-
ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANjU
"Slubeni glasnik RS", br. 107/2005, 109/2005, 57/2011, 110/2012
- Odluka US RS broj IUz-314/2011,119/2012, 99/2014, 123/2014 i
126/2014 - Odluka US RS broj IUz-361/2012.
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja zaposlenih i drugih graana, obuhvaenih obaveznim
zdravstvenim osiguranjem, organizacija i finansiranje obaveznog
zdravstvenog osiguranja, dobrovoljno zdravstveno osiguranje i druga
pitanja od znaaja za sistem zdravstvenog osiguranja.
lan 2.
U Republici Srbiji (u daljem tekstu: Republika) zdravstveno
osiguranje je obavezno zdravstveno osiguranje i dobrovoljno
zdravstveno osiguranje.
lan 3.
Obavezno zdravstveno osiguranje je zdravstveno osiguranje kojim
se zaposlenima i drugim graanima obuhvaenim obaveznim zdravstvenim
osiguranjem obezbeuju pravo na zdravstvenu zatitu i pravo na novane
naknade za sluajeve utvrene ovim zakonom.
lan 4.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je osiguranje od nastanka
rizika plaanja uea u trokovima zdravstvene zatite u skladu sa ovim
zakonom, osiguranje graana koji nisu obavezno osigurani po ovom
zakonu odnosno koji se nisu ukljuili u obavezno zdravstveno
osiguranje, kao i osiguranje na vei obim i standard i druge vrste
prava iz zdravstvenog osiguranja.
lan 5.
Obavezno zdravstveno osiguranje organizuje se na naelu
solidarnosti i uzajamnosti, kao i drugim naelima, utvrenim ovim
zakonom.
U sprovoenju obaveznog zdravstvenog osiguranja primenjuju se
naela zdravstvene zatite i ostvaruju prava pacijenata, utvrena
zakonom kojim se ureuje zdravstvena zatita.
lan 6.
Obavezno zdravstveno osiguranje obezbeuje se i sprovodi u
Republikom fondu za zdravstveno osiguranje (u daljem tekstu:
Republiki fond) i u organizacionim jedinicama Republikog fonda (u
daljem tekstu: filijale).
Odreeni poslovi obaveznog zdravstvenog osiguranja sprovode se i
u Pokrajinskom fondu za zdravstveno osiguranje (u daljem tekstu:
Pokrajinski fond) u skladu sa zakonom.
-
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje mogu da sprovode pravna lica
koja obavljaju delatnost osiguranja u skladu sa zakonom, kao i
Republiki fond.
lan 7.
Prava iz obaveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ne
mogu se prenositi na druga lica, niti se mogu nasleivati.
Novane naknade koje su dospele za isplatu, a ostale su
neisplaene usled smrti lica obuhvaenih obaveznim, odnosno
dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem, mogu se nasleivati.
lan 8.
Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja obezbeuju se uplatom doprinosa za obavezno zdravstveno
osiguranje (u daljem tekstu: doprinos), kao i iz drugih izvora, u
skladu sa zakonom.
Sredstva za ostvarivanje prava iz dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja obezbeuju se u skladu sa zakonom.
II. OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANjE
lan 9.
Obavezno zdravstveno osiguranje obuhvata:1) osiguranje za sluaj
bolesti i povrede van rada;2) osiguranje za sluaj povrede na radu
ili profesionalne bolesti.
1) NAELA OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANjA
Naelo obaveznosti
lan 10.
Naelo obaveznosti ostvaruje se organizovanjem i sprovoenjem
sveobuhvatnog obaveznog zdravstvenog osiguranja za zaposlene i
druge graane u Republici (u daljem tekstu: osiguranici) u skladu sa
ovim zakonom, kojim osiguranici za sebe i lanove svojih porodica (u
daljem tekstu: osigurana lica) obezbeuju pravo na zdravstvenu
zatitu i pravo na novane naknade, u skladu sa ovim zakonom i
propisima donetim za sprovoenje ovog zakona.
Naelo obaveznosti obezbeuje se obavezom plaanja doprinosa za
obavezno zdravstveno osiguranje od strane zaposlenih i poslodavaca,
kao i drugih obveznika uplate doprinosa u skladu sa zakonom, to
predstavlja uslov za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja.
Naelo obaveznosti ostvaruje se i sprovodi ukupnom organizacijom
obaveznog zdravstvenog osiguranja, kojom se zaposlenima i drugim
licima obuhvaenim ovim osiguranjem obezbeuje i garantuje
ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja propisanih
ovim zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog zakona.
-
Naelo solidarnosti i uzajamnosti
lan 11.
