POGLAVLJE 6.: ZLOIN I DEVIJANTNOSTDEVIJANTNOST FUNKCIONALISTIKA
PERSPEKTIVAFunkcije devijantnosti umjesto da krene od pojedinca
funkcionalistika analiza kree od drutva kao cjeline
svi se funkcionalisti slau da su mehanizmi drutvene kontrole
(policija, sudstvo...) potrebni za obuzdavanje devijantnosti i
zatitu drutvenog poretka
Emile Durkheim smatra da je zloin neizbjean i normalan aspekt
drutvenog ivota
kako su svi izloeni razliitim utjecajima drutva normalno je da
nisu jednaki
zloin je disfunkcionalan tek onda kad mu je stopa previsoka ili
preniska
ako je zloin neizbjean koja je funkcija kazne? Durkheim tvrdi da
njezina funkcija nije uklanjanje zloina iz drutva, nego odravanje
kolektivnih uvstava na nunoj razini snage
funkcije devijantnosti:
1. devijantnost kao sigurnosni ventil, odnosno, izraavanje
nezadovoljstva
2. devijantni postupci nam kazuju koji dio drutva ne funkcionira
dobro
Robert K. Merton drutvena struktura i anomija
on polazi od toga da nemaju svi isti pogled prema vrijednostima
jer se nalaze na razliitim poloajima
drutvena i kulturna struktura stvara pritisak u smjeru drutveno
devijantnog ponaanja na ljude koji su na razliitim mjestima u toj
strukturi
za doi do cilja postoje razliiti naini, a neki se za uspjeh bore
svim raspoloivim sredstvima
kada pravila za dolazak do cilja prestanu vrijediti dolazi do
situacije bez normi ili anomije u Americi se velika vanost pridaje
uspjehu, ali ne i cilju kako doi do njega. To je tzv. ameriki san.
Postoji nekoliko naina kako pripadnici amerikog drutva reagiraju na
ciljeve uspjeha:
1. konformizam pokuaj dolaska do uspjeha uobiajenim kanalima
2. inovacija odbacuju normativna sredstva i okreu se zloinu za
dolazak do cilja
3. ritualizam oni koji odbacuju zajednike ciljeve uspjeha
4. povlaenje vrijedi za one koje nisu kadri postii uspjeh
(psihotici, pijanci, narkomani, i dr.)
5. pobuna ti odbacuju zacrtane ciljeve i postavljaju nove. ele
promjeniti drutvo
Merton se kritizira jer zanemaruje odnosi moi u drutvu kao
cjelini u kojemu nastaje devijantnost i konformizam
STRUKTURALNE I SUPKULTURALNE TEORIJE DEVIJANTNOSTI
strukturalne teorije devijantnosti sline su Mertonovoj teoriji.
One podrijetlo devijantnosti objanjavaju poloajem pojedinca ili
skupina u drutvu
supkulturalne teorije objanjavaju devijantnost supkulturom neke
drutvene skupine. One dokazuju da odreene skupine razvijaju norme i
vrijednosti koje se u odreenoj mjeri razlikuju od onih drugih
pripadnika drutva
obe teorije esto se kombinirajuAlbert K. Cohen delikventna
supkultura
on tvrdi za razliku od Mertona da je delikvencija kolektivna, a
ne individualna reakcija
Merton nije objasnio neutilitarni zloin poput vandalizma ili
krae
zaglavljeni na dnu stratifikacijskog sustava, gdje su im putevi
ka uspjehu zaprijeeni, djeaci iz nie radnike klase pate od statusne
frustracije. Oni zamjenjuju vlastite norme unutar kojih mogu postii
uspjeh i stei ugled. Rezultat je delikventna supkultura Cohen kae
da budui da nemaju svi iste mogunosti, neke skupine unutar drutvene
strukture nalaze se pod veim pritiskom devijantnosti
kritika teorije: smatra se da Cohenova teorija vrijedi samo za
malu manjinu delikvenata; takoer mu se zamjera selektivna uporaba
pojma supkulture nie klase
Richard A. Cloward i Lloyd E. Ohlin Delikvencija i ansa
devijantnost je objasnio u smislu strukture legitimne mogunosti,
ali nije razmotrio strukturu nelegitimne mogunosti isto kao to
varira ansa za uspjeh legitimnim sredstvima tako varira i ansa za
uspjeh nelegitimnim sredstvima
tri mogue reakcije na situaciju delikvencije radnike klase:
1. kriminalna supkultura gdje su mladi izloeni ve delikvenciji
od starijh, odnosno, ue se kriminalu
2. konfliktne supkulture kada nemaju kolu od starijih, ali zbog
nazadovoljstva u legitimnim pokuajima da dou do uspjeha pristupaju
nelegitimnim, odnosno, vandalizmu i sl.
3. supkultura povlaenja kad mladi iz nie klase ne uspiju
legitimnim, a ni nelegitimnim putem
kritika teorije: njihova teorija nije uvjerljiva za svaki tip
devijantne kulture; i takoer to smatraju i njihovom, ali i
Mertonovom grekom to smatraju da svi polaze od pretpostavke da u
Americi svatko polazi od cilja uspjeha u stjecanju bogatstva
Walter B. Miller kultura nie klase
on smatra da je zloin proizvod kulutre nie klase druga njegova
teorija kae da je zloin proizvod kulture potklase
Miller ne smatra da devijantna supkultura nastaje iz
nesposobnosti pripadnika niih drutvenih slojeva da postignu uspjeh.
On objanjava zloin kao postojanje jedne osebujne supkulture nie
klase, za razliku od drugih viih slojeva taj poseban kulturni
sustav, koji se moe nazvati kulturom nie klase ima nekoliko arinih
interesa: vrstina (hrabrost pred fizikom prijetnjom, odbacivanje
plaljivosti i slabosti), lukavost (uivanje u nadmudrivanju
drugoga), uzbuenje (traganje za napetou) arini interesi nude
zadovoljstvo nioj klasi kritikia teorije: ne slau se sa miljenjem
Millera da pripadnici nie klase slijede svoje arine interese bez
dodira sa matinom kulturomPotklasa i zloin
teorija Charlesa Murraya: sve je vie siromanih i oni u elji za
uspjehom poseu za zloinom
poveanje nejednakosti, odnosno, nebriga za nekvalificiranim
radnicima dovode takoer do kriminala kritika teorije: dovodi do
pitanja o postojanju potklase, odnosno, kulture podklase; kritizira
se miljenje Murraya da je samohrano roditeljstvo zasluno za
kriminal, ali slae se da je siromatvo svakako zasluno i da su
samohrani roditelji esto siromaniDAVID MATZA DELIKVENICIJA I
LUTANJE
on napada neke od pretpostavki na kojima se temelje
supkulturalne i strukturalne teorije i daje svoje miljenje: on
smatra da se iz tih teorija stjee dojam da su devijantne osobe
posebnije nego to jesu; one izlau previe deterministiko stajalite o
nastanku devijantnosti
Matza negira injenicu da su muki delikventi okrenuti protiv
normi i vrijednosti drutva. On smatra da ih drutvo sprjeava ih da
se uputaju u zloinake aktivnosti
zato onda se kre zakoni? Matza smatra da delikventi
neutraliziraju moralnu stegu drutva tehnike: poricanje odgovornosti
za devijantan in (okrivljuje okolinu ili svoje roditelje);
poricanje da je uinjena teta (kao nisu ukrali auto, samo su ga
posudili); poricanje da je poinjeno zlodjelo (neto kao gruba
pravda); osuda onih koji nameu pravila (policija korumpirana...);
pozivanje na viu lojalnost (pomaganje obitelji i sl.)
