32/2018 - ika.hrika.hr/bilteni/bilten_32-2018.pdf · 32/2018 8. kolovoza 2018. 550 godina samostana franjevaca treæoredaca na Glavotoku Jubilej samostana svete Marije na otoku Krku

32/20188. kolovoza 2018.

550 godina samostana franjevaca treæoredaca na

Glavotoku

Jubilej samostana svete Marije na otoku Krku obilježen

je znanstvenim skupom „Mostir svete Marije na Glavi

Otoka" i sveèanom euharistijom koju je predvodio

kardinal Vinko Puljiæ

Zahvalno slavlje u Kninu

Sveèanom misom koju je u Kninu predvodio šibenski

biskup Tomislav Rogiæ proslavljeni su Dan pobjede i

domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, 23.

obljetnica „Oluje" kao i zaštitnica Vojnoga

ordinarijata Gospa velikoga hrvatskog krsnog zavjeta

– U propovijedi vojni biskup Jure Bogdan poruèio je:

„Istina s ljubavlju, ma kako bila bolna, uvijek oslobaða

i otvara perspektivu za buduænost"

Prva obljetnica smrti fra Bonaventure Dude

Spomen-slavlje u crkvi Sv. Franje Asiškoga u Zagrebu

predvodio je krèki biskup Ivica Petanjak, koji je

predstavio „svoga profesora Dudu", kod kojega se

dogodila „sretna i savršena simbioza redovništva i

sveæeništva s profesionalnim zanimanjem", u kojem je

jedno drugo prožimalo i obogaæivalo, davalo

autentiènost rijeèima koje je izgovarao -

Kardinal Josip Bozaniæ pozvao je franjevce da pristupe

„sustavnom prikupljanju duhovne ostavštine i

svjedoèanstava o kreposnom životu fra Bonaventure"

Domovinske vijesti

Potpisan ugovor o financiranju izgradnje hospicija u Puli

Sprovod don Romana Skorina

Imenovanja i razrješenja u Vojnome ordinarijatu

Jubilarni festival „Klape Gospi Sinjskoj"

Priopæenje za javnost Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca

konventualaca

Doživotni zavjeti i jubileji kæeri Božje Ljubavi

U svetištu Majke Božje Gorièke slavljena misa na Dan pobjede i

domovinske zahvalnosti

Svetkovina Preobraženja Gospodnjeg u Petrinji

21. roðendan Kuæe susreta Tabor

Priopæenje Zadarske nadbiskupije o napadu na župnika u župi sv.

Josipa na Plovaniji u Zadru

Zlatni jubileji i obnova redovnièkih zavjeta kæeri milosrða

Zavjetovanje mladih dominikanaca

Crkva u Hrvata

Katolici esperantisti prvi put hodoèastili u Fatimu

29. mladifest u Meðugorju

Zajednica poljskih katolika proslavila „Pirogijadu"

Inozemne vijesti

Papa Franjo s ministrantima: Svetost nije za lijene ljude

Smrtna kazna nedopustiva u svim okolnostima

Nikaragva odustala od domaæinstva Dana u biskupijama

Ten Days for Peace u spomen na žrtve u Hiroshimi i Nagasakiju

Prilog dokumenti

„Nemoj imati drugih bogova uz mene"

Vjera u Isusa omoguæuje nam èiniti Božja djela

Domovinske vijesti

Potpisan ugovor o financiranju izgradnje hospicija u PuliPoreèki i pulski biskup Dražen Kutleša potpisao je 27.srpnja ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt„Izgradnja ustanove za palijativnu skrb - Hospicij u Puli".Pula, 28.7.2018. (IKA) - U prostorijama Komunalne palaèeu Puli održano je 27. srpnja sveèano potpisivanje ugovora ododjeli bespovratnih sredstava iz Operativnog programakonkurentnost i kohezija 2014.-2020.Rijeè je o projektima ukupne vrijednosti 100 milijuna kunaza obnovu prirodne baštine, nabavu autobusa i izgradnjuhospicija, od èega je 49 milijuna kuna bespovratnihsredstava iz EU fondova. Meðu potpisanim ugovorima je ionaj za projekt „Izgradnja ustanove za palijativnu skrb -Hospicij u Puli".Prilikom sveèanog potpisivanja prigodno su se obratiligradonaèelnik Pule Boris Miletiæ, župan Istarske županijeValter Flego, ravnatelj Središnje agencije za financiranje iugovaranje programa i projekata Europske unije TomislavPetric, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europskeunije Gabrijela Žalac te uime potpisnika poreèki i pulskibiskup Dražen Kutleša i direktor Pulaprometa d.o.o. IgorŠkatar. Biskup Kutleša istaknuo je kako je u tim projektomuèinjena velika stvar, ne samo za Istru veæ je to jedan velikiznak da svi zajedno prepoznajemo ono bitno, daprepoznajemo obiènog malog èovjeka, da vidimo kada jenešto najpotrebnije; upravo se po tome svako društvovrednuje - koliko gleda na one najslabije. Izrazio jezahvalnost ministrici Žalac i njezinim suradnicima koji suuložili mnogo truda u realizaciju projekta. Zahvalio je napodršci županu te gradonaèelniku koji je poticao realizacijutoga projekta. Biskup je napose istaknuo ulogu dr. JulijaneFraninoviæ Markoviæ, koja je spritus movens, osoba okokoje se vrti sve glede projekta hospicija i osoba od velikogpovjerenja županije, grada i biskupije i na nju je pao najveæiteret da sve to iznese. U izjavi za Tiskovni ured Poreèke iPulske biskupije dr. Julijana Franinoviæ Markoviæ, spec.neurologije, klinièka koordinatorica palijativne skrbi uIstarskoj županiji, èlanica mobilnoga palijativnoga tima,izrazila je radost da je Ministarstvo za regionalni razvoj ieuropske integracije zajedno s Istarskom županijom iGradom Pulom prepoznalo tu potrebu teško bolesnihterminalnih bolesnika u Istarskoj županiji. Hospicij nijejedini element palijativne skrbi u Istarskoj županiji, on je diosustava koji se razvija veæ sada trinaestu godinu. Nakonformiranja mobilnih palijativnih timova na terenu kojidjeluju pri Istarskim domovima zdravlja, nakon brojnihedukacija, svi oni koji sudjeluju u djelatnosti palijativneskrbi imat æe napokon mjesto gdje æe moæi skrbiti o teškobolesnim i umiruæim bolesnicima i èlanovima njihovihobitelji. Planira se osnovati i edukacijski centar gdje æe sepružatelji usluga moæi formirati. U Hrvatskoj je za sadamoguæe postiæi samo osnove u tom smjeru i to priMedicinskom fakultetu u Zagrebu i nešto u Rijeci, meðutimnigdje nema klinièke prakse, a svi znamo da edukacija za rads tako teškom kategorijom bolesnika naprosto nije moguæaako nema klinièke prakse. Zasad je takva edukacija moguæajedino izvan Hrvatske. S obzirom na to da je nekolicina naseducirana u inozemstvu i imamo dobre kontakte s kolegamaiz ostalih zemalja Europske unije nadam se æemo moæioformiti jedan takav studij. Vrijeme æe pokazati da li je toostvarivo, ali ovo je program hospicija: edukacija,stacionarni dio i integracija volontera, jednog neformalnogsustava u zdravstvenu ustanovu. Volonteri ne mogu, prema

Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, ulaziti u zdravstveneustanove. No, to je jedan silno vrijedan dio društva, ljudikoji žele davati drugima nešto svoje, ali nemaju naèina, reklaje dr. Julijana Franinoviæ Markoviæ. Tri su elementa našeghospicija, koji æe nositi ime bl. Miroslava Bulešiæa, a to su:stacionarni dio za bolesnike, pomoæ obiteljima, edukacijskicentar i dnevni hospicij s radom volontera. U tom projektutrebamo zagovor bl. Miroslava Bulešiæa, bl. AlojzijaStepinca i svih naših nebeskih zaštitnika koji nas zagovaraju,zakljuèila je dr. Markoviæ.

Nitranski biskup Judak u Josipovcu PunitovaèkomBiskup Biskupije Nitra u Slovaèkoj Viliam Judak boravio jena uoènicu spomendana bl. Zdenke Schelingove, 29. srpnja,u Josipovcu Punitovaèkom, gdje je u filijalnoj crkvi Sv.Mihaela arkanðela predvodio misno slavlje na slovaèkomjeziku te potom blagoslovio rad i naslovnu ploèu Misijskogcentra bl. Zdenke Schelingove.Josipovac Punitovaèki, 29.7.2018. (IKA/TU) – BiskupBiskupije Nitra u Slovaèkoj Viliam Judak boravio je nauoènicu spomendana bl. Zdenke Schelingove, 29. srpnja, uJosipovcu Punitovaèkom, gdje je u filijalnoj crkvi Sv.Mihaela arkanðela predvodio misno slavlje na slovaèkomjeziku te potom blagoslovio rad i naslovnu ploèu Misijskogcentra bl. Zdenke Schelingove. Koncelebrirali su izaslanikðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Ðure Hraniæa mons. LukaMarijanoviæ, misionar Društva Božje Rijeèi o. Jan Kušnir izNitre, vlè. Ljubo Hlad iz Nitre i punitovaèki župnik ÐuricaPardon. Slavlju su nazoèili predsjednik Saveza SlovakaRepublike Hrvatske Mirko Vavra, naèelnica OpæinePunitovci Jasna Matkoviæ, desetak milosrdnih sestara sv.Križa iz Ðakova na èelu s provincijalnom poglavaricom s.Amalijom Kupèeriæ, savjetnik za slovaèki jezik u RHAndrija Kuric te drugi. Nakon slavlja biskup Judak blagoslovio je i novopostavljenuploèu, službenu oznaku Misijskog centra na zgradijosipovaèkog doma, koju je darovala Opæina Punitovci, kojaje ujedno najveæim dijelom uredila i opremila Centar.Domaæi župnik Pardon podsjetio je na vrijeme kada suSlovaci došli na te prostore, obogatili župu, te pritomsaèuvali svoju vjeru i odanost Katolièkoj Crkvi, a njegovalisvoje kulturne posebnosti, nadasve se brinuæi za svojmaterinji jezik. Izrazio je zadovoljstvo zbog uspješnoprovedene zamisli - da se na podruèju župe osnuje pastoralnicentar za duhovnu brigu o Slovacima, naglasivši: „Suradnjasa s. Renatom dr. Martom Bunjovom koja je, Božjomprovidnošæu voðena, saznala za inicijativu koju sampokrenuo, od prvoga dana urodila je mnogostrukimplodovima na dobrobit vjernika u Josipovcu i Jurjevcu i nadobrobit svih vjernika ove župe koja od 1767. godine živipod zaštitom sv. Ladislava, kralja". Pozdravljajuæi biskupaJudaka, prisjetio se njegova posjeta Josipovcu, kada jezajedno s èetrdesetak sveæenika svoje biskupije nazoèiootkrivanju biste jednog od najznamenitijih Slovaka ovogasela i župe, sveæenika i znanstvenika mons. Andrije Šuljaka,koji je o sebi govorio da je „slovaèke krvi slavonski sin".„Bila je to prigoda otvoriti vrata skrovišta blaga vjere ibogatstva jezika sinova i kæeri Katolièke Crkve slovaèkekrvi, ukorijenjenih u slavonsku zemlju i hrvatskudomovinu", rekao je župnik. Zakljuèujuæi pozdravni govor,župnik je istaknuo: „Neka primjer života i smrti bl. ZdenkeSchelingove, koja je svoj život dala Bogu na raspolaganje u

Domovinske vijesti ika

2 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

brizi za sveæenike Crkve u Slovaèkoj, potakne nekoga odnaših župljana da se odvaži postati sveæenikom. Neka se nanjezin zagovor ostvari i moja i vaša želja da u ovoj zajednicine utihne molitva na slovaèkom jeziku". Mons. Marijanoviæpozdravio je nazoène uime nadbiskupa Hraniæa te istaknuoljubav Josipovèana prema svojoj vjeri i majci Crkvi, njihoveaktivnosti u župnoj zajednici, suradnju s dosadašnjimpunitovaèkim župnicima, naglasivši pritom lik i djelo prof.Andrije Šuljaka. Biskup Judak izrazio je zahvalnost za taj susret i dosadašnjusuradnju, uvjeren da æe mještani Josipovca i dalje njegovatitradiciju i obièaje svoje postojbine i kraja nove Bystrice, anadasve biti dobri vjernici u kraju u kojemu sada žive, uzajedništvu punitovaèke župe. Zahvalio je na suradnjižupniku Pardonu, a napose zaželio dobar i plodonosan radMisijskog centra. Nakon što su mons. Marijanoviæ i vlè.Kušnir otkrili naslovnu ploèu s logom koji je osmislila s.Jelica Ðuzel, biskup Judak ju je blagoslovio. Potom je rijeèizahvalnosti uputila voditeljica Misijskog centra s. Renata,pojasnivši kako je došlo do realizacije projekta i otvaranjaMisijskog centra 1. listopada 2016. godine.

27. obljetnica napada na Policijsku postaju u DaljuPredvodeæi misu u crkvi Sv. Josipa 1. kolovoza, vojni biskupJure Bogdan poruèio je: „Više nego ikad osjeæamo kakonam je sada potrebno mirno, dostojanstveno i hrabronastaviti svjedoèiti za istinu o Dalju, o Domovinskome ratu,bez mržnje, u ljubavi prema istini".Dalj, 1.8.2018. (IKA) - „Mimohodom zastava" èlanovaUdruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policijeOsjeèko-baranjske županije ulicama Dalja te dolaskomsudionika 1. memorijalne utrke „Vitezovi Dalja" zapoèelo jeu srijedu 1. kolovoza obilježavanje 27. obljetnice napada iokupacije Policijske postaje u Dalju. Toga 1. kolovoza 1991.godine tragièno je poginulo dvadeset hrvatskih policajaca,petnaest pripadnika Zbora narodne garde i èetiri pripadnikaCivilne zaštite. Prema poznatome scenariju devedesetihgodina prošloga stoljeæa, dio srpskog stanovništva u RH kojinije prihvatio demokratske promjene, podržavan na svimrazinama od Jugoslavenske narodne armije odluèio jeoružanom silom zauzeti Policijsku postaju u Dalju. Braniteljisu bili svjesni da osvajanjem i padom policijske postaje padau agresorske ruke i cijeli Dalj. Nakon teških višesatnih borbiPolicijska postaja je zauzeta. U borbi je ubijeno i muèkimasakrirano 39 hrabrih hrvatskih branitelja Dalja. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeæa ispred spomenobilježja poginulim hrvatskim braniteljima pored Postajegraniène policije Dalj, poginulima su poèast odala brojnaizaslanstva: obitelji poginulih i nestalih branitelja, izaslanicaPredsjednice Republike Hrvatske i saborska zastupnica IrenaPetrijevèanin Vuksanoviæ, ministar unutarnjih poslovaDavor Božinoviæ, pomoænik ministra hrvatskih braniteljaNenad Križiæ, glavni ravnatelj policije Nikola Milina,naèelnik Policijske uprave osjeèko-baranjske Ladislav Bece,izaslanstvo Ministarstva obrane, predstavnici lokalne upravei samouprave te predstavnici udruga proizišlih izDomovinskog rata i predstavnici sindikata. Nakomemorativnome skupu sudjelovao je vojni biskup u RHJure Bogdan, zajedno s mjesnim župnikom i trojicomkapelana Vojnog ordinarijata: Željkom Rakošecom,Ozrenom Bizekom i Antom Mihaljeviæem. Nakon intonacije hrvatske himne u izvedbi policijske klapeSveti Mihovil, minutom šutnje odana je poèast svimpoginulim hrvatskim braniteljima. „Prije 27 godina na ovommjestu dogodila se tragedija, u Policijskoj postaji Dalj.Hrvatski narod jedan je od onih naroda koji su svoju sanjanu

i željnu samostalnu domovinu doèekali ponosni, ali...sloboda je u našem sluèaju ostvarena mukotrpno", istaknuoje ministar Božinoviæ i dodao: „Hrvatski policajci, odjeveniu hrvatske policijske odore, zadali su neprijatelju isuvišeproblema i ponovno pružali otpor... snažno, tvrdoglavo i neposustajuæi. Bespogovorno su se borili znajuæi što znaèinjihov pad te su u narednim satima bez kraja odolijevalinemilosrdnim minobacaèkim i topnièkim napadima. Upolicijskoj postaji zarobljeni, ali odluèni, nisu se pokolebalini kada je stigla ponuda o predaji". Dalje je naglasio:„Zadužili su nas i obvezali zauvijek iskazivati poèastherojstvu koje je zapeèatilo hrvatsku slobodu dok se spoštovanjem i ponosom sjeæamo njihove žrtve, a s jednakosnažnom odvažnošæu, zbog onih koji su ostali, moramograbiti naprijed". Ministar Božinoviæ rekao je da policijskislužbenici i danas, provodeæi svoje redovne zadaæe,osiguravaju mir i sigurnost svakog stanovnika i gostaRepublike Hrvatske. Takoðer je ustvrdio: „Naš æe najveæitest biti: sjeæanjem pobijediti vrijeme i mladima prenositiistinu o Domovinskom ratu, ali im i osigurati uvjete zabuduænost koju zaslužuju i buduænost kakvu su priželjkivalioni koji su za nju bespogovorno dali svoje živote".Nazoènima se obratio i pomoænik ministra hrvatskihbranitelja Križiæ te izaslanica predsjednice RH PetrijevèaninVuksanoviæ. „Spomen obilježje pred kojim palimo svijeæe ipolažemo cvijeæe, podsjeæa nas na žrtvu koja je ovdjepodnesena, na prolivenu krv, na mlade živote pale zaslobodu naše Domovine. U dostojanstvenoj šutnji, skrušenojmolitvi, uzdižemo svoj um i srce dobrome Bogu za spasnjihovih duša", rekao je biskup Bogdan, predvodeæi molitvupred policijskoj postajom. Program je bio popraæen prigodnim pjesmama policijskeklape „Sveti Mihovil". Nakon toga u prepunoj mjesnoj crkviSvetog Josipa misu je služio biskup Bogdan zajedno snekoliko sveæenika. Tumaèeæi u homiliji Osam blaženstava,vojni biskup je zakljuèio: „Više nego ikad osjeæamo kakonam je sada potrebno mirno, dostojanstveno i hrabronastaviti svjedoèiti za istinu o Dalju, o Domovinskome ratu,bez mržnje, u ljubavi prema istini. Isto tako, osobno izajednièki moliti. Mi smo kršæani i mi èvrsto vjerujemo uBožji sud i Božju pravdu. Božji sud je razlièit od ljudskihsudova, po svojoj apsolutnoj pravednosti i transparentnosti,ali i velikoj Božjoj ljubavi i milosrðu. U toj vjeri smo krštenii odgojeni. U toj vjeri smo danas ovdje okupljeni okoGospodnjeg oltara u crkvi Sv. Josipa u Dalju. Molimo danasza duše hrvatskih branitelja Dalja, redarstvenike, pripadnikeZbora narodne garde i civilne zaštite. Neka dobri i milosrdniBog primi sve dobro koje su za zemaljskoga života uèinili".Biskup Bogdan takoðer je poruèio: „Kao što smo èinili utijeku rata i agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu,kada smo žarko sklapali ruke i èvrsto se držali zajedno idanas molimo zajedno. Usprkos ogromnih patnji i stradanjau vrijeme rata, imali smo visoki stupanj povjerenja izajedništva, suradnje i solidarnosti. To je bilo okrunjenoslobodom i nezavisnošæu zemlje, premda su se tomu protivilibrojni svjetski moænici. Tomu su najviše pridonijeli našibranitelji na èelu s predsjednikom RH dr. FranjomTuðmanom, brojni vjernici svojim molitvama, sveæeniciutješnim rijeèima, sakramentima, te karitativnom isvekolikom duhovnom potporom. I sada kao vjernici imamopravo i obvezu moliti se i boriti za pravdu i istinu.Ukljuèimo u molitve sve ranjene, nestale i ponižene diljemHrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta. Neka Gospodarpovijesti i ljudskih sudbina daruje svoju pomoæ i utjehusvima koji pate i trpe zbog nepravde, te svim progonjenimadiljem svijeta udijeli pravi mir srca koji jedino on možedarovati".

Domovinske vijestiika

38. kolovoza 2018. broj 32/2018

Na malonogometnom igralištu Osnovne škole Dalj, odigranje i tradicionalni Memorijalni turnir „Dalj 91". Prvo mjestoosvojila je ekipa PU vukovarsko-srijemske. Drugo mjestoosvojila je ekipa PP Donji Miholjac, dok je treæe mjestoosvojila ekipa PGP Beli Manastir. Najboljima je pehareuruèio ministar Božinoviæ. Tom je prilikom ministarBožinoviæ uruèio i zahvalnice predstavnicima udruga 1.memorijalne utrke „Vitezovi Dalja". Na prostoru vinarijeErdut odana je poèast i upaljene su svijeæe pred spomenikom3. gardijske brigade Kune, izvijestio je Vojni ordinarijat.

Tradicionalno hodoèašæe sveæenika, redovnika iredovnica Cetinske krajineHodoèasnièko slavlje u svetištu Èudotvorne Gospe Sinjskepredvodio je 1. kolovoza hvarski biskup Petar Paliæ.Sinj, 1.8.2018. (IKA) - Sveæenici, redovnici i redovnice,bogoslovi i kandidati u odgojnim zavodima koji su rodom izCetinske krajine, u srijedu 1. kolovoza hodoèastili su usvetište Èudotvorne Gospe Sinjske. Slavlje je poèelopokornièkim bogoslužjem koje je predvodio hvarski biskupPetar Paliæ. Uslijedila je procesija, a potom i euharistijskoslavlje kojim je predsjedao mons. Paliæ, uz koncelebracijugvardijana i upravitelja svetišta Gospe Sinjske fra PetraKlapeža, cetinskog dekana don Stipe Ljubasa, župnika župeGospe Sinjske fra Perice Maslaæa i još tridesetoricesveæenika. U homiliji mons. Paliæ pozvao je sve okupljene oko likaÈudotvorne Gospe Sinjske da se otvore Božjoj Rijeèi idjelovanju Duha Svetoga poput proroka Jeremije i drugihsvetopisamskih svetih osoba. „Prorok Jeremija iz prvogèitanja govori nam o svojem odgovoru na Božji poziv. Božjipoziv sastoji se od poslanja i govorenja u Božje ime. Iako jedoživljavan kao opasan i onaj koji donosi nemir, ismijavan,progonjen i proklinjan, Jeremija nije odustao od svogapoziva i poslanja: biti Božji glas i svojevrsna savjest usvijetu u i društvu u kojem živi. Jeremija utjehu nalazi naizvoru Božje Rijeèi", istaknuo je biskup.Govoreæi o daru poziva naglasio je kako Bog upuæuje svojpoziv èovjeku koji ima zrelu vjeru, od njega uvijek traži višepa tako i od Bogu posveæenih osoba: „Svaki prorok pozvanje biti dosljedan, ne srdit na svoje poslanje, ostati vjeran iznati razlikovati bitno od nebitnog. Svatko ima jedinstveniput koji Bog stavlja pred osobu. Sve poteškoæe i izazovemožemo staviti pred Njega. On æe èuti naše vapaje iodgovorit æe na njih. Bog nas sve tješi rijeèima: „Ja sam stobom, da te spasim i izbavim", naglasio je biskup, dodajuæi:„U mjestu smo koje je u povijesti osjetilo èudesnu moænuzaštitu Božju po Djevici Mariji. I upravo pod okriljem ovogèudotvornog lika Gospe Sinjske želimo uèvrstiti svoju vjeruda je Gospodin s nama. On je ovdje. Njegova rijeè nije samoJeremijina utjeha i hrana, nego je i naša utjeha i hrana. Ueuharistiji blagujemo Božju Rijeè, Rijeè Tijelom postalu,tijelo našega Otkupitelja Isusa Krista."Na završetku euharistijskog slavlja gvardijan je zahvaliobiskupu Paliæu što je sa sveæenicima, redovnicima iredovnicama iz Cetinske krajine hodoèastio ÈudotvornojGospi Sinjskoj i predsjedao euharistijskim slavljem te mu adarovao sliku Èudotvorne Gospe Sinjske.Uoèi blagdana Gospe od Anðela biskup Paliæ otvorio jePorcijunkulski oprost u svetištu Gospe Sinjske. Zaeuharistijskog slavlja pjevao je Zbor sestara milosrdnica podravnanjem s. Mirte Škopljanac – Maèina. Nakon misnogslavlja uslijedilo je druženje sveæenika, redovnika iredovnica za obiteljskim stolom u samostanu Gospe Sinjske,objavljeno je na mrežnoj stranici splitskih franjevaca.

Sprovod don Romana SkorinaSveæenik Šibenske biskupije don Roman Skorin pokopan je usrijedu 1. kolovoza na mjesnom groblju u Primoštenu.Primošten, 1.8.2018. (IKA) - Sveæenik Šibenske biskupijedon Roman Skorin pokopan je u srijedu 1. kolovoza namjesnom groblju u Primoštenu. Zadušnicu i sprovodneobrede uz sudjelovanje velikog broja vjernika, redovnica isveæenika te umirovljenog biskupa Ante Ivasa predvodio ješibenski biskup Tomislav Rogiæ. Sprovodni obredi zapoèelisu u crkvi Sv. Roka, a zadušnica je slavljena u župnoj crkviSv. Jurja. U homiliji biskup Rogiæ uputio je na revansveæenièki život pokojnika. „Dok god je ikako mogao, htio je Bogu služiti, misu slaviti.Posljednjih godina, nedjeljom u crkvi Svetog Križa u Docu.Pa i kad mu je reèeno da se ne muèi, da æe drugi preuzeti –mislio je da još može i htio do zadnjega biti aktivan. I nabolesnièkoj postelji, prikovan za krevet molio je pa izapjevao himne ili koju drugu liturgijsku pjesmu", kazao jebiskup Rogiæ. Naglasio je kako se od don Romana Skorina opraštaju„misom zadušnicom i zahvalnicom Bogu, što nam ga je dao,našoj Šibenskoj biskupiji iz svoga rodnog Primoštena,mjesnoj Crkvi kojoj je služio u više župa". Nesebiènimsluženjem pratio je vjernike u njihovim duhovnimpotrebama. Ustrajao je, ispunio svoju dionicu u teškimvremenima i ostao vjeran do kraja, istaknuo je biskup.„Ispraæajuæi naše sveæenike u vjeènost i sami dignimo svojpogled prema Nebu, prema našem Stvoritelju i Spasitelju.Njihov primjer neka uèvrsti i našu vjeru u Uskrslog Krista dai naši životni koraci budu usmjereni prema blaženojvjeènosti. Molimo i za nova duhovna zvanja, da nam neuzmanjka sveæenika, redovnika i redovnica", zakljuèio jebiskup Rogiæ. Životopis preminulog sveæenika proèitao je generalni vikarŠibenske biskupije mons. Marinko Mlakiæ. ŽupnikPrimoštena don Jurica Petkoviæ govorio je uime župnezajednice. O don Romanu Skorinu kazao je kako je bio iduhovnik i dušobrižnik, molitelj i slušatelj Božje rijeèi,službenik svetih otajstava, duhovna osoba i autoritet.Svjedoèio je evanðelje svima, svakom èovjeku, ne teknajbližima, odabranima ili maloj izabranoj grupi ljudi,duhovnoj eliti, niti samo onima s kojima mu je bilo ugodno,veæ je osjeæao kako je poslan svima svjedoèiti i naviještatievanðelje - i onima grešnima, dalekima, izgubljenima, onimana rubu. Bio je, može se reæi, „sveæenik starog kova", ne unegativnom kontekstu, jer opasnost je za nas sveæenikedanašnjice, da mislimo i djelujemo uzdajuæi se prije svega usebe, svoje sposobnosti i svoje darove, da pomislimo kakopastoralni uspjeh ovisi o našoj moæi i sposobnostima, kazaoje Petkoviæ. Naglasio je kako je don Roman Skorin znao suosjeæati sasvojim župljanima, supatiti, dijeliti njihove strahove i patnje,radosti i nade. Jer, ukoliko sveæenik nije prije svega èovjek,ukoliko nemamo i ne razvijamo temeljnu ljudskost – akonismo zainteresirani za povjerene nam ljude, u opasnostismo da budemo nehumani unatoè možda govornièkim imenadžerskim sposobnostima. Hvala ti don Rome za svedobro što si uèinio za svoju biskupiju, za župe Marinu,Rogoznicu i Primošten i neka ti je vjeèni mir u neizmjernojradosti vjeènog Oèeva zagrljaja, kazao je vlè. Petkoviæ.

