magazin subota 3. sijeËnja 2015. 49 subota 3. sijeËnja 2015. magazin 32 49 P redsjednik Hrvatske akademi- je znanosti i umjetnosti, pro- fesor doktor Zvonko KusiÊ ugledni je lijeËnik svjetske re- putacije. Specijalist onkologi- je, radioterapije i nuklearne medicine. Roen u Zagrebu, podrijetlom iz Dalmacije.HA- ZU ga je nedavno ponovno izabrao za predsjednika.U nje- govu prvom mandatu Akade- mija, vrhovna hrvatska zan- stvena i kulturna ustanova, otvorila je πirom svoja vrata narodu. HAZU je konstanta koja traje veÊ 154 godine. Prof. KusiÊ je πkolovan u Hrvatskoj, u Velikoj Britaniji i u Sjedinje- nim AmeriËkim Dræavama. Odrastao je u TkalËiÊevoj,i da- nas popularnoj TkalËi, u naj- starijoj gradskoj Ëetvrti,kojom su tada vladali lokalni fakini. U HAZU Zvonko KusiÊ predvo- di 148 akademika. Djetinjstvo u TkalËi 1 Odakle su KusiÊi? - Dalmatinska zagora. Ide- te iz Splita u ©estanovac, pro- ete Æeæelicu iz koje je rodom ©ternova mama, pa Zagvozd odakle je ©uvar, onda dolazi Vrgorac Tina UjeviÊa. Izmeu Zagvozda i Vrgorca je Grabo- vac. Moja obitelj je iz tog Gra- bovca. Iz Grabovca je Tomo Aleksa DundiÊ.Moja mama je DundiÊ. Moj otac je otiπao u Belgiju kad je imao 20 godina, 1928. godine. Radio je u rudni- ku na dubini od 1500 metara. Vratio se i moji roditelji su otiπli æivjeti u Srijem, kod Ru- me. Hrvatska je, naime, bila sve do Zemuna. Pred kraj rata su se preselili u Zagreb. Tako sam ja roen 1946. u TkalËiÊe- voj ulici. Moj otac je napravio glavni pomak u naπoj obitelji. Nakon tog hrabrog odlaska i povratka iz Belgije on je stvo- rio obitelj,imali smo svoju ku- Êu u Zagrebu. Sve sam imao. Otac je napravio veliki pot- hvat, za obitelj i za mene... TkalËiÊeva je bitna ulica mog æivota. TkalËiÊeva 54 je moja kuÊa. To su moja purgerska sjeÊanja... 1 Slavna, stara i vrlo lijepa TkalËa... - Da.A,bila je to ulica grad- skih fakina.A,ti fakini iz Tkal- Ëe su bili ‘plemiÊi’ prema osta- lim gradskim fakinima.A, bili su to i opasni frajeri. Neki su pobjegli preko granice,otiπli u Legiju stranaca. Deva, na pri- mjer. Zanimljivo odrastanje sam imao. Fine cure s Korza, to je tada bio Zrinjevac, nisu smjele iÊi u TkalËu...TkalËa je bila - zagrebaËki Soho.Tam’ je svaki dan dolazila milicija i Hitna pomoÊ. Bilo je tuËnja- va...Iπao sam u puËku πkolu u Zvjezdarnici,na Gornjem gra- du. U gimnaziju na Katarin- skom trgu. Bio sam najbolji ak, posebno sjajan matema- tiËar. A otiπao sam studirati medicinu... 1 Onkolog ste. »itam u no- vinama o pronalasku cjepi- va protiv raka.To je istina? - Ne.To cjepivo, za sada, ne postoji. Gledajte, ova naπa kri- za, druπtvena i ekonomska i - nove probleme. Na primjer, pojavila se genetska diskrimi- nacija.Tko smije znati,uz lije- Ënika, da netko ima rak ili da Êe ga sigurno dobiti? Osigura- vajuÊe druπtvo? Poslodavac? Suprug ili supruga? Sam mo- guÊi bolesnik? To su veliki eti- Ëki problemi... Da zavrπim o tome: najbolje se rak lijeËi pre- vencijom i ranim otkriva- njem. Svi ovi silni novci koji se troπe u istraæivanjima nisu ravni prevenciji.Treba na vri- jeme maknuti riziËne faktore. Ako se rano dijagnosticira,po- stignu se apsolutno veÊi efe- kti negoli fantastiËnim magi- Ënim lijekovima.Kojih,uosta- lom, joπ i nema. To je vaæno znati.Ali, to, izgleda, nije atra- ktivno.Na pozive naπeg Mini- starstva zdravlja za preventi- vne kontrole radi otkrivanja tih bolesti javlja se tek oko 30 posto ljudi. Ako se screenin- gom rano otkrije rak, postoji 90 posto πansi da Êe se Ëovjek izlijeËiti. Previπe starih 1 Sad nas ima na svijetu 7 milijardi i 400 milijuna, ot- prilike.Ako se, jednom bu- du lijeËile sve bolesti... bit Êe nas previπe? - »ujte, SilobrËiÊ, demogra- fija Êe odrediti buduÊnost svi- jeta. Razvijene zemlje ne mo- gu viπe sve to izdræati. Ima