1 Uvođenje IS-a je dugotrajan proces • Ko razvija IS? • Korak-po-korak po prioritetima • Implementirani moduli se ODMAH koriste • Moguće su ispravke • Potrebna je bezrezervna podrška nadređenih, ne samo deklarativna već i expertna Idejni i izvrsni projekat razvoja IS
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Uvođenje IS-a je dugotrajan proces
• Ko razvija IS?• Korak-po-korak po prioritetima• Implementirani moduli se ODMAH koriste• Moguće su ispravke• Potrebna je bezrezervna podrška
nadređenih, ne samo deklarativna već i expertna
Idejni i izvrsni projekat razvoja IS
2
Izveštaj o izvodljivosti projekta sačinjavaju sledeće analize:
Vlastiti razvoj IS ili angazman preduzeca specijalizovanog za razvoj IS
3
Od cega zavisi uspeh IS
• Korisnici-Otpor prema promenama –efekat “kuvane zabe”
• Planiranja i pripreme aktivnosti u vezi sa uvodjenjem IS (aktivnosti sistem analiticara)
• Podrske nadredjenih• Koliko para toliko muzike
4
Uloga sistem analiticara
Sistem analitičar
Upravni odbor
Korisnik 1
Korisnik2
Korisnik N
Menadžment ili vlasnik sistema
Administrator baze podataka
Ekspert za projektovanje
interfejsa
Administrator mreže
Programeri aplikacija
Prodavci informacione tehnologije
5
5 Uspeh projekta može izostati zbog različitihrazloga i u različitim stepenima - nekada jeneuspeh vidljivo katastrofalan, a nekada samodelimičan.
d U jednom izveštaju navedeno je da u SADvrednost neuspelih projekata iznosi 81 mlrddolara godišnje.
d U Velikoj Britaniji je na samo jednom neuspelomprojektu (London Stok Market Taurus system)izgubljeno 480 miliona funti.
Nije se dobilo ono sto se ocekivalo
6
Zašto informatički projekti ne uspevaju?
• Pomanjkanje resursa 24,7%• U projekt nisu bili uključeni odgovarajući korisnici 18%• Pomanjkanje potpore menedžmenta 12,4%• Otpori projektu 10,1%• Loša analiza organizacije 7,9%• Neusklađenost s promenama u okolini 6,7%• Neusklađenost projekta s poslovnim planovima 6,7%• Nejasna odgovornost za sprovodjenje projekta 6,7%• Loš odabir IT alata 3,3%
7
Prosečno koštanje projekta prema The CHAOS Report [Standish Group, iznosi: velike kompanije 2,32 miliona $, srednje kompanije 1,33 miliona $ i male kompanije 434 hiljade $.
Prosečno prekoračenje troškova je 189%, a prosečno prekoračenje rokova 222%.
Prekinutih projekata je 31,1%.
8
Zašto Informacioni sistemi propadaju 1?
London Ambulance Service’s Computer Aided Dispatch (1991)
Zadatak: Sistem koji je nakon poziva na broj telefona hitne pomoći (999)trebao da locira mesto s koga je poziv upućen, pronadje i obavestiti najbliža 3vozila Hitne pomoći u Londonu, proceni vreme dolaska na cilj i formiranalog za odlazak sa svim potrebnim podacima (konačnu odluku donosidispečer)
Cijena: 1,1 milion funti
Sistem aktiviran u septembru26-27.10. – 2900 poziva, zagušenje, netačne lokacije vozila, ponavljanjepoziva, pad sistema = 20-30 nespasenih
Problemi: 1h nakon početka rada novog sistema, sistem je ‘pao’ i nastaoje informacioni haos. Hitna pomoć se vratila na stari, ‘ručni’ način rada skarticama…Sistem je pao zbog preopterećenosti, jer se testirao na 50-ak poziva, a samou prvom satu ‘žive’ upotrabe pristiglo je 1000 poziva na 999
9
Avio kompanija – ComAir
Otkazao transakcioni IS Avio kompanije za vreme božićnih praznika
Inf. sistem se sastojao od prastarih IBM-ovih AIX servera.
