Organizator festivala: KULTURNI CENTAR TRAVNO Božidara Magovca 17, 10010 Zagreb, Hrvatska Urednica programa PIF-a: dr. sc. Livija Kroflin Stručni suradnici za programe PIF-a: Ljubica Suturović i Arsen Ćosić Ravnatelj: Josip Forjan Umjetnički savjet: Romano Bogdan, Zlatko Bourek, Zvonko Festini (predsjednik), Josip Forjan, Joško Juvančić, Livija Kroflin, Maja Novoselec Međunarodni stručni žiri: Liliana Bardijewska (Poljska), Želimir Ciglar (Hrvatska), Marija Leko (Hrvatska) Dječji žiri: Katarina Bulović, Lovro Cvijić i Marta Defar Voditeljica dječjeg žirija: Snježana Krnjak Voditelji radionica: Ljubica Suturović i Arsen Ćosić Najavljivači programa: Petra Šarac i Dominik Karakašić Realizatori: Renata Brlek, Tomislav Bušić, Božo Cerin, Jadranka Farszky, Saša Fistrić, Mirjana Galeković, Snježana Krnjak, Tomislav Maglečić, Goran Markovčić Mara Martić, Dijana Muhović, Gorana Orešković, Patrik Pejaković, Ivan Špoljarec Kako bi Shakespeare rekao, život je samo sjen što luta... i tako nastane kazalište. Kazalište sjena. Ako imate sreće. Kao Karagöz. Legenda kaže da su se nekad davno, prije sedam stoljeća, pri gradnji džamije u Bursi, Karagöz i Hacivat više glupirali nego što su gradili, a ni drugi radnici nisu mogli raditi jer su se morali držati rukama za trbuh od smijeha. U ono su vrijeme metode vraćanja radnika na posao bile nešto drastičnije nego danas i sultan je tu dvojicu veseljaka jednostavno dao pogubiti. Pa se onda malo predomislio, jer je i njemu trebalo zabave i predaha od teškog posla vladanja, i naredio da ih se vrati u život. Ali nije računao da ima posla s jednom izrazito tvrdoglavom starom damom kao što je gospođa Smrt, koja jednostavno ne vraća ono što jednom pokosi, pa tražio to od nje i sam sultan. Ipak, našao se genijalac koji ih je vratio u život – kao plošne lutke od kože. Tako je nastalo tursko kazalište sjena. Jedna mnogo romantičnija legenda iz 2. stoljeća prije Krista kaže da je kineski car Han Wudi toliko patio za svojom voljenom carskom supružnicom da je došao k sebi tek kad se susreo s njezinim vjernim, minuciozno izrađenim likom od kože istanjene do prozirnosti i obojene prekrasnim bojama. Tako je nastalo kinesko kazalište sjena. Varijanta hrvatskoga kazališta sjena mogla bi nastati ako PIF ostane bez onoga što mu je nasušno potrebno. A potrebni su mu danonoćna njega 365 dana u godini, uobičajeni datumi održavanja, adekvatne dvorane i nesmanjena financijska potpora. Ovogodišnji PIF posvećen je kazalištu sjena. Ili onom što je ostalo od njega. Nema tu Karagöza, ni tradicionalnih kineskih ni indijskih sjena, ni indonezijskog wayanga, ni inovativnoga bugarskog kazališta sjena ni najboljih talijanskih ni francuskih majstora sjena. Predaleko. Preveliko. Preskupo. Pa ipak! Imamo kineskog majstora sjena – radi ih svojim vlastitim rukama. Imamo i bugarsku varijantu kazališta sjena – u izvedbi kazališta iz Niša. Čak se i u studentskoj predstavi Pekel na zemli javljaju sjene. Pa kad se već radi samo o sjenama – dovoljno! Kako bi rekao naš kineski prijatelj Shen Xiao, to je „život sna o sjenama“. Ali