te su tehnike dokaz osjeaja krivnje i stida i govore o
djelominom prihvaanju matinih normi
kritika teorije: iako su teorije nove i one doivaljvaju kritiku
pitanje iskrenosti delikvenata, kao i to to nije objasnio
nasilje
DEVIJANTNOST I SLUBENA STATISTIKA mnoge teorije devijantnosti
temelje se djelomice na slubenim statistikim podacima policije,
sudstva i drugih dravniha agencija koje sudjeluju u nametanju
zakona
to pokazuje da su neke skupine ukljuenije u zloin od drugih
kad bi se moglo pokazati da je pouzdanost tih podataka upitna,
te bi se teorije nale pod ozbiljnom sumnjom
viktimizacijska istraivanja provode se da bi se vidjelo da li je
anketirana osoba bila rtva zloina i na taj nain dolazimo do
statistike, ali neke osobe mogu odbiti anketu, neke mogu sakriti
zloin radi srama tako da su te statistike takoer upitne
postoje i nezabiljeeni zloini injenica je da zloine izvode sve
drutvene klase, ali se na policiji vie klase ne uklapaju u opis
delikvenata
DEVIJANTNOST INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA
razlika od prethodnih pristupa u drukijem teorijskom pristupu i
usredotoena je na interakciju izmeu devijantne osobe i onih koji je
kao takvu definiraju
interakcionisti odbacuju pozitivistiki pristup te istiu vanost
imbenika koji su vezani za pojedinca
Howard S. Becker teorija etiketiranja
in postaje devijantan tek kad ga drugi tako doive i
definiraju
ovisno kako se tumai pojedini in ovisi o tome hoe li se etiketa
primjeniti ili ne
etiketiraju oni koji imaju mo dijeliti etikete
devijantnost se proizvodi procesom interakcije izmeu
potencijalnog devijanta i imbenika drutvene kontrole
etiketa nije neutralna ona sadri ocjenu osobe na koju se
primjenjuje. To je glavni status u tom pitanju to utjee na svaki
drugi status to ga pojedinac posjeduje
budui da pojedinci stvaraju predodbe o sebi na temelju reakcija
okoline moe doi do samoispunjavajueg proroanstva prema kojem
devijantna identifikacija postaje dominatnom
to povlai niz procesa: taj pojedinac (primjerice narkoman) posee
za drugim oblicima zloina jer ne moe dobiti normalan posao
etiketa devijanta moe voditi daljnoj devijantnosti i ak moe
promjeniti predodbu pojedinca o sebi
Edwin M. Lemert drutvena reakcija uzrok devijantnosti
primarna i sekundarna devijacija
primarna devijacija se sastoji od devijantnih ina prije nego to
su javno etiketirani, dok je potraga za uzrocima te devijacije
jalova, a i sama primarna devijacija je razmjerno nevana
sekundarna devijacija je reakcija pojedinca ili skupine na
reakciju drutva i tu je ona glavni uzrok devijacije
Erving Goffman devijantnost i institucija
razliite ustanove za lijeenje devijantnosti zatvore, drutvene
bolnice i popravne domove interakcionisti smatraju tek karikom u
dugom lancu interakcija koje potvruju etiketu devijantnosti, i za
pojedinca koji je etiketiran i za drutvo kao cjelinu
pojedincu se unitava osobnost na takvim mjestima postupcima kao
to su oduzimanje stvari, oblaenje u prepoznatljive uniforme tako
proces poinje proces unitavanja to sve vodi do injenice da se mnogi
onda osjeaju institulizirano, odnosno, nespremno za vanjski
ivot
Devijantnost i interakcionistika perspektiva politike, kritike i
evaulacija
takoer kritiziraju tu teoriju ali se ovi brane
devijantnost stvaraju drutvene skupine koje neke inove
definiraju kao devijantne
u mnogim okolnostima bit e ili vrlo malo ili nimalo slobode
izbora pri odreivanju je li neki in devijantan ili nije
kritizira se i ideja interakcionista da je primarna devijacija
nebitna
kritika se bazirala i na tome da je interakcionistika teorija
previe deterministika, odnosno, eli se rei da ako pojedinac eli
biti devijantan on e to biti neovisno o tome jesu li
etiketirani
drutvena devijantnost bez obzira na to da li je etiketirano ili
otkriveno ponaanje koje kri zakon je devijantno
situacijska devijantnost sastoji se od onih ina koje drugi
prosuuju kao devijantne s obzirom na kontekst u kojemu se
dogaaju
DEVIJANTNOST FENOMENOLOKA POJAVAAaron V. Cicourel pravda kao
ishod pregovora fenomenoloki pristup ima slinosti sa
interakcionistikom perspektivom:
1. naglaavaju vanost naina na koji se zakon provodi
2. bave se procesom etiketiranja pojedinaca kao devijantnih
3. usredotouju se na subjektivna stanja pojedinaca, a ne na
strukturu drutva kao cjeline
fenomenolozi ne tvrde da pruaju uzrona objanjenja; oni ele
razumjeti to je neka pojava
razlika od interakcionista: tvrde da etiketiranje navodi ljude
na vie devijantnih djela
proces definiranja osobe kao delikventne je sloen s mnotvo
interakcija
Cicourel ustanovljuje blisku vezu izmeu drutvene klase i
delikvencije iz nie klase vee su anse da bude optuen i etiketiran
pojedinac nego iz vie
kritike teorije: smatraju da nije pokazao zato policija smatra
da je tipini delikvent potjee iz obitelji niskih primanja; ne
objanjava kako posjedovanje moi moe imati utjecaja na definiciju
zloina i devijantnosti
TRADICIONALNE MARKSISTIKE PERSPEKTIVE O DEVIJANTNOSTI
marskistika teorija podupire tvrdnje o tome kako je sve u pitanju
moi, odnosno, vlasti koja kroji zakone kako njima odgovara, tj.
podupire interese vladajue klase
Tko donosi zakone? Tko od njih ima koristi? mnogi broj zakona
odnosi se na vlasnitvo u kapitalistikom drutvu
rijetko se dovode zakoni koji bi mogli nakoditi vladajuim
kapitalistima
mnogi zakoni za koje se ini da pomau samo podinjenoj klasi pomau
i vladajuoj klasi
zakoni koji nisu doneseni jednako su vani kao i oni koji su
doneseni
Tko kri zakone? Tko biva uhien?