previπe starih ljudi.A, svi æele πto duæe æivjeti. Napretkom medicine i prateÊe tehnologi- je svake se godine produæuje æivot Ëovjeka za dva i pol do tri mjeseca. Za deset godina ljudi Êe æivjeti tri godine dulje. Sta- ri ljudi troπe pet puta viπe zdravstvenog novca. Nitko to ne moæe izdræati,niti najboga- tije zemlje svijeta.Naπe zdrav- stvo garantira svakom Ëovje- ku - sve. Potpunu zdravstve- nu zaπtitu. Zamislite to... Mi smo socijalistiËki odgojeni i mislim da je jedna od najve- Êih tekovina tog sustava upra- vo zdravstvena zaπtita i opÊe obrazovanje. U tome je taj su- stav bio dobar.No,sad to puca pod teretom - napretka tehno- logije i medicine, jer lijeËenje postaje sve skuplje. Ni vrlo ra- zvijene zemlje ne mogu ima- ti punu zdravstvenu zaπtitu. 1 U Francuskoj akademike zovu - besmrtnicima.Vas 148 ste besmrtnici? - Poznajem osobno sve akademike.»itao sam njihove biografije i Ëitam njihova dje- la. Tek sad sam svjestan koli- ko su ti ljudi napravili u æivo- tu. To je skupina ljudi koji su najviπe radili.Rade 50,60 godi- na, sada i dalje rade. A, tragi- Ëno je da se zadnje vrijeme Akademiju Ëesto proziva. »la- novi Akademije su gradili i da- nas grade hrvatski nacionalni i kulturni identitet. RaËki, SmiËiklas, MaæuraniÊ, ©tam- par,Grga Novak,Supek...Ivana BrliÊ MaæuraniÊ, Nazor, Krle- æa, MarinkoviÊ, Bukovac, Te- sla, Prelog, MeπtroviÊ, ©ulek, Jakov Gotovac...gotovo sve πto postoji u hrvatskom narodu su stvorili oni, akademici. Sa- gradili su naπ identitet i naπu prepoznatljivost.Danas to isto predstavljaju suvremeni aka- demici, nas 148. 1 HAZU je ogledalo hrvat- skog druπtva i uspjeha naπeg naroda? - Svakako, jest. Tu su kon- centrirana djela trajne vrije- dnosti i njihovi autori, akade- mici. Stvorili su djela nacio- nalnog i meunarodnog zna- Ëaja.Akademija Ëuva identitet Hrvatske. Akademija je imala i ulogu supstituta dræavnosti, u odreenim razdobljima naπe povijesti. HAZU je danas naπa najjaËa i najËvrπÊa kon- stanta druπtva.Simbol.Ovdje, u Akademiji,postoji - samo je- dna Hrvatska. Konsenzus, o kojem svi priËaju, postoji sa- mo u Akademiji. 1 Postoji li i u Akademiji - ljevica i desnica? - Ne, ne. Tu je samo jedna Hrvatska. Akademija je refe- rentno mjesto u hrvatskom druπtvu. Na primjer, mi smo pozvali narod da glasa 2012. godine na referendumu za ulazak u Europsku uniju.Aka- demija je smatrala da Hrvat- ska treba uÊi u Europsku uni- ju. Objavili smo i Deklaraciju protiv presude generalima i to u trenutku kad je presuda bi- la tek nepravomoÊna...Ali, mi ne ulazimo u dnevnu politiku. Nijedna Akademija na svijetu se ne bavi dnevnom politi- kom.To bi ju upropastilo. Mediji i skandali 1 Jeste li, s obzirom na vaπ bitni znaËaj i ulogu, dovolj- no prisutni u medijima? - Ne, nismo. 1 Zaπto? - Mediji danas æive od skandala, od spektakla i od estrade. Ozbiljne stvari nisu zanimljive. A, ni publiku ne zanimaju ozbiljne stvari. 1 Ne vjerujem.To πto smo maloËas razgovarali o raku sigurno zanima sve ljude. Dakle, morate se nametnu- ti... oblikovati vaπu poja- vnost i misao kroz medije. - Ma,nastojimo.Ali,nam to baπ i ne ide... 1 Zaπto stranke, glavni su- bjekti suvremene politike, inzistiraju na svjetonazo- ru? - Zato πto na taj naËin lakπe mobiliziraju biraËe. Ekonom- ski programi stranaka bili bi vrlo sliËni,i - nepopularni.Tra- æe od ljudi da viπe rade, da su disciplinirani, da su strpljivi, da su odgovorni. A, to sve na- ma fali. Dakle, to se ne moæe narodu ponuditi. Zato se nudi ideologija. 1 Koja je glavna boljka naπe mlade dræave? - Pravosue je najveÊa bolj- ka. Postoji pravna nesigur- nost. Imamo zakone koji su nesprovedivi, imamo zakone od kojih jedan potpuno protu- rjeËi drugom... Imamo stalnu promjenu zakona. Zatim, pre- pisali smo 150 tisuÊa stranica iz Europe...