-
Paradigme u psihologijiParadigma - skup temeljnih pretpostavki
koje zajedno definiu nain na koji treba osmisliti, istraivati,
prikupljati i interpretirati podatke Psihoanaliza S. Freud
psihoseksualna teorija ovjekova razvojaBiheviorizam J. Locke,
Watson psihologija empirizmaPsihosocijalna teorija - Erikson
-
Paradigme u psihologijiHumanistiki pravac - RogersTeorija
privrenosti BowlbyKognitivne teorije J. PiagetMotivacijske teorije
Maslow, Murray
-
Freudova psihoanalitika teorijaovjek nesvjesno bie, determiniran
nagonima Introspekcija jedini nain spoznavanja ovjeka Pokretaka
snaga nagoni, instikti, emocije i poriviOzbiljni prigovori
nemogunost znanstvene verifikacijeDoprinosi prvo nebioloko,
psiholoko, ne-psihijatrijsko shvaanje ovjekaNajvaniji doprinos rana
iskustva
-
Freudova psihoanalitika teorijaTeorija linosti
Teorija o nesvjesnom 1/3 svjesnog naspram 2/3 nesvjesnogObiljeja
nesvjesnog:
Ideje, misli i sjeanja koja su potisnuta Nesvjesno znanje
informacije koje imamo ali nikada nisu bile dijelom procesa
uenjaIskustva koja imamo, ali ih ne moemo verbalizirati (majka,
otac)
-
Freudova psihoanalitika teorijaSituacije u kojima se manifestuje
nesvjesno
ale, pogreke, propusti Podaci o tome ta pojeinac ne voli kod
drugih ljudiPodaci o ivotu navike, preferencije isl.Otpor u
razgovoru ili u vidu nerazumijevanjaSlobodne
asocijacijeSnoviUmjetnika djela i stvaralatvoNeurotini simptomi
-
Freudova psihoanalitika teorijaDruge razine svijesti
Svijest svjesna znanja, misli i osjeajiPredsvijest informacije
kojih nismo svjesni u svakom trenutku, ali ih moemo
prizvatiNesvjesno
-
Freudova psihoanalitika teorijaStruktura linosti
Id sjedite impulsa i svega animanog u ovjeku Ego svjesni dio
linosti, upravlja racionalnim procesimaSuperego savjest, moralna
domena, nastaje internalizacijom oditeljskih i drutvenih normi
-
Freudova psihoanalitika teorijaDinamika linostiPonaanje
uzrokovano instiktimaKod instikta razlikujemo:
Izvor tjelesni proces koji izaziva ekscitacijuCilj uklanjanje
potrebe (npr.glad-hrana)Objekt instkta sredstvo koje moe
zadovoljiti tu potrebuPoriv intenzitet potrebe
-
Freudova psihoanalitika teorija Razvoj linostiPredgenitalni
stadiji oralni, analni, falusniLatencijaGenitaln stadijNazvani
prema primarnim erogenim zonamaVani pojmovi:
FiksacijaPreveliko udovoljavanjeFrustracijaRegresija
-
Freudova psihoanalitika teorija1. Oralni stadij od roenja do
kraja prve godine
Oralno pasivna linost zavisan odnos i oekivanja Oralno fiksirana
linost pesimizam, sarkazam i eksploatacija drugih
-
Freudova psihoanalitika teorija2. Analni stadij druga i trea
godina ivota
Preveliko zadovoljenje destruktivnost, nesreenost,
neprijateljstvo
Analno fiksirana linost tvrdoglavost, nepopustljivost, krtost,
urednost, rigidnost
-
Freudova psihoanalitika teorija3. Falusni stadij- od etvrte do
este godineEdipov i Elektrin kompleksSuperego tekovina uspjeno
razrjeenog Edipovog i Elektrinog kompleksaFalusno fiksirana linost
izrazita tenja za uspjehom u ivotuMukarci izrazita ambicija za
postignuemene izrazit interes za mukarce i promiskuitetan odnos
prema njimaImpotencija i frigidnost
-
Freudova psihoanalitika teorija4. Faza latencije od sedme do
jedaneste godine
Freud smatrao da u ovoj fazi libido mirujeBrojni prigovori veoma
intenzivan period u razvojuOvu fazu nazivao i homoseksulnom fazom u
razvoju
-
Freudova psihoanalitika teorija5. Genitalna faza od jedaneste
godine do kraja ivota
Najsavreniji stadij razvojaPostizanje emocionalne, intelektualne
i psihoseksualne zrelostiPsihoseksualna zrelost heteroseksualna
orijentacija
-
Freudova psihoanalitika teorijaMehanizmi odbrane (ega)
Represija/potiskivanjeProjekcijaRacionalizacija kiselo groe i
slatki limunRegresijaReaktivna formacijaSublimacija
-
BiheviorizamDirektan odgovor na Freudovu psihologiju
iracionalizmaovjek racionalno bie, a psihologija nauka utemeljena
na prouavanju racionalnih principaEksperiment jedini nain
znanstvene verifikacije u sistematskom prouavanju ovjekaVanjska
ponaanja a ne unutranji procesi vani za razumijevanje ovjeka
-
BiheviorizamVelikim dijelom se oslanja na empiristika stajalita
o ovjekovu razvojuovjek skup specifinih nauenih oblika reagovanja
koje izazivaju odreeni stimulusi Psihologija nauka koja se bavi
odgovorima koje izazivaju odreeni podraajiUenje temeljan proces
ovjekova razvojaKlasino i operantno uslovljavanje klasini principi
uenja na kojima poivaju veoma sloene reakcije
-
BiheviorizamKlasino uslovljavanje ako bezuslovni podraaj (hrana)
