Poremećaji mentalnog zdravlja dece i mladih Etiologija, klasifikacija, epidemiologija Predmetni nastavnik: Prof. Dr. Veronika Išpanović Radojković Studijski program: Psihologija Fakultet za medije i komunikacije Šk god. 2013/14 VIII semestar, IV godina
36
Embed
3. Poremecaji Mentalnog Zdravlja Dece i Mladih -Etiologija Klasifikacija Epidemiologija
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Poremećaji mentalnog zdravlja
dece i mladih
Etiologija, klasifikacija, epidemiologija
Predmetni nastavnik: Prof. Dr. Veronika Išpanović Radojković Studijski program: Psihologija
Fakultet za medije i komunikacijeŠk god. 2013/14
VIII semestar, IV godina
DEFINICIJA MENTALNOG ZDRAVLJA
Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kome pojedinac realizuje svoje sposobnosti, može da se nosi sa normalnim stresovima života, može da produktivno radi i zarađuje, i u stanju je da doprinosi zajednici u kojoj živi.
(SZO, 2001)
DEFINICIJA MENTALNOG ZDRAVLJA
Mentalno zdravlje je sposobnost svih nas i svakoga od nas da osećamo, razmišljamo i postupamo na način kojim se uvećava naša sposobnost da uživamo u životu i da odgovorimo na izazove koji se postavljaju pred nama. To je pozitivan osećaj emocionalnog i duhovnog zdravlja, uz poštovanje značaja jednakosti, socijalne pravde, međuljudskih veza i ličnog dostojanstva.
Breme mentalnih poremećaja je Breme mentalnih poremećaja je ogromnoogromno
Mentalni poremećaji su: Mentalni poremećaji su:
UniverzalniUniverzalni pogađaju sve zemlje i društva, sve uzraste,
UčestaliUčestali prisutni kod 10% odraslih u svakom trenutku,
25% ljudi tokom nekog perioda svog života,20% pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Dovode do teške invalidnosti:Dovode do teške invalidnosti: naročito depresivni poremećaji, shizofrenija, Alzheimerova demencija, zloupotreba PAS, mentalna retardacija, epilepsija.
Negativno utiču na kvalitet životaNegativno utiču na kvalitet života obolelog i porodice usled emocionalnog i ekonomskog tereta, stigmatizacije i diskriminacije.
Definicija poremećaja mentalnog
zdravlja dece i mladih
“ Abnormalnost emocija, ponašanja ili
odnosa koji su dovoljne težine i trajanja da ozbiljno ometaju dete u njegovom socijalnom ili ličnom funkcionisanju i/ili uzrokuju patnju (distress) deteta, njegovih roditelja ili ljudi u okruženju.”
UTICAJI NA DETE U RAZVOJU
Činioci koji utiču na razvoj ličnosti deteta
Konstitucionalni činioci
Sredinski činioci
Fizičke bolesti i smetnje u razvoju (hendipek)
Konstitucionalni činioci
Genetski činioci - najčešće poligenski uticaji (npr. kod autizma, Gilles de la Tourette sindroma itd),
Inteligencija Temperament – genetska predispozicija za
reagovanje na sredinske stimuluse na određeni način ( karakterističan stil interakcije sa sredinom) .
Rodne razlike (razlike po polu) – npr. razlike u eksploratornoj aktivnosti, agresiji, nivou aktivnosti između dečaka i devojčica
Dimenzija temperamenta
Opis
Nivo aktivnosti Pozciija na dimenziji preterana aktivvnost – snižena aktivnost
Ritmičnost Iregularnost u ritmu spavanja, hranjenja itd.