najvei su gubitci u velikim korporacijama u odnosu na ulinu
delikvenciju
anse za gonjenje i etiketiranje tih monika su puno manje nego
anse da zavre loe oni mali ljudi
Zato kriti zakon? Zato provoditi zakon?
kapitalisti kre zakon u svrhu gomilanja profita i osobne dobiti
zapravo
veina zloina ima jednu jedinu vanu znaajku oni su odgovorni na
konkurentsku narav i nejednakost ivota u kapitalistikim
drutvima
povremeno se kanjavaju monici da bi mase imale osjeaj da se
zakoni provode
selektivna primjena zakona slui odranju moi vladajue klase i
jaanju ideologije vladajue klase
kritike teorije: to to naglaavaju klasnu nejednakost; zato to
pretpostavljaju da bi komunistiki sustav mogao iskorjeniti
zloin
DEVIJANTNOST NEOMARKSISTIKE I RADIKALNE PERSPEKTIVENeomarksizam
neomarksistiki sociolozi zloina i devijantnosti prihvaaju da u
drutvu postoje konkurentske skupine sa sukobljenim interesima
ne prihvaaju da su infrastruktura drutva i devijantnost u
jednostavnom i izravnom odnosu
Ian Taylor, Paul Walton i Jock Young Nova kriminologija slina
razmiljanja kao marksistikih pisaca razumijevanje zloina lei u
materijalnoj bazi drutva; nejednakosti se nalaze u korijenu
zloina
po njima zloinci svjesno kre zakon
nova kriminologija nijee da je uzrok zloinu bilogija, anomija,
pripadnost nekoj supkulturi, ivot u podrujima drutvene
neorganizacije, etiketiranje ili siromatvo
smatraju da bi trebali napraviti drutvo koje bi prihvaalo neke
oblike devijantnosti kao to su homoseskualizam, konzumiranje lakih
droga umjesto da ih se proganja
smatraju da se devijantnost mora promatrati iz vie kuteva
odjednom
kritika teorije: kritizira je feminizam jer se bavi samo
mukarcima; zanemaruje utjecaj zloina na rtve
Rjeavanje krize mugging, drava, zakon i poredak teorija pod
utjecajem marksizma, no ipak se razlikuje od uobiajenih
marksistikih pogleda
novi oblici devijantnog ponaanja tzv. mugging
ne postoji zakon koji to regulira
hegemonija drave politko vodstvo i ideoloka dominacija
drutvom
kriza zbog nestabilnosti ekonomije britanskog drutva
to se tie mugginga policija je zahvaljujui svojoj reakciji
pojaala sam mugging
etiketiranja mladih crnaca
kritika teorije: bez ikakvih dokaza sije paniku u drutvu
POGLAVLJE 14. : METODOLOGIJA
Uvod
svaki akademski predmet da bi doao do zakljuka treba
metodologiju mora raspolagati nainima stvaranja i analiziranja
podataka kako bi mogao provjeravati, prihvaati ili odbacivati
teorije
dvije razliite tradicije u sociologiji:
1. ona koja zagovara uporabu znanstvenih i esto kvantitativnih
metoda (numerike statistike metode)
2. ona koja zagovara koritenje vie humanistikih i kvalitativnih
metoda
kritka drutvena znanost vie zagovara kvalitativne metode. Ona
povezuje istraivanje sa pokuajem transformacije drutva
feministice su meu najutjecajnijim kritikim drutvenim
znanstvenicima
postmodernisti tek od nedavno imaju razvijene svoje metode. Oni
smatraju da nije mogue odrediti istinu o drutvu
Znanstvena kvantitativna metodologija
najraniji pristup koritenja takvih metoda je poznat kao
pozitivizam
Pozitivizam, Durkheim i sociologija
Auguste Comte prvi uvodi termin sociologija
on vjeruje da se znanstvene spoznaje o drutvu mogu akumulirati i
iskoristiti za poboljavanje ljudske egzistencije tako da se drutvom
moe upravljati racionalno, brz religije ili praznovjerja koji bi
stajali na putu napretku
Durkheim zagovara slinu metodologiju
njega smatraju pozitivstom premda on ne slijedi pozitivistiko
pravilo koje tvrdi da se socioloko istraivanje mora ograniiti na
fenomene koje je mogue opaati ili izravno mjeriti
1. drutvene injenice sociolozi se moraju ograniiti na prouavanje
drutvenih injenica; sustave vjerovanja, obiaje i drutvene
institucije treba smatrati stvarima na isti nain kao i predmete i
dogaaje prirodnog svijeta
ipak smatra da se drutvene injenice mogu izravno opaati i
mjeriti
drutvo nije samo skup pojedinaca od kojih svaki neovisno djeluje
u smislu svoje vlastite posebne psihologije ili mentalnog stanja
pojedincima upravljaju kolektivna vjerovanja, vrijednosti i
zakoni
2. statistiki podaci izbrojati skupove opazivih drutvenih
injenica i tako stvoriti statistike
3. korelacija tendencija dviju ili vie stvari da se nalaze
zajedno i ona se moe odnositi na snagu odnosa meu njima
4. uzronost ako postoji korelacija izmeu dva ili vie tipova
drutvenog fenomena, onda pozitivistiki sociolog moe posumnjati da
jedan od ovih fenomena uzrokuje pojavu drugog
sumnjiva ili neizravna korelacija kada postoje dva fenomena koja
se nau zajedno, ali nisu izravno povezana, odnosno, jedan ne
uzrokuje drugi
multivarijantna analiza pokuaj da se izolira uinak posebne
neovisne varijable na ovisne varijable pozitivisti misle da
multivarijantna analiza moe ustanoviti kauzalnu vezu izmeu dviju
ili vie varijabli ako se ta otkria provjere u nizu konteksta onda
istraivai mogu biti sigurni da su pronali cilj pozitivizma otkrie
zakonitosti ljudskog ponaanja
pozitivizam smatra da se znanost koristi induktivnom
metodologijom prikupljanje podataka, analiziranje, razvijanje
teorije
Karl Popper falsifikacija i dedukcija
dedukcija alternativni nain. Ne razlikuje se puno od induktivne
metode, ali kree se prvo od teze koju treba provjeriti
on smatra da teorija moe biti istinita, ali u trenutku kad se
pokae da se neto ne slae sa teorijom onda je to falsifikat
Laboratorijski eksperiment i sociologija
laboratorijski eksperiment kod prirodnih znanosti
budui da su laboratoriji neprirodne situacije gdje je mogue
simulirati odreene kvalitete, sociolozi ih izbjegavaju i pristupaju
terenskom eksperimentu s takvim eksperimentima su povezani drugaiji
problemi: nije mogue kotrolirati varijable kao u laboratoriju
zbog injenice da se neki put zna da se odvija socioloki
eksperiment ljudi se neprirodno ponaaju, zato je bitno to raditi u
tajnosti
Komparativna metoda
usporedba razliitih drutava ili skupina unutar jednog drutva te
analizom dolazak do teorije
komparativne metode se koriste za sve emu slue i deduktivna i
induktivna metoda
INTERPRETATIVNA I KVALITATIVNA METODOLOGIJA
unato utjecaju znanstvenih pristupa sociolokoj metodologiji ve
odavno postoje i alternativne serija interpretativnih ili
kvalitativnih pristupa
za razliku od kvantitivnih metoda gdje se uglavnom koriste
brojevi, kod kvalitativnih metoda se koriste rijei
interpretativni pristup obino koriste sociolozi koji zagovaraju
kvalitativni pristup
tvrde da je temelj sociologije interpretacija drutvenog
djelovanja
zagovornici interpretativne sociologije tvrde da je kauzalnog
objanjenje ljudskog ponaanja nemogue bez odreenog razumijevanja
subjektivnog stanja pojedinaca koji se promatraju
razliiti kvalitativni interpretativni socioloki pristupi:
1. Max Weber definira sociologiju kao studij drutvene akcije.
Akcija je drutvena kad uzima u obzir druge lanove drutva
razumijevanje motiva moe se postii zamiljanjem samog sebe u
poloaju osobe ije ponaanje pokuavamo objasniti
2. simboliki interakcionizam - smatra se jako vanim dijelom
sociolokog posla uspostava kauzalnih odnosa
interakcionisti smatraju da je ljudsko ponaanje uvelike pod vlau
unutarnjih procesa pomou kojih ljudi interpretiraju svijet oko sebe
i daju znaenje vlastitim ivotima
3. fenomenologija - najradikalnije udaljavanje od znanstvene
kvantitativne metodologije koju smo razmatrali na poetku ovog
poglavlja
oni ne misle da je nemogue objektivno mjeriti i klasificirati
svijet
smatraju da je problem klasifikacije univerzalan
ako su klasifikacijski sustavi razliiti tazliiti su i podaci
SOCIOLOGIJA SAMOUBOJSTVA
Durkheim Samoubojstvo: socioloka studija
samoubojstva su podruje na kojem su se provjeravali i osporavali
razliiti metodoloki pristupi
on smatra da psiholozi ne mogu potpuno objasniti
samoubojstvo
statistike u cijeloj Europi drutvene injenice
koristi razne metode da bi dokazao da je sociologija jednako
stroga disciplina kao i prirodne znanosti
razliite stope samoubojstava u raznim drutvima i u razliitim
klasama
on prouava korelacije izmeu samoubojstva i drugih drutvenih
injenica
pozitivistika kritika kae da je Durkheim dao potpuno obuhvatan
prikaz fenomena samoubojstva
razliiti tipovi samoubojstava: egoistino samoubojstvo (proizlazi
iz toga to je pojedinac nedostatno integriran u drutvene skupine i
drutvo kojem pripada), anomijsko samoubojstvo (kada drutvo
nedostatno regulira pojedinca), altruistiko samoubojstvo (dogaa se
kad je pojedinac toliko dobro integriran u drutvo da rtvuje
vlastiti ivot zbog osjeaja dunosti prema drugima), fatalistiko
samoubojstvo (kada drutvo pretjerano sputava pojedinca)
Interpretativne teorije samoubojstva napadaju Durkheimovu
studiju
smatraju da koritenje slubene statistike nije dobro jer ona moda
nije valjana
kritiziraju i to to Durkheim smatra svako samoubojstvo istim,
odnosno, ne istrauje uzroke samoubojstava
Jean Baechler samoubojstvo kao rjeavanje problema
svi su u svrhu postizanja nekog cilja, ali postoje nekoliko
vrsta: eskapistika, agresivna (nain nanoenja boli), portvovna (nain
da se postigne neto to rtva naroito cijeni), ludika (namjerno
riskiranje koje moe dovesti do smrti)
smatra da se samoubojstvo ne moe samo izvanjskim faktorom
objasniti
Kritike interpretativnih teorija
Steve Taylor smatra da nema razloga vjerovanju da su
interpretacije samoubojstava pouzdanije od statistike
negiraju da postoje objektivni podaci na kojima se moe zasnovati
objanjenje samoubojstava
J. Maxell Atkinson Otkrivanje samoubojstva samoubojstvo je
konstrukcija drutvenih aktera, jedan aspekt drutvene stvarnosti
statistike ne smatraju krivima, netonima, nego djelom drutvenog
svijeta
istraivanja se usredotouju na metode kojima se slue mrtvozornici
i njihovi slubenici da bi kategorizirali smrt
Steve Taylor s onu stranu pozitivizma i fenomenologije
teorija se ne zasniva na statistikim pokazateljima nego na
pokuaju da se otkriju neopazive strukture i kauzalni procesi u
osnovi nekog dogaaja
on svoju teoriju razvija kao pokuaj objanjenja kljunih odlika
razliitih tipova samoubojstava otkrivenih u studijama sluajeva
tipovi samoubojstava: ektopina (prema sebi usmjerena)
samoubojstva i simfizika samoubojstva (samoubojstva usmjerena na
druge)
kritika teorije: ima neke prednosti pred drugim teorijama jer
objanjava zato neke rtve samoubojstva ostavljaju poruke,a druge ne;
no ima i nedostataka teorija poiva na priama onih koji su
preivjeli, ali to je s onima koji su uspjeli
KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA METODOLOGIJA
izmeu ta dva pristupa ne bi trebalo biti rata no svaa ipak
postoji
METODOLOGIJA KRITIKE DRUTVENE ZNANOSTI
Lee Harvey kritiko drutveno istraivanje
kritika drutvena znanost prihvaa sve one socioloke pristupe
kojima je cilj biti kritini prema drutvu kako bi omoguili drutvenu
promjenu
kritiki drutveni znanstvenici misle da nain na koji se drutvo
prikazuje svojim pripadnicima moe zavaravati
glavne odlike kritikog istraivanja:
1. apstraktni koncepti i ideologija koristi se apstraktnim
pojmovima poput kuanskog posla; kuanski posao se smatra radnim
odnosom, a ne tek skupom zadaa koje treba obaviti
to ukljuuje pokuaj da se nadie dominantna ideologija
2. totalitet, struktura i povijest totalitet se odnosi na
shvaanje da su drutveni fenomeni meupovezani i stvaraju drutvenu
cjelinu
kritiki drutveni znanstvenici smatraju da drutva imaju
strukture
strukture nisu statine, mijenjaju se. Studije drutva treba
dovesti u odnos s posebnim povijesnim kontekstima
3. dekonstrukcija, bit i rekonstrukcija kritiki drutveni
istraivai prolaze kroz proces dekonstrukcije i rekonstrukcije da bi
doli do biti
bit je temeljni koncept koji se moe koristiti kao klju za
otkljuivanje dekonstruktivnog procesa
4. praksa kritiko drutveno istraivanje nije samo teorijska
aktivnost, nego i oblik prakse
kritika drutvena znanost nije povezana ni s jednom metodom i
koriste sve metode
Kritike kritikog drutvenog istraivanja
misli se da postoje problemi s identifikacijom izvora
ugnjetavanja kako bi se orijentiralo istraivanje
kritiki istraivai skloni su tvrdnji da postoji skup vrijednosti
s kojima bi se svi sloili, kad ne bi bilo utjecaja ideologije na
nae miljenje
kritiki istraivai pokuavaju ustanoviti istinitost svojih
argumenata bilo time to e navesti potlaene skupine da se usuglase s
njihovim nalazima, bilo time to e pokazati da su nalazi bili
uspjeni u borbi protiv tlaenja
Phil Carspecken obrana kritikog istraivanja
on misli da takvo istraivanje ne mora biti pristrano zato to
