za nju se nikad ne biznalo", kazao je prior fra Veseljko Begiæ o ranokršæanskojdjevici i muèenici na sveèanoj misi koja se, za razliku oddosadašnjih proslava glazbara, zbog ranije zakazanepobožnosti u katedrali Sv. Lovre, slavila u dominikanskojsamostanskoj crkvi - svetištu bl. Augustina Kažotiæa kojegaje Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika uzelo za svogzaštitnika. Osim glazbara, blagdan sv. Cecilije proslavili su i mnogitrogirski župni zborovi. Sveèanom misom u katedrali Sv.Lovre èastili su je katedralni zbor, zbor mladih i djeèji zborte gradske župe, a i u susjednim župama crkveni pjevaèiprigodno su proslavili spomendan svoje zaštitnice.


10 26. studenog 2008. broj 47/2008

Split: Studijska veèer o Josipu StadleruSplit, 22.11.2008. (IKA) – U godini zatvaranja biskupijskogprocesa sluge Božjega Josipa Stadlera te u povodu 165.obljetnice njegova roðenja i 90. obljetnice njegove smrtiDružba sestara Služavki Malog Isusa priredila je 22.studenoga u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu Studijskuveèer "Josip Stadler, Božji izabranik – utemeljitelj Družbesestara Služavki Malog Isusa i veliki hrvatski crkvenidostojanstvenik". Rijeè pozdrava nazoènima splitsko-makarskom nadbiskupu Marinu Barišiæu, èasnoj Majci s.Mariji-Ani Kusturi, provincijalkama iz Zagreba i Sarajeva: s.Radoslavi Radek i s. Marini Piljiæ i sestrama koje su s njimadošle, predavaèima te svima nazoènima, na poèetkuprograma uputila je provincijalna glavarica s. SandraMidenjak. "Proces kauze za proglašenje blaženim slugeBožjega Josipa Stadlera uspješno je završen. Svi sudokumenti istraženi i prouèeni i sada veæ odnijeti i otvoreniu Vatikanu u Kongregaciji za proglašenje blaženim i svetim.Utvrðeno je da je sve uredno uraðeno te to smatramo velikimdogaðajem. Stoga, ovo prigodno slavlje koristimo i zaupoznavanje života i djela toga Božjeg ugodnika", kazala jepoglavarica te zaželjela svima dobrodošlicu. Predavanja o tom sluzi Božjemu održala su tri predavaèa: dr.don Pavo Jurišiæ na temu "Odabrani pastir po srcu DobrogPastira", dr. Agneza Szabo govorila je o Josipu Stadleru upovijesnim i društvenim okolnostima njegova vremena, a dr.don Mile Vidoviæ izlagao je o Josipu Stadleru i bosanskimfranjevcima. Predavaèi su istaknuli da je prvi vrhbosanskinadbiskup bio sveæenik i biskup po Božjemu srcu, uresCrkve, pod više vidova zanimljiva velika osobnost u našojnacionalnoj i crkvenoj povijesti. Ova posljednja dogaðanja uzadnjem desetljeæu prošloga tisuæljeæa u našoj domovinikoja su uzdrmala ne samo ovaj dio srednje i jugoistoèneEurope, nego je ukljuèilo Europu i cijeli svijet, pokazujunam kako je njegovo pastirsko služenje u ovim krajevimabilo od posebnoga znaèenja za nas. Stadler je za vrijemesvoje biskupske službe u Bosni svojom izvrsnom krjepošæu,svojim brojnim talentima i svojom neumornom radinošæustvorio velika djela u uvjetima koji su mu u ondašnjimdruštvenim, politièkim i crkvenim prilikama stajali naraspolaganju. "Za nadbiskupa Stadlera pokrenut jekanonizacijski postupak za proglašenje svetim, jer se unjegovom liku nalazi izvanvremenska snaga njegoveprivlaènosti. Kod njega neæemo susresti vrijednosti kaoapstraktne pojmove, nego on te vrijednosti prikazuje svojimživotom, kojim nam izlazi ususret kao uzor prema kojemu semožemo ravnati. On je svjedok onoga što nauèava i radi, jertako i živi", istaknuo je dr. Jurišiæ. Nakon predavanja inastupa zbora sestara Služavki Malog Isusa pod ravnanjems. Dulceline Plavše u sjemenišnoj kapeli euharistijsko slavljepredvodio je nadbiskup Barišiæ u koncelebraciji s petnaestsveæenika. U propovijedi je nadbiskup, izmeðu ostaloga,govorio o Stadlerovoj pobožnosti Srcu Isusovu, kojemu jeposvetio katedralu u Sarajevu te o neizmjernoj ljubavi premabližnjima koja je izvirala iz Ljubavi, a kojoj se rado klanjao icrpio snagu bdijuæi na koljenima pred svetohraništem."Drage sestre iz te ljubavi nastala je i vaša Družba i karizma.Vi ste produžetak te ljubavi i srca. Tu je vaš izvor. I nezaboravite da je vašem utemeljitelju Božjem ugodnikuvažnije od procesa proglašenja blaženim i svetim to danjegove sestre zdušno i svjedoèki žive karizmu Malog Isusa,ljubavi i poniznog služenja. To je naèin da ga još višeproslavimo", poruèio je splitsko-makarski nadbiskup tepozvao sve na molitvu za buduæe ðakone i prezbitere koji serede na svetkovinu Krista Kralja. Misno slavlje završilo jehimnom sestara Služavki Malog Isusa, a druženje jenastavljeno uz domjenak.

Novalja: Praizveden oratorij Ivana ŽanaNovalja, 22.11.2008. (IKA) – U sklopu proslave 100.obljetnice izgradnje i posveæenja župne crkve Sv. Katarine22. studenoga u Novalji na otoku Pagu praizveden je oratorijza sole, mješoviti zbor i orgulje "Dom Gospodnji" domaæegaglazbenika Ivana Žana. U dupkom ispunjenoj crkvi mješovitizbor, sastavljen od pjevaèa iz Novalje i Paga, solisti VinkoMaroeviæ, tenor, i Frane Paviæ, bariton, obojica èlanoviHNK iz Splita, te orguljaš Mario Penzar iz Zagreba, podravnanjem mo. Žana na vrlo su dojmljiv naèin izvelizahtjevnu oratorijsku glazbenu formu, pisanu za reèenujubilejsku prigodu, što su nazoèni popratili dugim i snažnimpljeskom. Rijeè je o oratoriju koji je skladan na biblijske iprigodne duhovne tekstove. Skladatelj je prema vlastitomenahoðenju uzeo dva lika kao glavne nositelje glazbenihdogaðanja: sveæenika (plovana – tenora) i biskupa(posvetitelja crkve – baritina). U finalnome dijelu oratorijamješoviti zbor, koji u oratoriju predstavlja narod, pjevasveèano i dostojanstveno, vjerujuæi Bogu i njegovoj snazi tepomoæi u svim teškim trenucima života. Osim samostalnihsolistièkih dionica tenora, mješoviti zbor pjeva šesteroglasnotako da šestoglasje predstavlja glazbenu vokalnu osnovu isnagu oratorijskog zbora, a tamo gdje sudjeluju i solisti imješoviti zbor prevladava osmeroglasje. Oratorij je skladanna temeljima klasiène harmonije uz korištenje starocrkvenihnaèina – npr.poslanica koju pjeva solist Anton Dabo ili pakevanðelja, koje pjeva bariton. Ivan Žan je skladatelj,zborovoða i glazbeni pedagog. Roðen je u Novalji 1955.,završio je klasiènu gimnaziju u Pazinu nakon èega kratkostudira teologiju te se potom posve posveæuje studiju glazbe.Diplomirao je pisanim radom "Zborsko praktièno izvoðenje"na Muzièkoj akademiji u Zagrebu, nakon èega studijkompozicije nastavlja na Hochschule fuer Musik u Beèugdje je diplomirao i magistrirao. Nakon kraæeg pedagoškograda u Hrvatskoj, u Njemaèkoj preuzima više hrvatskih injemaèkih zborova. Skladao je mise, komornu, simfonijsku ioratorijsku glazbu. Poznati su mu oratoriji "Babilonskosužanjstvo", "Trinaesti uèenik", "Te Deum" za soliste iorkestar, a obradio je i liturgiju Vele šetemane za muškizbor, klapu "Navalia". Održao je više struènih seminara,snimio više CD-a vlastitih skladbi i kompozicija te je izradionastavni plan i program studija Glazbena pedagogija premaBolonji u Gospiæu. Sada djeluje u rodnome gradu.

Akolitat primila dvanaestorica ðakovaèkih bogoslovaPrivlaka, 23.11.2008. (IKA/TU) - Na svetkovinu KristaKralja, u nedjelju 23. studenoga, ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ uveo je u službu akolita 12bogoslova èetvrte godine. Na sveèanom misnom slavlju uPrivlaci akolitat je primilo 9 kandidata Ðakovaèko-osjeèkonadbiskupije te trojica kandidata Požeške biskupije. Noviakoliti aktivno su sudjelovali u misnom slavlju, poslužujuæina stolu Rijeèi i stolu Euharistije. Koncelebrirali su domaæižupnik Vinko Brezovar, poglavari Bogoslovnog sjemeništa uÐakovu i kancelar nadbiskupije Fabijan Svalina. Nadbiskup Srakiæ u homiliji je približio znaèaj svetkovineKrista Kralja te istaknuo kako takav blagdan u današnjevrijeme nije nipošto znak nazadnosti ili konzervativnostiCrkve, veæ nešto što je uvijek aktualno i danas itekako imasvoju poruku i nama. Kratko je župnoj zajednici iokupljenim vjernicima rastumaèio znaèenje službe akolita,istaknuvši posebnu povezanost akolita s euharistijom.Iznimno sveèano euharistijsko slavlje uzvelièao je i župnizbor, a nakon mise župnik je poglavare i bogoslove poèastiosveèanim ruèkom.


1126. studenog 2008. broj 47/2008

Ðakonsko reðenje u DubrovnikuDubrovnik, 23.11.2008. (IKA) - Bogoslovi splitskebogoslovije Marin Luèiæ i Mario Karatoviæ zareðeni su zaðakone 23. studenoga u dubrovaèkoj katedrali. Prvi stupanjsakramenta sv. reda podijelio im je dubrovaèki biskupŽelimir Puljiæ, a slavlju su nazoèili roditelji, rodbina, brojniprijatelji, kolege bogoslovi i sveæenici iz više biskupija. Zabogoslove je pred biskupom jamèio don Miljenko Babajiæ,župnik župe sv. Marije Mandaljene, dok je proèelnik Vijeæaza duhovna zvanja don Ivica Pervan okupljenim vjernicimatumaèio pojedinosti obreda. Biskup Puljiæ u homiliji je govorio o svetkovini KristaKralja i znaèenju toga da je Krist vjernicima kralj te danjegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Pritom je naglasiovažnost služenja kraljeva opæem dobru, rekavši kako æedanašnji reðenici biti vojnici takvoga kralja i pronostiteljinjegove vijesti. Dubrovaèki biskup citirao je dijelove pismablagopokojnog mons. Èekade mladomisniku poželjevši istestvari dvojici reðenika za ðakone: molitvu, rad i obdržavanjereda; odvažnost i èuvanje dara èistoæe; izbjegavanjenepotizma i nemiješanje u profane stvari. Marin Luèiæ roðen je 11. srpnja 1984. godine od roditeljaMarine i Pera Luèiæa iz župe sv. Marije Magdalene uMandaljeni u Župi dubrovaèkoj. Završio je Pomorsko-tehnièku školu u Dubrovniku s odliènim uspjehom te studijteologije upisao u Splitu. Reðenjem za ðakona, Marin takopostaje, nakon dugog niza godina, domaæi sin udubrovaèkom kleru. Mario Karatoviæ roðen je 22. rujna 1981. godine od roditeljaIvke i Marka iz župe Radunice (kod Žepèa, Vrhbosanskanadbiskupija). Srednju tehnièku školu završio je u Žepèu svrlo dobrim uspjehom, a teologiju studirao u Sarajevu iSplitu. Takoðer je zareðen na naslov Dubrovaèke biskupije.

Rijeka: Podjeljivanje službe akolitataRijeka, 23.11.2008. (IKA) – Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæpodijelio je 23. studenoga službu akolitata trojici bogoslova,sveæenièkih kandidata, ali i prvom kandidatu Rijeèkenadbiskupije za primanje službe trajnog ðakonata. Na putuprema ðakonskom reðenju, prvom stupnju sakramentasvetog reda, službu akolitata primili su Tomislav Sikavica tebogoslovi Matija Žugaj, Marko Kopiæ i Josip Blažetiæ.Akolit je služitelj oltara i postavlja se za pomoæ sveæeniku iðakonu. Njegova je glavna zadaæa pripraviti oltar i svetoposuðe te, ako je potrebno, vjernicima dijeliti euharistiju, èijije izvanredni služitelj. Službu akolite, kao i službu lektora -èitaèa, podjeljuje biskup, redovito bogoslovima u godinipripreme za ðakonsko reðenje, ali i drugim kandidatima kojisluže ili se pripremaju za služenje Crkvi. Nadbiskup Devèiæ u propovijedi na svetkovinu Krista Kraljavjernicima je govorio o važnosti služenja onima kojima jepomoæ potrebna. Blagdan Krista Kralja govori nam ovelikom finalu. Na kraju crkvene godine evanðelje namdoziva u svijest da æe nas u tom velikom finalu Isus pitatikako smo živjeli. Što smo pogrešno uèinili, a što smo dobrouèinili. U toj velikoj finalnoj ljudskoj igri Isus æe suditi pojednom kriteriju: kriteriju ljubavi. Nagraðeni æe biti oni kojibudu živjeli po ljubavi, posebno oni koji budu pomagali onenajslabije. Sam Isus dao nam je primjere ljubavi, i rekao"sve ono što uèinite potrebnima, meni èinite. Isusa stogamoramo prepoznati i ljubiti u drugome èovjeku, zakljuèio jenadbiskup Devèiæ.

.

Blagoslov Gospina kipa u Seget Vranjicu"Kraljicu muèenika" u drvu od trešnje za novu crkvunaslovnika Hrvatskih muèenika u segetskoj župi Gospe odRužarija izradio je akademski kipar Veno JerkoviæSeget, 23.11.2008. (IKA) - Na blagdan Krista Kralja, 23.studenoga, u Seget Vranjicu misnom slavlju koje je uasistenciji župnika don Nikole Galova predvodio donTomislav Æubeliæ, sadašnji župnik splitske prvostolnice, anekadašnji trogirske katedrale, prethodio je blagoslovGospina kipa. "Kraljicu muèenika" u drvu od trešnje za novucrkvu naslovnika Hrvatskih muèenika, podignutu iposveæenu prije šest godina u segetskoj župi Gospe odRužarija, izradio je akademski kipar Veno Jerkoviæ.Sveèanost je zapoèela u prepunoj crkvi kada je predvoditeljmisnog slavlja pozdravio segetske vjernike i njihovomžupniku zahvalio na pozivu kojem se rado odazvao jer je doprije petnaest mjeseci bio dekanom Trogirskog dekanata uèijem je sastavu i segetska župa. Ovdje smo se sabrali da blagoslovimo kip Blažene MarijeDjevice, pod naslovom Kraljica muèenika, a on æepokazivati koliko je i na koji naèin BDM povezana sKristom i njegovom crkvom, kazao je don Tomislav ièestitao zajednici katolika koja je posljednjih nekolikogodina puno toga dobroga uèinila, ponizno zamolivši davjernici koji su uresili crkvu kipom Kraljice muèenika trajnobudu pod njezinom zaštitom i u srce utisnu lik što ga oèimapromatraju te da im vjera bude nepokolebljiva, ufanje èvrstoi ljubav èista, a poniznost iskrena. Ovo je vrijeme za razmišljanje o Kraljevstvu i Kralju kojegMarija drži u rukama. Doba u kojem živimo zaboravilo je nagovor o završetku vremena i ponašamo se kao da æemodoèekati još tisuæu godina. Razborit je i uman èovjek kojiima u vidu da je naš život na zemlji konaèan, da ima svojugranicu, da podliježe Božjem sudu, o kojem progovaramostidljivo. Ova crkvena godina zakljuèuje se upravodefinicijom Kristova konaèna suda, istaknuo je u propovijedidon Tomislav. Krist Kralj nije roðen na kraljevskom dvoru,Njegovo kraljevstvo nema veze sa stvarnosti ovozemaljskihkraljeva koji su živjeli i stvarali za sebe ili bili kratkovidni zatuðu patnju. Svi drugi sude na temelju pravde i zakona, Kristsudi na temelju mog i vašeg ponašanja prema ljudima koji suu teškoj situaciji. Kakav je kralj takvo je i kraljevstvo, aKrist je kralj istine, dobrote, ljubavi, milosti, opraštanja,solidarnosti, altruizma. Sumnji u njegovu prosudbu nema, toæe biti trenutak potvrde velièine ili prljavštine našega života.O današnjem blagdanu pokušajmo vjerovati da je rijeè oKralju èiji je sud neprevagiv, èija je istina potpuna, èiji æezakljuèak o meni i o vama biti na temelju našega življenja.Stoga, pokušajmo na vrijeme uspjeti u onome u èemutrebamo, a to je istina, dobrota, odnos prema ljudima unevolji. Imajmo više osjeæaja za èovjeka, a manjerazumijevanja za svoj individualizam, pozvao jepropovjednik. Na kraju se don Nikola zahvalio svim vjernicima koji suuzvelièali, kako pripremom tako i svojom nazoènošæu,sveèano misno slavlje, zatim župnom zboru i djeci teposebice predvoditelju slavlja kojeg je pozvao da o velikojobljetnici 2014., kada æe Seget navršiti 450 godina od svogautemeljenja, predvodi duhovnu pripravu za blagdannaslovnice župe Gospe od Ružarija. Do tada bi se trebalaizgraditi nova župna crkva i pastoralni centar te obnovitinekoliko zavjetnih crkvica i pripremiti Monografija Segeta.

.


12 26. studenog 2008. broj 47/2008

Ðakonsko i prezbitersko reðenje u StrožancuNadbiskup je pozvao reðenike da budu radikalniji uodgovoru na Božji poziv jer Ljubav koja se do kraja dala zanas traži radikalnost, a ne kompromise, cjelovitost a nepoloviènostStrožanac, 23.11.2008. (IKA) – "Papa Pio XI. godine 1925.ustanovio je ovu svetkovinu Krista Kralja ne da bi seusprotivio demokracijama koje su dolazile niti da bi zadržaovladavinu zemaljskoga kralja nego kako bi pokazao dasveopæe kraljevstvo Krista Kralja nije od ovoga svijeta, nijesastavljeno od šefova država. Kraljevstvo Božje nije pitanjeèasti ni moæi, veæ pravde i mira, ljubavi i služenja.Ostvarujuæi ljubav prema bližnjemu omoguæujemo iostvarenje Božjeg Gospodstva u svijetu, jer se tako ostvarujei njegovo kraljevstvo meðu ljudima", kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ predvodeæi euharistijskoslavlje na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju 23. studenoga,u crkvi Gospe u Siti u Strožancu kod Splita. Tom jeprigodom zaredio za ðakone trojicu bogoslova, dvojicu nanaslov Splitsko-makarske nadbiskupije: Ivicu Barišiæa izMetkoviæa i Ivana Urliæa iz Jesenica te na naslovfranjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja Ivana Režiæa izVrlike. Nadbiskup je podijelio i sakrament svetoga redaprezbiterata dvojici ðakona fra Ivanu Èikari iz Graba i fraTinu Labroviæu iz Glavica, na naslov franjevaèke provincijePresvetog Otkupitelja. U slavlju je sudjelovalo oko èetrdesetsveæenika, meðu njima su bili nadbiskupijski generalni ipastoralni vikar, izaslanik provincijala te brojni profesori,odgojitelji i župnici reðenika. Nakon što su kandidati za ðakonat i prezbiterat navijestiliRijeè Božju te njihovi odgojitelji pred nadbiskupomzajamèili da su prema sudu Crkve prikladni za ðakonsku iprezbitersku službu, nadbiskup je održao prigodnu homiliju,naglasivši da æe nas Bog suditi na temelju naše ljubaviprema bližnjemu, prema malenima i ljudima u nevolji."Rijeè Božja koja se utjelovila iz ljubavi prema nama trebaživjeti u nama i donositi plod u našim životima i životimaonih kojima smo poslani, dragi reðenici. Ona traži da budeteistinski svjedoci Krista Kralja", istaknuo je nadbiskup tenastavio: "Mislili smo da više neæe meðu nama biti gladnihkruha, no nažalost, prevarili smo se. I danas ima i gladnih ižednih, i bosih i golih, i prezrenih i odbaèenih. Ima onih kojisu gladni kruha i koje treba nahraniti, ali još više onih koji sugladni smisla i rijeèi Božje. Ima i žednih, koje treba napojiti,ali mnogo je više onih koji su žedni poštovanja i pravde. Igolih je, ali još više onih koji su izgubili dostojanstvo.Množe se i oni osuðeni iza zatvorskih rešetaka, ali je još višeonih osamljenih iza psiholoških rešetaka koje smo miizolirali. Tu, na tom terenu, Gospodin oèekuje naš i vašodgovor ljubavi, dragi reðenici". Nadbiskup je na krajupozvao reðenike da budu radikalniji u odgovoru na Božjipoziv jer Ljubav koja se do kraja dala za nas tražiradikalnost, a ne kompromise, cjelovitost a ne poloviènost."Neka vam rijeè Božja bude svakodnevna snaga na tomputu; neka vas jutrom budi na novi dan i veèeri daruje mir zablagoslovljen san", poruèio je reðenicima splitsko-makarskinadbiskup potaknuvši nazoène da ih i dalje prate svojimmolitvama. Nadbiskup je polaganjem ruku i posvetnom molitvomkandidatima za ðakonat podijelio sakrament svetoga redaðakonata. Potom je svetim uljem pomazao ruke novihprezbitera, darovao im pliticu i kalež te položio ruke nanjihove glave, a okupljeni sveæenici su molili za noveprezbitere te su polaganjem ruku izrazili zajedništvo s njima,pružajuæi im na taj naèin ohrabrenje i podršku u važnojzadaæi koja je za njih tim danom zapoèela. Nakon poprièesnemolitve, uz zahvale i èestitke nadbiskupa Marina Barišiæa,

nazoènima su svoju rijeè uputili izaslanik provincijala,domagistar franjevaèkih bogoslova fra Ante Akrap i župnikdon Ante Èotiæ zahvalivši svima koji su svoju ljubav iznanje utkali u njihov odgoj i razvitak zvanja, roditeljima irodbini, odgojiteljima i profesorima, župnicima i župnimzajednicama te prijateljima i kolegama. Misno slavlje svojimpjevanjem uzvelièao je župni mješoviti zbor i zbor mladihpod ravnanjem s. Mirje Tabak, uz orguljašku pratnju MeriVuko i s. Lidije Matijeviæ.

