Page 1
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
1
„3D“ TEHNIKA GAŠENJA POŢARA U ZATVORENOM
PROSTORU
Đerić Vladimir
VSB Užice SVS MUP R.Srbije, „CFBT“ Instruktor
[email protected]
Rezime: Ovaj rad pruža uvid u tehnike gašenja požara zatvorenog prostora i to posebno u tehnike koje
se zasnivaju na hlađenju požarnih gasova. Iznete su osnovne metode i bitne karakteristike koje
vatrogascima treba da omoguće bezbednije, lakše i efikasnije gašenje požara zatvorenog prostora. Rad
se bavi elementima koji su vezani za pravilan ulazak i kretenje u požarnom prostoru, pravilnu upotrebu
mlaza i „3D“ tehniku gašenja požara.
Ključne reči: Gašenje požara, „3D“ tehnika gašenja , Upotreba mlaznice, Flashover, Backdraft,
„CFBT“,.
„3D“ FIREFIGHTING TECHNIQUES IN COMPARTMENT
FIRE
Abstract: This work provides insight into the techniques of compartment fire firefighting, especially
techniques based on cooling fire gases. The foregoing are the basic methods
andessential characteristics that should allow firefighters safer, easier and more effective firefighting
in compartment fire. The work deals with aspects related to the proper entry in the fire area, correct
nozzle technique and “3D” technique fog firefighting.
Keywords: Firefighting, Cooling fire gases, 3D techniques, Nozzle technique, Flashover, Backdraft,
“CFBT”.
1. UVOD
Požari u zatvorenom prostoru predstavljaju najopasnije i najkompleksnije intervencije sa
kojima se vatrogasci susreću. Vatrogasci koristeći svoje veštine i znanja mogu tok intervencije i rizik
intervencije da svedu na što manju moguću meru. Te veštine se razlikuju u vatrogasnom svetu, u nekim
sistemima su dovedene do savršenstva a tehnike gašenja požara u zatvorenom prostoru su značajno
unapreĎene i poboljšane a u nekima su još uvek na nivou od pre 40 godina.
Procentualno gledano u akcijama gašenja požara nastrada više vatrogasaca nego u ostalim
vatrogasno spasilačkim intervencijama.
Page 2
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
2
Primera radi u Americi je u toku 2010 god. poginulo ukupno 87 vatrogasaca od čega je 39
vatrogasaca poginulo u operacijama gašenja požara u zatvorenom prostoru (Izvor: US Fire
Administration). Bez obzira na to da li se požar gasi spolja ili iznutra potrebno je znanje da se to uradi.
Često postoji nedostatak razumevanja šta se dešava unutar objekta zahvaćenog požarom a šta ispred
njega. Vatrogasci moraju razviti veštine koje će im pomoći da prepoznaju opasne situacije, da ih stave
pod kontrolu ili u slučaju naglog pogoršanja situacije, da se iz njih bezbedno izvuku. Potrebno je
sagledati sve segmente jednoga požara kako bi se izvršilo bezbedno i efikasno gašenje.
Vatrogasci često srljaju i sprovode agresivne metode gašenja a da pri tom nisu izvršili procenu
požara i uvideli sve opasnosti intervencije. Požari se ne gase mišićima i snagom, iako je fizička
pripremljenost vatrogasca nerazdvojan element uspešne intervencije, već sredstvom, tehnikom i
taktikom.
Sve sfere života i rada su značajno napredovale, pa tako i razvoj vatrogastva. Moderni sistemi
u isto vreme unapreĎuju vatrogasnu tehniku i taktiku, što je bitno jer su se dogodile velike promene u
graĎevinarstvu i u drugim industrijama, pa se ne mogu primenjivati isti principi i koncepti gašenja
požara kao i pre 40-50 godina.
Imajući ove stvari u vidu, 90-tih godina u Švedskoj je razvijena nova tehnika gašenja požara,
poznatija kao „3D“ tehnika gašenja požara.
Da bi se na pravi način shvatio princip „3D“ tehnike gašenja potrebno pojasniti razvoj požara u
zavisnosti od vantilacijskih uslova, procese prilikom gašenja požara, kao i tehničku i taktičku osnovu
za sprovoĎenje ove tehnike.
2. RAZVOJ POŢARA U ZAVISNOSTI OD VENTILIRANOSTI
POŢARNOG PROSTORA
Da bi se što bolje razumela i u praksi sprovela odgovarajuća tehnika gašenja požara, potrebno
je poznavati faze razvoja požara kao i okruženje u kome se dešava.