bude dovoljno dugo uparivan sa uslovnim podraajem (zvuk),
bezuslovna reakcija e se javiti i na samo prisustvo uslovnog
podraaja
Instrumentalno uslovljavanje - vjerovatnost da e se na odreeni
podraaj javiti odreena reakcija uslovljen je stepenom zadovoljstva
nakon odreene reakcije (zakon efekta)
-
Biheviorizampozitivno i negativno potkrepljenjeponaanje ovjeka
je odreeno potkrepljivaima koje daje drutvena okolinaModeliranje
uenje promatranjem ponaanja modelauloga medijacijskih procesa
unutranja stanja (strah) takoer mogu biti nauene reakcije na
odreene podraaje
-
Biheviorizamteorije uenja teko uklopive u etiologije nekih
poremeaja npr.depresija
uinkovitost tretmana baziranima na teorijama uenja ne znai da je
svako ponaanje naueno
-
BiheviorizamBihevioralna terapija modifikacija
ponaanjasistematska desenzitizacijatrening asertivnostiaverzivna
terapijatehnika primjene etona
-
Psihosocijalna teorijarazvoj ego-psihologije glavnu vanost
umjesto idu pridaje eguego predstavlja vaniji, samostalniji i
istaknutiji dio linosti nego to je to smatrao Freudego nema samo
integrativnu funkciju linosti, te kognitivne komponente, ve ima
nezavisan utjecaj na dinamiku linosti i ima svoje vlastite funkcije
koje su nezavisne od ida
-
Psihosocijalna teorijaKonflikti nastaju iz neskladnih iskustava
i doivljaja koje pojedinac ima sa svojom okolinom Kontakt sa
okolinom pojedinca moe dovesti u stanje zadovoljenja, ali i u
stanje frustracijeErikson je najvie razvio i opisao funkcije ega,
posebno u procesima razvoja linostiEgo glavni sistem linosti
-
Psihosocijalna teorijaNaglaavanje cjeloivotnog razvojaovjek se
razvija od roenja do smrtiNaglasak na okolinskim utjecajima,
posebno specifinim roditeljskim postupcima u ranom razvojuRazvoj
konceptualiziran kroz osam razvojnih fazaSvaku fazu karakterie
specifina razvojna kriza koju pojedinac treba da rijeiNerazrjeenje
razvojne krize oteava daljnji razvoj ali nije mu prepreka
-
Psihosocijalna teorija1. Povjerenje nepovjerenjepovjerenje vano
za razvoj djeteta i preduslov za razvoj zdrave linostirazvoj
povjerenja prema okolini prvenstveno ovisi o majci ili o osobi koja
za dijete brinepsiholoka kriza nastaje kada se uz povjerenje
razvija i nepovjerenjekriza je jaa to je omjer izmeu povjerenja i
nepovjerenja manji to je vea doza nepovjerenja spram povjerenju
-
Psihosocijalna teorija1. Povjerenje nepovjerenje
nebriga, majino odbacivanje, zanemarivanje, neslaganja
roditelja, posveivanje majke karijeri, nesigurnost roditelja u
odnosu prema djetetu rezultat sumnje i strahovnja prema ljudima i
svijetuna osnovu nepovjerenja u odrasloj dobi depresije i
psihoze
-
Psihosocijalna teorija1. Povjerenje nepovjerenje
za razvoj povjerenja vana dominatnost situacija
povjerenjasituacije nepovjerenja takoer vane za samozatitu i
razvijanje straha prema realnim opasnostimauenje nepovjerenja ne
treba kod djeteta prerasti u generalizirano nepovjerenjesticanje
povjerenja u socijalni svijet to ga u prvoj godini reprezentira
majkapsihosocijalna tekovina razvijanje nade
-
Psihosocijalna teorija2. Autonomija sumnjadruga i trea
godinarast omoguuje djetetu da aktivnije djeluje na svoju okolinu i
da poduzima razliite akcije okolina moe razliito uticati na tu
aktivnost:
da je podravada je ograniava i zabranjuje
-
Psihosocijalna teorija2. Autonomija sumnja
jedan oblik zabrane je destruktivan a drugi je u obliku brige za
dijeteputanje djeteta ima takoer 2 aspekta:
neprijateljski nezainteresovanostdoputajue-relaksiranirjeenje
ove krize osnova za razvoj samokontrolerazvija se samokontrola bez
tetnih efekata na samopotovanje
-
Psihosocijalna teorija2. Autonomija sumnja
nepovoljno rjeenje dovodi do gubitka samokontrole i bezvoljnosti
prezatitniki nastrojeni roditeljinestrpljnenje i bijes u odnosu na
djetetovu aktivnostishod osjeaj bezvrijednosti i sumnja u samog
sebepsihosocijalna tekovina volja samostalno donoenje odluka i
postupanje
-
Psihosocijalna teorija3. Inicijativa krivnja Razvojni period od
tree do este godinePoveanje djetetove vlasti nad okolinom, ali i
rast odgovornostiInicijativa se nadovezuje na steenu autonomiju i
samopouzdanjeVane igreReakcija roditelja na inicijativnost
djeteta
-
Psihosocijalna teorija3. Inicijativa krivnja Pozitivno poticano
dijete sve vie usmjereno ka ciljuOsjeaj krivnje okolina ii
roditelji onemoguavaju djetetu samostalno izvravanje zadataka ili
zavravanje zadatakaKanjavanje djeteta ako pogrijei umjesto ljubavi