πto uopÊe nije naπa tekovina pa to sve i nije spro- vedivo. Kad sve to znamo, ja- sno je i normalno zaπto na izborima privlaËe biraËe svje- tonazorom, a ne konkretnom stvarnoπÊu.Kad vi Ëovjeku go- vorite da treba viπe rada i di- scipline, on misli da se to odnosi na druge, a ne na nje- ga.Posezanje stranaka za svje- tonazorskim razlikama goto- vo je - nuænost. U pat poziciji smo. Uz to, u krizi rastu nera- cionalnost i nerazboritost i to dovodi do mobilizacije - loπih ljudi. Nepromiπljene akcije su puno ËeπÊe u krizi.To je opÊe- nita pojava, ne samo kod nas. Iskustvo to pokazuje. Svakoj naπoj vladi je vrlo teπko. Bilo koja opozicijska stranka, koja je nekad istu stvar predlagala, bit Êe protiv prijedloga vlade. Uvijek. Dakle, vraÊamo se na taj konsenzus jer bez njega se niπta neÊe moÊi uËiniti. A, konsenzus, neÊu ga nazvati koalicijom, bio bi znak zrelo- sti druπtva.Mi,kao druπtvo ni- smo skloni radu, redu, siste- matiËnosti, promiπljenosti, postupnosti i kontinuitetu... Mi nismo za samozatajni du- gi rad. Volimo velike rijeËi, bombastiËne izjave i - halabu- ku. BuduÊi da Akademija ra- zmiπlja racionalno,jer mi smo glas razuma - mi ne moæemo biti popularni. 1 Konsenzus,koalicija,re- kli ste. Konsenzus protiv de- strukcije nacije i druπtva? - Da. 1 ZnaËi li to da mislite, vi osobno, kako je nuæna Vla- da nacionalnog jedinstva? - Ja mislim - da. Nikakve reforme, niπta se ne moæe po- maknuti bez pune sloge druπtva, dakle politiËkih stra- naka, koje se sada izmjenjuju na vlasti. 1 Mi nismo naroËito disci- plinirana nacija... - Nismo.Apsolutno nismo. Putovao sam dosta, bio u Americi na usavrπavanju mo- jih medicinskih znanja.Tamo znaËajne konferencije i sim- poziji zapoËinju rano ujutro, Ëak u πest sati ujutro.To je Ear- ly Morning Session. Ustanem ja u pet, po mraku, i odem na sjednicu. Dvorana je dupkom puna, svi su tamo. A mi? Mo- æete li to zamisliti kod nas? Mi zakaæemo prvu sjednicu u de- set sati, pa je konferencijska sala - poluprazna.U demokra- ciji su prvo duænosti pa onda prava. Kod nas su prvo prava pa tek onda duænosti. Kako to promijeniti? Kod nas svaka Vlada ima strahovite teπkoÊe. Bilo koja Vlada. Zato nam ja- vna i dræavna uprava,zapravo - uopÊe ne funkcioniraju. Pametni i politika 1 Mali smo narod. Imamo li dvije kompetentne ekipe, ljevice ili desnice, koje bi, svaka od njih, mogle formi- rati uspjeπnu vladu? - Jasno da nemamo. Pre- mali smo narod.Zato su nuæni nacionalni konsenzus i sloga. 1 Politika i moral su kom- plementarne vrijednosti? - Demokracija je najbolji sustav, unatoË svim manama koje se pojavljuju. Jedini kon- trolni mehanizam u politici su - izbori. A stranke se prila- goavaju, koji put suptilno, koji put vrlo grubo, svojim bi- raËima. PolitiËari se boje bira- Ëa. Postoji i javnost, a to su opet - biraËi. A, kad se zaoπtri situacija - pametni se ljudi ne bave politikom. To je poznata Ëinjenica, u povijesti svijeta. 1 ©to je suπtinska duænost Akademije? - Moja teza je da mi mora- mo biti prepoznati kako bi- smo mogli - utjecati. Osnovni cilj je da utjeËemo i usmjera- vamo, da budemo korektor druπtvenih zbivanja.To je ulo- ga Akademije. Imamo osjeÊaj da naπi stavovi prodiru pola- ko, kapilarno. Mi djelujemo dugoroËno. Na nas se vrπi pri- tisak, i lijevih i desnih ekstre- mista - da se opredjelimo. Æe- le da stanemo na jednu ili dru- gu stranu. To mi nikada ne moæemo i neÊemo uËiniti. Utjecaj Akademije je indire- ktan, viπe djeluje na druπtve- nu svijest nego direktno na odluke. Akademija ne moæe presuivati.Mi nismo arbitar. Jer, kad bismo bili, to bi dove- lo di dijeljenja nacije. Jedna je Hrvatska,za nas.Uvijek Êe po- stojati dvije ideoloπke Hrvat- ske, ali moraju djelovati u is- tom cilju,na dobrobit