Približavanje/povlačenje
Inicijalni odgovor na novu situaciju npr. hrana, osoba, igračka
Adaptabilnost Sposobnost da efektivno upravlja novom situacijom
Prag za odgovor Nivo intenziteta stimulusa potreban za izazivanje odgovora
Intenzitet odgovora Snaga odgovora nezavisno od kvaliteta odgovora
Kvalitet raspoloženja Predominacija zadovoljstva naspram nezadovoljstva u ponašanju
Distraktibilnost Lakoća kojom stimulus odvlači pažnju oid trenutnog zadatka
Raspon i postojanost pažnje
Sposobnost da se istraje u vršenju zadatka
Dimenzije temperamenta –Thomass&Chess,
1982
Klaster Opis
Lak temperament
Kombinacija regularnosti ritmova, tendencija ka približavanju u novim situacijama, brzo prilagodjavanje i predominatno pozitivno raspoloženje
Težak temperament
Iregularnost ritmova, tendencija ka povlačenju, slabo prilagođavanje i predominatno negativno raspoloženje (suprotno lakom temperamentu)
Sporo se otkravljuje, “zagreva”
Tendencija ka povalečnju u novim situacijama i sporo prilagođavanje, česte negativne reakcije. Često se karakteriše kao “stidljivo dete”
Poslednje dve grupe (težak temperament i sporo se otkravljuje”) su pod većim rizikom za razvoj poremećaja ponašanja
Sredinski činioci Porodica
Zadovoljava fizičke potrebe (hrana, smeštaj) Obezbeđuje ljubav i sigurnost Razvija socijalne odnose sa odraslima/braćom i sestrama Stimuliše kognitivne i jezičke sposobnosti Pruža odgovarajuće modele ponašanja i socijalizacije Obezbeđuje sticanje etičkih i moralnih vrednosti
Škola Sticanje školskih veština Unapređenje odnosa sa vršnjacima Prihvatanje autoriteta odraslih van porodice
Šire okruženje (zajednica) Fizičke bolesti i hendikep
Psihosocijalni uzroci poremećaja mentalnog zdravlja dece i mladih
(rezultati epidemioloških istraživanja, Rutter i sar. 1970-1975)
Porodična nesloga Bračna nesloga Deca data na
starateljstvo Deca koja ne žive sa
oba roditelja
Devijantnost roditelja
Psihijatrijski poremećaji majke
Krivični prestupi oca
Socijalne neprilike Velika porodica Mnogočlana porodica
u istom stanu Otac obavlja
niskokvalifikovane poslove
Školsko okruženje Mnogo učenika,
nedovoljno nastavnika Česte promene
nastavnika
Interakcija bioloških, psiholoških i Interakcija bioloških, psiholoških i socijalnih faktora u razvoju mentalnih socijalnih faktora u razvoju mentalnih poremećajaporemećaja
Činioci rizika za poremećaj mentalnog Činioci rizika za poremećaj mentalnog zdravlja u detinjstvuzdravlja u detinjstvu
1)1) detedete
2)2) porodicuporodicu
3)3) društvenu zajednicudruštvenu zajednicu
mogu biti vezani za:mogu biti vezani za:
1. Vezani za dete1. Vezani za dete -Nizak IQ – kod teških mentalnih retardacija rizik je za 40% veći
-Težak temperament
-Somatsko oboljenje, posebno CNS-a
-- kod epilepsije rizik je za 20% veći
-Specifični poremećaj razvoja
-Teškoće u komunikaciji
-Školski neuspeh
-Nisko samopoštovanje
Činioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvuČinioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvu
2. Vezani za porodicu2. Vezani za porodicu
- Slom porodice- Duševna bolest majke- Kriminalitet (alkohlizam, psihopatija oca)- Nasilje u porodici- Nedosledna, nejasna ili kruta disciplina- Siromaštvo – bez obzira na uzrok- Smrt i gubitak bliskih srodnika- Neprijateljski ili odbacujući stav prema detetu- Neprilagođavanje potrebama deteta
Činioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvuČinioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvu
3. Vezani za socijalno okruženje 3. Vezani za socijalno okruženje detetadeteta
ŠkolaŠkola- loša organizacija, nejasna disciplina- nepoštovanje individualnosti deteta- česte promene, nizak moral
nastavnika
Sociokulturalni činiociSociokulturalni činioci- pritisak vršnjaka- ismevanje- socijalna deprivacija
Činioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvuČinioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvu
Rizici za poremećaj mentalnog zdravlja na ranom uzrastu
Loša materinska briga u detinjstvu majke Maloletnička trudnoća Loši odnosi među roditeljima Odsutnost ili slaba uključenost oca Niske intelektualne sposobnosti (IQ ispod
70) Depresija majke Uporno neprihvatanje deteta i posle tri
meseca Samohrani roditelj bez podrške
Zaštitni činioci koji štite dete od Zaštitni činioci koji štite dete od poremećaja mentalnog zdravlja (Garmezy, poremećaja mentalnog zdravlja (Garmezy,
1987)1987)
1. Činioci vezani za dete1. Činioci vezani za dete- lak temperament- Iznad prosečni IQ- ženski pol pre adolescencije, muški pol nakon adolescencije- pozitivna slika o sebi, visoko samopoštovanje
2. Činioci vezani za porodicu2. Činioci vezani za porodicu- visok stepen kohezije u porodici- dobar odnos bar sa jednim roditeljem
3. Činioci vezani sa okruženje deteta3. Činioci vezani sa okruženje deteta- dobra škola- dobro strukturisana sredina
Rezilijentnost
“Rezilijentna osoba je ona koja, uprkos stresovima, pronalazi ubeđenje da je
unutrašnje i spoljnje okruženje predvidivo, da život ima smisla i da se stvari mogu razrešiti na najbolji mogući način.”