Sistem nije otkazao zbog starosti servera nego zbog SBSova softvera koji nije bio predviđen za od 32.000 odlaganja letova, koliko ih je bilo tog meseca zbog brojnih oluja.
Problemi: Hiljade Amerikanaca je božićne praznike provelo čekajući u holovimma, štete, tužbe, narušen ugled….
Zašto Informacioni sistemi propadaju 2?
10
Adidas – novi sistem distribucije i logistike, 1999
Bar-kodiranje svakog proizvoda, upotraba bežičnih uređaja u kamionima, viljuškarima, itd.. trebala je da omogući brži protok informacija i veliku uštedu u procesu logistike
Softver koji je upravljao sistemom nije radio kako treba (softver je isporucivala outsourcing kompanija – partner u projektu)
Neprimerena dokumentacija sprečavala je Adidasove IT stručnjake da poprave programe. Adidas je krenuo u primenu novog sistema pre nego što je projekt bio gotov
Problemi: prekid distribucije proizvoda na par mjeseci na svetskom nivou, velika kašnjenja u isporukama, veliki pad prodaje(kod nekih distributera i za 90%), …
Zašto Informacioni sistemi propadaju 3?
11
• Od tri grupe ljudi puno zavisi krajnji ishod:
• : krajnji korisnici,• k grupa menadžera • g projektanti
''Šta može da krene loše?''
’Razumni ljudi se prilagodjavaju svetu oko sebe. Nerazumni ljudi pokušavaju da svet prilagode sebi. Dakle, sav progres zavisi od nerazumnih ljudi’’ Bernard Shaw
12
Nezadovoljstvo - sa aspekta krajnjeg korisnika:
• k ''Koji sistem? Ja ne vidim novi sistem?'‘
• s ''Možda radi, ali je užasan za upotrebu!'‘
• (radi sporo, nepuzdano, oskudne poruke o greškama, ...)
• g ''Sve je lepo, ali da li radi nešto korisno?'‘
13
Nezadovoljstvo - sa aspektamenadzera:
• '' ''Da sam znao konačnu cenu, nikad se ne bih složio!'‘• (Kašnjenjem se, npr, cena drastično povećava)• ( ''Nema koristi ako nam ga sad isporučite – bio nam je• potreban prošlog aprila!'‘• (Kašnjenjem projekta, sistem se može učiniti beskorisnim.)• ( ''U redu, to radi –ali instalacija je bila tako loša da joj moje• osoblje više nikad neće verovati!'‘• (Jedna teška havarija sistema može da uništi poverenje.)• ( ''Kao prvo, ja ga nisam želeo!'‘• (Apatija i opstrukcija mogu da budu rezutat upotrebe neželjenog• sistema.)• s ''Sad se sve promenilo – potreban nam je potpuno novi• sistem!'‘• (Kašnjenjem projekta može se doći do promenjenih zahteva.)
14
“Ja sam oduvek bio za progres! Samo sam protiv promena.”
Mark Twain
15
Nezadovoljstvo - sa aspekta projektanta:
• N ''Napravili smo ono što su oni rekli da žele!'‘• (Korisnik ne sme da menja zahteve u toku izrade projekta.)• ( ''Nije bilo dovoljno vremena da se uradi nešto bolje!'‘• (Vreme i budžet mogu da ograniče kvalitet proizvoda projekta.)• ( ''Ne krivite me -nikada ranije nisam radio objektno• orijentisanu analizu!'‘• (Svaki posao unutar projekta mora da radi ekspert.)• ( ''Rekli smo da je to nemoguće, ali niko nije slušao!'‘• (Nezadovoljstvo projektanata usvojenim rešenjem projekta može da• rezultuje u lošem proizvodu.)• r ''Sistem je dobar - korisnici su problem!'‘• (Projektanti mogu biti pristrasni pri vrednovanju sistema.)