Požare u zatvorenom prostoru možemo gledati sa mnogo aspekata ali je jedna od njihovih
podela je bitna za kvalitetno gašenje a to je podela na ventilirane i neventilirane požare. Kada kažemo
ventilirani ili neventilirani požar, tada mislimo na protok kiseonika koji se odvija u požara. Pa tako kod
ventiliranog požara imamo značajan protok kiseonika što je posledica postojanja nekog otvora u
požarnom prostoru ( otvorena vrata, prozor i sl.). Kod neventiliranog požara protok kiseonika je veoma
mali.
I jedan i drugi tip požara su veoma opasni za vatrogasce, ali se gašenju ova dva različita tipa
požara mora pristupiti na dva različita načina.
Kod ventiliranog požara, faze razvoja požara (Sl.1-6) su znatno ubrzane, pa se dogaĎa brza
tranzicija požara iz početne u razbuktalu fazu. Često kod ventiliranih požara dolazi do jedne ekstremne
pojave koja se naziva “flashover”. “Flashover” predstavlja nagli prelaz iz razvijenog u razbuktali požar
pri čemu je celokupni požarni prostor u požaru.
Ventilirani požari su praćeni brzom tranzicijom faza požara, pa tako požar brzo dostiže visoke
temperature ( Dijagram 1).
Page 3
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
3
- Slike 1-4 Faze razvoja požara i prograsija do „Flashover-a“ -
Dramatičan porast temperature
Plamenovi u dimnoj zoni
Nagli pad neutralne ravni
Slika 5.
Protok dimnih gasova kroz otvor se
povećava
Zapaljive površine stvaraju pirolitičke
gasove
Slika 6.
Page 4
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
4
- Dijagram 1 : Kriva ventiliranog požara -
Ventiliranost požara ima bitan uticaj na progresiju procesa sagorevanja. Ako je protok
kiseonika manji to će i proces sagorevanja biti sporiji ali ćemo imati i veću količinu produkata
nepotpunog sagorevanja akumuliranih u požarnom prostoru. To znači da u neventiliranom požarnom
prostoru može doći do iznenadnog paljenja i eksplozije požarnih gasova. Ali isto tako može doĎi i do
samogašenja jer požar neće imati dovoljan procenat kiseonika za proces sagorevanja (Dijagram 2).
- Dijagram 2 : Kriva samogašenja - - Dijagram 3 : Kriva neventiliranog požara -
- Dijagram 4 : Kriva „backdrafta -
Page 5
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
5
Za razliku od ventiliranog, kod neventiliranog požara faze razvoja su znatno usporene, a pri
tome dolazi do nagomilavanja produkata nepotpunog sagorevanja. Temperatura u požarnom prostoru
raste, kao posledica toga dolazi do porasta pritiska što dovodi do pucanja stakla i naglog dotoka
kiseonika. Dalji razvoj požara može ići u nekoliko pravaca a sve u zavisnosti od požarnog opterećenja i
koncentracije produkata sagorevanja. Pa tako su najčešće mogući sledeći scenariji:
- požar će imati normalne faze razvoja (Dijagram 3),
- doći će do samopaljenja dimnih gasova,
- doći će do pojave „backdraft“-a (Dijagram 4).
Kao što se razlikuje ponašanje ova dva tipa požara, tako se razlikuju i tehnike njihovog gašenja.
Kod ventiliranih požara uvek treba da imamo na umu da može doći do njihovog naglog razvijanja tj. do
pojave „flashover“-a, pa je tako neophodno pridržavati se odreĎenih pravila pri gašenju ovog tipa
požara a to su:
- na mlaznici uvek imati minimalni protok od 200 l/min
- osim navalnog mlaza napraviti i sigurnosni mlaz, koji štiti navalnu grupu.
3. PARAMETRI ISPARAVANJA VODE PRI GAŠENJU POŢARA
KAO BITAN SEGMENT ZA „3D“ TEHNIKU GAŠENJA POŢARA.
Prilikom gašenja požara u zatvorenom prostoru jedno od nejčešćih sredstava koje se koristi za
gašenje je voda. Ovoga puta nećemo ulaziti u razmatranje efekata koje voda ima na gašenje požara, već
ćemo se baviti temom isparavanja vode u požaru.
Zašto je to bitno?
Pa prvo isparavanje vode u požarnom prostoru može dovesti do narušavanja toplotne ravnoteže
koja vlada u požaru tačnije do mešanja zone podpritiska i zone nadpritiska.
Takva situacija naglo komplikuje proces gašenja požara, jer se povećava nivo opasnosti za
vatrogasce.
Velika količina vodene pare može prouzrokovati porast pritiska u požarnom prostoru, što za
posledicu može imati povećanje ventiliranosti požara (probijanje prozora, otvora i sl.).
U raznim vatrogasnim literaturama može se pronaći podatak da 1 litar vode prilikom
isparavanja na 100ºC proizvodi 1700 litara ili 1,7 vodene pare.
Iskreno, to nije dovoljno znanja za jednog vatrogasca.
