4 2 - OTVORI - PVC

FGAG - STUDIJ ARHITEKTURE ELEMENTI ZGRADA 4

IVAN VULIĆ DIA LIST 1

FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE U SPLITU AKADEMSKA GODINA 2013/14 NASTAVNI PREDMET - ELEMENTI ZGRADA 4

OTVORI OD PVC-a -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- REDNI BROJ PREDAVANJA 4/2 BROJ NASTAVNIH SATI 1 4 /2 1 NS



Što je PVC?

Polyvinilklorid - kraće PVC -termoplastičan je umjetni materijal koji se dobiva iz prirodnih sirovina soli i nafte . Preko cijelog niza proizvodnih postupaka stvara se PVC u obliku praha. PVC jedan je od najprilagodljivijih, najekonomičnijih i najrasprostranjenijih umjetnih materijala visoke postojanosti. Proizvodnja sirovine i prozora troši relativno malo energije. Stari PVC uzorno se reciklira. PVC je ekstremno izdržljiv, zato bijele plastične prozore nije potrebno lakirati. A visoka gustoća reducira zagrijavanje i isparavanje štetnih tvari.













Tehničke karakteristike PVC prozora i vrata - primjer

FAKTOR

TERMOIZOLACIJE:

Za cijeli prozor:

• sistem H 240 k = 1,47 W/m2K

• sistem H 260 k = 1,38 W/m2K

• sistem HX 80 k = 1,38 W/m2K

STAKLO: LOW-E

stakleni sendvič k = 1,10 W/m2K sa termozaštitnim slojem punjen plinom argonom s

vlagoupijajućim odstojnikom stakla.

PROFILI (izvedba):

• napravljen od materijala modificirani čvrsti PVC

• materijal ima povećanu otpornost na udar prema RAL GZ 716/1

• materijal profila je teško zapaljiv i samogasiv prema DIN 4102

• materijal profila sadrži UV stabilizatore



• postojanost boje i dimenzija

• oblik profila s vanjske i unutrašnje strane omogućava jednostavno održavanje i

čišćenje

• profil krila na prozoru ima specijalno dizajniran oblik kao posebnu zaštitu vanjske

brtve od utjecaja sunca, atmosferilija i velikog udara vode

• skošenje prozorskog profila i letvica za staklo s unutrašnje i vanjske strane

omogućava veći ulaz svjetlosti

PROFILI (poja čanja): Pocin čana čelična ojačanja u krilu i štoku uz standardnu mogućnost da se kod većih

elemenata koriste dodatno ojačani pocinčani čelični profili

BRTVE: Tri sive brtve otporne na negativne atmosferske utjecaje. S vremenom ne gube osobine te

su zaštićene i u krilu i u štoku od mehaničkih oštećenja bilo kad je prozor otvoren bilo kad je

zatvoren. Mogućnost dodavanja treće brtve koja značajno smanjuje gubitke topline te

pove ćava zvučnu izolaciju za čak 40%

OKOV: Protuprovalni okov – više točaka brtvljenja po opsegu prozora od kojih su neke i

protuprovalne komponente



vrste profila proizvo đača

− ugradbena dubina 80 mm

− sustav sa sedam komora

− tri gumene brtve (standardna izvedba u sivoj boji)

− U = 1,30 W/m2K

Iznimnom ugradbenom dubinom od 80 mm zadovoljava sve zahtjeve u pogledu toplinske izolacije sa visokim koeficijentom termoizolacije cijelog prozora.

HX 80

H 260


− sustav sa šest komora

− tri gumene brtve (standardna izvedba u sivoj boji)

− U = 1,38 W/m2K



H 280


− sustav sa tri komora

− dvije gumene brtve

− U = 1,90 W/m2K z



Osnovni elementi PVC prozora - PVC profili PVC PROFILI - Na tržištu postoje trokomorni profili, petkomorni, šest, sedam i osamkomorni profili.

(Trokomorni profili se sve više izbacuju iz upotrebe i neki proizvođači ih ne proizvode.)

Osam komorni profili su profili namjenjeni polupasivnim i pasivnim kućama, njihovo vrijeme tek dolazi jer za njih još nisu dovoljno razvijeni pomoćni profili. Za petokomorne profile najrazvijeniji su pomoćni profili – različiti spojni profili, profili za proširenje, statički profili za ojačanje većih konstrukcija građevinskih otvora, itd.