.


4 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

Imenovanja i razrješenja u Vojnome ordinarijatuVojni biskup u RH Jure Bogdan objavio je dekrete oimenovanjima, razrješenjima i premještajima sveæenika -vojnih i policijskih kapelana i drugih djelatnika koji djelujuna podruèju Vojno-redarstvene biskupije u RH.Zagreb, 2.8.2018. (IKA) - Vojni biskup u RH Jure Bogdanobjavio je dekrete o imenovanjima, razrješenjima ipremještajima sveæenika - vojnih i policijskih kapelana idrugih djelatnika koji djeluju na podruèju Vojno-redarstvenebiskupije u RH. Dekreti za sveæenike kapelane Vojnogordinarijata u RH stupaju na snagu 1. rujna. Don Marko Medo, kapelan vojne kapelanije sv. Ivan PavaoII. u Ministarstvu obrane RH (MORH) i Glavnom stožeruOružanih snaga RH (GSOS RH), koji je od 1. travnjaimenovan generalnim vikarom Vojnog ordinarijata u RH imoderatorom kurije, razriješen je službe vojnog kapelana uMORH-u i GSOS RH. O. Zrinko Nikoliæ SMM, razriješen je službe kapelanaPolicijske kapelanije sv. Nikole biskupa u PU krapinsko-zagorskoj i imenovan je vojnim kapelanom vojne kapelanijesv. Ivana Pavla II. u MORHU i GSOS RH. Don Branko Èagelj, mladomisnik Vojnog ordinarijata,imenovan je kapelanom u Policijskoj kapelaniji sv. Nikolebiskupa u PU krapinsko-zagorskoj u Zaboku. Don Ante Mihaljeviæ, kapelan vojne kapelanije sv. LeopoldaBogdana Mandiæa u Osijeku, razriješen je službe te se vraæau matiènu nadbiskupiju Ðakovaèko-osjeèku. Don JosipKešinoviæ kojeg je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup ÐuroHraniæ dodijelio za službu u Vojnom ordinarijatu u RH,imenovan je vojnim kapelanom kapelanije sv. LeopoldaBogdana Mandiæa u Osijeku. O. Drago Majiæ, DI, razriješen je službe kapelana vojnekapelanije sv. Sebastijana u Ðakovu i vraæa se u svojumatiènu provinciju Družbe Isusove. Don Vladislav Mandurarazriješen je službe kapelana vojne kapelanije bl. AlojzijaStepinca i sv. Anðela èuvara u Karlovcu i imenovan jekapelanom vojne kapelanije sv. Sebastijana u Ðakovu. DonIvan Blaževac razriješen je službe kapelana vojne kapelanijesv. Franje Asiškog u Gospiæu i imenovan je kapelanomvojne kapelanije bl. Alojzija Stepinca i sv. Anðela èuvara uKarlovcu. Fra Matej Eæimoviæ, OFM, èlan Franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu,imenovan je kapelanom vojne kapelanije sv. Franje Asiškogu Gospiæu. Istovremeno je vlè. Eæimoviæ imenovankapelanom poslužiteljem Policijske kapelanije sv. hrvatskihmuèenika u PU lièko-senjskoj u Gospiæu. Don MarioVazgeè, sveæenik Gospiæko-senjske biskupije, dosadašnjikapelan Policijske kapelanije sv. hrvatskih muèenika u PUlièko-senjskoj, razriješen jedužnosti. Don Ivan Begoviæ, sveæenik Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije dodijeljen za službu u Vojnoj biskupiji,imenovan je kapelanom policijske kapelanije sv. Euzebija iPoliona u PU vukovarsko-srijemskoj u Vinkovcima. DonŽeljko Rakošec, policijski kapelan poslužitelj kapelanije sv.Euzebija i Poliona razriješen je te dužnosti i ostajekapelanom Policijske kapelanije sv. Jeronima u PU Osjeèko-baranjskoj u Osijeku. Fra Žarko Relota, OFM, kapelan Policijske kapelanije sv.Mihovila arkanðela u PU splitsko-dalmatinskoj u Spliturazriješen je službe s 11. kolovoza. Don Darko Poljak,kapelan Policijske kapelanije sv. Luke evanðelista u PUŠibensko-kninskoj imenovan je privremeno i kapelanomposlužiteljem Policijske kapelanije sv. Mihovila arkanðela uPU splitsko-dalmatinskoj. Ðakon Vojnog ordinarijata donMarko Trogrliæ odreðen je za ðakonski pastoralni praktikumu Policijskoj kapelaniji sv. Mihovila arkanðela u PU splitsko-dalmatinskoj. Ðakon Vojnog ordinarijata don Hrvoje Relja

odreðen je za ðakonski pastoralni praktikum u Policijskojkapelaniji sv. Mihovila arkanðela u PU splitsko-dalmatinskoj. Don Antonio Mikuliæ, kapelan vojne kapelanije sv. Ilijeproroka u Petrinji imenovan je od 1. rujna (na šest mjeseci),vojnim kapelanom hrvatskog kontingenta u misiji potporemiru u Afganistanu. Vršiteljem dužnosti vojnog kapelana uPetrinji (u vrijeme odsustva don Antonija Mikuliæa)imenovan je don Milenko Majiæ, kapelan vojne kapelanijebl. Ivana Merza u Slunju. Sestra M. Gordana Miškiæ razriješena je od 1. kolovozaslužbe tajnice (vicekancelar) u Vojnome ordinarijatu i vraæase u matiènu Družbu sestara služavki Malog Isusa (SMI).Sestra M. Jasmina Kokotiæ, SMI, imenovana je 1. kolovozatajnicom (vicekancelarom) u Vojnome ordinarijatu.

Pet i pol stoljeæa samostana franjevaca treæoredaca naGlavotokuJubilej samostana svete Marije u Glavotoku na otoku Krkuobilježen je 31. srpnja i 1. kolovoza znanstvenim skupom isveèanom euharistijom koju je na blagdan Blažene DjeviceMarije Anðeoske, 2. kolovoza, predvodio kardinal VinkoPuljiæ.Glavotok, 2.8.2018. (IKA) - Povodom pet i pol stoljeæasamostana svete Marije u Glavotoku na otoku Krku održanje 31. srpnja i 1. kolovoza prigodni znanstveni skup, a naPorcijunkulu, blagdan Blažene Djevice Marije Anðeoske, 2.kolovoza, slavljena je sveèana euharistija. Znanstveni skup „Mostir svete Marije na Glavi Otoka". Pet ipol stoljeæa duhovnosti, povijesti, kulture i umjetnosti (drugapol. XV. stoljeæa – 2018.) organiziran je u suradnjiProvincije franjevaca treæoredaca glagoljaša, samostana naGlavotoku, Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatskoglagoljaštvo Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Katedrecrkvene povijesti Katolièkoga bogoslovnog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu i Povijesnoga društva otoka Krka. Skup je poèeo uvodnim rijeèima i pozdravima. Domaæingvardijan fra Anto Gariæ izrazio je osobitu radost zbogproslave i naglasio da se skup održava uoèi drevnogaporcijunkulskog proštenja koje je na Glavotoku obnovljenoprije èetiri godine. Uime zagrebaèkoga KBF-a u nazoène jepozdravio izv. prof. dr. Slavko Sliškoviæ, predstojnikKatedre crkvene povijesti i dominikanski provincijal. On jeèestitao jubilej i uime Hrvatske redovnièke konferencije.Uime Povijesnoga društva otoka Krka govorio jepredsjednik dr. Milan Radiæ, a uime Staroslavenskogainstituta ravnateljica dr. Vida Vukoja. Krèki gradonaèelnikDarijo Vasiliæ istaknuo je molitvu i rad kao stalne sastavniceživota u glavotoèkom samostanu. Èestitkama se pridružio iAntun Robert Kraljiæ, naèelnik Opæine Malinska ‒Dubašnica. Provincijal franjevaca treæoredaca o. Ivo Martinoviænaglasio je da je ta proslava znak „kontinuiteta, prisutnosti,života bogatog vjerom i kulturom". Podsjetivši na djelovanjeredovnika toga samostana u prošlosti i danas, rekao je daProvincija, upoznavajuæi bogatstvo baštine i djelovanja togsamostana, s ponosom i s optimizmom gleda u njegovu isvoju buduænost. Krèki biskup Ivica Petanjak naglasio je daje samostan na Glavotoku bio mjesto u kojem su stoljeæima,sve do danas, molitva, duhovnost i intelektualni rad bilipovezani s radom na samostanskom posjedu i sa spremnošæuna pastoralnu pomoæ u samostanskoj okolini. Vrhbosanskinadbiskup kardinal Vinko Puljiæ izrazio je želju daznanstveni skup i proslava budu braæi Provincije prilika zajaèanje u vlastitim korijenima, u njihovu prvotnom identitetui poslanju.


58. kolovoza 2018. broj 32/2018

Dr. Tomislav Galoviæ s Odsjeka za povijest i Zavoda zahrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, održaoje uvodno predavanje „Mostir svete Marije na Glavi Otoka:poèetci i prva desetljeæa glavotoèkog samostana". Govorio jeo spisima iz 15. stoljeæa koji se odnose na Glavotok idolazak franjevaca treæoredaca. Posebno je analiziraoprijepis darovnice (iz 1480.) kojom krèki knez IvanFrankopan daruje treæorecima kapelu i kuæu na Glavotoku,uz koje je kasnije izgraðen i samostan. Fra Zvonimir Brusaè,TOR, pokazao je da su konstitucije franjevaca treæoredaca iz1492. za polazište vjerojatno imale opæe odredbe sgeneralnog kapitula franjevaca treæoredaca u Italiji 1475.,koje nisu saèuvane, ali èiji je sadržaj ugraðen u pravilofranjevaca treæoredaca iz 1549. (Generalia Statuta). EminArmano, redovni umirovljeni profesor Muzièke akademije uZagrebu, prikazao je stare orgulje iz glavotoèke crkve, dajuæinaznake da je rijeè o renesansnim orguljama iz 16. stoljeæa.Iznio je želju da se te orgulje obnove, restauriraju i postavena njihovo izvorno mjesto u crkvi. U nastavku je dr. IvanBotica sa Staroslavenskoga instituta održao predavanje„Obièaj posinovljenja u franjevaca treæoredaca glagoljaša sasvojim samostanima u Glavotoku, Portu i Krku".Posinovljeni èlanovi samostana su, naprimjer, bez obzira naboravište, slali svoja mišljenja matiènom samostanu, kad bise u njemu donosile važne odluke. Ostavština braæe je nakonsmrti pripadala samostanu kojemu su bili posinovljeni. Doc.dr. Anton Bozaniæ prikazao je „pastoralnu aktivnosttreæoredaca na Glavotoku". Redovnici s Glavotoka tijekomcijele povijesti samostana pastoralno su pomagali unajbližim selima, Brzacu i Milohniæu, koji su prije pripadaližupi Poljica, te u kuratijama Linardiæ i Sveta Fuska, koje suu prošlosti pripadale župi Krk. Takva pastoralna pomoænastavlja se i danas. Dr. Franjo Velèiæ održao je predavanje„Samostan i franjevci na Glavotoku tijekom II. svjetskograta", a s. Marija Stela Filipoviæ predavanje „Milosrdnesestre sv. Križa i franjevci treæoreci na Krku". Slijedilo je nekoliko filoloških prinosa. Dr. Jozo Vela saStaroslavenskoga instituta predstavio je glagoljski tekst„Dubašljanski fragment brevijara" koji se èuva u Hrvatskojakademiji znanosti i umjetnosti. Paleografskom i filološkomanalizom pokazao je da je taj fragment dio najstarijih isadržajno najizvornijih brevijara hrvatskogacrkvenoslavenskoga jezika. Dr. Luka Špoljariæ s Odsjeka zapovijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu analizirao je dosadnepoznati anonimni „Govor uime kneza Ivana Frankapana"iz 1462., održan prigodom ustolièenja dužda u Veneciji ipokazao da je rijeè o primjeru humanistièkoga govorništva uslužbi hrvatskih velikaša. Dr. Vinko Kovaèiæ s Odsjeka zatalijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu održao jepredavanje „Jeziène osobine isprava vezanih za Glavotok natalijanskom jeziku (15. i 16. st.)". Pokazao je da su te ispraveu 15. stoljeæu vrvjele venecijanizmima, a da ih je u 16.stoljeæu u tim ispravama bilo sve manje, u skladu sa svevidljivijim nastajanjem zajednièkoga talijanskog jezika.Posljednje predavanje prvoga dana skupa održao je JurajMužina, predsjednik Društva Krèana i prijatelja otoka Krkaiz Zagreba. On je govorio o rashodima („datja") i prihodima(„prijatja") samostana na Glavotoku 1842./1843. godine, kojise zapisani glagoljicom i latinicom na hrvatskom, latinskomi talijanskom jeziku. Iz zapisa proizlazi da su najvažnijiprihodi samostana bili od prodaje drva i maslinovog ulja.Drugoga je dana na skup i proslavu iz Rima stigao generalniministar franjevaca treæoredaca fra Nicholas Polichnowski.Pozdravljajuæi ga, provincijal Martinoviæ izmeðu ostalog jerekao: „Vi svojom nazoènošæu i sudjelovanjem na ovomsusretu izražavate posebno poštovanje prema našojProvinciji za sve što su naša braæa ovdje èinila u raznim

oblicima svoga djelovanja tijekom pet i pol stoljeæa i za svešto èine danas, služeæi Gospodinu i Crkvi." Pozdravljajuæisudionike znanstvenog skupa i èestitajuæi braæi hrvatskeProvincije, generalni ministar je prenio èestitke braæe izuprave Reda i rekao kako se i u povijesti hrvatskihfranjevaca treæoredaca vidi da djelovanje Duha Svetoganema granica. Hrvatska je provincija samostalno živjela idjelovala više od jednog i pol stoljeæa, prije nego što se je1601. sjedinila s provincijama u Italiji.U nastavku skupa u prvom dijelu održano je nekolikopredavanja iz povijesti arhitekture i likovne umjetnosti.Damir Sabaliæ, viši struèni savjetnik konzervator izKonzervatorskog odjela u Rijeci, detaljno je prikazao sve štose uèinilo u obnovi samostanske crkve posljednje èetirigodine i do kojih se spoznaja došlo. Obnova je pokazala daje sadašnja crkva nastala produženjem prijašnje crkve kojusu franjevci treæoreci zatekli pri svom dolasku na Glavotok.Dr. Marijan Bradanoviæ iz Odsjeka za povijest umjetnostiFilozofskog fakulteta u Rijeci u svom je predavanju,proèitanom na skupu, pokazao da su renesansno proèeljeglavotoèke crkve sagradili creski majstori. Dr. Nina Kudiš,redovna profesorica s Odsjeka za povijest umjetnostiFilozofskog fakulteta u Rijeci, dokazala je da je autortriptiha na glavnom oltaru glavotoèke crkve Ticijanov neæakMarco Vecellio, a ne Girolamo di Santa Croce, kao što sedosad smatralo i govorilo. Branko Orbaniæ, diplomiraniinženjer arhitekture, arhitekt konzervator iz poduzeæaKapitel u Žminju, govorio je o vapnu kao nezaobilaznomuprirodnom sredstvu koje treba koristiti u zaštiti spomenikakulture, kao što je to uèinjeno i pri obnovi crkve naGlavotoku.Drugi niz predavanja bio je posveæen knjižnici glavotoèkogasamostana. O njoj je u govorio fra Joso Živkoviæ,provincijski knjižnièar i arhivar. Knjižnica je bila sastavnidio svakodnevnog života samostana od poèetaka do danas.Na temelju inventara knjiga pokazao je da se franjevaèkatreæoredska karizma duhovno, kulturno i intelektualnokrijepila èitanjem literature koja je stalno stizala sa Zapada.Velimir Mikac, konzervator-restaurator, govorio je o svojimiskustvima u radu na preventivnoj zaštiti knjiga uglavotoèkoj knjižnici. Iz proèitanog izlaganja prof. TeaRadiæa, višeg lektora s Odsjeka za klasiènu filologijuFilozofskog fakulteta u Zagrebu, moglo se vidjeti da su sefranjevci treæoreci na Glavotoku uz fizièki rad jednako bavilii intelektualnim radom i da su im bili dostupni klasièni grèkii rimski autori. U posljednjem dijelu skupa prva dva izlaganja iskazala supoèast Dragutinu Antunu Parèiæu. Najprije je MirnaLipovac, tajnica Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba,govorila o povezanosti treæoreca Parèiæa s Glavotokom prijenjegova odlaska u Rim za kanonika Zavoda sv. Jeronima, azatim je dr. Darko Žubriniæ, predsjednik istoga Društva,predstavio Parèiæev „Rjeènik hrvatsko-talijanski" iz 1901.,koji je i danas nezaobilazan priruènik za odnos hrvatske italijanske rijeèi. U druga se dva izlaganja razmatrala nužnostda Glavotok sa samostanom i prirodnim okolišem i ubuduænosti ostane mjesto duhovne i tjelesne okrepe. Dr.Ivica Raguž, dekan KBF-a u Ðakovu, posvijestio jeèovjekovu i vjernikovu potrebu za „svetom dokolicom" iupozorio da je i ona ugrožena mentalitetom masovnogturizma te se založio da Glavotok, unatoè današnjimtrendovima, ostane mjesto te „svete dokolice", mjesto ukojem æe se moæi iskusiti duhovni mir i sveta sabranost. FraIvan Široki je, na temelju rada na Glavotoku i zapisa u knjiziposjeta, pokazao da posjetitelji na tom mjestu u prošlosti idanas traže upravo to.Sudionicima skupa obratio se i predsjednik Filološkoga


6 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

društva Krk Damir Crnèiæ. To je društvo prigodomsamostanskog jubileja izdalo prigodnu poštansku omotnicu,koju su za uspomenu dobili svi sudionici.Na kraju su ponovno govorili organizatori i domaæiniznanstvenog skupa. Dr. Ivan Botica podsjetio je na tijekskupa, na sadržaj izlaganja i na najznaèajnije spoznaje dokojih je skup doveo. Tomislav Galoviæ, koordinatororganizacije skupa, zahvalio je svim suorganizatorima,referentima i sudionicima, a posebno gvardijanu Gariæu,inicijatoru skupa. Gvardijan Gariæ naglasio je da ga unjegovu radu na Glavotoku inspirira respekt istrahopoštovanje pred 550 godina života fratara na tomemjestu. Poželio je da takvi osjeæaji poštovanja ispunjavajusvakoga tko dolazi na to mjesto. Provincijal je pak naglasioda skup nije bio okrenut samo prošlosti nego iperspektivama Glavotoka, njegovoj buduænosti, a zatimzahvalio svima koji su sudjelovali u pripremi i ostvarenjuskupa, istièuæi osobito bogoslova fra Mirka Miškoviæa, kojije bio desna ruka koordinatoru dr. Galoviæu. Èlanovi organizacijskoga odbora bili su gvardijan fra AntoGariæ, dr. Tomislav Galoviæ, dr. Ivan Botica, fra MiškoviæMiškoviæ, TOR, bogoslov, apsolvent na KBF-u u Zagrebu,fra Ivan Paponja, TOR, provincijski vikar i provincijskikoordinator za kulturnu baštinu i prof. dr. Slavko Sliškoviæ,OP. Na skupu su bili izloženi hrvatski prvotisak „Misal pozakonu Rimskoga dvora" iz 1483., jedini primjerak „Spovidiopæene", inkunabule tiskane u Senju 1496., koja se èuva uarhivu Provincije franjevaca treæoredaca, prijepis darovniceIvana Frankopana fratrima na Glavotoku iz 1480., terukopisi, takoðer iz provincijskog arhiva: „Ivanèiæevzbornik" s prijelaza iz 14. u 15. stoljeæe i „Red i zakon"zadarskih dominikanki iz sredine 14. stoljeæa. Dvorana jebila ukrašena fotografijama iz života redovnika koje jeizradio fra Stanko Dujmoviæ, TOR (1866-1940.); izabrao ihje i priredio fra Mirko Miškoviæ. Sudionici su mogli vidjeti irestaurirani veliki arak papira s glagoljskim tekstom himna„Vsa lipa jesi, o Marije" i gregorijanskim neumama, koji jena Glavotoku izradio Dragutin A. Parèiæ, kao i restauriranu iuokvirenu veliku kartu samostanskog posjeda, izraðenu naplatnu. Prigodom proslave izraðen je prigodni keramièkisuvenir s logom samostana (glagoljskim slovima „S" i „G").Na skupu je prvog dana bilo oko sedamdeset sudionika:izlagaèi na skupu, braæa iz Provincije, milosrdne sestre sv.Križa, sveæenici Krèke biskupije i drugi. Sudjelovali sutakoðer umirovljeni krèki biskup Valter Županu iveleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici NevenPelicariæ. Sudionici su prvog dana poslijepodne posjetilisamostan i muzej franjevaca treæoredaca na Portu, a drugogsu dana bili gosti obiteljske vinarije Katunar u Vrbniku.Sveèanoj euharistiji na Porcijunkulu, blagdan Gospe odanðela, predsjedao je kardinal Puljiæ u koncelebraciji sbiskupom Petanjkom, generalnim ministromPolichnowskim, provincijalom Martinoviæem, gvardijanomGariæem i dvadeset i trojicom sveæenika. U samostanskojcrkvi i ispred nje okupilo se više od dvije stotinehodoèasnika. Sudjelovalo je i dvadesetak studenata,doktoranada Francuske biblijske i arheološke škole uJeruzalemu koji su u posjetu Hrvatskoj s njihovim kolegomfra Matejem Jovanovcem, franjevcem treæorecem. Kardinal je u homiliji najprije naglasio kako „obilježavatijubilej znaèi postati svjestan svojih korijena, svog identitetau ovom konkretnom vremenu u kojem živimo". Sveti Franjonam je ostavio baštinu potpunoga oprosta od vremenitihkazni za grijehe na današnji blagdan. No, primijetio jekardinal: „Mi ne razumijemo poruku o oprostu odvremenitih kazni za grijehe jer smo izgubili osjeæaj za sveto i

osjeæaj za grijeh. (…) Èovjek se ne zna kajati za grijeh. Akose ne može kajati, ne može niti doživjeti radost svetoga." Unastavku je podsjetio da križ za vjernika nije samo znaknego i sadržaj, sadržaj života: „Nema ljubavi bez križa. (…)Ljubiti može samo onaj tko se je sposoban žrtvovati."Podsjetio je na sadašnju stvarnost našeg naroda i domovine:u obiteljima je malo djece, sve je manje duhovnih zvanja,mnogi napuštaju svoj dom i svoju domovinu i odlaze utuðinu. te je pokušao dati neke odgovore na takvo stanje:„Ljudi odlaze jer nisu prepoznali ljepotu Božjeg dara, ljepoteprirode i zemlje u koju nas je Bog postavio, jer se nisunauèili boriti, jer se nisu nauèili žrtvovati…". Stoga jepozvao nazoène: „Ova gruda, ova vjera, ovaj narod! To jeono na èemu sam nikao, tu mi se valja boriti i za to sežrtvovati!"Na kraju euharistijskog slavlja fra Anto je zahvalio svimanazoènima i svima koji su pridonijeli pripravi i skladucjelokupnoga slavlja i proštenja. Kardinal je nakon miseblagoslovio barke i brodice u luèici ispred samostana, azatim je pred samostanom bilo bratsko druženje i fešta zasve uz domaæe jelo i pjesmu. Nakon toga su se predsjedatelji koncelebranti euharistijskog slavlja, predavaèi naznanstvenom skupu i drugi gosti okupili oko stola usamostanskoj blagovaonici. Vjernici i žitelji rado su prihvatili obnovu drevnogaporcijunkulskog proštenja na Glavotoku. I ovogodišnje jeproštenje pokazalo da tu duhovno vrijednu i korisnu tradicijutreba nastaviti i razvijati.

Jubilarni festival „Klape Gospi Sinjskoj"Na blagdan Gospe od Anðela, 2. kolovoza, u dvorištusamostana Èudotvorne Gospe Sinjske održan je jubilarni 10.festival marijansko-duhovne klapske pjesme.Sinj, 2.8.2018. (IKA) - Na blagdan Gospe od Anðela, uèetvrtak 2. kolovoza, u dvorištu samostana ÈudotvorneGospe Sinjske održan je jubilarni 10. festival marijansko-duhovne klapske pjesme „Klape Gospi Sinjskoj". Ovegodine na Festivalu je nastupilo 13 klapa: Sveti Nikola,Šinjorine, Žrnovnica, Vidulice, Pasika, Amfora, Kaleta,Èuvite, Munita, Kampaneli, Neverin, Angeluš, te klapaContra.Uz gvardijana samostana fra Petra Klapeža, koji je proglasioFestival otvorenim, nazoèni su bili župnik fra Perica Maslaæ,utemeljitelj Festivala fra Bože Vuleta, umjetnièki ravnateljFestivala Mojimir Èaèija, sinjska gradonaèelnica KristinaKrižanac, dožupan Splitsko dalmatinske županije Luka Brèiæi mnogi drugi uzvanici i gosti.Na samom poèetku Festivala, fra Petar je mo Mojmiru Èaèijiu znak zahvalnosti darovao zlatnik s likom ÈudotvorneGospe Sinjske, za trud uložen u organizaciju Festivala. Nakon izvoðenja skladbi uslijedilo je glasovanje publike istruènog ocjenjivaèkog suda. Klapa Munita iz Zadra, zaizvedbu pjesme Zdravo kæerce u obradi Vjekoslava Šuljiæaosvojila je prvo mjesto jer je dobila najveæi broj glasovapublike i najviše ocjene struènog suda. Struèni ocjenjivaèkisud odluèio je nagraditi za najbolju obradu klapu Angeluš izZagreba s pjesmom Marijna bašæa koju je obradio JoškoÆaleta, hrvatski etnomuzikolog, glazbenik i skupljaèhrvatskoga tradicijskog glazbenog blaga.Drugo mjesto osvojila je klapa Contra iz Splita za pjesmuDjevice lijepa u obradi fra Stipice Grgata. Treæe mjestoosvojila je klapa Angeluš iz Zagreba s izvedbom pjesmeMarijina bašèa, objavljeno je na mrežnim stranicamasplitskih franjevaca.