Prost razlog za takvo mišljenje je sledeće: U požarnom prostoru prosečna temperatura sa kojom
se vatrogasci susreću nije 100 ºC već je od 300 – 600 ºC, pa je neophodno razložiti i prezentovati
kapacitet isparavanja vode u takvim uslovima.
Za izračunavanje količine vodene pare proizvedene prilikom isparavanja koristićemo
Klapejronovu jednačinu koja uspostavlja vezu izmeĎu temprature i zapremine kod gasova. Jednačina
glasi:
:
(1)
p - pritisak gasa [Pa]
V - zapremina gasa [ ]
n - količina gasa [mol]
Page 6
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
6
R - gasna konstanta [
]
T - temperatura [K]
Izračunaćemo količinu pare koja će nastati prilikom isparavanja 1 litra vode na temperaturi od
500 ºC.
1 litar vode je približno 1 kg.
Voda:18 gram/mol.
1 kg vode = 1000 [g ] / 18 [
]= 55.55 [mol]
R - gasna konstanta iznosi 8,31 [
]
Interesuje nas kolika će biti zapremina pa izdvajamo:
V=nRT/P (2)
Zamenićemo T = 500 °C = 773 K
V= (55.55 x 8.31 x 773) / 101300 = 3,5 = 3520 litara vodene pare
Na temperaturi od 500°C dobijamo 3,5 vodene pare.
Prikazaćemo i tabelu (T.1.) odnosa temperature i zapremine vode tj. vodene pare:
Temp (°C) Volumen vodene pare (l)
200 2150
300 3050
600 3980
Tabela 1.
Kada imamo ovakve podatke treba zaključiti da je bitno sa kolikom količinom vode će se
gasiti požar. Ukoliko ubacimo veliku količinu vode tada ćemo dobiti i veliku količinu vodene pare koja
osim što može poremetiti požarnu ravnotežu i značajno ugroziti vatrogasca. Zaštitna odeća koju koriste
vatrogasci ima odreĎenu otpornost na izloženost toploti ali malu otpornost na izloženost vodenoj pari.
Česti su slučajvi da prilikom akcija gašenja požara dolazi do opekotina od vodene pare, a to je
jednostavno posledica prekomernog korišćenja vode prilikom gašenja.
Vodena para predstavlja bitan faktor efikasne primene „3D“ tehnike gašenja. Poenta je u tome
da voda preuzme što više energije od požara. Preuzimanjem energije od požara dobija se sledeće:
- Snižava se temperatura u požaru,
- Zaustavlja ili usporava piroliza,
- Mešaju se zapaljivi gasovi sa parom i pri tome se smanjuje opasnost da će se zapaliti.
Page 7
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
7
Koliku će količina energije apsorbovati 1 kg vode u požaru u kome ima 300 °C ?
Specifični toplotni kapacitet vode iznosi : 4,183 KJ/kg za 1ºC
Specifični toplotni kapacitet vodene pare iznosi : 4,090 KJ/kg za 1ºC
Latentna količina toplote promene agregatnog stanja vode iz tečnosti u paru: 2257 KJ/kg
Koliko će toplote biti potrebno da se voda zagreje sa 10°C i pretvori u vodenu paru na 100°C:
= 4,183 kJ/kg x (100°C - 10°C) + 2257 kJ/kg
= 376 kJ + 2257 kJ
= 2633 kJ
= 2,6 MJ
Koliko će se toplote apsorbovati kada se voda sa 10°C pretvori u vodenu paru na 300°C:
= 4,183 kJ/kg x (100°C - 10°C) + 2257 kJ/kg + 4,090 kJ/kg x (300°C - 100°C)
= 376 kJ + 2257 kJ + 818 kJ
= 3451 kJ
= 3,5 MJ
Ukoliko se uzmu u obzir podaci iz tabele 2, može se zaključiti da je potrebno 5 kg vode da bi se
apsorbovala temperatura koju proizvede 1 kg drveta zapaljenog u požaru.
Vrsta materijala MJ/kg
Drvo 16
Poliuretan 23
Guma 35
Gorivo 42
Tabela 2. Vrednosti toplote sagorevanja za određene materijale
Ako sa jedne strane znamo da u požarni prostor ne smemo ubaciti mnogo vode zbog pojave
velike količine vodene pare, a sa druge da moramo ubaciti dovoljnu količinu vode koja će preuzeti
energiju požara, postavlja se pitanje postoji li nečin da se to uradi.
Tu dolazimo do poente a to je „3D“ tehnika gašena koja preuzima energiju požara sa dovoljnom
količinom vode i ne ubacuje veliku količinu vode i time ne dozvoljava pojavu velike količine vodene
pare u požarnom prostoru. Naravno to je moguće samo ukoliko se pravilno sprovodi „3D“ tehnika
gašenja, za šta je potrebna tehnička i taktička osnova, o čemu će kasnije biti reči.