to nije sve! Osim sjenama, kazalište se radi i dijelovima vlastitog tijela, kao što, osim već spomenutog Shena Xiaoa, pokazuju i majstori iz Krakova svojim Umjetničkim rukotvorinama i – opet oni! – studenti lutkarstva u svojoj paklenoj predstavi. Dječju lutkarsku klasiku Budulineka, sa sjajnom animacijom tradicionalnih čeških marioneta, u šarmantnoj suvremenoj verziji prikazuje Naivno kazalište iz Libereca; Livija Kroflin VOLOGODSKO REGIONALNO KAZALIŠTE LUTAKA „TEREMOK“, , VOLOGDA, RUSKA FEDERACIJA БУК ВО „ВОЛОГОДСКИЙ ОБЛАСТНОЙ ТЕАТР КУКОЛ „ТЕРЕМОК“, ВОЛОГДА, РОССИЙСКАЯ ФЕДЕРАЦИЯ Kazalište je 1937. godine osnovao Ananii Badaev, diplomant druge generacije studija «МХАТ». Iako ima 75 godina, kazalište je vrlo mlado i puno svježih i kreativnih ideja. Razvijaju se novi oblici komunikacije s gledateljima. Postoje dvije scene koje rade u kazalištu: velika i mala. Predstave su stvorili najbolji redatelji i dizajneri, te kazalište često sudjeluje na ruskim i međunarodnim festivalima. Samo tijekom posljednjih dviju godina na festivalu koji je održan tijekom kongresa UNIMA-e u Chengdu (Kina), kazalište je dobilo nagradu “za najboljeg glumca ansambla” (2012.), a na međunarodnom festivalu u Subotici, Srbija, u svibnju 2013., predstava Carmen osvojila je Grand Prix. Danas, repertoar uključuje više od 30 predstava za djecu različite dobi, kao i za odrasle. NAIVNO KAZALIŠTE LIBEREC, LIBEREC, ČEŠKA REPUBLIKA NAIVNÍ DIVADLO LIBEREC , ČESKÁ REPUBLIKA Naivno kazalište je osnovano 1949. godine. Naivno kazalište je povijesno povezano s radovima mnogih iznimnih autora – u 1960- ima to je bio redatelj i scenograf Jan Schmid (koji je bio i osnivač legendarnog Studia Ypsilo), od kraja 1970-ih kristalizirala se poetika predstava za djecu vrtićke dobi redatelja Pavela Poláka i scenografa Pavela Kalfusa (te su produkcije postale osnova festivala MATEŘINKA). U isto su vrijeme predstave u stilu mjuzikl-komedije redateljice Markete Schartove stekle popularnost kod mladih i odraslih gledatelja. Najuspješnije predstave u 1990-ima bile su predstave Ive Peřinove u produkciji Tomáša Dvořáka. Posljednjih godina pruža se prostor i nadarenim autorima mlađih generacija (npr. Petr Vodička, Jakub Vašíček) koje prate dvije domaće redateljice: Michaela Homolová i Markéta Sýkorová. Vologodsko regionalno kazalište lutaka „Teremok“; Ul. Lenina 21; Vologda, 160035; Rusija, [email protected]; http://www.teremok.vologda.ru Naivno kazalište Liberec; Moskevská 32/18, 460 31, Liberec 4; Češka Republika [email protected], [email protected]; www.naivnidivadlo.cz KAZALIŠTE LUTAKA ZADAR, ZADAR, REPUBLIKA HRVATSKA Kazalište lutaka Zadar osnovano je u prosincu 1951. godine. Prva predstava «Crvenkapica» odigrana je prvog siječnja 1952. godine. Od tada lutkari svaku sezonu započinju izvedbom Nazorove «Crvenkapice» i to traje do danas. Presudna godina u povijesti Kazališta lutaka bila je 1960. kada je nakon uspješnoga amaterskog rada dobilo status profesionalne ustanove. U ovih šezdeset godina Kazalište lutaka Zadar ostavilo je trajan pečat u hrvatskom lutkarstvu. Brojne