naroda. Æivot poslije smrti 1 ObiËno ste uvijek vrlo ozbiljni. U ovom naπem ra- zgovoru ste se nekoliko pu- ta nasmijali, zaæarili, poka- zali svoj genetski juænjaËki temperament... - Moæda me ljudi vide ozbiljnog. Ja sam tek - vrlo odgovoran.Svaki dan ustajem u pet sati ujutro.U sedam sam veÊ u bolnici. Radim, tim ri- tmom, veÊ Ëetrdeset godina. Nikada nisam iskoristio puni godiπnji odmor i nikada ni- sam bio na bolovanju. Svaki Ëovjek se legitimira svojim ra- dom. Rad je osnova svega. Je- dino mjerilo je - rad.Treba po- ticati i promovirati uspjeπne, to je rekao jedan naπ ekono- mist. To je toËna poruka. Ina- Ëe,volim se smijati...i smijem se, kad je prigoda, ako vas to zanima. Kad bi svi radili i dr- æali se propisa - sve bismo ri- jeπili. Ali, nitko se tu ne æeli mijenjati. Svi traæe krivca - iz- van sebe. 1 I ne æeleÊi to, vi ste, za- pravo - vrhunski politiËar... - Mi,Akademija, podræava- mo svaku Vladu koja radi u korist druπtva,u korist napre- tka Hrvatske.Sebe doæivljava- mo i pozicioniramo kao sa- vjest nacije.Uz to,ja sam opti- mist. Svi Ëelnici moraju biti optimisti. Moraju vjerovati u to πto rade i misliti pozitivno. 1 I - jedno medicinsko i metafiziËko pitanje: dokto- re, postoji li æivot nakon smrti? Pacijent æeli znati istinu. Ako on vjeruje u æivot nakon smrti - onda postoji.To je pita- nje psihologije.PolitiËari bi ta- koer trebali biti vrsni psiho- lozi, kako bi bili uvjerljivi. Ni- je vaæno πto postoji ili ne po- stoji.Vaæno je πto vjerujete. Ja vjerujem. Razgovarao Dobroslav SilobrËiÊ; Snimio Darko Tomaπ/Cropix ZVONKO KUSIΔ PREDSJEDNIK HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI HAZU nije popularan jer Hrvati vole halabuku Predsjednik Akademije o odrastanju u zagrebaËkoj TkalËiÊevoj ulici, napretku medicine i lijeËenju raka, demografiji,odnosu HAZU i politike... svakakva sliËna je stanju u medicini. U druπtvu postoji neka potreba da se neπto pre- skoËi, da se neπto rijeπi veli- kim potezima. To nije mogu- Êe. Postoje samo stalni mali pomaci naprijed. NajveÊi na- predak u onkologiji je ta ‘ge- netska zadanost’ po kojoj se moæe predvidjeti da li Êe ne- tko dobiti rak ili neÊe.Znate da se,sukladno tome,ona glumi- ca, Angelina Jolie, operirala unaprijed...Ja se bavim medu- larnim karcinomom πtitnjaËe. Ako se to utvrdi kod bebe,mo- ra ju se operirati, je postoji opasnost da Êe naslijediti bo- lest. Odstrani se πtitnjaËa dje- tetu pa ne dobije karcinom. Imali smo jednog oca koji je imao karcinom pa smo operi- rali njegova dva mala djeËaËi- Êa. I, spasili ih. Jer, da nismo, sigurno bi ga dobili. Dakle, moæemo predvidjeti i sprijeËi- ti. InaËe, svaki rak je drukËiji. Nema dva Ëovjeka koji imaju isti rak. 1 Medicina napreduje, onkologija napreduje... - Naravno, ali svaki napre- dak u æivotu donosi sa sobom Druπtveni konsenzus o kojem svi govore postoji samo u Akademiji. Ovdje ne postoji ljevica i desnica, tu je samo jedna Hrvatska
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
magazin subota3. sijeËnja 2015. 49subota
3. sijeËnja 2015. magazin32 49
Predsjednik Hrvatske akademi-je znanosti i umjetnosti, pro-fesor doktor Zvonko KusiÊugledni je lijeËnik svjetske re-putacije. Specijalist onkologi-je, radioterapije i nuklearnemedicine. Roen u Zagrebu,podrijetlom iz Dalmacije.HA-ZU ga je nedavno ponovnoizabrao za predsjednika.U nje-govu prvom mandatu Akade-mija, vrhovna hrvatska zan-stvena i kulturna ustanova,otvorila je πirom svoja vratanarodu. HAZU je konstantakoja traje veÊ 154 godine.Prof.KusiÊ je πkolovan u Hrvatskoj,u Velikoj Britaniji i u Sjedinje-nim AmeriËkim Dræavama.Odrastao je u TkalËiÊevoj,i da-nas popularnoj TkalËi, u naj-starijoj gradskoj Ëetvrti,kojomsu tada vladali lokalni fakini.U HAZU Zvonko KusiÊ predvo-di 148 akademika.