Blagoslovljen temeljni kamen za crkvu Sv. Mihaelaarkanðela u Staroj GradiškiDok se o nekim žrtvama stvaraju mitovi, druge žrtve našeganaroda veæ desetljeæima zlonamjerno su prekrivene olovnomšutnjom. Meðu njima su sveæenici, redovnici i redovnice,brojni vjernici koji su suðeni ili osuðeni bez suda, samo zatosto su sveæenici, upozorio je nadbiskup Srakiæ na velikunepravdu nanesenu sveæenicima i vjernicimaStara Gradiška 23.11.2008. (IKA) - Predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije osjeèko-ðakovaèki nadbiskup MarinSrakiæ, u koncelebraciji s požeškim biskupom AntunomŠkvorèeviæem, generalnim tajnikom HBK VjekoslavomHuzjakom, kanonicima prvostolnog kaptola Požeškebiskupije te više desetaka sveæenika iz nekoliko(nad)biskupija, na nedjelju Krista Kralja, 23. studenoga,blagoslovio je temeljni kamen za izgradnju crkve Sv.Mihaela arkanðela u Staroj Gradiški. Èinu blagoslovanazoèili su i predstavnici državnih i mjesnih vlasti kao ièlanovi udruga bivših zatoèenika komunistièkog zatvora uStaroj Gradiški.U pozdravnom govoru biskup Škvorèeviæ istaknuo je da je"ovo prazno zatvorsko zdanje velik i rjeèit memento. Iznjega izranjaju pred nas brojne i teške zatvorenièke sudbine,progovara nedužna žrtva, èuju se vapaji za pravdom.Posebno nam je pred oèima nekoliko stotina sveæenika,dijecezanskih i redovnièkih, koje su komunistièke vlastinakon II. svjetskog rata nepravedno osudile i ovdje neljudskimuèile. Više njih ostavilo je u zatvoru svoje živote te supokopani na obližnjem groblju u Uskocima, koje èuva tajnunjihove patnje". U homiliji se nadbiskup Srakiæ osvrnuo na znaèenje gradnjecrkve kao graðevine, istaknuvši kako treba razmišljati i osmislu gradnje, "o Crkvi - zajednici sastavljenoj odkrštenika, o zajednici - biskupiji, odnosno zajednici - župi ilimožda o velikoj sveopæoj zajednici Crkvi". Govoreæi orušenju i ponovnoj gradnji crkve u Staroj Gradiški,nadbiskup je dodao kako se "posebnost ovoga èina sastoji utome što ovu crkvu gradimo mjesto one koju su, prisiljeni,svojim rukama rušili sveæenici zatoèenici logora ili zatvoraStara Gradiška, nakon II. svjetskoga rata. Možda neki nisudobro èuli: da, rušili katolièki i drugi sveæenici koji su biliosuðeni 'uime naroda', istaknuo je, upozorivši na to da su,dok su sveæenici rušili materijalnu crkvu, izgraðenu odopeke, u isto vrijeme žrtvom svoga života na temelju Kristugradili Crkvu, "Božju graðevinu". "Danas nas misao vodi uono poratno razdoblje, ne u prvom redu prema srušenojcrkvi, nego prema brojnim sveæenicima koji su ovdje uStaroj Gradiški èamili, a neki i svoj život završili. Najèešæeni za što! Jedno od temeljnih ljudskih pravila kaže da svakanedužna žrtva, pripadala ona bilo kojem narodu, bilo kojojvjerskoj zajednici, politièkom uvjerenju, ubijena bilo gdje ilikada ima pravo da joj se vrati dostojanstvo. Meðutim, našedruštvo kao da ne pripada istom ljudskom rodu. Naime, dokse o nekim žrtvama stvaraju mitovi, druge žrtve našeganaroda veæ desetljeæima zlonamjerno su prekrivene olovnomšutnjom. Meðu njih spadaju sveæenici, redovnici i redovnice,


1326. studenog 2008. broj 47/2008

brojni vjernici koji su suðeni ili osuðeni bez suda samo zatosto su sveæenici", upozorio je nadbiskup Srakiæ na velikunepravdu nanesenu sveæenicima i vjernicima. "Svi su suðeni i osuðeni 'uime naroda'", ustvrdio jepredsjednik HBK, upitavši se "uime kojega naroda?" "Nekine dopuštaju ni danas da se èuje glas ušutkanoga naroda, dase ne bi probudile i uznemirile savjesti egzekutora i njihovihnaredbodavaca. Kad je tako, onda smo mi biskupi i sveæeniciodluèili izgradnjom ove crkve podiæi spomenik sveæenicima - žrtvama koje su zaboravljene. Gradnja ove crkve nije izrazprkosa ili osvete, nego znak zahvalnosti Gospodinu zasvjedoèanstvo njegovih uèenika. Neka ova rijeè bude ujednoi poziv svim sveæenicima i redovnièkim zajednicama dazajednièkom akcijom izgrade ovaj spomenik braæi na èijimdjelima mi nastavljamo graditi", rekao je nadbiskup Srakiæpozvavši sve, a prvenstveno sveæenike, redovnike iredovnice, da pomognu izgradnju crkve. "Imena svih sveæenika stradalnika bit æe urezana u stijeneove crkve kao što su njihovi životi i njihove patnje utkani upovijest našega vjernièkoga hrvatskog katolièkog naroda.Oni koji su ih osudili htjeli su da s njima i sa starom crkvomnestane svaki spomen kršæanskoga imena, a dogodilo se onošto je davno rekao starokršæanski pisac 'krv muèenika sjemekršæana'. Da komunizam i nasilna ateizacija nisu ostavili unašem narodu i težih posljedica, možemo zahvaliti svijetlimlikovima naših muèenika biskupa, sveæenika, redovnika iredovnica", poruèio je nadbiskup Srakiæ. Nova crkva bit æe izgraðena na spomen i sjeæanje upravosvim sveæenicima, redovnicima i redovnicama te vjernicimakoji su bili muèeni i zatoèeni od komunistièkih vlasti uzsamo gradilište buduæe crkve, svojim prilozima gradit æe jusveæenici, redovnici i redovnice.

Rijeka: Smotra zborova Prvostolnoga i TrsatskogadekanataRijeka, 23.11.2008. (IKA) - Proslavljajuæi blagdan sv.Cecilije pjesmom i euharistijom, župni zborovi Prvostolnogdekanata tradicionalnu smotru održali su u nedjelju 23.studenoga u katedrali Sv. Vida. Misno slavlje u prvostolnicipredvodio je rijeèki nadbiskup i metropolit dr. Ivan Devèiæ,a nakon mise svaki se od deset crkvenih zborova predstavioizvedbom jedne skladbe. Na sam blagdan zaštitnice 22.studenoga na Trsatu je nastupilo pet zborova Trsatskogadekanata, a predavanje o liturgijskom pjevanju održao im jemaestro Miroslav Martinjak. Nadbiskup Devèiæ pjevaèe je u rijeèkoj katedrali pozvao danastoje postati èlanovi ne samo župnih zborova, nego ièlanovi nebeskog zbora. "To æemo uspjeti ako znamo uložitii umnožiti darove koje smo od Boga primili. No, koja je tobanka u koju treba uložiti da bi umnožili darove? Evanðeljenam odgovara, to su oni najpotrebniji naše pomoæi. Tko unjih ulaže ne može izgubiti, jer time si zapravo otvara vrata uBožje kraljevstvo i kandidira se za èlanstvo u zboru anðela isvetaca koji æe u cijeloj vjeènosti slaviti Gospodina svogastvoritelja i spasitelja", rekao je rijeèki nadbiskup. Nadbiskup je u kratkim crtama podsjetio i na povijestcrkvene glazbe koja je nastala iz želje i potrebe da se Bogahvali i slavi pjevajuæi. Ta je praksa zapoèela u monaškimzajednicama, a iz nje se razvilo gregorijansko pjevanje ikasnije bogatstvo glazbe na Europskom kontinentu. "Ovajnam primjer govori kako vjera u Boga i zajedništvo s Njimeostavljaju traga, ne samo u životu pojedinca nego i u cijelojljudskoj zajednici, stvaraju povijest i uzdižu stanje duha",poruèio je nadbiskup Devèiæ.

40. obljetnica župe sv. Josipa radnika u GaldovuSisak, 23.11.2008. (IKA) – Središnja proslava 40. obljetniceosnutka župe sv. Josipa radnika u Galdovu u Sisku održanaje 23. studenoga. Misno slavlje predvodio je zagrebaèkipomoæni biskup Valentin Pozaiæ. U koncelebraciji su biliministar provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronimafranjevaca konventualaca o. Ðuro Hontiæ, sisaèko-petrinjskiarhiðakon mons. Lovro Cindori, franjevci konventualci kojisu bili na službi u toj župi, te sveæenici Siska i okolice. Uzmnoštvo vjernika, misi su nazoèili gradonaèelnik DinkoPintariæ i njegov zamjenik Veljko Novak. Izražavajuæidobrodošlicu, župnik o. Nikola Jureta podsjetio je na godinu1968. kada su dvojica franjevaca pok. o. Petar Odak inazoèni o. Anðelko Sesar došli na galdovaèku ledinu.Osvrnuvši se na misna èitanja, biskup Pozaiæ rekao je da jenaše konaèno odreðenje, vjeènost, satkano od najmanjihpojedinosti našeg sadašnjeg, prolaznog i dnevnog života. Bitæemo suðeni po onome kako se danas odnosimo premanašem bližnjemu, rekao je biskup te upozorio kako Isusprikriven, prerušen prebiva u bližnjemu: u najmanjevoljenima i najmanje željenima od majèina krila dopreminuæa, u stadu i pastirima, crkvenim i narodnimvoðama. Tu su i milijuni Kristova lika u današnjem visokorazvijenom i meðuovisnom – umreženom svijetu: prezreni iponiženi, iskorišteni i odbaèeni, smatrani nevrijednima dasudjeluju za stolom života. No, u svima njima Krist-Kraljoèekuje od nas nešto više nego što je samo novac. Onioèekuju djelotvornu ljubav koja može pokrenuti èak ipolitièke sustave na djela pravednosti, solidarnosti. I za njihvrijedi Evanðelje života: Život biraj! – ne bilo kakav, veædostojan èovjeka stvorena na sliku Božju, rekao je biskup.Nadalje, istaknuo je kako je u našem svijetu mnogo zla – jeroni dobri šute; svijet ide naopako – jer se oni dobri nezalažu, jer misle da je dovoljno biti dobar u svojoj kuæi, ašutjeti na radnom mjestu, šutjeti u školi, šutjeti u društvu.Prije su se pisala literarna djela kao "Neèastivi naFilozofskom fakultetu", a sada neèastivi šeta po stubištu iparkiralištu, po uredima i dvorima, po ekranima kreæe se udruštvu uglednih i moænih, sjedi za volanom. Vjernici su naoltar prinijeli darove: staru Bibliju kao znak svih misa,nagovora, puèkih misija i svega onoga èime su franjevcikonventualci u tijeku 40 godina pridonijeli duhovnom životuGaldova; zidarski alat u znak sjeæanja za sve ono što suvjernici zajedno sa svojim fratrima izgradili; med, mlijeko,kruh i vino kao simbol plodova polja i ljudskih ruku; vodukao simbol rijeke Save koja okružuje župu, te ulaznicu zadobrotvorni koncert kao simbol otvorenosti za humanitarnirad. Èlanice udruge Hrvatska žena na oltar su prinijelekošaru voæa i povræa. Nakon mise biskup Pozaiæ blagoslovioje bronèani kip sv. Josipa radnika izliven u naravnoj velièinii postavljen ispred crkve. Autor kipa akademski kiparMarijan Glavnik, župljanin slavljenièke župe, istaknuo jekako ga je kod sv. Josipa nadahnula èinjenica da je toživotan i stvaran èovjek, koji je svojim žuljevitim rukamahranio svoju obitelj. Gradonaèelnik Pintariæ istaknuo je kakokad se govori o Galdovu, u Sisku svatko pomisli na ovužupu, sv. Josipa radnika i na franjevce konventualce. Stogaje zahvalio franjevcima na gotovo polustoljetnomzajedništvu, jer ovaj grad nikad neæe zaboraviti mir i dobro.Misno slavlje i blagoslov kipa pjevanjem je uvelièao župnizbor pod ravnanjem Josipa Bulata. Središnjoj proslavi jubileja prethodila je dvodnevna pripravakoju je vodio preè. Ivan Hren. U petak 21. studenoga misnoslavlje održano je za bolesnike, a u subotu 22. studenogaodržan je susret i misa za mlade. Susret mladih scenskimprikazom obogatili su novaci franjevaca konventualaca kojisu za tu prigodu došli s Cresa.


14 26. studenog 2008. broj 47/2008

Župa sv. Josipa Radnika u Galdovu nastala je u odvajanjemod sisaèke župe sv. Križa. Župu je 24. studenoga 1968.osnovao kardinal Franjo Šeper i dao ju na upravljanjefranjevcima konventualcima. Župnu crkvu je 6. studenoga2005. posvetio kardinal Josip Bozaniæ, a kardinal FranjoKuhariæ je 17. ožujka 1996. blagoslovio novosagraðenisamostan sv. Antuna Padovanskog. Danas župa ima i trifilijale Hrastelnica, Palanjek i Tišina. Iz župe potjeèu dvasveæenika - o. Tomislav Glavnik i o. Nikola Rožankoviæ uRedu franjevaca konventualaca. U klerikatu provincije je fraMario Šagolj, te u sjemeništu Danijel Njokoš.

130 godina Družbe Marijinih sestara u OsijekuOsijek, 23.11.2008. (IKA/TU) - Družba Marijinih sestaraèudotvorne medaljice, koja ima svoju kuæu u retfalaèkomdvorcu "Pejaèeviæ" u Osijeku ove godine proslavlja 130godina od osnivanja reda Zajednice bolnièkih sestara koji jepod tim prvotnim nazivom ustanovila s. Leopoldina Brandisu Ljubljani te 127 godina djelovanja u Osijeku. Slavlje podgeslom "Evo službenice Gospodnje" održano je u retfalaèkojžupnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa gdje je na blagdan KristaKralja, u svojstvu izaslanika ðakovaèko-osjeèkognadbiskupa i metropolita dr. Marina Srakiæa misnimslavljem predsjedao kanonik i ekonom Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije mons. Stjepan Karaliæ, zaželjevši sestrama daustraju u služenju. "Èestitam na 130 godina postojanja,nadajuæi se da æe Marijine sestre još toliko ispunjavati svojukarizmu na slavu Božju, dobro hrvatskog naroda i Crkve",poruèio je župnik Pavo Vukovac. S. Kleofina Lekiæ,provincijalna poglavarica DMS, zahvalila je domaæinima,dobroèiniteljima Družbine misije u Beninu i nadbiskupiji,kazavši kako su "svi zajedno zaslužni da se sestre u Osijekuosjeæaju kao Kristova obitelj". Proslavu je uvelièaozajednièki koncert redovnica i zborova retfalaèke župe.

Susret zborova Krèkoga dekanataKrk, 23.11.2008. (IKA) - U nedjelju 23. studenoga upopodnevnim satima u "Oazi Kraljice mira" u Krku održanje susret župnih zborova Krèkoga dekanata u povodublagdana sv. Cecilije, zaštitnice pjevaèa. Sudjelovalo ješezdeset pjevaèa iz župa Krk, Korniæ, Poljica, Punat i Vrh. Na poèetku susreta sve je srdaèno pozdravio domaæin dekani župnik Krka vlè. Robert Zuboviæ. Slijedilo je predavanjevlè. Zvonimira Badurine-Dudiæa o enciklici Pape BenediktaXVI. "Spe Salvi – U nadi spašeni". Predavaè je stavionaglasak na srž enciklike a to je molitva. O molitvi uenciklici Papa progovara kao o školi nade. Iskustvo jevjernika koji moli da kada ga nitko više ne sluša, Bog ga idalje sluša. Kada više s ni s kim ne može govoriti, nikogaviše zazivati još uvijek može govoriti Bogu, onaj tko molinije nikada sasvim sam. Papa u enciklici istièe da u molitvine smijemo tražiti prolazne stvari i udobnosti jer nas i malepogrešne želje mogu odvuæi daleko od Boga. Predavaè jezatim govorio o svjedoèenju osoba u našem životu koje suprave zvijezde jer su znale živjeti ispravno. One su svjetlanade, ali crpile su iz Isusa Krista koji je svjetlo. Buduæi da zatjedan dana poèinje došašæe, predavaè je predstaviobogatstvo zbornih molitava koje se mole u došašæu. U drugom dijelu susreta uz pjesmu i zakusku pjevaèe jeposjetio krèki biskup Valter Župan zaželjevši da se i daljenastavi s ovakvim susretima koji su svim èlanovimobogaæenje i podrška. Na rastanku èlanovi zborova nisu kriliradost u nadi da i se druge godine okupu u povodu blagdanasv. Cecilije.

Sveèano otvorena Godina mladih u ZadarskojnadbiskupijiZadar, 23.11.2008. (IKA) - Otvaranjem Godine mladih uzadarskoj nadbiskupiji pod geslom "Uèitelju gdje stanuješ? –Doðite i vidjet æete" na svetkovinu Krista Kralja u nedjelju23. studenoga službeno je zapoèela priprema za Nacionalnisusret Hrvatske katolièke mladeži u Zadru godine 2010.Sveèanost Proglasa nove pastoralne godine zapoèela jeokupljanjem u zadarskom svetištu Sv. Šime obredom svjetla,gdje je upaljena uskrsna svijeæa odakle se svjetlo proširilo nasvjeæice u rukama svih sudionika. Brojno sveæenstvo i pukkrenuli su s velikim Križem mladih i svijeæama središtemgrada u procesiju u tijeku koje su pjevani psalmi i pjesma"Dajemo ti slavu, èast i hvalu". Osobito dirljiv doživljaj biloje oglašavanje snažnih zvona katedralnog zvonika Sv.Stošije koje se stapalo s pjesmom mladih u procesiji;gromko suglasje i "miješanje" dviju melodija skladno jeujedinilo glasove svih sudionika procesije uz podrškukatedralnih zvona kao simbol nebeske zaštite i sv. Stošije.Misno slavlje u katedrali Sv. Stošije predvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenða. Premijerno je nastupio veliki Zbormladih Zadarske nadbiskupije od više od sto èlanova, koji æebiti i animator pjevanja na nacionalnom susretu katolièkemladeži u Zadru. Križ mladih u procesiji su nosilipredstavnici iz 13 dekanata nadbiskupije, mladiæi iz komunaCenacolo u Jankolovici i Mondo Nuovo u Nuniæu, u pratnjidjevojaka s bakljama. Ti su mladi simbolizirali svu mladežnadbiskupije, okupljene oko Krista koja s Kristom živi i snjim ide prema vjeènosti koja je cilj. Lakše je podnijetiteškoæe noseæi ih s Kristom, noseæi križ Kalelargom mladi æemoæi osjetiti malen dio napora potreban da se doðe do slaveuskrsnuæa, rekao je don Zdenko Dundoviæ, nadbiskupijskipovjerenik za mlade. Autor Križa mladih, po predlošku Križa iz 12. st. iz zadarskesamostanske crkve Sv. Mihovila je umjetnik iz PakoštanaPetar Kazija, koji je izradio i sedes na kojem je sjedio IvanPavao II. za pohoda Zadru. U tom središnjem znaku Godinemladih – križu koji æe biti postavljen i u bogoslužnomprostoru Nacionalnog susreta Hrvatske katolièke mladeži uZadru povezuju se kontinent i obala Lijepe naše, spajaju sehrvatska rijeka i more. Naime, drvo za križ izvuèeno je izrijeke Drave. Taj hrastovi splav star je èak 5000 godina, to jedrvo iz vremena praooca vjere Abrahama, rekao je Kazija.To drvo križa u sebi ujedinjuje postojanu mudru starost imladost koju æe okupljati na molitvu i kojoj se predaje. Pettisuæa godina staro drvo iz mulja dubine Drave sad zapoèinjesvoj plov kopnom po rukama mladih kršæana a sebe jeprepustilo izradi križa velièine 3,10 m x 2 m, težine 100 kg.U reljefu iskucano tijelo Krista okružuju na krajevima križareljefi: golub, znak Duha Svetoga, Višeslavova krstionica,lik Gospe od Zeèeva, središnjeg marijanskog svetištazadarske nadbiskupije te sv. Krševan, zaštitnik Grada Zadrauoèi èije svetkovine je Godina mladih otvorena. Križ mladih æe do proljeæa 2010. iæi od župe do župenadbiskupije gdje æe provesti tjedan dana. Mladi æe se prednjime okupljati u zajedništvo i moliti, pripremajuæi se zadogaðanja u Godini mladih, nadbiskupijski susret mladih tenacionalni susret HKM-a u Zadru. U finalnoj doradi križaKazija æe na Kristovu glavu staviti zlatnu krunu a na nekamjesta poludrago kamenje. Nadbiskup Prenða i don ZdenkoDundoviæ poželjeli su mladima uspjeh, blagoslov i plod svihdogaðanja u Godini mladih, da prepoznaju svoj poziv udruštvu i Crkvi, pozivajuæi ih na suradnju sa župnicima. "Mladi pred vama - to sam ja, to je moj lik. Prepoznajete limene u mladima koji žele živjeti i traže smisao života,izgubljeni su i izoblièeni zlom grijeha?" smatra mons.Prenða da to poruèuje Gospodin po prisutnosti mladeži


1526. studenog 2008. broj 47/2008

želeæi da svi, pastiri, roditelji, vjerouèitelji, u njimaprepoznaju lice Gospodina, njihovu žeð za zrelošæu izdravim rastom, istinskom životom. "Vi ste na putu kaomlaða braæa s kojima se Krist poistovjetio. Pronesite milinu iljepotu Njegova lica i srca", rekao je mons. Prenða mladima,poželjevši da slijede Uèitelja. Na poèetku mise u katedrali sespustila i višemetarska zastava s natpisom gesla Godinemladih "Uèitelju gdje stanuješ? – Doðite i vidjet æete" kojaæe, viseæi s monumentalne katedralne kolone, biti podsjetniki znak da se u ovoj godini na osobit naèin moli, živi ipastoralno djeluje za mladež.