Ojačanja Ojačanja se nalaze u srednjoj i najvećoj komori profila, njihov oblik je takav da čitavom profilu osigurava stabilnost i čvrstoću. Ojačanja je potrebno antikorozivno zaštititi . Brtve Brtve imaju više funkcija: zaštita od prodora atmosferalija, buke, prašine, hladnoće, vjetra, itd. Bitno je da se kao brtve u profilima ugrađuju trajnoelastični materijali kako bi se funkcionalnost zadržala tokom dugog niza godina. Brtva mora biti kontinuirana - bez prekida.

Brtva EP (etilen-propilen) osigurava traženo i najčešće je u primjeni. 2 ili tri brtve? Snimke infracrvenom kamerom pokazuju da treća brtva ima značaj i u pomicanju izotermi prema vanjskom rubu prozora pa time dodatno sprečava kondenzaciju u neželjenom području – području bližem unutrašnjosti gdje nije osigurana odvodnja kondenzata.

Staklo Parametri stakla : Koeficjent prolaza topline kroz staklo – Ug Koeficjent prolaza topline kroz prozor – Uw odnosno U <1,8 W/m2K Vrjednost zvučne izolativnosti – Rw = 35-42 dB

Termo izolacijska stakla punjena plinom – Dok je kod običnog izolacijskog stakla koeficjent U = 2,5-3,0 W/m2K, kod termoizolacijskog stakla ta vrjednost je U = 1,5 W/m2K, a ako zrak u međustaklenom prostoru zamjenimo inertnim plinom tada nam U vrjednost takvog stakla, ako je napravljeno po propisima pada na U = 1,1 W/m2K.



Okovi Okovi moraju zadovoljiti sljede će zahtjeve : a) moraju nam omogućiti lako i trajno upravljanje našim prozorima odnosno otvorima općenito b) moraju biti otporni na atmosferske utjecaje i agresivnost morskog zraka c) rješenjima okova mora se predvidjeti što više naših želja i potreba d) moraju omogućiti dobro brtvljenje naših prozora i dodatno osiguravati stabilnost krila e) u maksimalnoj mjeri moraju povećavati našu sigurnost – štititi od provale i mogućnosti lakog uništenja ili nepoželjnog rastavljanja prozora U praksi to zna či: - imati višestupanjsko kipanje, prozor se otvara na kip u više stupnjeva, prvi stupanj omogućava da imate sigurno provjetravanje prostora (propisano zakonom) i istovremeno zaštitu od kiše i kad u prostoru niko ne boravi. Takvo kipanje mora osigurati maksimalnu sigurnost od neželjenih gostiju, jednako kao da je prozor potpuno zatvoren. - imati sigurnosne okove – koji umjesto klasičnog ekscentra za brtvljenje prozora ima metalnu gljivicu na krilu koja prilikom zatvaranja uđe u čvrst sveobuhvatan okov na doprozorniku i time sprečava bilo kakvu mogućnost nasilnog trganja krila sa prozora. - imati na balkonskim vratima sistem koji omogućava da izađete na balkon zatvorite vrata – sprječite hladnoću da uđe u vaš stan i uđete kad želite bez kvake, samo malo jačim guranjem vrata. - imati ulazna vrata koja osim klasičnog jezička za zaključavanje imaju i dva masivna metalna trna koja dodatno zaključavaju vrata. - imati sigurnosne ključeve koji se ne mogu napraviti kod ključara, osim onih ovlaštenih od proizvođaća uz karticu ključa. Vrsta okova ovisi o vrsti otvora, načinu otvaranja, veličini ...