78. kolovoza 2018. broj 32/2018

Porcijunkula u ÈakovcuSredišnje koncelebrirano euharistijsko slavlje, nakonprocesije s Gospinom slikom koju su nosili pripadniciZrinske garde Èakovec, predvodio je 2. kolovoza ufranjevaèkoj župi sv. Nikole biskupa varaždinski biskupJosip Mrzljak.Èakovec, 2.8.2018. (IKA) - Blagdan Blažene DjeviceMarije od Anðela, Porcijunkula, posebno sveèano uVaraždinskoj biskupiji slavi se u franjevaèkoj župi sv.Nikole biskupa u Èakovcu. Središnje euharistijsko slavlje naotvorenom, nakon procesije s Gospinom slikom koju sunosili pripadnici Zrinske garde Èakovec, predvodio je uèetvrtak 2. kolovoza varaždinski biskup Josip Mrzljak.Suslavili su brojni sveæenici Varaždinske biskupije kao ibraæa franjevci, meðu kojima su bili i generalni vikarbiskupije mons. Antun Perèiæ te domaæi župnik i gvardijansamostana župe sv. Nikole biskupa fra Željko Železnjak, kojije na poèetku mise sve srdaèno pozdravio. „Sve vas želim poslati u raj", rijeèi su svetog Franje Asiškogkojima je i biskup Mrzljak zapoèeo propovijed, podsjetivšikako je sv. Franjo tražio, od pape Honorija III. potpunioprost za sve ljude. I dok možda u nama postoje razmišljanjakako bismo rado išli u raj, ali ne baš sada i ne još, predoèima nam ipak treba biti taj konaèni cilj. Prema rijeèimabiskupa Mrzljaka, smisao upravo te Franjine molbe i jest taj,da imamo pred sobom taj konaèni cilj kamo èovjek želiprispjeti, ali taj raj prema kojem putujemo, pozvani smoostvarivati i ovdje na Zemlji. Porcijunkula je bila mala crkva, i njeno ime znaèi„komadiæak (njive)". Franjo je tu crkvicu zavolio s jednestrane upravo kao znak malenosti, ali i kao znak kako iz togmalenog može izrasti nešto veliko. To bi nas trebalopotaknuti da se prisjetimo nama dragih crkvi u kojima smomožda primili neki od sakramenata ili smo u nekoj doživjelinešto posebno što nam je uèvrstilo vjeru. Važno je da u timcrkvama prepoznamo sebe kao dio žive Crkve. Osim toga,svaki od nas je jedan djeliæ, jedna mala „porcijunkula" težive zajednice Božjega naroda, svaki od nas je dio Crkve.„I zaista želimo biti dobar dio te Crkve, da budemo živokamenje koje se ugraðuje u Crkvu, da i mi želimo èuti poputsv. Franje idi, popravi moju Crkvu i da shvatimo da tozapravo znaèi obnoviti sebe, uèvrstiti svoju vjeru i iæi onimputem kojim bi kao kršæani mi trebali iæi. Nismo ovdjeokupljeni samo kako bismo se prisjeæali kako je sv. Franjopopravljao Crkvu u 13. stoljeæu, nego da razmišljamo osadašnjem trenutku Crkve: kako ta Crkva živi i što ja dajemtoj Crkvi. Gradim li ju ili razgraðujem? I upravo kadadolazimo slaviti Porcijunkulu i razmišljamo o tome kakonam Bog oprašta grijehe u sakramentu pomirenja kao i onevremenite kazne koje smo možda zaslužili, tada vidimo dami možemo sudjelovati u gradnji žive Crkve i da ona možebiti lijepa. Ni Franjo nije odmah razumio kad mu je biloreèeno da ide popraviti Crkvu, ali je shvatio da, graditiCrkvu u sebi je nešto još više, a èesto puta i teže", poruèio jebiskup Mrzljak. Isus Krist postao je èovjekom upravo zato da bi pokazaokako biti èovjek. To su mnogi sveci kroz povijest dobroprepoznali, a na poseban naèin si možemo staviti za uzorsvetoga Franju Asiškoga koji je uvijek sebi stavljaoEvanðelje kao onaj glavni izvor od kojega æe uèiti kako bitisavršen èovjek, naglasio je biskup Mrzljak. Blažena DjevicaMarija bila je prva koja je znala izreæi svoj fiat - evoslužbenice Gospodnje, tu sam, neka mi bude po Tvojojrijeèi, želim vršiti volju Tvoju, poruèio je biskup te dodao dakada slavimo blagdan Porcijunkule, vidimo kako male stvarimogu postati velike kada nešto radimo i gradimo s Bogom,kada želimo ostvariti èovještvo na Njegovu sliku onako kako

je On to zamislio. Na kraju je poželio da svi tako putujemoovom zemljom da se jednom naðemo u vjeènosti.U sveèanom prinosu darova predstavnici udruga, kulturnihdruštava, policije, vatrogasaca i vojske prinijeli su ono èimese služe u svakidašnjem životu i radu na slavu Božju ipomoæ drugim ljudima. Na kraju mise župnik je uputio rijeèizahvale, te podsjetio kako je veæ tradicionalno za prodajupripremljena velika pogaèa, a sva prikupljena sredstvadonirat æe se Centru za odgoj i obrazovanje.

Trogir proslavio nebesku zaštitnicu u godini velikogjubilejaTrodnevicu i središnje slavlje svetkovine Gospe od Anðela ugodini u kojoj župa obilježava 800 godina od osnutkaprvoga franjevaèkog samostana u Hrvatskoj i gradi svojunovu crkvu i pastoralni centar Sv. Ivana Pavla II. predvodioje fra Ivan Matiæ, voditelj Kuæe susreta Tabor u Samoboru.Trogir, 2.8.2018. (IKA) - Najveæa trogirska župa i ove jegodine sveèanim slavljima proslavila blagdan svoje nebeskezaštitnice Gospe od Anðela. Kako je ovo iznimno važnagodina u kojoj župa obilježava 800 godina od osnutkaprvoga franjevaèkog samostana u Hrvatskoj, ujedno i prvogafranjevaèkog samostana koji je sv. Franjo osnovao vanItalije te godina u kojoj gradi svoju novu crkvu i pastoralnicentar Sv. Ivana Pavla II., ovogodišnje slavlje je biloiznimno sveèano. Vjernici su se za blagdan pripremalitrodnevicom, pod geslom „Neka mi bude po Rijeèi Tvojoj",koju je svaku veèer predvodio fra Ivan Matiæ, voditelj Kuæesusreta Tabor u Samoboru. Svake veèeri molila se krunica,slavila misa te je bilo klanjanje pred Presvetim. Sve triveèeri pripremu pjesmom obogatio je glazbeni sastavMolitvene zajednice. Fra Ivan je u homilijama naglasakstavio na Mariju, onu koja se bezrezervno predala Božjojvolji i Božjem naumu te imala povjerenja u BožjuProvidnost u svakom trenutku svog života te na važnostBožje blizine u našim životima. „Èovjek koji doživi Božjemilosrðe i Njegovu ljubav, on doista postaje sretan, postajeèovjek Radosne vijesti, ne može nego pjevati hvalospjeve isvoj vlastiti Velièa, jer tada èovjek ulazi u dubine Božjegidentiteta, da je On sam ljubav i samo milosrðe", istaknuo jefra Ivan. Na sam blagdan, 2. kolovoza, središnje slavlje zapoèelo jeprocesijom ulicama župe u kojoj su Gospin kip nosileèlanice Molitvene zajednice župe Gospe od Anðela.Koncelebrirano misno slavlje, uz župnika don StipanaBodrožiæa, dekana Trogirskoga dekanata don VinkaSanadera i ostalih sveæenika dekanata i nadbiskupije, takoðerje predvodio fra Ivan Matiæ. Fra Ivan je u homiliji istaknuokako „u Mariji vidimo da se dogodilo utjelovljenje SinaBožjega, a ono se nastavlja u Crkvi i po Crkvi. U ovomnašem zajedništvu dogaða se isto otajstvo Rijeèi Božje kojepostaje Tijelo. Sv. Franjo bio je duboko svjestan da je našGospodin uzeo tijelo i da nam je u utrobi Blažene DjeviceMarije postao bratom te je tako postao nama slièan u svemuosim u grijehu, jer je roðen od Bezgrešne kao Spasitelj." Misno slavlje animirao je mješoviti župni zbor podravnanjem maestrice Urse Ljuban. Na kraju mise župnik jezahvalio svim vjernicima na dolasku i fra Ivanu na odazivute i poticajnim rijeèima koje je uputio svim okupljenima.Takoðer je izvijestio sve župljane i njihove goste kako æežupa ovaj veliki jubilej otvaranja prvoga franjevaèkogsamostana na mjestu današnje župne crkve obilježiti na dvanaèina: u listopadu se organizira meðunarodni simpozij o tojvažnoj obljetnici, a za vrijeme simpozija se u dvorištuplanira postaviti i kip sv. Franje u prirodnoj velièini što æejoš više pridonijeti štovanju tog sveca u Trogiru.


8 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

Proslava župne svetkovine u župi sv. Marije Anðeoske uSesvetskoj SopniciNa blagdan sv. Marije Anðeoske, u franjevaèkoj povijestipoznatiji kao Porcijunkula, u èetvrtak 2. kolovoza, usamostansko-župnoj crkvi u Sesvetskoj Sopnici kod Zagrebaokupio se velik broj vjernika, hodoèasnika i štovateljablažene Djevice Marije od Anðela, kao i brojni prijateljipristigli iz okolnih zagrebaèkih župa na proslavu župnesvetkovine.Zagreb, 2.8.2018. (IKA) - Na blagdan sv. Marije Anðeoske,u franjevaèkoj povijesti poznatiji kao Porcijunkula, uèetvrtak 2. kolovoza, u samostansko-župnoj crkvi uSesvetskoj Sopnici kod Zagreba okupio se velik brojvjernika, hodoèasnika i štovatelja blažene Djevice Marije odAnðela, kao i brojni prijatelji pristigli iz okolnih zagrebaèkihžupa na proslavu župne svetkovine. Proslavi ovogodišnjeGospine svetkovine i župne zaštitnice prethodila je duhovnapriprava kroz slavlje trodnevnica koje je prva dva danapredvodio domaæi župnik fra Zdravko Dadiæ, a treæi danhrvatsko-bosanski misionar u Ruandi fra Ivica Periæ. Nakonmise predstavljena je nedavno objavljena knjiga „Fra VjekoÆuriæ - svetac našeg doba", autora Željka Garmaza izOsijeka, o muèki ubijenom misionaru u Ruandi fra VjekiÆuriæu. Vjernici i hodoèasnici su se tih veèeri okupljali napokornièko bogoslužje, krunicu i prigodna razmatranjamarijanskih pobožnosti, obavljanje zavjeta i mise sprigodnim nagovorima. Prvi dan trodnevnice bila je duhovna obnova mladih, drugidan duhovna obnova obitelji, a treæi dan obraðena je temaoprosta, s posebnim naglaskom na dobivanjePorcijunkulskog oprosta. Na sam blagdan Gospe od Anðela jutarnju misu slavio jesamostansko-župni vikar u Sesvetskoj Sopnici fra StipoKarajica. Središnje sveèano euharistijsko slavlje predvodioje provincijal Hrvatske kapucinske provincije fra JureŠarèeviæ, a koncelebrirali su gvardijan Samostana sv. Ilije uZagrebu dr. fra Božo Lujiæ, bivši dekan sesvetsko-vugroveèki i župnik u Vugrovcu vlè. Filip Luciæ, župnikžupe Presvetog Trojstva u Moravèu vlè. Marjan Gradinšæak,župnik župe svete Barbare u Vrapèu vlè. Luka Slijepèeviæ,sopnièki župnik fra Zdravko Dadiæ i drugi sveæenici izsusjednih župa. Na misi su bili i trajni ðakon Božidar Hadaši novozareðeni ðakon i buduæi mladomisnik sopnièke župeŠime Marinoviæ te brojni èlanovi Franjevaèkog svjetovnogreda, Franjevaèke mladeži i osobe obuèene u narodne nošnjesvojih zavièaja. Misi i proslavi nebeske zaštitnice sopnièke župe nazoèio je iMišo Kutleša, izaslanik gradonaèelnika Grada ZagrebaMilana Bandiæa sa suradnicima, potpredsjednik Vijeæagradske èetvrti Sesvete Dražen Markota, te nekolikopredstavnika zavièajnih udruga iz Hrvatske i Bosne iHercegovine. Misno slavlje je skladnim sviranjem i pjevanjem marijanskihpuèkih pjesama animirao mješoviti župni zbor podravnanjem glazbenice Dalije Mock. U homiliji jepropovjednik fra Jure Šarèeviæ govorio o znaèenju ovesvetkovine kroz povijest, kao i svih drugih svetkovinavezanih uz Mariju Majku Božju, zatim je govorio o znaèenjuoprosta, posebno o znaèenju porcijunkulskog oprosta, kakoza ondašnje prilike, tako posebno za vjernike i štovateljeMajke Božje današnjeg vremena. Na kraju misnog slavlja sopnièki župnik i definitor BosneSrebrene fra Zdravko Dadiæ izrekao je blagdansko-imendanske èestitke vjernicima župe i zahvale okupljenimvjernicima, hodoèasnicima, dobroèiniteljima i prijateljimažupe, posebno predvoditelju euharistijskog slavljaprovincijalu Šarèeviæu.

Gospa od Anðela u PazinuU franjevaèkom samostanu Pohoðenja Marijinakoncelebriranim misnim slavljem koje je predvodio mons.Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa,proslavljena je 2. kolovoza Porcijunkula - „Rim". U skloputrodnevice predstavljena je knjiga fra Darka Teperta„Porcijunkulski oprost".Pazin, 2.8.2018. (IKA) - Blagdan Gospe od Anðela,Porcijunkula, ili kako se u Pazinu uobièajeno naziva „Rim",u èetvrtak 2. kolovoza u pazinskom Franjevaèkomsamostanu Pohoðenja Marijina proslavljena je sveèanimkoncelebriranim misnim slavljem koje je predvodio mons.Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa uKarlovcu.Obilježavanje „Rima" u Pazinu potjeèe iz privilegija koji jeCrkva dala redu sv. Franje, da oni koji na dan 2. kolovozapohode crkvu Gospe od Anðela u Asizu dobijuPorcijunkulski oprost grijeha. Taj se obièaj proširio namnoge franjevaèke crkve, a meðu njima i pazinsku, pa jetako svake godine za „Rim" pohodi mnoštvo hodoèasnika izraznih krajeva Istre.Blagdanu je prethodila trodnevna duhovna priprava koju supredvodili pazinski franjevci. Tijekom trodnevice program jesvake veèeri zapoèeo moguænošæu za sakrament pomirenja,prije mise izmoljena je pobožnost krunice, a nakoneuharistijskog slavlja svake je veèeri održan tematskiduhovni nagovor. Prvoga dana trodnevnice misno slavljepredvodio je fra Darko Tepert, a on je nakon mise održao iprigodni duhovni nagovor o temi „Vjera u Božje milosrðe".Drugoga dana trodnevnice misno slavlje predvodio je fraJosip Vlašiæ, a duhovni nagovor „Oprost i odgovornost zadruge" održao dr. Tepert. Treæega dana misno slavljepredvodio je fra Drago Vujeviæ, a duhovni nagovor bio je otemi „Obeæanje spasenja". Uslijedilo je predstavljanje knjigefra Darka Teperta „Porcijunkulski oprost".Na sam blagdan Gospe od Anðela moguænost za pristupanjesakramentu pomirenja vjernicima je pružena veæ od 6 satiujutro, a tijekom dana u samostanskoj crkvi bilo je višemisnih slavlja. Prije sveèane veèernje mise u samostanskojcrkvi izmoljena je pobožnost Blaženoj Djevici Mariji, apotom je uslijedila procesija s kipom Majke Božje premaoltaru u samostanskom perivoju gdje je u sjeni stoljetnihstabala održano sveèano misno slavlje.Mons. Sente homiliju je poèeo citirajuæi rijeèi sv. FranjeAsiškog, „Sve vas želim poslati u raj!", koje je taj Božjiugodnik izrekao u Porcijunkuli 2. kolovoza 1216. godinekada je objavio da je od pape Honorija III. izmolio potpunioprost za sve koji posjete tu crkvicu, ispovjede se i pokaju.Propovjednik je istaknuo veliki broj vjernika koji su kroztrodnevnu duhovnu pripravu i na sam blagdan Gospe odAnðela, pristupali sakramentu pomirenja, strpljivo èekajuæi uredu. „Koje li milosti i koje li radosti! To najbolje zna svakaispovjeðena duša." rekao je propovjednik. Èovjekova željaza rajem je naša iskonska želja da se vratimo tamo kamo ipripadamo, rekao je mons. Sente. Kao što èovjek èezne zazemljom, krajem iz kojega je potekao, tako èezne i za rajem,u koji pripada. Èovjek je zloupotrijebio slobodnu voljuizbora dobra i zla i odaleèio se od Boga, izbaèen je iz raja,prestalo je prijateljstvo izmeðu èovjeka i Boga, posljedicatoga jest smrt, grijeh; izgubio je time milost posveæujuæu.Sve poteškoæe koje su ga snašle posljedica su nevjernostièovjeka Bogu. Èovjek èezne ponovno za tim izvorima da bibio sretan. Kroz povijest Bog je na više naèina pokušavaoponovno popraviti ono što je èovjek pokvario, uspostavitiponovno to prijateljstvo. Na kraju je Bog „uzeo stvar u svojeruke", utjelovio se uzevši ljudsko oblièje ne bi li timeponovno poravnao raèune i èovjeka vratio ondje odakle je


98. kolovoza 2018. broj 32/2018

poèeo i kamo pripada, u Raj. U tom procesu pomirbe, Bog jesvemoguæ, može to uèiniti na bilo koji naèin, on je odabraoupravo Blaženu Djevicu Mariju da zajedno s njom ostvari tosvoje djelo. To nam posvjedoèuje današnji odlomakevanðelja, poslao je anðela Gabrijela koji je navijestio Marijida je ona poèetka novog, boljeg svijeta. Bog želi pomoæièovjeku, želi mu vratiti dostojanstvo, ali ne bez samogaèovjeka. Zajedno s nama želi nam vratiti istinsku radost, želinas vratiti u Raj. Što je za današnjeg èovjeka raj možemoišèitati u knjizi mudrosti. Mudrost današnjeg svijeta jest - našto jednostavniji naèin doæi do što bolje materijalne pozicije,no je li to radost; usreæuje li èovjeka, zapitao sepropovjednik. Dovoljno je malo bolje promotriti ljude kojitako žive, i vidjeti æemo da to nije pravi put do sreæe. Ðavonas prokušava, mnogi tu posustanu, no Bog uvijek iznovadaje novu moguænost. Upravo taj dogaðaj danas na osobitnaèin slavimo. Sjeæamo se sv. Franje koji je i sam pokušaozadobiti radost tako da bude kralj ulica, èasteæi svojesuvremenike, no brzo je shvatio da tu nema istinske radosti iobratio se. U svim radostima ovoga svijeta osjetio jeprazninu i doživio je veliko obraæenje. Odrekao se bogatstvai nastavio život u potpunoj suprotnosti, okupljajuæi oko sebeone koje je svijet onoga vremena odbacivao. U takvommilosnom raspoloženju pred Bogom on to ne želi zadržatisamo za sebe veæ moli da tu milost oprosta grijeha doživisvaki èovjek koji æe doæi u tu crkvicu Gospe od Anðela. Propovjednik je iz svoje prakse rektora Nacionalnog svetištasv. Josipa iznio iskustvo susreta s osobama koje nisupronašle zadovoljstvo u materijalnom blagostanju, a kasnije,u mnogo skromnijim uvjetima života pronašli su radost uobraæenju. Tom radošæu zraèi i sv. Franjo. Propovjednik seosvrnuo i na aktualnosti, plasman Hrvatske nogometnereprezentacije i smrt glazbenika Olivera Dragojeviæa teistaknuo da su ta dva dogaðaja toliko dodirnula naše osjeæajejer kad se god èovjek daje za neke više ideale i postiže velikerezultate, ima to potrebu podijeliti drugima i drugi to osjete.Ono što je sv. Franjo postigao pokorivši i ponizivši samogasebe postavši tako slièan Isus Kristu, eho njegove svetosti naosobit naèin kroz braæu franjevce i mnoštvo braæefranjevaèkog treæeg reda traje sve do danas. Sv. Franjo jeitekako promijenio sebe, a mijenjajuæi sebe promijenio jeCrkvu. Mi obièno èinimo suprotno, druge pokušavamopromijeniti, napomenuo je mons. Sente. Spominjuæi BlaženuDjevicu Mariju od Anðela istaknuo je da svaki od nas imasvog anðela, ali i svoje napasti koje nas odvraæaju od Boga,ali mi smo ti koji donose odluku koju æemo stranu izabrati.Svaki od nas treba donijeti odluku svakoga dana, aodluèivati treba razmišljajuæi: „Što bi Isus uèinio da je on tuu mojoj blizini?" Neka nas ovo okupljanje povodomblagdana Gospe od Anðela, zagledani u lik sv. Franje koji jeuspio promijeniti svoj život bude poticaj da i mi svakoga danmijenjamo svoj život, osluškujuæi Božju Rijeè i èineæi dobro,zakljuèio je propovjednik.Na kraju mise mons. Sente zahvalio je franjevcima napozivu te na prigodi za „doživjeti ljepotu Istre koju samtijekom dana s nekolicinom mladih istraživao. Tako smoposjetili Roè, upoznali se s poèecima glagoljice, obogatili serazgledom gradskih znamenitosti Pule, upoznali se sasnagom vjere prezentiranoj u neraspadnutim tjelesimasvetaca saèuvanih u župnoj crkvi u Vodnjanu, zaustavili dahod prekrasnog pogleda sa zvonika vrsarske župne crkve te seu Pazinu susreli sa živom vjerom", rekao je, izmeðuostaloga, mons. Sente.

.

Prva obljetnica smrti fra Bonaventure DudeSpomen-slavlje u crkvi Sv. Franje Asiškoga u Zagrebupredvodio je 3. kolovoza krèki biskup Ivica Petanjak.Kardinal Josip Bozaniæ pozvao je franjevce da pristupe„sustavnom prikupljanju duhovne ostavštine isvjedoèanstava o kreposnom životu fra Bonaventure".Zagreb, 3.8.2018. (IKA) - Misu zadušnicu na prvuobljetnicu smrti glasovitoga biblièara fra Bonaventure Dudepredvodio je u petak 3. kolovoza u crkvi Sv. Franje Asiškogau Zagrebu krèki biskup Ivica Petanjak u zajedništvu spetnaestak sveæenika. Prije poèetka slavlja sve je pozdraviogvardijan fra Zdravko Laziæ. Fra Bonaventura Dudapreminuo je 3. kolovoza 2017. u Franjevaèkom samostanusv. Ivana Krstitelja u Varaždinu, u 94. godini života, 76.redovništva i 68. sveæeništva. Veæinu života živio je idjelovao u Franjevaèkom samostanu sv. Franje na Kaptolu. Biskup Petanjak u propovijedi je izrazio uvjerenje da svatkou svom srcu nosi „svoga patra Dudu", kako se izrazio i onkad je napisao knjigu o svetom Franji Asiškom: „Moj svetiFranjo". Za svakoga od nas najvažnije upravo to da u svomsrcu i svojim uspomenama zadržimo ono što nas podsjeæa naosobu koja se utkala u naše biæe i ostavila u njemuneizbrisivi trag, rekao je biskup Petanjak te okupljenimapredstavio „svoga profesora Dudu".Tako je rekao kako ga uvijek zove „profesorom" jer smatrada je to jedna od najbitnijih odlika i karakteristika fraBonaventure Dude, koji je poistovjetio svoje redovnièko isveæenièko zvanje sa svojim profesorskim zanimanjem.„Ovdje se dogodila sretna i savršena simbioza redovništva isveæeništva s profesionalnim zanimanjem, u kojem je jednodrugo prožimalo i obogaæivalo", rekao je biskup Petanjak.Redovnièki franjevaèki habit, koji je uvijek bio na profesoruDudi, na posebni nam je naèin obilježavao i doèaravao samduh osobe Isusa Krista i biblijskih likova koji su bili predmetnjegove profesorske službe. To dvoje se meðusobnoisprepletalo i nadopunjavalo i davalo autentiènost rijeèimakoje je izgovarao. Te su rijeèi imale svoju težinu, svojudubinu i snagu, svoju uvjerljivost. One su bile svjedoèke,parafrazirao je biskup rijeèi sv. Ivana apostola.Kazao je da su bili sretni i povlašteni jer su im teologijupredavali profesori koji su vjerovali u ono što su govorili igovorili su ono što su vjerovali; nisu znali živjeti drukèijenego što su govorili i kod njih je vjera postala i prerasla ukulturu života. „Meðu tim velikima i najveæima je i profesorDuda, a mi smo u usporedbi s njima zauvijek ostali samouèenici i mucavci, pa ako im se netko i približio u znanju,još smo daleko od toga da to znanje ugradimo u svoj naèinegzistencije i da ono oblikuje naš duh i ponašanje. Kao iobrnuto, da naša duhovnost, ako je imamo, prožme steèenoznanje", rekao je biskup Petanjak.Osobe koje su iznutra izgraðene tu svoju duhovnost ižarujuprema van svojim izgledom, pogledom, naèinom ponašanja,hodanja, gestikuliranja - vanjština je ogledalo njihovenutrine. Postoje osobe za koje je dovoljno da ih se pogleda ulice i ti odmah shvatiš da iz te osobe ne može izaæi ništadrugo doli dobro, èista dobrota, utjelovljena dobrota. Takvesu osobe žive ikone Boga samoga, koji je neizmjernadobrota i koji ne može èiniti zlo, jer bi to bilo nešto što jeprotivno njegovoj naravi. „Profesor Duda" je meðu onimakoji su svojom vanjštinom izricali svoju nutrinu i obrnuto,istaknuo je biskup. Kao što je Isus Krist, dolazeæi na ovajsvijet sebe pokrio ljudskom naravi i ljudskim tijelom, asakrio svoje božanstvo, tako je otprilike profesor Dudasvojim franjevaèkim habitom „pokrivao svoje duhovnobogatstvo i profesorsko zvanje i znanje pa, kad bi progovorioi kad bi to popratio svojim gestama, slušatelji bi zinuli odèuda i pitali se poput Isusovih suvremenika: 'Odakle to