nagrade za režiju, likovne kreacije i animaciju dobile su predstave koje svojom umjetničkom razinom autoritativno predstavljaju djela naše baštine i suvremenu hrvatsku kulturu. Izvedeno je više od 250 naslova domaćih i stranih autora, predstave su obišle brojne festivale u zemlji i inozemstvu. Susret lutkara i lutkarskih kazališta SLUK koji se održao u Zadru od 1. do 5. lipnja 2011., donio je predstavi «Michelangelo Buonarroti» čak deset nagrada. Predstava „Drago Č. i tvornica čokolade” prema romanu Roalda Dahla, a u režiji Zlatka Svibena, otvorila je novu zgradu kazališta. Kazalište lutaka Zadar; Sokolska 1; 23 000 Zadar; Republika Hrvatska [email protected], [email protected]; www.klz.hr DJEČJE KAZALIŠTE DUBRAVA I KAZALIŠNA DRUŽINA PINKLEC, ZAGREB, REPUBLIKA HRVATSKA Dječje kazalište Dubrava osnovano je 1955. godine u Zagrebu. Od 1976. godine kazalište djeluje u sklopu Narodnog sveučilišta Dubrava, jedine ustanove kulture u istočnom dijelu grada, koji broji 150 000 stanovnika od čega 20 000 djece i mladeži. Djelovanju kazališta svoj su doprinos dala mnoga velika imena hrvatskog kazališta za djecu: Mladen Širola, Borislav Mrkšić, Rudolf Zubčić, Boris Kovačević, Franka Perković i mnogi drugi. Narodno sveučilište Dubrava; Dječje kazalište Dubrava; Cerska 1; 10 000 Zagreb, [email protected]; www.kazalistedubrava.hr KAZALIŠTE LUTAKA NIŠ, NIŠ, REPUBLIKA SRBIJA POZORIŠTE LUTAKA NIŠ, NIŠ, REPUBLIKA SRBIJA Kazalište lutaka Niš jedino je niško profesionalno javno kazalište. Tijekom 55 godina, Kazalište lutaka gradilo je svoj prepoznatljiv stil i čvrsto visoko mjesto u srbijanskom lutkarstvu. Doprinos razvoju lutkarstva u Nišu dala su, osim umjetnika ovog kazališta, i poznata imena iz kazališne, književne i likovne umjetnosti. Repertoar Kazališta lutaka Niš čini tridesetak predstava različitih žanrova u gotovo svim tehnikama koje poznaje lutkarska umjetnost. U svijet čarolija Kazališta lutaka Niš više od pola stoljeća uranjaju i veliki, oni koji su nekada bili mali i koji još uvijek s čudom u srcu prate, zajedno s djecom, svoje omiljene likove iz priča. Pozorište lutaka Niš; Bulevar dr. Zorana Đinđića; 18000 Niš; Republika Srbija; [email protected], www.nispuppets.org.rs Većina stručnjaka vjeruje da je umjetnost kazališta sjena nastala u Kini u doba dinastije Han (od 206. p.n.e. do 220 g. n.e.). Prema priči, car Wu Han imao je mnoge konkubine, ali samo je jednu najviše volio. Kad je ona umrla, bio je tako potišten da je izgubio volju za životom i počeo zanemarivati sve svoje dužnosti. Njegovi su savjetnici sve pokušali da svojeg vladara vrate u život, ali ništa nije moglo olakšati njegov čemer. Napokon, jedan od najvećih dvorskih umjetnika izradio je lutku na sliku i priliku careve ljubavi, koristeći kožu od magarca i šarene tkanine. Osvijetlio je svileno platno i lutkama pokretnih zglobova oponašao njezine graciozne pokrete, i čak je govorio njezinim tonom glasa. Kad je njegova ljubav naizgled uskrsnula iz mrtvih, car se utješio, i vratio se svojim dužnostima, na opće olakšanje. Jedno od brojnih kazališta sjena u NR