Svetkovina sv. Krševana, zaštitnika ZadraZadar, 24.11.2008. (IKA) - Svetkovina sv. Krševana,zaštitnika Zadra koji na njegov blagdan proslavlja i svoj DanGrada, u ponedjeljak 24. studenoga proslavljen je uzadarskoj katedrali Sv. Stošije sveèanim misnim slavljem.Predvodio ga je zadarski nadbiskup Ivan Prenða, pozivajuæina molitvu za napredak grada i domovine. U slavlju sutradicionalno sudjelovale gradske, županijske vlasti ipredstavnici svih razina društvenog života. Ranokršæanskimuèenik Krševan bio je rimski vojnik pogubljen u 4. st. zaDioklecijanovih progona zbog ispovijesti vjere. Osim uDomovinskom ratu, ove godine u drevnoj crkvi Sv.Krševana iz 12. st. Zadrani svoga zaštitnika nisu proslavili unjegovoj naslovnoj crkvi, jer se poèela obnavljati. Taj biserromanièke arhitekture ovog je travnja teško ošteæenurušenjem sjevernog dijela svog krovišta. Buduæi da jeunutrašnjost crkve u lošem stanju, na što je Zadarskanadbiskupija godinama ukazivala tražeæi financijsku pomoænadležnih institucija u zajednièkoj obnovi, zapoèela jesanacija i cjelovita obnova crkve koja æe, ovisno o priljevusredstava, za bogoslužja biti zatvorena sljedeæih godina."Malo je neobièno bogoslužje jer nismo u crkvi Sv.Krševana. Ona je zadatak svih nas, potrebna je naše ruke,ljubavi i popravka. Obnova je dobro zapoèela i nadam se daæe biti uspješno i nastavljena", rekao je mons. Prenða. Upropovijedi je istaknuo oznake kršæanskog i hrvatskogidentiteta Zadra saèuvanog kroz mnoga stoljeæa poruèivši:"Potreban je graðanski konsenzus za miran razvoj grada idomovine". Sv. Krševan je znamen Zadra na njegovom grbui zastavi i spomen je na veliki muški benediktinski samostani skriptorij sv. Krševana. Tri tisuæe godina starom gradu, kojiod 4. st. ima svog biskupa, povijest je kroz 17 stoljeæa ubaštinu ostavljala bogatstvo umjetnièkih djela arhitekture,slikarstva, kiparstva i zlatarstva. O kršæanskom identitetuZadra "vodili su raèuna gradske i pokrajinske vlasti u svimstoljeæima pa i onima nesklonima kršæanstvu poput kratkeNapoleonove vladavine ili komunizma. A baš su u tovrijeme dvojica zadarskih nadbiskupa, moji prethodnici,uspjeli vratiti u život samostan sv. Marije i organiziratièuvenu Izložbu stalne crkvene umjetnosti koja je postalasinonim za hrvatski Zadar", rekao je mons. Prenða. Istaknuoje da to što su nam namrijela stoljeæa i preci u novimokolnostima slobode Domovine postaje zajednièka brigaGrada i Nadbiskupije za neprocjenjivu baštinu koja svjedoèio katolièkom i hrvatskom identitetu grada. "Iznad svega jebitno da tu svijest prenosimo na mlade naraštaje. Sad kad sudobivene mnoge bitke za svoj identitet i svoj put, preostajenam ozbiljan zadatak koji je i napor u odgajanju mladih ukršæanskim vrednotama", poruèio je mons. Prenða. Upozorioje da puno puta u povijesti neki nisu prepoznavali vrednotena kojima se temelji zdravi ljudski i graðanski život. "Nisusvi uvijek ni u ovom Gradu kroz njegovu povijest bili zanjegov napredak, slobodu i dostojanstvo. Bilo je krivihsaveza, stranèarenja, skupnog ili pojedinaènog egoizma na

štetu zajednièkog napretka. Pa ipak, prevladavale supozitivne snage, èesto oslonjene na vrijedne pastire zadarskenadbiskupije", upozorio je mons. Prenða, dodavši da Crkva injeni pastiri imaju specifièno poslanje u narodu: nositisvjetlo Evanðelja èovjeku, uèiti ga i životom svjedoèitivrednote vjernosti, pravednosti, poštenja, marljivosti,pobožnosti, zdravog rodoljublja i èovjekoljublja; uèvršæivativjernost Božjim zapovijedima i tako uèiti mudrosti života itrajanja. S obzirom na aktualno vrijeme agresivnosti meðumladima, nadbiskup je upozorio da društvo treba govoriti štotrebaju zajednièki èiniti obitelj, škola, Crkva i mediji kojiimaju veliku društvenu moæ. Zdravi mladi, moralno odgojeniæe cijeniti i kršæanske vrednote života i identiteta grada.Tragom navještene Kristove rijeèi o podijeljenosti u obitelji,a onda i gradu i društvu, mons. Prenða je rekao: "Tapodijeljenost može biti zdrava kad se javlja kao naporrazluèivanja što je dobro a što zlo. Ne bi ideološke razlikesmjele diktirati stav prema vrednotama jer nešto je dobro ilinije dobro za èovjeka, obitelj, društvo. A dobro se, kao i zlo,prepoznaje po plodovima: 'Ne može se s trnja brati grožðe'".Nadbiskup je zahvalio Bogu za sva dobra darovana Zadru ièestitao blagdan sv. Krševana poglavarstvu Grada te svimdjelatnicima na kulturnom, prosvjetnom, gospodarskom,politièkom, sportskom i duhovnom podruèju.

Zadar: Molitva pred Križem mladihZadar, 24.11.2008. (IKA) - Prvi molitveni susret mladihokupljenih oko Križa mladih u novoj pastoralnoj Godinimladih Zadarske nadbiskupije održan je 24. studenoga ukatedrali Sv. Stošije u Zadru, na blagdan sv. Krševana èiji selik i nalazi na Križu mladih te je taj vojnik, mladiæ, laik,stavljen za uzor mladima. U polutami katedrale, pred Križemkoji su dodatno osvjetljavale i dvije baklje, sa skupinommladih iz župe sv. Stošije molili su nadbiskupijskipovjerenik za mlade don Zdenko Dundoviæ i katedralnižupnik i generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. IvanMustaæ. Sudjelovali su i sjemeništarci Nadbiskupskogsjemeništa Zmajeviæ predvoðeni rektorom i duhovnikomMarinom Ninèeviæem i Stanislavom Wielinskim. "Imamomilost biti tu i moliti, a koliki trpe. Dok vi zahvaljujeteBogu, u tišini i miru ste okupljeni na molitvu u katedrali,mladi diljem svijeta pate; neki od gladi, rata, mnogi su naulici. Stavite pred križ sebe, svoje potrebe i potrebe vašihvršnjaka, drugih mladih. Za ljude koji su potrebni milosrða,Božjeg oproštenja, ljubavi, ti možeš tu milost izmoliti zanjih", poruèio je don Zdenko mladima, razmatrajuæi s njimakatehezu o križu te pronalasku smisla vjere u trpljenju,meditativnim tekstom i molitvom u tišini. Don Zdenkogovorio je o potrebi podložnosti svoje volje Božjoj koja jeispunjenje i ostvarenje i naših dubokih želja. S obzirom naèinjenicu koliko ljudi na razne naèine trpe istaknuo je: "Bašzato je izabran križ kao simbol okupljanja u Godini mladih.Krist je na taj nevjerojatan naèin pokazao svoju ljubav.Morat æeš nositi križ koji æe ti drugi prirediti. Križ æe pastina tebe svom težinom. No pokraj tebe je i Veronika koja tiželi pomoæi. Sa strane je i Majka koja plaèe. Kad èovjek imamotiv ima i snage za iæi dalje. Novi udarci, nova bol... Nakrižu æeš doživjeti svu snagu Kalvarije, tjeskobu smrti. None boj se! Križ je dosta visoko, ali s njega se vidi jutro kojeæe za tri dana svanuti". Susret je završen molitvom Oèenaša iobrascem molitve za mlade Zadarske nadbiskupije."Hrabrosti za žrtvu, ustrajnost u vjeri po zagovoru Gospe odZeèeva i sv. Krševana, našeg zaštitnika, svjedoka imuèenika. Neka u mladima zaživi snaga krsne milosti i darDuha Svetoga" - to je molitva koja æe se moliti pred Križemmladih koji æe od subote do subote biti u pojedinoj župi.


16 26. studenog 2008. broj 47/2008

Veliki meštar Malteškog reda zapoèeo službeni posjetHrvatskojZagreb, 24.11.2008. (IKA) – Princ i veliki meštarSuverenoga viteškoga malteškoga reda fra' Matthew Festingsusreo se 24. studenoga, prvog dana službenog posjetaHrvatskoj na poziv predsjednika Stjepana Mesiæa, sa svojimdomaæinom. U izjavi nakon susreta u Uredu predsjednika,predsjednik Mesiæ istaknuo je kako su veliki meštar isuradnici najavili da æe, budu li u prilici, orijentirati buduæepartnere prema Hrvatskoj i Zagrebu. Bilo je razgovora i onovoj zagrebaèkoj bolnici u Blatu, za èiji završetak Hrvatskanema novaca, pa postoji moguænost da Vlada i Grad Zagrebnaðu partnere koji bi investirali u dovršetak njezine gradnje.Dvojica dužnosnika podsjetila su na dugotrajnu suradnjuHrvatske i Malteškog reda koja je bila posebno intenzivna utijeku Domovinskog rata i poraæa. Festing je podsjetio kako se Malteški red, koji je politièkineutralan i ne ukljuèuje se u ratove i lokalne sukobe, slaopomoæ izbjeglicama i prognanima u lijekovima i hrani teorganizirao vrijedne graðevinske pothvate. Posebno jeistaknuo da je red prije èetiri godine bio pratnja 135 konvojakoji su u organizaciji UNHCR-a vratili u Hrvatsku izbjegliceiz BiH. Velikog meštra primio je i predsjednik Hrvatskogsabora Luka Bebiæ te mu takoðer zahvalio na velikomdoprinosu Malteškog reda, prije svega na podruèju Slavonijeu tijeku Domovinskog rata. Izrazio je nadu da æe ovaj posjetjoš više poboljšati meðusobne odnose te pridonijetirazmatranju uspostave nacionalne asocijacije Suverenogaviteškog malteškog reda u Hrvatskoj. Festing je izraziouvjerenje kako je to pitanje vremena, no prije toga jepotrebno dobro postaviti i organizirati strukturu na samomterenu. Suradnja pojedine države i Malteškog reda odvija senajprije na razini veleposlanstava, zatim preko organizacijekoja je pod nadzorom veleposlanstva Malteškog reda tezatim prerasta u nacionalnu asocijaciju. Festinga sasuradnicima na radnom ruèku ugostila je potpredsjednicaVlade i ministrica obitelji, branitelja i meðugeneracijskesolidarnosti Jadranka Kosor. Takoðer zahvaljujuæi napomoæi u tijeku Domovinskog rata, posebno je zahvalila napomoæi za Vukovar te govorila o posljedicama rata s kojimase Hrvatska i danas susreæe, kao što je problem podruèjazagaðenih minama, te o ostalim izazovima kao što jerješavanje financijske krize. Razgovaralo se i o napretku kojije Hrvatska postigla u posljednjih deset godina te oskorašnjem ulasku Hrvatske u NATO i Europsku uniju.Sugovornici su zakljuèili kako postoji kontinuitet odliènihodnosa i suradnje izmeðu Hrvatske i Suverenog viteškogmalteškog reda te da æe tako ostati i u buduænosti. Malteški red, utemeljen u Jeruzalemu oko godine 1048.,ustanova je meðunarodnoga prava i redovnièki red. Danas jedjelatan u 54 zemlje, a diplomatske odnose održava sa 100zemalja, meðu njima sa Svetom Stolicom i Hrvatskom. Imasvoja predstavništva i stalne promatraèe pri Ujedinjenimnarodima, Vijeæu Europe, Europskoj uniji, FAO, UNESCO iWHO. Okuplja 12.500 èlanova i 80.000 dragovoljaca,kojima pomaže 13.000 suradnika – lijeènika, bolnièara iostaloga zdravstvenog osoblja u 120 zemalja, i to u svrhupomoæi siromašnima, bolesnima i svima koji trpe. Povijestmalteških vitezova usko je povezana s hrvatskom poviješæu.Dva hrvatska bana bili su malteški vitezovi - u 14. st. Ivanod Paližne i poèetkom 16. st. Petar Berislaviæ, biskup i ban,koji je poginuo u borbi, a Hrvatskoj je pribavio naslov"predziðe kršæanstva". U Republici Hrvatskoj veæ 15 godinadjeluje Hrvatska malteška služba koja skrbi za djecu sposebnim potrebama, mlade invalide i opæenito ljude upotrebi.

"Personalistièka etika Karola Wojtyle"Rijeka, 24.11.2008. (IKA) – Knjiga dr. Iris Tiæac"Personalistièka etika Karola Wojtyle" predstavljena je 24.studenoga u Nadbiskupskom domu u Rijeci. "Svi smoblagopokojnog Papu upoznali kao èovjeka dijaloga, a tosvjedoèe i njegova filozofska promišljanja. Bio je graditeljmostova, pa je tako povezao i tradicionalnu kršæansku etikusa suvremenom. Knjiga je pisana iz ljubavi prema istini iljubavi prema Karolu Wojtyli", rekla je na predstavljanjuknjige autorica, profesorica filozofije na Teologiji u Rijeci iFilozofskom fakultetu u Zadru. U sklopu kulturne tribine uorganizaciji Teologije u Rijeci o knjizi su govorili dr. JosipGrbac, profesor morala na Rijeèkoj teologiji i dr. AleksandraGoluboviæ s Filozofskog fakulteta, a u glazbenom dijelusveèanosti u ispunjenoj dvorani Nadbiskupskog domasudjelovao je Bogoslovni zbor "Ivan Pavao II.". Knjiga jeobjavljena u biblioteci Filozofska istraživanja Hrvatskogfilozofskog društva, a recenzenti su rijeèki nadbiskup dr.Ivan Devèiæ i dr. Mislav Kukoè. Knjiga analizira filozofskarazmišljanja Ivana Pavla II. u djelima nastalim prije no što jepostao papa. "Karol Wojtyla u svoja etièka promišljanjaukljuèuje antropološka. Smatra da etika ne ide bezantropologije, odnosno da bi mogli reæi što èovjek trebaèiniti moramo znati tko je èovjek i koja je njegova bit", reklaje dr. Goluboviæ. Wojtyla je smatrao da se pri odreðivanjuèovjekove biti ne smije zanemariti niti jedna njegovakomponenta. Personalistièka etika nastala je kao reakcija naetièki relativizam, poljuljane etièke vrijednosti. Wojtylareagira na egzistencijalne probleme svog vremena, posebnokritizirajuæi totalitarizme. Bio je filozof u dodiru sa svijetom,promatrao je dogaðaje i život. "Nakana ove knjige bila jeprikazati Wojtylu kao filozofa i vrlo je aktualna jer jeautorica istaknula originalnost njegovih misli. Njezina knjigaje multifunkcionalna. Ona može služiti studentima koji æe sekroz Wojtylina promišljanja upoznati s klasicima filozofskemisli. Knjiga je i struèno, znanstveno djelo, no, pisana takoda je mnogi mogu proèitati", zakljuèila je dr. Goluboviæ."Tijek knjige slijedi tijek razmišljanja èitatelja, kao daautorica odgovara na pitanja koja èitatelj i sam postavlja",objasnio je dr. Grbac. S etièkog stajališta istaknuo jenajaktualnije Wojtyline misli, bitne za etièko promišljanjedanašnjice. "Metodologija Wojtyle je sintezafenomenologije i metafizike. Etika koja izvorište ima uiskustvu i otvorena je metafizièkom trebala bi biti modelsvakog kršæanskog promišljanja", rekao je dr. Grbac.Odajuæi priznanje autorici za pionirski pothvat dr. Grbac jeprocijenio da je ova knjiga odskoèna daska za buduæapromišljanja o velikom Ivanu Pavlu II.

Online devetnica sv. Franji KsaverskomZagreb, 24.11.2008. (IKA) - U Crkvi se 3. prosinca slavispomendan sv. Franje Ksaverskog, prema mnogima,najveæeg kršæanskog misionara nakon sv. Pavla. Uoèi togdana molitvena web stranica "Prostor Duha"(www.isusovci.hr/prostorduha) na svojim stranicama poredsvakodnevne molitve ponudila je i devetnicu u èast sv. FranjiKsaverskom. Svaki dan devetnice sastoji se od kratkog teksta iz života sv.Franje Ksaverskoga, nekoliko poticaja za osobnorazmišljanje nad prethodno proèitanim tekstom i višeizabranih molitava. U svakoj devetnici moli se na nekuodreðenu nakanu – za ono što želim da mi Bog udijeli, zavlastite potrebe, potrebe onih koje volim ili za potrebecijelog svijeta. Devetnica se može pronaæi na web stranici:www.isusovci.hr/prostorduha/ksaver.


1726. studenog 2008. broj 47/2008

Aukcija slika za dovršenje svetišta Sv. AntunaZagreb, 25.11.2008. (IKA) – U organizaciji samostanaSvetoga Duha franjevaca konventualaca u Zagrebu iSakralne galerije hrvatskih umjetnika Laudato u utorak 25.studenoga u dvorani sv. Franje, svetoduškog samostanaodržana je aukcija slika s koje je prihod namijenjendovršenju svetišta Sv. Antuna Padovanskog. Na aukciji subila ponuðena djela nastala na likovnoj koloniji 6. i 7. lipnjau okolišu župne crkve Sv. Vida i sv. Jurja mè. u Maðarevupod geslom "Dovršimo zajedno zavjetno svetište Sv. AntunaPadovanskoga u Zagrebu". Likovnoj koloniji odazvalo se 43 umjetnika iz Hrvatske,Bosne i Hercegovine i Austrije, a za prigodu aukcijeodabrano je njih dvadeset, te su tako bili zastupljeni autoriViktorija Abramoviæ, Tatjana Cifrak, Zlatko Èular, AnteÈulo, Branimir Dorotiæ, Josip Ferenèak, Ana Guberina,Milan Horvat, Krešimir Iviæ, Vasilije Jordan, Branka Kopeti,Tihomir Lonèar, Josip Majiæ, Anto Mamuša, Alma Orliæ,Neda Paviæ, Željka Perkoviæ, Ankica Ribareviæ, BlaženkaSalavarda, Josip Šimiæ i Živko Toplak.Na poèetku veèeri, pozdravljajuæi okupljene ljubiteljeumjetnosti, ministar provincijal Hrvatske provincije sv.Jeronima franjevaca konventualaca o. Ðuro Hontiæ zahvalioje svima na spremnosti pridonijeti dovršetku izgradnjesvetišta, "jer dajuæi svoj prilog sebe ugraðujemo u kulturno iduhovno blago našeg hrvatskog naroda". Voditelj kolonije Maðarevo, kustos umjetnièkog paviljona uZagrebu prof. Stanko Špoljariæ istaknuo je kako je kolonijakoncipirana tako da pokaže kako likovno djelo nije samodjelo s motivom, ni samo susret umjetnika, veæ iprodubljivanje, htjenje umjetnika koji sebe predstavlja prekoemotivnoga krika, te tako ulazeæi u suptilnost duhovnogaumjetnik daruje sebe. Na kraju aukcije uime organizatorasvima su zahvalili gvardijan svetoduškog samostana o.Zdravko Tuba i direktorica sakralne galerije Laudato KsenijaAmbramoviæ. U prigodnom duhovno-kulturnom programu sudjelovali suglumica Vlasta Knezoviæ, Nonet franjevaca konventualaca,Apostoli mira i kao gost Marko Petroviæ Thompson.Voditelji programa bili su Davor Meštroviæ i prof. StankoŠpoljariæ.

Kardinal Bozaniæ primio velikog meštra Malteškog redaZagreb, 25.11.2008. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u utorak 25. studenoga uNadbiskupskome dvoru u Zagrebu fra Mathewa Festinga,princa i velikog meštra Suveremenoga viteškoga malteškogreda èije je geslo "Braniti vjeru i služiti potrebnima",priopæio je Ured Zagrebaèke nadbiskupije za odnose sjavnošæu. U tijeku Domovinskoga rata Malteški red pružao jehumanitarnu pomoæ Hrvatskoj, a sam je fra Mathew Festingvodio misiju za Hrvatsku. Red je danas religijska i politièka organizacija bez državnogteritorija èija je primarna zadaæa pružanje humanitarne imedicinske pomoæi u svijetu. Neke države, meðu njima iSveta Stolica, priznaju Malteški red kao suverenu politièkucjelinu.Punim imenom "Suvereni malteški viteški red hospitalacasv. Ivana Jeruzalemskoga" osnovan je u XII. stoljeæu uprihvatilištu u Jeruzalemu. Bila je to redovnièka zajednicakoja se brinula za bolesne i slijedila pravila sv. Augustina. UHrvatskoj su se pripadnici reda nazivali i Ivanovci, po sv.Ivanu Krstitelju koji je njihov zaštitnik.