Djetinjstvo u TkalËi1Odakle su KusiÊi?
- Dalmatinska zagora. Ide-te iz Splita u ©estanovac, pro-ete Æeæelicu iz koje je rodom©ternova mama, pa Zagvozdodakle je ©uvar, onda dolaziVrgorac Tina UjeviÊa.IzmeuZagvozda i Vrgorca je Grabo-vac.Moja obitelj je iz tog Gra-bovca. Iz Grabovca je TomoAleksa DundiÊ.Moja mama jeDundiÊ. Moj otac je otiπao uBelgiju kad je imao 20 godina,1928.godine.Radio je u rudni-ku na dubini od 1500 metara.Vratio se i moji roditelji suotiπli æivjeti u Srijem,kod Ru-me. Hrvatska je, naime, bilasve do Zemuna.Pred kraj ratasu se preselili u Zagreb. Takosam ja roen 1946.u TkalËiÊe-voj ulici.Moj otac je napravioglavni pomak u naπoj obitelji.Nakon tog hrabrog odlaska ipovratka iz Belgije on je stvo-rio obitelj,imali smo svoju ku-Êu u Zagrebu. Sve sam imao.Otac je napravio veliki pot-hvat, za obitelj i za mene...TkalËiÊeva je bitna ulica mogæivota. TkalËiÊeva 54 je mojakuÊa. To su moja purgerskasjeÊanja...1Slavna,stara i vrlo lijepaTkalËa...
- Da.A,bila je to ulica grad-skih fakina.A,ti fakini iz Tkal-Ëe su bili ‘plemiÊi’ prema osta-lim gradskim fakinima.A,bilisu to i opasni frajeri. Neki supobjegli preko granice,otiπli uLegiju stranaca. Deva, na pri-mjer. Zanimljivo odrastanjesam imao. Fine cure s Korza,to je tada bio Zrinjevac, nisusmjele iÊi u TkalËu...TkalËa jebila - zagrebaËki Soho.Tam’ jesvaki dan dolazila milicija iHitna pomoÊ. Bilo je tuËnja-va...Iπao sam u puËku πkolu uZvjezdarnici,na Gornjem gra-du. U gimnaziju na Katarin-skom trgu. Bio sam najboljiak, posebno sjajan matema-tiËar. A otiπao sam studiratimedicinu...1Onkolog ste.»itam u no-vinama o pronalasku cjepi-va protiv raka.To je istina?
- Ne.To cjepivo,za sada,nepostoji.Gledajte,ova naπa kri-za, druπtvena i ekonomska i
- nove probleme. Na primjer,pojavila se genetska diskrimi-nacija.Tko smije znati,uz lije-Ënika, da netko ima rak ili daÊe ga sigurno dobiti? Osigura-vajuÊe druπtvo? Poslodavac?Suprug ili supruga? Sam mo-guÊi bolesnik? To su veliki eti-Ëki problemi... Da zavrπim otome: najbolje se rak lijeËi pre-vencijom i ranim otkriva-njem. Svi ovi silni novci kojise troπe u istraæivanjima nisuravni prevenciji.Treba na vri-jeme maknuti riziËne faktore.Ako se rano dijagnosticira,po-stignu se apsolutno veÊi efe-kti negoli fantastiËnim magi-Ënim lijekovima.Kojih,uosta-lom, joπ i nema. To je vaænoznati.Ali,to,izgleda,nije atra-ktivno.Na pozive naπeg Mini-starstva zdravlja za preventi-vne kontrole radi otkrivanjatih bolesti javlja se tek oko 30posto ljudi. Ako se screenin-gom rano otkrije rak, postoji90 posto πansi da Êe se ËovjekizlijeËiti.