10 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

ovome, pa mi ga poznajemo'", rekao je biskup.Buduæi da je profesor Duda bio profesor Novog zavjeta,završio je homiliju današnjim evanðeljem. Isusovi sugraðaninisu mogli u tom svom mještaninu prepoznati Sina Božjegajer su bili previše sigurni sami u sebe i u svoje spoznaje,uvjereni kako znaju sve, kako ga poznaju od malena, znajumu oca i majku, braæu i sestre... Zbog te svojesamouvjerenosti i sigurnosti ostali su izvan milosnog pohodaBožjeg. Kad prosuðujemo život bilo koga, konkretno kaoveèeras profesora Dude, nemojmo biti uvjereni da sveznamo. Nemojmo se zaustaviti na nekim sitnicama negopokušajmo sagledati taj život u njegovoj cjelini, „polazeæi odnjegovih skromnih poèetaka po kojima bi se èinilo da jeimao sve preduvjete da završi na potpunim marginamadruštva, u potpunoj anonimnosti, a razrastao se u gorostasakoji je zauvijek obilježio vašu franjevaèku provinciju sv.Æirila i Metoda, kao i cijelu Crkvu u Hrvata", zakljuèio jekrèki biskup.Na misi je proèitano i pismo koje je provincijalu Hrvatskefranjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fra Iliji Vrdoljakuuputio zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.Kardinal je istaknuo zahvalnost Bogu što mu je na životniput stavio fra Bonaventuru Dudu, s kojim je bio duhovnopovezan od otoka Krka i Rijeke na Trsatu do Zagreba iVaraždina. „Pamtim ga kao ugledna franjevca, duhovnika,teologa, biblièara i profesora, sa svim vrlinama struènjaka iznanstvenika, zanosnog propovjednika Božje rijeèi, a prijesvega kao velika èovjeka, mudra i razborita, dobronamjerna ivelikodušna, kao vjernika i vizionara koji je zadužio svojufranjevaèku subraæu, Crkvu u Hrvatskoj, kao i opæu Crkvu",istaknuo je kardinal Bozaniæ i pozvao franjevce da pristupe„sustavnom prikupljanju duhovne ostavštine isvjedoèanstava o kreposnom životu fra Bonaventure".Na samom kraju misnog slavlja provincijal Vrdoljakzahvalio je na dolasku sveæenicima i vjernicima te osobitokrèkom biskupu i napomenuo „kako je baš njega pozvao jerje biskup franjevac, biskup Krka, biskup kojega je fraBonaventura cijenio i kao svoga biskupa, i èiju je sliku imaou svojoj sobi u zadnjim danima svoga života u varaždinskomsamostanu". Takoðer je pozvao vjernike da svojimsvjedoèanstvima pomognu u „opsežnom ali radosnom poslu"prikupljanja duhovne ostavštine o životu fra BonaventureDude. Sudionici spomen slavlja prije mise pomomolili su se kodfranjevaèke grobnice na zagrebaèkom Mirogoju u kojoj senalaze i zemni ostaci fra Bonaventure Dude. Molitvu kodgroba predvodio je nacionalni duhovni asistent OFS-a fraMate Bašiæ u zajedništvu s provincijalom Vrdoljakom iokupljenim vjernicima. Fra Mate je istaknuo fraBonaventurin posebni odnos prema smrti i prikazao njegovuvjeru, posebice vjeru u vjeèni život, te na kraju s okupljenimvjernicima molio Boga „da po fra Bonaventurinu primjerubudemo još dublje meðusobno povezani u miru iprijateljstvu i tako svi zajedno upoznamo obeæanje Krista daæe i nama biti vjeran kad prijeðemo s ovoga svijeta u vjeèniživot, koje je fra Bonaventura veæ spoznao", te je zajedno sprovincijalnim ministrom izrazio želju da takvo molitvenookupljanje postane tradicija i naèin zahvaljivanja Bogu zadar fra Bonaventure. Fra Bonaventura Duda preminuo je 3. kolovoza 2017. uFranjevaèkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu, u94. godini života, 76. redovništva i 68. sveæeništva. Veæinuživota živio je i djelovao u Franjevaèkom samostanu sv.Franje na Kaptolu u Zagrebu. Roðen je u Rijeci 14. sijeènja1924. godine, u novicijat je ušao 1941. godine, a nakonmature 1944. zapoèeo je studij teologije u Zagrebu. NaKatolièkome bogoslovnom fakultetu diplomirao je 1950.

godine, a 15. sijeènja iste godine na Trsatu proslavio mladumisu. Od 1946. godine objavio je mnoštvo znanstvenih,struènih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga. Njegov životni put 1954. godine nastavlja se u Rimu gdje jena Franjevaèkom sveuèilištu Antonianum postigao doktoratdisertacijom o dubrovaèkom dominikancu Ivanu Stojkoviæu,ekleziologu iz XV. stoljeæa. Nakon toga na Papinskombiblijskom institutu položio je biblijski licencijat. U Zagrebse vratio 1957. godine i ujesen postao asistentom naKatolièkome bogoslovnom fakultetu. Od godine 1964. do1969. bio je redoviti profesor i proèelnik Katedre Svetogapisma Novoga zavjeta. Više puta bio je prodekan, a od 1982.do 1986. godine dekan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta.Predavao je i na razlièitim institutima, a uz profesorski inastavni rad, èesto je sudjelovao na brojnim znanstvenimskupovima i objavljivao radove u struènim èasopisima iznanstvenim zbornicima. Umirovljen je 1. listopada 1993.godine, a 9. studenoga 2001. godine izabran je za profesoraemeritusa Sveuèilišta u Zagrebu. Bio je glavni urednik Zagrebaèke Biblije, kapitalnogprijevoda Svetog pisma iz 1968. godine. S fra ZorislavomLajošem (+1972.), prvotnim inicijatorom, ujesen 1962.godine sudjeluje u pokretanju Glasa Koncila. Širitelj je misliDrugoga vatikanskoga sabora s koncilskom ekipompredvoðenom prof. Tomislavom Jankom Šagi-Buniæem,franjevcem kapucinom. Sudjeluje i opširno referira na dvatemeljna pokoncilska teološka simpozija o obnovi teologijeu Santo Domingu (1965.) i u Rimu (1966.). U punom jekupokoncilske obnove liturgije tadašnja Biskupskakonferencija Jugoslavije povjerava fra Bonaventuri Dudiizradu biblijskog djela Hrvatskog lekcionara u deset svezaka.Taj posao izveo je u najužoj suradnji s fra Jerkom Fuæakom.Za potrebe lekcionara nanovo su preveli Novi zavjet uizdanju Kršæanske sadašnjosti te izvršili lekcionarskuredakciju Psaltira Zagrebaèke Biblije. Obojica su sudjelovalau prijevodu Rimskog misala i Èasoslova. Fra Bonaventura jesam preveo osamdesetak novih èasoslovnih himana. Kasnijesu se obojica zauzela i za prijevod Ekumenskoga Novogzavjeta (Zagreb, 1972.) te za ostvarenje tzv. JeruzalemskeBiblije (1994.). Pridonio je u pokoncilskoj obnoviredovništva. Godine 1966. provincijali su mu povjeriliredakciju prijedloga za obnovu franjevaèkogazakonodavstva - Propositio pro accomodata renovationeOrdinis. Bio je neumoran pastoralni djelatnik, kaopropovjednik, pisac, publicist i voditelj duhovnih vježbi. Fra Bonaventura je meðu prvim sveæenicima koji se pojaviona televizijskom ekranu. Bio je èest i tražen sugovornikmnogih radijskih i televizijskih emisija. Hrvatska televizijasnimila je o njemu godine 2009. dokumentarni film 'Manjibrat fra Bonaventura Duda'. Sugovornik je i brojnihnovinskih intervjua. Mnogi su njegovi èlanci, objavljeninajprije u novinama i èasopisima, kasnije sabrani i izdani uobliku knjiga. Bio je voditelj dvaju crkvenih procesa zabeatifikaciju slugu Božjih, najprije za provincijalnogministra fra Vendelina Vošnjaka. Posljednjih godinaintenzivno je pripremao materijale za kauzu sluge Božjegafra Alekse Benigara, a suraðivao je i na procesu bl. AlojzijaStepinca, o. Ante Antiæa i postavio temelje procesu sestreMarice Stankoviæ. Dobitnik je niza hrvatskih i stranihnagrada i priznanja.

.


118. kolovoza 2018. broj 32/2018

Priopæenje za javnost Hrvatske provincije sv. Jeronimafranjevaca konventualacaFra Gracijanu S. Gašperovu trajno se zabranjuje slavljenjesakramenata, pouèavanje te bilo kakav javni nastup uimeCrkve.Zagreb, 4.8.2018. (IKA) - Hrvatska provincija sv. Jeronimafranjevaca konventualaca objavila je priopæenje za javnost,koje donosimo u cijelosti.„Sveti Otac Franjo je 28. lipnja, nakon što je primio izvješæeod Kongregacije za nauk vjere, otpustio fra Gracijana StipuGašperova iz Reda franjevaca konventualaca, razriješivši gasvih obveza koje proizlaze iz svetoga reda, takoðer i onihvezanih uz redovnièke zavjete, èime se ujedno fra GracijanuS. Gašperovu trajno zabranjuje slavljenje sakramenata,pouèavanje te bilo kakav javni nastup uime Crkve.Dana 1. kolovoza ovaj je uruèen dekret Gracijanu StipiGašperovu, koji je svojim potpisom potvrdio da ga prihvaæa."

Doživotni zavjeti i jubileji kæeri Božje LjubaviEuharistijsko slavlje u župnoj crkvi Roðenja Blažene DjeviceMarije u Granešini predvodio je 4. kolovoza kardinal VinkoPuljiæ.Zagreb, 4.8.2018. (IKA) - Uoèi blagdana Gospe Snježne, usubotu 4. kolovoza slavlje doživotnih zavjeta i jubilejaokupilo je u Granešini veliki broj sestara Kæeri Božjeljubavi, njihovu rodbinu, uzvanike i prijatelje Družbe.Euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Roðenja BlaženeDjevice Marije predvodio je vrhbosanski nadbiskup imetropolit kardinal Vinko Puljiæ u koncelebraciji mjesnogažupnika Josipa Baloga i desetak sveæenika.Za vrijeme euharistijskog slavlja s. Ivana Æuriæ iz župe sv.Antuna Padovanskog, Podvinje (Ðakovaèko-osjeèkanadbiskupija) položila je doživotne zavjete pred s.Gordanom Igrec, provincijalnom glavaricom.Svoju zahvalnost Bogu i Družbi za 70 godina vjernogsluženja po zavjetima èistoæe, siromaštva i poslušnostiizrekla je s. M. Branka Matoševiæ. Zatim su svoje obeæanjeizrekle i zlatne jubilarke: s. M. Sniježna Stjepandiæ, s. M.Ines Bagariæ, s. M. Fides Šušak, s. M. Gracijana Tomiæ, s.M. Pavka Žugaj, s. M. Silvana Jukiæ, s. M. Bonifacija Nuiæ, s. M. Brigita Badanjak, s. M. Anðelka Radman, s. M.Kristijana Juriæ, s. M. Irma Luèiæ, s. M. Adelina Joviæ, s. M. Željka Barišiæ. Svoju zahvalnost za 25 godina redovnièkihzavjeta izrekle su: s. M. Emanuela Pergega, s. M. FidelisLuèiæ i s. M. Irena Bošnjak. Zlatne jubilarke svoje prvezavjete položile su 1968. godine, kada je Družba slavila 100.obljetnicu osnutka, a ove godine proslava doživotnih zavjetai jubileja dogaða se u jubilarnoj 150. obljetnici postojanjaDružbe.U propovijedi kardinal je istaknuo da nije mogao odbitipoziv sestara na ovo slavlje jer je njegov predšasnik slugaBožji Josip Stadler pozvao sestre Kæeri Božje ljubavi uSarajevo. Prisjetio se svega onoga što su kæeri Božje ljubaviuèinile za Crkvu i narod Bosne i Hecegovine od svogadolaska do danas. Napomenuo je da su sudjelovale umnogim projektima Vrhbosanske nadbiskupije, osobito napolju odgoja i obrazovanja djece i mladih. Èestitao jesestrama slavljenicama na ustrajnosti i vjernosti Kristu iCrkvi i potaknuo da do kraja žive ono što su obeæale.Liturgijsko slavlje animirale su sestre pod ravnanjem s. M.Cecilije Horvat. Na kraju mise, nakon sveèanog kardinalovablagoslova, otpjevana je Himna Družbe: „Èuj me svijeteèitavi, Kæi sam Božje ljubavi." Zatim se prisutnima obratilaprovincijalna glavarica rijeèima zahvale, te pozvala goste zazajednièki stol u Duhovni centar.

Biskup Bogdan: „Istina s ljubavlju, ma kako bila bolna,uvijek oslobaða i otvara perspektivu za buduænost"Sveèanim koncelebriranim misnim slavljem koje je u Kninu5. kolovoza predvodio šibenski biskup Tomislav Rogiæproslavljeni su Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Danhrvatskih branitelja, 23. obljetnica vojno-redarstveneoperacije „Oluja" kao i zaštitnica Vojnoga ordinarijataGospa velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.Knin, 5.8.2018. (IKA) - Sveèanim koncelebriranim misnimslavljem u crkvi Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta uKninu u nedjelju 5. kolovoza proslavljeni su Dan pobjede idomovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 23.obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja". Vojniordinarijat u Republici Hrvatskoj proslavio je i blagdan svojenebeske zaštitnice Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.Misu je predvodio šibenski biskup Tomislav Rogiæ, koji jesvima izrazio srdaènu dobrodošlicu, a propovijedao je vojnibiskup Jure Bogdan.U propovijedi biskup Bogdan istaknuo je veliku radost iponos kojima se hrvatski narod okupio u povijesnom,kraljevskom gradu Kninu iskazati zahvalnost za dar slobodei mira koji je postignut osloboditeljskom, vojno-redarstvenom operacijom Oluja prije 23 godine. ZahvaljujeBogu što je bio snaga i oslonac našim braniteljima od onihprvih, teških dana Domovinskoga rata, kada su se lošeopremljeni, ali s krunicom oko vrata suprotstavili moænomagresoru. „Osjetili smo Božju blizinu i majèinski zagovorBlažene Djevice Marije u onim krvavim danima, kad smoproživljavali strahovite trenutke napada na naše gradove isela, kada smo morali gledati spaljena ognjišta, ucviljenudjecu i neèovjeène zloèine i pokolje u Borovu Selu, Dalju,Vukovaru, Glini, Petrinji, Škabrnji Dubrovniku i u tolikimmjestima diljem naše napaæene Domovine", rekao je biskup iistaknuo da zahvaljujuæi svojoj kršæanskoj vjeri naš narodnije gubio nadu u pobjedu istine i pravde. Nakon niza desetljeæa u sastavu jedne države i sustava kojisu za hrvatski narod bili tamnica, a èesto i kuæa smrti, kazaoje biskup, podsjetivši na Bleiburg, Križni put, Goli otok,Staru Gradišku, nasilno ugašeno hrvatsko proljeæe, istaknuoje da je vojno-redarstvena operacija Oluja bila je odgovor napolitiku sustavnog etnièkog èišæenja jednog naroda iznjegove domovine, što se ponovilo devedesetih godinaprošlog stoljeæa. Biskup Bogdan upozorio je da se ne možegovoriti o miru i suživotu bez istine i pravde i poruèio:„Istina s ljubavlju, ma kako bila bolna, uvijek oslobaða iotvara perspektivu za buduænost. Stoga je prikladno dadanašnji dan, 5. kolovoza, slavimo kao Dan pobjede idomovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja".Napomenuo je da je za kršæane to i prigoda razmišljati ovjeri kao izvoru snage i zajedništva na ovozemaljskom putu.U sakramentu krštenja odložili smo staroga èovjeka i obuklinovoga po slici i prilici Isusa Krista, èovjeka „po Bogustvorena u pravednosti i svetosti istine". To nije našazasluga, nego Božji milosni dar koji smo primili preko našihroditelja po vjeri i predaji Crkve. No, kako istièe sv. Pavao,taj je dar istodobno cjeloživotni zadatak. Da bismo se iz dana u dan iznova odluèivali za Krista i put Evanðeljapomažu nam sakramenti, razmatranje Božje rijeèi, osobna izajednièka molitva i osobito nedjeljna misa. Upravo je taj život iz vjere u zajedništvu Crkve ono što jeodržalo hrvatski narod u burama i nedaæama povijesti,istaknuo je biskup Bogdan, napomenuvši da na tome putupostoje i napasti. Spomenuvši glasove u hrvatskom društvukoji žale za prošlim vremenima, a preziru sve odosamostaljenja Hrvatske do danas, pozvao je vjernike da neupadaju u istu obmanu kao Izraelci koji žale za Egiptom gdjesu „sjedili kod lonaca s mesom i jeli kruha do mile volje",


12 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

brzo zaboravivši da su u Egiptu bili robovi, jeli kruh sasedam kora, èamili „kod lonaca s otpadcima sa stolovaegipatske gospode". „Nemojmo zaboraviti što se dogaðalo u našoj novijojpovijesti", pozvao je mons. Bogdan, podsjetivši da jeagresija na hrvatski narod dugo pripremana „još odNaèertanija i politiziranoga svetosavlja, pa prekopropagandne knjige Magnum crimen sve do okupljanja naKosovu Polju 1989. godine. Sustavno su se sijale klicemržnje pod politièkim, kulturnim, pa èak i vjerskim velom". Operacija Oluja 1995. godine konaèno je stala na kraj svemutome, rekao je biskup, istaknuvši kako je ta zajednièka vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i policije planirana iizvršena uz maksimalno poštovanje ljudskih prava,meðunarodnoga prava i obièaja ratovanja te je upisana uanale svjetske povijesti i vojne udžbenike kao pravedna bitkau pravednom Domovinskom ratu. „Operacija Oluja kruna jeobrambenoga Domovinskog rata, konaèni temelj uspostavesamostalne hrvatske države i glavni preduvjet za razvijanjepravednoga i demokratskog društva u kojem æe hrvatskinarod i svi graðani dobre volje u slobodi i ravnopravnostiostvarivati svoje sposobnosti i kreativne snage. Stoga sradošæu i zahvalnošæu slavimo ovaj dan", istaknuo je biskupBogdan. Upozorio je da to duhovno ozraèje treba prenijeti i na ostaledane u godini, taj dar slobode i mira trebamo ostvarivati unašim svakodnevnim prilikama. Ako nam vjera nije samoizvanjski ukras, stari obièaj ili lijep obred koji nam pružaokvir za sadržaj koji sami kreiramo, moramo prije svega inadasve Bogu zahvaliti i Njega slaviti, osjeæati da nam jepotrebna Njegova milost i blizina – danas i u kljuènimtrenucima našega života, tražiti Isusa u svomesvakodnevnom životu i biti spremni prihvatiti Njegovepoticaje i Njegovo vodstvo. Isus je jedini koji našem životu može dati smisao i pružitinam trajnu, neprolaznu radost. On je bio oslonac našimprecima koji su tijekom 13 stoljeæa oèuvali vjeru, oslonacnašim braniteljima koji su se, uza svu svoju hrabrost ivojnièke vještine, najviše uzdali u njega i njegovu majkunoseæi sa sobom krunicu, poruèio je biskup Bogdan. Dodaoje kako smo se na nedavnom Svjetskom nogometnomprvenstvu mogli osvjedoèiti kako hrvatski izbornik inogometaši iz vjere i molitve crpe snagu kako bi u svojojstruci ostvarili naravne talente koje im je Bog dao. Hrvatskareprezentacija isticala se kao ekipa nošena vrednotamazajedništva, ljubavi prema Domovini, ustrajnosti ipožrtvovnosti. Poruèio je da su to vrednote koje suhrvatskom društvu potrebne ne samo na sportskim terenima,nego prije svega na politièkom, gospodarskom, obrazovnomi kulturnom planu. Vojni ordinarij poruèio je da sve to ne bibilo moguæe da nije prethodila osloboditeljska operacijaOluja kojom su – uz Božju pomoæ i zagovor BlaženeDjevice Marije – ostvareni preduvjeti za mir, slobodu i sloguhrvatskoga naroda. U misi su koncelebrirali umirovljeni šibenski biskup AnteIvas, provincijal Franjevaèke provincije PresvetogOtkupitelja fra Joško Kodžoman, generalni vikar Vojnogaordinarijata don Marko Medo, vojni i policijski kapelani,kninski župnik fra Marko Duran, koji je na kraju zahvaliosudionicima slavlja a posebno braniteljima, i drugi sveæenici.Uz brojne hodoèasnike, na misi su nazoèili predsjednica ivrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike HrvatskeKolinda Grabar-Kitaroviæ, predsjednik Hrvatskog saboraGordan Jandrokoviæ, predsjednik Vlade RH AndrejPlenkoviæ, potpredsjednik Vlade i ministar obrane DamirKrstièeviæ, ministar unutarnjih poslova Davor Božinoviæ,ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, naèelnik

Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Mirko Šundov,glavni ravnatelj policije Nikola Milina, èlan PredsjedništvaBiH Dragan Èoviæ, ostali ministri u Vladi, saborskizastupnici, predstavnici Hrvatske vojske i policije,županijske i gradske vlasti, javnih ustanova, branitelji ibrojni vjernici. Liturgijsko slavlje animirali su klapaHrvatske ratne mornarice Sv. Juraj i Policijska klapa Sv.Mihovil.Uoèi 5. kolovoza u svim su policijskim i vojnimkapelanijama, u dogovoru s naèelnicima policijskih upravaodnosno zapovjednicima postrojbi, vojni i policijski kapelanivodili misna slavlja i molitve za domovinu.

Žarovnica: Misa u èast Gospe Snježne i u povodu Danapobjede i domovinske zahvalnostiU kapeli Majke Božje Snježne varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je 5. kolovoza euharistijsko slavlje u èastMajke Božje Snježne te u povodu Dana pobjede idomovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Biskupje iskazao vjeru da æe svijest o tome što se dogodilo prije 23godine, rasti, a ne se umanjiti, „jer mi danas živimo natemelju onoga što je netko za nas uèinio i na tome moramobiti zahvalni".Žarovnica, 5.8.2018. (IKA) - U kapeli Majke Božje Snježneu Žarovnici, u župi Kamenica, varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je u nedjelju 5. kolovoza euharistijskoslavlje u èast Majke Božje Snježne te u povodu Danapobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskihbranitelja. „Prisjeæamo se poèetaka Domovinskog rata inaših branitelja koji su spoznali da postoje veæe vrijednosti:obitelj, Domovina, sloboda... za koje se treba boriti. Mnogisu se išli za to boriti premda svjesni da se mnogi neæe ivratiti, ali išli su položiti život za te vrijednosti. Upravo utim trenucima proradila je ta kršæanska katolièka dušahrvatskog naroda", rekao je biskup, istaknuvši da je stogavažno sjeæati se, posebno na ovaj dan, naših branitelja.„Njih, koji su dali svoje živote za Domovinu, njih se uvijekmoramo sjeæati. Misa je uvijek susret i nas koji smo ovdje nazemlji, ali i onih koji su otišli prije nas", naglasio je biskupMrzljak, istaknuvši kako je za tu i takvu vjeru, kakvu suHrvati, a posebno branitelji, imali u tim teškim trenucima,potrebno zahvaliti. „Vjera nije samo neki ljudski napor, ona je milost! Vjera jekada èovjek u poniznosti stane pred Boga", rekao je biskup.Iskazao je i svoju vjeru da æe svijest o tome što se dogodiloprije 23 godine, rasti, a ne se umanjiti, „jer mi danas živimona temelju onoga što je netko za nas uèinio, i opet, na tomemoramo biti zahvalni". Biskup Mrzljak podsjetio je i na Gospu Snježnu koju Crkvaslavi takoðer 5. kolovoza te na znaèenje koje je BlaženaDjevica Marija imala u Domovinskom ratu. Rekao je i kakosmo u ratu imali dvije vojske: jednu s oružjem u ruci naratištima, a drugu onu pozadinsku kojima je "oružje" u rucibila krunica. „Sigurno je ta druga vojska molitelja bila duhovna snaga, jersvi se zapravo èude odakle tim ljudima, našim braniteljima,koji su bili tako slabo naoružani, snaga da pobijede tuogromnu vojsku koja ih je zapravo mogla samljeti. No, uzfizièke snage, postoji i ova duhovna. I naši branitelji imali sukrunice oko vrata, premda ih možda nisu znali ni moliti, alito je bio jedan znak povezanosti i zajedništva. Nije nastoliko povezivalo oružje, nego krunica, ona je bila znakzajedništva", naglasio je biskup Mrzljak. Poruèio je kako je ovaj Dan uistinu velik za hrvatski narodkoji treba pamtiti i njegovati, a mlade naraštaje uèiti o svemutome što se dogodilo i prije '91. Biskup je poruèio da treba


138. kolovoza 2018. broj 32/2018

poštovati druge narode, ali voljeti svoj narod i svojuDomovinu. To nije ništa negativno niti zlo, naprotiv, ljubavprema vlastitom narodu je jedno obogaæenje. Ona nas uèikakvi trebamo biti prema sebi, vlastitim obiteljima ivlastitom narodu kao jednoj velikoj obitelji, istaknuo jebiskup. Kako su nama naši preði prenijeli dobre vrijednosti, tako imi trebamo te vrijednosti prepoznati, prihvatiti i nastavitiprenositi, rekao je biskup, pojasnivši: „Mnogi æe nam reæi dasmo konzervativni, ali to ne znaèi i nazadno. To može bitisamo napredno! Jer, konzervare znaèi èuvati. Kako li samoèovjek èuva ono što smatra vrijednim! Itekako èuva! Tako, ione vrijednosti koje nam je Isus povjerio, mi ih èuvamo.Upravo zato je važna svaka nedjelja, svaka misa. Ne samoda bismo èuvali, nego da bismo po tim vrijednostima iživjeli u našem svagdanjem životu". Na misi su koncelebrirali sveæenici iz Bednjanskogadekanata i domaæi župnik Dragutin Joè. Po završetkueuharistijskog slavlja biskup Mrzljak uruèio je medaljesudionicima 2. brdske utrke „Kamenica – Kapela MajkeBožje Snježne" 2018. koja se održava u povodu proslaveDana Majke Božje Snježne i Dana domovinske zahvalnosti. Osim toga, jedan sat prije i jedan sat nakon mise bio jeodržan prigodni domovinski program.

U svetištu Majke Božje Gorièke slavljena misa na Danpobjede i domovinske zahvalnostiPredvodeæi misu u svetištu Majke Božje Gorièke 5. kolovoza,krèki biskup Ivica Petanjak rekao je da „mi dubokovjerujemo da je djelo Božje i osloboðenje naše domovine inašeg naroda, jer smo na poèetku nametnute nam agresijebili na nuli, na koljenima, sa svijetom koji govori o zaštitimalih i slabih, ali drži stranu jakih i moænih".Baška, 5.8.2018. (IKA) - U svetištu Majke Božje Gorièke,5. kolovoza, sveèano je obilježen Dan pobjede i domovinskezahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 23. obljetnicaoslobodilaèke operacije „Oluja". Misno slavlje predvodio jekrèki biskup Ivica Petanjak, a nazoèili su brojni branitelji sobiteljima, naèelnici jedinica lokalne samouprave s otokaKrka kao i krèki gradonaèelnik te zastupnica u Europskomparlamentu Marijana Petir. Pjevanje je animirao župni zboriz Vrha. „Kamo god se okrenemo sve oko nas je djelo Božje", rekaoje u propovijedi biskup Petanjak te istaknuo: „Mi dubokovjerujemo da je djelo Božje i osloboðenje naše domovine inašeg naroda, jer smo na poèetku nametnute nam agresijebili na nuli, na koljenima, sa svijetom koji govori o zaštitimalih i slabih, ali drži stranu jakih i moænih. Èiniti djelaBožja znaèi uzeti udjela u svemu onome što Bog èini. Znaèibiti zajedno s Bogom sustvaratelj i graditelj boljeg svijeta.Kao što Bog to èini kroz cijelu povijest tako i onaj tko hoæeèiniti djela njegova svaki dan treba pronalaziti nove putove inove naèine kako raditi za ovaj svijet i za èovjeka na svimnjegovim poljima i oblicima i naèinima života". Osvrnuvši se na proslavu Dana pobjede i domovinskezahvalnosti i Dana branitelja, biskup je rekao da je pobjedadjelo zajedništva jednog naroda koji je nakon toliko stoljeæanapokon stajao na istoj strani. „Kad se pred sobom ima jasancilj, kad se zna što se hoæe, kad se ima ljude u koje se moževjerovati i kad si siguran da te oni vode pravim putem tadase dolazi do cilja. Kad je èovjek siguran u ispravnost puta nakojem se nalazi tada ne štedi ništa pa ni vlastiti život jerznade da æe od tog života drugi živjeti. Njegov život postajekruh za život njegove domovine", istaknuo je biskupPetanjak.

