SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI. WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOŽETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOŽETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOŽETE DOBITI NA
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVISEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE
I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.
WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM
AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOŽETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOŽETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOŽETE DOBITI NA NAŠEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA KONTAKT FORMI.
Calculate the value of working capital in addition to calculating the value of fixed assets is an
important factor in assessing the total funds required for investment in entrepreneurial
venture. The theme of my final paper is the management of working capital company Metalac
ad Gornji Milanovac. Will present the impact of working capital management on the
efficiency of the overall financial situation of Metalac ad Gornji Milanovac. Emphasis will be
placed on efficient management customer and cash as well as implementing measures of
relaxation in order to achieve the best possible financial result.
Ključne reči - Keywords
Analiza obrtnog kapitala – Analysis of working capital,
Obrtni kapital – Working capital
Aktiva – Assets
Fiksna sredstva – Fixed assets
Racio – Ratio,
Finansijska analiza racia – Financial ratio analysis
Aktiva – Assets
Zalihe – Supplies
Gotovina – Cash
Potraživanja – Claims,
Kupci – Customer,
Pasiva – Liabilities,
Sopstveni kapital – Equity,
Pozajmljeni kapital- Borrowed capital,
Dugoročne obaveze – Long – term liabilities,
Kratkoročne obaveze – Short – term liabilities,
4
NOS – Net current assets,
NOF – Net working capital fund;
UVOD
Obrtna sredstva predstavljaju imovinu kojom raspolaže kompanija, a koja traje manje od
jedne godine i u proizvodnom procesu menja svoj oblik te se posle završenog ciklusa
ponovno pojavljuje u prvobitnom obliku, prelazi iz jedne poslovne faze u drugu, iz jednog
pojavnog oblika u drugi. Za obrtna sredstva je karakteristično da su to materijalne vrednosti
koje se troše u proizvodnji, tako da se njihova vrednost i supstanca jednokratnom upotrebom
potpuno prenose na novi proizvod i pri tome se menja njihov prvobitni oblik.
Upravljanje obrtnim kapitalom je važno za preduzeće jer tekuća imovina u strukturi sredstava
ima značajan udeo, u zavisnosti od delatnosti preduzeća kreće se okvirno od 50% u
proizvodnim preduzećima pa do 80% ili čak i više u trgovinskim preduzećima. Odluke o
tekućoj imovini, izvorima finansiranja su svakodnevne. U zavisnosti od brzine cirkulacije
tekuće imovine ova pitanja se ne mogu jednom rešiti, pa se moraju odložiti na neko vreme, za
razliku od odluka o stalnoj imovini, isplati dividende ili o strukturi kapitala. Sve odluke o
obrtnom kapitalu imaju veliki uticaj na profitabilnost poslovanja i na rizik ostvarivanja
planiranih rezultata.
Tema mog završnog rada je upravljanje obrtnim kapitalom komapanije Metalac ad Gornji
Milanovac. Rad je struktuiran tako da obuhvata teorijski i praktičan deo i jedan dodatak.
Teorijski deo se sastoji iz šest delova. U prva tri dela definisaću pojam obrtnog kapitala,
karakteristike koje ga prate kao i način finansiranja u procesu poslovanja. U ostala tri dela
prikazan je menadžment radnog kapitala – obrtnih sredstava (zalihe, potraživanja i gotovina).
U dodatku su date informacije o kompaniji Metalac ad Gornji Milanovac (opšti podaci kao i
podaci o upravljanju i poslovanju kompanije u 2009. godini).
U praktičnom delu predstaviću uticaj menadžmenta obrtnog kapitala na efikasnost celokupne
finansijske situacije kompanije Metalac a.d Gornji Milanovac. Akcenat će biti stavljen na
5
efikasno upravljalje kucima i gotovinom kao i primeni mera relaksacije u cilju ostvarivanja
što boljeg finansijskog rezultata.
1. POJAM, VRSTE I KARAKTERISTIKE OBRTNIH SREDSTAVA
U obrtna sredstva se svrstavaju ona sredstva preduzeća koja predstavljaju deo imovine
preduzeća čiji je vek trajanja, odnosno rok vezivanja kraći od jedne godine. Izuzetak čini sitan
inventar koji se takođe uključuje u grupu obrtnih sredstava1.
Za obrtna sredstva je karakteristično da su materijalne vrednosti koje se troše u proizvodnji,
tako da se njihova supstanca i vrednost jednokratnom upotrebom potpuno prenose na nov
proizvod i pri tom se menja njihov prvobitni oblik. Osnovna karakteristika obrtnih sredstava
je jednakost upotrebe, kao i neposredno kruženje, tj. obrtanje i stalna cirkulacija u punom
iznosu njihove vrednosti u okviru reprodukcionog ciklusa preduzeća.