istraivai koji sudjeluju u njemu imaju vrijednosna
oprijedjeljenja
on smatra da treba proi kroz niz stadija kako bi dolo do
zakljuaka koji mogu biti iroko prihvaeni kao bliski istini:
1. kompiliranje primarnih izvjetaja istraiva uranja u drutveni
ivot skupine ili mjesta koje istrauje
2. preliminarna rekonstruktivna analiza istraiva poinje
analizirati ono to je otkrio u prvom stadiju
3. dijaloko generiranje podataka poinje razgovarati s onima koje
prouava i raspravlja o svojim preliminarnim otkriima s njima
4. otkrivanje sistemskih odnosa jednom kad je trei stadij ve
uznapredovao, istraiva poinje proirivati svoje istraivanje
pokuavajui povezati svoje specifine nalaze s drugim dijelovima
drutvenog ivota
5. uporaba sistemskih odnosa da bi se objasnili nalaazi
odlike drutvenog ivota koje su istraivai otkrili jesu temelj
teorije
subjekti istraivanja imaju prilike potvrditi ili suprostaviti se
inicijalnim shvaanjima koje je istraiva razvio
razvija sofisticiranu analizu o tome kako dolazi do zakljuaka o
tome jesu li nalazi istraivanja istiniti ili ne
FEMINISTIKA METODOLOGIJA
feministiki pristupi su moda najrazvijeniji
tri su pristupa naroito utjecajna:
1. napad na malestream (muka) istraivanja kritka istraivanja
koja su bila pod mukom dominacijom
2. teza da postoje feministike istraivake metode smatraju da
konvencionalnije znanstvene metode kojima se koriste mukarci nisu
dovoljno dobre
3. teza da feminizam moe otkriti epistemologiju, teoriju znanja,
koja je nadmona nad drugim epistemologijama
Napad na muka istraivanja
to je moda najmanje kontroverzan meu feministikim pristupima
metodologiji
ne pokuava kreirati svoju metodu nego ispravlja pogrene
dominantne, muke metode
zahvaljujui tim kritikama muke sociologije sve je vie
istraivanja koja ukljuuju i ene i same studije koje su pisale ene
postaju uobiajenijima
Feministike istraivake metode
Ann Oakley tvrdi da postoji feministiki nain voenja intervjua
koji je nadmoan dominantnijem, mukom modelu takvog istraivanja
kae da bi takvim nainom ispitivanja bilo manje eksploatacije
ispitanica
smatra da je muko ispitivanje vie znanstveno
kritka teorije: smatraju da njezina teorija nije niti orginalna
niti posebno feministika
Feministika epistemologija stajalita
smatraju da nain na koji ene doivljavaju drutveni ivot daje
jedinstven uvid u nain funkcioniranja drutva
ne misli da je mogue pronai istinu promatranjem injenica i
otkrivanjem statistikih podataka nego eli pronai istinu
razumijevanjem enskih iskustava
kritike teorije: smatra da takva epistemologija nailazi na takve
probleme kad oni koji prouavaju nastavljaju gledati na svijet na
nain koji istraiva smatra neodgovarajuima; u cijelosti se naglaava
prouavanje iskustva potlaenih; smatra da nisu sva stajalita svih
skupina ena jednako valjana
POSTMODERNISTIKA METODOLOGIJA
Razliitosti postmodernistike metodologije
ne postoji samo jedan tip metodologije koji prihvaaju svi
postmodernisti. Ipak mogue je uoiti tri iroke pozicije koje prihvaa
niz autora koji raspravljaju o modernizmu:
1. koritenje konvencionalnih metoda i izvora podataka jer se po
nekim postmodernistima svijet nije toliko izmjenio da treba
mijenjati i metode
2. neki autori otro razlikuju modernu i postmodernu
epistemologiju (teorija znanja). Moderna epistemologija tvrdi da se
sve moe otkriti koritenjem ispravnih tehnika. Da se procedure mogu
koristiti da bi se procjenilo to je istinito, a to ne, dok
postmodernisti tvrde da ne postoji osnova na kojoj bi se neko
znanje moglo odbaciti kao neistinito
3. postmoderna etnografija doputa epistemolokim postmodernistima
da sakupe neke od njihovih vlastitih podataka. Dobar dio
postmoderne sociologije nije toliko zaokupljen stvaranjem novih
znanja nego napadom na postojee znanje
kritika teorije: optuuju postmodernistiku teoriju da zauzima
stajalita potpunog relativizma; kad ne bi bilo naina za
razlikovanje injenica od fikcije, onda apsolutno nema naina da
pokae da su prie postmodernista o drutvenom svijetu ita bolje (ili
gore) od drugih pria
SOCIOLOGIJA I ZNANOST
Znanstvena metodologija pozitivisti tvrde da znanost koristi
utvrene metode i postupke i da se ove metode i postupci mogu
primjeniti na drutvene znanosti
oni misle da se drutvene injenice mogu objektivno, promatrati,
mjeriti i kvantificirati
analiza statistikih podataka moe otkriti korelacije, uzroke i
zakone ljudskog ponaanja
Poper dri da je krajnje poeljno da sociologija bude znanost, ali
tvrdi da je znanost deduktivna, a ne induktivna metodologija
on takoer misli da je mogue da drutvene znanosti openito, a
sociologija posebno, postanu znanstvene slijedeci posebni skup
metodolokih postupaka
fenomenolozi odbacuju miljenje da je metodologija prirodnih
znanosti primjerena sociologiji
Drutveni kontekst znanosti
rekonstruirana logika se sastoji od metoda i postupaka za koje
znanstvenici tvrde da ih koriste (i pozitivizam i metodoloki
pristup Propera su rekonstruirana logika)
koritena logika se odnosi na ono to znanstvenici stvarno rade
tijekom istraivanja, a to se moe znatno razlikovati od
rekonstruirane logike
mogue je da su teorije koje se razvijaju prije svega i koje se
znanstvenici trude potvrditi, a ne opovrgnuti rezultat utjecaja
drutvenih faktora, a ne nepristrane potrage za znanjem
Thomas Kuhn paradigme i znanstvene revolucije
paradigma je skup vjerovanja koji je zajedniki skupini
znanstvenika o onome od ega se sastoji prirodni svijet. Paradigma
je potpuna teorija i okvir unutar kojeg djeluju znanstvenici
znanstvena vjerovanja se mijenjaju, ali ne postupno ve
znanstvenim revolucijama. Promjena u znanosti nije postupni proces
akumulacije novog znanja nego iznenadno kretanje od jedne paradigme
drugoj
kritike teorije: smatralo se da ima malo vanosti za drutvene
