EKSPLOATACIONI POKAZATELJI EKSPLOATACIONI POKAZATELJI • • Saobraćajno opterećenje (postojeće i planirano) Saobraćajno opterećenje (postojeće i planirano) • • Propusna moć Propusna moć • • Nivo usluge Nivo usluge • • Računska brzina Računska brzina • • Merodavno vozilo Merodavno vozilo • • Saobraćajni i slobodni profil Saobraćajni i slobodni profil SAOBRAĆAJNO OPTEREĆENJE SAOBRAĆAJNO OPTEREĆENJE • • Broj vozila koji u odre Broj vozila koji u odre đ đ enom vremenu prolazi ili se očekuje da će enom vremenu prolazi ili se očekuje da će proći kroz određeni presek puta. Stohastička veličina. Vremenski proći kroz određeni presek puta. Stohastička veličina. Vremenski intervali: godina, mesec, nedelja, dan, sat, pet minuta. intervali: godina, mesec, nedelja, dan, sat, pet minuta. • • Za globalne analize koristi se kao merodavni pokazatelj prosečni Za globalne analize koristi se kao merodavni pokazatelj prosečni godišnji dnevni saobraćaj (PGDS). godišnji dnevni saobraćaj (PGDS). Od njih zavisi izbor i dimenzionisnje konstruktivnih elemenata p Od njih zavisi izbor i dimenzionisnje konstruktivnih elemenata p uta. uta.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
•• Saobraćajno opterećenje (postojeće i planirano)Saobraćajno opterećenje (postojeće i planirano)•• Propusna moćPropusna moć•• Nivo uslugeNivo usluge•• Računska brzinaRačunska brzina•• Merodavno voziloMerodavno vozilo•• Saobraćajni i slobodni profilSaobraćajni i slobodni profil
SAOBRAĆAJNO OPTEREĆENJESAOBRAĆAJNO OPTEREĆENJE•• Broj vozila koji u odreBroj vozila koji u određđenom vremenu prolazi ili se očekuje da će enom vremenu prolazi ili se očekuje da će
proći kroz određeni presek puta. Stohastička veličina. Vremenskiproći kroz određeni presek puta. Stohastička veličina. Vremenskiintervali: godina, mesec, nedelja, dan, sat, pet minuta.intervali: godina, mesec, nedelja, dan, sat, pet minuta.
•• Za globalne analize koristi se kao merodavni pokazatelj prosečniZa globalne analize koristi se kao merodavni pokazatelj prosečnigodišnji dnevni saobraćaj (PGDS).godišnji dnevni saobraćaj (PGDS).
Od njih zavisi izbor i dimenzionisnje konstruktivnih elemenata pOd njih zavisi izbor i dimenzionisnje konstruktivnih elemenata puta.uta.
SAOBRAĆAJNO OPTEREĆENJESAOBRAĆAJNO OPTEREĆENJE
(12-16% PGDS)
max
max
12 PMO
ČOFVČ
⋅= (0,80-0,85)
100⋅=PGDS
ČOFNČ n
100
FNČPGDSQmer ⋅=
PROPUSNA MOĆ PUTAPROPUSNA MOĆ PUTA
•• Najveći broj vozila koji može proći kroz određeni presek puta u Najveći broj vozila koji može proći kroz određeni presek puta u jedinici jedinici vremena. Najviše zavisi od:vremena. Najviše zavisi od:
•• Elemenata i karakteristika puta (deterministički karakter)Elemenata i karakteristika puta (deterministički karakter)
•• Karakteristika i sastava saobraćajnog toka (stohastički karakterKarakteristika i sastava saobraćajnog toka (stohastički karakter))
TEORIJSKA RAZMATRANJA:TEORIJSKA RAZMATRANJA: saobraćajni tok homogen, vožnja u koloni saobraćajni tok homogen, vožnja u koloni konstantnm brzinom:konstantnm brzinom:
N = G N = G ·· V V (voz/h)(voz/h)
G G –– gustina toka izražena brojem vozila po 1kmgustina toka izražena brojem vozila po 1km
V V –– brzina toka u km/hbrzina toka u km/h
G = 1000G = 1000[[m/kmm/km]]//llvv[[m/vozm/voz]]
llvv –– virtuelna dužina vozilavirtuelna dužina vozila
•• Propusna moć puta predstavlja najveći broj vozila koji može proćPropusna moć puta predstavlja najveći broj vozila koji može proći i odreodređđenom deonicom puta u toku 1 časa. Ova količina saobraćaja (Qenom deonicom puta u toku 1 časa. Ova količina saobraćaja (Qmaxmax) ) predstavlja ujedno i kapacitet puta.predstavlja ujedno i kapacitet puta.VVkritkrit = 48 = 48 –– 56 km/h; G56 km/h; Gkritkrit = 50 = 50 –– 70 voz/km; G70 voz/km; Gmaxmax = 150 = 150 –– 160 voz/km;160 voz/km;