Slobode ne može biti bez preuzimanja odgovornostiDubrovaèki biskup Mate Uziniæ predvodio je 5. kolovozazahvalno slavlje u dubrovaèkoj katedrali.Dubrovnik, 5.8.2018. (IKA) - Na Dan pobjede, Dandomovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, 5.kolovoza, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u propovijedi namisom slavlju u dubrovaèkoj katedrali kazao je kako kadslavimo ovakve blagdane onda smo skloni sebe i svoj narodvidjeti drukèije nego druge narode: „S ponosom tadagledamo na sebe i svoj narod kao da smo veæi i bolji oddrugih i to je normalno, to èine i drugi narodi."Svi narodi u odnosu na svoj nacionalni postanak ipretvaranje u narod vjerojatno su prošli sliènu povijest kaonaš narod, kazao je biskup i dodao da se zato na neki naèinsvaki narod u tom svom hodu prema slobodi možeprepoznati u izraelskom narodu o kojem govori Stari zavjet ikojeg spominje i ulomak iz Knjige Izlaska spominjuæi važnuetapu u povijesti tog naroda. Ulomak prvog èitanja govorioje o etapi prelaska izraelskog naroda iz egipatskog ropstva uzemlju slobode i biskup je tu etapu usporedio s dogaðajemkoji se slavi, a to je osloboðenje jednog dijela okupiranoghrvatskog teritorija u akciji Oluja „koji je znaèio nekakavnaš nacionalni prelazak - naravno uz sve prethodne etape a ineke koje su se dogodile nakon toga - iz sustava ropstva uzemlju slobode, u obeæanu zemlju, u novi sustav, u novoslobodno i demokratsko društvo". „Kad je u pitanju taj prijelaz iz stanja ropstava u slobodu usluèaju izraelskog naroda, drugih naroda pa i našeg naroda,mi u tom dogaðaju rado želimo prepoznati milosno Božjedjelovanje. Smatramo, mislim da to možemo reæi s pravom,da se sloboda jednog naroda, u ovom sluèaju našeg naroda,nije mogla dogoditi bez milosne Božje intervencije. Zato serado sjeæamo da su naši branitelji nosili Gospinu krunicu, daje ovaj dogaðaj obilježen današnjim blagdanom Gospe odSnijega, koja se u razlièitim dijelovima naše domovinerazlièito naziva, bio popraæen molitvom mnogih."U ovom misnom slavlju, kao i u misnima slavljima diljemdomovine, danas želimo reæi Bogu hvala za njegovu milosnuintervenciju, za njegovu pomoæ bez koje se sigurno našasloboda ne bi mogla dogoditi jer smo bili poput Izraelacabespomoæni, bez oružja, pod sankcijama, nastavio je biskup.S druge strane je bila jedna od jaèih armija Europe, jakapoput egipatskih bojovnika koji su napadali nedužan narod, ibez Božje intervencije se osloboðenje ne bi dogodilo. „Utom dogaðaju nije bilo prisutno samo milosno Božjedjelovanje nego i ukljuèivanje odreðenih ljudi koji su sebe isvoj život stavili na raspolaganje Gospodinu u tomkonkretnom trenutku povijesti, ondje gdje su bili pozvani, pase u ovom misnom slavlju želimo sjetiti poginulih branitelja,svih branitelja, svih invalida koji su na razlièite naèineuložili sebe u slobodu naše domovine", spomenuo se biskupsvih onih koji su izravno sudjelovali u osloboðenjudomovine. Tome je pridodao i sve one koji su na drugenaèine sudjelovali u osloboðenju domovine, bilo kaopolitièari sa svojim politièkim odlukama, bilo kao diplomatisa svojim diplomatskih intervencijama i traženjima pomoæi.Prisjetio se i svih onih koji su nas podržavali, savjetovali i naneki naèin dali svoj doprinos osloboðenju našeg naroda. Usvima njima želimo prepoznati one o kojima Isus govori udanašnjem evanðelju (bar u tom kontekstu odnosa premanašoj slobodi i domovini): „Radite, ali ne za hranupropadljivu, nego za hranu koja ostaje za život vjeèni". Tkoradi tako da ne radi za hranu propadljivu, upitao se biskup iponudio odgovor: „Onaj koji ne stavlja sebe i svoj osobniinteres na prvo mjesto nego sebe, svoj život i svojesposobnosti stavlja u službu drugih, u službu braæe i sestara." „Razmišljajuæi o ovom dogaðaju u ozraèju onoga što se


14 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

dogaðalo izraelskom narodu u izlasku iz egipatskog ropstvane možemo ne primijetiti još nešto što je slièno, a to je da jedruga strana takoðer imala svoje žrtve, da su mnogi moralinapustiti teritorij ili da su izmanipulirani otišli, da je bilo icivilnih i vojnih žrtava na drugoj strani. Dok mi slavimomožemo razumjeti tugu onih koji su sve izgubili. Aliistovremeno moramo postati svjesni da se ne može narodkoji je težio svojoj slobodi i koji ju je postigao, optužiti zaposljedice onoga što se dogodilo zbog loših politièkih ivojnih odluka onih koji su sa onim drugim narodom - a uovom našem konkretnom sluèaju srpskim narodom -manipulirali, kao što se ne može izraelski narod optužiti zaono što se dogodilo Egipæanima i egipatskoj vojsci. Tako seu ovom dogaðaju ne može hrvatski narod optužiti za ono štose dogodilo zbog loših odluka koje su i dovele do rata. Uovom trenutku ako je i bilo posljedica, a nažalost ih je bilo,treba razmišljati o uzrocima, a uzroci nisu želja jednognaroda da ima slobodu i 'izaðe iz Egipta' nego su uzroci uželji pojedinaca da manipulirajuæi vlastitim narodom zadrženeke svoje povlastice i druge ostave u stanju ropstva",istaknuo je dubrovaèki biskup.Nije dovoljno 'iziæi iz Egipta' da bi se bilo slobodnim,ustvrdio je biskup Uziniæ te u nastavku razmišljanja u kojemje povezao ono to se dogaðalo prije 23 godine u domovini sastarozavjetnim ulomkom o prijelazu preko Crvenog mora upustinju na putu slobode, dodao i neke znaèajke koje su sedogodile nakon toga a kojima na svoj naèin progovaraulomak iz Knjige Izlaska detektirajuæi ove 23 godine ipokazujuæi u èemu je problem. A u èemu je problem? Ustarom mentalitetu ropstva. O tom mentalitetu progovaraKnjiga Izlaska kad kaže: „O, da smo pomrli od rukeGospodnje u zemlji egipatskoj kad smo sjedili kod lonaca smesom i jeli kruha do mile volje!" To je taj mentalitet kojièeka da mu netko drugi servira da on može sjediti i jesti, anije spreman preuzeti odgovornost za sebe i za druge okosebe, nije spreman preuzeti odgovornost jer slobode ne možebiti bez preuzimanja odgovornosti.Dubrovaèki biskup je zatim skrenuo pozornost na nastavakgovora o daru koji su Izraelci dobili na svom putu uObeæanu zemlju i koji ih treba pripremiti za nju, a to je darmane. „Što je mana? To je hrana slobodnih ljudi. To nije,poput egipatskih lonaca, hrana koju dobivamo èekajuæi danam je netko drugi dade, nego je to hrana koju mi samitrebamo skupljati, preuzimajuæi odgovornost za sebe i druge. Istovremeno to nije hrana koju možemo zadržati samo zasebe. Ona se dijeli. Mana je hrana koji vodi raèuna o tome dasvakome dotekne, ali da nikome ne pretekne. Mana se nemože gomilati. Onaj tko gomila pripada starom mentalitetu.Mana se ne gomila. Nju nije moguæe ostaviti za sutra, onanema prostora na banci. Ona ne dozvoljava da jedni postanubogataši a drugi ostanu siromašni. Upravo se to kod nasdogodilo. Oni lonci su i dalje ono što dominira. A nismo seponašali na naèin slobodnih ljudi. I zato su jedni sve bogatijia drugi sve siromašniji. Mane se može prikupiti onolikokoliko je nekome potrebno."Ta mana je simbol jedne druge mane o kojoj Isus govori uproèitanom evanðelju. „Ta mana je euharistija koja pokazujedo koje granice treba iæi taj novi mentalitet slobodnih ljudi.On treba iæi do te razine da ne radimo za hranu propadljivunego za hranu koja ima trajnu vrijednost. A to je onosluženje iz ljubavi do kraja, èak i do dara samog sebe dapostanemo 'jestivi' jedni za druge, kao što je to euharistija."Kako to postiæi? Kako konaèno postiæi da nam se dogodi daiz tog egipatskog ropstva, preko pustinje u kojoj se oèito jošnalazimo, konaèno kao narod uðemo u zemlju slobode? Kao odgovor na ta pitanja biskup Uziniæ je ponudio ulomakiz poslanice sv. Pavla Efežanima, istaknuvši da ga smatra

vrlo važnom porukom za ovaj trenutak: „Ovo govorim izaklinjem u Gospodinu: ne živite više kao što pogani žive –u ispraznosti pameti njihove. Ta vi ne nauèiste tako Krista,ako ste ga doista èuli i u njemu bili pouèeni kako je istina uIsusu: da vam je odložiti prijašnje ponašanje, starog èovjeka,koga varave požude vode u propast a obnavljati se duhomsvoje pameti i obuæi novog èovjeka, po Bogu stvorena upravednosti i svetosti istine." Dovodeæi taj ulomak u vezu saktualnim trenutkom biskup Uziniæ je kazao: Evo ja ovoželim reæi nama, našem hrvatskom narodu koji danas slaviDan zahvalnosti: ne živite kao što ste živjeli u vremenustarog mentaliteta nego postanite slobodni ljudi. Ljudi kojine rade za hranu propadljivu nego za onu vjeènu. Ako smozaista èuli Isusa onda nema prostora za sanjanje oegipatskim loncima jer nas to drži stalno privezane za stanjeropstva, nego postanimo novi ljudi koji preuzimajuodgovornost za sebe i za druge, koji u skladu s logikommane nastoje hraniti i sebe i druge.

Blagdan Gospe od sniga proslavljen u KukljiciBlagdan Gospe od sniga sveèano je u nedjelju 5. kolovozaproslavljen u Kukljici na otoku Ugljanu u morskom tjesnacuŽdrelac izmeðu otoka Ugljana i Pašmana koji se slavi oddaleke 1514. godine. Nakon mise održana je poznata ijedinstvena tradicionalna procesija brodovima do mjestaKukljice kojom se Gospin kip prenosi do župne crkve uKukljici.Kukljica, 5.8.2018. (IKA) - Blagdan Gospe od snigasveèano je u nedjelju 5. kolovoza proslavljen u Kukljici naotoku Ugljanu u morskom tjesnacu Ždrelac izmeðu otokaUgljana i Pašmana koji se slavi od daleke 1514. godine. Kaoi svake godine blagdan okuplja brojne Kukljièane izDomovine i inozemstva kao i stanovnike zadarskih otoka.Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je sveæenikmladomisnik Rijeèke nadbiskupije don Mario Frlan, èlansveæenièke zajednice Srca Isusova i Marijina kojoj je ovažupa i inaèe veæ više godina povjerena. Uz njega bio jedomaæi župnik don Mario Akrap. Misu su pjevanjemanimirale èlanice župnog zbora iz Kukljice te Kulturno-umjetnièko društvo Kukljica. Don Mario u propovijedi je istaknuo kako je u toj župizapoèeo svoje prve korake prema sveæeništvu jer ga jerijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ prije šest godina upravo u tužupu imenovao pripravnikom za bogosloviju zbog èega je zaKukljicu vezan lijepim uspomenama prvih dana svog hodaprema sveæeništvu. Naglasio je nezaobilaznu ulogu Marijeprema putu do Isusa, Marijina ukazanja svijetu koja suposebno prisutna posljednjih 200 godina, te nezaobilaznuulogu Gospe kao pomoænice kršæana u teškim trenucima,poèevši od bitke kod Lepanta pa do novije povijesti iDomovinskog rata koji je upravo okonèan na blagdan GospeSnježne 5. kolovoza 1995. Nakon misnog slavlja održana je poznata i jedinstvenatradicionalna procesija brodovima do mjesta Kukljice kojomse Gospin kip prenosi do župne crkve u Kukljici. Nakoniskrcaja na glavnu rivu u Kukljici procesiju do župne crkveanimirala je sviranjem limena glazba. Gospin kip æe ostati u župnoj crkvi u Kukljici do blagdanaMale Gospe te æe se ponovno u morskoj procesiji vratiti u todrevno otoèno svetište.

.


158. kolovoza 2018. broj 32/2018

Biskup Košiæ: Sloboda traži zauzetost, ne trpi pasivnostSisaèki biskup Vlado Košiæ predvodio je u nedjelju 5.kolovoza, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Danhrvatskih branitelja, misu zadušnicu u župnoj crkviUzvišenja sv. Križa u Kravarskom za sve poginule, umrle inestale hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu spodruèja Pokuplja i Vukomerièkih gorica.Kravarsko, 5.8.2018. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæpredvodio je u nedjelju 5. kolovoza, na Dan pobjede idomovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, misuzadušnicu u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa u Kravarskomza sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje i civile uDomovinskom ratu s podruèja Pokuplja i Vukomerièkihgorica. U koncelebraciji bili su vlè. Branko Blažinèiæ i o.Jure Vranjiæ koji je na poèetku i pozdravio biskupa uimesvih župljana. Misi su nazoèili i predstavnici Zagrebaèkežupanije i Opæine Kravarsko te udruga branitelja, roditelji,udovica i djeca poginulih i nestalih hrvatskih branitelja sovog podruèja predvoðeni Ivanom Popoviæem. Na poèetku homilije biskup je podsjetio kako danas Crkvaslavi blagdan Majke Božje Snježne, a kao narod sjeæamo seoslobaðanja naše Domovine koje se zbilo na današnji dan1995., u osloboditeljskoj akciji Hrvatske vojske i policije„Oluja". „Zahvalni smo Bogu na slobodi, a tu slobodudugujemo životima, ranama i hrabrosti naših hrvatskihbranitelja koji nisu sebe štedjeli veæ su se hrabro izložili zasvoju Domovinu. Mnogi su pri tom izgubili zemaljski život,mi ih oplakujemo, ali smo im i vjeèno zahvalni za tu žrtvukoja je položena iz najveæe ljubavi, od koje - kaže Isus -veæe nema, naime 'život svoj položiti za svoje prijatelje' (Iv15,13). Zahvalni smo i za one koji su ostali trajno ranjeni, natijelu i duši, jer se nisu bojali trpljenja za slobodu svojezemlje Hrvatske, koji su dakle hrvatski vojni invalidi.Zahvalni smo njihovim obiteljima jer njihovi èlanovi s njimazajedno èesto podnose velike žrtve, i sve njih danasukljuèimo u ovu Isusovu žrtvu i u svoje molitve. Dakako, imeðu nama su naši hrabri branitelji Domovine, koji su hvalaBogu preživjeli obrambeni rat i sada su nositelji i pokretaèine samo ovog spomena nego i mnogih dobrih inicijativakojima žele ono za što su se borili unaprijediti da namDomovina bude bolji, pravedniji i sretniji dom za sve,osobito za našu djecu i mlade".Govoreæi o èitanjima iz Knjige Izlaska (Izl 16, 2-4.12-15)biskup je istaknuo kako ono donosi nezadovoljstvo Židovakoji su napustili Egipat i izišli iz ropstva na slobodu, ali su upustinji stalno mrmljati i prigovarali Mojsiju i Aronu kakosu ih izveli da bi ih u pustinji glaðu pomorili. „Neprestano sudakle gledali unazad i bilo im je teško prolaziti krozpustinju, i premda su se oslobodili ropskog života i èekala ihje zemlja obeæanja, oni su bili nostalgièni za životom uEgiptu. Pitamo se kako je kod nas, u Hrvatskoj? Jer i mi smo mnogopropatili, bili ne 4 nego više od 8 stoljeæa pod drugimnarodima, a iz bivše države, koju mnogi s pravom zovu„tamnicom naroda", izišli smo kroz krvavi rat. Premda smotako teško osvojili slobodu, mnogi još uvijek pate zbogprošlih vremena, govoreæi da im je prije bilo bolje bez obzirašto tada doista nije bilo slobode. Sloboda je naime teška,traži zauzetost, ne trpi pasivnost. U slobodi se tražiangažman sviju jer u protivnom se može dugo lutati hodeæidoslovno kroz pustinju života. Židovski je hod kroz pustinjuod zemlje ropstva u zemlju slobode trajao 40 godina. A mise pitamo, koliko dugo mi moramo lutati i tražiti put premapravoj i potpunoj slobodi", zapitao se biskup, podsjetivši unastavku na Isusove rijeèi iz Ivanova evanðelja upuæeneŽidovima u kojima on jasno govori kako je za slobodunajvažnije ne biti rob grijeha, dakle èiniti dobro. „Za tu

slobodu nas oslobaða Gospodin Isus. Za tu slobodu semoramo i mi neprestano boriti i osvajati ju s Kristom. Onnas oslobaða iznutra, u našoj duši, da bismo onda donosili iu životu djela slobode. Mogli bismo reæi da je ta borbaneprestana i upravo s toga gledišta moramo ustvrditi da našosloboditeljski rat nije završio, da se moramo i daljeneprestano boriti da bismo bili slobodni. Najvažnije pak namje neprestano raditi na našoj savjesti, na odnosu prema istini,pravednosti, na odnosu prema našim bližnjima… na timpodruèjima Gospodin od nas oèekuje da postanemoslobodni, da neprestano napredujemo u dobru, da se borimo inikad ne odustanemo u toj borbi. Najprije se moramonastaviti boriti za dobro u našim dušama, da ga ne nadvladani zasjeni zlo. To je èesto napast koju vidimo u našimmedijima koji uglavnom iznose više zla negoli dobra. A dabismo se mogli boriti za dobro, potrebno je da vjerujemo daje ono jaèe, da æe dobro pobijediti". Na kraju biskup je zakljuèio: „Moleæi se danas za svepoginule i nestale hrvatske branitelje i civile, molimo zacijeli naš hrvatski narod i hrvatsku državu želeæi danapreduje u sve veæem osvajanju duhovne slobode, slobodesvakog èovjeka ali kao prostora da se èini dobro a ne zlo, dabudemo svi voðeni osjeæajima kojima su bili voðeni našibranitelji željni sebe žrtvovati za dobro svoje Domovine,imajuæi na pameti ne na prvom mjestu svoje nego zajednièkeinterese i koristi".Nakon mise hrvatski su branitelji u društvenom domuodržali i prigodni program.Biskup Košiæ u veèernjim je satima predvodio misu za svepoginule, umrle i nestale hrvatske branitelje i civile uDomovinskom ratu i u župnoj crkvi Sv. Ivana Nepomuka uGlini.

Dan domovinske zahvalnosti obilježen spomenom napoginule ŽumberèaneNa svetoj liturgiji, koju je u župnoj crkvi Sv. Jurja uStojdragi 5. kolovoza spredslavio stavrofor Milan Vranešiæ,uz èlanove Udruge Žumberèana branitelja Domovinskograta okupili su se i èlanovi obitelji poginulih Žumberèana.Stojdraga, 5.8.2018. (IKA) - Svetom liturgijom u župnojcrkvi Sv. Jurja u Stojdragi u nedjelju 5. kolovoza sveèano jeobilježen Dan domovinske zahvalnosti, Dan pobjede i Danhrvatskih branitelja. Liturgijsko slavlje predslavio jestavrofor Milan Vranešiæ a na liturgiji su se uz èlanoveUdruge Žumberèana branitelja Domovinskog rata okupili ièlanovi obitelji poginulih Žumberèana. U propovijedi stavrofor Vranešiæ istaknuo je žrtvu koju supodnijeli Žumberèani u stvaranju Republike Hrvatsketijekom Domovinskog rata. Osim u Berku na krajnjemistoku Hrvatske, žumberaèki grkokatolici ginuli su kaopripadnici vojnih postrojbi i u Sisku, Vukovaru, Baniji iokolici Dubrovnika. Za sve njih služena je sveta liturgija a nakon euharistijskogslavlja ispred spomenika poginulima upaljene su svijeæe.Uime Udruge Žumberèana branitelja Domovinskog ratasvijeæu je upalio predsjednik Vladimir Herakoviæ, a svijeæesu zatim upalili i drugi branitelji koji su izgubili èlanovesvojih obitelji te predstavnici žumberaèkih udruga. U nastavku obilježavanja Dana domovinske zahvalnostidruženje branitelja i njihovih obitelji u popodnevnim satimanastavljeno je zajednièkim ruèkom te sportskim natjecanjem.

.


16 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

Svetkovina Preobraženja Gospodnjeg u PetrinjiSveèano misno slavlje predvodio je 6. kolovoza sisaèkibiskup Vlado Košiæ koji je tom prigodom i blagoslovionovoizgraðenu župnu crkvu Preobraženja Gospodnjeg.Petrinja, 6.8.2018. (IKA) - Svetkovina PreobraženjaGospodnjeg sveèano je u ponedjeljak 6. kolovoza proslavilaistoimena petrinjska župa, koja nosi svoje ime na vjeènispomen osloboðenja Petrinje 6. kolovoza 1995. godine.Sveèano misno slavlje predvodio je sisaèki biskup VladoKošiæ koji je tom prigodom i blagoslovio novoizgraðenužupnu crkvu. U koncelebraciji bilo je desetak sveæenika, izmeðu ostalihgeneralni vikar mons. Marko Cvitkušiæ, novi župnik te župeDamir Cekoviæ te župnik na odlasku Josip Karas, koji je napoèetku i pozdravio sve okupljene vjernike, hodoèasnike izdrugih petrinjskih župa, predstavnike javnog i društvenogživota Grada Petrinje i brojne branitelje. U homiliji biskup je rekao da kao što je 5. kolovoza bio danosloboðenja koji je slavila èitava naša Domovina, tako je 6.kolovoza taj dan za Petrinju. „Naime, 6. kolovoza 1995.Petrinja je osloboðena. Bio je to blagdan PreobraženjaGospodnjeg i ujedno preobraženja Petrinje. I danas mi smoblagoslovili ovu crkvu, ovdje u Petrinji, koja nosi titulPreobraženja Gospodnjega, što je i naslov nove petrinjskežupe. Premda još nije crkva dovršena, ona je u fazidovršenosti kada se u njoj može slaviti misa i zato jepotreban blagoslov, kao službeni poèetak slavlja svetihotajstava u ovom prostoru. Ako Bog da, za godinu, ilivjerojatnije dvije, mogla bi biti i posveta crkve, što znaèi daæe ona biti potpuno dovršena", rekao je biskup, pozvavšiokupljene da se mole Bogu da ti planovi uspiju. Biskup je rekao i kako je taj dogaðaj, kao i sam blagdanPreobraženja Gospodnjega koji nam opisuju sveta èitanja,pun znaèenja. Podsjetivši na Evanðelje po Marku (Mk 9,2-10) koje donosiprikaz dogaðaja koji slave toga dana, propovjednik jeistaknuo kako je zanimljivo da su u najvažnijim trenucima sIsusom uvijek bila izdvojena trojica uèenika: Petar, Ivan iJakov. „Oni su s Isusom kada on ozdravlja Jairovu kæer,kada se preobrazio na gori i u Getsemaniji kada jeproživljavao agoniju prije svoje smrti. Neki misle da onipredoznaèuju Kardinalski zbor, naime izdvojeni su odostalih apostola da budu još bliži Gospodinu, kao što od svihbiskupa kardinali s papom na jedan neposredniji naèin dijelezadaæu upravljanja Crkvom. Prvo što se kaže za Isusa koji sepopeo s izabranom trojicom apostola na goru, za koju Markokaže da je bila veoma visoka, jest da se ta Isusovapreobrazba /transfiguratio, metamorfoza/ pokazala u tome dasu mu haljine postale neobièno sjajne, tako bijele, da ih 'nijedan bjelilac na zemlji ne bi mogao tako izbijeliti'. Ovo jeoèita aluzija na sjajno, bijelo odijelo Pradavnoga koji sjedina nebeskom prijestolju. Marko nema rijeèi kako to opisatipa je pribjegao toj slici, želeæi zapravo reæi da je Isus predsvojim uèenicima Petrom, Ivanom i Jakovom pokazao svojbožanski sjaj, svoju božansku slavu, svoje – božansko lice.Kasnija dogmatska definicija Kalcedonskog sabora iz 451. g.koja je utvrdila vjeru da je Krist jedan u dvije naravi – unusin duabus naturis, tj. da je, kako kaže Formula jedinstva iz433., 'homo verus et deus verus /pravi èovjek i pravi Bog',ovdje je jednostavno predoèena ovim doživljajem trojiceapostola. Sveti Marko kao uèenik svetoga Petra oèito je tozapisao po Petrovu kazivanju, a što je on i sam zapisao, kakošto smo èuli iz njegove poslanice. Ta božanska Isusovanarav bitna je za razumijevanje Krista. Ako hoæemo znatitko je on, ne možemo zanemariti upravo ovo što je on samobjavio svojim apostolima na gori. Kao svjedoci te Isusovebožanske naravi, u koju se preobrazio, pojavili su se najveæi

autoriteti Starog zavjeta: Mojsije i Ilija. I oni razgovaraju snjim, što znaèi da on nije sputan vremenom, za njega je, kaoi za Boga, sve sada". Na kraju biskup je poruèio okupljenima kako ih ovajblagdan ispunja mirom i radošæu. „Prije svega to je radostzbog svijesti da je Isus uskrsnuo, da je on Bog koji je bio iostao meðu nama kao naš Spasitelj da i nama podari novi,božanski život. Radost je to zbog naše crkve koja se sve višegradi, a na spomen osloboðenja naše Petrinje 1995. Radostje to što meðu nama, i u ovoj danas blagoslovljenoj crkvi,boravi Isus Uskrsnuli, Gospodin koji je i pravi Bog i pravièovjek, i onaj koji nas u svemu razumije jer je jedan od nas, ionaj koji nas može povesti u novi božanski život jer on jeBog. Isus ima Božje lice, da bismo i mi, slušajuæi ga usvemu što nam govori, i mi na svojim licima odražavaliljepotu Božjeg lica", zakljuèio je biskup. Nakon poprièesne molitve èlan Župnoga pastoralnog vijeæaZlatko Šimoviæ zahvalio je biskupu na osnutku te župe isvim naporima koje je uložio u gradnju crkve, te župniku naodlasku Josipu Karasu što je u šest godina, kako je bioupravitelj, izgradio snažnu i povezanu župnu zajednicu. Na kraju, vlè. Karasu zahvalio je i biskup Košiæ, poželjevšimu puno uspjeha u brizi za Hrvate u Bielefeldu uNjemaèkoj, a novome župniku Cekoviæu biskup je poželioBožjega blagoslova u radu s tom mladom petrinjskomžupom.