Previπe starih1Sad nas ima na svijetu 7milijardi i 400 milijuna,ot-
prilike.Ako se,jednom bu-du lijeËile sve bolesti...bitÊe nas previπe?
- »ujte,SilobrËiÊ,demogra-fija Êe odrediti buduÊnost svi-jeta. Razvijene zemlje ne mo-gu viπe sve to izdræati. Imapreviπe starih ljudi.A,svi æeleπto duæe æivjeti. Napretkommedicine i prateÊe tehnologi-je svake se godine produæujeæivot Ëovjeka za dva i pol do trimjeseca.Za deset godina ljudiÊe æivjeti tri godine dulje.Sta-ri ljudi troπe pet puta viπezdravstvenog novca. Nitko tone moæe izdræati,niti najboga-tije zemlje svijeta.Naπe zdrav-stvo garantira svakom Ëovje-ku - sve. Potpunu zdravstve-nu zaπtitu. Zamislite to... Mismo socijalistiËki odgojeni imislim da je jedna od najve-Êih tekovina tog sustava upra-vo zdravstvena zaπtita i opÊeobrazovanje.U tome je taj su-stav bio dobar.No,sad to pucapod teretom - napretka tehno-logije i medicine, jer lijeËenjepostaje sve skuplje.Ni vrlo ra-zvijene zemlje ne mogu ima-ti punu zdravstvenu zaπtitu.1U Francuskoj akademike
zovu - besmrtnicima.Vas148 ste besmrtnici?
- Poznajem osobno sveakademike.»itao sam njihovebiografije i Ëitam njihova dje-la.Tek sad sam svjestan koli-ko su ti ljudi napravili u æivo-tu.To je skupina ljudi koji sunajviπe radili.Rade 50,60 godi-na, sada i dalje rade. A, tragi-Ëno je da se zadnje vrijemeAkademiju Ëesto proziva.»la-novi Akademije su gradili i da-nas grade hrvatski nacionalnii kulturni identitet. RaËki,SmiËiklas, MaæuraniÊ, ©tam-par,Grga Novak,Supek...IvanaBrliÊ MaæuraniÊ, Nazor, Krle-æa, MarinkoviÊ, Bukovac, Te-sla, Prelog, MeπtroviÊ, ©ulek,Jakov Gotovac...gotovo sve πtopostoji u hrvatskom narodusu stvorili oni, akademici. Sa-gradili su naπ identitet i naπuprepoznatljivost.Danas to istopredstavljaju suvremeni aka-demici,nas 148.1HAZU je ogledalo hrvat-skog druπtva i uspjehanaπeg naroda?
- Svakako, jest. Tu su kon-centrirana djela trajne vrije-dnosti i njihovi autori,akade-
mici. Stvorili su djela nacio-nalnog i meunarodnog zna-Ëaja.Akademija Ëuva identitetHrvatske.Akademija je imalai ulogu supstituta dræavnosti,u odreenim razdobljimanaπe povijesti.HAZU je danasnaπa najjaËa i najËvrπÊa kon-stanta druπtva.Simbol.Ovdje,u Akademiji,postoji - samo je-dna Hrvatska. Konsenzus, okojem svi priËaju, postoji sa-mo u Akademiji.1Postoji li i u Akademiji -ljevica i desnica?
- Ne, ne. Tu je samo jednaHrvatska. Akademija je refe-rentno mjesto u hrvatskomdruπtvu. Na primjer, mi smopozvali narod da glasa 2012.godine na referendumu zaulazak u Europsku uniju.Aka-demija je smatrala da Hrvat-ska treba uÊi u Europsku uni-ju. Objavili smo i Deklaracijuprotiv presude generalima i tou trenutku kad je presuda bi-la tek nepravomoÊna...Ali,mine ulazimo u dnevnu politiku.Nijedna Akademija na svijetuse ne bavi dnevnom politi-kom.To bi ju upropastilo.
Mediji i skandali1Jeste li,s obzirom na vaπbitni znaËaj i ulogu,dovolj-no prisutni u medijima?
- Ne,nismo.1Zaπto?- Mediji danas æive od
skandala, od spektakla i odestrade. Ozbiljne stvari nisuzanimljive. A, ni publiku nezanimaju ozbiljne stvari.1Ne vjerujem.To πto smomaloËas razgovarali o rakusigurno zanima sve ljude.Dakle,morate se nametnu-ti...oblikovati vaπu poja-vnost i misao kroz medije.
- Ma,nastojimo.Ali,nam tobaπ i ne ide...1Zaπto stranke,glavni su-bjekti suvremene politike,inzistiraju na svjetonazo-ru?