Nivo usluge = f (QNivo usluge = f (Qii/N; V/N; Vsrsr); Usvojena je podela na 6 nivoa usluge (A, B, C, D, E, F)); Usvojena je podela na 6 nivoa usluge (A, B, C, D, E, F)
POJAM OSNOVNE BRZINE I RAČUNSKE BRZINEPOJAM OSNOVNE BRZINE I RAČUNSKE BRZINE
Vrač = Vo + 20 Vrač = Vo + 20 [[km/hkm/h]]
RAČUNSKA BRZINA
Na brzinu vožnje utiču:•• Geometrijski elementi puta Geometrijski elementi puta
i stanje kolovozai stanje kolovoza•• Dinamičke karakteristike Dinamičke karakteristike
motornog vozilamotornog vozila•• Psihofizičke osobine i Psihofizičke osobine i
Računska brzina je merodavna za određivanje graničnih geometrijskih elemenata koji se mogu koristiti u trasiranju i oblikovanju određenog putnog pravca. Ima značenje najveće bezbedne brzine vožnje u najoštrijim uslovima puta. Ona, prema propisima, može imati jednu od sledećih vrednosti:
•• PRETHODNE BRZINEPRETHODNE BRZINE
•• OČEKIVANE BRZINE VOŽNJEOČEKIVANE BRZINE VOŽNJE
Računska brzina ne može biti manja od: 80km/h80km/h – za autoputeve
60 (40) km/h60 (40) km/h – za magistralne puteve
PRETHODNA BRZINAPRETHODNA BRZINA
Za puteve 3., 4. i 5. razreda prethodna brzina predstavlja računZa puteve 3., 4. i 5. razreda prethodna brzina predstavlja računsku brzinu.sku brzinu.
Za autoputeve, puteve 1. i 2. razreda, prethodna brzina predstavZa autoputeve, puteve 1. i 2. razreda, prethodna brzina predstavlja brzinu lja brzinu na osnovu koje se odrena osnovu koje se određđuju elementi situacionog plana trase u prvoj fazi uju elementi situacionog plana trase u prvoj fazi izrade Idejnog projekta puta.izrade Idejnog projekta puta.
OČEKIVANA BRZINAOČEKIVANA BRZINA
Očekivana brzina se utvrđuje na osnovu krivinske karakteristike Očekivana brzina se utvrđuje na osnovu krivinske karakteristike i širine kolovoza:i širine kolovoza:
a)a) AkoAko jeje Vo Vo -- VpVp <<<<<<<< 00, , zaza raraččunskuunsku brzinubrzinu se se usvajausvaja vrednostvrednost VpVp..
b)b) AkoAko jeje Vo Vo -- VpVp <<<<<<<< 20 km/h20 km/h, , zaza dimenzionisanjedimenzionisanje poprepopreččnognog nagibanagiba kolovozakolovoza u u
krivinikrivini qq,, proraproraččun un preglednostipreglednosti pripri kokoččenjuenju PP i i tsltsl., ., usvajausvaja se se vrednostvrednost Vo Vo zaokruzaokružženaena nana celihcelih desetdeset kilometarakilometara..
c)c) AkoAko jeje Vo Vo -- VpVp >>>>>>>> 20 km/h20 km/h, , potrebnopotrebno jeje proveritiproveriti dada lili se se izmenamaizmenama trasetrasemomožže e ostvaritiostvariti smanjenjesmanjenje trotrošškovakova gragrađđenjaenja kojekoje bi bi opravdavaloopravdavalo zadrzadržžavanjeavanje VpVpkaokao raraččunskeunske brzinebrzine. U . U protivnomprotivnom se se raraččunskaunska brzinabrzina usvajausvaja veliveliččineine VoVo. . RaRaččunskaunska brzinabrzina prelazneprelazne deonice je jednakadeonice je jednaka aritmetiaritmetiččkojkoj sredinisredini brzinabrzina susednihsusednihdeonicadeonica, a , a njenanjena minimalnaminimalna dudužžinaina iznosiiznosi::
•• GEOMETRIJSKI PODACI o vozilima su:GEOMETRIJSKI PODACI o vozilima su:
•• Maksimalni gabaritiMaksimalni gabariti
•• Prosečne dimenzijeProsečne dimenzije
•• Kritične dimenzijeKritične dimenzije
Gabaritne (A) i prosečne (B) dimenzije vozilaGabaritne (A) i prosečne (B) dimenzije vozila
MERODAVNO VOZILOMERODAVNO VOZILO
Visina oka vozača i geometrija farova.Visina oka vozača i geometrija farova.
Kritične dimenzijeKritične dimenzije
KlirensKlirens
Prema našim propisima visina oka vozača iznosi 1,20 m.Prema našim propisima visina oka vozača iznosi 1,20 m.