21. roðendan Kuæe susreta TaborKuæa susreta Tabor u Samoboru danas, na blagdanPreobraženja Gospodinova, slavi 21. roðendan. Tijekom 20godina kroz Tabor je prošlo više od 400.000 ljudi, prosjeènogodišnje oko 20.000.Samobor, 6.8.2018. (IKA) - Kuæa susreta Tabor uSamoboru, na blagdan Preobraženja Gospodinova, 6.kolovoza, slavi 21. roðendan. Tim povodom na Hrvatskomkatolièkom radiju Tanja Popec razgovarala je s voditeljemTabora fra Ivanom Matiæem. „Prošla je godina bila u znakuosvrta na proteklih 20 godina postojanja Tabora i njegoveplodove. Tijekom tih 20 godina kroz Tabor je prošlo više od400.000 ljudi, prosjeèno godišnje oko 20.000. Danas je utijeku slavljenièki dan povezan s temom seminara 'Ovo je sinmoj ljubljeni slušajte ga!' koji je zapoèeo u subotu. Tabor jemjesto susreta, molitvena oaza, u koju dolaze mnogi Hrvatiiz Domovine i inozemstva koji osjeæaju duhovnu glad i žeð ižele se duhovno obnoviti i susresti Gospodina. Dolaze ljudikoji su u odreðenim životnim problemima i teškoæama. Onikoji imaju braènih i obiteljskih problema, oni koji su ušli urazlièite ovisnosti kojih se žele osloboditi. Kod mnogih se uispovijedi dogaða preobrazba srca jer sakramentalno susreæuKrista koji oprašta, oslobaða, ozdravlja. ZahvaljujemoGospodinu za tolike milosti i tolike duše koje su ovdjesusrele ljubav, Božje milosrðe, obnovile svoj život, brak iobitelj. Ovdje dolaze i brojni branitelji. Juèer smo se naposeban naèin spomenuli poginulih branitelja koji su dalisvoj život za Domovinu", izjavio je fra Ivan. Program kuæe susreta Tabor dostupan je na www.tabor.hr ifacebook profilu. O. Matiæ pojasnio je program seminarakoji se tijekom godine održavaju u kuæi susreta Tabortijekom tri do èetiri dana. „Seminar zapoèinje èetvrtkomposlije podne i završava nedjeljnim ruèkom. U èetvrtakzapoèinje uvodno predavanje – razmatranje koje ovisi o temiseminara. Iz dana u dan razmatramo otajstva Isusovautjelovljenja, Isusove milosrdne ljubavi i tu su, nakonpripreme, moguænosti za ispovijed. Svakodnevno je slavljeeuharistije na kojem se dogaða preobrazba. Euharistijauistinu jest brdo preobraženja, gdje susreæemo Boga živoga,


178. kolovoza 2018. broj 32/2018

gdje slušamo proroke, gdje gledamo što je Gospodin uèiniopo izabranom narodu i što èini sada u Crkvi u naroduBožjem. Tu su sakramenti, bolesnièko pomazanje kojeobièno slavimo treæi dan seminara. Tu su teme koje pomažuljudima da dublje zarone u otajstvo vjere, otkriju svojkršæanski identitet, žive vjeru u svakodnevnom životu. Kaošto je u sluèaju Isusa i uèenika Tabor mjesto preobrazbe,tako se i mi moramo nakon duhovne preobrazbe spustiti stog brda preobraženja i vratiti u svakodnevni život, i usvojim obiteljima, župama i zajednicama nastaviti živjetisnagu te preobrazbe. To nije nimalo lako uz sve teškoæe,bolesti i križeve života, ali u snazi Kristove ljepote i ljubavièovjek može puno drugaèije i kvalitetnije živjeti. I to jeRadosna vijest koju nam Isus daruje. Želimo ovdjeEvanðelje pretvoriti u život i život u Evanðelje. Na krajuseminara postoji moguænosti da ljudi sami mogu reæi što suna njemu doživjeli. Svi oni koji još nisu bili mogu doæi ividjeti", rekao je fra Ivan i zahvalio svim prijateljima idobroèiniteljima koji osjeæaju Tabor kao svoju kuæu - svojdom.

Priopæenje Zadarske nadbiskupije o napadu na župnikau župi sv. Josipa na Plovaniji u ZadruNadbiskupija oštro osuðuje blasfemièno ponašanje usakralnom prostoru crkve Sv. Josipa koje izaziva osudu izgražanje, istièe se u priopæenju 6. kolovoza i izražava naduda æe roditelji tih mladiæa pomoæi svojoj djeci da seodgovorno ponašaju, a tijela sigurnosti uèiniti sve da nebude takvih izgreda.Zadar, 6.8.2018. (IKA) - U nedjelju 5. kolovoza u župi sv.Josipa na Plovaniji u Zadru dogodio se incident i fizièkinapad na župnika don Martina Jadreška o èemu je istogadana župnik obavijestio policiju. Naime, u 7.45 sati u župnucrkvu Sv. Josipa ušla su dva mladiæa koji su se izrugivali ineprimjereno ponašali u sakralnom prostoru. Pri tome su pocrkvi prolijevali i neko piæe, najvjerojatnije pivo. Gospoðe,koje su u to vrijeme bile u crkvi, to su vidjele i o tomeobavijestile župnika don Martina i opisale kako izgledajumladiæi koji su to uèinili. Don Martin potom je vidio kako se ta dva mladiæa nalaze udvorištu crkve i sjede na klupi. On ih je tada fotografirao, aoni su se usprotivili i fizièki nasrnuli na župnika. U pomoæ jetada priskoèio susjed koji je pokušao obraniti don Martinapred nasrtajem dvojice mladiæa. Don Martin je, meðutim, pritomu zadobio lakše tjelesne ozljede. Župnik je o tomu obavijestio policiju. A postoje i svjedocikoji su vidjeli vandalsko ponašanje u crkvi i njihov nasrtajna župnika. Župnik don Martin napominje da je uprethodnom vremenu veæ dva puta prijavio policijinepoznatog poèinitelja za pisanje neprimjerenih grafita kojisu se pojavili na zidovima župne crkve prije dva mjeseca. Zaovaj èin obešæašæivanja crkvenog prostora koji je rezultirao inapadom na njega, don Martin kaže kako nije uèinjen izkoristoljublja, veæ iz mržnje prema Crkvi, te smatra da jemotiv svega nesnošljivost prema vjeri. To potvrðuje ifacebook profil jednoga od tih mladiæa kojega su župljanikasnije otkrili i o tomu izvijestili župnika. Zadarska nadbiskupija oštro osuðuje blasfemièno ponašanjeu sakralnom prostoru crkve sv. Josipa na Plovaniji, koje jekulminiralo i fizièkim nasrtajem na župnika. To izazivaosudu i zgražanje. Nadati se da æe roditelji dotiènih mladiæapomoæi svojoj djeci da se odgovorno ponašaju, a tijelasigurnosti uèiniti sve da ne bude takvih izgreda u našemgradu i u nadbiskupiji.

Zlatni jubileji i obnova redovnièkih zavjeta kæerimilosrðaU Blatu na otoku Korèuli na blagdan PreobraženjaGospodinova, 6. kolovoza, èetiri kæeri milosrða TSR sv.Franje proslavile su zlatni redovnièki jubilej, a pet sestaraobnovilo je privremene zavjete.Blato, 6.8.2018. (IKA) - U Blatu na otoku Korèuli nablagdan Preobraženja Gospodinova, 6. kolovoza, èetiri kæerimilosrða TSR sv. Franje proslavile su zlatni redovnièkijubilej, a pet sestara obnovilo je privremene zavjete. Uimesestara koje su slavile 50. obljetnicu (s. M. Silvana Milan, s.M. Leonila Fistriæ, s. M. Bogdana Periæ i s. M. Edita Zeko)rijeè zahvale izrekla je s. M. Silvana. Potom je provincijalnapredstojnica s. M. Emila Barbariæ svim sveèaricama izreklasvoju radost, zahvalnost i molitvu za njihovo posveæenjeGospodinu. Nakon toga sestre su se, pjevajuæi, uputile uprocesiji prema svetištu bl. Marije Propetog Isusa Petkoviægdje je euharistijsko slavlje predvodio isusovac dr. MihalySzentmartoni. U koncelebraciji bili su sveæenici: fra ŠimunRomiæ, don Božo Banièeviæ, don Stipe Kordiæ i o. ZlatkoŽuvela. U propovijedi o. Mihaly osvrnuo se na blagdanPreobraženja, tj. kako se evanðeoski prizor može shvatiti kaotemeljni model kršæanskog biæa, a još više, kao osnovnimodel redovnièkog poziva. O. Mihaly u propovijedi je iznio pet putokaza za kršæanski iredovnièki život. Tumaèeæi prvi putokaz: I nas je pozvaoIsus, kao ona tri izabrana uèenika, o. Mihaly pojasnio je da„biti redovnica nije samo naša odluka, veæ je to naš odgovorna Božji poziv. To ima posljedica. Ponekad osjeæamo da jeizvrsna stvar biti Bogu posveæena osoba. Meðutim,pripadnost Isusu ima i svoju cijenu. Ponekad naše zvanjeprate i poteškoæe. Diskriminiraju nas, ismijavaju nas, drženas zaostalima. Biti redovnica ne znaèi samo razumskoprihvaæanje kršæanskih istina, veæ i povjerenje i ljubavprema Isusu". Govoreæi o drugom putokazu: Isus je svoje uèenike odveo navisoku goru, o. Mihaly je istaknuo. „Redovnièki životstvarno nalikuje na visoku planinu. Isus nas poziva nauzvišene ideale: ljubav prema neprijatelju, bezuvjetnopraštanje, velikodušnost, vjernost. Neka nas ne smeta akonam se ljudi zbog naše vjere i naših uvjerenja rugaju: onajtko ne vjeruje u Isusa Krista, ionako neæe razumjeti zašto seponašamo ovako ili onako. Mnogi nisu razumjeli svetogFranju Asiškog, koji je odrekavši svega postao Kristovsiromah, svetu Majku Tereziju iz Kolkate, koja je prihvatilasudbinu najsiromašnijih, blaženu Majku Mariju PropetogIsusa Petkoviæ koja je napustila blagostanje da može služitisiroèadi". Pojašnjavajuæi treæi putokaz: Isus je svoje uèenike odveo nabrdo zato, da budu s njime, rekao je: „Biti s Isusom, to je bitnašeg redovništva. U središtu naše vjere stoji Isus, o komesveti Pavao potreseno svjedoèi: 'Ljubio me je i predao sezbog mene'. U središtu naših zavjeta, naše molitve i crkvenihobreda stoji Isus". Govoreæi o èetvrtom putokazu: Isus je pokazao svojimuèenicima svoje proslavljeno lice", o. Mihaly pojasnio je:„Dinamizam naše kršæanske duhovnosti sastoji se u tome dauvijek iznova otkrijemo nekoje od Isusovih lica, koje nam jetrenutaèno potrebno: patnièko lice kada patimo, milosrdnolice ako nas muèi teret grijeha, proslavljeno lice kadaosjeæamo da se na svijetu raširilo zlo". Razlažuæi peti putokaz: Isus vraæa svoje uèenike u dolinu, o.Mihaly je istaknuo: „Kršæanstvo nije samo vjera blagdanaveæ i vjera svagdašnjice. Redovnici nisu tu da žive mirnimživotom, nego da služe ljudima. Našu vjeru živimo uzsvagdašnje djelatnosti. Izvana se ni u èemu ne razlikujemood onih, koji ne vjeruju u Isusa Krista. Ali slièno uèenicima,


18 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

s pozivom se u nama dogodila korjenita promjena: vidjelismo Isusa. Zato naš život dalje ide na kolosijeku ljubavi". „Preobraženje našeg Gospodina skreæe našu pažnju na to, daavantura našeg života nije plod sluèajnosti, veæ nas Bog vodipreko svakojakih životnih iskustava. Na neki naèin Isuspriprema put za predstojeæe dogaðaje u našem životu, kaošto je pripremio uèenike na svoju predstojeæu muku. Našaživotna iskustva nisu odvojena jedno od drugog, veæ seugraðuju u Božji nevidljivi plan o nama koji je protkannjegovom ljubavlju prema nama", istaknuo je o.Szentmartoni. Tijekom euharistijskog slavlja sestre privremenih zavjeta, s.M. Marija Oreb, s. M. Danijela Bago, s. M. Zrinka Vukoviæ,s. M. Anamarija Vukoviæ i s. M. Kristina Injiæ obnovile suzavjete siromaštva, èistoæe i poslušnosti i dale ih u rukeprovincijalne predstojnice. Nakon obreda polaganja redovnièkih zavjeta, sestreslavljenice 50 godina zavjeta su pred provincijalnompredstojnicom obnovile svoje predanje Bogu.

Crkva treba stalno upozoravati na potrebu zahvalnostiUmirovljeni gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæpredslavio je 6. kolovoza misu u povodu Dana grada Slunjakoji se slavi na dan oslobaðanja toga kordunskog središta.Slunj, 6.8.2018. (IKA) - Umirovljeni gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ predslavio je u ponedjeljak 6. kolovozamisu povodom Dana grada Slunja koji se slavi na danoslobaðanja toga kordunskog središta. Suslavili su slunjskižupnik i dekan mons. Mile Peciæ kao i brojni sveæenici i diobogoslova biskupije. Uza brojne predstavnike državnih vlastimisi su nazoèili ministar hrvatskih branitelja Tomo Meved,karlovaèki župan Damir Jeliæ kao i brojni gradonaèelnici inaèelnici s domaæim gradonaèelnikom Jurom Katiæem. Danas, kada slavimo dan grada Slunja prilika je dazahvalimo Bogu koji nas je zadužio, baš kao što i naši Hrvatislave u Vojvodini Bogu na berbi ljetine blagdanomDužijancom. Mi danas slavimo i blagdan PreobraženjaGospodinova koji je simbolièan po tome što su Slunjani prije23 godine doživjeli svojevrsno preobraženje nakonèetverogodišnjeg povratka iz progonstva. To se nije dogodilosamo od sebe , netko je to planirao a mnogi su proveligodine u rovovima na kiši i snijegu. Tim ljudima danaszahvalimo na osloboðenju i zahvalimo èelništvu. Zahvalimoi civilnoj vlasti na svemu uèinjenom do sada, jer napredak jeoèit. Tome su pridonijele i crkvene ustanove sa svojimžupnicima, koji su osim obnove zgrada puno uèinili naduhovnoj dimenziji. Zadovoljstvo je istaknuti da civilnevlasti prepoznaju sveæenike kao suradnike. Biskup je ipak unastavku poruèio da sva bogatstva naroda koja je èelništvo uDomovinskom ratu prepoznalo, jer su znali èitati svoj narod,danas to ne èine. Oni kojima je narod dao povjerenje kao dane znaju èitati volju naroda, za razliku od Bruxellesa, što jebio primjer kod ratifikacije Istanbulske konvencije. To sevidjelo i juèer u malom broju branitelja u Kninu. Vlast kaoda èita drugu knjigu, no treba èitati narod. Biskup Bogoviæ na kraju je izrazio potrebu da se nakonCrkve hrvatskih muèenika podigne križni put od Bleiburga,preko Vukovara do Krbave kao krunicu oko vrata branitelja.Tad æemo biti zdrava nacija. U konaènici treba sve bezimenepokopati u Svehrvatskom grobu na Krbavskom polju. Crkvatreba stalno upozoravati na pitanju zahvalnosti, zakljuèio jebiskup Bogoviæ.

Zavjetovanje mladih dominikanacaUoèi svetkovine sv. oca Dominika 7. kolovoza tijekomeuharistijskog slavlja koje je u samostansko-župnoj crkviKraljice sv. krunice na zagrebaèkoj Koloniji predvodioprovincijal fr. Slavko Sliškoviæ, sveèane zavjete u Redupropovjednika položili su fr. Reginald Bikliæ i fr. JosipDoliæ, a jednostavne fr. Marin Goluboviæ, fr. Josip BernardKnez, fr. Karlo Alan Kevo, fr. Matej Trupina i fr. Ivan Babiæ.Zagreb, 7.8.2018. (IKA) - Uoèi svetkovine sv. ocaDominika, u utorak 7. kolovoza tijekom euharistijskogslavlja koje je u samostansko-župnoj crkvi Kraljice sv.krunice na zagrebaèkoj Koloniji predvodio provincijalHrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Sliškoviæ,sveèane zavjete u Redu propovjednika položili su fr.Reginald Bikliæ i fr. Josip Doliæ, a jednostavne fr. MarinGoluboviæ, fr. Josip Bernard Knez, fr. Karlo Alan Kevo, fr.Matej Trupina i fr. Ivan Babiæ. Govoreæi o sv. Dominiku, provincijal Sliškoviæ spomenuo jeda ga crkvena predaja naziva „apostolskim ocem" koji jezaslužio jer je i sam živio po uzoru na Isusa Krista te poputapostola nauèavao što je Isus nauèavao i djelovao onakokako je on djelovao. „Tako je i nama ostavio putokaz kakonasljedovati Krista. Za više svetaca znamo kako je pojedinareèenica Svetoga pisma bila glavna inspiracija njihovadjelovanja", rekao je provincijal. Neki su prodali sve što su imali i razdijelili siromasima,drugi su se obratili s pogrešnoga puta, treæe je nadahnulonešto drugo. Za svetoga Dominika nemamo takvosvjedoèanstvo. Ipak, znamo da je uvijek sa sobom nosioMatejevo evanðelje i Pavlove poslanice. Isusove rijeèi izMatejeva evanðelja upuæene uèenicima „Dajte im vi jesti!"najbolje opisuju svetoga Dominika. Bio je èovjek koji jeznao prepoznati i utažiti glad svojih suvremenika, rekao jeprovincijal Sliškoviæ. Glad nije samo tjelesna, nego je simbol svega onoga štoosobi nedostaje da bi bila sretna i zadovoljna. ÈitavDominikov život bio je odgovor na Isusovu zapovijed:„Dajte im vi jesti!" Potonje su rijeèi upuæene svima nama, aosobito vama draga braæo koja danas polažete svoje zavjeteu Dominikovu redu, rekao je provincijal. „Pozvani ste bitiodgovor na glad svijeta za kruhom, smislom, istinom,mirom… Crkva je gladna istinskih navjestitelja Radosnevijesti koji neæe biti najamnici, nego pravi Božji službenici.Red propovjednika i naša Provincija gladna je autentiènihDominikovih nasljedovatelja koji æe znati prepoznati gladsvojih suvremenika i na nju odgovoriti apostolskimživljenjem", istaknuo je provincijal Sliškoviæ. Nakon homilije, braæa su u provincijalove ruke i nadKnjigom konstitucija i naredbi Reda propovjednika, kleèeæi,glasno proèitala svoje zavjete Bogu i Redu, objavljeno je namrežnim stranicama dominikanci.hr.


198. kolovoza 2018. broj 32/2018

Crkva u Hrvata

Katolici esperantisti prvi put hodoèastili u FatimuTijekom 103. svjetskog esperantskog kongresa koji seodržava u Lisabonu, održano je i Prvo hodoèašæe katolikaesperantista u Fatimu.Fatima, 1.8.2018. (IKA) - Tijekom 103. svjetskogesperantskog kongresa koji se održava u Lisabonu, održanoje i Prvo hodoèašæe katolika esperantista u Fatimu.Dvodnevno hodoèašæe 31. srpnja i 1. kolovoza organiziralaje Meðunarodna udruga katolièkih esperantista (IKUE), ahodoèašæe je vodila potpredsjednica IKUE Marija Beloševiæ. Prvoga dana esperantisti su sudjelovali u procesiji te umolitvi krunice takoðer dio predmolili na esperantu.Drugoga dana u Kapeli Ukazanja misu na esperantupredvodio je fr. Benoit Ente, OP. Esperantistima se na misi pridružilo više stotinahodoèasnika, pa je to bila i jedna od najbrojnijih misa naesperantu. Po završetku mise, esperantisti su obnovili svoju posvetuNebeskoj Majci, te joj preporuèili sve esperantiste i svojuudrugu.

29. mladifest u MeðugorjuVeèernjom misom u srijedu 1. kolovoza u Meðugorju jezapoèeo 29. meðunarodni molitveni festival mladih. NuncijPezzuto mladima je poruèio: „Ako vi obraðujete tlo vašeosobe, Gospodin se neæe sustezati pomoæi vam, tako da æevas neoèekivano dovesti do konaène i apsolutne vrijednostiKraljevstva Božjega, koje je jedino sposobno ispunitinutarnju prazninu".Meðugorje, 2.8.2018. (IKA) - Veèernjom misom u srijedu1. kolovoza u Meðugorju je zapoèeo 29. meðunarodnimolitveni festival mladih. Geslo ovogodišnjeg festivala jeŽivjeti od Božje rijeèi – „Tada im otvori pamet da razumijuPisma" (Lk 24, 45). Prije sveèanosti predstavljanja zemaljasudionica i misnog slavlja molila se krunica u uobièajenom„meðugorskom" terminu, ovoga puta na 10 jezika. Nakon krunice u sveèanoj procesiji do oltara su došlisveæenici, koje je predvodio apostolski nuncij u BiHnadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski vizitator za župuMeðugorje nadbiskup Henryik Hoser, provincijalHercegovaèke franjevaèke provincije fra Miljenko Šteko tegeneralni definitor franjevaèkog reda u Rimu fra Ivan Sesar.Sve nazoène pozdravio je meðugorski župnik fra MarinkoŠakota, izrazivši posebnu dobrodošlicu mladima koji su ovegodine došli iz 72 zemlje. Predstavnici zemalja sudionicaprošli su ispred oltara s naklonom, noseæi zastavu itransparent s imenom svoje zemlje. Misu je predvodio nuncij Pezzuto u koncelebraciji 472sveæenika. U propovijedi je naglasio kako su tekstovi misnog èitanja„zaista providonosni za ovo euharistijsko slavlje, na posebannaèin posveæeno vama mladima, kao uvod koji æe otvoritivaš, veæ tradicionalni, godišnji Festival, na kojemu mi jeradost prvi put sudjelovati". Dodao je „Ako vi, dragi mladi, u razmišljanju siðete udubine vas samih, a to je proces kojega trebamo prolaziti imi odrasli, i dakle, ako siðemo s našim umom u dubinu nassamih, otkrit æemo da je na dnu jedna glad i žeð, koji se nemogu utažiti stvarima, aktivnostima kojim se bavimo,hobijima koje njegujemo, ljudskim odnosima, novcem,kulturom, zabavom, itd. Sve su to stvarnosti koje nam sesviðaju, koje nas privlaèe i koje nam donose jedno odreðeno

zadovoljstvo. Ali, iskreno, trebamo priznati da na krajuuvijek ostaje jedan osjeæaj praznine, kojega ne znamo kakoispuniti". Naglasio je kako je vrijednost koja može ispuniti osjeæajpraznine, odgovor u stvarnosti obraæenja: "Ako se vratiš,pustit æu te da mi opet služiš" (Jr 15, 19). „Dvije parabole su vrlo jasne: Kraljevstvo Božjeneoèekivano nalaziš, jer je to dar. Èovjek iz usporedbe zaistanije išao na njivu da bi pronašao blago. On je išao samo dabi obraðivao zemlju. Ali, obraðujuæi zemlju, pronašao jeblago. Èovjek koji obraðuje zemlju može biti simbol svihonih koji obraðuju tlo svoga duha i opæenito, tlo svoje osobeda bi shvatili kako mogu ispuniti osjeæaj unutarnje praznine,o kojemu smo prije govorili. Evo, to obraðivanje tla vlastiteosobe je put koji vodi ka obraæenju odnosno onoj postupnoj,ali radikalnoj promjeni sebe samih". Mladima je kazao kako se nalaze „u poziciji najveæeprednosti za izvršiti ovaj proces obnove u vama samima, jeru vama, koji ste osobe okrenute buduænosti, ima taj svetinemir koji pokreæe sve vaše snage, na svim razinama, a oneteže istražiti odgovore na pitanja o vašem nutarnjem osjeæajupraznine, a to je pitanje i svih nas". Potom ih je ohrabrio: „Ako vi obraðujete tlo vaše osobe,Gospodin se neæe sustezati pomoæi vam, tako da æe vasneoèekivano dovesti do konaène i apsolutne vrijednostiKraljevstva Božjega, koje je jedino sposobno ispunitinutarnju prazninu". A odluèiti se za Kraljevstvo Božje „neznaèi odluèiti se za jednu stvar ili neku strukturu. Odluèiti seza Kraljevstvo Božje znaèi odabrati jednu osobu: Isusa, asamo On može darovati istinsku sreæu, jer je On sam izvorradosti", naglasio je nuncij Pezzuto u propovijedi koju jezakljuèio kratkom molitvom. Nakon mise veèernji molitveni program nastavljen jepobožnošæu klanjanja pred Presvetim.

Otvoren novi informativni centar Marijinih obroka uMeðugorjuHumanitarna organizacija koja osigurava školske obroke,Marijini obroci, otvorila je novi informativni centarMeðugorju, u hodoèasnièkom gradu gdje organizaciji sežukorijeni.Meðugorje, 2.8.2018. (IKA) - Humanitarna organizacijakoja osigurava školske obroke, Marijini obroci, otvorila jenovi informativni centar Meðugorju, u hodoèasnièkom gradugdje organizaciji sežu korijeni. Inovativni prostor napravljen je od recikliranog kontejneraza otpremu, dizajniran da podsjeæa na uèionicu i ukrašen ješarenim fotografijama iz zemalja u kojima Marijini obrocidjeluju. Službeno otvorenje centra održano je tijekom Mladifesta –festivala mladih u Meðugorju u utorak 2. kolovoza.Volonteri i podupiratelji iz globalne obitelji Marijinihobroka pridružili su se èlanovima tima iz Meðugorja naskromnoj ceremoniji otvorenja, gdje su dvije talentiraneuèenice iz Malavija, Joyce i Vanessa, pjevale osvakodnevnom školskom obroku. 'Jedna Šalica Kaše' pjesmaje koju su napisali uèenici u njihovoj školi – Jacaranda školaza siroèad – koji primaju Marijine obroke. Djevojke sunastupale i uživo na glavnoj pozornici ispred desetaka tisuæahodoèasnika tijekom festivala kako bi proširile prièu ohumanitarnoj organizaciji. Centar pruža informacije o utjecaju gladi u svijetu i o

Crkva u Hrvata ika

20 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

jednostavnom rješenju koje nude Marijini obroci, kojitrenutaèno hrane više od 1.2 milijuna djece u 15najsiromašnijih zemalja svijeta svakog školskog dana.Centar æe održati i važnu vezu izmeðu sada rastuæegglobalnog pokreta i svojih korijena u Meðugorju. Posjetitelji centra bit æe pozvani nauèiti više o radu Marijinihobroka kroz knjige, filmove, prezentacije, informativneletke, molitvu, interaktivne zaslone i vremensku lentu kojaobilježava bitne trenutke u Marijinim obrocima. Marijini obroci zapoèeli su hraneæi tek 200 djece u Malaviju2002. godine. Danas organizacija osigurava topli hranjiviobrok na mjestu obrazovanja za 1.257.278 gladne djece u 15zemalja. Prvi ljudi ukljuèeni u projekt Marijinih obroka su bili ljudikojima je život promijenilo njihovo hodoèašæe u Meðugorje.Iz tog su razloga odabrali nazvati organizaciju u èast Mariji,Isusovoj majci, koja je svoje dijete podigla u siromaštvu.Marijini obroci sastoje se i poštuju ljude svih vjera kao i nitijedne. Prosjeèan iznos dovoljan za osiguravanje jednog djetetasvakodnevnim toplim obrokom na mjestu obrazovanja iznosi120 kuna godišnje.