Prema svom karakteru, odnosno pojavnom obliku, obrtna sredstva, po fazama ciklusa
reprodukcije, mogu biti:
Početni robni oblik (zalihe materijala)
a) prelazni tehnološki oblik (nedovršena proizvodnja)
b) završni robni oblik (zalihe gotovih proizvoda)
c) novčani oblik (po realizaciji proizvoda).
Prema pojavnim oblicima obrtna sredstva bi se mogla svrstati u tri osnovne grupe i to:
a) obrtna sredstva u novčanom obliku,
b) obrtna sredstva u naturalnom obliku,
c) obrtna sredstva u prelaznom obliku.
1.1 Obrtna sredstva u novčanom obliku
1 Leko Vera : Računovodstvo, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd, 2004. godine, 23 strana
6
Obrtna sredstva u novčanom obliku čine gotovina u kasi i na računima finansijskih institucija,
kao i ekvivalenti gotovine koji imaju kratkoročni karakter, kao što su: čekovi, menice,
plemeniti metali, izdvojena sredstva posebne namene, depoziti sa kratkim otkaznim rokom,
deonice i drugi vrednosni papiri.
1.2 Obrtna sredstva u naturalnom obliku
Obrtna sredstva u naturalnom obliku se javljaju u obliku zaliha koje se prema
karakteristikama mogu klasifikovati kao:
a) zalihe materijala, rezervnih delova i sitnog inventara,
b) zalihe u proizvodnji u smislu nedovršene proizvodnje,
c) zalihe proizvoda (ako se radi o proizvodnom preduzeću),
d) zalihe robe (ako se radi o trgovinskom preduzeću).
Zalihe materijala, rezervnih delova, sitnog inventara i trgovačke robe evidentiraju se po
nabavnim cenama, a zalihe proizvodnje i proizvoda po troškovima učinjenim za stvaranje tih
učinaka.
1.3 Obrtna sredstva u prelaznom obliku
Obrtna sredstva u prelaznom obliku se mogu pojaviti u obliku potraživanja i u obliku
razgraničenja.
Prelazni oblici potraživanja mogu biti u smislu transformacije:
a) iz robe u novac,
b) iz novca u robu
c) iz novca u novac
Prvi slučaj da robu ili proizvode prodajemo na kredit, kojom prilikom nastaje potraživanje
koje će nestati u momentu kada dužnik-kupac doznači, tj. isplati ono što je dužan.
Prelazni oblik iz novca u robu se javlja u slučaju kada potraživanja nastaju po osnovu unapred
plaćenog iznosa-akontacije isporučiocu robe u svrhu pravovremenog obezbeđenja da isporuka
robe bude na vreme i u traženoj količini ili nekim drugim kupoprodajnim uslovima.Ovaj oblik
obrtnih sredstava će se ugasiti u momentu kada isporučilac-dobavljač isporuči preduzeću
7
robu, pri čemu će se od prodajne vrednosti oduzeti iznos unapred date akontacije.Razlika
iznosa predatavlja obavezu preduzeća.2
Prelazni oblik iz novca u novac nastaje kada se novac daje drugom subjektu na privremeno
kratkoročno korišćenje. To je slučaj davanja kratkoročnih kredita, pozajmica i sl. Taj oblik se
gasi kada dužnik vrati iznos duga novčanom doznakom. Dati novac se nakon izvesnog
vremena vraća u svoj prvobitni oblik ali indirektno, odnosno preko kategorije potraživanja.
Obrtna sredstva u obliku razgraničenja predstavljaju prvenstveno prelazni oblik novca u
troškove koji su predmet razgraničenja u kratkoročnom periodu. Za primer može poslužiti
slučaj kada preduzeće unapred plaća osiguranje za tekuću godinu ili zakupninu i sl. U tom
slučaju na relaciji transformacije novčanih sredstava u troškove nastaju kratkoročna
razgraničenja kao sastavni element grupacije obrtnih sredstava.
Obrtanje obrtnih sredstava počinje nabavkom potrebnih materijala (sirovina ili poluproizvoda
u industriji, pića, hrane u ugostiteljstvu i sl.) i to je pretpostavka za početak proizvodnje. U
svakom obrtnom ciklusu obrtna sredstva moraju proći kroz tri faze:
a) Faza nabavke,
b) Faza proizvodnje i
c) Faza realizacije 3
2 Leko Vera : Računovodstvo, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd, 2004. godine, 24 strana3 Van Horne dr Jemes, Wachowicz dr John: Osnove finansijskog menadžmenta, nakladnička kuća, Zagreb -
Menadžment obrtnog kapitala (Working Capital Management) ima izuzetno veliki značaj za
efikasnost finansijske funkcije korporacije. Obrtni kapital u ovom kontekstu se ne tretira se
samo kao izbor sredstava u pasivi, već se pod njim podrazumevaju i obrtna sredstva u aktivi
(zalihe, potraživanja i gotovina). Shodno tome, menadžment obrtnog kapitala uključuje
odluke koje se odnose na tekuću imovinu (obrtna sredstva) i način njihovog finansiranja.