i razumijevanjaKriza identifikacije sa spolnom ulogom vie
psihosocijalnog karakterau odraslih
-
Psihosocijalna teorija3. Inicijativa krivnja Neuspjeh u
djetinjstvu shizofrenija u odrasloj dobiKrivnja
neurotinostRitualizacija dramatika ritualizacija isprobavanje
razliitih uloga (uiteljica, vatrogasac, policajac isl)
-
Psihosocijalna teorija4. Aktivnost-inferiornostRazvojni period
od 6-11 godinaUenje odreenih vjetina koje zahtijeva kultura u kojoj
se dijete nalaziRazvijanje marljivosti i upornostiInferiornost ako
dijete percipira da nije sposobno savladati zahtjeve koje drugi ili
ono samo stavlja pred sebe
-
Psihosocijalna teorija4. Aktivnost-inferiornostinferiornost se
moe javiti i ako dijete spozna da njegov spol, socioekonomski
status, etnika pripadnost isl. odreuju vrijednost njegove osobe a
ne znanje, vjetine i sposobnostiidentifikacija kompetntnosti sa
kolskim uspjehomkompetentnost nije samo akademska ve treba biti
psihosocijalna
-
Psihosocijalna teorija5.Identitet-konfuzija identitetaSvjesnost
o svojim individualnim obiljejimaEgo sposobnost integracije znanja,
vjetina, sposobnosti u jednu jedinstvenu cjelinuIdentifikacija sa
pojedincima koji su ve pokazali svoj integritet i adaptaciju u
drutvuVana socijalna adaptacija
-
Psihosocijalna teorija5.Identitet-konfuzija identitetaZa
formiranje identiteta vana tri elementa:
Pojedinac sebe doivljava kao istu osobu u razliitim
situacijamaDa okolina pojedinca percipira kao istog u razliitim
situacijamaDa postoji skladnost samopercepcije i percepcije od
strane drugihSpolni ili seksualni konflikt negativan ishod
biseksualna orijentacija
-
Psihosocijalna teorija5.Identitet-konfuzija identitetaVane
identifikacije sa grupama sa kojima pojedinac dolazi u
kontaktNegativni efekti prejakog identificiranja sa nekom grupom
ili njenim liderimaVaan aspekt identifikacije religijska ili
politika grupa koja pojedincu nudi status
-
Psihosocijalna teorija5.Identitet-konfuzija identitetaIdeologija
skup nesvjesnih vrijednosti i pretpostavki daje predodbu svijeta na
osnovu koje se moe formirati kolektivni i individualni osjeaj
identiteta laanMogui ishodi ishodi krize identiteta:
Formirani identitetMoratorij statusa identitetaPreuzeti
identitetNegativni identitet Sluaj Malkom X
-
Psihosocijalna teorija6. Bliskost-izolacijaDubina ili intenzitet
ovise o prethodno rijeenoj krizi identitetaIntimnost fuzija sa
drugimBrakovi adolescenata pokuaj da se u drugoj osobi nae vlastiti
identitet ili zapostavljanje vlastitog identitetaIzolacija
zaokupljenost samim sobomIzbjegavanje intimnosti
-
Psihosocijalna teorija6. Bliskost-izolacijaUzroci izolacije:
Individualni nedostaci koji osobu onemoguuju da stvara takve
kontakteOdnosi koje takve osobe ine neprihvatljivim i
tetnimRitualizacija pridruivanje zajednitvo u ljubavi, radu i
prijateljstvuElitizam izolacija grupe od drugih
-
Psihosocijalna teorija7. Produktivnost-stagnacijaCilj
unprijeenje postojee kulture ili njeno produavanjeBriga za
drutvoPotreba da se podijeli steeno znanje i iskustvoOdgoj djece,
uenje i poduavanjeRazvoj i kontunuitet kroz kulturu i obiaje, ali
taj prenos moe biti i prenos neznanja, primitivizma i ostalih
nedostataka neke generacije
-
Psihosocijalna teorija7. Produktivnost-stagnacijaOsjeaj
korisnosti i vanostiNegativan ishod preokupiranost samim
sobomPotreba za vlastitim komforom, nebriga ni za koga osim za
sebe, udovoljavanje samo sebiSterilan lan drutva, socijalni ivot
osiromaenRitualizam generativnost
-
Psihosocijalna teorija8. Integritet-oajRed i smisaoPozitivna
evaluacijaIntegrisanost prolih iskustava brani od oajaSuprotno
doivljaj da je vlastiti ivot bio promaaj, da nisu postigli ono to
su mogli ili trebaliIntegrativnost mudrost kod stariih
osobaSapijentizam predstavljanje mudrosti koja zapravo ne
postoji
-
Teorija afektivne vezanostiDo pojave ove teorije univerzalna
shvatanja o ranim iskustvima oslanjala su se na psihanalizuFreud
smatrao da je privrenost izmeu majke i djeteta rezultat injenice da
majka zadovoljava djetetove potrebeDrugi, vie humanistiki i
neoanalitiki teoretiari, potpomognuti evolucijskim dostignuima
postavili su hipotezu da je potreba za ljubavlju primarna potreba,
kao to je to glad i e
-
Teorija afektivne vezanostiJohn Bowlby i Harry Harlow
eksperiment sa rezus majmunimaSnana emocionalna povezanost koju
ovjek ostvaruje sa posebnim ljudima u svom ivotu i koja kod
pojedinca izaziva ugodu i radost kada je sa njima u interakciji, a
u razdobljima stresa, njihova blizina moe biti izvor utjehe.