Page 8
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
8
4. KONCEPTI GAŠENJA POŢARA ZATVORENOG PROSTORA
Razmatrajući koncepte gašenja požara zatvorenog prostora neophodno je poznavati mehanizme
gašenja požara i to sa fizičko- hemijskog gledišta. Pa tako treba razlikovati:
Gašenje poţara hlađenjem gorive materije. HlaĎenje zapaljivih površina gorive
materije, smanjuje stopu pirolize što dovodi do nedostatka goriva u zoni plamena. Time
se smanjuje stopa oslobaĎanja toplote od požara i značajno redukuje termalni povratni
efekat plamena.
Gašenje poţara hlađenje površina. Nanošenjem vode na zidove ili gorivi materijal
koji nije zahvaćen požarom smanjuje se temperatura u požarnom prostoru kao i stepen
pirolize gorivog materijala, što dovodi do smanjenja procesa gorenja.
Gašenje poţara hlađenjem poţarnih gasova. Metoda koja je patentirana od strane
Švedskih vatrogasaca tokom ranih 90-ih godina. Svodi se na to da se uz primenu
odreĎenog tipa mlaza hlade produkti sagorevanja tj. dimni sloj koji je nastao u procesu
sagorevanja, prilikom čega voda preuzima deo toplote u zoni gorenja. Veća pažnja je
posvećena na hlaĎenje dimnih slojeva pa je tako proces gašenja požara mnogo
bezbedniji, jer se sprečavaju ekstremne pojave u požaru poput „flashover“-a,
„backdraft“-a i ostalih ekstremnih pojava. Ova metoda pruža direktno smanjenje
koncentracije slobodnih radikala, pa se tako i proces sagorevanja usporava. Ukoliko se
vrši gašenje vodom tada dolazi do hemijske reakcije, Dobar primer je gašenje požara
vodenom maglom pri čemu se finim i sitnim kapima vode pokriva velika površina a sa
ciljem povećanja prenosa toplote.
Gašenje poţara ugušivanjem plamena. Prilikom ovog koncepta dolazi po smanjenja
parcijalnog pritiska kiseonika u zoni plamena, a sve kao posledica dodavanja nekog gasa
( primera radi vodena para, CO2). Prosto rečeno dolazi do smanjenja dotoka kiseonika u
zonu požara usled proizvodnje vodene pare. Ovaj koncept je jedna od najzastupljenijih u
modernom vatrogastvu a naziva se i indirektna metoda gašenja.
Na osnovu navedenih mehanizama gašenja požara postoje dva osnovna tipa sagorevanja sa
kojima se vatrogasci mogu sresti u gotovo svakom požaru zatvorenog prostora:
Dvodimenzionalno faza - posmatra se samo čvrsta goriva materija kao gorivo (m2)
Trodimenzionalano faza – sve se posmatra kao gorivo i čvrsta goriva matrija i
produkti sagorevanja se posmatraju kao gorivo (m3)
Pretežno svi vatrogasci posmatraju požar iz dvedimenzionalne faze tj. posmatraju količinu
čvrste materije zahvaćene požarom, pa gašenju požara pristupaju na tradicionalni način. Pri tome se
često zaboravlja da produkti sagorevanja koji se nalaze u požarnom prostoru predstavljaju gorivu
materiju tj. gorivo, pa samim tim i veoma veliku pretnju. Zato je neophodno požar posmatrati iz
trodimenzionalne faze, a tehnike gašenja ne mogu biti iste kao kada se on posmatra dvodimenzionalno.
Postoje nekoliko tipova primene vode prilikom gašenja požara unutrašnjih prostora:
Direktan napad – metoda se bazira na hlaĎenju direktne gorive materije.
Page 9
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
9
HlaĎenje površina – nanošenjem vode na zidove ili gorivi materijal koji nije zahvaćen
požarom smanjuje se temperatura u požarnom prostoru kao i stepen pirolize gorivog
materijala.
Indirektan napad – metoda se svodi na to da prilikom ubacivanja vode u požarni prostor
dolazi do pojave velike količine vodene pare koja ima ugušujući efekat i ova metoda je
česta kod primene spoljašnje navale.
„3D“ (Trodimenzionalan) napad – metoda koja je patentirana od strane Švedskih
vatrogasaca tokom ranih 90-ih godina. Svodi se na to da se uz primenu odreĎenog tipa
mlaza hlade produkti sagorevanja tj. dimni sloj koji je nastao u procesu sagorevanja.
Veća pažnja je posvećena na hlaĎenje dimnih slojeva pa je proces gašenja požara mnogo
bezbedniji, jer se sprečavaju ekstremne pojave u požaru poput „flashover“-a,
„backdraft“-a i ostalih ekstremnih pojava.