Susret delegacija Maðarske i Hrvatske biskupskekonferencijeGlavna tema susreta bilo je stanje u sjemeništima, bilo jerijeèi i o poteškoæama s kojima se svakodnevno susreæusveæenici u svome pastoralnom radu, a gosti iz Maðarske suiznijeli svoja iskustva nakon ulaska Maðarske u EuropskuunijuZagreb, 25.11.2008. (IKA) - Pod predsjedanjempredsjednika Hrvatske biskupske konferencije ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Marina Srakiæa u ponedjeljak 24.studenoga održan je susret delegacija Maðarske i Hrvatskebiskupske konferencije u Tajništvu HBK u Zagrebu,priopæeno je iz Tajništva Hrvatske biskupske konferencije. Maðarsku biskupsku konferenciju predstavljalo je njihovoStalno vijeæe, predvoðeno kardinalom Peterom Erdöm,nadbiskupom Ostrogona-Budimpešte i predsjednikom MBK-a. Na susretu su bili i potpredsjednik MBK-a biskup GyöraLajos Papai, nadbiskup Kalocsa-Kecskemeta Balazs Babel,biskup Debrecen-Nyiregyhaze Nandor Bosak i generalnitajnik MBK-a Gabor Mohos. Mons. Papaia pratio je njegovtajnik Zoltan Bodü. Uime HBK-a, uz predsjednika HBK-a, sudjelovali suzagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, rijeèkinadbiskup Ivan Devèiæ i generalni tajnik HBK-a mons.Vjekoslav Huzjak. Prevoditelj je bio Gergelj Beer, župnik uBatini. Glavna tema susreta bila su pitanja upisa kandidata usjemeništa kao i stanje u sjemeništima opæenito. Svi su sesložili da je to vrlo važno pitanje za život i djelovanje Crkve,jer se u sjemeništima pripremaju buduæi sveæenici koji æedjelovati u pastoralu. Istaknuto je da se uvjeti u kojima seodgajaju djeca i mladi, u obitelji, školi i društvu, mijenjajuvelikom brzinom te da o tome treba voditi raèuna prilikomulaska mladih u sjemeništa i stvaranju programa njihovaodgoja. Razgovaralo se i o poteškoæama s kojima se svakodnevnosusreæu sveæenici u svome pastoralnom radu. Istaknuto je dasu procesi sekularizacije i liberalizacije društva sveagresivniji te da sveæenicima treba potpora i ohrabrenje unjihovu vrlo odgovornom poslanju, osobito kada naiðu naveæe poteškoæe. Gosti iz Maðarske iznijeli su svoja iskustva nakon ulaskaMaðarske u Europsku uniju. Govorili su o dobrim i lošimstranama te integracije te kako se Katolièka Crkva uMaðarskoj snašla u novim društveno-politièkimokolnostima. Ta je tema osobito zanimala biskupe HBK-aupravo zbog procesa pristupa Hrvatske Europskoj uniji.Kardinal Bozaniæ najavio je za utorak 25. studenogapopodne prvi sastanak Biskupske komisije HBK-a za odnoses EU, kojoj je on na èelu. Susret je protekao u vrlo srdaènom i otvorenom ozraèju uznapomenu da je vrlo korisna takva izmjena iskustava dvijususjednih biskupskih konferencija što produbljuje uzajamnueklezijalnu povezanost i svijest o pripadnosti KatolièkojCrkvi. Sljedeæi susret održat æe se u Maðarskoj. U utorak 25. studenoga prije podne sudionici susreta slavilisu koncelebriranu misu u župnoj crkvi u Krašiæu. Misnoslavlje predvodio je kardinal Erdö. Nakon mise razgledali su Muzej blaženoga kardinalaAlojzija Stepinca i upoznali se s pojedinostima njegovaživota i muèenièke smrti.

.


18 26. studenog 2008. broj 47/2008

Dodijeljene diplome prvim kandidatima za trajneðakone Zagrebaèke nadbiskupijeZagreb, 25.11.2008. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ dodijelio je diplome o postignutoj spremi zatrajni ðakonat polaznicima programa formacije trajnihðakona 2006/2008. Zagrebaèke nadbiskupije u utorak 25.studenoga u prostorima Nadbiskupskog pastoralnog institutau Zagrebu. Diplome za trajni ðakonat primili su kandidatiMiljenko Bošnjak iz župe sv. Antuna Padovanskog -Sesvetska Sela, Krunoslav Kièinbaèi iz župe Bl. pape IvanaXXIII. - Dubrava, Ivan Mandiæ iz župe Sv. Tri Kralja-Kraljev Vrh, Ivan Markulin iz župe sv. Josipa - Trešnjevka,Stanko Mikuliæ iz župe Uzvišenja svetoga Križa - Siget,Marijan Spehnjak iz župe sv. Vida - Brdovec i Stipo Šariæ izžupe sv. Leopolda Mandiæa- Ljubljanica-Voltino. Dodjelidiploma nazoèili su i èlanovi obitelji buduæih trajnih ðakona,njihovi župnici, te predavaèi koji su sudjelovali u formaciji. O tijeku formacije prve generacije trajnih ðakona govorio jebiskupski vikar za trajni ðakonat dr. Tomislav Markiæ.Podsjetio je kako je proces primanja meðu aspirante za trajniðakonat Zagrebaèke nadbiskupije zapoèeo ujesen 2005.godine. Èlanovi Povjerenstva za izradu programa formacijetrajnih ðakona bili su biskup Josip Mrzljak, dr. Ivan Šaško,dr. Tomislav Markiæ, dr. Josip Šalkoviæ i mr. Vice Baterelo.Do Božiæa 2005. prijavilo se sedamnaest kandidata, od kojihje devet primljeno meðu aspirante za trajni ðakonat. Programformacije uspješno su završila sedmorica. Sama formacijaodvijala se u tjednim i mjeseènim studijskim susretima,župnom pastoralnom i socijalno-pastoralnom praktikumu,duhovnoj pratnji i duhovnim obnovama, obiteljskimhodoèašæima i duhovno-studijskim putovanjima te susretimaunutar ðakonskoga kruga. Sam studijski dio formacije trajaoje dvije godine, a sastojao se organizacijski od šest dijelova.Obraðivale su se teme iz pastorala, liturgije, crkvenogaprava, uvoðenja u život mjesne Crkve i druge teme potrebneza službu buduæih ðakona. Kandidati su župni pastoralnipraktikum u trajanju od 60 sati obavili pod vodstvomžupnika-mentora. Socijalni-pastoralni praktikum od 40 satiizvršili su u jednom od domova Caritasa Zagrebaèkenadbiskupije. Tijekom formacije održane su tri duhovneobnove, dva studijska putovanja i dva obiteljska hodoèašæa.Završni komisijski održan je pod predsjedanjem zagrebaèkihpomoænih biskupa Vlade Košiæa i Ivana Šaška u dva terminaujesen 2008. godine. Trojica kandidata ispit su položili sukupnom ocjenom izvrstan, dok su èetvorica ocijenjena svrlo dobar. Na kraju je dr. Markiæ podsjetio da kandidatenakon reðenja èeka trajna formacija, te su veæ odreðenitermini mjeseènih susreta, a krajem pastoralne godineplanira se ponovno hodoèašæe i s obiteljima trajnih ðakona. Zamjenik ravnatelja Hrvatskog Caritasa mr. Vice Batareloosvrnuo se na tijek pripreme kao predavaè. Razgovore isusrete s kandidatima Batarelo je sažeo u èetiri toèke: osobniodnos s Trojedinim Bogom, dionici Crkve, služeæi lideri,stupovi župnog odnosno biskupijskog Caritasa. O župnompastoralnom praktikumu te o oèekivanju župa od trajnihðakona govorio je župnik-mentor Davor Štuljan, župnikžupe sv. Leopolda Mandiæa - Ljubljanica-Voltino. Istaknuoje kako je trajni ðakonat dar ne samo za svakog kandidata,veæ i za župe iz kojih su iznikli i za mjesnu Crkvu. Izrazio jenadu da æe prvotna zadaæa buduæih ðakona biti služenje, nesamo za stolovima i oltarom, veæ u cjelokupnom pastoralužupe, kao i na razini dekanata i šire. Tako æe kroz njihov radi zalaganje mnogi imati priliku upoznati pravu narav Crkve iKrista. Uime kandidata nazoènima se obratio Miljenko Bošnjak.

Zahvalio je kardinalu na povjerenju i odabiru i svimpredavaèima. Bošnjak je posebno zahvalio suprugama bezèije supružnièke ljubavi, majèinske požrtvovnosti sve ovo nebi bilo moguæe zapoèeti, a kamoli uspješno završiti. Na kraju sveèanosti okupljenima se obratio i zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Kardinal je podsjetiokako je služba u Crkvi nešto posebno, to je na osobit naèinsuradnja s Bogom, suradnja s Isusom Kristom u DuhuSvetome. Zato je ta služba zvanje kojem prethodi poziv iodgovor. Stoga je èestitao kandidatima na spremnostiodgovoriti na poziv. Èestitao je i obiteljima, posebnosuprugama, koje su to ne samo prepoznale, veæ i dalepodršku. Kardinal je nadalje istaknuo kako ðakon nije nisuper laik ni polusveæenik. Ðakonska služba je posebna.Ovim èinom uvoðenja trajnog ðakonata u Zagrebaèkunadbiskupiju želi se u mjesnoj Crkvi zapoèeti nešto novo.Stoga s vedrinom svi gledamo u buduænost i želimo zajednotražiti nova podruèja pastoralnog i crkvenog djelovanja,rekao je kardinal, te izrazio želju da dani do reðenja buduuistinu dani duhovne pripreme kako bi milost reðenjasaživjela u njihovim srcima. Sedmorica trajnih ðakona bit æe zareðeni u zagrebaèkojkatedrali 8. prosinca, na svetkovinu Bezgrešnoga zaèeæaBlažene Djevice Marije, u 18 sati. Nakon reðenja, ðakoni æebiti na raspolaganju u svojim župama do 31. sijeènja 2009.godine, a nakon toga æe im dekretom nadbiskupa bitiodreðenja zaduženja.


1926. studenog 2008. broj 47/2008

Crkva u Hrvata

4. obljetnica smrti mons. Kazimira VišatickogBanja Luka, 19.11.2008. (IKA/KTA) – Koncelebriranimmisnim slavljem, koje je u župnoj crkvi Sv. Roka uBosanskoj Gradiški 19. studenoga predvodio banjoluèkibiskup dr. Franjo Komarica, obilježena je 4. obljetnicanasilne smrti gradiškog župnika i dekana mons. KazimiraVišatickog. Osim 13 sveæenika koncelebranata na misi jesudjelovalo petnaestak redovnica te više od 200 vjernika izte i okolnih župa. Pristigla je i rodbina te prognani župljaniiz više mjesta iz Hrvatske. Bili su nazoèni i generalni konzulRepublike Hrvatske u Banjoj Luci Miroslav Bulièiæ tekonzul Frano Piploviæ. Prije mise biskup Komarica položioje cvijeæe i upalio svijeæe te izmolio molitve za pokojne nagroblju Svetog Marka kod sveæenièke grobnice u BanjojLuci, u kojoj poèivaju i posmrtni ostaci ubijenog župnikaKazimira te još dvojice od osmorice ubijenih banjoluèkihsveæenika. Domaæi župnik Pero Èoliæ, koji je i sam pravim Božjimèudom tijekom rata ostao na životu nakon izvršenog atentatana njega, zahvalio je svima za dolazak na molitvenukomemoraciju za "muèenièki ubijenog župnika Kazimira".Biskup Komarica u homiliji je govorio o neprekidnommuèenièkom hodu Crkve za njenom božanskom glavom –Kristom, koji joj je takav hod i prorekao. "U povorkuistinskih svjedoka vjere i vjernosti Kristu i njegovuEvanðelju svrstao se i naš brat sveæenik Kazimir. On je, kaoi nerijetka druga naša sveæenièka braæa te sestra redovnica uovom dijelu naše biskupije, bio spreman svoj život žrtvovatiiz ljubavi prema Kristu, Crkvi i svome sveæenièkomposlanju. Nije odustajao od branjenja Božje èasti i Božjihprava kao i ljudskog dostojanstva i ljudskih prava meðukojima i prava na vlastiti identitet, na vlastiti dom i rodnikraj", rekao je banjoluèki biskup. Biskup Komarica istaknuoje kako "uspomena na žrtvu života, na vjerodostojansveæenièki život župnika Kazimira sve do njegove nasilnesmrti u župnoj kuæi u noæi 17. na 18. studenoga 2004., kao iuspomena na sve druge sveæenièke žrtve zbog Krista i izvjernosti prema Kristu ne smije izblijedjeti iz sjeæanja nasživuæih na zemlji, pogotovo ne u sredinama gdje su sedogodile, kao što je sluèaj, osim ovdje u Gradiškoj, takoðeru župama Nova Topola, Ravska, Presnaèe, Prijedor iPetriæevac, gdje su 'in odium fidei' – iz mržnje na Krista ikršæansku vjeru, ubijeni Kristovi vjerni sluge, naši sveæenici,redovnica i vjernici laici". Biskup Komarica je dodao je da"ni ova naša generacija ni buduæe generacije neæe smjetiustvrditi kako katolièki sveæenici u Banjoluèkoj biskupijinisu sudjelovali u mnogostrukim žrtvama svog naroda isvoje Crkve. Mi smo svjedoci njihove vjernosti Kristu, Crkvii povjerenoj im zadaæi u službi èovjeka, katolika kao isvakog drugog koji je bio u potrebi duhovnoj ili tjelesnoj". Pozvavši vjernike na molitvu takoðer i za još uvijeknerasvijetljene sluèajeve nasilno odvedenog sveæenika vlè.Ratka Grgiæa, župnika u Novoj Topoli i predsjednikaŽupnog pastoralnog vijeæa u Bosanskoj Gradiški ing.Marijana Vištice, biskup Komarica dodao je da se "kaovjernici trebamo zanimati i za veliku masovnu grobnicu uPodgradcima u gradiškoj opæini, o kojoj se i nakon višedecenija od straviènog zloèina uporno šuti". Nakon mise svisu iz crkve pošli pred župnu kuæu gdje su pred spomenploèom izmolili posebne molitve za pokojnog župnika.Veæina ih se zatim zadržala u zajednièkom druženju nadomjenku, koji je uprilièio domaæi župnik sa svojimžupljanima.

Kolokvij o duhovnosti katolièke obitelji u BiHSarajevo, 22.11.2008. (IKA/KTA) - Kolokvij "Duhovnostkatolièke obitelji u BiH - stanje i perspektive" održan 22.studenoga u Sarajevu u organizaciji Vrhbosanske katolièketeologije. Sudionike su pozdravili profesor na VKT mons.dr. Marko Josipoviæ i dekan dr. Zdenko Spajiæ, dok sumoderatori bili profesori dr. Niko Ikiæ i mons. dr. MatoZovkiæ. Izlaganje profesora na VKT dr. Šime Maršiæa zbog njegoveodsutnosti proèitala je dr. Klara Æavar. Dr. Maršiæ se najprijezaustavio na promišljanju o obitelji u vremenu komunistièkeJugoslavije i njenoj ulozi u procesu religijske socijalizacijemladih. Katolièka obitelj u Bosni i Hercegovini je, bezobzira na krize koje je potresaju, još uvijek važan èimbeniku religijskoj socijalizaciji mladih. Hvalevrijedno je izdavanjedokumenata i poticaji duhovne obnove obitelji koji dolazeod biskupa BK BiH, meðutim u pastoralnoj praksi nedostajukonkretne inicijative na svim razinama. Vrijeme je daKatolièka Crkva u BiH "utjelovi" svoje smjernice obziromna pastoral obitelji u konkretne žive strukture koje æe voditiosposobljeni sveæenici, redovnici, redovnice i vjernici laici.Zadaæa struktura za pastoral obitelji bila bi sustavnoplaniranje, poticanje i koordiniranje svih inicijativa upastoralu obitelji na razini biskupija, dekanata i župa",zakljuèio je dr. Maršiæ. U predavanju "Prirodni priraštaj kaopokazatelj braènog morala u katolièkim obiteljima braènogmorala u katolièkim obiteljima u BiH (1996.-2007.) profesorVKT dr. don Tomo Vukšiæ, prikazujuæi službene podatkedržavne Agencije za statistiku BiH, zakljuèio je kako jeprirodni priraštaj, ukljuèujuæi cjelokupno stanovništvo, ustalnom i vrlo ubrzanom opadanju, a slièno stanje je pokazaoi statistièki prikaz priraštaja katolika. Naveo je i tri osnovnarazloga demografskog stagniranja Hrvata u BiH: neuspiopovratak prognanika i raseljenih, negativan prirodni priraštajkatolika koji su ostali u BiH a koji se od 2003. godine ukontinuiranom procesu stalno smanjuje te novo iseljavanjeHrvata, prije svega zbog gospodarskih razloga ali i zbognedovoljne sigurnosti i ugroženih prava. "Zato snažannaglasak u djelovanju Crkve i politièkih snaga treba stavitina dva podruèja: zaustavljanje novoga iseljavanja ipodizanje nataliteta. U protivnom tri navedena osnovnarazloga – posebice ako djeluju istovremeno kao u ovomsluèaju, u sinergiji – užasno su razorni. Osim toga, potrebnoje stvarati ozraèje sigurnosti", zakljuèio je dr. Vukšiæ.Profesor na KBF-u u Ðakovu mr. Luka Marijanoviæ upredavanju "Telogija braène ljubavi i duhovnost obiteljiprema Bibliji i nauku Crkve" naveo je neka mjesta u Biblijikoja govore o braènoj ljubavi te se posebno osvrnuo na nauksv. Pavla apostola koji u poslanici Efežanima usporeðujebrak s Kristovom ljubavlju prema Crkvi. "Obitelj se uklapa uKristovo djelo spasenja i postaje ne samo znak nego imilosno sredstvo posveæenja. Ta zemaljska stvarnost postajesakramentalni znak zaruka Isusa Krista i njegove zaruèniceCrkve", istaknuo je mr. Marijanoviæ, podsjeæajuæi da je ukoncilskom dokumentu Lumen gentium obitelj nazvanakuænom Crkvom. U predavanju "Brakovi i obitelji upoteškoæama: pastoralno-duhovna skrb za njih" profesor izÐakova dr. Ivo Džiniæ istaknuo je da je u ovom vremenu uCrkvi postala aktualna problematika rastavljenih, razvedenihi ponovo civilno vjenèanih brakova. Naveo je i konkretnesmjernice za pastoral s rastavljenima i razvedenima nažupnoj razini, od uspostave komunikacije s takvimobiteljima, liturgijske molitve, osobnog razgovora,

Crkva u Hrvata ika

20 26. studenog 2008. broj 47/2008

integracije takvih vjernika u život crkvene zajednice,izdvojenih pastoralnih susreta te pomoæ crkvene zajednicetakvim vjernicima ako su potrebni pomoæi. Mr. Josip Lebo sVKT u predavanju "Unutarobiteljski dijalog - put do ljudskei kršæanske zrelosti" podsjetio je da se Crkva, u svojimdokumentima II. vatikanskog sabora, potpunije posvetilatemi dijaloga, istièuæi da je Bog progovorio u svome Sinu, aSveto pismo je Božji govor. Crkva želi dijalogizirati scijelom ljudskom obitelji, o meðusobnom poštivanju, slozi izakonitoj raznolikosti. U obiteljskoj komunikaciji dijalog,slušanje, pažnja su prevažni elementi za rast, razvoj i ljudskuzrelost. Da bi se uspostavila uspješna komunikacija potrebnoje krenuti od slušanja, dajuæi važnost emocijama i mišljenjukoje se koji put ne mogu izraziti. Stoga, obitelj treba bitimjesto povjerenja i prihvaæanja, mjesto gdje se ne boji bitisvoj bez maske, gdje nitko nema straha pokazati vlastiteosjeæaje, gdje se svatko osjeæa potrebnim za ono što je i tokaže. Razgovarati u obitelji je nešto veoma duboko ikonstruktivno, zakljuèio je mr. Lebo. Služavka Malog Isusamr. Ana Marija Kesten proèitala je predavanje profesora nasplitskom KBF-u dr. Mladena Parlova "Utjecaj obiteljskogozraèja na zrelo i odgovorno opredjeljenje za duhovnozvanje", a potom je i sama dala osvrt na istu temu govoreæi oodgovornom opredjeljenju za duhovno zvanje. Iznijela jerezultate ankete koju je napravila sa 160 mladih izVrhbosanske nadbiskupije o obitelji, religioznom odgoju iduhovnom zvanju. Èak 90 posto ispitanih odgovorilo je da jereligioznost steklo u obitelji, a 86 posto ih ima Bibliju u kuæidok je povremeno èita 67 posto ispitanih; 78 posto mladihispitanika uvjereno je da ih Bog ljubi, a 12,90 posto ih osjeæada ih Bog èesto zove u sveæenièko ili redovnièko zvanje dokpovremeni zov osjeæa 29,96 posto ispitanika. "Mladi èestonemaju hrabrosti otisnuti svoju laðu od obale svijeta ikrenuti putem koji osjeæaju da im je Bog odredio pa smo impotrebni biti bliže na putu kako bi bili nova nada našeCrkve", zakljuèila je s. Ana Marija. Uslijedila je rasprava.