Termin "working" kapital potiče od stranih američkih prevoznika koji su posedovali prevozna
sredstva (fiksnu imovinu), pri čemu su pozajmicom od banke kupovali trgovačku robu (radni
kapital) koju su prodavali, odnosno "obrtali" ostvarujući profit.5
Obrtni kapital se razlikuje od fiksnog kapitala po vremenu povraćaja uloženih sredstava. Kod
fiksnog kapitala (zemljište, građevinski objekti, oprema i sl.) potrebno je više godina za
povraćaj inicijalnog kapitalnog ulaganja. Kod obrtnog kapitala ovaj period je mnogo kraći, s
obzirom da se ulaganje u pojedine oblike sredstava mogu vratiti u znatno kraćem roku i to u
toku jednog repro - ciklusa.
U toku trajanja kružnog repro - ciklusa kompanija mora ulagati u obrtna sredstva, ali i voditi
računa da ima dovoljan iznos gotovinskih sredstava za izmirenje dospelih plaćanja. Takođe,
ona mora efikasno upravljani svim oblicima obrtnih srdstava, jer se na taj način smanjuje
potreba za angažovanjem dodatnih izvora finansijskih sredstava.
Polazeći od predhodog, menadžment obrtnog kapitala odnosi se na upravljanje tekućom
aktivom i pasivom, a podrazumeva odluke vezane za:
a) nivo i način finansiranja ukupne tekuće aktive (obrtnih sredstava) i njenih pojedinih
pozicija i
4 Leko Vera : Računovodstvo, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd, 2004. godine, 24 strana5 Kastratović dr Miloš, Marković mr Vesna : Poslovne finansije, Valjevo, 2009. godine, 76 –sta strana;
9
b) efikasno upravljanje svim pozicijama u tekućoj aktivi (zalihe, potraživanja i gotovina).
3. POLITIKA FINANSIRANJA OBRTNIH SREDSTAVA
Osnovni elementi finansiranja tekuće aktive preduzeća opredeljeni su politikom finansiranja
obrtnih sredstava preduzeća. Smernicama ove politike definisan je ciljni nivo tekuće aktive i
način njenog finansiranja.
Priroda i veličina investiranja kompanija u obrtna sredstva zavisi od sledećih faktora:
a) vrste proizvoda,
b) dužine repro - ciklusa,
c) nivoa prodaje,
d) kreditne politike,
e) efikasnosti upravljanja obrtnim sredstvima i sl.
Odluke o načinu finansiranja obrtnih sredstava veoma su složene i imaju značajne implikacije
na rentabilnost i likvidnost preduzeća.
Ukoliko se finansijskom politikom forsira ulaganje u fiksna sredstva, sa ciljem povećanja
prihoda i profita u budućem periodu, onda je favorizovan princip rentabilnosti u odnosu na
princp likvidnosti. Na taj način minimizira se značaj nivoa neto obrtnih sredstava preduzeća i
povećanja rizika od nelikvidnosti.
Forsiranje ulaganja u fiksna sredstva ima smisla jedino ako je realna predpostavka da je
doprinos ulaganja u fiksna sredstva na planu ostvarivanja prihoda i maksimiranja profita, veći
od doprinosa odgovarajućih ulaganja u obrtna sredstva.
Pritom, treba imati u vidu i razliku u ceni kratkoročnih i dugoročnih izvora sredstava, kojima
se finansiraju odgovarajući oblici poslovnih sredstava. Naime, kratkoročni izvori sredstava
(krakoročni krediti, dobavljači i sl.) kojima se po pravilu finansiraju obrtna sredstva, jeftiniji
su od dugoročnih izvora sredstava, kojima se po pravilu finansiraju investicina ulaganja u
fiksna sredstva.
10
Kod dugoročnih zajmova kompanija ima troškove kamate i u periodu kada nema potrebe za
novčanim sredstvima, kao npr. u periodu sezone i sl.
Kratkoročni zajmovi daju mogućnost izbegavanja troškova kamata, naročito u sezoni, kada je
dovoljan priliv finansijskih sredstava iz poslovanja, što eliminiše potrebu za zaduživanjem u
tom periodu.
Imajući predhodno u vidu, izbor načina finansiranja poslovnih sredstva preduzeća, a unutar
toga obrtnih i fiksnih sredstava, nije jednostavan.
Ako se respektuju predpostavke o različitom doprinosu fiksnih i obrtnih sredstava
rentabilnosti i različitim troškovima kratkoročnih i dugoročnih izvora sredstava, važi pravilo
prema kojima povećanje učešća obrtnih sredstava u ukupnim poslovnim sredstvima, vodi
smanjenju rentabilnosti i smanjenju rizika od nelikvidnosti, s obzirom da se povećava nivo
neto obrtnih sredstava i obrnuto.