Okov je u pravilu metalni- čelični cin čan šestvalentnim cinkom (neki to nazivaju titan, a vidljivo je po čistoj bijeloj boji cinčanja) što je danas najkvalitenija zaštita. Najveći prozvođač okova: - Roto - Siegenia - G&U - WinkHaus kojem su osnovna proizvodnja brave i cilindri, Svi današnji okovi su u stvari zadovoljavajuće kvalitete pa tako da čak i lošiji okovi zadovoljavaju. Navjeće razlike u kvaliteti okova se vide samo na testiranju na koroziju , dok svi okovi premašuju minimalne norme nosivosti i broja otvaranja. Eventualna razlika između proizvođača otvora je prvenstveno u profilu i ona se očituje u tome da danas npr Rehau i Veka rade sa tzv. 20 generacijom polimera, dok neki lošiji rade sa 16 - 17 generacijom polimera. Bitne razlike u generacijama polimera su u UV stabiliziranosti, ekološki prihvatljivijim punilima koji su manje štetni za čovijeka, temeraturnoj stabilnosti, povećanom elstičnosti i dr. Dilatacija i ugradbaProzor treba biti to čno centriran u zidarski otvor (sa zra čnim razmacima od 1 cm sa svake strane ), zračni razmaci su bitni zato da bi ih mogli kvalitetno ispuniti izolacionim mate rijalom i time omogu ćiti kvalitetnu zvu čnu i toplinsku izolaciju. Montažom ne smijemo umanjiti izolacijske vrjednosti prozora . Međuprostor izme đu građevinskog otvora i veli čine prozora, kao i materijal koji se koristi za u čvrš ćivanje prozora mora omogu čiti prozoru da se uslijed utjecaja temperature nesmetano širi odnosno skuplja. U slučaju da veličina prozora spram veličine građevinskog otvora nije dobro određena ili da prozor nije dobro centriran i pravilno pričvršćen uslijed toplinskih dilatacija može doći do funkcionalnih problema s prozorom – poteškoća kod otvaranja/zatvaranja ili čak do pucanja doprozornika.



Bijeli PVC profil ima toplinsko rastezanje kod temp. -30o C do +50oC od 1,6 mm/1m PVC profil u boji ima toplinsko rastezanje kod temp. -30oC do +50oC od 2,4 mm/1m Drugi zahtjevi su montažni zahtjevi koji onemogućavaju prodor prašine, vlage ili vode između prozora i zidarskog otvora, ti zahtjevi se osiguravaju zapunjavanjem proreza poliuretanskom ekspandiradirajućom pjenom i silikonskim kitovima visoke kvalitete, postojanosti i opstojnosti kod različitih temperatura, jer moraju omogućiti sigurno brtvljenje i dovoljno rastezanje kako ne bi puknuli kod toplinskih rastezanja prozora

PVC i boje Boja može biti u masi profila, a češće je površinska . Sustav akrilnih boja Kod postupka nanošenja boja tzv. koekstruzije, povezuju se neodvojivo u jednom radnom koraku bijelo PVC- osnovno tijelo i obojeno akrilno staklo. Tim stapanjem oba materijala dobiva se svilenkasto nereflektirajuća vanjska površina profila, koja je otporna na atmosferske utjecaje. Postupak koekstruzije Termičkim postupkom se osnovno tijelo profila, koje se u ovom stupnju obrade sastoji od bijele, tekuće, rastopljene PVC smjese, povezuje s obojenom, tekućom akrilnom otopinom i to nerazdvojivo. Profil akrilne boje izlazi kao dvobojni profil iz mlaznice za koekstruziju. Prednosti akrilnih boja Akril je naročito otporan materijal, ne dolazi do promjene boje. Otpornost na ogrebotine. Lagano održavanje. Prozori iz profila s akrilnim bojama imaju glatku, svilenkastu površinu bez pora. Visoka refleksija Sunčevo svjetlo se najvećim dijelom reflektira od bijelog osnovnog sloja, koji se nalazi ispod "sloja“ akrilne boje koji propušta infracrveno svijetlo. Na taj način se značajno smanjuje zagrijavanje profila. Temperaturne razlike između vrlo tamnih i bijelih prozora su male. Reciklira se Prozori s akrilnim bojama su potpuno reciklirajući.

Nedostatak: Boja nije u cijelom presjeku te se kod ošte ćenja ne može popraviti.