Prvi susret župnih zborova u BrèkomBrèko, 22.11.2008. (IKA/TU) – Prvi susret zborova izGunje, Posavskih Podgajaca i Rajevog Sela, te domaæina izBrèkog održan je u Brèkom 22. studenoga u povodu Danasvete Cecilije, zaštitnice crkvenih zborova glazbe iglazbenika. U crkvi Presvetog Srca Isusova u Brèkom misnoslavlje predvodio je domaæi župnik Veselko Župariæ, akoncelebrirali su Marko Mikiæ, župnik iz PosavskihPodgajaca i župe Rajevog Sela, gunjanski župnik MatoMatasoviæ i župnik iz Boæa Ivo Božiæ. Crkvene pjesmezajednièki su pjevali zborovi iz Hrvatske i Brèkog. Nakon mise u Domu Hrvatskog kulturno-umjetnièkogdruštva "Napredak" zborovi su izveli po dvije skladbe.Hrvatima katolièke vjeroispovijesti u Brèkom ova suradnjasa zborovima iz Slavonije predstavlja veliku potporu. Odjelovanju u Brèkom govorio je župnik Župariæ, istièuæikako su osnovavši zbor u posljednje dvije godine lijeponapredovali, te kako im je ovo èetvrti zajednièki susret, aprvi u Brèkom. Tom prigodom prigodnu rijeè uputio je i vlè.Matasoviæ: U svetištu Skrovite Gospe šumanovaèkeprimamo sve crkvene zborove koji žele doæi na susret smotre"Zapjevajmo Skrovitoj Gospi šumanovaèkoj". Sada smo uBrèkom da bismo obilježili dan zaštitnice crkvenogapjevanja. Pjevaèi su oni koji obogaæuju liturgijska slavlja ponašim župnim zajednicama i to je njihov dan. Lijepo je da sesusreæu pjevaèi crkvenih zborova s jedne i druge obale istrane rijeke Save. Sava ne da nas razdvaja nego da naszbližava, jer pripadamo jednoj vjeri, jednoj religiji i jednomnarodu, rekao je vlè. Matasoviæ.

Nuncij D'Errico pohodio franjevkeSarajevo, 22.11.2008. (IKA/KTA) - Apostolski nuncij uBiH nadbiskup Alessandro D'Errico slavio je 22. studenoga sfranjevkama Bosansko-hrvatske provincije u provincijalnojkuæi u Sarajevu. Kongregacija Školskih sestara franjevkiposveæena je Kristu Kralju, stoga su redovnice u tom slavljubile povezane sa sestrama Kongregacije koja okuplja devetprovincija i Rimsku regiju. Provincijska predstojnica s.Celina Vidak izrazila je dobrodošlicu i zahvalila nuncijuD'Erricu što je od poèetka boravka u BiH pokazao zanimanjeza život i djelovanje sestara franjevki. Na poèetkupropovijedi nuncij je istaknuo kako je pohodom nasvetkovinu naslovnika Kongregacije želio franjevkamaizraziti poštovanje i zahvalnost Svete Stolice za dragocjenosluženje Crkvi, u franjevaèkom duhu, u mnogim podruèjimaapostolata. Govoreæi o svetkovini Krista Kralja u konkretnimprilikama života, nuncij je rekao kako je rat u BiH ostaviobrojne ruševine, donio mnoge žalosti, ostavio puno gorèine irezerviranosti u meðusobnim odnosima te izazvao je velikepoteškoæe na ekonomskom podruèju, nadasve za mlade kojine nalaze posao. Ova svetkovina poruèuje nam da trebamonastaviti èiniti svoj dio, s obnovljenom zauzetošæu, da bi seKraljevstvo Božje potvrðivalo i raslo, unatoè svemu, u spletupoteškoæa koje svaki dan proživljavamo, poruèio je mons.D'Errico te kao konkretnu smjernicu naveo potrebu dasvjedoèe Boga koji je ljubav želeæi služiti svima bez razlike.Istaknuo je i potrebu davanja nade. Danas mnogi živezbunjeni, s velikom neizvjesnošæu za buduænost. Dakle, mikoji smo posvetili svoj život Bogu i Crkvi, trebamo bitisposobni svjedoèiti ovu nadu: moguæe je razmišljati iostvariti bolji svijet. Svijet bez mržnje, bez rata, bez nasilja.Svijet u kojem se uistinu možemo ljubiti kao braæa – svi bezrazlike: pravoslavni, muslimani, židovi, katolici – premanajboljoj tradiciji ove Zemlje, poruèio je nuncij D'Errico.Uslijedila je zajednièka veèera. Bosansko-hrvatskaprovincija ima 258 sestara, 251 s doživotnim, 7 sprivremenim zavjetima, jednu novakinju, 2 postulantice i 5kandidatica. U Bosni i Hercegovini sestre imaju vlastite kuæeu: Sarajevu, gdje je i provincijsko središte, Bugojnu, G.Tramošnici, Jajcu, Buèiæima kod Novog Travnika i u Livnu.U Hrvatskoj u: Zagrebu, Kloštru Ivaniæu (kuæa novicijata), uVirovitici i u Tuèepima. Sestre Bosansko-hrvatskeprovincije djeluju na 39 podružnica, 23 u Bosni, 13 uHrvatskoj, 2 u Njemaèkoj i 1 u Austriji.

Prijenos zavjeta s. KoleteBalsbach, 22.11.2008. (IKA) – U samostanu sv. Klaresestara klarisa kapucinki u njemaèkom mjestu Balsbach utijeku mise 22. studenoga s. Koleta prenijela je svojeredovnièke zavjete pod Konstituciju sestara klarisa-kapucinki. S. Koleta sveèane zavjete položila je u samostanusv. Klare u zagrebaèkim Mikuliæima. Prelaskom prijenekoliko godina u njemaèki samostan u kojem se živi poKonstitucijama sestara klarisa-kapucinki morala se obvezatina opsluživanje tih Konstitucija. Samostanska crkva klarisasluži i kao filijalna crkva te su na slavlju bili i mjesninjemaèki sveæenici i nekoliko franjevaca kapucina, tefranjevac konventualac o. Ivan Penava, trenutno napostdiplomskom studiju u Würzburgu. Slavlju su seprikljuèili i roðena sestra s. Kolete sa suprugom, te desetaksamostanskih prijatelja. Poslije mise uprilièeno je druženje sklarisama uz kavu i kolaèe, a potom su sestre predvodilesveèanu veèernju molitvu uoèi svetkovine Krista Kralja.Više o klarisama kapucinkama na www.clarissen-kapuzinerinnen.de.

Crkva u Hrvataika

2126. studenog 2008. broj 47/2008

Dani HKM Singen-VillingenSingen, 23.11.2008. (IKA) - Dani Hrvatske katolièke misijeSingen-Villingen proslavljeni su 22. i 23. studenoga. UKonstanzu se prvog dana, 22. studenoga, okupila zajednicaHrvata s cijelog podruèja Misije, u prigodi 42. obljetniceslavljenja i okupljanja oko materinske rijeèi. Prvi sveæenik"bez radne dozvole" bio je o. Danijel Milas OFM iz Splita,koji je od 10. listopada 1966. poèeo tražiti i obilaziti"gastarbajtere" i ispisivati ovu povijest. Dolaskom o. AntePerkoviæa OFM iz Mostara godine 1970. poèinje i"službena" – "s radnom dozvolom" obilježena povijest pukakoji je iselio iz domovine. Godine 1972. odvaja se od HKMSingena nova zajednica za podruèje Schwarzwalda i Baara –HKM Villingen. Te su dvije zajednice živjele samostalno, dabi se ponovno ujedinile u jednu dekretom iz Freiburškenadbiskupije od 16. rujna 2006. Trenutaèno su u misijizaposleni voditelj fra Dinko Grbavac, pastoralna suradnicaNada Koliæ i Karolina Rajiæ. Ponajviše zahvaljujuæipredanim misijskim vijeæima ta zajednica piše svojupovijest. Dane misije prvi dan obilježila je prigodna zabava skulturnim programom koji je priredila zajedno sa zborovimapastoralna suradnica Koliæ a za zabavni dio se pobrinulaskupina "Cro-Express" iz Stuttgarta. Ujedno je zborproslavio svoju zaštitnicu sv. Ceciliju. Drugi dan proslave, unedjelju, na podruèju cijele misije slavljena je samo jednamisa na hrvatskom jeziku. Cijela zajednica okupila se ucrkvi Sv. Josipa u Singenu. Uz duhovni program koji suponajviše animirali èlanovi obitelji Jakumetoviæ iz BadDürrheima, misno slavlje predvodio je voditelj misije,iskazavši rijeèi zahvalnosti Kristu Kralju i povjerenom mustadu.

Proslava zlatnog jubileja hrvatske župe u HamiltonuJubilarnu misu zahvalnicu predvodio hamiltonski biskupAnthony F. Tonnos zajedno s vojnim ordinarijem JurjemJezerincemHamilton, 23.11.2008. (IKA) – Proslavu 50. obljetnice župesv. Križa u Hamiltonu pripremili su misionari fra PatrickMartin na engleskom, te vojni ordinarij Juraj Jezerinac nahrvatskom jeziku. Temu fra Patricka "Božje djelovanje unašem rastrganom životu" biskup Jezerinac nastavio je uèetvrtak 20. studenoga istièuæi euharistiju kao izvanredniBožji dar te u petak 21. studenoga govorom o križu kojinašem životu daje smisao. U petak se ukljuèio CursilloHamiltonske biskupije svojom velikom ultreyom koju jepredvodila hrvatska ultreya sv. Križa. Bilo je to ujednoposljednje od devet cjelonoænih euharistijskih klanjanja upripravi za župnu proslavu, od petka naveèer do suboteujutro. Misu zahvalnicu u subotu 22. studenoga predvodio jehamiltonski biskup Anthony F. Tonnos, koncelebrirao je ihrvatske dijelove predvodio vojni ordinarij Juraj Jezerinac.Koncelebrirali su i mons. Vladimir Živèiæ, župnik unedalekoj kanadskoj župi u Grimsbyu u St. Catharinesbiskupiji, prijašnji hamiltonski župnik Franjo Šprajc, sadažupnik u Cambridgeu, fra Stjepan Pandžiæ, voditeljHrvatskog franjevaèkog središta u Norvalu, fra MikeMironyuk, umirovljeni kanadski sveæenik i èesti gost u tojhrvatskoj župi, te domaæin župnik Marijan Mihokoviæ,sveæenik Varaždinske biskupije. Biskup Tonnos u propovijedi je istaknuo važnostsvjedoèenja vjere primljene u obitelji, te obiteljskoj inarodnoj tradiciji. Koliko je to smatrao vrijednim potvrðujeda se našao na ovoj proslavi u isto vrijeme kad njegovakatedrala slavi svoga zaštitnika Krista Kralja i obilježava 75.obljetnicu blagoslova. Izrazio je posebno zahvalnost

osnivaèu i prvom župniku mons. Stjepanu Šprajcu te svimaonima koji su bili s njim, pomogli mu, i onima koji su todjelo do ovih dana nastavili. U prikaznoj procesiji prineseni su darovi povezani sajubilejom i životom župe – uz uobièajeni kruh, vino, Biblijui drugo prinesena su takoðer djeèja pisma zahvalnostiroditeljima za župu te tamburica, simbol mladosti i hrvatskekulture u iseljeništvu. Na završetku mise biskup Tonnosblagoslovio je umjetnièki obraðenu sliku sadašnje crkve sažupnom dvoranom koju su mu prinijeli unuci nekadašnjihžupljana i suradnika prvog župnika, simbolizirajuæi tako sveone koji su uložili živote u život te zajednice. Na misi je pjevao župni mješoviti zbor u svojim odoramapod ravnanjem voditeljice Andreje Mahovlich-Raèki, crkvuje izvanredno uredila Ana Juraj, cvijeæe je darovala MimiVuèina, posebni jubilarni zlatni dekor u crkvu je uz pomoæMarije Saiæ postavila Nancy Janjac, a logo jubileja i likovnudekoraciju napravio je John Mahovlich. Na misi su bili nazoèni i predstavnici susjednih kršæanskihCrkava s kojima hrvatska župa više od 20 godina slaviekumensku korizmu, veleposlanica Republike Hrvatske izOttawe Vesela Mrðen Koraæ i konzulica Branka Pažin izposlanstva u Mississaugi, kao i zastupnici u ontarijskomparlamentu Wayne Marston i Paul Miller, te Ivica Lonèariæ,voditelj radio programa Zvuci Hrvatske iz Toronta. Na misisu sudjelovala hrvatska društva u Hamiltonu, folklornadruštva u hrvatskim narodnim nošnjama, Hrvatska katolièkažena koja takoðer slavi 50. obljetnicu osnutka te Kolumbovivitezovi prepoznatljivi po svojim sveèanim odorama.Posebno je bila uoèljiva skupina odraslih Hrvatica izBugojna u Bosni u hrvatskim narodnim nošnjama. Slavlje je nastavljeno u prepunoj gornjoj dvorani. Poèasnegoste, kojima su se pridružili župnik u Torontu Josip Kos ikanadski sveæenici susjednih župa Anthony Chiavaro tedekan Martin Valleli, na njihova je mjesta dopratila poèasnagarda Kolumbovih vitezova, a nakon intoniranja nacionalnihhimni goste je pozdravio domaæin Marijan Mihokoviæ.Veèeru je uime predsjedatelja biskupa Tonnosa blagoslovionjegov prijatelj biskup Jezerinac. Uslijedio je nadahnutiprogram kroz koji su vodili na hrvatskom i engleskom jezikumladi župljani Natasha Bolibruch i Ivan Lukšiæ. U serviranuveèeru nastupila je župna folklorna skupina Hrvatsko selo.Okupljenima su se obratili hrvatska veleposlanica u OttawiVesela Mrðen Koraæ, zatim biskup Jezerinac, koji jeistaknuo doprinos voditelja župe posebno prvog župnikamons. Stjepana Šprajca i njihove suradnike, posebnospomenuvši nekadašnju dugogodišnju tajnicu Veru Gulija,na što je dvorana odgovorila pljeskom. Potom je biskupuTonnosu darovao njegov umjetnièki portret, ulje na platnu,koji je izradio hrvatski vojnik. Nastupila su zatim folklornadruštva Zlatni pajdaši, Sveti Juraj i Draganiæi. BiskupTonnos oduševio je nazoène govoreæi o važnosti oèuvanjavlastitih etnièkih korijena u obitelji i Crkvi, a potom jeslijedio slikovni audio-video prikaz iz prvih godina župe kojisu pripremili Krešo Solin i Denis Pintariæ. Zatim je nastupio13-godišnji Andrej Periša svojom pjesmom za koju je samnapisao glazbu i tekst "Pomozi mi promijeniti svijet" skojom je pobijedio na Napretkovom 6. djeèjem festivalu ovegodine u Hamiltonu. Nazoène je osobito oduševio nastupHrvatskog narodnog doma. Poslije drugog dijela audio-videoprikaza nastupila je mlada skupina "Živa grana Hrvatske" tepjesnikinja Ana Juraj pjesmom posveæenoj župnom jubileju.Na završetku programa nakon treæeg dijela audio-videoprikaza, voditelji programa pozvali su sve da nazdrave župislavljenici i zahvalili svima koji su sudjelovali u pripremi i usamom programu, više od 60 župljana volontera koji suposljednja dva mjeseca sebe uložili u ovu proslavu,

Crkva u Hrvata ika

22 26. studenog 2008. broj 47/2008

istaknuvši Lori Protulipac i Maryann Saiæ. Organizacijskidio banketa predvodila je Gordana Novosel, a u glazbenomdijelu nezaobilazni je bio Mike Šavor. Radno vrijeme župnetajnice Božice Petroviæ bilo je neogranièeno a dobro je došlai stalna pomoæ dugogodišnje tajnice Vere. Za tu je prigodu otvorena obnovljena donja župna dvorana,prva crkva Sv. Križa (1959.- 1969.), u kojoj se sada nalazimali prigodni muzej posveæen prvim godinama župe teosnivaèu i prvom župniku mon. Stjepanu Šprajcu. Uz to,Michelle Vuksan, Frank Jankaè i Ivan Lukšiæ rade naspomen monografiji župe u koju æe uæi i ova proslava.Bramante studio u Kitcheneru pri kraju je izrade bronèanogpoprsja prvog župnika Šprajca koji æe biti postavljen na zidcrkve. Pri kraju je takoðer župni slikovni imenik. Na svetkovinu Krista Kralja misu na engleskom predvodio jekanadski umirovljeni sveæenik Mike Mironyuk a sveèanužupnu misu biskup Jezerinac te je time zakljuèio župnujubilarnu godinu Hrvatske župe sv. Križa u Hamiltonu.Misijski križ s urezanom tekuæom godinom ukrašen crvenimplaštem sveèano je na kraju mise prenesen na svoje mjesto upredvorju crkve kao podsjetnik na duhovna dogaðanja ovejubilarne godine.

Pola stoljeæa Hrvatske katolièke zajednice StuttgartJubilej proslavljen sveèanim koncertom i euharistijskimslavljem pod geslom "Vjerni Bogu, Crkvi i domovini 1958. -2008. koje je predvodio kardinal BozaniæStuttgart, 23.11.2008. (IKA) – Pedeseta obljetnica Hrvatskekatolièke zajednice (HKZ) Stuttgart sveèano je proslavljenau subotu 22. studenoga sveèanim koncertom te u nedjelju 23.studenoga euharistijskim slavljem na svetkovinu KristaKralja pod geslom "Vjerni Bogu, Crkvi i domovini 1958. -2008., koje je predvodio zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ u punoj dvorani "Liederhalle" u Stutgartu. U koncelebraciji su bili uime biskupa biskupije Rottenburg-Stuttgart dr. Gebharda Fürsta mons. Rudolf Hagmann,ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlè. AnteKutleša, provincijal Franjevaèke provincije PresvetogaOtkupitelja iz Splita dr. fra Željko Toliæ, voditelj HKZStuttgart-Centar fra Nediljko Breèiæ, voditelj HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt fra Jure Zebiæ te još 11 redovnièkih ibiskupijskih sveæenika. Misno slavlje zapoèelo je ophodomkroz dvoranu s likom Gospe Velikoga hrvatskog krsnogzavjeta. Pozdravnu rijeè uime hrvatskih katolièkih zajednicau Stuttgartu: bl. Alojzija Stepinca, sv. Martina, sv. NikoleTaveliæa i sv. Ivana Krstitelja uputio je fra Nediljko. "Danasslavimo 50. obljetnicu organiziranog dušobrižništva zaHrvate katolike ne samo u Stuttgartu, nego u cijeloj biskupijiRottenburg-Stuttgart. Naša zajednica èuva i štuje pralikGospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta. Vjera u Boga iodanost Majci Božjoj saèuvala je naš narod tijekom duge iteške povijesti. I danas u vremenu globalizacije Bog i Gospaèuvaju nas iseljene Hrvate, naše obitelji i naš narodni ikatolièki identitet". Mons. Hagmann istaknuo je kakohrvatske katolièke zajednice u Njemaèkoj posebno oznaèavavjerska životnost. Kardinal Bozaniæ prenio je èestitkubiskupa Hrvatske biskupske konferencije i BK BiH na èelu skardinalom Vinkom Puljiæem, i u svoje osobno ime. Susret sIsusom na ovoj zemlji susret je s potrebnima, istaknuo je upropovijedi. "Približavanje Isusu je pomaganje onomu kojije u potrebi. Gotovo da su siromašni na takav naèin postaliposebni sakrament susreta èovjeka s Isusom Kristom. Ovonas evanðelje spušta u našu svakidašnjicu i govori kako miovdje na zemlji odluèujemo što æe biti poslije. Naši su sucine moænici nego siromašni, potrebni. Oni æe biti na krajuvremena naši suci", istaknuo je. Èesto puta nismo u stanju

prepoznati dobro oko sebe, èak ponekad i u nama samima.Ovaj svijet je više usmjeren prema crnim stvarima. Medijidonose crne vijesti, a evanðelje nas poziva da prepoznamodobro, da dobro slijedimo i tako dobro umnažamo. Na dankada slavimo veliki jubilej 50. godina Hrvatske katolièkezajednice u Stuttgartu i u ovoj biskupiji, uime Crkve uhrvatskom narodu zahvaljujem vama draga braæo i sestre, zasve ono dobro što te èinili meðusobno, osobito za dobro kojeste uèinili prema svojoj domovini Hrvatskoj i Bosni iHercegovini u teškim vremenima i godinama rata. Premdasmo bili pritisnuti mnogim nevoljama, premda se oko nasoèitavalo zlo na razne naèine, upravo u tom vremenu mnogisu bili motivirani èiniti dobro. Velika se solidarnostoèitovala u hrvatskom narodu. To ne smijemo zaboraviti.Željeli bismo da ta solidarnost koja se tada oèitovala bude idanas nadahnuæe mnogima u hrvatskom narodu da svi mi:Crkva, vlast i svaki pojedinac ima više osjeæaja za one kojisu u potrebi jer je to jedini kriterij kršæanstva. Danas odajempriznanje i zahvaljujem svim dušobrižnicima, svimsveæenicima koji su ovdje djelovali od poèetka misije dodanas. Na poseban naèin zahvaljujem o. Željku Toliæu, jernjegovi franjevci godinama vode ovu misiju, ali ne samo ovunego i tolike misije u Njemaèkoj. Zahvaljujem za službukoju vrše njegova braæa meðu Hrvatima ovdje u ovoj zemljikao i u drugim zemljama svijeta. Zahvaljujem i odajempriznanje redovnicama i pastoralnim djelatnicima. Neka ovajdan bude dan zahvale, ali i dan molitve za one koji su vodili,koji vode i koji æe voditi naše hrvatske katolièke zajednice,kazao je kardinal Bozaniæ, dodavši kako se toga danazapravo slavi pedeset godina svetih misa na hrvatskomjeziku, što je snaga i prepoznatljivost Hrvata katolika, a to jei dio našeg identiteta. U prikaznim darovima HKZ Stuttgart-Centar prikazala je križ, HKM Essllingen Bibliju, HKZWaiblingen svijeæu, HKZ Sindelfingen kruh, HKZLudwigsburg vino, HKZ Stuttgart Bad Cannstatt cvijeæe ikip bl. Alojzija Stepinca. Na kraju je provincijal Toliæposebno zahvalio kardinalu Bozaniæu na predvoðenjumisnog slavlja te je svima uputio èestitku za jubilej. Kardinalje o. Nediljku predao medalje vl. Alojzija Stepinca i bl.Augustina Kažotiæa te je na kraju potaknuo posebno mladeneka uvijek èuvaju svoju savjet. Misno slavlje uvelièao jeZagrebaèki folklorni ansambl dr. Ivan Ivanèan podravnanjem Marijana Makara, zborovi HKZ Stuttgart-Centar iStuttgart-Bad Cannstatt pod vodstvom s. Nevenke Tadiæ,sinjski alkari, izmeðu ostalih i Evelin Novak i ÐaniStipanièev. U subotu 22. studenoga u punoj dvorani "Liederhalle"održan je sveèani koncert. Okupljene su pozdravili voditeljBreèiæ, uime Generalnog konzulata RH iz Stuttgaretakonzulica savjetnica mr. Mirjana Božiæ, uime predsjednikaVlade RH dr. ministar regionalnog razvoja, šumarstva ivodnoga gospodarstva Petar Èobankoviæ, predsjednicaHrvatske matice iseljenika Danira Biliæ te povincijal Toliæ.U bogatom programu nastupili su Zagrebaèki folklorniansambl dr. Ivan Ivanèan, zborovi hrvatskih katolièkihzajednica Stuttgart-Centar i Stuttgart-Bad Cannstatt,folklorne skupine katolièkih zajednica Stuttgart-Centar"Tomislav" pod vodstvom Marijane Grgiæ i Bad Cannstatt"Krešimir" pod vodstvom Ivanke Kamenšek, MusikvereinTrompetle Weilimdorf iz Stuttgarta, Goran Škerlep, KoraPaveliæ, Ðani Stipanièev, Double "M" te glumac TomislavMartiæ. Izveden je i dio povijesnog recitala fra JosipaGrbavca i Vijenca od plaèa i smijeha Malkice Dugeè. Krozprogram je vodila Lejdi Oreb. U zabavnom programunastupio je Miroslav Škoro. Za jubilejsku prigodu tiskana jeknjižica "Hrvatska katolièka zajednica u Stuttgartu 1958.-2008." s CD-om.