Međutim, ovo pravilo u praksi ne može biti univerzalno, jer postoje određene delatnosti i
određena preduzeća, kao npr.trgovinska preduzeća, kod kojih ulaganje u obrtna sredstva
donosi veći doprinos i to u kraćem roku, sa nižim troškovima finansiranja, u odnosu na
ulaganja u fiksna sredstva.
Zbog toga, finansijska praksa ne može se robovati nekim krutim principima finansijske
politike i pravilima finansiranja. Struktura poslovnih sredstava i način njihovog finansiranja
moraju biti prilagođeni konkretnoj situaciji, koja uvažava delatnost preduzeća, njegove
proizvodne, tehnološke i tržišne karakteristike, stanje na finansijskom tržištu i sl.
Odluke o metodama finansiranja obrtnih sredstava preduzeća su veoma složene. U praksi je
moguće opredeljenje između sledećih osnovnih metoda finansiranja:
a) agresivni metod finansiranja (finansiranje prema ročnosti),
b) konzervativni metod fiansiranja i
c) kombinovani metod finansiranja.
Agresivni metod finansiranja uvažava princip finansiranja poslovne imovine prema
ročnosti. On je u funkciji principa rentabilnosti i primene principa bilansnih pravila.
11
Rigoroznija verzija ovog modela polazi od zahteva bilansnog pravila u užem smislu, prema
kojem kratkoročnim izvorima sredstava treba finansirati celokupna obrtna sredstva, a
dugoročnim izvorima fiksna sredstva. Ova varijanta zahteva maksimalno moguć iznos
kratkoročnih obaveza u procesu finansiranja. Blaža varijanta agresivnog metoda finansiranja
odgovara zahtevima bilansnog prabila u širem smislu, prema kojem kratkoročnim izvorima
treba finansirati obrtna sredstva umanjena za iznos zaliha trajno vezanih za proces
proizvodnje.
Konzervativni model finansiranja podrazumeva finansiranje obrtnih sredstava dugoročnim
izvorima, a samo iznenadnih potreba za obrtnim sredstvima, kratkoročnim izvorima. Ovaj
model insistira na minimalnom iznosu kratkoročnih izvora finansiranja, što je u praksi gde su
pozicije na računima dobavljača značajne, neprihvatljivo i nezamislivo.
Prilikom opredeljivanja za povećanje ili smanjenje učešća kratkoročnih izvora u ukupnim
izvorima sredstava treba imati u vidu da se karatkoročni krediti mogu dobiti brže od
dugoročnih i da su troškovi ovakvog finansiranja niži, a rizici viši.
Ovaj metod polazi od toga da ukupno procenjene godišnje potrebe za obrtnim sredstvima
treba da budu finansirane iz dugoročnih izvora, a samo nepredviđene potrebe za obrtnim
sredstvima treba finansirati iz kratkoročnih izvora.
U korporativnoj praksi najčešći je kombinovani metod finansiranja. Ovaj metod,
uvažavajući stanje u preduzeću i njegovom okruženju, predpostavlja takav način finansiranja
koji će, ne pridržavajući se nekim krutim pravilima finansiranja, obezbediti zadovoljavajući
nivo rentabilnosti, uz prihvatljiv rizik od nelikvidnosti.
Kompromisni metod finansiranja obrtnim sredstava teži da pomeri predhodna dva metoda
(koji praktično imaju potpuno suprotne efekte na rentabilnost i rizik), odnosno da obezbedi
zadovoljavajuću rentabilnost, uz usmerenu izloženost rizika od insolvetnosti. Tako, po ovom
modelu, stalno potrebna sredstva treba da budu jednaka srednjoj vrednosti između minimalnih
i maksimalnih mesečnih potreba za tim sredstvima u toku godine i njih treba finansirati iz
dugoročnih izvora. U tom slučaju kratkoročno finansiranje odnosi se na ostatak promenljivih
potreba za obrtnim sredstvima u toku godine. 6
6 Kastratović dr Miloš, Marković mr Vesna : Poslovne finansije, Valjevo, 2009. godine, 78 strana;
12
4. UPRAVLJANJE ZALIHAMA
4.1 Ciljevi i osnovne karakteristike
Efikasan menadžment zaliha, koje čine veliki deo poslovnih sredstava kompanije, izuzetno je
značajan za efikasnost finansijskog menadžmenta.
Efikasno upravljanje zalihama omogućava neopravdano visoka ulaganja u ovaj deo obrtnih
sredstava i sprečava pojavu nepotrebnih troškova po tom osnovu.
U vezi sa nivoom zaliha i u preduzeću se mogu identifikovati sledeće vrste troškova:
a) troškovi pribavljanja zaliha (vezani za poruđbine, prijem, istovar, smeštaj i kontrolu),
b) troškovi držanja zaliha (vezivanje gotovine, uskladištenje, osiguranje, porezi,
zastarevanje) i
c) troškovi nedostatka zaliha (gubitak prihoda od prodaje, gubitaka goodwill – a i
gubitak zbog neuzvršenja plana).