znanosti i da se zasniva na neodgovarajuim dokazima
Realistiki pogled na znanost unata tvrdnjama pozitivista i
Popera, ini se neprimjerenim za predmet koji se bavi ljudskim
ponaanjem da se ogranii na prouavanje opazivog, da se ne osvre na
subjektivno, da pokua opovrgnuti teorije ili davati precizna
predvianja
postoji realistina teorija znanosti koja naglaava slinosti izmeu
drutvenih i prirodnih znanosti
razlika izmeu zatvorenih i otvorenih sustava kao predmeta
znanstvenog prouavanja
postoje mnoga podruja znanosti u kojima se sve relevantne
varijable na mogu kontrolirati ili mjeriti sociologija ne moe
utjecati na promjene koje e se dogoditi
realisti smatraju znanost pokuajem objanjenja uzroka dogaaja u
prirodnom i drutvenom svijetu uz pomo esto nevidljivih struktura,
mehanizama i procesa koji su im u temelju
prema realistikom shvaanju znanosti, sociologija je
znanstvena
SOCIOLOGIJA, METODOLOGIJA I VRIJEDNOSTI
zato se sociolozi bave pitanjem je li sociologija znanost jest
proirena pretpostavka da je znanost objektivna ili vrijednosno
neutralna
pozitivisti smatraju da se objektivnost moe postii prihvaanjem
znanstvene metodologije
Weber recimo smatra da je vrijednosna neutralnost nemogua, ali
da je mogu objektivistiki pristup predmetu istraivanja
svaki sociolog misli da su njegova istraivanja neutralna, ali
mogue je i da svaki radi prema nekim svojim vrijednostima
POGLAVLJE 15.: SOCIOLOKA TEORIJAUvod teorija je skup ideja
kojima se neto objanjava
socioloka teorija je skup ideja kojima se objanjava ljudsko
drutvo
socioloke teorije se grupiraju prema razliitim kriterijima.
Jedan od najvanijih kriterija je razlika izmeu strukturalnih
perspektiva i perspektiva drutvene akcije
te dvije perspektive se razlikuju po nainu na koji pristupaju
analizi
strukturalne ili makroperspektive analiziraju nain na koji je
drutvo sloeno kao cjelina (marksizam i funkcionalizam)
ne zasnivaju se svi pristupi na preispitivanju strukture drutva
kao cjeline neki ba idu obrnuto. Ne misle da je ljudsko ponaanje
odreeno drutvom, oni drutvo smatraju kao rezultat ljudske
aktivnosti
ti pristupi se zovu pristupi drutvene akcije, interpretativna
sociologija, mikrosociologija
tu su zastupljene dvije glavne vrste poput simbolikog
interakcionizma, etnometodologije
neki sociolozi pokuavaju premostiti oit ponor izmeu strukturalne
perspektive i perspektive drutvene akcije
FUNKCIONALIZAM
Auguste Comte, Herbert Spencer utemeljitelji, razvio ju je mile
Durkheim, a usavrio Talcott Parsons
funkcionalizam smatra drutvo sustavom skupom meusobno povezanih
dijelova koji zajedno oblikuju cjelinu
rani funkcionalisti = analogija izmeu drutva i organizma (poput
ljudskog tijela)
osnovne potrebe ili nuni uvjeti postojanja ponekad su poznati
kao funkcionalni preduvjeti drutva
koncept funkcije u funkcionalistikoj analizi odnosi se na prinos
koji dijelovi daju cjelini
funkcionalistika analiza se usredotoila na pitanje o tome kako
se odravaju drutveni sustavi
mile Durkheim
on oslikava pojedinca kao nekog tko ima malo ili uope nema
nikakvu kontrolu nad vlastitim djelovanjem sustav upravlja lanovima
drutva
velik dio njegova rada zaokupljen je funkcionalnom analizom,
pokuavajui shvatiti funkcije drutvenih injenica
kolektivna svijest sastoji se od zajednikih vjerovanja i
osjeaja
bez slaganja oko moralnih pitanja, drutvena solidarnost bi bila
nemogua, a pojedinci ne bi mogli biti povezani u integrirajuu
drutvenu jedinicu
Talcott Parsons
kako je drutveni poredak mogu?
drutveni ivot karakteriziraju meusobno davanje prednosti i
miroljubiva suradnja, a ne meusobno neprijateljstvo i
destrukcija
isto smatra da samo predanost zajednikim vrijednostima moe biti
temelj reda u drutvu
vrijednosni konsenzus tvori bitno intergrativno naelo u drutvu
(ako su svi lanovi drutva odani istim vrijednostima, onda postoje i
zajedniki ciljevi)
zajedniki ciljevi potiu na suradnju uloge osiguravaju sredstva
kojima se vrijednosti i ciljevi prevode u djelovanje norme
osiguravaju da ponaanje prema ulogama bude standardizirano,
predvidljivo i time uredno
kad su vrijednosti institucionalizirane, a ponaanje
strukturirano pomou njih, rezultat je stabilno drutvo postignuto je
stanje drutvene ravnotee
drutvena ravnotea se odrava na dva naina socijalizacijom (kad se
vrijednosti prenose sa narataja na narataj) i raznim mehanizmima
drutvenog nadzora funkcionalni preduvjeti adaptacija (odnos izmeu
sustava i njegove okoline), postizanje ciljeva (potreba svih
drutava da se zacrtaju ciljevi kojima se usmjeravaju aktivnosti
drutva), integracija (regulacija konfilkata), odranje obrasca
(odranje osnovnih obrazaca vrijednosti)
drutvene promjene objanjava tako da tvrdi da niti jedan sustav
nije u stanju ravnotee
KONFLIKTNE PERSPEKTIVE
sve konfliktne perspektive imaju model drutva kao cjeline i sve
prihvaaju strukturalni pristup
koriste pojam o tome da postoje skupine u drutvu koje imaju
razliite interese
zbog toga vjerojatnost sukoba postoji
razlikuju se od funkcionalizma time to naglaavaju postojanje
konkurentnih skupina dok funkcionalisti naglaavaju suradnju meu
drutvenim skupinama
MARKSIZAM
Marx smatra ljude i proizvoaima i proizvodom drutva
razumijevanje drutva ukljuuje povijesnu perspektivu koja
ispituje proces kojim ovjeanstvo istovremeno stvara, ali je i
stvoreno od strane drutvene stvarnosti
razni dijelovi drutva su meupovezani i utjeu jedni na druge
ekonomski faktor ima primarni utjecaj i uvelike oblikuju druge
aspekte drutva
dijalektiki materijalizam sukob proturjeja u ekonomiji
glavne promjene u drutvu lee u kontradikcijama i sukobima unutar
ekonomskog sustava
nema proizvodnje bez suradnje odnos pojedinaca je bitan za nain
ivota; dakle sve proizlazi iz proizvodnje materijalnog ivota
proturjeja se pojavljuju zbog razliitih interesa, a posebno