Kini je Kazalište sjena Shen Xiao. Kazalište sjena Shen Xiao; Chengdu Jinjiang Area Haijiao City 13 The Union Building And Building Roof Garden; 610000 Chengdu u provinciji Sichuan; NR Kina; [email protected] GRADSKO KAZALIŠTE „ZORIN DOM“, KARLOVAC, REPUBLIKA HRVATSKA Želja i namjera da se u Karlovcu sagradi zgrada za potrebe održavanja kazališnih i glazbenih programa postoji još od početka 19. stoljeća. Osamdesetih se godina pjevačko društvo „Zora“ profiliralo kao nezaobilazna karlovačka institucija koja je bila nositelj kulturnog života Karlovca. Organizirala je koncerte, kazališna gostovanja i ostala kulturna događanja u gradu, upravo sve ono što Zorin dom danas čini. Gradsko kazalište „Zorin dom“; Domobranska 1; 47 000 Karlovac [email protected]; www.zorin-dom.hr KAZALIŠTE FIGUR KRAKÓW, KRAKÓW, REPUBLIKA POLJSKA TEATR FIGUR KRAKÓW, KRAKÓW, RZECZPOSPOLITA POLSKA Teatr Figur Krakow (TFK), osnovan sezone 2006./2007., svoj je sadašnji oblik stekao kroz nekoliko ciklusa radionica koje su vodili gosti umjetnici (pjevači, glumci, redatelji, lutkari itd.). Od samog početka TFK je bio kazalište zamišljeno za publiku svih dobi. Publici pristupa što je ozbiljnije moguće, te im nudi profesionalne izvedbe i radionice koje interpretiranje i razumijevanje predstava čine ugodnim procesom. TFK je formalno kazalište otvoreno prema novim idejama i izazovima. U svojoj povijesti TFK je gostovao na mnogim festivalima (u Poljskoj i inozemstvu, npr. SAD, Južna Koreja, Tajvan, Kina, Rusija, niz europskih zemalja), sudjelovao u brojnim umjetničkim i društvenim projektima, proizveo više od 10 premijera, surađivao s poslovnim tvrtkama, poljskim ambasadama u inozemstvu te brojnim umjetnicima i organizacijama. Teatr Figur Krakow; ul. Limanowskiego 50 m. 5; 30-551 Kraków; Republika Poljska; teatr@teatrfigur.pl; www.teatrfigur.pl Režija: Boris Konstantinov Scenografija i lutke: Viktor Antonov Koreografija: Natalia Petrova-Ruda Glazba: Georges Bizet, Rodion Shchedrin, Vladimir Pliss, Al Di Meola, Paco de Lucia, Air Barbatuques Igraju: Valentin Ovsyannikov, Andrei Vasilyev, Marina Efremova, Olga Sitnova, Alexander Zhiltsov, Ivan Zakharov, Marina Mizina, Natalia Savenkova utorak, 10. rujna; 18.00 sati; četvrtak 12. rujna; 21.00 sat; Kulturni centar Travno, Scena Travno; od 10 godina nadalje; 60 minuta; bez riječi Španjolska: sunce, mjesečina, nebo prepuno zvijezda … Cesta … On i ona. Vječita priča za koju nisu potrebne riječi. Zvuk španjolske gitare i kastanjeta ispričat će vam sve ostalo o ljubavi i smrti. Nekoć davno živio je jedan maleni dječak. Zvao se Budulinek. Nažalost, nije imao roditelja, pa je živio sa svojim djedom i bakom. A oni su se zaista mučili s njime, jer ih nikad nije slušao! Autori ove privlačne izvedbe pratili su fabulu poznate narodne priče, obogativši je velikim brojem originalnih, inovativnih motiva. Pitanje sluha i slušanja ne tiče se samo ponašanja maloga zločestog dječaka i osjetljivih ušiju zločeste lisice, nego i Budulinekove bake i djeda čiji je sluh strašno slab. Zašto je to tako i koje će biti posljedice svega