Osnovni cilj menadžmenta zaliha je minimiziranje ukupnih troškova uz efikasnost svih
funkcija (nabavne, prodajne, proizvodne i finansijske). Ovde se radi o protivrečnim ciljevima,
zbog čega su odluke o zalihama jako složene i važne.7
4.2 Vrste zaliha sa aspekta pojedinih funkcija u preduzeću
S aspekta ostvarivanja proizvodne, prodajne, nabavne i finansijske funkcije, značajna je
podela zaliha u sledeće grupe:
a) zalihe sirovina i materijala,
b) zalihe nedovršene proizvodnje i
7 Kastratović dr Miloš, Marković mr Vesna : Poslovne finansije, Valjevo, 2009. godine, 79 strana;
13
c) zalihe gotovih proizvoda.
Zalihe sirovina i materijala su u funkciji nesmetanog odvijanja procesa prizvodnje. Na nivo
ovih zaliha utiču sledeći faktori: vreme izvršavanja prorudžbenice, učestalost upotrebe, cene i
osnovne karakteristike pojedinih sirovina i materijala.
Vreme izvršavanja porudžbenice je vreme koje protekne od momenta dostavljanja
porudžbenice dobavljačima, do momenta isporuke sirovina i materijala, odnosno njihovog
prijema u magacin. Dužina ovog vremena upravo je srazmerna nivoa zaliha sirovina i
materijala preduzeća.
Učestalija upotreba zaliha sirovina i materijala takiđe utiče na nivo zaliha i to u smislu potrebe
za njihovim povećanjem.
Na nivo zaliha u preduzeću utiču i cena sirovina i materijala. Logično je očekivati da se u
slučaju niskih cena, na lageru drže veće zalihe sirovina i materijala.
Karakteristike pojedinih sirovina i materijala mogu bitno determinisati nivo zaliha. Naime,
sirovine i materijali koji su lomljivi, kvarljivi i sl., ne mogu se nabavljati i držati u magacinu u
većim količinama i dužem vremenu.
Zalihe nedovršene proizvodnje jesu, u stvari, troškovi nedovršene proizvodnje. Njihovo
dejstvo na finansijsku snagu je višestruko. Zalihe nedovršene proizvodnje su nelikvidan oblik
sredstava, što negativno deluje na likvisnost i finansiranje, ali budući da su to istovremeno
troškovi, odnosno budući rashodi a i budući prihodi u visini prodajne cene, one istovremeno
deluju i na renatabilnost u visini razlike između prihoda i rashoda.
Obim zaliha nedovršene poizvodnje zavisi od:
a) veličine kapaciteta, tačnije, od stepena iskorišćenja optimalnog, odnosno realnog
kapaciteta,
b) dužine ciklusa proizvoda i
c) visine troškova proizvodnje.
14
Srazmerno povećanje stepena iskorišćenja kapaciteta povećavaju se zalihe nedovršene
proizvodnje. Međutim, iako to negativno deluje na likvidnost i finansiranje, povećanje zaliha
nedovršene proizvodnje po ovom osnovu je prihvatljivo sve do optimalnog stepena
iskorišćenja kapaciteta
Dužina ciklusa proizvodnje takođe deluje na visinu zaliha nedovršene proizvodnje, duži
ciklus proizvodnje veće zalihe i obrnuto. Pri tome, dužina ciklusa proizvodnje može a i ne
mora da ima uticaj na stepen iskorišćenja kapaciteta. On ima uticaj na stepen iskorišćenja
kapaciteta u onom slučaju kada proces izrade dela proizvoda traje duže od tehnički potrebnog
vremena za njihovu izradu, jer će za to vreme biti proizvedeno manje delova proizvoda a time
će biti i niži stepen iskorišćenja kapaciteta. Međutim, ako sklapanje delova proizvoda
vremenski traje duže nego što je to objektivno potrebno, onda će se zalihe nedovršene
proizvodnje povećavati dok će stepen iskorišćenja kapaciteta koji služi za izradu delova ostati
nepromenjen.
Troškovi proizvodnje zavise od visine utroška i cene utroška, a kada se posmatraju po jedinici
proizvoda, fiksni i realtivno fiksni troškovi zavise i od obima proizvodnje. Svakako povećanje
troškova istovremeno i znači povećanja zaliha nedovršene proizvodnje po osnovu troškova i
njihovog negativnog dejstva ne samo na likvidnost i finansiranje, već i na buduće rashode,
odnosno poboljšanje finansijskog rashoda, otuda težnja je da troškovi proizvodnje budu što
manji, odnosno da se održe na objektivno potrebnom nivou a to su standardni troškovi.