Crkva u Hrvataika

2326. studenog 2008. broj 47/2008

Josip Dukiæ u Rimu doktorirao crkvenu povijestJosip Dukiæ, sveæenik Splitsko-makarske nadbiskupijeobranio doktorat na Fakultetu povijesti i kulturnih dobaraCrkve pri Papinskome sveuèilištu Gregorijana u RimuRim, 24.11.2008. (IKA) - Josip Dukiæ, sveæenik Splitsko-makarske nadbiskupije, obranio je 24. studenoga doktorat naFakultetu povijesti i kulturnih dobara Crkve pri Papinskomesveuèilištu Gregoriana u Rimu. Radnju pod naslovom "Životi vjera salonitanskih kršæana prema natpisima. Katalognatpisa i komentari" izradio je pod vodstvom prof. JosaJanssensa DI. U ispitnome povjerenstvu bili su profesoriMartin Morales, Otavio Bucarelli i Jos Janssens. Predmetdoktorske radnje podijeljene u tri dijela su starokršæanskinatpisi iz Salone od sredine IV. do kraja VI. stoljeæa. Uprvome dijelu autor opisuje povijest istraživanja iprouèavanja salonitanskih natpisa, koji su predmet vrlozauzetog prouèavanja struènjaka od poèetka 19. stoljeæa dodanas. U drugome dijelu Dukiæ donosi katalog 211najvažnijih natpisa podijeljenih po lokalitetima na kojima supronaðeni. Svaki natpis popraæen je ilustracijom. Na temeljunatpisa Dukiæ u treæem dijelu analizira vjerski život u Saloni.Tri su temeljne teme koje dominiraju u natpisima:sakramentalna praksa salonitanskih kršæana, štovanje svetacai salonitanskih muèenika i vjera u prekogrobni život. Josip Dukiæ roðen je u Košutama u župi Trilj u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji 19. ožujka 1968. godine.Osmogodišnju školu završio je Košutama i Trilju. Kaosjemeništarac Splitsko-makarske nadbiskupije završio jeklasiènu gimnaziju u Nadbiskupskome sjemeništu u Splitu,od 1982. do 1986. Filozofsko-teološki studij pohaðao je naKatolièkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Za sveæenikazaredio ga je nadbiskup metropolit Ante Juriæ ukonkatedralnoj crkvi Sv. Petra u Splitu 28. lipnja 1992.Obnašao je službu župnika u župi Žedno – Arbanija na otokuÈiovu od 1992. do 1998. godine. Od 1998. do 2004. godineboravio je u Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima uRimu. Studirao je crkvenu povijest na sveuèilištuGregoriana. Diplomirao je takoðer na Vatikanskoj školi zapaleografiju, diplomatiku i arhivistiku godine 2004. Nakon povratka u domovinu preuzeo je službu knjižnièara uNadbiskupskome sjemeništu u Splitu "Paštrièeva knjižnica".Od 2005. godine predaje crkvenu povijest na Katolièkombogoslovnom fakultetu u Splitu. Istodobno pastoralnodjeluje u splitskoj župi sv. Mateja.

Veritas zakljuèio sezonu hodoèašæa u PadovuZagreb, 24.11.2008. (IKA) - Župa i svetište sv. AntunaPadovanskoga iz Zagreba i Veritas – Glasnik sv. AntunaPadovanskoga zakljuèili su sezonu hodoèašæa u Padovu.Protekle godine padovanskim svecima s Veritasom jehodoèastilo gotovo 2000 vjernika. U osam termina, uvijek uposljednju subotu u mjesecu, hodoèastili su vjernici iz raznihkrajeva Hrvatske, a nerijetko se dogaðalo da su seprikljuèivali i vjernici i iz susjednih zemalja. Posljednjaskupina hodoèasnika na put je krenula u ponoæ s petka nasubotu. U rano jutro posjetili su svetište hrvatskoga sveca,kapucina o. Leopolda Bogdana Mandiæa i baziliku Sv.Justine, u kojoj se nalazi i relikvija tijela sv. Lukeevanðelista. U bazilici Sv. Antuna Padovanskog slavljena jemisa na kojoj je sudjelovalo oko 400 hrvatskih hodoèasnikaiz Zagreba i Senja. Misu je predvodio organizator mjeseènihhodoèašæa fra Ivan Bradariæ, glavni urednik Veritasa. Pozavršetku mise hodoèasnici su razgledali "MostruAntonianu", multimedijalnu izložbu o životu i djelu sv.Antuna. Nakon slobodnoga vremena, svi su se uputili uArcellu, mjesto gdje je umro sv. Antun. Zatim su posjetili

Camposampiero, svetište i samostan u kojem je sv. Antunboravio, propovijedao i gdje mu se ukazao Mali Isus.Posjetivši i to svetište, hodoèasnici su se uputili premasvojem domu. Slijede tri mjeseca mirovanja, a prvo hodoèašæe u 2009.godini predviðeno je za 28. veljaèe. Više informacija iprogram hodoèašæa nalaze se na stranicama Veritasa(http://www.ver.hr).

Crkva u Hrvata ika

24 26. studenog 2008. broj 47/2008

Inozemne vijesti

Susret predstavnika za medije biskupskih konferencijanjemaèkog govornog podruèjaNa susretu su Hrvatsku biskupsku konferenciju predstavljalirijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ i o. dr. Mirko MataušiæBeè, 14.11.2008. (IKA) – Odnos Crkve i medija dinamièanje proces u kojemu Crkva mora iæi u korak s vremenom,reèeno je na susretu predstavnika za medije biskupskihkonferencija europskih zemalja njemaèkoga govornogpodruèja održanog od 12. do 14. studenoga u Beèu. Na susretu, na kojem su sudjelovali biskupi zaduženi zamedije iz Austrije, Nizozemske, Njemaèke i Švicarske tepredstavnici biskupskih konferencija Slovenije iLuksemburga, Hrvatsku biskupsku konferenciju predstavljalisu rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ i fra o. dr. Mirko Mataušiæ. Sudionike je u prostorijama Austrijske BK pozdravio jebiskup za medije Egon Kapellari, predstavivši inicijativeOdbora za medije ABK. Analizirajuæi aktualnu situacijusredstava društvenog priopæavanja u Austriji upozorio je naopasnost komercijalizacije javne televizije i radija što bi išlona štetu prezentacije duhovnih i kulturnih vrijednosti."Crkva se takoðer mora zauzeti u nastojanjima da javnimediji ostanu prepoznati kao kulturno dobro koje se ne bismjelo dovesti u pitanje komercijalizacijom", rekao jebiskup Kapellari, istaknuvši da u javnim medijima i Crkvamora imati svoj prostor. Središnje izlaganje održao je predstavnik Papinskog vijeæaza sredstva društvene komunikacije Benedikt Steinschulte,nastojeæi odgovoriti na pitanje može li se odnos Crkve imedija u potpunosti definirati i razjasniti. "Potrebno je neprestano preispitivati kako Crkva komunicirai kako se cjelokupnim djelovanjem predstavlja javnosti."Istaknuo je kako se Crkva mora otvoriti novimtehnologijama te svoj tradicionalni jezik prilagoditimedijima i prereæi u jezik razumljiv ljudima današnjice. "ZaCrkvu je važno da se posveti ne samo odnosu izmeðu Boga ièovjeka, nego i svom misijskom poslanju. Važna su djelakaritasa, važno je upoznavati kulturalne procese, poznavatiljude kojima se obraæa, njihova razmišljanja i probleme",rekao je Steinschulte. Pored toga je potrebno poznavati zakonitosti medija i imatirazumijevanja za njih. Imajuæi na umu da su medijineprestano u tržišnoj utrci, shvatljivo je zbog èega su èestousmjereni na banalnost i površnost. Stoga bi bilo potrebnoiskoristiti svaku priliku za nastup u medijima i redovito imnuditi dobre sadržaje i suraðivati. "Komunicirati znaèistvarati zajednièku frekvenciju, ali ne upasti u oportunizam.Crkva se ne može odreæi svog identiteta i mora pružati jasneodgovore", zakljuèio je Steinschulte. O moguænosti korištenja novih medija u službi Crkvegovorio je predstavnik austrijske televizije ORF MarcusMarschalek. Problematizirao je pitanje pokretanja crkvenetelevizije, objasnivši kako je danas relativno jeftino tehnièkiopremiti studio. Zahtjevniji dio je okupiti dovoljno struènihljudi koji æe biti jamstvo kvalitete programa. Prema njegovu mišljenju, Crkva se ne bi trebala olakozalijetati u nastojanjima osnivanja vlastite televizije. UEuropi veæ postoji oko 35 televizija s kršæanskimpredznakom, ali ne mogu se sve podièiti kvalitetom.Marschalek stoga, kao bolje rješenje, preporuèa produkcijuposebnih priloga i emisija koje bi se emitirale unutar veæpostojeæih radio i televizijskih programa. Na kraju susreta predstavnici biskupskih konferencija iznijeli

su analizu stanja u Crkvi i medijima u svojim zemljama. U pitanju odnosa medija prema Crkvi, Hrvatska se nimalo nerazlikuje od drugih europskih zemalja. Mediji imaju potrebuza sadržajima iz Crkve, ali ih obraðuju na svoj naèin.Biskupske konferencije naglasak stavljaju na naobrazbustruènih ljudi za rad s medijima, ali i odgoj publike zaodgovorno korištenje medija. Nadbiskup Devèiæ i dr. Mataušiæ predstavili su inicijativeHBK, koje su sukladne s aktivnostima Crkve u drugimzemljama. Redovito se održava godišnji studijski susretdjelatnika u crkvenim medijima, proslavlja Svjetski danmedija te dodjeljuju nagrade novinarima.

Život u samostanu i njegovo znaèenju u Crkvi i svijetuOpæa skupština Kongregacije za ustanove posveæenoga idruštva apostolskoga životaVatikan, 18.11.2008. (IKA) - Samostani su mjesta nakojima se vježba "duhovna umjetnost", te na kojima iredovnici i redovnice jaèaju svoju snagu kako bi se potomponovno upustili u vlastito poslanje, istaknuo je 18.studenoga proèelnik Kongregacije za ustanove posveæenogai društva apostolskoga života kardinal Franc Rode, napoèetku opæe skupštine posveæene životu u samostanu injegovu znaèenju u Crkvi i današnjem svijetu. Samostanski život danas proživljava trenutak velikihteškoæa; ne duhovnoga propadanja, nego siromaštva islabosti, i to sa zajednicama koje se, nažalost, smanjuju paèak i nestaju. Pa ipak, upravo zbog svoje sposobnosti jakeprivlaènosti prema duhovnim stvarima, samostanskezajednice imaju veliku odgovornost i Crkva od njih oèekujejasno i snažno svjedoèanstvo nazoènosti Boga i njegoveblizine, a to je ljubav prema svakome ljudskom biæu,istaknuo je kardinal Rode. U izlaganju je istaknuo tri toèke:živjeti celibat i život u zajednici na radikalan naèin, èuvati seopasnosti od aktivizma, te posvetiti pozornost formaciji usvrhu mudrosne teologije. Što se tièe aktivizma, kardinalRode upozorio je na veliku opasnost za sadašnji samostanskiživot, odnosno na odreðenu groznicu poslanja, težnju zavidljivošæu i pretjeranim pokazivanjem, koje su moždanadahnute najboljim namjerama, ali su opasne za besplatnosti jednostavnost koje su dio pravoga kršæanskog ponašanja, akoje pomaže shvatiti "ludost križa" koju prihvaæa onajkojemu je Kristova ljubav na prvome mjestu. Prema posljednjim procjenama, u Crkvi danas ima više od12.800 monaha koji žive u 905 samostana. Muške zajedniceprosjeèno èini 15 redovnika, uglavnom smještenih ugradskim sredinama, koji su ukljuèeni u pastoralneaktivnosti mjesne Crkve. Monahinja ima oko 48.500 u 3520samostana, od kojih se dvije treæine nalazi u Europi. Brojzvanja je u padu, posebice na Starome kontinentu, premda ucrkvenim stvarnostima u Aziji, Africi i djelomièno uLatinskoj Americi, ženski monaški život cvjeta – ima zvanja,zajednice rastu, i otvaraju se nove. Taj porast postavljazajednicama pitanje o prihvatu i formaciji mladiæa idjevojaka koji i danas žele živjeti u skladu s Isusovimživotom, i ništa ne voljeti više od Kristove ljubavi, istaknuoje kardinal Rode.

.

Inozemne vijestiika

2526. studenog 2008. broj 47/2008

Apel iz NikozijeNa Cipru završen meðuvjerski skup "Ljudi i religije" uorganizaciji zajednice Sv. EgidijaNikozija, 18.11.2008. (IKA) - U biskupskoj palaèi uNikoziji, glavnome gradu Cipra, zajednièkom molitvom višeod dvije stotine vjerskih predstavnika 18. studenogazakljuèen je meðuvjerski skup "Ljudi i religije" uorganizaciji zajednice Sv. Egidija, ove godine na temu"Civilizacija mira: vjere i kulture u dijalogu". Na svršetku molitve potpisan je apel za mir u kojemu se odUjedinjenih naroda zahtijeva izgradnja novoga svjetskogporetka utemeljenoga na miru. Živimo u teškom povijesnomrazdoblju. Brojne sigurnosti su potresene gospodarskomkrizom koja je zahvatila svijet. Mnogi su pesimisti što se tièebuduænosti, a veliki æe svijet siromašnih platiti skupu cijenusadašnje krize, upozorava se u dokumentu. Na svršetku susreta govorili su utemeljitelj zajednice Sv.Egidija prof. Andrea Riccardi te bivša zatoèenicaKolumbijskih oružanih revolucionarnih snaga (FARC)Ingrid Betancourt. Prof. Riccardi nada se da æe odabir mjestasusreta pomoæi riješiti sukob na Cipru, podijeljenom izmeðuTuraka i Grka. Želimo da se na Cipru ponovno ustali mir ipravda, te da iz ove zemlje, na strateškoj poziciji izmeðuIstoka i Zapada, vjetar mira puše na Bliski istok, Irak itrpeæu Afriku, rekao je Riccardi. Betancourt je, pak, poruèilada "treba vjerovati i nikad se ne predati", nego vjerovati daje moguæ bolji svijet, da dobro pobjeðuje zlo. Ne trebazaboraviti da æe sreæa, za kojim žudi svijet, biti moguæa ondakad se religiju prestane rabiti u politièke svrhe, zakljuèila jeBetancourt.

Papa: Samostani su duhovne oaze koje ukazuju na onobitnoBenedikt XVI. primio sudionike opæe skupštine Kongregacijeza ustanove posveæenog života i družbe apostolskoga životaVatikan, 20.11.2008. (IKA) – Samostani su duhovne oazekoje pokazuju svijetu ono što je bitno: tražiti Krista i nestaviti ništa ispred njegove ljubavi, rekao je papa BenediktXVI., primivši 20. studenoga u audijenciju sudionike opæeskupštine Kongregacije za ustanove posveæenog života idružbe apostolskoga života, koji ove godine slavi 100 godinarada. Na skupu se ove godine razgovaralo o Papi posebnodragoj temi – monaštvu. Papa je istaknuo važnostmonaškoga života u povijesti, kao i njegovu svrhu: tražitiBoga, i to preko Isusa Krista koji ga je objavio, tražiti gauzdižuæi pogled k nevidljivim stvarnostima koje su vjeène, uišèekivanju slavne pojave Spasitelja. Samostani tako postaju duhovne oaze koje pokazujuèovjeèanstvu apsolutno prvenstvo Boga u stalnome klanjanjuotajstvenoj, ali stvarnoj božanskoj nazoènosti u svijetu, i ubratskome zajedništvu življenome prema novoj zapovijediljubavi i uzajamnoga služenja, rekao je Papa. Kada redovnicižive evanðelje na korjenit naèin, kada oni koji se posveæujupotpuno kontemplativnome životu, u dubini njegujuzaruènièko jedinstvo s Kristom. Monaštvo može za sveoblike redovnièkoga i posveæenoga života biti spomen naono što je bitno i što ima prvenstvo u svakom krštenomživotu: tražiti Krista i ne staviti ništa ispred njegove ljubavi.Put na koji Bog upuæuje u tom traženju i za tu ljubav, samaje njegova Rijeè, koja se ljudima obilato nudi na razmišljanjeu knjigama Svetoga pisma. Polazeæi od molitvenoga slušanjate Rijeèi, u samostanima se u tišini uzdiže molitva kojapostaje svjedoèanstvo za one koje se na tim mjestima miraprihvaæa kao Krista, a koja je za dobro cijelogaèovjeèanstva, kazao je Papa.

Blagoslovljen prvi klauzurni samostan u SlovaèkojRijeè je o ženskoj redovnièkoj zajednici Služavke DuhaSvetoga od Vjeènoga klanjanjaNitra, 22.11.2008. (IKA) - Kako se na zapadu neke crkvezbog maloga broja vjernika zatvaraju i pretvaraju u muzejekao i neki samostani zbog manjka duhovnih zvanja, naistoku, osobito u Slovaèkoj, nièu novi samostani posebicekontemplativnog tipa. Prvi kontemplativno-klauzurni samostan ovih je dana u Nitriblagoslovio i predvodio sveèano euharistijsko misno slavljemjesni biskup Villiam Judak. Rijeè je o ženskoj redovnièkoj zajednici Služavke DuhaSvetoga od Vjeènoga klanjanja (SSPSAP). U puku ih zovu i"ružièaste sestre" zbog redovnièkoga odijela. Kongregacijusestara Služavki Duha Svetoga od Vjeènoga klanjanja(SSpSAp), utemeljio je kao svoju treæu redovnièku zajednicusv. Arnold Janssen na blagdan Bezgrešnog zaèeæa BlaženeDjevice Marije 8. prosinca godine 1896. u mjestu Steyl uNizozemskoj . Na njemaèkom govornom podruèju zovu ih"Dienerinnen des Heiligen Geistes von der EwigenAnbetung" ili kratko "Steyler Anbetungsschwestern". Kao svoju prvu redovnièku zajednicu utemeljio je 1875.godine "Misijsku Družbu Božje Rijeèi - Verbite" (nanjemaèkom govornom podruèju zvanim još i "SteylerMissionare"), kao zajednicu sveæenika i èasne braæe.Primjeæujuæi potrebu ženskih srdaca i ruku na misijskimpodruèjima, posebno u radu sa ženama i djecom, utemeljioje godine 1989. i misijsku družbu sestara Služavki DuhaSvetoga (SSpS). Sveti Arnold Jannsen bio je svjestan da je njegovim dvjemaaktivnim misijskim družbama potrebna molitvena podrška.Zbog toga je i utemeljio klauzurnu - kontemplativnumisijsku družbu sestara Služavki Duha Svetoga od vjeènogklanjanja, koje svojim danonoænim klanjanjem predizloženim Presvetim Oltarskim Sakramentom mole zamisionare i misionarke, te velike misijske nakane Crkve.Nadahnuæe im daju Isusove rijeèi: Žetva je velika, a radnikamalo. Molite, dakle, Gospodara žetve da radnike pošalje užetvu svoju! (Mt 9, 37 - 38). Glavna im je zadaæa molitva ižrtva u srcu Crkve za svijet i njegovo spasenje, za sveæenike,misionare i misionarke, te za sve one koji neposrednosudjeluju u širenju Radosne vijesti spasenja. Ove sestre neidu u misije, ali duhovno prate misionare i sestre SlužavkeDuha Svetoga u njihovim misijskim pothvatima. Tako te tri misijske družbe saèinjavaju jednu velikuArnoldovu misijsku obitelj. Svaki misionar i svakamisionarka znaju da ih prati duhovna potpora tih klauzurnihsestara kojih danas u svijetu ima oko èetiri stotine u 23samostana. Danju se klanjaju svakih pola sata, a noæu svakisat izmjenjuju na klanjanju pred Presvetim OltarskimSakramentom. Sedam puta na dan sestre se sastaju namolitvu. Bave se peèenjem hostija, izraðuju èestitke -razglednice, rade u svom vrtu iza samostanskih zidina. To je njihov 23. samostan u svijetu. Svaki samostan jezaseban tj. samostalan, ali su na podruèju Kongregacijesamostani veoma povezani. Kongregacija je papinskogprava, na poseban su naèin posveæene Blaženoj DjeviciMariji, te svaka sestra ispred redovnièkog imena, ima imeMarija. Trenutaèno èetiri sestre zapoèinju svoju misiju umolitvi u Nitri. Zainteresirane su i za otvaranjeklanjateljskoga samostana u Hrvatskoj. Više o sestramaSlužavkama Duha Svetoga od Vjeènoga klanjanja na webstranici www.sspsap.sk ili www.sspsap.blogspot.com.