- Zato πto na taj naËin lakπemobiliziraju biraËe. Ekonom-ski programi stranaka bili bivrlo sliËni,i - nepopularni.Tra-æe od ljudi da viπe rade, da sudisciplinirani, da su strpljivi,da su odgovorni.A, to sve na-ma fali. Dakle, to se ne moæenarodu ponuditi.Zato se nudiideologija.1Koja je glavna boljkanaπe mlade dræave?
- Pravosue je najveÊa bolj-ka. Postoji pravna nesigur-nost. Imamo zakone koji sunesprovedivi, imamo zakoneod kojih jedan potpuno protu-rjeËi drugom...Imamo stalnupromjenu zakona.Zatim,pre-pisali smo 150 tisuÊa stranicaiz Europe...πto uopÊe nije naπatekovina pa to sve i nije spro-vedivo. Kad sve to znamo, ja-sno je i normalno zaπto naizborima privlaËe biraËe svje-tonazorom, a ne konkretnomstvarnoπÊu.Kad vi Ëovjeku go-vorite da treba viπe rada i di-scipline, on misli da se toodnosi na druge, a ne na nje-ga.Posezanje stranaka za svje-tonazorskim razlikama goto-vo je - nuænost. U pat pozicijismo.Uz to,u krizi rastu nera-cionalnost i nerazboritost i todovodi do mobilizacije - loπihljudi.Nepromiπljene akcije supuno ËeπÊe u krizi.To je opÊe-nita pojava,ne samo kod nas.Iskustvo to pokazuje. Svakojnaπoj vladi je vrlo teπko. Bilokoja opozicijska stranka, kojaje nekad istu stvar predlagala,
bit Êe protiv prijedloga vlade.Uvijek. Dakle, vraÊamo se nataj konsenzus jer bez njega seniπta neÊe moÊi uËiniti. A,konsenzus, neÊu ga nazvatikoalicijom, bio bi znak zrelo-sti druπtva.Mi,kao druπtvo ni-smo skloni radu, redu, siste-matiËnosti, promiπljenosti,postupnosti i kontinuitetu...Mi nismo za samozatajni du-gi rad. Volimo velike rijeËi,bombastiËne izjave i - halabu-ku. BuduÊi da Akademija ra-zmiπlja racionalno,jer mi smoglas razuma - mi ne moæemobiti popularni.1Konsenzus,koalicija,re-
kli ste.Konsenzus protiv de-strukcije nacije i druπtva?
- Da.1ZnaËi li to da mislite,viosobno,kako je nuæna Vla-da nacionalnog jedinstva?
- Ja mislim - da. Nikakvereforme,niπta se ne moæe po-maknuti bez pune slogedruπtva,dakle politiËkih stra-naka, koje se sada izmjenjujuna vlasti.
1Mi nismo naroËito disci-plinirana nacija...
- Nismo.Apsolutno nismo.Putovao sam dosta, bio uAmerici na usavrπavanju mo-jih medicinskih znanja.TamoznaËajne konferencije i sim-poziji zapoËinju rano ujutro,Ëak u πest sati ujutro.To je Ear-ly Morning Session. Ustanemja u pet, po mraku, i odem nasjednicu. Dvorana je dupkompuna, svi su tamo.A mi? Mo-æete li to zamisliti kod nas? Mizakaæemo prvu sjednicu u de-set sati, pa je konferencijskasala - poluprazna.U demokra-ciji su prvo duænosti pa ondaprava. Kod nas su prvo pravapa tek onda duænosti.Kako topromijeniti? Kod nas svakaVlada ima strahovite teπkoÊe.Bilo koja Vlada. Zato nam ja-vna i dræavna uprava,zapravo- uopÊe ne funkcioniraju.
Pametni i politika1Mali smo narod.Imamoli dvije kompetentne ekipe,ljevice ili desnice,koje bi,svaka od njih,mogle formi-rati uspjeπnu vladu?
- Jasno da nemamo. Pre-
mali smo narod.Zato su nuæninacionalni konsenzus i sloga.1Politika i moral su kom-plementarne vrijednosti?
- Demokracija je najboljisustav,unatoË svim manamakoje se pojavljuju.Jedini kon-trolni mehanizam u politicisu - izbori.A stranke se prila-goavaju, koji put suptilno,koji put vrlo grubo,svojim bi-raËima.PolitiËari se boje bira-Ëa. Postoji i javnost, a to suopet - biraËi.A, kad se zaoπtrisituacija - pametni se ljudi nebave politikom.To je poznataËinjenica,u povijesti svijeta.1©to je suπtinska duænostAkademije?