5. „3D“ TEHNIKA GAŠENJA
Poslednjih 10 godina vatrogasna tehnika kao i taktika gašenja požara zatvorenog prostor
značajno je napredovala. „3D“ tehnika gašenja nije ništa drugo nego gašenje poţara hlađenjem
poţarnih gasova. Imaju sve to u vidu tehnike koje se danas koriste u gašenju požara zatvorenog
prostora su značajno poboljšane, ali još uvek ima mnogo nepoznanica koje se trebaju pojasniti.
HlaĎenje požarnih gasova treba posmatrati kao obaveznu radnju prilikom gašenja požara
zatvorenog prostora. Razlog za to je što nam hlaĎenje požarnih gasova ne može naneti nikakvu štetu ili
problem prilikom akcije gašenja požara već samo korist a to su: redukcija tj. snižavanje temperature u
požarnom prostoru, eliminaciju pojave ekstremnih pojava u požarnom prostoru, bezbedan i siguran rad
prilikom gašenja i sl.). HlaĎenje požarnih gasova treba primenjivati i pri početnim i pri razbuktalim
fazama požara.
Bitan faktor prilikom hlaĎenja požarnih gasova je veličina kapi vode. Da bi hlaĎenje gasova
bilo efektno, kapljice vode moraju ispariti u požarnom prostoru i izvršiti prenos toplote na sebe u tom
području. Ako su kapi vode prevelike tada će voda proleteti kroz požerne gasove i završiti na
površinama poput zidova ili gorivog materijala. Ako su kapi vode premale tada će doći do njihovog
brzog raspada i neće se postići efekat hlaĎenja požarnih gasova kakav želimo. Kako bi dalje izlaganje
bilo jasnije treba dati malo pojašnjenje oko tipova mlaza u odnosu na veličinu kapi vode. Veličina
kapljice koju možemo dobiti na različitim tipovima mlaznica od velikog je značaja za proces gašenja
požara. Pa tako veličina kapi u raspršenoj fazi mlaznice može se kretati od 0,1 – 1,0 mm. Pa tako
shodno veličini kapi vode razlikujemo :
Finu vodenu maglu (velikina kapi 0,1-0,4 mm);
Vodeni sprej ( veličina kapi od 0,5- 1 mm );
Raspršeni mlaz (veličina kapi preko 1 mm ).
Neki će reći da za gašenje požara u zatvorenom prostoru najbolje efekte daje fina vodena
magla. Ne može se reći da to nije tačno, ali ta teorija važi samo pri požarima koji su u početnoj fazi i
kod kojih nije došlo do pojave velike količine toplote. U teoriji male kapljice su delotvornije u hlaĎenju
i razjedinjavanju gasova, ali ukoliko imamo veliki prenos toplote u požarnom protoru, one jednostavno
mogu biti „oduvane“. Treba naglasiti da prilikom primene vodenog spreja, on u odreĎenom trenutku
postaje fina vodena magla koja se pretvara u vodenu paru.
Page 10
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
10
Jednu stvar uvek treba imati u vidu: sve tri navedene vrste mlaza su veoma dobre ukoliko znate
„kako“, „kada“ i „koliko“ treba koristiti.
Da biste znali „kako“ morate dobro poznavati svoju mlaznicu, njene karakteristike, način rada i
funkcije. Ne treba zaboraviti da je mlaznica život, jer u požaru mlaznica bez vatrogasca je beskorisna a
vatrogasac bez mlaznice je bespomoćan.
Da biste znali „kada“ morate biti veoma dobro potkovani teoriskim znanjem o razvoju požara,
ekstremnim pojavama u požaru, kretanju u požarnom prostoru kao i metodama čitanja požara.
Da biste znali „koliko“ morate uvek vršiti osmatranje u požarnom prostoru, približno odrediti
količinu gorive materije ( trodimenzionalno ), uključiti sva čula, voditi računa o opasnosti od vodene
pare, pratiti ne samo pojave koje vidite okom već i zvučne efekte koji se odvijaju u požaru. Nije isto
ako se vodeni sprej koristi 1sec. ili 3 sec, jer od faze požara, količine gorivog materijala i količine
toplote zavisi i količina primene vodenog spreja.
Postoje mnoge teorije oko veličine kapljica koje treba napraviti na mlaznici prilikom primene
„3D“ tehnike gašenja. U praksi najbolje se pokazao opseg od 0,3 do 0,6 mm veličine kapljice, jer
kapljice ispod 0,3 mm nemaju dovoljan kapacitet gašenja dok kapljice preko 0,6 mm proizvode veću
količinu vodene pare koja nije poželjna. Zato je neophodno da se „3D“ tehnika primenjuje sa velikim
razumevanjem i kontrolom kao i sa razumevanjem kako ona funkcioniše.