MERODAVNO VOZILOMERODAVNO VOZILO•• OPTEREĆENJE PO OSOVINIOPTEREĆENJE PO OSOVINIZa dimenzionisanje kolovozne konstrukcije merodavna su teretna vZa dimenzionisanje kolovozne konstrukcije merodavna su teretna vozila.ozila.Broj prelazaka osovine date težine koji izazivaju isti uticaj naBroj prelazaka osovine date težine koji izazivaju isti uticaj na fleksibilnu kofleksibilnu ko--ko:ko:
Dopušteno osovinsko opterećenje i bruto težina vozila:Dopušteno osovinsko opterećenje i bruto težina vozila:
VOZAČ VOZAČ –– VOZILO VOZILO -- PUTPUTVOZAČVOZAČ (PSIHOFIZIČKI ČINIOCI):(PSIHOFIZIČKI ČINIOCI):Sa gledišta bezbednosti saobraćaja i udobnosti vožnje izdvajaju Sa gledišta bezbednosti saobraćaja i udobnosti vožnje izdvajaju se tri psihofizička faktora:se tri psihofizička faktora:
1.)1.) Vidno poljeVidno polje, tj. sposobnost vizuelne percepcije vozača, tj. sposobnost vizuelne percepcije vozača
2.)2.) Reakcija vozača na iznenadnu smetnjuReakcija vozača na iznenadnu smetnju3.)3.) Granične vrednosti fizioloških nadražaja u vožnjiGranične vrednosti fizioloških nadražaja u vožnji
1)1) Vidno poljeVidno polje je prostor sagledljiv je prostor sagledljiv jednim usmerenim pogledom.jednim usmerenim pogledom.
Područje periferne vidljivostiPodručje periferne vidljivosti
Područje izoštrene vidljivostiPodručje izoštrene vidljivosti
Izoštrena vizura preglednosti: LIzoštrena vizura preglednosti: Laa = t= taa ·· V V [[mm]]
ttaa = 12 = 12 –– 14 sec14 sec LLaa = 4 = 4 ·· VV
VOZAČ VOZAČ –– VOZILO VOZILO -- PUTPUT2)2) ReakcijaReakcija vozača na iznenadnu smetnju: vozača na iznenadnu smetnju:
Proces reagovanja vozača na iznenadno Proces reagovanja vozača na iznenadno
nastale situacije sastoji se iz niza doganastale situacije sastoji se iz niza događđaja:aja:
•• PercepcijaPercepcija
•• IdentifikacijaIdentifikacija
•• ProcenaProcena
•• SprovoSprovođđenjeenje
Vreme percepcije i reakcije (prelazno vreme).Vreme percepcije i reakcije (prelazno vreme).
Merenja u USA, 95% Merenja u USA, 95% << 1,6 sec1,6 sec
MMmm = efektivni obrtni moment motora = efektivni obrtni moment motora [[NmNm]]
ωω = ugaona brzina= ugaona brzina
nnmm = broj obrtaja radilice = broj obrtaja radilice [[o/mino/min]]
Obrtni moment na točkovima:Obrtni moment na točkovima:
iimm = prenosni odnos menjača= prenosni odnos menjača
iioo = prenosni odnos glavnog prenosnika= prenosni odnos glavnog prenosnika
ηη = stepen korisnog dejstva transmisije= stepen korisnog dejstva transmisije
Vučna sila vozila na obimu točka:Vučna sila vozila na obimu točka:
rrdd = dinamički poluprečnik točka= dinamički poluprečnik točka
η⋅⋅⋅= ommo iiMM
d
o
tr
MF =
Odnos vučne sile i sile trenjaOdnos vučne sile i sile trenja
VOZAČ VOZAČ –– VOZILO VOZILO -- PUTPUTZa analizu kretanja značajni su sledeći poluprečnici:Za analizu kretanja značajni su sledeći poluprečnici:1.1. Osnovni poluprečnik, rOsnovni poluprečnik, roo = a/2+b= a/2+b2.2. Statički poluprečnik, (rStatički poluprečnik, (rss))3.3. Dinamički poluprečnnik (rDinamički poluprečnnik (rdd))4.4. Fiktivni poluprečnik (rFiktivni poluprečnik (rff))
Kretanje točka i vozila:Kretanje točka i vozila:1.1. Čisto kotrljanje, Čisto kotrljanje, ∆∆L = 2L = 2·· rrdd ·· ππ2.2. Proklizavanje, Proklizavanje, ∆∆L L << 22·· rrdd ·· ππ3.3. Čisto klizanje, Čisto klizanje, ∆∆L = 0L = 0
FFtt >> GGtt ·· f f -- realno kretanje, slučaj 2.realno kretanje, slučaj 2.
f f →→ 0, V = 0 0, V = 0 -- čisto klizanje, slučaj 3.čisto klizanje, slučaj 3.
VOZAČ VOZAČ –– VOZILO VOZILO -- PUTPUT
OTPORI KRETANJU:OTPORI KRETANJU:1.1. Otpor kotrljanja, ROtpor kotrljanja, Rkk
pri deformisanju pneumatikapri deformisanju pneumatika-- ProklizavanjaProklizavanja-- Neravnog kolovozaNeravnog kolovoza-- Otpora u ležajevimaOtpora u ležajevimaZavisi praktično od:Zavisi praktično od:-- Karakteristika i stanja kolovozne površineKarakteristika i stanja kolovozne površine-- Karakteristika i stanja pneumatika.Karakteristika i stanja pneumatika.
Iznosi od 0,5 do 3% težine vozila.Iznosi od 0,5 do 3% težine vozila.