Harlow (prema Zazzo, 1974) je definira kao skup sloenih procesa
na kojima poivaju ponaanja i koji odreuju uspostavljanje i
odravanje socijalnih odnosa meu jedinkama jedne vrste.
-
Teorija afektivne vezanostiPrema Harlowu primarno vezivanje je
ono izmeu majke i djeteta.
Rana iskustva sa primarnom osobom kojoj je dijete privreno
omoguit e stvaranje radnih modela ili unutranjih (mentalnih)
reprezentacija koje predstavljaju dinamike i kognitivne strukture
(sheme) koji vode oekivanja i interpretacije u odnosu sa
drugima.
-
Teorija afektivne vezanostiKvalitet povezanosti sa roditeljem
ili skrbnikom razlikuje se od djeteta do djeteta
Na osnovu ponaanja djeteta u stranoj situaciji Bowlby (1973.)
razlikuje dva bazina tipa privrenosti:
1. Sigurna privrenost 2. Nesigurna privrenost
Bowlby-eva zapaanja o sigurnoj i nesigurnoj privrenosti bila su
inicijativa daljnjim istraivanjima koja su utvrdila jedan obrazac
sigurne privrenosti i tri obrasca nesigurne privrenosti :
izbjegavajui, opirui i neorganizirano - neorijentisani.
-
Teorija afektivne vezanostiU sklopu teorije privrenosti dvije su
temeljne hipoteze koje ine teorijski okvir koncepta
privrenosti:
Privreno je ponaanje karakteristika ljudskih bia tokom cijelog
ivota,Obrasci privrenosti u djetinjstvu u odnosu roditelj - dijete
odreuju kvalitetu veza u kasnijoj dobi.
-
Teorija afektivne vezanostiTipovi obrazaca koje putem ranih
iskustava ljudi stvaraju u odrasloj dobi su:
Sigurna privrenostIzbjegavajua privrenostOpirua privrenost
-
Teorija afektivne vezanostiNudi dobar teorijski okvir za
razumijevanje zato je nekim osobama teko formirati i odrati
zadovoljavajuu vezu u odrasloj dobi.
Koncept privrenosti ne treba zamijeniti sa konceptom
ovisnosti.
Za odrasle, kao i za djecu, privrenost je izvor sigurnosti.
-
Teorija afektivne vezanosti
Emocionalno prihvaanjeEmocionalno odbacivanjeVisoka
kontrolaNiska
kontrolaAUTORITATIVANAUTORITARANPERMISIVANINDIFERENTANSlika
prikazuje stilove roditeljskog ponaanja prema dimenzijama
roditeljske kontrole i emocionalnog prihvaanja (prema
Grgin-Lackovi, 2006)
-
Teorija afektivne vezanostiUnutranji radni model skup emocija,
kognicija i oekivanja koji su rezultat naih ranih iskustava sa
bliskou i upravljaju naim oekivanjima, emocijama i kognicijama u
odnosima bliskosti u odrasloj dobiUnutranji radni model nije
nepromjenjiva struktura ve podloan stalnim promjenama, a
posredstvom novih iskustava
-
Teorija kognitivnog razvojaUtemeljitelj Jean PiagetKognitivni
razvoj rezultat remeenja unutarnje ravnotee organizmaOsnovna
potreba uspostavljanje ravnoteeTa potreba ima dva osnovna
oblika:
Asimilacija ukljuivanje svijeta u prethodno obrazovane
struktureAkomodacija pilagoavanje unutranjih struktura promjenama
realnosti kako bi se mogla spoznati
-
Teorija kognitivnog razvojaKognitivni razvoj podrazumijeva etiri
sljedee faze:
Senzomotorni stadij praktina inteligencija i prve afektivne veze
sa vanjskim svijetomPredoperativni stadij intuitivna inteligencija
i opti egocentrizamStadij konkretnih operacija zaetak logikog
razmiljanja i socijalni odnosi podinjenosti odraslimaFormalni
stadij apstraktne misaone operacije i intelektualno i emocionalno
ukljuenje u svijet odraslih
-
Teorija kognitivnog razvojaFaktori intelektualnog razvoja
su:
ZrenjeSocijalno iskustvoFaktor uravnoteenja ili
ekvilibracije
-
Teorija kognitivnog razvojaPredoperativni stadijObuhvata
predkolski periodImitacija osnovni oblik uenjaKarakteristike
miljenja u ovom stadiju:
EgocentrizamIntuiticijaAnimizam i artificijelizamFinalizam
-
Teorija kognitivnog razvoja Stadij konkretnih operacijaZaetak
logikog miljenjaVerifikacija logikog miljenja kroz ispitivanje
konzervacije materijeKruto potovanje strukture i
pravilaRefleksijaZaetak voljeOgranienja na konkretnu realnost
-
Teorija kognitivnog razvojaFormalni stadijHipotetiko-deduktivno
miljenje - u problemskoj situaciji prvo stvaraju optu teoriju o
svim moguim faktorima koji mogu utjecati na ishod, a onda
dedukcijom dolaze do specifinih hipoteza ta se moe dogoditi
-
Teorija kognitivnog razvojaKognitivni razvoj sa aspekta teorije
obrade informacija
Miljenje postaje apstraktno zahvaljujui sljedeim faktorima:
1. Panja - trajnija i bolje prilagoenja specifinostima izvoenja
zadatka2. Strategije - djelotvornije i poboljavaju pohranu,
reprezentaciju i prisjeanje3. Znanje - poveava se i time unaprjeuje
strategije
-