toga, pokazat će vam šarmantna predstava ispunjena gegovima, živahnom živom glazbom i elementima lutkarstva. Autor: Vít Peřina Režija: Michaela Homolová Glazba: Filip Homola Igraju: Michaela Homolová, Filip Homola srijeda, 11. rujna; 11.00 i 12.30 sati; Zagrebačko kazalište lutaka; za djecu od 5 godina nadalje; 40 minuta; na češkom Priča o maloj zvijezdi koja silno želi učiniti nešto veliko u svom životu. Ne znajući koliko je njezino postojanje važno, spušta se s neba na zemlju u potrazi za odgovorima. Na svom putu susreće žabu, medvjedića, vuka i ježića. Družeći se i razgovorajući s njima, na kraju shvati da je njezina važnost na nebu velika; ona osvjetljava put svim životinjama u šumi. Autor teksta: Nikita Šmitjko Prijevod s ruskog: Boško Knežić Režija: Ljudmila Fedorova Scenografija, lutke i kostimi: Alexandra Kovalskaya Glazba: Tomislav Pehar Tekst songova: Davor Grzunov Oblikovanje svjetla: Ivo Nižić, Frane Papić Ton majstor: Davor Grzunov Inspicijent: Radojka Kozulić Majstor scene: Robert Košta četvrtak, 12. rujna; 11.00 sati; Centar za kulturu Trešnjevka; za djecu od 3 godine nadalje; 45 minuta; na hrvatskom Kroz prizmu jedne djevojčice predstava će pokušati reći djeci da u noćnim zvukovima nema ništa loše i da to nisu čudovišta u tami nego predivna noćna bića koja tvore noćnu glazbu i čine san mirnim i čvrstim. Igra zvukova, svjetla, hodajućih predmeta u kojima žive kućni duhovi te sjene koje nastaju od tih predmeta, učinit će Evi svijet strašnim i predivnim. Dramatizacija i režija: Tamara Kučinović Likovno oblikovanje predstave Scenografija, lutke, ilustracije: Gulnaz Fatikhova Autor glazbe: Hrvoje Radnić Oblikovanje svjetla: Tamara Kučinović Igraju: Marija Kolb, Matija Kezele, Mario Jakšić, Davor Dokleja četvrtak, 12. rujna; 13.00 sati; Zagrebačko kazalište lutaka; za djecu od 4 godine nadalje; 45 minuta; na hrvatskom Miš kreće u šumu u potrazi za lješnjakom. Tamo na njega vrebaju grabežljivci. Ali on zna točno što treba učiniti. Kako bi ih otjerao, izmišlja priču o Grubzonu. Navodno Grubzon obožava jesti lisice, sladoled od sova i pečene zmije. Njegov je Grubzon toliko strašan da Miš postaje najvažnija životinja u šumi. Ako zaista želi dobiti svoj doručak, i Miš će morati pobijediti Grubzona. Grubzon je posebno biće koje je Miš izmislio kako bi uplašio druge životinje. A sad se pojavio, stvaran, od krvi i mesa! Hoće li Miš biti dovoljno lukav da ga nadvlada? „Grubzon“ je priča puna iznenađenja, humora i sjajnih rima. Osim uzbudljive priče o nadvladavanju straha, iskusit ćemo i pravi mjuzikl s pjesmama, kojem je cilj postati jednako popularan kao i sama priča o Grubzonu. Redatelj: Jaka Ivanc Autor: Julia Donaldson - Milan Dekleva Dramatizacija: Milan Dekleva Dramaturgija: Andrej Jaklič Umjetničko oblikovanje i oblikovanje scene: Natan Esku Glazba: Davor Herceg Lektor: Tatjana Stanič Oblikovanje svjetla: Kristjan Vidner Tehnologija lutaka: Mitja Ritmanič Uloge: Gašper Malnar, Brane Vižintin, Martina Maurič Lazar, Jure Lajovic srijeda, 11. rujna; 18.00 sati.; Kulturni centar Travno, Scena Travno; od 