Cilj upravljanja zalihama nedovršene proizvodnje jeste da se optimalne zalihe što ranije
kvantifikuju i da se podstiču samo ona odstupanja stvarnih od optimalnih zaliha nedovršene
proizvodnje bilo naviše, bilo naniže koja dovode do povećanja finansijskog rezultata, što se
postiže nizom postupaka koji dovode do iskorišćenja instaliranog kapaciteta na nivou
optimuma, sniženja cene koštanja i sraćenja broja dana trajanja tehnološkog procesa.8
Zalihe gotovim proizvoda
Zalihe gotovih proizvoda su, nelikvidan oblik sredstava koji samim tim negativno utiče na
likvidnost i finansijski rezultat, odnosno deluje negativno na uvećanje imovine. U izvesnim
okolnostima zalihe gotovih proizvoda mogu delovati i na troškove proizvodnje, što takođe
8 Rodić dr Jovan, Filipović dr Milovan, Poslovne finansije, Asimex, Beograd, 2006., 380 strana;
15
utiče na finansijski rezultat, ali uz pomoć zaliha gotovih proizvoda, putem njihove prodaje,
finansijski rezultat bi se povećao što bi dalje delovalo na uvećanje imovine. Strategoija i
taktika zaliha gotovih proizvoda treba da minimizira negativne i maksimizira pozitivne uticaje
zalihe gotovih proizvoda na finansijsku snagu. Ceo problem se svodi na to da se zalihe
gotovih proizvoda održe na nivou optimuma, a optimum je onaj nivo zaliha koji izaziva
najmanje troškove držanja zaliha gotovih proizvoda, a kada one deluju i na troškove
proizvodnje, optimalne zalihe gotovih proizvoda se one koje svode zbir troškova držanja i
troškova proizvodnje na najniži nivo.
Opšti obrazac za utvrđivanje optimuma zaliga gotovih proizvoda (ZG – opt ) na sledeći način:
ZG – opt = Gp xT / 365
Gde je:
Gp = vrednost (ili količina) godišnje prodaje po ceni koštanja,
T = prosečan broj dana koji protekne od momenta prijema gotovog proizvoda iz proizvodnje
u skladište do momemnta otprme kupcu, i
365 = dana u godini
Optimum zaliha gotovih proizvoda utvrđuje se za svaki proizvod posebno jer je različit
prosečan broj dana zadržavanja u skladištu (T). 9
Da bi se moglo efikasno upravljati zalihama, a imajući u vidu rizik koji objektivno postoji,
važno je ukupne zalihe podeliti na one koje zahtevaju najveća i one koje zahtevaju najmanja
ulaganja i pažnju usmerenu na odluke koje se odnose na zalihe sa najvećim ulaganjima.
Svaka odluka o zalihama utiče na finansijsku poziciju preduzeća. Pritom je u okviru
finansijske funkcije u preduzeću prisutna težnja da se obezbedi optimalan nivo zaliha, koji
minimizira vezivanje gotovine u zalihe, odnosno oslobađa gotovinu za druge, alternativne
upotrebe, što je u raskoraku sa drugim funkcijama.
Ra razliku od finansijske funkcije, za prodajnu funkciju važan je dovoljan nivo zaliha gotovih
proizvoda, kako bi se zadovoljile porudžbenice od kupaca i sprečilo propuštanje potencijalnih
prihoda od prodaje. Isto tako, nabavna funkcija forsira obezbeđenje visokog nivoa zaliha
9 Rodić dr Jovan, Filipović dr Milovan, Poslovne finansije, Asimex, Beograd, 2006., 396 strana;
16
sirovina i materijala, kako se ne bi ugrozio proces proizvodnje, što odgovara i proizvodnoj
funkciji. 10
4.3 Menadžerske odluke o zalihama
Osnovne menadžerske odluke o zalihama zasnovane su na analitičkim proračunama koji se
baziraju na odgovarajućim metodama i tehnikama, čiji je cilj minimiziranje troškova zaliha uz
nesmetano i kontinuirano odvijanje procesa proizvodnje. Ove odluke suštinski se svode na
utvrđivanje:
a) ekonomske veličine porudžbine,
b) ekonomske veličine proizvodne serije i
c) vremena pribavljanja zaliha.
Ekonomska veličina porudžbine (economic ordering quantity – EOQ) odnosi se na količinu
jednokratno nabavljenih sirovina i materijala, koja minimizira ukupne troškove pribavljanja i
držanja zaliha.
Kolika će biti jedna porudžbina da bi bila najekonomičnija zavisi od mnogih faktora, a pre
svega od iznosa troškova, potreba za takvom vrstom zaliha i sl. 11
5. UPRAVLJANJE POTRAŽIVANJIMA OD KUPACA
5.1 Pojam
Potraživanja od kupaca imaju karakter kredita koji se odobrava kupcima. Pritom se mora
voditi računa o dospelosti i sigurnosti naplate potraživanja, jer ukoliko se prolongira period
naplate ili se potraživanja uopšte ne mogu naplatiti, nastaje značajna ekonomska šteta i
izostaje priliv novčanih sredstava.