Teorija kognitivnog razvojaKognitivni razvoj sa aspekta teorije
obrade informacija
4. Metakognicije - novi uvid u efiksne strategije rjeavanja
problema 5. Kognitivna samoregulacija - bolja samokontrola nad
procesima miljenja i preusmjeravanja tokova miljenja6. Kapacitet
obrade informacija -poveava se
-
Teorija kognitivnog razvojaMoralni razvojPiaget moralni razvoj
smatrao odrazom ili podskupom intelektualnog razvojaSmatrao da
razvoj moral prolazi kroz dvije osnovne faze:
HeteronomnaAutonomna
-
Teorija kognitivnog razvojaMoralni razvojKohlberg je dalje
razradio Piagetove pretpostavke, i doao do tri faze moralnog
razvoja:
PredkonvencionalnaKonvencionalnaPostkonvencionalna
-
Motivacijski aspektiMotivi - unutranja stanja koja pobuuju i
usmjeravaju ponaanje prema odreenim predmetima ili
ciljevimaUzrokovani su deficitom, nedostatkom neegaMeusobno se
razlikuju po vrsti i koliiniRazlikuju se po intenzitetu, ovisno o
osobi i njenim okolnostimaMotivi se esto zasnivaju na potrebama -
stanje napetosti unutar osobe
-
Motivacijski aspektiMotivi potiu ljude da doivljavaju, misle i
djeluju na specifine naine koji zadovoljavaju neku
potrebuMotivacijski psiholozi naglaavaju:
Ljudi se meusobno razlikuju po tipu i jaini svojih motivaTe su
razlike mjerljiveTe razlike su povezane ili uzrokuju vane ivotne
ishode kao to su poslovni uspjeh ili brano zadovoljstvoRazlike u
izraenosti motiva kod razliitih ljudi su stabilne u vremenuMotivi
mogu pruiti odgovor na pitanje: zato ljudi rade to to rade?
-
Motivacijski aspektiPotrebe - potencijal ili spremnost za
odgovaranje na odreeni nain u datim okolnostima Organiziraju
pecepciju, vodei nas da vidimo to elimo vidjeti (npr. Neko ko ima
veliku potrebu za moi moe i svakodnevne ivotne situacije vidjeti
kao mogunost da efuj drugima)Osoba koja ima veliku potrebu za
postignuem rtvovae esto neto kako bi briljirala na zadatku kojeg
radi
-
Murray-eva motivacijska teorijaMurray je vjerovao da ljudi esto
ele poveati napetost (npr.glednjem hororra, vonjom na toboganu
isl)Predloio listu temeljnih ljudskih potreba organizovanih u 5
kategorija vie razine
-
Potrebe ambicijePotrebe ambicije - vladati, manipulisati ili
organizovati druge ljude, predmete i ideje Obavljati teke zadatke i
initi to koliko je mogue brzo i nezavisno.Nadii prepreke i biti
boljiPrei suparnike upotrebljavajui talent
-
Potrebe ambicijea) Pokazivanje - biti vien i sluan, u centru
panjeOstaviti utisak na drugeUzbuditi, fascinirati, zabaviti,
integrirati, veseliti, zavesti i zadiviti druge
B) red - staviti stvari u red, eljeti istou, organizovanost,
ravnoteu i preciznost
-
Potrebe za odbranom statusaPotrebe za odbranom statusa
A) dominacija - traiti utjecaj ili usmjeravati ponaanje drugih
nagovaranjem, zapovijedanjem, sugerisanjem ili
zavoenjemKontrolisati svoju okolinu, posebno socijalnuSputavati i
zabranjivati drugima
-
Potrebe povezane sa drutvenom moiPotrebe povezane sa drutvenom
moi
a) Poniavanje - prihvaati povrede, kritike i krivnjePasivno se
predati vanjskoj sili, prepustiti se sudbiniPriznati inferiornost,
krivnju ili da smo neto pogreno napraviliPriznati, nadoknaivati
drugima, traiti bol i nesreu
-
Potrebe povezane sa drutvenom moib) Agresija - pobjediti
suparnike silomOsvetiti se za povreduNapasti, povrijediti ili ubiti
nekogaSilom kazniti ili suprostaviti se drugom
-
Potrebe povezane sa drutvenom moic) Autonomija - odbaciti
sputavanje, pobjei od granicaOsloboditi se, oduprijeti prisili i
ogranienjuIzbjei dominaciju drugihBiti slobodan djelovati u sklau
sa vlastitim eljama i ostati nevezan
-
Potrebe povezane sa drutvenom moid) Izbjegavanje krivice -
izbjei ponienje po svaku cijenuIzbjei situacije koje mogu dovesti
do sramoenja ili omalovaavanjaSuzdrati se zbog djelovanja od straha
od neuspjeha ili brige zbog prezira, izrugivanja i ravnodunosti
drugih
-
Potrebe za socijalnom privrenouPotrebe za socijalnom
privrenou
a) Povezanost/intimnost - uivati u saradnji ili uzajamnoj
interakciji sa drugim ljudimaPribliavati se drugimaUmiljavati se i
osvajati ljubav onih koji nam se sviajuBiti odan prijateljima
-
Potrebe za socijalnom privrenoub)Brinost - brinuti se za druge
kojima je to potrebno, pruiti suosjeanje i ispuniti potrebe nemonih
(dijete, stari, bolesni)Pomoi ljudima u opasnostiPruiti podrku,
utjeiti, tititi, brinuti se za druge
-
Potrebe za socijalnom privrenouPodrka - primiti pomo drugihImati