6. TEHNIČKA I TAKTIČKA OSNOVA ZA PRIMENU „3D“ TEHNIKE
GAŠENJA
Glavni cilj „3D“ tehnike je da se dopuni taktički nastup tako što će se obezbediti bezbedno
okruženje u kome vatrogasac može efikasno da funksioniše tokom akcije gašenja i spašavanja kao i da
spreči pojavu ekstremnih pojava u požaru (flashover, backdraft i dr.).
Postoji jedna veoma bitan segment „3D“ tehnike, a to je da se ova tehnika oslanja na
odgovarajuću opremu, efikasne operativne procedure i predhodno uvežbavanje ove tehnike.
Prilikom primene „3D“ tehnike ne „juriša“ se direktno na gorivu materiju, već se vrši hlaĎenje
požarnih gasova, tako da ova tehnika predstavlja indirektnu metodu gašenja. Prilikom hlaĎenja
požarnih gasova dolazi do pojave vodene pare koja direktno utiče na sam gorivi materijal i ima
ugušujući efekat. Pa se tako dogaĎa da i ako se ne vrši direktni uticaj vodenim mlazom na gorivi
materijal, vodena para ugušuje plamen i dolazi do gašenja požara.
Prilikom primene pulsne tehnike može doći i do neželjenih efekata. Ukoliko neiskusniji i
neuvežbani vatrogasac umesto vrelih gasova izvrši hlaĎenje zagrejanih površina poput zidova, tada
može doći do naglog prelaska vode u vodenu paru, koja može izazvati opekotine, jer je opšte poznato
da vatrogasna odeća nije toliko otporna na vodenu paru.
Da bi „3D“ tehnika gašenja pokazala svu svoju moć i kapacitet moraju se ispoštovati neka
osnovna pravila koja imaju i tehničke i taktičke zahteve.
6.1 TEHNIČKA OSNOVA
Kada kažemo tehnička osnova mislimo da se prilikom primene „3D“ tehnike moraju koristiti t
odreĎene mlaznice, sa odreĎenim protokom i pritiskom na njima. Mlaznice koje se danas koriste su
multifunkcionalne, za njihovo pravilno i uspešno korišćenje neophodno je mnogo treninga.
Page 11
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
11
Vatrogasne pumpe su značajno unapreĎene, tako da mogu proizvesti i srednji i visoki pritisak u
isto vreme. Mlaznice moraju imati protok najmanje 180 l/min, a pritisak koji se koristi prilikom
gašenja ne sme biti manji od 7 bar-a. Ako je mlaznica život, tako je bitno znati sve njene karateristike
ali i tehnike korišćenja. Prilikom primena „3D“ tehnike, čiji je osnovni cilj hlaĎenje požarnih gasova,
potrebno je da mlaznica ima posebnu ručku za otvaranje, kao i mogućnost posebnog podešavanja
protoka i vrste mlaza. Primer mlaznice koja je veoma dobra za primenu pulsne tehnike dat je na slici 7.
Slika 7. AWG-turbo mlaznica Slika 8. AWG-pištolj mlaznica
Kada koristimo ovakav tip mlaznice primenom pulsne tehnike, važno je da pritisak na mlaznici
ne sme biti manji od 7 bar-a, a idealan pritisak je 8 bar-a. Što se protoka tiče idealan protok mlaznice
treba da bude oko 250 l/min. Drugi tip mlaznice je pištolj mlaznica (Slika.8) koja može imati protok i
do 200 l/min na pritisku od 40 bar-a .
Ovakvi tipovi mlaznica pružaju izbor protoka od 120 do 320 l/min. Dobra mlaznica za
unutrašnju navalu treba di ima: izbor vrsta mlazeva (puni mlaz, raspršeni na 60-75 stepeni širine i
mlaz za proveru temperature na 120 stepeni širine), izbor protoka , mogućnost da mlazničar i pri
uslovima slabe vidljivosti, koje su uvek prisutne u požaru, može „napipati“ i promeniti protok i vrstu
mlaza.
Da bi rukovanje mlaznicom bilo adekvatno, neophodna je odreĎena obučenost i utreniranost.
Svaki vatrogasac treba da zna odgovor na neka osnovna pitanja koja se tiču mlaznice koju koriste, a to
je:
- Koliki je raspon protoka mlaznice i koliki je idealan radni pritisak;
- Koliku veličinu kapljice možemo dobiti kombinacijom protoka i pritiska;
- Koliki je maksimalni domet u režimu vodenog spreja.
- Koji je projektovani radni pritisak mlaznice,
- Na koji način se bira vrsta mlaza na mlaznici.
-
Odgovorom na ova pitanja kao i kvalitetnim treningom, dobija se osnova za dobro ovladavanje
„3D“ tehnikom.