U Lisabonu predstavljen prvi molitvenik s molitvama sv.Antunu na esperantu i prijevod „Judite"Na 103. svjetskom esperantskom kongresu, koji je od 28.srpnja do 4. kolovoza održan u Lisabonu, predstavljena su idva izdanja Hrvatskoga esperantskog saveza.Lisabon, 4.8.2018. (IKA) - Tijekom 103. svjetskogesperantskog kongresa, koji je od 28. srpnja do 4. kolovozaodržan u Lisabonu, predstavljena su i dva izdanjaHrvatskoga esperantskog saveza. U sklopu programa „Danknjige" predstavljen je prvi molitvenik sv. Antunu naesperantu. U molitveniku su objavljene zagovorne molitve,te pobožnost Trinaest utoraka u prijevodu Antonia De Salvaiz Rima. U molitveniku je objavljen i „Križni put sa sv.Antunom" koji je sastavio nekadašnji provincijalni ministarHrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualacafra Ilija Miškiæ, a na esperanto prevela Marija Beloševiæ,koja je i autorica fotografija. Izdanje je realizirano u suradnjiSaveza i Meðunarodne udruge katolièkih esperantista, tenjezine hrvatske sekcije, a u povodu kongresa, kao i 800.obljetnice sveæenièkog reðenja sv. Antuna.U uvodniku fra Ivan Bradariæ, OFMConv., meðu ostalim jenapisao kako je Sveèeva rijeè bila živa, jer je njegov životniprimjer bio živ i svima putokaz do Boga. Velik je svetiAntun, ne samo jer je drugima pomagao, drugeblagoslivljao, nego jer je i druge blagoslivljati uèio. Zbogtoga su nastale predivne pjesme, njemu u èast ispjevane,razni zazivi i molitve, kao svjedoèanstvo o uslišanju, ali ikao poticaj svima da nikada ne gube nadu u Božje milosrðe injegovu svemoæ, koje i nakon njegove smrti i brzogproglašenja svetim, pobožni puk neprestano upuæuje ovommiljeniku Božjem. Zbog toga i naši zazivi u raznimpotrebama, u svim životnim potrebama, jer ih je sve iskusio isam svetac. Do dana današnjega ne prestaje uspomena nasveca iz Padove jer je oèito kakve ga zasluge uzvisiše predBogom. Evo nam velièanstvenoga trenutka kada se iste terijeèi koje je izrekao sv. Antun ili su o njemu drugi rekli, kaoi brojnih molitava i pjesama upuæenih Svecu svega svijetaprvi puta i na jeziku esperanto. Sveèe, koji si blagoslivljatiuèio, pouèi i nas da rastemo u kreposti pred Bogom. Dajnam da jezikom esperanto skupa s tobom slavimo Boga,napisao je o. Bradariæ.Uz Europsku godinu kulturne baštine, Savez je na esperantuobjavio prvo pjevanje „Judite" Marka Maruliæa u prijevodu

Lucije Borèiæ (1921.-2015.). Lucija Borèiæ bila je hrvatskaponajbolja prevoditeljica na esperanto, za koju se može reæida ima i jedan od najopsežnijih prevoditeljskih opusa uopæeod djela Maruliæa, Zoraniæa, Hektoroviæa do današnjihsuvremenika. Na kongresu je predstavljen i Borèiæinprijevod „Šibenske molitve".Tijekom kongresa predavanje „Esperanto - most izmeðukultura" održala je tajnica Saveza Marija Beloševiæ. Posebnoje ukazala na prvi prijevod nekoga hrvatskog djela nakineski i to upravo zahvaljujuæi esperantu. Rijeè je oprijevodu „Alkara" koji je na esperanto preveden 1926., a nakineski jezik 1936. godine.Takoðer je podsjetila na èetiri antologije u izdanju Saveza.Uz Europsku godinu kulturne baštine predstavila je„skriveno blago" Šibenskog samostana sv. Frane gdje seèuva spomenuta „Šibenska molitva". Predavanje je bilopopraæeno i foto-izložbom hrvatske kulturne baštine naUNESCO-ovim listama

Zajednica poljskih katolika proslavila „Pirogijadu"Sveèanost u selu Èelinovac zapoèela je 4. kolovoza misomkoju je predvodio banjoluèki biskup Franjo Komarica koji jeèestitao poljskim katolicima i pohvalio njihovu ljubav premavlastitom identitetu - vjerskom i nacionalnom, njihovumarljivost, èestitost, upornost i slogu.Èelinovac, 4.8.2018. (IKA/TABB) - Malobrojna, ali vrloaktivna zajednica poljskih katolika u selu Èelinovac u župiNova Topola kod Bosanske Gradiške sadržajno je u subotu4. kolovoza obilježila svoju osmu „Pirogijadu". Tajedinstvena sveèanost i ove se godine održala uz filijalnucrkvu u tom seocu, koja je nakon rata s puno truda iodricanja obnovljena, a pored nje, sagraðena i prikladnacrkvena kuæa za okupljanje stanovnika tog sela.Sveèanost je zapoèela misom koju je predvodio banjoluèkibiskup Franjo Komarica uz koncelebraciju svoga tajnika vlè.Zlatka Matiæa. Biskup je èestitao poljskim katolicimavjernim potomcima onih, koji su prije više od 120 godinanaselili ta sela, slièno kao i mnogo tisuæa drugih poljskihkatolika na podruèju sjeverno od Banje Luke. Pohvalio jenjihovu ljubav prema vlastitom identitetu - vjerskom inacionalnom, njihovu marljivost, èestitost, upornost i slogu.Potvrdio je trajnu skrb i blizinu Crkve svim njihovimplemenitim naporima da ostanu i opstanu „svoji sa svojimana svome".Nakon misnog slavlja uslijedila je molitvena procesija doGospine kapelice izgraðene na raskrižju seoskih putova.Molitve kao i blagoslov obitelji, djece i mladih tenovoasfaltiranog puta dužine od 2 km, kao i molitve zahvalei za pokojne predmolio je biskup Komarica.Uslijedila je kulturno-kulinarska manifestacija na prostoruizmeðu crkve i crkvene kuæe, pod krošnjom stoljetnoghrasta. Stotinjak domaæih žitelja koji se okupljaju u društvo„MAK", iz Èelinovca, te slièna društva Poljaka iz BanjeLuke i Prnjavora, te druge pristigle goste, meðu kojima subili i èlanovi ukrajinskog društva iz obližnjeg selaCerovljani, pozdravili su prigodnim govorima naèelnikopæine Gradiške Zoran Adžiæ, biskup Komarica i konzulicaiz poljskog veleposlanstva u Sarajevu. Otpjevano je iodsvirano više poljskih i ukrajinskih pjesama, a jedna i nahrvatskom. Glavni organizator i duša svih akcija u tom seluje Marija Pranjiæ-Buganik, predsjednica Udruženja Poljaka iprijatelja „MAK".Na kraju je uprilièena degustacija domaæih kulinarskihspecijaliteta za sve nazoène.

Crkva u Hrvataika

218. kolovoza 2018. broj 32/2018

Završen 29. meðunarodni molitveni festival mladihPosljednje veèeri misu na vanjskom oltaru župne crkve Sv.Jakova u Meðugorju slavio je apostolski vizitator za župuMeðugorje nadbiskup Henryik Hoser.Meðugorje, 6.8.2018. (IKA) - Posljednje veèeriMeðunarodnoga molitvenog festivala mladih u Meðugorju,5. kolovoza, misu na vanjskom oltaru župne crkve Sv.Jakova slavio je apostolski vizitator za župu Meðugorjenadbiskup Henryik Hoser. U koncelebraciji bili su apostolskinuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto, provincijalHercegovaèke franjevaèke provincije fra Miljenko Šteko te485 sveæenika. Na misi su bili deseci tisuæa mladih iz 72zemlje svijeta te tisuæe drugih vjernika, najèešæe mladihobitelji koje rado sudjeluju u tom iznimno sveèanom iradosnom slavlju. Krunica prije mise i molitva vjernikamolila se na 29 jezika. U toj prigodi oltaru je prineseno 100metara dugo platno na koje su mladi od poèetka Festivalaupisivali svoje molitve i zahvale. Svirao je festivalski zbor iorkestar sastavljen od gotovo stotinu glazbenika iz 22zemlje, a pod ravnanjem mladog profesora Damira Bunoze. Nadbiskup Hoser na poèetku propovijedi mladima se obratiorijeèima: „Evo pitanja koje sebi postavljamo na kraju našegFestivala, koji je pun iskustava, intenzivnih trenutaka kojeste proživjeli u susretima koje ste imali, poznanstava koja suse uèvrstila i za buduænost – Što trebamo uèiniti da bi èinilidjela Božja? Danas, kao i na svakoj misi, Gospodin naspoziva da uzmemo njegove darove izložene na dva stola: nastolu njegove Rijeèi i na stolu njegove euharistije. Oba stolasu apsolutno potrebna da bi nastavili naš životni put, put kojinas vodi konaènome cilju". Nadbiskup Hoser rekao je da dokument za pripremu Sinodeposveæene mladima istièe kako su razlike meðu mladimakoji su došli iz razlièitih krajeva svijeta ogromne. Oddruštvenih i ekonomskih nejednakosti i njihovih posljedica,razlièitih politièkih sustava s posljedicama korupcije kojapotkopava povjerenje u institucije i donosi druge nedaæe dostanja rata i krajnjeg siromaštva koji potièu na emigracije utraženju bolje buduænosti. U dokumentu se spominje inepriznavanje temeljnih sloboda u nekim podruèjima dodruštvene iskljuèivosti i tjeskobe, koje potièu jedan diomladih u zatvoreni krug ovisnosti te u društvenu izolaciju.Istièe se i problem siromaštva, nezaposlenosti i odbaèenostna rub društva što poveæava broj mladih koji žive u uvjetimanesigurnosti. A sve to nasuprot takozvanih razvijenih zemlja,gdje se živi sitost materijalnih dobara i pretjerani potrošaèkimentalitet, istinska diktatura tržišta, luksuzna moda, kaoideal sebiènog i neosjetljivog života za druge. Obitelji se raspadaju i lako ponovno stvaraju bez da se vodibriga o sudbini djece koja su podvrgnuta teškim situacijamai psihièkoj i duhovnoj bijedi. Ta podruèja nažalost postajuduhovne pustinje, u kojima samoæa, gubitak smisla ivrijednosti života bacaju mlade u tugu, depresiju i katkad usamoubojstvo. Takav život je zaista poganski život, istaknuoje nadbiskup Hoser. Mons. Hoser propovijed je zakljuèio rijeèima sv. Pavla izproèitane poslanice: „Ovo govorim i zaklinjem u Gospodinu:Ne živite više kao što pogani žive – u ispraznosti pametinjihove. I potièe: 'odložiti prijašnje ponašanje, starogèovjeka, koga varave požude vode u propast, a obnavljati seduhom svoje pameti i obuæi novog èovjeka, po Bogustvorena u pravednosti i svetosti istine'". Nakon mise mladi su ostali u pobožnosti klanjanja Isusu uPresvetom Oltarskom Sakramentu. Potom su sveæenici, nazamolbu župnika fra Marinka Šakote ostali u albama tenakon klanjanja sišli meðu mlade vjernike i poredali se nastazama izmeðu mladih kao produžene zrake mostrance srukama ispruženim na blagoslov.

Tradicionalni 29. mladifest koji se u Meðugorju održava od1. kolovoza pod geslom: Živjeti od Božje rijeèi – „Tada imotvori pamet da razumiju Pisma" (Lk 24, 45) završio jemisom koju je na brdu Križevac u zoru blagdanjaPreobraženja Gospodinova, 6. kolovoza, predvodiomeðugorski župnik fra Marinko Šakota. Program je svakidan zapoèinjao jutarnjom molitvom na vanjskome oltarumeðugorske župne crkve, a nastavljao se katehezom,svjedoèanstvima, pjesmom i poukom iz kršæanskog života.U èetvrtak 2. kolovoza mladi su uz Brdo ukazanja ujutromolili radosna otajstva krunice. Jutarnje kateheze imali sufra Ante Vuèkoviæ (èetvrtak i petak) i mons. Hoser. Mladi sunaveèer sudjelovali u molitvi krunice. Središte svakoga danabilo je veèernje euharistijsko slavlje. Druge veèeri proèitanaje i poruka beèkoga nadbiskupa kardinala ChristophaSchönborna mladima u Meðugorju, koji im je izmeðuostaloga istaknuo: „Svi mi imamo razloga zahvaliti SvetomOcu za njegovu ljubaznu brigu za Meðugorje! Imenovanjestalnog apostolskog vizitatora je znak velikog poštovanja ipriznanja. S tim je Crkva službeno priznala dobre plodoveMeðugorja!" Promatrajuæi po danima, najveæi broj koncelebranata bio je upetak 3. kolovoza, kada je na misnom slavlju koncelebriralo570 sveæenika. U srijedu ih je koncelebriralo 473, u èetvrtak548, subotu 537 te u nedjelju 485 sveæenika. U èetvrtak 3.kolovoza nakon veèernje mise održana je u prostoru ispredvanjskog oltara procesija s Gospinim kipom koji su nosilimladi iz župe Meðugorje. Mladi predstavnici iz zemaljasudionica išli su iza Gospina kipa, a pobožnost je završenakratkim euharistijskim klanjanjem i blagoslovom sPresvetim. U subotu 4. kolovoza nakon veèernje mise i ovesu godine èlanovi zajednice Cenacolo mise izveli predstavu. Sveæenici iz svih zemalja svijeta veliki su dio dana bili naraspolaganju mladima za sakrament pomirenja. DogaðajeFestivala glazbom i pjesmom pratio je Meðunarodni zbor iorkestar pod ravnanjem prof. Damira Bunoze, a u njemu subili mladi iz 22 zemlje. Festival je simultano prevoðen nasedamnaest jezika, a izravno su ga prenosile mnogeradiopostaje i internetski portali te televizijske kuæe. Tako sucjelodnevni program svih dana Mladifesta livestreamom ipreko Radiopostaje Mir Meðugorje prenosili: Radio Marijaiz osam zemalja, Laudato TV, Espanol TV, Kit TV,Kathtube i mnoge druge. Veèernji program 5. kolovozapreko livestreaminga pratilo je 1.076.600 gledatelja.

Crkva u Hrvata ika

22 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

Inozemne vijesti

Papa Franjo s ministrantima: Svetost nije za lijene ljudePapa Franjo se na Trgu Svetoga Petra susreo s gotovo70.000 ministranata iz 19 zemalja.Vatikan, 31.7.2018. (IKA) - Trg Sv. Petra u Vatikanuispunilo je 31. srpnja gotovo 70.000 mladih ministranata iz19 zemalja, ponajviše iz Europe, ali i iz SAD-a te èak izAntigve i Barbuda, na svoje XII. meðunarodno hodoèašæepod geslom „Traži mir i za njim idi!" Iz Hrvatske je nasusretu sudjelovalo 210 ministranta iz Ðakovaèko-osjeèke,Bjelovarsko-križevaèke, Splitsko-makarske i Varaždinskenad/biskupije. Središnji dogaðaja hodoèašæa, koje traje od30. srpnja do 3. kolovoza, bio je susret s papom Franjom naTrgu Sv. Petra, izvijestio je Hrvatski program RadioVatikana. Predsjednik Meðunarodnoga saveza ministranata,koji je organizirao hodoèašæe, zrenjaninski biskup LadislavNemet, pozdravio je Svetoga Oca te napomenuo kako se uovom vrijeme gotovo posvuda u Europi živi u miru. „Èestotaj mir prihvaæamo kao normalnu, gotovo naravnu èinjenicu.Ali, bilo bi lijepo kad bi život u miru bio tako naravan ucijelom svijetu", primijetio je biskup. „Molim vas da nasohrabrite kako bismo više prostora dali želji za mirom, amanje našim strahovima", kazao je biskup Nemet te dodao:„Želimo ponijeti kuæi iskustvo otvorena srca; našimobiteljima, školi, prijateljima i rodbini, sredinama koje nisuuvijek lagane. Èvrsto vjerujemo da æe naša želja za miromdoæi i do društva". Od pet pitanja koja su ministranti postavili Svetom Ocu,posljednje ga je potaknulo na dublje razmišljanje. „Želimoslužiti Gospodinu i bližnjemu. Ali, nije uvijek lako èinitidobro, još nismo sveti. Kako možemo u svakodnevnomživotu svoju službu pretvoriti u konkretna karitativna djela iu put prema svetosti", upitao je jedan mladiæ na maðarskomjeziku. Potreban je napor kako bismo uvijek èinili dobro i postalisveti, ali put svetosti nije za lijene ljude, odgovorio je Papa.Kako bismo išli prema svetosti Isus nam je dao jednostavanprogram: zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Kakobismo konkretizirali zapovijed ljubavi, Isus nas je upozoriona milosrdna djela. Ona su zahtjevan put, ali su nadohvatruke svima. Dostatno je da se svatko od nas poène pitati: Štoja mogu danas uèiniti kako bih izišao u susret potrebamasvojega bližnjeg, rekao je Papa te dodao: Vjerujte mi, èineæitako doista možete postati sveti, muškarci i žene kojipreobražavaju svijet živeæi Kristovu ljubav. Na pitanje „kako mir, koji si darujemo tijekom mise, ponijetii izvan naših crkvi", papa Franjo je odgovorio istièuæi datraženje mira zapoèinje od malih stvari. Primjerice, uvlastitom domu, nakon svaðe s braæom, zatvaram li se usebe, uvrijeðen, ili pokušavam uèiniti korak prema bratu.Jesam li spreman upitati se u svakoj situaciji: što bi Isusuèinio na mom mjestu? Ako to èinimo, i nastojimo toodluèno staviti u praksu, nosit æemo Kristov mir usvakodnevni život i bit æemo graditelji i oruðe mira, istaknuoje Papa. Jedno je pitanje bilo kako vratiti Kristu i Crkvi brojne mladekoji više ne sudjeluju na misi. Nije potrebno mnogo rijeèi,važnija su djela, blizina, služenje, rekao je papa Franjo.Mladima su – uostalom kao i svima – potrebni prijatelji kojidaju dobar primjer, koji rade ne oèekujuæi nešto zauzvrat. Nataj naèin dajete da se osjeti koliko je lijepa zajednicavjernika, jer Gospodin boravi meðu njima, i kako je lijepobiti dio obitelji Crkve, istaknuo je Sveti Otac.

Kardinal Sako: Riješite gospodarsko-istitucionalnu krizuu IrakuKaldejski patrijarh kardinal Louis Raphael Sako uputio jepismo svim iraèkim politièarima, pozivajuæi ih naodgovornost.Kardinal Sako politièarima predložio reformu Ustava izakonaBagdad, 1.8.2018. (IKA) - Kaldejski patrijarh kardinalLouis Raphael Sako uputio je pismo svim iraèkimpolitièarima, pozivajuæi ih na odgovornost, prenosi VaticanNews. Unatoè pokušajima mnogih vlada u Iraku koje su senakon Saddama Husseina izmjenjivale od 2003. godine,nema demokracije. Nakon posljednjih izbora 12. svibnja,Irak proživljava opasno razdoblje politièke i institucionalneparalize, dok u isto vrijeme raste nezadovoljstvostanovništva zbog teških životnih uvjeta. Na vlasti jepremijer Hadi al Amiri, voða proiranskih naoružanih skupinaBadr koje su na izborima dobile veæinu mandata, aliParlament još uvijek nije formiran. Situacija je jako teška, tezabrinjava i mjesnu Crkvu. Prema kardinalovu mišljenju hitno je potrebno osnovativladu snažne koalicije koja bi mogla djelovati na oružaneskupine koje još uvijek na mnogim podruèjima u zemljinameæu svoju volju. Potrebno je takoðer ojaèati ulogunacionalne vojske koja treba biti dobro pripremljena kako bimogla braniti zemlju i štititi cijelo stanovništvo, izjavio jepatrijarh u razgovoru za Radio Vatikan.Patrijarhovo pismo sadrži deset toèaka i polazi od tvrdnje oneispunjenim obeæanjima onih na Zapadu koji su vojnizahvat predvoðen Sjedinjenim Amerièkim Državama protivrežima Saddama Husseina opravdavali kao sredstvo kojim bise u Iraku omoguæila demokracija. Kardinal Sako opisao jesvoju zemlju navodeæi korupciju koja je posvuda prisutna,ali govoreæi i o gospodarskoj krizi koja uzrokuje nedostatakusluga, nezaposlenost, te ogranièenje potrošnje struje i vode.U posljednjih nekoliko tjedana, osobito na jugu zemlje, ljudisu prosvjedovali na ulicama, i prosvjedi se održavaju svakipetak. Treba slušati zahtjeve naroda – to su opravdanizahtjevi. Oni traže struju i vodu, jer temperatura doseže i 42stupnja. Zatim traže posao, traže da se poštuju osnovnepotrebe ljudi, njihovo dostojanstvo i sloboda. Poglavarkaldejske Crkve osuðuje korupciju, jer sve je zaustavljeno:poljoprivreda, industrija i turizam. Postoji samo nafta, ona seprodaje, a novac se ionako ukrade. Što æe biti od te zemlje,što æe biti s 30 milijuna Iraèana? – upitao je kardinal Sako.U svojemu je pismu kardinal Sako politièarima predložioreformu Ustava i zakona koji su zastarjeli, uzimajuæi u obzir„naèelo graðanstva" kako bi se riješila svaka vrsta vjerske ilisektaške pripadnosti graðana. Nije vjera problem – snažno jeistaknuo kardinal – vjera je samo izgovor za neke da biopravdali svoje vlastite interese. Vjera ne ulazi u politiku;ono što se mora uèiniti jest priznati jednakost i dostojanstvosvih, te uèiniti sve što je moguæe kako bi se poboljšaliživotni uvjeti ljudi. Na kraju je pisma kardinal Sako naglasioda se u posljednje vrijeme vjerskim voðama otvorilo mnogoprostora za dijalog i veæe razumijevanje, ali nedostajepolitika i ono što politika treba uèiniti u zemlji, zakljuèio jeiraèki kardinal.

.

Inozemne vijestiika

238. kolovoza 2018. broj 32/2018

Srednjoafrièka Republika: Potrebno èovještvo ikršæanska ljubavDon Mathieu Bondobo, rektor i župnik katedrale u Banguiju,upozorava da se nakon ubojstva o. Firmina Gbagoue ništanije promijenilo u Srednjoafrièkoj Republici.Rim, 1.8.2018. (IKA) - Ponekad se bojim, ali to me nespreèava da kažem kakva je situacija u zemlji i da svepozovem na djelovanje, uputio je apel putem Vatican Newsadon Mathieu Bondobo, rektor i župnik katedrale Gospe odBezgrešnog zaèeæa u Banguiju u Srednjoafrièkoj Republici iprijatelj o. Firmina Gbagoue, generalnog vikara biskupijeBambari, ubijenog prije mjesec dana. Od njegova seubojstva ništa nije promijenilo, situacija u SrednjoafrièkojRepublici strašno je teška, rekao je don Bondobo, istièuæislabosti, nesigurnosti i krize koje su u društvu prouzroèilesiromaštvo, nedostatak usluga i osobito zdravstvene skrbi.Smrt o. Firmina nas je zaprepastila, još si uvijek ne možemoobjasniti zašto se dogodilo da èovjek mira koji je tolikodarovao Crkvi i zemlji bude ubijen na takav naèin. Tosigurno poveæava strah, kazao je don Bondobo. Unatoè svojim ranama Crkva u Srednjoafrièkoj Republici,zahvaljujuæi velikoj potpori pape Franje i Kristovoj ljubavimora razmišljati o svojem identitetu i proroèkom poslanju usmislu da, osnažena Kristovom pomoæi i bez straha, morarazumjeti što se dogaða, te naviještati i pozvati narod naobraæenje i na ispravno ponašanje. Suoèeni s oèitomnesposobnosti Vlade i meðunarodnih mirovnih snaga uzemlji u jamèenju zaštite teritorija i naroda, o. Bondobonaglasio je da postoje dvije mane. Imamo osjeæaj da Vladaželi djelovati, ali nema sredstva za to. Osim toga potrebnijije pravedan pristup situaciji mnogih ljudi dobre volje uzemlji i mnogih nevladinih organizacija. Potrebno je višeèovjeènosti i ljubavi, poruèio je don Bondobo.Takoðer je osudio meðunarodni interes koji vlada uSrednjoafrièkoj Republici, napominjuæi da se umiješala iRusija, i poèela uvoziti oružje. O tome su govorili nedavnoubijeni novinari. Besmisleno je govoriti o SrednjoafrièkojRepublici kao o jednoj od najsiromašnijih zemalja u svijetu,a potom tvrditi da ima neizmjerno bogatstvo. Nepravedno jeda je toliko meðunarodnih snaga prisutno u zemlji samokako bi ju izrabilo, zakljuèio je Bondobo.

Smrtna kazna nedopustiva u svim okolnostimaPapa Franjo odobrio je promjenu èlanka 2267 KatekizmaKatolièke Crkve o smrtnoj kazni.Vatikan, 2.8.2018. (IKA) - Tiskovni ured Svete Stoliceobjavio je 2. kolovoza pismo kardinala Luisa Ladarie,prefekta Kongregacije za nauk vjere, biskupima o novojinaèici èl. 2267 Katekizma Katolièke Crkve (KKC) osmrtnoj kazni, kao i nalog o njegovoj izmjeni, prenosiVatican News. Papa Franjo odobrio je promjenu 2267 èlankaKKC o smrtnoj kazni 11. svibnja, primajuæi prefektaKongregacije za nauk vjere, i naložio da se nova verzijaèlanka prevede na razne jezike i uvrsti u sva izdanja KKC-a. Èlanak 2267 dosad je dopuštao smrtnu kaznu u sluèaju da jeto jedini naèin obrane ljudskog života. Danas je izraženijasvijest da osoba ne gubi dostojanstvo ni kada je poèinilanajteže zloèine a novo je i razumijevanje znaèenja kaznenihsankcija od strane države te su iznaðena nova uèinkovitijarješenja izdržavanja zatvorske kazne koja jamèe zaštitugraðana. Stoga Crkva u svjetlu evanðelja uèi da je „smrtnakazna nedopustiva, jer ugrožava nepovredivost idostojanstvo osobe" i odluèno se zalaže za njezino ukidanjeu cijelome svijetu, napisao je kardinal Ladaria.

Meksièki biskupi: Nulta tolerancija i kultura spreèavanjaMeksièka biskupska konferencija objavila je Protokol ozaštiti maloljetnika u kojem poruèuje da je seksualnozlostavljanje djece zloèin koji se mora kazniti svom snagom istrogošæu graðanskog i kanonskog zakona.Ciudad de Mexico, 2.8.2018. (IKA) - Meksièka biskupskakonferencija objavila je Protokol o zaštiti maloljetnika ukojem poruèuje da je seksualno zlostavljanje djece zloèinkoji se mora kazniti svom snagom i strogošæu graðanskog ikanonskog zakona. Dokument je objavila zajedno sasažetkom koji pokazuje svrhu: djelovati transparentno izakonito kako bi se izbjeglo i sprijeèilo to zlo.Pomoæni biskup Monterreyja i tajnik Meksièke biskupskekonferencije Alfonso Miranda Guardiola, u razgovoru zaVatican News istaknuo je da je zaštita prava maloljetnikaglavna vodilja Protokola. Kultura spreèavanja mora sepovezati s pažljivim izborom kandidata za sveæeništvo. Tomprioritetu moramo dodati odgovarajuæi put duhovne ipsihološke pratnje u sjemeništima. U sluèajevima prijave ozlouporabi Protokol osim toga upuæuje na naèin kakopostupiti da bi se odmah zapoèela istraga, dalavjerodostojnost prijave i obavijestilo poglavare. Rijeè je otemeljnim koracima za pokretanje tog procesa, kakokanonskog tako i graðanskog.Protokol naglašava stajalište koje su istaknuli papa Franjo ipapa Benedikt XVI. - Crkva neopozivo i na svim razinamaprotiv seksualnog zlostavljanja maloljetnika namjeravaprimijeniti naèelo nulte tolerancije. Istaknuo je to papaFranjo 21. rujna 2017. godine èlanovima Papinskogpovjerenstva za zaštitu maloljetnika. A u propovijedi od 11.lipnja 2010. godine, na svetkovinu Presvetog Srca Isusova,papa u miru Benedikt XVI. poruèio je da se mora uèiniti svešto je moguæe kako bi se osiguralo da se takva zlostavljanjaviše nikada ne ponove.