16
RAZVOJ INFORMACIONOG SISTEMA?(ZABLUDE I POGREŠNI PRISTUPI)
INFORMACIONI SISTEM JE OBAVEZNO KOMPJUTERIZOVAN. (POGRES NO)
INFORMACIONI SISTEM JE SAM SEBI CILJ. (POGRES NO)
LOŠ JE INFORMACIONI SISTEM ALI JE ZATO DOBAR SISTEM UPRAVLJANJA I ODLUČIVANJA. (APS OLUTNO POGRES NO)
INFORMACIONI SISTEM SE RAZVIJA ODJEDNOM I ZA SVA VREMENA. (NEMOGUCE) RAZVOJ INFORMACIONOG SISTEMA SE MORA U POTPUNOSTI POVERITI SPECIJALIZOVANOJ AGENCIJI I FIRMI SA STRANE / UGLAVNOM FIRMAMA KOJE SE BAVE PRODAJOM RAČUNARA/ - (POTPUNI PROMAS AJ ).
PRI RAZVOJU INFORMACINOG SISTEMA TREBA POCI OD PROSTE KUPOVINE RACUNARA I PRATECE OPREME (SKUPA ZABLUDA)
17
Trendovi razvoja IS:
• stalno povećanje odnosa performanse/cena, a posebno u odnosu na trend cene rada,
• razvoj informacione infrastrukture primenom bežične i tehnologije optičkih vlakana,
• mrežni računarski koncept sa dominantnom klijent/server arhitekturom,
• grafički i korisniku prilagodjen pristup računaru i njegovim resursima,• značajno povećanje kapaciteta memorije,• porast značaja multimedija i korišćenja INTERNETA,• porast značaja novih sistema baziranih na neuronskim mrežama i
ekspertnim sistemima,• porast značaja objektno orijentisanog pristupa,• dalje povećanje kompaktnosti računara,• distribuirane baze podataka će postati integralni deo korporacijske
klijent/server baze podataka.
18
Problemi razvoja i upravljanja razvojem:
3. Problem složenosti IS4. Problem realizacije softverskih rešenja koja su
adekvatna potrebama poslovnih sistema
19
Modeliranje-osnove razvoja IS
Model je uprošćena predstava dela realnog sistemaFunkcionalni pristup vs. OO pristup
1. Dekompozicija sistema na delove – Definiše arhitekturu sistema
2. Podela razvoja na faze– Definiše tzv. životni ciklus razvoja ili proces razvoja
(linearni+evolucioni (prototipski))
20
SSAStrukturna Sistemska
Analiza
• SSA – nova metodologija za specifikaciju informacionog sistema, odnosno softvera
• Specifikacija IS treba da prikaže (potpuno, tačno, formalno i jasno) ŠTA budući informacioni sistem treba da radi
• Treba da opiše funkcionisanje IS u ”idealnoj tehnologiji”, gdje praktično nikakva ograničenja ne postoje
UvodUvod
SSA
• SSA posmatra informacioni sistem kao funkciju (proces obrade) koja, na bazi ulaznih, generiše izlazne podatke
• Osnovni koncepti za specifikaciju IS u SSA su funkcije, odnosno procesi obrade podataka, tokovi podataka, skladišta podataka i interfejsi.
UvodUvod
SSA
UvodUvod
SPOLJNI_
OBJEKAT_1
SPOLJNI_
OBJEKAT_2PROCES_A
1.