10 Kastratović dr Miloš, Marković mr Vesna : Poslovne finansije, Valjevo, 2009. godine, 80 strana;11 Kastratović dr Miloš, Marković mr Vesna : Poslovne finansije, Valjevo, 2009. godine, 81 strana;
17
Zbog toga se moraju definisati kriterijumi koje kupac mora da ispuni da bi mu se odobrio
kredit, a to su pre svega:
a) stepen verovatnoće da će poštovati preuzete obaveze,
b) proizvodne i prodajne sposobnosti,
c) finansijske mogućnosti i
d) uticaj spoljnih faktora i perspective opstanka kupca.
Efikasnost menadžmenta potraživanja sagledava se preko kojeficijenta obrta potraživanja. Što
je kojeficijent obrta potraživanja veći, menadžment potraživanja je efikasniji, jer je iznos
naplaćenih potraživanja veći, a saldo na ovom računu manji.
Efikasnost manadžmenta potraživanja predpostavlja definisanu politiku kreditiranja,
odgovarajuće kreditne uslove i adekvatnu politiku naplate potraživanja.
5.2 Politika kreditiranja
U kreiranju kreditne politike preduzeća značajnu ulogu ima finansijski rukovodilac.
Kreiranje i usvajanje kreditne politike podrazumeva:
a) detaljan pregled potencijalnih zahteva kupac, pregled njihovog finansijskog stanja i
kreditnog rejtinga,
b) uvažavanje faktora prodaje, koja u velikoj meri zavisi od karaktera usvojene kreditne
politike i
c) uvažavanje sezonskog uticaja, s obzirom da firma u van sezonskom periodu može
ponuditi kupcima povoljnije uslove prodaje, u odnosu na sezonu.
Jedan od bitnih elemenata kreditne politike su kreditni standardi, koji predstavljaju
minimalne kriterijume koje kupac treba da zadovolji da bi mu se odobrio kredit, odnosno
kupovina. Kreditni standardi odražavaju maksimalan rizik koji preduzeće može da prihvati u
vezi sa kreditiranjem kupaca.
Kreditni standardi služe za sagledavanje kreditne sposobnosti. Testiranje potencijalnih
dužnika u vezi kreditne sposobnosti vrši se na osnovu kreditne analize, na bazi koje se
utvrđuje maksimalan iznos kredita koji kupac može da podnese. Ova analiza može se uraditi
18
na bazi podataka iz bilansa uspeha i bilansa stanja za nekoliko poslednjih godina, na način
koji je prikazan u okviru finansijske analize.
Međutim, pored toga dragocene informacije mogu se dobiti i od banke kupaca, ali i od drugih
dobavljača sa kojima kupac ima poslovne odnose.
Jedan od najznačajnijih pokazatelja koji se koristi kada je upitanju kreditna sposobnost
kupaca je prosečno vreme isplate dobavljača:
saldo dobavljača . 360
Prosečno vreme ispalte dobavljača = _______________________________
nabavka sirovina i materijala
Ako je prosečno vreme isplate dobavljača duže nego što je slučaj kod ostalih preduzeće u
grani, onda je naplata rizičnija. 12
Procena ri zika kroz 5C analizu
a) Karakter – subjektivna procena o moralu kupca,
b) Kapital – finansijsko ekonomska snaga preduzeća (racio analiza),
c) Kapacitet – proizvodno prodajna sposobnost preduzeća (vidi se iz bilansa stanja i
bilansa uspeha koje tražimo od kupca),
d) Kolateral – postojanje odgovarajućih sredstava kao pokriće (zaloga),
e) Kondicija – uticaj spoljnih faktora;
5.3 Uslovi kreditiranja
Jedan od značajnih faktora koji utiču na nivo potraživanja od kupaca su kreditni uslovi.
Kreditni uslovi bitno determinišu obim prodaje preduzeća, a istovremeno utiču na ukupan
iznos potraživanja
U okviru kreditnih uslova značajni su:
a) kasa skonto (2%)
b) gotovinski popust uz diskontni period (10 dana)
c) kreditni period (30 dana)
12 Kastratović dr Miloš, Marković mr Vesna : Poslovne finansije, Valjevo, 2009. godine, 87-88 strana
19
Kasa skonto je popust koji se daje kupcu ako izvrši obavezu u roku (diskontni period).
Efekti uvođenja ili povećanja kasa skonta
Varijable Pravac dejstva Uticaj na dobitak
Obim prodaje povećanje +
Prosečan period naplate potraživanja smanjenje +
Gubic zbog nenaplativih potraživanja smanjenje +
Dobitak po jedinici proizvoda smanjenje -
Na primer: bilo je 2/10 neto 30 a sada posle produženja 2/15 neto 30
Gotovinski popust daje se u slučaju da kupac izvrši plaćanje pre predviđenog roka. Npr. ako
je roba prodata na kredit sa rokom plaćanja od 45 dana, ukoliko se plaćanje izvrši u roku od
20 dana odobrava se popust od 4%. Ovo se obično izražava na sledeći način : "4/20 neto 45".