„Turizam i digitalna transformacija"Proèelnik Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskograzvoja kardinal Peter Turkson uputio je poruku za Svjetskidan turizma koji se obilježava 27. rujna.Vatikan, 4.8.2018. (IKA) - Proèelnik Dikasterija zapromicanje cjelovitoga ljudskog razvoja kardinal PeterTurkson uputio je poruku za Svjetski dan turizma koji seobilježava 27. rujna s temom „Turizam i digitalnatransformacija", prenosi Vatican News. U dokumentu seistièe da turistièke proizvode i usluge treba uvrstiti upodruèje održivoga i odgovornoga razvoja, u ime kojegavalja usmjeriti razvoj tog sektora. Polazeæi od teme„Turizam i digitalna transformacija", kardinal je napomenuoda digitalna inovacija treba biti usmjerena na promicanjeukljuèivosti, na sve veæe sudjelovanje ljudi i lokalnihzajednica, te na postizanje razumnoga i uravnoteženogaupravljanja sredstvima.Najnovije težnje pokazuju da se oko 50% putnika informira inadahnjuje gledajuæi slike i komentare online, a 70% njih,prije odluke o putovanju, gledaju videosnimke i èitajukomentare onih koji su veæ putovali. Uporaba digitalnihinstrumenata stoga postaje zgodna prigoda koja pospješujepoveæanje usluga koje bolje zadovoljavaju nove zahtjeve,istaknuo je kardinal te navodeæi encikliku Laudato si' dodaokako æe takoðer odgojiti za suodgovornost za zajednièki domu kojemu živimo. Upozorio je pritom da valja izbjegavati nepravilnu i štetnuuporabu ljudskoga dostojanstva, koje uzrokuje pogubneposljedice, a to se odnosi na stvaranje i uporabu podataka,ponajviše osobnih, koji se stvaraju unutar digitalnoga svijeta,kao i na prevladavajuæu ulogu algoritama koji obraðuju

Inozemne vijesti ika

24 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

podatke i proizvode nove podatke i informacije, i to na višerazina, a koji su dostupni i onima koji se njima služejednostavno u komercijalne i propagandne svrhe, ili èak usvrhu manipulacijskih strategija. Nije stoga krajnji ciljusavršiti turizam novim digitalnim tehnologijama, nego dapostupnu uporabu tehnologije prati sve veæa svijest o osobi izajednici u smjernom korištenju okoliša i u svrhu održivogarazvoja, istaknuo je proèelnik Dikasterija za promicanjecjelovitoga ljudskog razvoja.Mlade, koji èine veæi dio onih koji rabe digitalna sredstva,kardinal Turkson podsjetio je na dokument Instrumentumlaboris za pripremu XV. redovne biskupske sinode omladima. Oni trebaju biti protagonisti svojega „digitalnogživota" ne odvajajuæi ponašanje on-line od ponašanja off-line, i ne dopuštajuæi da ih zavara virtualni svijet kojiiskrivljava percepciju stvarnosti i gubitak identiteta povezans pogrešnim prikazom osobe. Nije dovoljno, kako kaže papaFranjo, prolaziti digitalnim putovima, odnosno jednostavnobiti spojeni na internet; potrebno je da tu povezanost pratiistinski susret, poruèio je kraju kardinal Turkson.

Papina suæut nastradalima od potresa u IndonezijiPapa Franjo obratio se crkvenim i graðanskim vlastima uIndoneziji izrazivši veliku tugu zbog vijesti o strašnimgubicima života i štetama koje je prouzroèio potres jaèine 7stupnjeva magnitude.Vatikan, 5.8.2018. (IKA) - Nakon snažnog potresa na otokuLomboku u Indoneziji, 5. kolovoza, otkriva se sve višepoginulih, do sada ih je pronaðeno više od 140. U brzojavusuæuti koji je potpisao Papin državni tajnik kardinal PietroParolin, papa Franjo obratio se crkvenim i graðanskimvlastima u Indoneziji izrazivši veliku tugu zbog vijesti ostrašnim gubicima života i štetama koje je prouzroèio potresjaèine 7 stupnjeva magnitude, prenosi Vatican News. Tisuæe je ošteæenih i urušenih zgrada, a stotine ljudi jeranjeno. Oko 20.000 ljudi je evakuirano iz svojih domova natom otoku. Hitno je potrebno medicinsko osoblje, lijekovi ihrana ljudima koji su zbog teških ošteæenja morali napustitisvoje domove.Papa je izrazio svoju solidarnost svima i obeæao molitveosobito za pokoj preminulih, izljeèenje ranjenih i utjehuonima koji su izgubili svoje najmilije. Hrabreæi graðanskevlasti i ljude koji su ukljuèeni u potragu i spašavanje dokpomažu žrtvama te nesreæe, papa Franjo moli zastanovništvo utjehu i snagu, i svima udjeljuje Božjiblagoslov.Mnoge su nevladine udruge veæ hitno djelovale.Organizacija 'Save the Children' javila je da je na nekimpodruèjima Lomboka 8 od 10 kuæa uništeno, ali da mjesneslužbe pružaju pomoæ svima, a posebno djeci. Unatoèopoziva opasnosti od tsunamija, ljudi su dezorijentirani ibježe u strahu, priopæila je nevladina organizacija. Na Lomboku nema struje, a to otežava komunikacije.Posebnim se pothvatom stanovništvu nastoji podijelitinajosnovnije za život.

.

Svrha sredstava društvenog priopæavanja Crkve jenaviještati evanðeljeU središtu plenarnoga zasjedanja Južnoafrièke biskupskekonferencije bili su problemi komunikacije u mjesnoj Crkvi,zemljišna reforma, borba protiv korupcije, rasizma koji idalje postoji, nasilja koje se proširilo u društvu, prihvattražitelja azila i sablazan pedofilije u Crkvi.Pretoria, 5.8.2018. (IKA) - Problemi komunikacije u Crkviu Južnoj Africi; zemljišna reforma koju je obeæala Vlada uPretoriji; borba protiv korupcije, rasizma koji i dalje postoji,nasilja koje se proširilo u južnoafrièkom društvu; prihvattražitelja azila i sablazan pedofilije u Crkvi, teme su koje jeistaknuo predsjednik Južnoafrièke biskupske konferencijenadbiskup Steven Brislin, tijekom uvodnog predavanja nadrugom godišnjem plenarnom zasjedanju. Skup je poèeo 1.kolovoza u Marianhillu, a u središtu mu je bilo gospodarstvoJužne Afrike i ustavni amandman koji je objavio novipredsjednik Cyril Ramaphosa kako bi se zapoèeo postupakoduzimanja zemljišta bijelim farmerima bez naknade,prenosi Vatican News.Nadbiskup Brislin veliki dio svojega govora posvetio jepitanju sredstava društvenog priopæavanja u Crkvi u JužnojAfrici, a to je kljuèno pitanje veæ dugo u središtu živenutarnje rasprave. Razlièiti glasovi žale se na neprikladnostsadašnjeg komunikacijskog sustava Južnoafrièke biskupskekonferencije i na „slabosti" njezinih medija tražeæi da se višeuloži u ljudsku snagu i novèana sredstva, rekao je nadbiskupCape Towna i priznao te probleme, ali je naglasio inedostatak strateške „vizije" južnoafrièkih biskupa usredstvima društvenog priopæavanja: „Trebamo razjasniti štoželimo da bude ta komunikacija, kako bi trebalafunkcionirati i što želimo komunicirati".Pozvavši braæu biskupe da razmotre nekoliko toèaka,nadbiskup je upozorio da komunikacija biskupa ne možeimati prije svega za cilj davanje dobre slike o Crkvi, jer neradi se o nekom poduzeæu. Drugo, ne može pristranoizvještavati i davati lažne vijesti o djelatnosti ili odogaðajima u Crkvi. Ali, ne smije se ni svesti na pukodijeljenje beznaèajnih obavijesti o prošlim ili buduæimdogaðajima. Još jedna toèka na koju je nadbiskup Brislinupozorio odnosila se na izjave biskupa o aktualnimpitanjima. U tom je smislu podsjetio da Crkva ne možepostati „politièki ili društveni komentator".Nadbiskup je zatim napomenuo da bi Crkva bi trebala bitivodiè u pitanjima vjere i morala, te nastojati utjecati najavno mnijenje za opæe dobro. Potom je istaknuo da sejužnoafrièki biskupi ne bi smjeli osjeæati uvjetovani onim štoèine drugi mediji, kao ni pokušavati natjecati se s njima.Potrebno je pojasniti trebaju li sredstva društvenogpriopæavanja Crkve u Južnoj Africi odražavati iskljuèivosmjer koji dijeli cijela biskupska konferencija.Predsjednik Južnoafrièke biskupske konferencije potom seosvrnuo na složeno pitanje prisutnosti Crkve u društvenimmedijima u Južnoj Africi, napomenuvši da i u svezi s tomtoèkom biskupi do sada nisu odluèili o naèinu postupanja inisu dali konkretne smjernice; na primjer, tko je ovlaštengovoriti uime Biskupske konferencije o odreðenim pitanjima.Svrha je sredstava društvenog priopæavanja Crkve naviještatievanðelje o Kraljevstvu nebeskom, podsjetio je nadbiskupCape Towna i zakljuèio: „U tom smislu, ne smijemo se datismesti iskušenjem da na društvenim mrežama postanemopoznati po svojim komentarima i da se pretvorimo upredvodnicu javnog mnijenja. Naše uporište uvijek mora bitievanðelje."

Inozemne vijestiika

258. kolovoza 2018. broj 32/2018

Nikaragva odustala od domaæinstva Dana u biskupijamaZbog teškoga stanja u zemlji Nikaragvanska biskupskakonferencija odluèila je odustati od domaæinstva Dana ubiskupijama u sklopu predprograma Svjetskoga dana mladihu Panami 2019.Managua, 6.8.2018. (IKA) - Zbog teškoga stanja u zemljiNikaragvanska biskupska konferencija odluèila je odustatiod domaæinstva Dana u biskupijama u sklopu predprogramaSvjetskoga dana mladih (SDM) u Panami od 22. do 27.sijeènja 2019. godine. O tom su obavijestili predsjednikaOrganizacijskoga odbora SDM u Panami mons. JoseaDominga Ulloa, izvijestio je Vatican News.Dani u biskupijama, kao pripremno razdoblje samogaSvjetskoga dana mladih, prilika su sudionicima da boljeupoznaju zemlju domaæina. Prvi puta Dani u biskupijamaorganiziraju se u više zemalja - Panami, Kostariki iNikaragvi, jer je papa Franjo želio da XXXII. svjetski danmladih obuhvati Srednju Ameriku.Nemiri u Nikaragvi koje su u travnju potakle najave Vlade okontroverznoj socijalnoj reformi dosad su odnijeli 450života, a oko 600 osoba vodi se nestalima.

Ten Days for Peace u spomen na žrtve u Hiroshimi iNagasakijuJapanski biskupi i ove godine potaknuli su inicijativu „TenDays for Peace" (Deset dana za mir), u spomen na žrtveatomskoga napada na Hiroshimu i Nagasaki, te kako bipodsjetili da treba zabraniti nuklearno oružje.Tokio, 7.8.2018. (IKA) - Japanski biskupi i ove godinepotaknuli su inicijativu „Ten Days for Peace" (Deset dana zamir) u spomen na žrtve atomskoga napada na Hiroshimu iNagasaki, te kako bi podsjetili da treba zabraniti nuklearnooružje. „Ten Days for Peace" inicijativa je koju Katolièka Crkva uJapanu organizira veæ više od 30 godina, u spomen na žrtveatomskih napada na Hiroshimu i Nagasaki, izvršenih 6. i 9.kolovoza 1945. godine. Inicijativa je nastala nakon apela zapomirenje koji je sveti papa Ivan Pavao II. uputio upravo uHiroshimi 25. veljaèe 1981. godine. Veliki regionalni sukobi, terorizam, prijetnje nuklearnimoružjem, problemi izbjeglica, razlièiti oblici diskriminacije,gospodarske nejednakosti, sve to i dalje prijeti miru ljudi ucijelom svijetu, istaknuto je u poruci predsjednika Japanskebiskupske konferencije nadbiskupa Nagasakija JosephaMitsuakija Takamija. Nadbiskup u poruci ponovno traži zabranu nuklearnogaoružja te podsjeæa da su Ujedinjeni narodi usvojili Sporazumo zabrani nuklearnoga oružja, koji su ratificirale samo nekedržave. Zastrašivanje je pokušaj održavanja mira putemoružja, ali se time poveæavaju èimbenici sukoba, kao što jeneprijateljstvo, uzajamno nepovjerenje i sukob interesa.Postupno se urušavaju temelji pomirenja, mira i uzajamnogarazumijevanja, istaknuo je nadbiskup Takami. Poglavar Papinskoga instituta za vanjske misije u Japanu o.Andrea Lembo istaknuo je u razgovoru za Vatikanski radiokoliko je inicijativa poput Deset dana za mir potrebna kakobi mladi naraštaji upoznali ono što se dogodilo tijekom II.svjetskog rata, ali je važna i u znaku formacije. Važno je damladi shvate kakve su posljedice sukoba, istaknuo je,napominjuæi da se još i danas umire zbog posljedica atomskebombe. Još uvijek nije siguran broj umrlih, a to je doistauznemirujuæe, kazao je o. Lembo, a izvijestio je Hrvatskiprogram Vatikanskog radija.

Papa pohvalio konkretne odluke protiv zlostavljanjaU pismu èileanskim biskupima papa Franjo komentirao je 5.kolovoza dokument „Izjave, odluke i obaveze Èileanske BK",kazavši da ga se najviše dojmio primjer biskupske zajedniceujedinjene u vodstvu svetog vjernog Božjeg naroda.Vatikan, 7.8.2018. (IKA) - Papa Franjo je 5. kolovozavlastoruèno napisao kratko pismo èileanskim biskupima kojeje objavljeno na mrežnim stranicama Èileanske biskupskekonferencije, prenosi Vatican News. U pismu naslovljenomna predsjednika Èileanske biskupske konferencijenadbiskupa Santiaga Silvu Retamalesa, Papa je izrazio svojemišljenje o dokumentu „Izjave, odluke i obaveze Èileanskebiskupske konferencije" koji su biskupi pripremili na krajuizvanrednog plenarnog zasjedanja sazvanog kako bi seraspravljalo o temi pedofilije meðu klerom, a koje se jezavršilo 3. kolovoza.Primio sam i pažljivo proèitao dokument, napomenuo jeSveti Otac. Bio sam dirnut promišljanjem i razluèivanjemkoje ste uèinili, kao i odlukama koje ste donijeli za borbuprotiv zloupotrebe. Papa je te odluke opisao kao stvarne ikonkretne, te je izrazio uvjerenje da æe bitno pomoæi uèitavom tom procesu. No, ono što me se najviše dojmiloprimjer je biskupske zajednice ujedinjene u vodstvu svetogvjernog Božjeg naroda. Hvala vam za taj okrepljujuæiprimjer, jer gradi Crkvu, istaknuo je Papa.Predsjednik Èileanske BK nadbiskup Retamales izjavio jepak da su im rijeèi Svetoga Oca donijele utjehu kako bimogli nastaviti putom ispravljanja, ozdravljanja ipopravljanja. Put je naznaèen u dokumentu na koji se Papaosvrnuo i u kojem, ukratko, 32 èileanska biskupa sve žrtvezlostavljanja sveèano mole oproštenje. Biskupi su priznali dasu pogriješili u svojim dužnostima i nakon više ostavki kojesu ponudili Papi na kraju susreta sredinom svibnja uVatikanu, objavili su da su takoðer dali nove službevjernicima laicima i redovnicima kako se ne bi dogodili novisluèajevi.

Inozemne vijesti ika

26 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

Prilog dokumenti

„Nemoj imati drugih bogova uz mene"Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 1. kolovoza2018.Èitanje: Izl 20, 3-5aDraga braæo i sestre, dobar dan!Èuli smo prvu zapovijed Dekaloga: „Nemoj imati drugihbogova uz mene" (Izl 20, 3). Dobro je zadržati se na temiidolopoklonstva koja je vrlo važna i aktualna.

Ova zapovijed zabranjuje stvarati idole[1] ili slike[2] bilokoje vrsti stvarnosti[3]: sve se, naime, može koristiti kaoidol. Govorimo o ljudskoj sklonosti koje nisu pošteðeni nivjernici ni ateisti. Mi, kršæani možemo se, na primjer,zapitati: što je doista moj Bog? Je li Ljubav Jedna iTrojedina ili je moja slika, moj osobni uspjeh, možda èakuspjeh u Crkvi? „Idolopoklonstvo se ne odnosi samo nakrivo pogansko bogoštovlje. Ono ostaje stalna napast zavjeru. Sastoji se u tome da se uèini bogom ono što nije Bog"(Katekizam Katolièke Crkve, br. 2113).

Što je „bog" na egzistencijalnom planu? To je ono što je usredištu mojega života i o èemu ovise moji postupci i mojemisli[4]. Može se odrastati u nominalno kršæanskoj obiteljiali, zapravo, usredotoèenoj na referentne toèke koje nemajuveze s evanðeljem[5]. Èovjek u životu naprosto mora imatinešto što mu je u središtu i tu nastupa svijet koji nudi„supermarket" idola. To mogu biti predmeti, slike, ideje,uloge. Primjerice molitva. Moramo se moliti Bogu, našemOcu. Sjeæam se kako sam jednom išao u neku župu ubiskupiji u Buenos Airesu slaviti misu a zatim sam trebaopoæi podijeliti sakrament potvrde u drugoj župi udaljenoj odprve jedan kilometar. Išao sam pješice i usput prošao krozjedan lijepi park. U tome parku bilo je više od 50 stolova spo dvije stolice za kojima su ljudi sjedili jedni nasuprotdrugima. Što se ondje radilo? Gatalo. Išli su ondje „molitise" idolu. Namjesto da se mole Bogu koji je providnostbuduænosti, išli su tamo èitati iz karata što ih èeka ubuduænosti. To je idolopoklonstvo našeg doba. Pitam vas:koliki su od vas išli da vam se iz karata èita buduænost. To jerazlika: Gospodin je živ; ostali su idoli, idolatrije kojenièemu ne služe.

Kako se razvija idolopoklonstvo? U zapovijedi su opisanefaze: „Ne pravi sebi lika ni oblièja […]. / Ne klanjaj im se /niti im služi" (Izl 20, 4-5).

Rijeè „idol" u grèkom dolazi od glagola „vidjeti"[6]. Idol je„vizija" koja teži postati fiksacija, opsesija. Idol je zapravoprojekcija samoga sebe na predmete ili projekte. Ovojdinamici se, na primjer, pribjegava u oglašavanju: ne vidimsam objekt, veæ promatram taj automobil, pametni telefon, tuulogu – ili druge stvari – kao sredstvo ostvarivanja sebesamog i odgovora na moje osnovne potrebe. Tražim to,govorim o tome, mislim na to; ideja o posjedovanju togpredmeta ili ostvarenju tog projekta, postizanju tog položaja,èini se kao divan put do sreæe, kula kojom se mogu uspeti doneba (usp. Post 11, 1-9) i sve se stavlja u službu toga cilja.

Zatim se ulazi u drugu reèenicu: „Ne klanjaj im se". Idolizahtijevaju štovanje, obrede; njima se osoba klanja i sve jojžrtvuje. U drevna se vremena idolima prinosilo ljudske žrtve,no to se èini i danas: zbog karijere se žrtvuje djecu, tako daih se zanemaruje ili ih se jednostavno ne donosi na svijet;

ljepota traži ljudske žrtve. Koliki sati provedeni predzrcalom! Koliko vremena neke osobe, neke žene troše nauljepšavanje!? I to je idolopoklonstvo. Nema ništa loše uuljepšavanju, ali normalnom uljepšavanju, ne zato da sepostane božicom. Ljepota traži ljudske žrtve. Slava zahtijevažrtvovanje samoga sebe, vlastite nevinosti i autentiènosti.Idoli traže krv. Novac otima život a užitak vodiusamljenosti. Ekonomske strukture žrtvuju ljudske životeporadi veæe dobiti. Sjetimo se tolikih ljudi bez posla. Zašto?Jer se ponekad dogaða da su poduzetnici te tvrtke, togpoduzeæa, odluèili otpustiti radnike kako bi više zaradili.Idol novca. Živi se u licemjerju, radeæi i govoreæi ono štodrugi oèekuju, jer to nalaže bog samopotvrðivanja. Iuništavaju se životi, razaraju obitelji, a mlade se prepušta uruke razornih modela, samo kako bi se poveæalo profit. Idroga je idol. Koliki mladi uništavaju svoje zdravlje, pa èak iživot, klanjajuæi se tom idolu droge.

Ovdje dolazi treæi i najtragièniji stadij: „…niti im služi".Idoli porobljavaju èovjeka. Obeæavaju sreæu, ali je ne daju; ipojedinac se naðe u situaciji da živi za tu stvar ili viziju,uhvaæen u autodestruktivni vrtlog, èekajuæi rezultat kojinikada neæe doæi.

Draga braæo i sestre, idoli obeæavaju život, ali zapravo gaoduzimaju. Pravi Bog ne traži život, veæ ga daje. Pravi Bogne nudi projekciju našeg uspjeha, veæ uèi ljubiti. Pravi Bogne traži djecu, veæ daje svoga Sina za nas. Idoli projicirajubuduæe hipoteze i raðaju prijezir prema sadašnjosti; praviBog uèi živjeti u svakodnevnoj stvarnosti, u konkretnosti, ane s iluzijama o buduænosti: danas i sutra i preksutra hodeæiprema buduænosti. Konkretnost Boga nasuprotnepostojanosti idola.

Pozivam vas da danas razmišljate: koliko idola imam i kojije moj omiljeni? Jer prepoznavanje vlastitih idolopoklonstvaje poèetak milosti i vodi na put ljubavi. Naime, ljubav jenespojiva s idolopoklonstvom: ako nešto postane apsolutno inedodirljivo, tada je važnije od supružnika, djeteta iliprijateljstva. Privrženost nekom predmetu ili ideji èini nasslijepima za ljubav. I tako da bismo išli za idolima, nekimidolom, možemo èak zanijekati oca, majku, suprugu,supruga, obitelj… ono najdraže. Privrženost nekompredmetu ili ideji èini nas slijepima za ljubav. Usadite ovo usvoje srce: idoli nam otimaju ljubav, idoli nas èine slijepimaa da bi istinski ljubio èovjek mora biti slobodan od idola.Koji je moj idol? Uzmi ga i baci kroz prozor!

______________________________________[1] Izraz Pesel oznaèava „božansku sliku izvorno uklesanu udrvu ili kamenu a poglavito u metalu" (L. Koehler - W.Baumgartner, The Hebrew and Aramaic Lexicon of the OldTestament, sv. 3, str. 949).[2] Izraz Temunah ima dosta šire znaèenje i može se dovestiu vezu s izrazima „sliènost, oblik", dakle, ova zabrana jeveoma široka i te slike mogu biti bilo koje vrste (usp. L.Koehler - W. Baumgartner, nav. dj., sv. 1, str. 504).[3] Zapovijed ne zabranjuje slike same po sebi – sam Bog æenarediti Mojsiju da napravi zlatne kerubine na poklopcuKovèega saveza (usp. Izl 25, 18) i zmiju od mjedi (usp. Br21, 8) –, ali zabranjuje klanjati im se i služiti im, to jest,cijeli proces deifikacije (obogotvorenja) neèega, a ne samureprodukciju.

Prilog dokumentiika

278. kolovoza 2018. broj 32/2018

[4] Hebrejska Biblija kada govori o kanaanskimidolopoklonstvima koristi izraz Ba'al, što znaèi „gospodstvo,prisni odnos, stvarnost o kojoj se ovisi". Idol je ono štobespravno gospodari, obuzima srce i postaje stožer života(usp. Theological Lexicon of the Old Testament, sv. 1, 247-251).[5] Usp. Katekizam Katolièke Crkve, br. 2114:„Idolopoklonstvo je izopaèenje religioznog osjeæaja, koji jeèovjeku priroðen. Idolopoklonik je onaj koji 'svojeneuništivo poznavanje Boga primjenjuje na bilo što drugo ane na Boga' (Origen, Contra Celsum, 2, 40)".[6] Etimologija grèkog izraza eidolon, koji dolazi od eidos,ima u svome korijenu weid što znaèi vidjeti (usp. GrandeLessico dell'Antico Testamento, Brescia 1967., sv. III, str.127).

Vjera u Isusa omoguæuje nam èiniti Božja djelaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 5.kolovoza 2018.Draga braæo i sestre, dobar dan!Ovih posljednjih nedjelja liturgija nam je pokazivala slikupunu nježnosti – Isusa koji izlazi ususret mnoštvu i njihovimpotrebama. U današnjem evanðeoskom izvješæu (usp. Iv 6,24-35) perspektiva se mijenja: sada mnoštvo, koje je Isusnahranio, ponovno traži njega, ide ususret Isusu. Ali Isusunije dosta da ga ljudi traže, on želi da ga upoznaju; želi da totraženje njega i susret s njim nadilaze neposrednozadovoljenje materijalnih potreba. Isus je došao donijeti namnešto više, otvoriti naš život obzoru širem od svakodnevnihbriga oko hrane, odjeæe, karijere i tako dalje. Stoga,obraæajuæi se mnoštvu, uzviknu: „tražite me, ali ne stoga štovidjeste znamenja, nego stoga što ste jeli od onih kruhova inasitili se" (r. 26). Tako potièe ljude da uèine korak naprijed,da se pitaju o znaèenju èuda, a ne samo da od njega imajukoristi. Naime, umnoženje kruhova i riba znak je velikogdara koji je Otac dao èovjeèanstvu a koji je sam Isus!

On, pravi „kruh života" (r. 35) želi nasititi ne samo tijela veæi duše, dajuæi duhovnu hranu koja može utažiti duboku glad.Zato poziva mnoštvo da si priskrbi ne hranu propadljivu, veæonu koja ostaje za život vjeèni (r. 27). Rijeè je o hrani kojunam Isus daje svakoga dana: to su njegova Rijeè, njegovoTijelo, njegova Krv. Mnoštvo sluša Gospodinov poziv, ali neshvaæa njegov smisao – kao što se èesto dogaða i nama – ipita ga: „Što nam je èiniti da bismo radili djela Božja?" (r.28). Isusovi slušatelji misle da on od njih traži obdržavanjezapovijedi kako bi zaslužili druga èuda poput onoga sumnoženjem kruhova. Uobièajena je napast svoditi religijusamo na vršenje zakona, projicirajuæi na naš odnos s Bogomsliku odnosa izmeðu slugu i njihova gospodara: sluge morajuobavljati zadaæe koje je gospodar odredio, kako bi steklinjegovu naklonost. Svima nam je to poznato. Zato mnoštvoželi doznati od Isusa što mu je èiniti da bi Bog biozadovoljan. Ali Isus daje neoèekivan odgovor: „Djelo jeBožje da vjerujete u onoga kojega je on poslao" (r. 29). Tesu rijeèi upuæene i nama danas: Božje se djelo ne sastojitoliko u tome da se nešto „èini", nego da se „vjeruje" uOnoga kojega je poslao. To znaèi da nam vjera u Isusaomoguæuje èiniti Božja djela. Ako dopustimo da budemoukljuèeni u ovaj odnos ljubavi i povjerenja s Isusom, moæiæemo èiniti dobra djela koja šire oko sebe miris evanðelja, zadobro i potrebe braæe.

Gospodin nas poziva da ne zaboravimo da, ako je važnobrinuti se za kruh, još je važnije njegovati odnos s njim,jaèati našu vjeru u njega koji je „kruh života", koji je došao

utažiti našu glad za istinom, našu glad za pravdom, našu gladza ljubavlju. Neka nas Djevica Marija, na dan kad sespominjemo posveæenja bazilike Svete Marije Velike (SantaMaria Maggiore) u Rimu, Salus populi romani, podupire nanašem putu vjere i pomaže nam radosno se prepustitiBožjem planu za naš život.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, blaženi papa Pavao VI. prije èetrdesetje godina proživljavao svoje posljednje sate na ovoj zemlji.Umro je naime 6. kolovoza 1978. naveèer. Spominjemo gase s velikim štovanjem i zahvalnošæu, u oèekivanju njegovekanonizacije koja æe biti 14. listopada. Neka s neba zagovaraza Crkvu, koju je toliko ljubio, i za mir u svijetu. To je velikipapa suvremenog doba, svi ga pozdravimo pljeskom!

Prilog dokumenti ika

28 8. kolovoza 2018. broj 32/2018

32/2018 - ika.hrika.hr/bilteni/bilten_32-2018.pdf · 32/2018 8. kolovoza 2018. 550 godina samostana franjevaca treæoredaca na Glavotoku Jubilej samostana svete Marije na otoku Krku

Documents