zadovoljene vlastite potrebe od strane druge osobe, biti podravan i
zatien, savjetovan, voljenUvijek imati nekoga ko nas podrava i
titi
-
Murray-eva motivacijska teorijaSvaka potreba je povezana sa:
Specifinom eljom ili namjeromOdreenim skupom emocijaSpecifinm
tendencijama djelovanja da se svaka potreba moe opisati
osobinama
-
Murray-eva motivacijska teorijaPrema murray-ju saka osoba ima
jedinstenu hijerarhiju potrebaSvaka potreba je u interakciji sa
drugim potrebama unutar jedne osobeOva interakcija ini koncept
dinamikog motiva Dinamiki - koristi se da bi objasnio meusoban
utjecj sila unutar osobe Npr. Osoba koja ima veliku potrebu za
dominacijom i veliku potrebu za intimnou nasuprot osobi sa visokom
potrebom za dominacijom i niskom potrebom za intimnou
-
Potreba za postignuemDefinisana kao elja da se radi bolje, da je
neko uspjean i da se osjea kompetetntnoOva potreba energinizira
ponaanje u odreenim, sa postigniem povezanim situacijamaPotreba je
potaknuta izazovom i razliitosti, praena osjeajima zanimanja i
iznenaenja i povezana sa subjektivnim stanjem istraivake
znatielje
-
Potreba za postignuemLjudi motivisani potrebom za postignuem
postiu zadovoljstvo izvravanjem zadatka ili oekivanjem izvrenja
zadatkaPojedinci sa velikom Ppos vole umjeren nivo izazovaOva
preferencija motivie ljude da stavri rade bolje od drugih
-
Potreba za postignuem
Zadatak koji je gotovo nemogue uraditi nee biti privlaan zato to
nee pruiti priliku da se uradi dobro jer gotovo svi u njemu imaju
lo uinak
Zadatak koji je prelagan, bie lagan za sve - osoba sa velikom
Ppos nee biti bolja ako su svi uspjeniOsobe sa visoom ppos
preferiraju umjereno teke zadatke
-
Potreba za postignuemKarakteristike osoba sa visokom Ppos
su:Preferiraju aktivnosti koje pruaju odreen, ali ne prevelik
izazovUivaju u zadacima u kojima su lino odgovorne za
ishodPreferiraju zadatke u kojima je dostupna povratna informacija
o uspjehu izvoenja
-
Potreba za postignuemNa ppos moe se utjecati odgojnim
postupcimaStudenti sa visokom ppos vie su promiljeni u svojoj
potrazi za visokim ocjenamaOsobe sa visokim motivima postignua
privlae karijere oje imaju vie mogueg rizika i nesigurnosti, gdje
je uspjeh stvar line odgovornosti i gdje je hitno rjeavanje
problema rutinaSpolne razlike u ppos determinisane odgojnom
atmosferom u kojoj su djeca rasla
-
Potreba za moiSpremnost ili preferencija za utjecajem na druge
ljudePotie ponaanje kad se osoba nalazi u situacijama koje
omoguvaju pokazivanje moiTAT je bio veoma efiksan instrument u
istraivanju potrebe za moiPrie ispitanika se boduju za prisutnost
slika poveznih sa temama moi
-
Potreba za moiUkljuuju opise jakih i odlunih akcija, ponaanja
koja dovode do snanih reakcija drugih ljudi i izjave koje
naglaavaju vanost statusa ili ugleda lika U pozitivnoj korelaciji
sa prepiranjem s drugima, izborom u studentsko tijelo na fakultetu,
preuzimanjem veih rizika u situacijama kockanja, agresivnim i
aktivnim ponaanjem u situaciji male grupe i veim sticanjem tzv.
Presinog imetka (skupa auta, skupi mobiteli i drugi statusni
simboli)
-
Potreba za moiOsobu sa Pmo zanima kontrola situacije i drugih
ljudiMukarci sa visokom Pmo procjenjuju svoje idealne ene kao one
koje su pod njihovom kontrolom i ovisne o njima , vjerovatno zato
jer im takvi odnosi pruaju osjeaj superiornostiOvakvi mukarci e
vjerovatnije zlostavljati svoje suprugeOsoba sa velikom pMo
preferira za prijatelje ljude koji nisu poznati ili popularni, jer
takvi ljudi nisu prijetnja za presti ili status osobe
-
Potreba za moiSpolne razlikeMukarci i ene se ne razlikuju u
ivotnim ishodima povezanim sa potrebom za moi, kao to su formalna
socijalna mo (npr. poloaj), karijera povezana sa moi (npr. ef), ili
prikupljanje prestine imovine (auta, nakit isl.)Najvea i
najkonzistentnija razlika je u tome da mukarci sa velikom pmo za
razliku od ena ispoljavaju vrlo raznolika impulsivna i agresivna
ponaanja
-
Potreba za moiSpolne razlikeMukarci sa velikom Pmo, za razliku
od mukaraca sa malom pmo imaju nezadovoljavajue veze, veu stopu
razvoda i svaaju se sa drugimaee se uputaju u seksualno
iskoritavanje ena, ee mijenjaju seksualne partnere i uputaju se u
spolne odnose ranije od onih koji nemaju veliku PmoVie
zloupotrebljavaju alkohol
-
Potreba za moiSpolne razlikeNijedan od navedenih korelata nije
pronaen za eneRaskalaena impulsivna ponaanja poput pijenja,
agresije i seksualnog iskoritavanja manje su vjerovatna ako je