6.2 TAKTIČKA OSNOVA
Mnogo veću pažnju ćemo posvetiti taktičkim zahtevima, jer su oni kompleksniji i imaju mnogo
parametara koji zaslužuju dublju analizu.
Page 12
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
12
6.2.1 PRIMENA MLAZNICE
Prvo ćemo se nadovezati na predhodnu temu vezano za mlaznice, pa ćemo objasniti pravilnu
taktičku primenu mlaznice kod pulsne tehnike gašenja. Treba shvatiti tj. predvideti šta će se desiti u
požarnom prostoru nakon otvaranja mlaznice. Da se pravilno primenila pulsna tehnika mora se
pravilno i rukovati mlaznicom. Kako sam naziv tehnike kaže voda se pulsno oslobaĎa iz mlaznice.
Otvaranje mlaznice treba da traje u intevalu od 0,5 do 0,8 sec, što znači da je otvaranje mlaznice
trenutno. Ručica mlaznice se mora otvarati i zatvarati do kraja. Mlaznica mora biti u režimu vodeni
sprej sa promerom kapljice oko 0,3 mm. Ugao ubacivanja vodenog spreja u požarni prostor je oko 60º
( Slika .9 1-4).
Slike 9 ( 1-4): Prikazuju kratki impuls mlaza
Mlaz mora biti takav da pokrije što veću površinu požarnih gasova. U manjim prostorijama ugao
mlaza će biti veći što dovodi do toga da jednim otvaranjem mlaznice možemo obuhvatiti veliki sloj
požarnih gaasova. U dužim prostorijama ugao mlaza biće manji kako bi kapi vode mogle da izvrše
hlaĎenje požarnih gasova i na većoj udaljenosti.
Page 13
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
13
6.2.2 PRAVILAN ULAZAK I KRETANJE U POŢARNOM PROSTORU
Kod procedure ulaska u požarni prostor na ulazni otvor kao što su vrata, baziraćemo se samo
na radnje koje su neophodne da se obezbedi siguran i bezbedan a veoma produktivan taktički napad.
Prilikom ulaska na vrata u požarni prostor treba voditi računa o više elmenata i svaki vatrogasac
treba da vrši svoju ličnu procenu ulaska. Treba sagledati osnovne indikatore požara (temperaturu, dim
,plamen) i pratiti njihov razvoj , jer se pomoću tih indikatora može dosta saznati o stadijumu i razvoju
požara.
Tako npr. opipavanjem vrata u gornjim i donjim slojevima možemo zaključiti u kojoj se fazi
požar nalazi (Sl.10). Pre otvaranja vrata obavezno treba izvršiti polivanje vrata i njihovo hlaĎenje
(Sl.11). Ukoliko su vrata vrela u donjim slojevima to predstavlja opasan predznak jer je požar u
velikom razvoju i prostorija je ispunjena vrelim produktima sagorevanja što može lako izazvati neki
oblik ekstremnog ponašanja požara. Topla, odnosno vruća kvaka daje naslutiti, da je iza vrata još
toplije i da postoje svi uslovi za razvoj “backdraft-a”. Ako se nakon otvaranja vrata uoči usisavanje
vazduha, tada će najverovatnije doći do “backdraft-a”. Zbog toga odmah treba ponovno zatvoriti vrata i
primeniti drugu taktiku.
Slika 10. Slika 11.
Primenom malih količina vode na vrata mogu da ukažu na temperaturu i količinu vrelih
gasova. Ukoliko u dodiru sa vratima, voda brzo ispari to govori da je požar u odmakloj fazi i da je
mogućnost pojave nekog ekstremnog oblika ponašanja požara velika.
Page 14
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
14
Slika 12. Slika 13.
Pre procedure otvaranja vrata treba izvršiti hlaĎenje iznad vrata kako ne bi došlo do paljenja
vrelih gasova prilikom otvaranja vrata (Sl 12 i 13). Prilikom otvaranja vrata ,ukoliko procenjeni uslovi
to dozvole, topao dim će najverovatinje izlaziti iz prostorije pri vrhu vrata i tada treba vršiti hlaĎenje
vrelih gasova koji izlaze. Vrata treba toliko otvoriti da se vatrogascu na mlaznici omogući da precizno
sagleda uslove unutrašnjosti, ali treba i voditi računa da ne doĎe do preteranog ulaska kiseonika u
pošarni prostor (Sl 14).
Slika 14. Slika 15.
Ovu procedure treba ponoviti bar dva puta uz konstantno posmatranje (Sl. 15). Nakon izvršene
početne procedure vrši se ulazak u požarni prostor. Nakon ulaska u požarom zahvaćen prostor treba
obavezno zatvoriti vrata za sobom i izvršiti hlaĎenje vrelih požarnih gasova kratkim impulsom mlaza
(Sl.16). HlaĎenje požarnih gasova se vrši onoliko koliko je potrebno i nakon nekoliko impulsa izvrši se
osmatranje situacije (Sl.17 ) i ukoliko je to moguće dalje kretanje u požarnom prostoru.