Efekti produženja diskontnog perioda
Varijable Pravac dejstva Uticaj na dobitak
Obim prodaje povećanje +
Gubici zbog nenaplativih potraživanja smanjenje +
Dobitak po jedinici proizvoda smanjenje -
Prosečan period naplate potraživanja smanjenje +
Gotovinski popusti imaju za cilj da proizvod učine dostupnijim kupcima sa aspekta cena i da
kroz skraćenje perioda naplate (diskontni period) ubrzaju naplatu i smanje iznos potraživanja,
konvertujući ih u gotovinu.
Krediti period je vremenski rok na koji se odobrava robni kredit kupcu. Kupcima se može
dati mogućnost izbora kreditnog perioda uz punu cenu, bez gotovinskog popusta koji je duži i
sa gotovinskim popustom koji je kraći. 13
13 Kastratović dr Miloš, Marković mr Vesna : Poslovne finansije, Valjevo, 2009. godine, 89 strana.
20
Efekti produženja kreditnog perioda
Varijable Pravac dejstva Uticaj na dobitak
Obim prodaje povećanje +
Prosečan period naplate potraživanja povećanje -
Gubici zbog nenaplativih potraživanja povećanje -
Na primer: 2/10 neto 30 a posle produženja je 2/10 neto 60
U sklopu uslova kreditiranja moguće je i produženje kreditnog perioda, što je u funkciji
povećanja obima prodaje. Međutim, prilikom preduzimanja ovakvih mera mora se voditi
računa o tome da one uzrokuju povećanje iznosa potraživanja i smanjenje njihovog
koeficijenta obrta.
5.4 Politika naplate potraživanja
Efikasan menadžment potraživanja nalaže potrebu da preduzeće definiše adekvatnu politiku
naplate potraživanja. Ova prilika odnosi se na postupak naplate dospelih potraživanja od
kupaca. Na prvi znak da postoje finansijske teškoće kod kupca, treba preduzeti odlučne mere
za naplatu potraživanja.14
Ukoliko je kupac već ušao u docnju, a inače je solidan u izvršavanju obaveza, jako insistiranje
na naplatu može uticati na njegovu preorijentaciju na druge dobavljače. Zbog toga, mora se u
okviru ove politike definisati takav pristup, kojim će pozitivni efekti na preduzeće biti najveći,
a to podrazumeva korišćenje svih mogućnosti pre nego što se pristupi sudskoj naplti. Ukoliko
kupac nije blagovremeno izmirio obaveze, uobičajeni početni korak je pismo kojim se on
opominje da u skladu sa kreditnim uslovima koje je prihvatio, izvrši svoje obaveze. Ukoliko
pismo nema efekta, pokušava da se obezbediti naplata potraživanja telefonskim putem ili na
osnovu pošte i dogovora sa kupcem.
14 Kastratović dr Miloš, Marković mr Vesna : Poslovne finansije, Valjevo, 2009. godine, 89 strana;
21
5.5 Analiziranje podnosioca kreditnog zahteva
Pošto su dogovoreni uslovi prodaje koji se nude, sledi ocenjivanje podnosioca kreditnog
zahteva i utvrđivanje njegovog finansijskog položaja na tržištu.
Ocenjivanje kreditne sposobnosti podrazumeva tri koraka:
a) prikupljanje podataka o podnosiocu zahteva,
b) analiziranje tih podataka kako bi se utvrdila kreditna sposobnost podnosiocu zahteva,
c) donošenje odluke o kreditu (određivanje da li postoje uslovi za izdavanje kredita,
kolika bi bila maksimalna vrednost izdatog kredita).
Izvori informacija
Brojne finansijske institucije osiguravaju kreditne informacije o preduzećima, ali za neke
kupce, posebno one male, trošak prikupljanja takvih podataka može biti veći nego
potencijalna profitabilnost tog kupca. Banka koja daje kredit mora raspolagati brojnim
informacijama kako bi donela ispravnu odluku. Pored troška mora se voditi računa takođe i
na vreme koje je potrebno da bi se istražio podnosilac zaheva za kredit. Znači, prikupljeni
podaci se moraju posmatrati u odnosu vreme i potreban trošak.15
Finansijski izveštaj
Instrument koji služi za davalje informacija opšte namene jesu finansijski izveštaji. Polazeći
od klasifikacije bilansa, moguće je analogno izvršiti i klasifikaciju, odnosno sistematizaciju
finansijskih izveštaja polazeći od raznovrsnih ciljeva njihovog sastavljanja (redovni.
Koeficijent obrta kupaca 1.64 1.56Proseč. ulaganje u potraživanje od kupaca 308.219.512.- 346.707.436.-
Smanjenje ulaganja u potraživanja od kupaca -38.487.924Uštede u troškovima potraživanja od kupaca -6.542.947Nenaplativa potraživanja 4.624.024- 1.271.606.-