pojedinac proao kroz trening odgovornosti (npr.briga za mlau brau i
sestre)Imanje vlastitte djece prua drugu mogunost za uenje kako se
ponaati odgovorno
-
Potreba za moiZdravstveni statusOsobe sa visokom Pmo ne nose se
dobro sa frustracijom i sukobomKad takva osoba ne dobije ta eli ili
kad e njihova mo ugroena, pokazuju snane stresne reakcijeLjudi sa
visokom Pmo su osjetljiviji na razne lake bolesti kao i bolesti
povezane sa stresom i inhibiranom moiKad su motivi moi inhibirani
ili pod stresom, osobe prijavljuju vie bolesti smanjenog imuniteta
poput prehlada i gripeInhibiran motiv oi kod mukaraca u ranim
30-tim znaajno predvia povien krvni tlak 20 godina kasnije
-
Potreba za moi Sukob i moPmo se moe utvrditi procjenjivanjem
bilo kojeg pisanog dokumenta, u rasponu od djeijih bajki do
presjednikih govoraU takvim analizama utvreno je da su ratovi
zapoinjani kad je bilo puno zamiljanja moi u parlamentarnim
govorimaPoveanja u slikama moi prethodila su vojnim akcijama, dok
su smanjenja u zamiljanju moi prethodila smanjenju vojne
prijetnje
-
Potreba za moiKljuna je motivacija izmeu motiva - sa potrebom za
moi uravnoteenom sa potrebom za intimnou, te postignuem
uravnoteenim sa moiOdgovorni voa treba eljeti postii mnogo, biti
spreman koristiti mo za ostvarenje tih ciljeva, ali eljeti i da ori
dobre odnose sa drugim politiarima i vladamaPotreba za moi je elja
za utjecanjem na druge ljude
-
Potreba za intimnouPonovljena preferencija ili spremnost za
blisku, toplu i komunikativnu interakciju sa drugimaLjudi koji su
visoko na pint ele vie intimnosti i znaajan ljudski kontakt u
svojim svakodnevnim ivotima od onih koji su nisko na pintTAT se
koristi kao esta mjera jaine motiva za intimnou
-
Potreba za intimnouPokazalo se da ljudi koji su visoko na Pint u
poreenju sa onima koji su nisko:
Vie vremena u toku dana provode razmiljajui o
odnosimaIzvjetavaju o vie ugodnih emocija kad su okrueni drugim
ljudimaOsmjehuju se, smiju, i vie ostvaruju kontakt oimaee zapoinju
razgovor i vie piu pisma
-
Potreba za intimnouMislilo se da su ljudi koji su visoko na Pint
jednostavno ekstraverti, ali nalazi ne potvruju ovakvu
interpretacijuOsoba visoko na Pint vjerovatno e biti neko sa malo
bliskih prijatelja, ko preferira iskrene i smislene razgovore nad
ludim zabavamaOve osobe preferiraju interakcije jedan-na jedan
umjesto grupnih interakcija
-
Potreba za intimnouOvakve osobe pomno sluaju svoje prijatelje i
raspravljaju o intimnim i linim temama, poput njihovih nada,
vjerovanja i eljaLjude sa visokim Pint drugi procjenjuju kao
iskrene, pune ljubavi, nedominntne i neusmjerene na sebe
-
Potreba za intimnouVaan odnosi izmeu Pint i opte
dobrobitiLongitudinalne studije na mukarcima (Mcadams i Vaillant,
1982) pokazuju da visok potreba za intimnou kod mukaraca znaajno
pozitivno korelira sa dobrom optom prilagodbom (imanjem
zadovoljavajueg poslovnog i porodinog ivota, dobri mehanizmi
suoavanja sa stresom, izostanak problema sa alkoholom isl)
-
Maslow-ljeva humanistika teorijaHumanistika teorija moe se
nazvati i teorijom samoaktualizcijeSamoaktualizacija predstavlja
konani cilj i to je najvaniji motiv koji ovjeka pokreeDa bi znali
na koji nain se ovjek razvija moraju se prouavati zdravi pojedinci
i linosti koje su u svom razvoju dosegnule visok stepen
samoaktualizacije
-
Maslow-ljeva humanistika teorijapsihiki bolesni ljudi nisu
samoaktualizirani ljudi i zato ne mogu biti obrazac za prouavanje
ljudska priroda i razvoj trebaju se prouavati samo kroz
samoaktalizacijustanje samoaktualizacije - slino stanju apsolutnog
mentalnog zdravlja, stanje nirvane ili stanje kosmike svijestiput
do samoaktualizacije vodi preko zadovoljenja odreenih potreba ili
motiva
-
Maslow-ljeva humanistika teorijaTeorija potreba - temelj
Maslowljeve teorije Samoaktualizacija je za veinu ljudi jedan
proces razvijanja prema tom stanjuVeina ljudi nikad ne doe u stanje
samoaktualizacije niti joj se uspije pribliitiBez uvaavanja
ovjekove potrebe za samoaktualizacijom ovjek bi izgledao kao
stvorenje koje samo izbjegava bol i neugodu, a u sebi nema nikakve
vrline koje treba ostvarii
-
Maslow-ljeva humanistika teorijaZdrave osobe prema Maslowu imaju
sljedea obiljeja:
ovjek posjeduje svoju vlastitu prirodu - karakteristike
cjelokupne ljudske vrste i svojstvene samo odreenom pojedincuZdrav
i normalan razvoj se sastoji u aktulizaciji ove prirode i