E. WERNER, 1982
Klasifikacija mentalnih poremećaja
dece i mladih
Etiološka klasifikacija neprimerena/nemoguća zbog multifaktorske uzročnost mentalnih poremećaja
Deskriptivna ili fenomenska (simptomska ) klasifikacija: Poremećaji emocija (Emocionalni poremećaji) Poremećaji ponašanja Razvojni poremećaji Poremećaji u odnosima
Većina pacijenata ima simptome iz više oblasti
Multiaksijalne klasifikacije mentalnih poremećaja dece i
mladih
Međunarodna klasifikacija bolesti MKB-10 (International Classification of Diseases – ICD 10, Svetska zdravstvena organizacija, 1992):
V poglavlje: Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja
Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders -DSM IV i DSM V (Američko udruženje psihijatara, APA, 1994, 2013 )
Glavne grupe poremećaja mentalnog zdravlja dece i
mladih -1.
Emocionalni poremećaji: Poremećaji sa anksioznošću Fobije Depresija Opsesivno-kompulzivni poremećaj Neke somatizacije Nazivaju se i “internalizujući” poremećaji
F82 Specifični razvojni poremećaji motorne funkcije
F83 Mešoviti specifični razvojni poremećaj
F84 Pervazivni razvojni poremećaji
F88 Drugi poremećaji psihičkog razvoja
ICD- 10
F90-F98 Poremećaji ponašanja i emocija sa F90-F98 Poremećaji ponašanja i emocija sa početkom obično u detinjstvu i adolescencijipočetkom obično u detinjstvu i adolescenciji
Četvrti znak šifre se može koristiti za označavanje stepena udruženog poremećaja ponašanja:
Bez, ili minimalan poremećaj ponašanja
Značajan poremećaj ponašanja koji zahteva pažnju ili tretman
Drugi poremećaji ponašanja
Bez napomene o poremećaju ponašanja
ICD-10
Epidemiologija mentalnih poremećaja dece i mladih
Epidemiologija – izučavanje distribucije poremećaja i povezanih činilaca u određenoj populaciji (reprezentativni, visoko rizični ili neki poseban uzorak)
Prevalenca – ukupan broj/udeo posmatranog
poremećaja u populaciji (učestalost, najčešće izražena u %)
Incidenca – broj novo otkrivenih slučajeva u
posmatranom periodu (npr. u toku jedne godine)
Istraživanja prevalenca psihijatrijskih poremećaja dece i mladih -1.
Studije Ratera (Rutter) i saradnika na ostrvu Vajt (Isle of Wight, 1979-75):
7% kod dece uzrasta 10-11 g. Deca sa hroničnim bolestima ili hendikepom značajno više
poremećaja: Deca sa astmom ili dijabetom 2x više poremećaja, Deca sa epilepsijom ili cerebralnom paralizom 5x više
poremećaja
U Londonu (1975): 14% kod dece uzrasta 10 g. Veza sa većom učestalošću predisponirajućih faktora (nesloga u
značaj praga deprivacijeznačaj praga deprivacije- SES i dečiji psihijatrijski poremećaji = slaba korelacija- SES i intelektualne sposobnosti = jaka korelacija- Kvalitet porodičnih odnosa jak činilac, nezavisan od SES
2. Psihosocijalne intervencije sa određenim uzrasnim 2. Psihosocijalne intervencije sa određenim uzrasnim grupama u opštoj populacijigrupama u opštoj populaciji- retke studije, nejasni efekti
3. Psihosocijalne intervencije sa rizičnim grupama3. Psihosocijalne intervencije sa rizičnim grupama- Brojne studije, dobri efekti- Samohrane, maloletne majke, nizak SES- Prematurusi, nizak SES- Hospitalizovana deca- Hronično obolela deca- Deca duševno bolesnih roditelja- Deca iz konfliktnih i razvedenih brakova- Deca izložena akutnom stresu- Deca lišena roditeljske brige