PROCES_B
2. SKLADIŠTE_PODATAKA
TOK_PODATAKA_1
TOK_PODATAKA_2
TOK_PODATAKA_3
TOK_PODATAKA_4
TOK_PODATAKA_5
TOK_PODATAKA_6
Osnovni koncept DTP
SSA
• Dijagram toka podataka koristi simbole:– krug ili elipsa – funkcija ili proces obrade
podataka– pravougaonik – interfejs– usmjerena linija – tok podataka– dve paralelne linije (”otvoreni pravougaonik”)
– skladište podataka
UvodUvod
SSA
• Potpunu specifikaciju IS čine:– Hijerarhijski organizovan skup dijagrama toka podataka– Rječnik podataka koji opisuje sadržaj i strukturu svih tokova i
skladišta podataka– Specifikacija logike primitivnih procesa
UvodUvod
SSA
1. Tok podataka ostvaruje vezu između ostalih komponenti sistema i na DTP-u se predstavlja imenovanom, orijentisanom linijom
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
SKLADIŠTE_DOKUMENATA
DOKUMENT
PROCES_A
1.
2. Tok podataka mora da ima izvor i ponor (tokovima se ne mogu neposredno povezati dva skladišta, dva interfejsa ili skladište i interfejs
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
Primer nekorektnog dijagrama
3. Svaki tok podataka na DTP-u mora imati ime, koje treba da odražava značenje podataka koje on nosi, osim:
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
4. Tok podataka se može granati
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
5. Proces obrade podataka je aktivna komponenta sistema koja vrši transformaciju strukture i sadržaja ulaznog (ili ulaznih) tokova u izlazni (ili izlazne) tok podataka. Svaki proces ima naziv i oznaku koji treba precizno da označavaju funkciju koju on obavlja
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
6. Svaki proces mora da ima barem jedan ulazni i barem jedan izlazni tok podataka
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
7. Svako skladište takođe treba da ima barem jedan ulazni i jedan izlazni tok podataka
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
8. Svaki interfejs mora da ima barem jedan, bilo ulazni, bilo izlazni tok podataka, inače bi bio izolovan od ostalog dela sistema
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
9. Jedno skladište ili interfejs se na jednoj slici mogu višestruko ponoviti (da bi se izbjeglo nepotrebno presecanje linija)
Pravila kreiranja DTP-aPravila kreiranja DTP-a
• Jasna i detaljna specifikacija sistema zahtijeva da se na predstavljanje sistema pomoću DTP-a primijeni metoda apstrakcije
• Jedan proces višeg nivoa asptrakcije se dekomponuje i prikazuje pomoću novog cjelokupnog DTP-a na nižem nivou
Pravila koja je potrebno poštovati pri dekompoziciji dijagrama toka podataka
– dijagram najvišeg nivoa, koji po pravilu sadrži samo jedan proces koji predstavlja cijeli IS naziva se dijagram konteksta
– dijagram prvog nivoa predstavlja dekompoziciju dijagrama konteksta. Procesi na njemu se označavaju brojevima 1, 2, 3,...
– uobičajeno je da se u dokumentaciji za specifikaciju IS pomoću SSA, cjelokupan skup, ili neki podskup hijerarhijski dekomponovanih dijagrama, predstavi dijagramom dekompozicije
– procesi koji se dalje ne dekomponuju zovu se primitivni procesi i za njih se daje specifikacija logike njihovog odvijanja (opis logike primitivnih procesa – mini-specifikacija sistema)
– pored procesa mogu se dekomponovati i tokovi i skladišta – ne prikazuje se na DTP-u već u Rečniku podataka pomoću sintakse za opis strukture podataka
Primer za tokove:STUD_ZAHTEV: [ ZAHTEV_ZA_STATUS, ZAHTEV_ZA_POL_ISPITE ] STUD-UVERENJE: [ UVERENJE_O_UPISU, UVERENJE_O_POL_ISPIT ]
Mogu se dekomponovati i tokovi i skladišta
– skladišta podataka se mogu pojaviti na nižim nivoima dekompozicije iako se nisu pojavila na prethodnim. Međutim ako se pojavi na jednom nivou, uz jedan proces, mora se pojavljivati na svim nižim nivoima dekompozicije tog procesa
– najznačajnije pravilo – ulazni i izlazni tokovi na cjelokupnom DTP-u koji je dobijen dekompozicijom nekog procesa P moraju biti ekvivalentni sa ulaznim i izlaznim tokovima tog procesa P na dijagramu višeg nivoa