potencijala i taj rast je diktiran iznutra a ne
izvanaPsihopatologiju uzrokuje uskraivanje, iskrivljavanje i
frustracija ljudske prirode
-
Maslow-ljeva humanistika teorijaPrema ovom konceptu ljudska
priroda je dobra ili neutralna, ne moe biti zlaPrema mslowu,
potrebe su hijerarhijski organizovane, i zadovoljenje potreba nieg
reda preduslov je za zadovoljenje potreba vieg
redaSamoaktualizacija se nalazi na samom vrhu tih potreba i
podrazumijeva zadovoljenje svih potreba
-
Maslow-ljeva humanistika teorija1. Fizioloke potrebePotrebe za
hranom, vodom, kisikom, spavanjem, zatitom od ekstremnih
temperatura, Potrebe za izluivanjem i potrebe za senzornom
stimulacijomNezadovoljavanje fiziolokih potreba dovodi do
ugroenosti ili ekstremno, smrti organizma
-
Maslow-ljeva humanistika teorija2. Potrebe za sigurnou Djeluju
motivacijski u smjeru osiguranja stalnosti, reda, poretka,
predvidive budunostiMogu biti uzdrmane nesigurnom okolinom koju
predstavlja porodina atmosfera u kojoj dijete raste u vidu nesloge
roditeljaFinansijska sigurnostAko nisu zadovoljene, hroninost
takvog stanja moe voditi u psihoze i neuroze
-
Maslow-ljeva humanistika teorija3. Potrebe za ljubavlju i
pripadanjem - ciljevi su grupe i organizacije , Pripadanje grupi
moe zadovoljiti ove potrebe, Pojedinac u grupi nastoji da se
afirmie i da bude voljen i prihvaen; Soijalna neprilagoenost je u
velikoj mjeri uslovljena nemogunou pojedinca da zadovolji potrebe
za pripadanjem; Takvi ljudi ne mogu prepoznati ljubav i ne znaju se
ponaati u takvim situacijama; Izmeu zdravog ivota u odrasloj dobi i
ljubavlju ispunjenog djetinjstva i mladosti postoji visoka
korelacija
-
Maslow-ljeva humanistika teorija4. Potrebe za samopotovanjem
Spadaju u dvije grupe:
Potrebe za potivanjem od strane drugih Potrebe za samopotovanjem
Samopotovanje - potreba da pojedinac sebe doivljava kao stabilnog,
jakog, kompetentnog uspjenog i slobodnog Potivanje od strane drugih
- potrebe a panjom od strane drugih, reputacija, status, priznanja,
odlikovanja, potreba da nam se drugi dive i da nas cijene Najbolje
zadovojene potrebe ovog reda su one zasluene vlastitim radom
-
Maslow-ljeva humanistika teorija5. Potrebe za samoaktualizacijom
Samoaktualizirana linost je ona linost koja je postala sve to moe
bitiNikada ne znamo kakve su mogunosti i potencijali ljudi, ne
znamo da li je neka osoba postigla samoaktualizaciju ili nePotpunu
samoaktualizaciju postie samo mali broj ljudi
-
Maslow-ljeva humanistika teorijaPotrebe iz viih razina u
hijerarhiji mogu se pojaviti tek onda kada su zadovoljene potrebe
nieg redato su neke potrebe na nioj razini, to su one slinije kod
ljudiLjudi se sve vie razlikuju prema potrebama koje se nalaze vie
u hijerarhijiPotrebe koje su vie u hijerarhiji su vie ljudske
potrebe, a manje karakteristine za ivotinjsku vrstu
-
Potreba za intimnouPint je povezana sa razliitim personalnim
pogodnostima i dobrim ivotnim ishodima i za mukarce i za enekod
ena, pInt je povezana sa sreom i zadovoljstvom ivotompInt je
povezana i sa manje napetosti u ivotuistraivanja pokazuju da
postoji konzistentna spolna razlika u potrebi za intimnou - ene
imaju u prosjeku, veu potrebu od mukaraca (McAdams, 1990)
-
Maslow-ljeva humanistika teorijaMaslow je smatrao da postoji vie
razloga koji dobro objanjavaju zato samo mali broj ljudi postie
samoaktualizaciju:
Veina ljudi ne zna kakve su im mogunosti i potencijaliDrutvena
okolina je esta prepreka samoaktualizaciji - predrsude i sterotipi
- npr.mukarci i eneMnoge potrebe iz niih razina u nekim drutvima
nisu ili ne mogu biti zadovoljenePrema Maslowu drutvo je najea
prepreka samoaktualizaciji
-
Maslow-ljeva humanistika teorijaKarakteristike
samoaktualiziranih pojedinaca:D potrebe zadovoljeneEfikasna
percepcija realnosti - openita sposobnost da se ljudi procjenjuju
ispravno i djelotvornoPrihvaanje sebe, drugih i prirodeSpontanost,
jednostavnost i prirodnostUsmjerenost na problemePotreba za samoom
i privatnou Nezavisnost od kulture i okoline u kojoj ive
-
Maslow-ljeva humanistika teorijaKarakteristike
samoaktualiziranih pojedinaca:Stalna svjeina primjeivanjaOkeanski
osjeajiIzvorna elja za pomaganjem ljudskom roduDuboke veze sa malim
brojem pojedinacaSklonost demokratijiSposobnost strogog
razlikovanja sredstava i ciljevva - vie uivaju u radu nego u
njegovim plodovimaSmisao za filozofski humorStvaralatvoOdolijevanje
kulturi