.

Inozemne vijesti ika

26 26. studenog 2008. broj 47/2008

XII. generalni i V. izborni kapitul FSR-aAna Fruk iz Zagreba izabrana u PredsjedništvoMeðunarodnog vijeæa FSR-a za FRAMA-uBudimpešta, 22.11.2008. (IKA) – U mjestu Dobogoko kodBudimpešte od 15. do 22. studenoga održan je XII. generalnii V. izborni kapitul Franjevaèkoga svjetovnog reda. U prvomdijelu Kapitula kapitularci su raspravljali i prihvatili izvješæao radu Predsjedništva Meðunarodnog vijeæa FSR-a iKonferencije generalnih duhovnih asistenata, te ekonomskoizvješæe za proteklih šest godina. Predstavljeni su i rezultatidemografskog istraživanja, te prijedlozi izmjeneMeðunarodnog statuta i praktiènog tumaèenja Generalnihkonstitucija. Uz temu kapitula "Zavjetovanje i pripadnost"predavanje o zavjetovanju svjetovnih franjevaca održao jegeneralni vikar Kapucinskog reda Felice Cangelosi, a bivšageneralna ministra FSR-a Emanuela De Nunzio govorila je oosjeæaju pripadnosti FSR-u. Na sam blagdan nebeskezaštitnice FSR-a sv. Elizabete, 17. studenoga, sveèanimmisnim slavljem koje je u Ostrogonu predvodio maðarskikardinal Laszlo Paskai završila je dvogodišnja proslava 800.obljetnice svetièina roðenja. Proslavu je zatvorila generalnaministra FSR-a Encarnacion del Pozo. Izbornim dijelomkapitula u srijedu 19. studenoga predsjedao je delegatKonferencije generalnih ministara Prvog reda i TOR,generalni ministar Reda franjevaca konventualaca fra MarcoTasca. Za generalnu ministru FSR-a ponovno je izabranaEncarnacion del Pozo iz Španjolske. Za zamjenika generalneministre izabran je Doug Clorey iz Kanade. UPredsjedništvo Meðunarodnog vijeæa FSR-a izabrani su iConsuelo Nunez iz Venezuele za španjolsko govornopodruèje, Tibor Kauser iz Maðarske za englesko govornopodruèje Europe i Sjeverne Amerike, Lucy Almiranez sFilipina za englesko govorno podruèje Afrike, Azije iOceanije, Michele Altmeyer iz Francuske za francusko,Maria Aparecida Crepaldi iz Brazila za portugalsko, EwaldKreuzer iz Austrije za njemaèko i Benedetto Lino iz Italijeza talijansko govorno podruèje. Kao èlanica PredsjedništvaMeðunarodnog vijeæa FSR-a za FRAMA-u izabrana je AnaFruk iz Zagreba. Svi su izabrani tajnim glasovanjem izmeðuviše kandidata. U plenumu se raspravljalo o ulasku èlanoveFRAMA-e u FSR, a nakon rasprave u radnim skupinama iplenumu, prihvaæeni su prioriteti PredsjedništvaMeðunarodnog vijeæa FSR-a u sljedeæih šest godina.Prioriteti su: formacija, komunikacije, FRAMA, nazoènost usvijetu i bratstva u nastajanju. Na kapitulu su sudjelovali ikao meðunarodna vijeænica za Hrvatsku Antica-NadaÈepuliæ, generalni asistent FSR-a fra Ivan Matiæ, a nakonizbora u meðunarodno predsjedništvo, kapitulu se pridružilai Ana Fruk.

Poruka kardinala Maradiage za XX. svjetski dan borbeprotiv AIDS-aVatikan, 23.11.2008. (IKA) - Meðunarodni Caritas unastupajuæoj godini svoja æe nastojanja u borbi protiv AIDS-a usredotoèiti na pružanje pomoæi djeci oboljeloj od teškogaošteæenja imunološkog sustava. U poruci za XX. svjetski danborbe protiv AIDS-a, koji se obilježava 1. prosinca,predsjednik Meðunarodnoga Caritasa kardinal Oscar AndresRodriguez Maradiaga upozorava kako samo 15 posto djecezaražene virusom HIV-a dobiva medicinsku pomoæ temnoštvo djece umire prije navršene druge godine života.AIDS je jedan od najveæih problema na putu ostvarenja"Milenijskih ciljeva", upozorio je kardinal Maradiaga. U poruci takoðer istièe pothvate Crkve koja se diljem svijetazauzima u borbi protiv AIDS-a, protiv diskriminacijezaraženih i oboljelih te omoguæavanju medicinske pomoæi.

Nikaragvanski katolici za mir u zemljiManagua, 23.11.2008. (IKA) - U cijeloj Nikaragvi unedjelju 23. studenoga katolici su demonstrirali za mir uzemlji, odazivajuæi se pozivu mjesne Crkve, izvještavaKathpress. Nakon spornih komunalnih izbora prije dva tjedna rastenapetost u toj srednjoamerièkoj zemlji. Nikaragvanskabiskupska konferencija zatražila je ponovno prebrojavanjeglasova da bi se povratilo povjerenje naroda u politièkeustanove. Uslijedio je oštar napad vladajuæih sandinista, a unekim su sluèajevima uništavani i kipovi u crkvama. Prema rijeèima predsjednika Nikaragvanske BK nadbiskupaLeopolda Brenesa, nedjeljna okupljanja diljem zemljeprotekla su bez izgreda.

Nagasaki: Beatifikacija 188 japanskih muèenikaNa sveèanosti sudjelovalo više od 30.000 ljudiNagasaki, 24.11.2008. (IKA) - Više od 30.000 ljudisudjelovalo je 24. studenoga u Nagasakiju na beatifikaciji188 japanskih muèenika, veæinom laika, žena, djece, ali iinvalida, koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri u razdobljuizmeðu 1603. i 1639. godine, javio je Radio Vatikan. Obredsu predvodili umirovljeni nadbiskup Tokija Petar SeiichiShirayanagi te, kao Papin predstavnik, kardinal José SaraivaMartins, bivši proèelnik Zbora za proglašenje svetih, koji jeistaknuo kako je muèeništvo najveæi izraz ljudske slobode inajviši èin ljubavi. Uz kardinala Ivana Diasa, proèelnikaKongregacije za evangelizaciju naroda, meðukoncelebrantima je bilo i sedam biskupa iz Koreje, te biskupis Filipina i Tajvana. Prošlo je 400 godina, ali sjeæanje na to snažno svjedoèanstvovjere pogodilo je nazoène vjernike. Cijele su obitelji tadabile ubijene, samo zato što se nisu htjele odreæi Isusa. Ženesu bile spaljene žive, držeæi u naruèju svoju djecu, a drugi subili teško muèeni. Meðu njima je bio i isusovac Petar Kibe,koji je punih deset dana bio neprestano muèen, ali je pritomohrabrivao katehiste koji su bili s njime. U tijeku obredakardinal Saraiva Martins je, citirajuæi sv. Augustina,istaknuo kako nije presuda ili patnja to što èini muèenika,nego razlog ili motiv, a to je Krist. Obilježje po kojemu serazlikuje kršæansko muèeništvo jest èinjenica da je onoiskljuèivo èin ljubavi prema Bogu i prema ljudima,ukljuèujuæi i progonitelje. Misijska Crkva je i Crkvamuèenika, koja nije nikada odložila crvenu haljinumuèeništva. U ovome našem svijetu, zabrinutome za vlastitubuduænost, primjer onih koji su obijelili svoje haljine u krviJaganjèevoj sigurni je oslonac i uèvršæuje javno svjedoèenjevjere kako bismo i rijeèima i djelima mogli opravdati svojeideale i promicati bratstvo meðu djecom Božjom,napomenuo je kardinal Saraiva Martins. Japanski biskupi su istaknuli da se tih 188 muèenika nisuborili protiv režima koji nije poštovao vjersku slobodu, negosu oni bili muškarci i žene duboke i istinske vjere, kojipokazuju put onima koji vjeruju, nudeæi svima iskustvo okojemu valja razmisliti.

Misijska agencija Fides i na arapskom jezikuVatikan, 24.11.2008. (IKA) - Vatikanska misijska agencijaFides pojavljuje se i na arapskom jeziku. Arapska kao isedam dosadašnjih jeziènih verzija (talijanski, španjolski,engleski, francuski, portugalski, njemaèki i kineski) mogu senaæi na adresi www.fides.org. Agencija Fides osnovana jegodine 1927. kao informativna služba Kongregacije zaevangelizaciju naroda".

Inozemne vijestiika

2726. studenog 2008. broj 47/2008

Papa primio armenskog katolikosa Arama I.Benedikt XVI. spomenuo "neizrecive patnje" armenskognaroda u 20. stoljeæu, misleæi pritom na turski genocid nadArmencima poèinjen u sjeni Prvoga svjetskog rataVatikan, 24.11.2008. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je24. studenoga u Apostolskoj palaèi izaslanstvo armenskihbiskupa predvoðenih katolikosom Aramom I. iz Cilicije.Izrazivši pohvalu armenskom narodu èije je svjedoèanstvovjere i pobožnosti kulminiralo u 20. stoljeæu razdobljem"neizrecivih patnji", Papa je istaknuo kako nepreglednomnoštvo armenskih svetaca i muèenika, uèitelja i teologapredstavljaju baštinu koja je danas sastavni dio baštine èitaveCrkve. Veliki dio Papina govora bio je posveæenekumenskom dijalogu. Papa je iskoristio priliku pohvalitinapore koje Armenska Crkva ulaže u ekumenskom dijalogute je izrazio nadu da æe se taj dijalog nastaviti jer omoguæujerazjasniti teološka pitanja koja su nekoæ Crkve dijelila, alisada se izgleda stvaraju preduvjeti za veæi konsenzus. Izrazioje pritom nadu da æe trenutaèni rad Meðunarodne komisije,posveæen pitanju "Narav, ustroj i poslanje Crkve","omoguæiti da se mnoga specifièna pitanja našega teološkogdijaloga smjeste u pravi kontekst i da se naðe na njihrješenje". Papa je armenskom izaslanstvu izrazio duboku zabrinutostza narode Libanona i Bliskog istoka i žaljenje zbog"napetosti i sukoba koji i dalje osujeæuju sve naporeusmjerene promicanju pomirenja i mira na svim razinamacivilnoga društva i u politièkom životu i u regiji". "Tek kadazemlje umiješane u sukob budu u stanju odreðivati vlastitusudbinu, a razlièite etnièke skupine i vjerske zajednice buduse prihvaæale i poštivale, mir æe se moæi graditi na èvrstimtemeljima solidarnosti, pravednosti i poštivanja premalegitimnim pravima osoba i naroda", rekao je Papa. "Crkve, religije i države moraju priznati sve genocide,ukljuèujuæi i genocid nad armenskim narodom i moraju sepotruditi da sprijeèe svaki genocid potvrðujuæi prava svihnaroda na dostojanstvo, slobodu i samoodreðenje. Sve je tokljuèno za svijet mira", istaknuo katolikos Aram I., koji jepredvodio izaslanstvo koje je èinilo šest nadbiskupa i dvojicabiskupa Armenske Crkve u Kuvajtu i Emiratima, Cipru,Kanadi, SAD-u i Libanonu. Današnji svijet, sa svojomoèajnièkom potrebom za pravednošæu i pomirenjem, traži odnaših Crkava da postanu istinske vjerovjesnice mira, dapromièu ljudska prava, radeæi za pravednost onih kojima jepravednost zanijekana i tražeæi mir i pomirenje u situacijamanapetosti i sukoba, rekao je Aram I. Armensko izaslanstvo prije susreta s Papom pomolilo se nagrobu pape Ivana Pavla II. Nakon 25-minutnog razgovora uPapinoj privatnoj biblioteci, ekumenski susret zakljuèen je ukapeli Redemptoris Mater zajednièkom molitvom sa SvetimOcem. Aram I. Papi je darovao rukopis iz godine 1000. stekstovima sv. Grgura prosvjetitelja (240-332), koji se slavikao apostol Armenske Crkve, Benedikt XVI. uzvratio jeslikom apostola Tadeja i Barnabe. U armenskom izaslanstvu od pedesetak osoba je i šestnadbiskupa i dva biskupa, meðu njima su biskupi iz Kanade,SAD-a, Kuvajta i Irana. Aram I. potpisao je godine 1997.zajednièku ekumensku izjavu s papom Ivanom Pavlom II. SBenediktom XVI. susreo se protekle godine na svjetskomsusretu za mir u Napulju.

.

Iza uklanjanja raspela u školama krije se "kristofobija"Vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano i katolièkeudruge u Španjolskoj reagirali na presudu suca u graduValladolidu koji je naložio da se u jednoj državnoj školi utome španjolskom gradu uklone križevi iz svih prostorijaMadrid, 25.11.2008. (IKA) – Vatikanski dnevnikL'Osservatore Romano i katolièke udruge u Španjolskojreagirali su na presudu suca u gradu Valladolidu koji je, nazahtjev Kulturne udruge za laièku školu, naložio da se ujednoj državnoj školi u tome španjolskom gradu uklonekriževi iz svih prostorija. Komentirajuæi za dnevnikL'Osservatore Romano tu sudsku odluku, u èijem seobrazloženju navodi kako se time "krše temeljna prava navjersku slobodu i kult", Juan Manuel de Prada istaknuo jekako je time i pravno potvrðeno odricanje dezorijentiraneEurope od svojih korijena, Europe koja je nerazumnopodlegla nagonu samouništenja. Svakome je potpuno jasnoda znak križa ne krši nijedno temeljno pravo; ipak,odnedavna se pozivanje na prava i slobode u Španjolskojpretvara u pravnu izliku iza koje se kriju osjeæaji mržnjeprema vjeri i "kristofobije", koju bi vlasti bile dužnesankcionirati a ne im pružati pravno okrilje. "Laicizam kojidanas trijumfira u Španjolskoj sve više osiromašuje našidentitet i zna da kada mi Španjolci prestanemo gledati uonoga koji je obješen na drvu križa, prestat æemo znati tkosmo i bit æemo spremni biti ono što žele uèiniti od nas", pišede Prada. Laicizam teži potpuno obezvrijediti kulturnoprenošenje znanja, pretvarajuæi to znanje u puki zbirnepovezanih podataka; i zato se trudi maknuti raspelo štodalje od oèiju djece, jer se u svjetlu Raspetoga djeliècispoznaje povezuju u jedno i tvore cjelinu koja daje smisaoživotu i ljudskoj povijesti, piše Juan Manuel de Prada zavatikanski dnevnik. Predsjednik Nacionalne konfederacije roditelja i uèenikaLuis Carbonell tu je presudu nazvao "nesretnom odlukom".Prema njemu to je još jedan dokaz da radikalni laicizam sveviše uzima maha. Europa je izgraðena na temeljimakršæanske kulture i raspelo je simbol te kulture, rekao jeCarbonell. Istog je mišljenja glasnogovornik Opservatorijaza vjersku slobodu i savjest Pablo Rodriguez, prema kojemse "tom presudom jedno kulturno pitanje i socijalna navikapretvaraju u predmet spora. Rijeè je o manifestacijilaicizma". Manuel de Castro, generalni tajnik katolièkihškola FERE-CECA, kritizira "pomamu za uklanjanjemsimbola koji odražavaju vjerski osjeæaj veæine onih kojipohaðaju nastavu pod izlikom poštivanja manjine. To, premanjemu, nije put prema toleranciji". Predsjednik HazteOir.orgIgnacio Arsuaga kaže: "našli smo se na udaru vala laicizmakoji prijeti španjolskom društvu".

Inozemne vijesti ika

28 26. studenog 2008. broj 47/2008

Prilog dokumenti

Opravdanje po vjeri, a ne po djelima ZakonaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 19.studenoga 2008.Draga braæo i sestre, na našem putu kojim nas vodi svetiPavao, želimo se sada zadržati na složenom nauku oopravdanju, koji zauzima središnje mjestu u apostolovimposlanicama: govorit æemo najprije o odnosu izmeðu djela ivjere a zatim o odnosu izmeðu vjere i djela. Kada je Pavao susreo Uskrsloga na putu za Damask bio jepotpun èovjek: besprijekoran po pravednosti koja proizlaziiz zakona (usp. Fil 3,6), nadmašio je mnoge svoje vršnjake uobdržavanju Mojsijevih zakona i revno je zastupao otaèkepredaje (usp. Gal 1,14). Prosvjetljenje koje je doživio naputu za Damask potpuno mu je promijenilo život: svezasluge, koje je stekao u svojoj besprijekornoj vjerskojkarijeri, poèeo je smatrati "otpadom" pred uzvišenošæuspoznanja Isusa Krista (usp. Fil 3,8). Poslanica Filipljanimanam pruža dirljivo svjedoèanstvo Pavlova prijelaza spravednosti utemeljene na zakonu i steèene obdržavanjempropisanih djela, na pravednosti utemeljenu na vjeri u Krista:on je shvatio da je sve ono što se do tada èinilo dobitkomzapravo pred Bogom bio gubitak te je odluèio sav svoj životstaviti na jednu kartu: na Isusa Krista (usp. Fil 3,7). Skrivenoblago u polju i dragocjeni biser u èije stjecanje je uložio svedrugo nisu više predstavljala djela zakona, veæ Isus Krist,njegov Gospodin. Odnos izmeðu Pavla i Uskrsloga postao je tako dubok da ontvrdi kako Krist nije samo njegov život, veæ sav njegovžitak, u tolikoj mjeri da èak i smrt postaje dobitak samo dase do njega vine (usp. Fil 1,21). To ne znaèi da je preziraoživot, veæ da je shvatio da za njega život nema druge svrhe inije stoga imao druge želje osim da, kao na nekom atletskomnatjecanju, doðe do Krista i ostane zauvijek s Njim: Uskrslije postao poèetak i svršetak njegova života, razlog i ciljnjegova trèanja. Samo briga za sazrijevanje vjere onihkojima je navijestio evanðelje i skrb za sve Crkve koje jeosnovao (usp. 2 Kor 11,28) naveli su ga da sporije trèi premasvome jedinom Gospodinu kako bi prièekao uèenike dazajedno trèe prema cilju. Ako u prethodnom obdržavanjuzakona nije ništa imao sebi spoèitavati s gledišta moralneneporoènosti, sada kada je zahvaæen Kristom više voli neiznositi sudove o samome sebi (usp. 1 Kor 4,3-4), veæ trèikako bi dohvatio Onoga od kojega je zahvaæen (usp. Fil3,12). Upravo je to osobno iskustvo odnosa s Isusom Kristomrazlog zbog kojeg Pavao smješta u središte svojeganavještaja evanðelja nepomirljivu opreènost izmeðu dvarazlièita puta prema pravednosti: jednom izgraðenom nadjelima zakona, drugom utemeljenom na vjeri u Krista.Alternativa izmeðu opravdanja po djelima zakona iopravdanja po vjeri u Krista postaje tako jedna odprevladavajuæih tema koje se provlaèe kroz njegoveposlanice: "Mi smo podrijetlom Židovi, a ne 'grešnici izpoganstva'. Ali znamo: èovjek se ne opravdava po djelimaZakona, nego vjerom u Isusa Krista. Zato i mi u Krista Isusapovjerovasmo da se opravdamo po vjeri u Krista, a ne podjelima Zakona jer se po djelima Zakona nitko neæeopravdati" (Gal 2,15-16). Kršæanima u Rimu pak poruèujeda "svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja;opravdani su besplatno, njegovom milošæu po otkupljenju uKristu Isusu" (Rim 3,22-24). Opravdanje u Kristu jebesplatni èin koji Bog èini bez ikakve èovjekove pomoæi ikoji nalazi u daru pomirenja svoj najviši izraz: "Doista, ako

se s Bogom pomirismo po smrti Sina njegova dok jošbijasmo neprijatelji, mnogo æemo se više, pomireni, spasitiživotom njegovim" (Rim 5,10). Neiscrpni izvor opravdanjajest i ostaje Kristov križ, jer u njemu On "posta mudrost odBoga, i pravednost, i posveæenje, i otkupljenje"(1 Kor 1,30) imi, jednom pomireni po vjeri, postali smo u Njemu"pravednost Božja" (2 Kor 5,21). U tome zakon i njegova djela, kao i svako drugo ljudskodjelo, nisu ni od kakve koristi. Štoviše, èini se kako upravoiz zakona proizlazi jedan dokaz protiv besplatnogopravdanja u Kristu: "obješeni (je) prokletstvo Božje", kažese u jednom retku Ponovljenog zakona (21,23). I upravo jezbog toga "djela zakona" Pavao, prije susreta s Kristom, biouvjeren da je bilo dobro i hvalevrijedno progoniti one koji supoèeli vjerovati u raspetog Mesiju i Sina Božjega. Prodormilosti, dok mu je zatvorio tjelesne oèi, otvorio mu je oèisrca da otkrije jedini put opravdanja: vjeru u Krista koji muje, viseæi na križu, dao novi život po Duhu (usp. Gal 3,13-14). Pavao æe tako moæi jasno izraziti prosvjetljenje koje jeprimio na putu za Damask: zakon je u sebi svet, dobra,pravedna je i sveta zapovijed, dolazi naime od Boga (usp.Rim 7,7-13); meðutim, po zakonu se ne stiže do opravdanja;štoviše, s toga stanovišta, zakon ostaje nepremostivaprepreka za onoga koji ga smatra nužnim za opravdanje.Kada je, prilikom incidenta u Antiohiji o kojem smo govoriliu jednoj od prethodnih kateheza, Pavao ušao u oštar spor sPetrom, to se dogodilo zato jer je ponašanje potonjeg mogloizroditi ideju da su za napredovanje na putu opravdanja bilinužni obrezanje i pridržavanje odreðenim pravilima prehranei židovskom kalendaru. Takva jedna dopuna uèinila bi križuzaludnim (usp. Gal 5,2) i relativizirala put opravdanja, kojije Bog otvorio u Kristu po Duhu: "Ne dokidam milostiBožje! Doista, ako je opravdanje po Zakonu, onda je Kristuzalud umro" (Gal 2,21). Stoga Pavao Mojsijev zakon, kao Božji dar, ne smatranikako dokinutim, jer se ubraja meðu neopozive darove (usp.Rim 11,29) kojima Gospodin obasipa svoj izabrani narod:"Oni su Izraelci, njihovo je posinstvo, i Slava, i Savezi, izakonodavstvo, i bogoštovlje, i obeæanja; njihovi su i oci, odnjih je, po tijelu, i Krist, koji je iznad svega, Bogblagoslovljen u vjekove. Amen" (Rim 9,4-5). Ukidanjemtoga zakona ugrozio bi se identitet Izraela. Ipak zakon nemože dati život: taj se dar ostvaruje samo ispunjavanjemobeæanja danih Abrahamu. A prvo obeæanje, iz kojegproizlazi opravdanje vjernika, je obeæanje Duha (usp. Gal3,14). Sada je pak s opravdanjem u Kristu zakonrelativiziran, postao je nevažan, i, kao takav, ne možeponuditi nikakav put opravdanja. Zakon, uèi Pavao, ima svojdovršetak u Kristu (usp. Rim 10,4) i nalazi svoje ispunjenjeu zapovijedi ljubavi (usp. Gal 5,13-14; Rim 13,8-10). Prije sola fides u središtu Pavlova navještaja evanðelja jesolus Christus: on je jedini spasitelj svijeta, koji relativizirasve drugo, ukljuèujuæi i zakon: "Opravdani dakle vjerom, umiru smo s Bogom po Gospodinu našem Isusu Kristu. Ponjemu imamo u vjeri i pristup u ovu milost u kojoj stojimo idièimo se nadom slave Božje" (Rim 5,1-2). Zato je jedinoèime se možemo ponositi Kristov križ (usp. Gal 6,14). Sasvetim Pavlom moramo priznati da nam je samoGospodinova milost omoguæila da postanemo dionicinjegova Tijela koji je Crkva.