pojavom privatnog vlanitva gdje vlasnik odreuje uvjete rada i zbog
toga radnik je nezadovoljan
zbog uveavanja ljudske kontrole nad prirodom uveava se i ljudsko
otuenje
kapitalizam (ljudski proizvod) isto je razlog otuenja ovjeka
zbog toga to kapitalizam kontrolira ovjeka, a ne obrnuto
rjeenje toga je u komunizmu gdje bi se ukinulo privatno
vlasnitvo, a samim time i ljudsko otuenje
Klasa
drutvo se ne sastoji od pojedinaca nego je zbroj meusobnih
odnosa u kojima se ti pojedinci nalaze
klasne podjele proistjeu iz razliitih odnosa pripadnika drutva
prema sredstvima za proizvodnju buroazija i proletarijat
pripadnici bilo jedne bilo druge klase smatraju da je njihova
situacija normalna
klasa postaje klasom za sebe kad su lanovi svjesni prave naravi
svoje situacije, interesa i zajednikog neprijatelja
promjena iz feudalizma u kapitalizam nije donijela znaajnije
promjene osim to se promjenio stari skup suprotnosti novim i to je
rezultiralo novim proturjejima
iz kapitalizma u komunizam dolo bi do smanjenja nejednakosti,
odnosno izjednaavanja klase jer ne bi bilo vie privatnog
vlasnitva
NEOMARSKIZAM
marskisti su sociolozi iji je rad nadahnut Marxom, ali su
razvili svoju teoriju
Antonio Gramsci
on smatra da vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju nije
dovoljno da vladajua klasa monopolizira mo u drutvu
da bi odrala hegemoniju vladajua strana mora dobiti podrku od
ostatka drutva
vie panje posvjeuje kulturi drutva i institucijama nadogradnje,
poput Crkve, masovnih medija i obrazovnog sustava
kritika teorije: nisu specificirali kad su i u kojim okolnostima
kulturni i ekonomski faktori vaniji u oblikovanju drutva
TEORIJA KONFLIKTA
podrijetlo te teorije je u djelu Maxa Webera
njegovi pogledi na klase, statusne skupine i stranke glavne su
teme teorije konflikta
on smatra da nije jedina podjela klasna
Ralf Dahrendorf mo i sukob
kitika Marxa smatra da je njegov rad zastario
smatra da su se promjene ipak dogodile to se tie kapitalizma u
zemljama poput Britanije ili SAD-a te zemlje su sad
postkapitalistika drutva
on smatra da se razvila nova klasa srednja i da vie predmet
sukoba se ne zasniva na ekonomskim podjelama nego da sukob ima veze
s vlasti
kritka teorije: rekao je da su potlaeni u stanju birati, ali da
se ne moe objasniti zato e oni odabrati podravanje nadreenih ili
trajk
PERSPEKTIVE DRUTVENE AKCIJE I INTERPRETACIJE
ti sociolozi odbacuju shvaanje da drutvo ima jasnu strukturu
koja upravlja individuama da se ponaaju na odreeni nain
dovodi u pitanje Durkheimov nazor da drutvo postoji neovisno o
pojedincima od kojih se sastoji
simboliki interakcionisti prihvaaju postojanje drutvenih uloga,
ali nijeu da su te uloge fiksne
fenomenologija i etnometodologija odbacuju postojanje bilo kakve
drutvene strukture
sve te perspektive tvrde da sociolozi trebaju razumjeti ljudsko
ponaanje i otkiti znaenja koja se nalaze iza njega
Max Weber
smatra se jednim od tri osnivaa sociologije (uz Marxa i
Durkheima)
identificirao je aspekte drutvene strukture poput klase,
stranaka, statusnih skupina i birokracija to su grupacije stvorene
od pojedinaca koji drutveno djeluju
te drutvene akcije trebaju biti u sreditu sociolokih
istraivanja
akciju poduzima pojedinac i daje joj znaenje je drutvena
akcija
za kauzalno objanjenje nuno je odrediti motive koji su doveli do
akcije
birokracije institucije koje vrsto nadziru i njima upravljaju
ljudsko ponaanje ili drutvene akcije
birokratske organizacije su, po Weberu, dominantne institucije
industrijskog drutva
nekoliko naina ljudskog djelovanja:
1. afektivno ili emocionalno djelovanje
2. tradicionalno djelovanje
3. racionalno djelovanje
u industrijskom drutvu dominantan nain djelovanja je racionalno
djelovanje
birokracija je racionalno djelovanje u institucionalnom obliku;
ona je i sustav kontrole nad podreenima
od toga dolazimo do odnosa vlasti i ljudskog djelovanja
birokracija na neki nain sputava ljude, ograniava slobodu, jer
kontrolira male radnike
SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM
interakcionisti su zaokupljeni objanjenjem drutvenih djelovanja
pomou znaenja koja im pridaju pojedinci
ne koncetriraju se na velike drutvene promjene nego na
interakcijske situacije malog opsega
George Herbert Mead
ljudi su u meusobnoj interakciji simblima od kojih su najvaniji
sadrani u jeziku
simboli nameu posebna znaenja predmetima i dogaajima
bez njih ne bi bilo ljudske interakcije niti ljudskog drutva
drutveni ivot je mogu samo ako pripadnici imaju iste simbole
preuzimanje uloga, poistovjeivanje sa nekim
jastvo smjetajui sebe u poloaj drugih, pojedinci su u stanju i
gledati sebe
jastvo je naueno, nije uroeno prvo stadijom igranja kad se
uivljavaju u uloge koje im nisu pribline, a drugi stadij je stadij
igre igrajui primjerice nogomet jako je bitan odnos sa
suigraima
Mead je prihvatio da drutvo ima kulturu i da te kultura sugerira
primjerene tipove ponaanja za posebne drutvene uloge
po njemu pojedinci kreiraju drutvo, ali su i oblikovani
njime
Herbert Blumer
drutvo je stalni proces interakcije
po njemu drutvena akcija je u odreenom stupnju strukturirana i
rutinizirana, ali da takvu akciju konstruiraju drutveni akteri, a
ne drutveni sustavi
FENOMENOLOGIJA
razvio ju je Edmund Husserl, razradio Alfred Shutz
fenomenologija nijee mogunost objanjenja drutvene akcije
njezin naglasak je na unutarnjem djelovanju ljudskog uma i nainu
na koji ljudi klasificiraju i osmiljavaju svijet oko sebe
oni pokuavaju razumjeti znaenje fenomena ili stvari, a ne
objanjavaju kako su oni nastali
bitna je klasifikacija osjetilnih iskustava da bi lake
prepoznavali svijet oko sebe
iako je znanje zajedniko, Shutz misli da nije fiksno i
nepromjenjivo
ETNOMETODOLOGIJA
tip pristupa koji je razvio Schutz