3 godine nadalje; 40 minuta; na slovenskom LUTKARSKO KAZALIŠTE KOSTROMA, KOSTROMA, RUSKA FEDERACIJA КОСТРОМСКОЙ ОБЛАСТНОЙ ТЕАТР КУКОЛ , КОСТРОМA, РОССИЙСКАЯ ФЕДЕРАЦИЯ Lutkarsko kazalište Kostroma osnovano je 1936. Sudjelovalo je na brojnim festivalama u Rusiji i inozemstvu. Od 2010. godine kazalište vodi Mikhail Loginov. Kazalište je smješteno u prekrasnoj zgradi iz kasnoga devetnaestog stoljeća. Glumci ovog kazališta nikad ne stoje na mjestu, i cijelo vrijeme uče nove tehnike i tehnologije rukovanja lutkama. Lutkarsko kazalište Kostroma; ul. Ostrovckogo,5; 156000, c. Kostroma; Rusija; [email protected]; www.kukla44.ru LUTKARSKO KAZALIŠTE OLSZTYN, OLSZTYN, REPUBLIKA POLJSKA OLSZTYŃSKI TEATR LALEK, OLSZTIYN, RZECZPOSPOLITA POLSKA Lutkarsko kazalište u Olsztynu 2013. godine slavi svoj 60. jubilej. Osnovano je u studenom 1953. kao Udruženje lutkarskih kazališta Warmije i Mazurije „Czerwony Kapturek”. U sljedećim godinama ovo je kazalište izvodilo predstave u jednoj kući na trgu Bema. 1986. godine kazalište je napokon uzelo naziv „Lutkarsko kazalište Olsztyn“ i dobilo prostor u ulici Bartosza Glowackog. Od tada je više od 240 predstava za djecu, mlade i odrasle praizvedeno u tom prostoru. Scena za odrasle službeno postoji od 2000. Razne generacije producenata surađuju s OTL-om. Kazalište održava kulturne događaje poput Tjedna studentskog kazališta i ANIMA-e: Tjedna lutkarskih kazališta u Olsztynu, koji je revija neobičnih i raznolikih kazališnih događanja. Najvažnije je odgajanje mladih gledatelja. Kazalište je dom Školskoga kazališnog vijeća čiji je glavni zadatak obrazovanje djece i mladih iz osnovnih i srednjih škola. Kazalište održava predavanja o povijesti i teoriji kazališta. Članovi mogu naučiti mnogo o kulturi, stvarati vlastite umjetničke programe i predstavljati ih svim zaposlenicima kazališta i drugim gostima. Kazališni Urednički odbor surađuje s Olsztynskim novinama. Lutkarsko kazalište u Olsztynu otvoreno je za posjetitelje, posebna predavanja održavaju se nakon izvedbi, a uvijek ima vremena i za rasprave i sastanke. KAZALIŠTE LUTAKA LJUBLJANA, LJUBLJANA, REPUBLIKA SLOVENIJA LUTKOVNO GLEDALIŠČE LJUBLJANA, LJUBLJANA, REPUBLIKA SLOVENIJA U prošlom desetljeću došlo je do mnogih promjena i u upravi i u ansamblu Lutkarskog kazališta Ljubljana (utemeljenog 1948. godine). 2009. godine Ljubljansko kazalište za djecu i mlade, sa svojim ansamblom od šest glumaca, pridruženo je Lutkarskom kazalištu Ljubljana. Od tada, dvadeset četiri glumca pripremaju deset premijera na godinu, repertoar sadrži oko četrdeset naslova, te svake godine ima oko 800 izvedbi na četiri lokalne pozornice: Velika scena (do 250 gledatelja), Mala scena (do 100 gledatelja), Dramska scena (do 200 gledatelja) i Kulturnica (do 60 gledatelja), te na turnejama Slovenijom i u inozemstvu, s oko 100.000 gledatelja na godinu. Repertoar svake godine uključuje i klasične i moderne predstave, te i slovenske i strane pisce i umjetnike. Lutkarsko kazalište Ljubljana; Krekov trg 2; 1000 Ljubljana; Republika Slovenija, [email protected]; www.lgl.si LUTKARSKO