PROVJETRAVANJE Zbog današnjeg ubrzanog ritma života, buke, tehnolo gije itd od poslovnih i stambenih objekata pravimo male zabrtvljene utvrde. Kondenzacija se pojavljuje u dobro zabrtvljenim pro storijama jer je onemogu ćeno odvo đenje vlage iz prostorije gdje se boravi. (3 osobe koje borave u prostoriji proizvode do 8 l v ode na dan ) Kondenzacija se pojavljuje na slabije zašti ćenim mjestima na rubovima stakla, a nakon duže poja ve dolazi do pojave plijesni. U svim novoizgra đenim objektima kao i pri renoviranju starijih objek ata ukoliko se ne poštuju neke od zakonitost gradnj e dolazi do pojave kondenzacije i plijesni na zidovima. Kondenzaciji pogoduje pojave termo-mostova, kao i n edostatno provjetravanje prostorija. Paradoksalno zvuči podatak, obzirom na današnje tehnologije građenja i napredne materijale, u starijim građevinama pojava kondenzacije i plijesni je puno rjeđa. Razlozi su u primijenjenim materijalima (glina, kreč) i slabije brtvljenje otvora . Zrak može apsorbirati izvjesnu koli činu vlage (relativna vlažnost zraka, izražava se u postotcima). Koli činu vlage koju zrak može apsorbirati ovisi o temperaturi. Što je viša temper atura to zrak može primiti više vodene pare, tj. ak o zagrijavamo hladan i vlažan zrak, isušujemo ga i time raste njegova sposobnost absorpcije vodene pare. Provjetravanjem se u prostoriju uvodi svježi i hlad niji zrak, a zrak u prostoriji koji je topao i vlaž an isušuje se. Sprečavanje i izbjegavanje pojave kondenzacije na i oko prozora Redovito provjetravanje 2-3 puta na dan, a prostori ja u kojima je pove ćana koli čina vlage – kupaonice kuhinje češće. Na tržištu su dostupni i sustavi za provjetravanje – sustav koji se ugra đuje u okvir samog prozora. Pravilno (prirodno) provjetravanje Uključuje širom otvorene prozore na par minuta dnevno, naročito u sezoni grijanja. Tako je osigurana razmjena zraka. Svježi zrak izva na brzo se zagrije i može apsorbirati novu koli činu vlage, koja će slijede ćim provjetravanjem iza ći van. Otvaranjem prozora otklopno u sezoni grijanja nije baš od velike koristi jer rash lađuje zidove oko prozora. Nije provjetravanje nužno samo u sezoni grijanja, z a toplijih dana može se provjetravati i dok je proz or otvoren otklopno. Nastajanje kondenzacije i plijesni na i oko prozora Ako su vanjski zidovi objekta dobro izolirani bolne točke objekta su naj češće vrata i prozori, jer kao što je ve ć navedeno, imaju viši koeficijent prolaska topline u odnosu na zidove. Pojava kondenzacije u i na prozoru može imati više čimbenika: - Loše ili ne adekvatno provjetravanje - Loš sustav profila, -Pojava termo mostova prilikom ugradnje.



povijest plastike 1823. godine MacIntosch proizvodi prvo odijelo za z aštitu od kiše od lateksa kau čukovca. 1846. godine Schoenbein celulozu obra đuje takozvanim postupkom ''nitrizacije'' i tako dob iva praskavi pamuk (en. gun cotton). 1869. godine Hyatt po prvi puta proizvodi upotreblj iv artikl od celuloida. 1872. godine Baeyer prvi put dobiva u laboratoriju sinteti čku (fenolnu) smolu. 1887. godine otkrivena mogu ćnost pretvaranja celuloze u otopinu [CU(NH3)4)](OH) 2. 1883. godine Swan iz praskavog pamuka dobiva sintet ičku kredu. 1883. godine Swan je od praskavog pamuka uspio dobi ti umjetnu svilu. 1885. godine Spitteler i Krischa otkrili su polusin tetičku plastiku. 1887. godine Goodwin je izradio prvu filmsku celulo idnu vrpcu. 1892. godine Fremery i Urban proizvode niti od bakr ene svile. 1904. godine Njema čka po činje s proizvodnjom polusinteti čke plastike. 1909. godine Baekeland po činje s proizvodnjom tehni čki upotrebljivih smola fenol-formaldehida. 1953. godine Ziegler je u stanju proizvesti polieti len pri normalnom tlaku koriste ći se odre đenim aluminijsko-organskim spojevima. 1957. godine proizveden je stereo-specifi čni polipropen u postupku kojeg su razvili Ziegler u Natta. 1963. godine primjenjuje se proizvodnja polimera ot pornih na visoke temperature. 1968. godine karbonske niti dovoljno su sazrele kak o bi se moglo po četi s njihovom industrijskom proizvodnjom. 1970. godine niti sinteti čkih materijala po činju se kombinirati s materijalima mineralnih vlaka na i po činju se koristiti u proizvodnji zrakoplova odnosno avionskoj industriji. 1975. godine razvijaju se prvi programi s ciljem re cikliranja plasti čnih materijala. 1980. godine specijalne legure od polimera po činju se upotrebljavati u automobilskoj industriji

4 2 - OTVORI - PVC

Documents