etnometodolozi primjenjuju fenomenoloke ideje da bi proveli
istraivanja
sam naziv znai studij metoda kojima se ljudi koriste da bi
konstruirali, objasnili i dali znaenje svom drutvenom svijetu
drutva imaju pravilne i odreene obrasce zato to ih lanovi tako
percipiraju. Samim time je drutveni poredak fikcija
Harlod Garfinkel
dokumentarna metoda sastoji se u izboru idreenih aspekata u
beskonanom broju karakteristika neke situacije ili konteksta,
njihovu definiranju na poseban nain i njihovu shvaanju kao dokaza o
postojanju latentnog obrasca
OBJEDINJAVANJE STRUKTURALNOG I DRUTVENO AKCIJSKOG PRISTUPA
teorija koja bi trebala razumjeti socijalne strukture i drutvene
akcije
Anthony Giddens
on tvrdi da su struktura i akcija dvije strane iste medalje
jedna bez druge ne mogu postojati
drutvene akcije stvaraju strukture i upravo se pomou drutvenih
akcija strukture stvaraju i reproduciraju kako bi preivjele due
vrijeme
Giddens razlikuje dva aspekta strukture: pravila (procedure koje
pojedinci u drutvenom ivotu mogu slijediti) i resurse alokativni
(ukljuuju sirovine, zemlju, tehnologiju, sredstva proizvodnje i
dobra) i autoritativni (nematerijalni koji nastaju kao rezultat
injenice da neki pojedinci mogu dominirati drugima)
drutveni sustav je jednostavno obrazac drutvenih odnosa koji
postoji u nekom vremensko-prostornom odsjeku
MODERNOST, POSTMODERNOST I POSTMODERNIZAM
Uvod
sve je vanija razlika izmeu modernosti, postmodernosti i
postmodernizma
Durkheim, Marx i Weber moderna sociologija; oni tvrde da su
sposobni pruiti razumljivu i konanu teoriju drutva
postmodernistiki teoretiari poriu takvu mogunost
rasprava o tome je na neki nain i rasprava o razmjerima drutvene
promjene
Modernost svi klasini sociolozi dijele zajedniki intelektualni
interes prema socijalnim promjenama vezanim za
industrijalizaciju
vjerovanje u napredak i znanost mogu smatrati obiljejima
modernog miljenja
podrijetlo modernog naina razmiljanja je u
prosvijetiteljstvu
postmodernizam smatra da je prosvijetiteljski pokret
zapostavljen u suvremenom drutvu
ljudi vie ne vjeruju u mogunost napretka, mo znanosti, mogunost
usavravanja ovjeanstva ili racionalnog upravljanja drutvom sve je
vea raznovrsnost miljenja i ideja
postmodernisti pozdravljaju tu raznolikost
postmodernistike ideje o raznolikosti se najvie oituju u
arhitekturi
Jean-Francois Lyotard postmodernizam i spoznaja
razvoj je povezan s tehnologijom, znanou i odreenim drutvenim
razvojima, ali najvanije su promjene u jeziku
ljudi ne vjeruju vie da razum moe pobjediti praznovjerje, da se
ljudi mogu usavriti ili da e komunizam stvoriti savreno drutvo
postmoderno drutvo se zasniva na proizvodnji i razmjeni znanja
koje je mogue prodati
neki puta Lyotard zvui kao marksistiki napad na kapitalizam
Jean Baudrillard Simulacije drutva su ula u novu, razliitu fazu,
a ta se promjena moe vidjeti na jeziku i znanju
drutvo se odmaklo od faze u kojoj dominira proizvodnja i koju
oblikuju ekonomske sile ukljuene u razmjenu materijalnih dobara
danas vie dominira kupnja i prodaja znakova i slika koje nemaju
nikakve veze sa materijalnom stvarnou
razvoj znakova:
1. znakovi (slike, rijei, itd.) su odrazi temeljnje
stvarnosti
2. znakovi postaju distorzija istine, ali nisu izgubile sve veze
koje imaju sa stvarnou
3. znak maskira odsutnost jednog dijela temeljne stvarnosti
4. znakovi vie nemaju veze sa stvarnou
simulakrum slika neega to nikad nije postojalo niti ne
postoji
mo je po Baudrillardu nestala te zahvaljujui tome mi ivimo po
simulakrumu
on za razliku od Lyotarda smatra da su ljudi uhvaeni u zamku
jednolinosti, uniformiranosti bez moi i da pluralnou i raznolikou
nisu osloboeni
kritika teorije: smatra se da Baudrillard pie vrlo apstraktno
svoje argumente ne potkrijepljuje dokazima nego samo primjerima
David Harvey marksizam i postmodernost
on je teoretiar postmodernosti, a ne postmodernistiki
teoretiar
slae se da se drutvo promjenilo, ali da te promjene nisu previe
bitne
isto ne misli da su modernistiki pristupi zastarjeli
u biti suvremenih zapadnjakih drutava najznaajniji ostaje
kapitalistiki ekonomski sustav smatra da se kapitalizam mijenja i
da se samim time razvijaju i novi naini kontrole radne snage zbog
toga se javljaju krize i smatra da je postmodernost odgovor na
jednu od takvih kriza
MODERNE TEORIJE DRUTVA I SOCIOLOGIJA MODERNOSTI
mnogi sociolozi vjeruju da temeljna naela modernih sociolokih
teorija vrijede i dalje
takvi sociolozi poriu tvrdnje postmodernista da su
metapripovijesti opasne, da je svako znanje relativno i da je
prosvijetiteljski projekt poboljanja svijeta stigao na kraj svojeg
puta
Anthony Giddens visoka modernost i daljnji razvoj
jedan od najutjecajnih sociologa koji odbacuje tvrdnje
postmodernizma i teorije postmoderne
razlikuje tradicionalna i moderna drutva smatra da se ova druga
bre razvijaju
modernost se temelji na etiri kljune institucije:
1. kapitalizam
2. industrijalizacija
3. nadzor
4. vojna sila
ne slae se sa Weberovim (modernost kao kavez birokratske
racionalnosti) i Marxovim (modernost kao udovite, eksploatacija)
stajalitem to se tie modernosti. Iako se slae da ima neke
nedostatke ipak smatra da modernost otvara neke nove mogunosti koje
u predmodernim drutvima nisu postojale
kasna modernost moe zavriti katastrofom neke vrste. Molohom
(podivljali stroj goleme snage kojim kolektivno, kao ljudska bia
moemo upravljati do izvjesne mjere i koji prijeti da e se oteti
kontroli i otrgnuti od svih spona)
on smatra da mi ivimo u kasnoj modernosti on smatra da e se
postmodernost pojaviti tek kasnije
on smatra da e postmodernost nadii etiri kljune institucije
modernosti
njegova vizija posmodernistikog drutva je prilino
idealistina
ona je alternativa postmodernizma i teorije postmodernosti