3D model rekonstrukcije antičke Muzej Grada Crikvenice i ... · Lektura / Diana Greblički-Miculinić Fotografije / Miroslav Matejčić 3D prikaz / Studio Kušan Grafičko oblikovanje

Organizatori izložbeMuzej Grada Crikvenice i Institut za arheologijuZa organizatore Silvija Huljina, Marko DizdarAutorice scenarija Goranka Lipovac Vrkljan, Tea RosićAutori izložbe Goranka Lipovac Vrkljan, Tea Rosić, Ana Konestra, Ivana Ožanić Roguljić, Bartul ŠiljegStručni suradnici - autori tekstovaSiniša Bilić Dujmušić, Mato Ilkić, Martina Blečić Kavur, Ana Konestra, Goranka Lipovac Vrkljan, Kazimir Miculinić, Ivana Ožanić Roguljić, Tea Rosić, Bartul Šiljeg Stručna suradnica na realizaciji Ana Konestra Oblikovanje postavaTea RosićKonzervacije i restauracijeSimona Celcner, Damir Doračić, Josip Fluksi, Marina Gregl, Hrvoje Kalafatić, Goran Mitrović, Jesenka Ricl, Dalibor Svetić, Krešimir ŠobatReplike Marina Gregl, Miljenko Greg, Zdravko Ladiš, Nedeljko Vidović, Ivan Volarević3D prikazi Studio Kušan, Mateo GašparovićCrteži Martina Blečić Kavur, Suzana Čule, Miljenka Galić, Kristina TurkaljIlustracije Dora VukičevićKartografski prikaziMartina Blečić Kavur, Ivana Ožanić RoguljićFotografijeBojan Crnić, Ana Konestra, Miroslav Matejčić, Paolo Mofardin, Dragan Pelić, Arheološki muzej uZagrebu, Institut za arheologiju, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja RijekaVideo Siniša Bilić-Dujmušić, Bojan Crnić, Goran Mitrović, Dragan Pelić, Krešimir Šobat, Art film, Arheološki muzej u Zagrebu, Glazba Ludovico EinaudiLektura Diana Greblički-MiculinićPrijevod Sanjin MihelićGrafičko oblikovanjeBojan CrnićIzvedba postavaBonsai, Elektroinstalacije, Goran Pilaš stolarija, Izrada reklama Pruša, Vektor grupaPredmete i reprodukcije ustupili Drago Crnić, Zlatko Cvitković, Nikola Gašparović, Ivica Špalj, Arheološki muzej u Zagrebu, Gradski muzej Senj, Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb, Nacionalna knjižnica Beč, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja RijekaPredmete darovali Muzeju Grada Crikvenice JANAF – terminal Omišalj, Kristijan Car

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Crikvenice

Izdavač / Muzej Grada Crikvenice Za izdavača / Silvija Huljina Tekst / Tea Rosić, Ana KonestraLektura / Diana Greblički-Miculinić Fotografije / Miroslav Matejčić 3D prikaz / Studio Kušan Grafičko oblikovanje / Bojan CrnićTisak / Cibo Copy, ZagrebNaklada / 3000

Crikvenica 2014.Muzej Grada Crikvenice

www.mgc.hr

3D model rekonstrukcije antičke keramičarske radionice u Crikvenici

Intrigantnu i uzbudljivu priču o antičkom Ad Turresu rekonstruirali su arheolozi na temelju ostataka prošlosti pronađenih na području današnje Crikvenice. Ti nalazi daju potpuno novo svjetlo na razvoj grada koji je svoju povijest započeo kao gospodarsko središte u kojem je djelovala velika keramičarska radionica stanovitog Seksta Metilija Maksima, osnivača i vlasnika proizvodnoga kompleksa. Razvoj keramičarske djelatnosti pratimo od njegova dolaska na prostor Ad Turresa početkom 1. stoljeća pa sve do polovice 2. stoljeća. Tijekom gotovo 150 godina ovdje su se proizvodili keramički predmeti koji su bili potrebni u svakodnevnom životu stanovnika rimske provincije Dalmacije – posuđe, amfore i građevinska keramika.

Priča o keramičarskoj radionici nije povezana samo s Crikvenicom i Vinodolom već je njezina važnost mnogo šira u smislu proučavanja razvoja antičkoga gospodarstva i ekonomije na istočnoj obali Jadrana te trgovine i prometa, na što su utjecale političke i društvene okolnosti te prirodni resursi koji su omogućili osnutak radionice upravo na prostoru današnje Crikvenice.

Kako bi se bolje razumio povijesni okvir priče o Ad Turresu, valja se „vratiti“ u još

dublju prošlost što nam omogućavaju izloženi predmeti iz razdoblja prapovijesti. Na prijelazu brončanog u željezno doba, odnosno 2. u 1. tisućljeće prije Krista, prostor Kvarnera naseljava stanovništvo koje će s vremenom postati starosjedilačko. Njihov način života upoznajemo preko predmeta pronađenih na utvrđenim naseljima – gradinama i u grobovima pod tumulima. Ti predmeti svjedoče o svakodnevnom životu prapovijesnih stanovnika Kvarnera, o njihovim običajima, ritualima, o kontaktima u trgovini i razmjeni na bliže ili znatne udaljenosti.

Prapovijesni način života mijenja se u 1. stoljeću prije Krista kada se starosjedioci susreću s novom civilizacijom – Rimskim Carstvom. Sjeverna Liburnija (područje Kvarnera) tako ulazi u utjecajnu sferu Carstva i postaje ključnom za logistiku daljnjih rimskih osvajanja Dalmacije i Panonije. Suživot starosjedioca i pridošlica potaknuo je uvođenje brojnih novosti u život antičke Liburnije koje su se odrazile na društveno uređenje i svakodnevni život. U svjetlu svih tih dinamičnih povijesnih događaja, na prijelazu stare u novu eru, na ušću rječice Dubračine u more razvija se Ad Turres, u Selcu se gradi luksuzna vila, a pored Jadranova razvija se priobalno naselje.

Život antičkih stanovnika crikveničkog područja mijenja se kroz 3. i 4. stoljeće, kada zamire proizvodnja keramičarske radionice, a život se seli na sigurnije lokacije – nalazi na brežuljcima Badanj i Kotor svjedoče nam o sutonu antike i postupnom prijelazu u srednjovjekovlje.

Izložba 845°C posvećena je bogatoj arheološkoj baštini Crikvenice i Vinodola u doba Rimskog Carstva.