Prilog dokumentiika

2926. studenog 2008. broj 47/2008

Kristovo Kraljevstvo privodi punini sve što postojiPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 23.studenoga 2008.Draga braæo i sestre! Danas, posljednje nedjelje liturgijske godine, slavimosvetkovinu Našega Gospodina Isusa Krista Kralja svegastvorenja. Znamo iz evanðelja da Isus branio da ga seoslovljava kao kralja kada se pod time mislilo na vladara upolitièkom smislu, na "narodnog vladara" (usp. Mt 20,24).Meðutim, tijekom svoje muke, on je branio svojejedinstveno kraljevstvo pred Pilatom, koji ga je izrièitoupitao: "Ti si dakle kralj?" a Isus mu odgovara: "Ti kažeš: jasam kralj" (Iv 18,37); malo prije toga je izjavio: "Kraljevstvomoje nije od ovoga svijeta" (Iv 18,36). Kristovo kraljevstvoje, naime, objava i ostvarenje Kraljevstva Boga Oca, kojivlada svime s ljubavlju i pravednošæu. Otac je povjerio Sinuposlanje da donese ljudima vjeèni život ljubeæi ih do temjere da je žrtvovao za njih vlastiti život i istodobno mu jepodao moæ da ih sudi, jer je postao Sin èovjeèji, u svemuslièan nama (usp. Iv 5,21-22.26-27). Današnje evanðelje ustraje upravo na sveopæem kraljevstvuKrista suca, s divnom usporedbom o Posljednjem sudu, kojije sveti Matej stavio neposredno prije izviješæa o muci(25,31-46). Slike su jednostavne, jezik je puèki, ali je porukakrajnje važna: to je istina o našem krajnjem odreðenju imjerilu po kojem æemo biti suðeni. "Jer ogladnjeh i dadostemi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primisteme" (Mt 25,35) i tako dalje. Ima li tko da nije èuo za tustranicu? Ona je sastavni dio naše civilizacije. Ostavila jeduboki trag na povijest naroda kršæanske kulture: ljestvicuvrijednosti, institucije, bezbrojna dobrotvorna djela isocijalne pothvate. Kristovo Kraljevstvo, istina, nije odovoga svijeta, ali, zahvaljujuæi Bogu, privodi punini sve onošto postoji u ljudi i u povijesti. Prema evanðelju, ako ljubavprema našim bližnjima provodimo u djelo, tada otvaramoprostor Božjoj vladavini i njegovo se kraljevstvo ostvaruje unašoj sredini. Ako, meðutim, svatko misli samo na sebe ivlastitu korist, svijet neumitno srlja u propast. Dragi prijatelji, Božje kraljevstvo nije pitanje èasti i privida,veæ, kao što piše sveti Pavao, "pravednost, mir i radost uDuhu Svetome" (Rim 14,17). Gospodinu je na srcu našedobro, to jest da svaki èovjek ima život i da navlastitonjegova "najmanja" djeca mogu pristupiti gozbi koju je zasve pripravio. Stoga se moramo kloniti dvoliènosti i govoriti"Gospodine, Gospodine" a potom zanemarivati njegovezapovijedi (usp. Mt 7,21). U svoje vjeèno kraljevstvo Bogprihvaæa sve one koji se iz dana u dan trude provoditi u djelonjegovu rijeè. Zato je Djevica Marija, najponiznija od svihstvorenja, najveæa u njegovim oèima i sjedi kao kraljica sdesna Kristu kralju. Njezinu se nebeskom zagovoru želimojoš jednom povjeriti sinovskim pouzdanjem, kako bismomogli ostvariti svoje kršæansko poslanje u svijetu.Nakon Angelusa Sutra æe se u Japanu, u gradu Nagasakiju, održatibeatifikacija 188 muèenika, Japanaca, muškaraca i žena, kojisu ubijeni u prvoj polovici 17. stoljeæa. U toj prigodi, takoznaèajnoj za katolièku zajednicu i za èitavu ZemljuIzlazeæeg Sunca, jamèim svoju duhovnu blizinu. Iduæesubote, nadalje, u Kubi æe blaženim biti proglašen brat JoseOlallo Valdes, iz Bolnièkog reda svetog Ivana od Boga (FateBene Fratelli). Njegovu nebeskom zagovoru povjeravamkubanski narod, osobito bolesnike i zdravstvene djelatnike.

Prilog dokumenti ika

30 26. studenog 2008. broj 47/2008

Prilog prikazi

Papa: "Meðureligijski dijalog u užem smislu rijeèi nijemoguæ"Pismo Benedikta XVI. talijanskom senatoru i filozofuMarcellu Peri u povodu objavljivanja njegove knjige "Zaštose trebamo zvati kršæanima?""Meðureligijski dijalog u užem smislu nije moguæ", te æerijeèi pape Benedikta XVI., koje je napisao u pismutalijanskom senatoru i filozofu Marcellu Peri, zasigurnoizazvati najrazlièitije reakcije. Na prvi pogled èini se da Papatom jednom reèenicom ugrožava i odbacuje svu teologijumeðureligijskoga dijaloga koja je zapoèeta s Drugimvatikanskim saborom. Nadalje, u vremenu najrazlièitijihreligijskih i kulturalnih prijepora i sukoba može se dobitidojam da Papa svojom izjavom samo dolijeva ulje na vatru.No, ako se bolje pogleda Papino pismo, tada o tomu ne možebiti ni govora. Papa Benedikt XVI. jasno istièe da nije svakimeðureligijski dijalog, nego samo meðureligijski dijalog "uužem smislu rijeèi" nije moguæ. Premda Papa ne pojašnjavataj izraz, iz nastavka teksta može se zakljuèiti sljedeæismisao: prvo - "meðureligijski dijalog u užem smislu rijeèi"oznaèava dijalog koji bi ukljuèivao "uzajamno poboljšanje iobostrano obogaæivanje"; drugo - ako bi takav"meðureligijski dijalog u užem smislu rijeèi" bio moguæ, tobi znaèilo da nijedna religija ne posjeduje istinu, da su svejednako istinite te se zbog toga trebaju "uzajamnopoboljšavati i obostrano obogaæivati". Papa se time zapravosuprotstavlja religijskom relativizmu; treæe - mnogo jevažniji "meðukulturalni dijalog", odnosno analiza, ali ikritika "posljedica" religijskih odluka koje se oèituju uodreðenoj kulturi, a od kojih nijedna religija nije imuna;èetvrto - iz navedenoga proizlazi, premda Papa to netematizira, da je i dalje moguæ i važan "meðureligijskidijalog u širem smislu rijeèi" kao uzajamno upoznavanje izajednièka suradnja oko goruæih tema današnjegaèovjeèanstva, meðu kojima su i "negativne posljedice"religijskih odluka. Papino pismo senatoru Marcellu Peri donosimo u cijelosti: "Dragi senatore Pera, ovih sam dana mogao proèitati Vašunovu knjigu 'Zašto se trebamo zvati kršæanima?' Vaša me seknjiga duboko dojmila. Zadivljujuæom poznavanjem izvora inepobitnom logikom analizirate bit liberalizma, polazeæi odnjegovih temelja te pokazujuæi da biti liberalizma pripadanjegovo utemeljenje u kršæanskoj slici o Bogu: njegov odnosprema Bogu, a èovjek je slika Božja i od njega smo primilidar slobode. Neoborivom logikom pokazujete da liberalizamgubi svoje uporište i uništava samoga sebe, ako napusti tetemelje. Ništa manje me nije dojmila Vaša analiza slobode ianaliza multikulturalnosti, gdje ukazujete na nutarnjuproturjeènost toga pojma te time njegovu politièku ikulturalnu nemoguænost. Važna je takoðer i Vaša analizaonoga što mogu biti Europa i europski Ustav, u kojoj seEuropa ne treba preoblikovati u kozmopolitsku stvarnost,nego treba pronaæi svoj vlastiti identitet, polazeæi od svojihkršæansko-liberalnih temelja. Posebno je znaèajna Vašaanaliza pojmova o meðureligijskom i meðukulturalnomdijalogu. Jasno objašnjavate da meðureligijski dijalog uužem smislu rijeèi nije moguæ, ali zato je hitanmeðukulturalni dijalog koji produbljuje kulturalne posljedicetemeljnih religijskih odluka. Dok istinski dijalog nije moguæs obzirom na temeljne religijske odluke, koje bi se timestavile po strani, potrebno se u javnoj raspravi pozabavitikulturalnim posljedicama temeljnih religijskih odluka. Utom kontekstu dijalog i uzajamno poboljšanje te obostrano

obogaæenje su moguæi i nužni. S obzirom na doprinosznaèenju svega toga za današnju krizu etike mislim da jevažno što kažete o razvoju liberalne etike. Pokazujete daliberalizam ne mora izgubiti svoj identitet, nego naprotiv,kako bi bio vjeran samomu sebi može se povezati s naukomo dobru, napose s kršæanskim naukom koji mu je slièan. Nataj naèin liberalizam može ponuditi istinski doprinosprevladavanju krize. Vašom trijeznom racionalnošæu,golemim filozofskim saznanjima i snagom argumentacije,prema mom mišljenju, navedena knjiga je u ovom trenutkuod velike važnosti za Europu i svijet. Nadam se da æe knjigabiti dobro prihvaæena i da æe pomoæi dati politièkoj raspravi,onkraj hitnih problema, onu dubinu bez koje ne možemoprevladati izazov našega povijesnog trenutka. Zahvalan naVašemu djelu od srca Vam želim Božji blagoslov". Preveo i priredio Ivica Raguž

Crkva i državaObjavljen prvi svezak knjige Miroslava Akmadže odopisivanju i razgovorima predstavnika Katolièke crkve ikomunistièke državne vlasti u JugoslavijiDruštvo za povjesnicu Zagrebaèke nadbiskupije "Tkalèiæ" izZagreba i Hrvatski institut za povijest – podružnica zapovijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskoga Brodaobjavili su knjigu Miroslava Akmadže Crkva i država;Dopisivanje i razgovori izmeðu predstavnika Katolièkecrkve i komunistièke državne vlasti u Jugoslaviji; svezakprvi; 1945.-1952. To je vrlo opsežna knjiga na 823 stranicekoja donosi mnogu arhivsku graðu, do koje je bilo vrlo teškodoæi, te predstavlja i povijesni dokument na temelju kojegasu moguæa daljnja istraživanja o tome teškom poratnomrazdoblju. U uvodu knjige autor iznosi posebno važnepodatke. Prvi dio je Opæe dopisivanje, u kojem kronološkipo godinama, od 1945. do 1952., iznosi graðu. Drugi dio jePredmetno dopisivanje u kojem u 17 toèaka tematski iznosigraðu. Treæi dio je Zakljuèak, nakon kojega slijede: Izvori iliteratura, Kratice, Popis sažetaka isprava, Kazalo osoba,mjesta i pojmova, te sažetci na engleskom, francuskom,njemaèkom i talijanskom jeziku. Urednik knjige je dr.Stjepan Razum, a recenzenti su dr. Stjepan Kožul i dr.Agneza Szabo. Njihovi tekstovi su objavljeni na poèetkuknjige. (ika-mj/kj)

Pastoralni dnevnik za 2009. godinuU nakladi Glasa Koncila objavljen je Pastoralni dnevnik(rokovnik) za 2009. godinu. Najnoviji priruènik za bilješke ipastoralno planiranje izraðen je prema Opæem rimskomkalendaru i Nacionalnom liturgijskom kalendaru HBK, apriredio ga je dr. Ante Crnèeviæ, predstojnik Hrvatskogainstituta za liturgijski pastoral HBK. Na više od 460 stranicanalaze se korisne informacije o liturgijskim slavljima,naznake svetopisamskih èitanja za svaki dan te izabranemisli iz evanðelja. Rokovnik donosi i pregledne tablice zaizbor misnih obrazaca i pomiènih slavlja, jubileje svetaèkihslavlja, važnija slavlja nadbiskupija i biskupija u Hrvatskoj iBiH, iscrpni adresar ordinarijata u RH i ostalih važnijihustanova Crkve u Hrvata te važnije telefonske brojeve iadrese elektronièke pošte u zemlji, Europi i svijetu. Sastavnidio novoga pastoralnog dnevnika je i imendanski kalendar za2009., mjeseèni planer te prostor za bilješke. (ika-gk/kj)

Prilog prikaziika

3126. studenog 2008. broj 47/2008

Gabriæ još govori: 20 godina poslijeFilozofski-teološki institut Družbe Isusove objavio knjigu o.Mirka NikoliæaFilozofski-teološki institut Družbe Isusove u biblioteci"Svjedoci i uzori" objavio je knjigu o. Mirka Nikoliæa DI"Gabriæ još govori: 20 godina poslije (1988.-2008.)". Rijeè je o knjizi koja želi oživotvoriti uspomene na jednuljubav koju je pokazao èovjek, jedan izmeðu nas, nièimepredodreðen za ono što je ostvario, osim što se potpunopredao Bogu i èovjeku, što je govorio i izgorio za Boga i zaduše. Èitatelj može proèitati neke Gabriæeve molitve kojeupuæuju na njegovu povezanost s Bogom. Tu su opisani ineki od susreta s ljudima koji govore o njegovoj ljubaviprema èovjeku. U prvom dijelu knjige naslovljenom "PredBogom za druge" kratko se može upoznati Gabriæa kaoisusovca, sveæenika, revnog Isusova apostola. U drugomdijelu istièe se njegov osjeæaj za lijepo. Premda su muživotni uvjeti bili teški i nisu poticali na umjetnièkoizražavanje, o. Ante nije gušio niti potiskivao svojumjetnièki naèin izražavanja. To je posebno dolazilo doizražaja u njegovim pismima, molitvama i izvješæima.Gabriæ se isticao i u velikoj ljubavi prema svomsveæenièkom zvanju. Stoga je èetvrti dio knjige posveæennjegovim mislima o sveæeništvu. Peti dio knjige jenajopsežniji. Na šezdesetak stranica mogu se èitatiGabriæeve molitve, od radosti išèekivanja Isusova, prekoKalvarije i uskrsnih zvona, do molitava za gladne, bolesne.Posljednji dio donosi neke misli iz Gabriæevih pisama. Ovaknjiga je poziv na još bolje upoznavanje tog iznimnogèovjeka, ali i poziv za njegovo nasljedovanje. Namjeraprireðivaèa i izdavaèa bila je potaknuti èitatelje i da se moleza o Antu Gabriæa, ali i da se njemu mole, jer je svojimživotom zavrijedio je da bude svjetiljka postavljena naoltaru, koju æe Crkva zapaliti da vjeèno gori i svijetli namana poticaj. (ika-mb/kj)

Misli o kršæanskoj vjeriKnjigu kardinala J. H. Newmana objavio VerbumU prigodi izlaska knjige "Misli o kršæanskoj vjeri" autoraJohna Henry Newmana nakladna kuæa Verbum uprilièila je20. studenoga u prostorijama Verbuma u Splitu,konferenciju za novinare. O knjizi su govorili direktor iglavni urednik nakladne kuæe Verbum Miro Radalj i mr.Petar Balta. Najveæi i najglasovitiji obraæenik Engleske uXIX. stoljeæu kardinal John Henry Newman (1801.–1890.),u crkvenoj je povijesti ostavio doprinos po kojemu je nazvan"Augustinom modernoga svijeta". Ova je knjiga nastala kaoodmjerena i tematska antologija Newmanovih tekstova kojadonosi birane izvatke iz njegovih najvažnijih djela te èinibogatu zbirku njegovih misli o vjeri, kršæanstvu i Crkvi.Svojim osobnim skladom izmeðu privrženosti Objavi iTradiciji, te otvorenosti prema razumu, znanostima, kulturi iživotu u tumaèenju i primjeni nepromjenjivih istina spasenja,Newman je dao dragocjeno osobno svjedoèanstvo te je i sampostao obratiteljem drugih na katolièku vjeru. Na krajuknjige donesena je detaljna kronologija Newmanova života,dodatno razraðena u iscrpnom pogovoru Zdravka Gavranakoji, uz obilje podataka o povijesnim okolnostima u kojimaje Newman živio i djelovao, donosi prikaz njegovihnajvažnijih djela, što omoguæava bolje upoznavanje ovogvelikana zapadnog kršæanstva. (ika-sb/kj)

.

Natjeèaj za Uskrs fest 2009.Natjeèaj je otvoren do petka 30. sijeènja 2009.Najstariji festival hrvatske popularne kršæanske glazbe"Uskrs fest" održat æe se 18. i 19. travnja 2009. u Zagrebu, uorganizaciji Odbora HBK za mlade i Hrvatskoga katolièkogradija. U tu svrhu Organizacijski odbor festivala raspisao jenatjeèaj za skladbe Uskrs festa 2009. koji je otvoren dopetka 30. sijeènja 2009. Prema uvjetima natjeèaja skladbe tematski trebaju imatikršæanski karakter; skladbe trebaju biti nove, neobjavljivane, niti javno izvoðene; ne smiju biti dulje od 4minute i trebaju biti uredno potpisani autori glazbe, teksta iaranžmana. Prijava na natjeèaj dostavlja se iskljuèivo na CD-u, a mora sadržavati: oglednu demo snimku pjesme koja nemora biti studijska, ali glazbeno-produkcijski treba biti štosliènija izvedbenoj verziji. Aranžman pjesme mora bitidefiniran, ali ne mora biti definitivan. Pjesma može bitiposlana i u MP3 formatu s minimalnom rezolucijom od 192kbps. Prijava treba sadržavati i tekst pjesme u Word formatu,kraæu biografiju izvoðaèa sa svim potrebnim podacima(adresa, telefon, e-mail, web i sl.), a uz prijavu treba navestizajednicu ili župu u kojoj se djeluje te dostaviti potvrdupovjerenika za mlade matiène nad/biskupije. Rezultati natjeèaja bit æe objavljeni u emisiji Sacro ritamHrvatskoga katolièkog radija u èetvrtak 12. veljaèe 2009. u20.30 sati. Uskrs fest 2009. odvija se kroz dva dana. Unedjelju 19. ožujka je festivalska veèer koja æe se održati uKoncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a 18.ožujka je prigodni program koji je obvezujuæi za sveizvoðaèe na festivalu. Sve izvoðaèe na Uskrs festu 2009. pratit æe zajednièkiinstrumentalni sastav. Radove treba slati na adresu: Uskrsfest 2009; Ured HBK za mlade, Kaptol 21, 10000 Zagreb. Dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 9 do17 sati na telefon: (01) 48 14 699 ili na e-mail:[email protected]. (ika-hkr/kj)

Raspisan natjeèaj za Bonofest 2009.Natjeèaj je otvoren do 15. veljaèe 2009. godine, a Festivalæe se održati 8. i 9. svibnja u VukovaruOrganizacijski odbor Festivala duhovne glazbe Bonofest2009. raspisao je natjeèaj za prijavu novih skladbi. Natjeèajje otvoren do 15. veljaèe 2009. godine, a Festival æe seodržati 8. i 9. svibnja u Vukovaru. Skladbe koje sedostavljanju na natjeèaj trebaju biti kršæanskog duhovnogkaraktera s jasnom vjernièkom porukom, neobjavljene nanosaèu zvuka, a službeno mogu biti veæ izvedene te utrajanju od 3,5 min. Prijava treba sadržavati: notni zapis osnovne melodijskelinije s potpisanim tekstom, te napisanim akordima; tekstskladbe; demo snimku skladbe snimljenu na CD-u ili u MP3formatu e-mailom minimalnom rezolucijom od 192 kbps;životopis izvoðaèa i fotografiju; imena (s potpisima) autoraskladbe – tekst, glazba i aranžman: kontakt osobu (adresa,broj telefona, mail, web). Radove treba poslati poštom na adresu: Franjevaèkisamostan, za Bonofest 2009., Samostanska 5, 32000Vukovar. Dodatne obavijesti mogu se dobiti kod predsjednikaOrganizacijskog odbora fra Ivice Jagodiæa na broj mobilnogtelefona 098 1966 664 ili e-mail [email protected]. (ika-mb/kj)

Prilog prikazi ika

32 26. studenog 2008. broj 47/2008

47/2008ika.hr/bilteni/bilten_47-2008.pdf · èestitosti i ideala našeg naroda, dan pobjede ljubavi nevinih nad mržnjom opakih. Zapamtite Vukovar, ne radi mržnje, nego radi ljubavi

Documents