KAZALIŠTE MARIBOR, MARIBOR, REPUBLIKA SLOVENIJA LUTKOVNO GLEDALIŠČE MARIBOR, MARIBOR, REPUBLIKA SLOVENIJA Lutkarsko kazalište Maribor osnovano je 1974. godine. Kazalište priprema pet ili više premijera svake godine, te izvodi više od 400 predstava na godinu. Ovo kazalište izvodi svoje predstave na dvije vlastite scene u novom kazalištu koje je otvoreno za javnost u rujnu 2010., te često gostuje u Sloveniji i inozemstvu. Dvadeset dva člana ansambla stvaraju predstave za djecu i odrasle. Lutkarsko kazalište Maribor pozvano je na mnoge festivale diljem svijeta, a od 1990. organizira i vlastiti lutkarski festival u Mariboru pod nazivom „Ljetna lutkarska luka“ i surađuje s festivalskim partnerima diljem Slovenije, Italije, Austrije i Hrvatske. Lutkarsko kazalište Maribor; Vojašniški trg 2a; Maribor; Republika Slovenija [email protected]; www.lg-mb.si poljski lutkari iz Olsztyna vode nas u vrijeme davno davno, kad su se još rado slušale priče; lutkarsko kazalište iz Ljubljane pokušat će nas zaplašiti strašnim, ali zapravo neodoljivim, grubzonom, a Mariborčani će izvesti salto mortale u režiji velikog umjetnika i PIF-ova miljenika Silvana Omerzua. Visoku kvalitetu ruskog lutkarstva pokazat će dvije vrhunske predstave, koje klasiku kao što su Carmen (Vologod) i Čehovljev Medvjed (Kostroma) zaodijevaju u ruho suvremene izvedbe. Što se domaćih snaga tiče, ove godine PIF zastupa koncepciju predstavljanja mladih nada hrvatskog lutkarstva (pa makar jedna od njih – u zadarskoj predstavi – bila i iz Rusije!). U produkciji karlovačkog Zorin doma nastupit će kao profesionalci dvojica lutkara, još zelenih, koje PIF-ova publika poznaje iz njihove studentske predstave s balonima, a Kućni duhovi iz Dubrave i Čakovca, u spoju vrhunskog profesionalizma i šarma igre, prepisat će nam nevidljivi recept za sreću. Pa iako se najbolje ispitne produkcije studenata lutkarstva s Umjetničke akademije u Osijeku bave prvim grijehom i paklom na zemlji, neka sreća ostane posljednja riječ ovoga uvodnika i naše misli o PIF-u. Izrada lutaka: Ljudmila Orlova, Olga Karetnikova, Lidija Erohina, Alexandra Kovalskaya, Ekaterina Zinovjeva Izrada scenografija i tehnička realizacija: Darko Petković, Marijan Nižić, Dragan Sinovčić, Robert Košta Krojački radovi: Nataša Perović, Sanja Santini Igraju: Irena Bausović, Sanja Zalović, Gabrijela Meštrović- Maštruko, Josip Mihatov, Juraj Aras Smrt pristaje u mjesto u kojem nema nadležnost. Dobro došli u Grad Besmrtnika, gdje ples šest (bez)smrtnih grijeha nema kraja: umjetni raj, u kojem vladaju sreća i trgovina, diskoteka usred bijela dana, pozornica na kojoj Bog i vrijeme ne igraju nikakvu ulogu. Kriva beskonačnost, kriva besmrtnost. Napisan posebno za ovu izvedbu, Tasićev dramski tekst spaja kasni srednjovjekovni motiv Plesa smrti s ekstatičnim Vidovim plesom, ne kako bi otjerao smrt, nego kako bi je prizvao. Na mjestu gdje je svaki dan i svaki grijeh isti, neprestano se mora nešto raditi, pa se na sedmi dan klade na taj sedmi grijeh: lijenost, melankoliju, acediu. U duhu izreke „tamo gdje je opasnost, raste i iskupljenje“, ne postoji ništa primjerenije ovom zadatku od Omerzuova lutkarskog bestijarija. Kličemo, protivno evanđelju Johna Donnea: „Smrti, doći ćeš opet, smrti, opet ćeš živjeti!