- Moja teza je da mi mora-mo biti prepoznati kako bi-smo mogli - utjecati.Osnovnicilj je da utjeËemo i usmjera-vamo, da budemo korektordruπtvenih zbivanja.To je ulo-ga Akademije. Imamo osjeÊajda naπi stavovi prodiru pola-ko, kapilarno. Mi djelujemodugoroËno.Na nas se vrπi pri-tisak,i lijevih i desnih ekstre-mista - da se opredjelimo. Æe-le da stanemo na jednu ili dru-gu stranu. To mi nikada nemoæemo i neÊemo uËiniti.Utjecaj Akademije je indire-ktan, viπe djeluje na druπtve-nu svijest nego direktno naodluke. Akademija ne moæepresuivati.Mi nismo arbitar.Jer,kad bismo bili,to bi dove-lo di dijeljenja nacije.Jedna jeHrvatska,za nas.Uvijek Êe po-stojati dvije ideoloπke Hrvat-ske, ali moraju djelovati u is-tom cilju,na dobrobit naroda.
Æivot poslije smrti1ObiËno ste uvijek vrloozbiljni.U ovom naπem ra-zgovoru ste se nekoliko pu-ta nasmijali,zaæarili,poka-zali svoj genetski juænjaËkitemperament...
- Moæda me ljudi videozbiljnog. Ja sam tek - vrloodgovoran.Svaki dan ustajemu pet sati ujutro.U sedam samveÊ u bolnici. Radim, tim ri-tmom, veÊ Ëetrdeset godina.Nikada nisam iskoristio punigodiπnji odmor i nikada ni-sam bio na bolovanju. SvakiËovjek se legitimira svojim ra-dom. Rad je osnova svega. Je-dino mjerilo je - rad.Treba po-ticati i promovirati uspjeπne,to je rekao jedan naπ ekono-mist.To je toËna poruka. Ina-Ëe,volim se smijati...i smijemse, kad je prigoda, ako vas tozanima. Kad bi svi radili i dr-æali se propisa - sve bismo ri-jeπili. Ali, nitko se tu ne æelimijenjati.Svi traæe krivca - iz-van sebe.1I ne æeleÊi to,vi ste,za-pravo - vrhunski politiËar...
- Mi,Akademija,podræava-mo svaku Vladu koja radi ukorist druπtva,u korist napre-tka Hrvatske.Sebe doæivljava-mo i pozicioniramo kao sa-vjest nacije.Uz to,ja sam opti-mist. Svi Ëelnici moraju bitioptimisti. Moraju vjerovati uto πto rade i misliti pozitivno.1I - jedno medicinsko imetafiziËko pitanje: dokto-re,postoji li æivot nakonsmrti?
Pacijent æeli znati istinu.Ako on vjeruje u æivot nakonsmrti - onda postoji.To je pita-nje psihologije.PolitiËari bi ta-koer trebali biti vrsni psiho-lozi, kako bi bili uvjerljivi. Ni-je vaæno πto postoji ili ne po-stoji.Vaæno je πto vjerujete.Javjerujem.
Razgovarao DobroslavSilobrËiÊ;Snimio Darko Tomaπ/Cropix
ZVONKO KUSI∆PREDSJEDNIK HRVATSKE AKADEMIJEZNANOSTI I UMJETNOSTI
HAZU nijepopularan
jer Hrvati volehalabuku
Predsjednik Akademije o odrastanju u zagrebaËkojTkalËiÊevoj ulici, napretku medicine i lijeËenju raka,
demografiji,odnosu HAZU i politike...
svakakva sliËna je stanju umedicini. U druπtvu postojineka potreba da se neπto pre-skoËi, da se neπto rijeπi veli-kim potezima. To nije mogu-Êe. Postoje samo stalni malipomaci naprijed. NajveÊi na-predak u onkologiji je ta ‘ge-netska zadanost’ po kojoj semoæe predvidjeti da li Êe ne-tko dobiti rak ili neÊe.Znate dase,sukladno tome,ona glumi-ca, Angelina Jolie, operiralaunaprijed...Ja se bavim medu-larnim karcinomom πtitnjaËe.Ako se to utvrdi kod bebe,mo-ra ju se operirati, je postojiopasnost da Êe naslijediti bo-lest.Odstrani se πtitnjaËa dje-tetu pa ne dobije karcinom.Imali smo jednog oca koji jeimao karcinom pa smo operi-rali njegova dva mala djeËaËi-Êa. I, spasili ih. Jer, da nismo,sigurno bi ga dobili. Dakle,moæemo predvidjeti i sprijeËi-ti. InaËe, svaki rak je drukËiji.Nema dva Ëovjeka koji imajuisti rak.1Medicina napreduje,
onkologija napreduje...- Naravno, ali svaki napre-
dak u æivotu donosi sa sobom
Druπtvenikonsenzus o
kojem svi govorepostoji samo u
Akademiji.Ovdje ne
postoji ljevica i desnica, tu
je samo jedna
Hrvatska
Related Documents