Page 15
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
15
Slika 16. Slika 17.
Prilikom ulaska u požarni prostor prvo što treba uraditi je hlaĎenje vrelih požarnih gasova koji
se skupljaju u gornjim slojevima prostorije . Nakon početnog hlaĎenja i izvršene procene požarnog
stanja i u slučaju odluke o daljem napredovanju navalna grupa vrši kretanje u više faza. Kretanje navale
se sastoje u naizmeničnim radnjama sa mlaznicom ( korišćenjem kratkih i dugih impulsa mlaza vrši se
provera temperature požarnog prostora i hlaĎenje vrelih požarnih gasova) i radnji kretanja požarnim
prostorom.
U slučaju sumnje ili pojave nekog oblika ekstremnog ponašanja požara primenjuje se tzv.
„flashover refleks“ koji se sastoji u tome što navalna grupa mora izvršiti naglo zaleganje na bok i
otvoriti mlaznicu na najveći protok sa najširom lepezom mlaza (Sl.18). Jedino tako se može izvršiti
zaštita od nekog oblika ekstremnog ponašanja požara i dati šansa navalnoj grupi da preživi.
Slika 18.
Prilikom ulaska u požarni prostor ne sme se zaboraviti jedna stvar, a to je zatvaranje vrata za
sobom ili njihovo pritvaranje koliko je to maksimalno moguće. U jednom istraživanju „NIST-a”
(National Institute of Standards and Technology- USA) izvršena je studija koliko otvorena vrata imaju
uticaj na razvoj požara u jednom stanu.
Page 16
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
16
Vrata otvorena 30 cm – “flashover” odložen za 2.82 minuta
Vrata otvorena 15 cm – “flashover” odložen za 4.28 minuta
Vrata otvorena 8 cm – “flashover” odložen za 6.97 minuta
Vrata zatvorena – “flashover”-a nije ga bilo
Iz priloženog se vidi da ukoliko se posle ulaska vatrogasne ekipe u požarni prostor vrata
pritvore do širine creva, ta ista vatrogasna ekipa će imati relativno sigurnu požarnu sredinu minimum 7
minuta, što je sasvim dovoljno da se požar stavi pod kontrolu.
Page 17
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
17
7. ZAKLJUČAK
„3D“ tehnika gašenja požara nije stvorena niti može da zameni direktnu metodu gašenja
požara, ali ima za cilj da obezbedi siguran i bezbedan način gašenja, da poboljša i obezbedi konstantne
požarne parametre, kao i da spreči pojavu ekstremnih pojava u požarnom prostoru.
Korišćenjem „3D“ tehnike, imaćemo bolji efekat hlaĎenja produkata sagorevanja, manju
količinu vodene pare u požarnom prostoru i konstantnu termičku ravnotežu. Ova tehnika je pokazala
značajnu prednost u kontorli požara što je važno za situacije kada se u požarni prostor ne može ući i
kada je teško doći do žarišta požara.
Iako „3D“ tehnika gašenja predstavlja standardnu proceduru prilikom taktičkog natupa u akciji
gašenja požara u zatvorenom prostoru, u domaćoj literaturi za obuku vatrogasaca teško je naći pisani
materijal sa ovom tematikom. Ovaj rad treba da pruži osnovu za razvoj priručnika koji će se baviti
tematikom gašenja požara u zatvorenom prostoru u kome je „3D“ tehnika gašenja sastavni deo
taktičko-tehničkog nastupa.
Page 18
3D TEHNIKA GAŠENJA POŽARA
18
8. LITERATURA [1] Lars-Göran Bengtsson.- Enclosure Fires, Swedish Rescue Services Agency (2001)
[2] Stefan Sördqvist.- Water and other extinguishing agents, Swedish Rescue Services Agency
(2002) [3] P.Grimwood & K.Desmet; Tactical firefighting (A comprehensive guide to compartment
firefighting & live fire training – (2003).
[4] Grimwood, P.T.; Desmet, K.- Tactical firefighting: a comprehensive guide to compartment firefighting & live fire trainig (CFBT). UK (London) : Firetactics : CEMAC, (2003)
[5] Grimwood, P.T.- Flashover & Nozzle Techniques. UK : (Redhill) Surrey, (1999)
[6] Crisis & Emergency Managment Centre – CEMAC, www.cemac.org [7] Firetactics, www.firetactics.com
[8] Firehouse Magazine, www.firehouse.com
[9] Fire & Rescue, www.fireandrescue.net
[10] Fire Engineering, www.FireEngineering.com [11] NIST- National Institute of Standards and Technology, www.fire.nist.gov