“ Autor: Nebojša Pop Tasić Redatelj i umjetnički dizajner: Silvan Omerzu Dramaturg: Marko Bauer Glazba: Bojana Šaljić Podešva Lektura: Metka Damjan Obilkovanje svjetla: Enver Ibrahimagić Oblikovanje zvuka: Marko Jakopanec Animacija: Brane Vižintin Izrada lutaka: Žiga Lebar, Silvan Omerzu Izrada scenografije: Branko Caserman, Matjaž Bajželj Izrada kostima: Iztok Hrga, Maja Švagelj srijeda, 11. rujna; 21.00 sat; Satirično kazalište Kerempuh, Scena Vidra; od 15 godina nadalje; 60 minuta; na slovenskom SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA, UMJETNIČKA AKADEMIJA U OSIJEKU, OSIJEK, REPUBLIKA HRVATSKA, ISPITNE PRODUKCIJE III. GODINE STUDIJA GLUME I LUTKARSTVA Umjetnička akademija u Osijeku jedna je od novijih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koja je samostalno počela s radom u akademskoj godini 2004./2005. U okviru Akademije djeluju tri Odsjeka: Odsjek za glazbenu umjetnost, Odsjek za likovnu umjetnost i Odsjek za kazališnu umjetnost. Na Odsjeku za kazališnu umjetnost ustrojen je studij glume i lutkarstva kao jedino mjesto gdje se u Hrvatskoj (a i u susjednim državama) može studirati lutkarstvo. Studenti pohađaju i dramsku glumu i lutkarstvo te dobivaju diplomu diplomiranog glumca i diplomiranog lutkara. Akademija pridonosi kulturnom i umjetničkom životu grada Osijeka organizirajući različita kulturna i umjetnička zbivanja, kao što su „Dionizijev festival“ i Revija studentskih ispitnih predstava. Sveučilište J.J. Strossmayera; Umjetnička akademija u Osijeku; Kralja Petra Svačića, 1/F; 31 000 Osijek; [email protected] VOLOGODSKO REGIONALNO KAZALIŠTE LUTAKA „TEREMOK“, VOLOGDA, RUSKA FEDERACIJA БУК ВО „ВОЛОГОДСКИЙ ОБЛАСТНОЙ ТЕАТР КУКОЛ „ТЕРЕМОК“, ВОЛОГДА, РОССИЙСКАЯ ФЕДЕРАЦИЯ NAIVNO KAZALIŠTE LIBEREC, LIBEREC, ČEŠKA REPUBLIKA NAIVNÍ DIVADLO LIBEREC , ČESKÁ REPUBLIKA KAZALIŠTE LUTAKA LJUBLJANA, LJUBLJANA, REPUBLIKA SLOVENIJA LUTKOVNO GLEDALIŠČE LJUBLJANA, LJUBLJANA, REPUBLIKA SLOVENIJA LUTKARSKO KAZALIŠTE MARIBOR, MARIBOR, REPUBLIKA SLOVENIJA LUTKOVNO GLEDALIŠČE MARIBOR, MARIBOR, REPUBLIKA SLOVENIJA KAZALIŠTE LUTAKA ZADAR, ZADAR, REPUBLIKA HRVATSKA DJEČJE KAZALIŠTE DUBRAVA I KAZALIŠNA DRUŽINA PINKLEC, ZAGREB, REPUBLIKA HRVATSKA OLSZTYŃSKI TEATR LALEK, 10-447 Olsztyn, ul. Głowackiego 17, Republika Poljska: www.teatrlalek.olsztyn.pl,[email protected] PIF su financirali: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba Izdavač: Kulturni centar Travno Za izdavača: Josip Forjan Urednici: Ljubica Suturović i Arsen Ćosić Prijevod: Vinko Zgaga Lektorica: Nataša Marić Oblikovanje i priprema za tisak: Crtež d.o.o. Tisak: Denona d.o.o. Naklada: 350 Zagreb, kolovoz 2013. ISSN 1845-7193 e-pošta: [email protected], [email protected] web: kuctravno.hr, pif.hr Nagrade (radovi ak. kiparice Ive Mihanović): - Grand Prix «Milan Čečuk» - Nagrada dječjeg žirija - Nagrade za pojedinačna ostvarenja - Nagrada «Tibor Sekelj»