Naelo solidarnosti i uzajamnosti ostvaruje se uspostavljanjem
meugeneracijske solidarnosti i uzajamnosti, solidarnosti i
uzajamnosti izmeu polova, izmeu bolesnih i zdravih, kao i izmeu
lica razliitog materijalnog statusa, u obezbeivanju i korienju
prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Naelo solidarnosti i uzajamnosti ostvaruje se uspostavljanjem
takvog sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja u kojem trokove
obaveznog zdravstvenog osiguranja snose osiguranici i drugi
uplatioci doprinosa, srazmerno svojim materijalnim mogunostima, i
to uplatom doprinosa na ostvarene prihode, s tim da prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja koriste ona lica kod kojih je
nastupila bolest ili drugi osigurani sluaj.
Naelo javnosti
lan 12.
Naelo javnosti ostvaruje se pravom osiguranih lica na sve vrste
informacija u vezi sa pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
i javnou rada organa i slubi Republikog fonda za potrebe osiguranih
lica, organa i organizacija zainteresovanih za rad Republikog
fonda.
Naelo zatite prava osiguranih lica i zatite javnog interesa
lan 13.
Naelo zatite prava osiguranih lica i zatite javnog interesa
ostvaruje se preduzimanjem mera i aktivnosti koje omoguavaju da
interes osiguranog lica, zasnovan na pravednoj dostupnosti,
predstavlja osnovu sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i
da osigurano lice to lake zatiti i ostvari svoja prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja, vodei rauna da ostvarivanje tih prava ne
bude na tetu prava i pravnih interesa drugih osiguranih lica niti u
suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom.
Naelo zatite prava osiguranih lica i zatite javnog interesa
ostvaruje se i obavezom Republikog fonda da osiguranim licima ukae
na postojanje osnova za ostvarivanje prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja, kao i na obaveze osiguranog lica radi
ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Naelo zatite prava osiguranih lica i zatite javnog interesa
ostvaruje se i preduzimanjem mera i aktivnosti za finansiranje
prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja na nain koji omoguava da
finansijska sredstva koja se obezbeuju od uplate doprinosa za
obavezno zdravstveno osiguranje prate osiguranika prema mestu
utvrivanja svojstva osiguranika, odnosno ostvarivanja prava.
Naelo stalnog unapreivanja kvaliteta obaveznog zdravstvenog
osiguranja
lan 14.
Naelo stalnog unapreivanja kvaliteta obaveznog zdravstvenog
osiguranja ostvaruje se praenjem savremenih dostignua u oblasti
obaveznog zdravstvenog osiguranja i sprovoenjem
-
mera i aktivnosti kojima se u skladu sa razvojem sistema
zdravstvenog osiguranja poveavaju mogunosti povoljnijeg
ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za svako
osigurano lice.
Naelo ekonominosti i efikasnosti obaveznog zdravstvenog
osiguranja
lan 15.
Naelo ekonominosti obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruje
se stalnim nastojanjem da se prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja ostvaruju uz to manje finansijskih i drugih
sredstava.
Naelo efikasnosti obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruje se
postizanjem najboljih moguih rezultata u odnosu na raspoloive
resurse, kao i postizanjem najvieg nivoa prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja uz najnii utroak finansijskih
sredstava.
2) OSIGURANA LICA I DRUGA LICA OSIGURANA ZA ODREENE SLUAJEVE
lan 16.
Osiguranim licima, u smislu ovog zakona, smatraju se osiguranici
i lanovi njihovih porodica, kojima se u skladu sa ovim zakonom i
propisima donetim za sprovoenje ovog zakona obezbeuju prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbeuju se i drugim
licima koja su osigurana za odreene sluajeve, u skladu sa ovim
zakonom.
1. Osiguranici
lan 17.
Osiguranici su fizika lica koja su obavezno osigurana u skladu
sa ovim zakonom, i to:1) lica u radnom odnosu, odnosno zaposlena u
privrednom drutvu, drugom pravnom licu,
dravnom organu, organu jedinice lokalne samouprave i autonomne
pokrajine, kao i kod fizikih lica (u daljem tekstu: zaposleni);
2) civilna lica na slubi u Vojsci i vojnim jedinicama i vojnim
ustanovama;3) izabrana, imenovana ili postavljena lica, ako za
obavljanje funkcije ostvaruju zaradu,
odnosno platu ili naknadu zarade;4) lica koja, u skladu sa
zakonom kojim se ureuje rad, obavljaju poslove van prostorija
poslodavca;5) lica koja, u skladu sa zakonom kojim se ureuje
rad, obavljaju poslove kunog pomonog
osoblja;6) dravljani Republike koji su na teritoriji Republike
zaposleni kod stranih ili meunarodnih
organizacija i ustanova, stranih konzularnih ili diplomatskih
predstavnitava ili su zaposleni kod stranih pravnih ili fizikih
lica, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno;
7) lica u radnom odnosu, odnosno zaposleni upueni na rad u
inostranstvo, odnosno zaposleni u privrednom drutvu ili drugom
pravnom licu koje obavlja delatnost ili usluge u inostranstvu, ako
nisu obavezno osigurani po propisima te zemlje, ili ako meunarodnim
ugovorom nije drukije odreeno;
-
8) zaposleni roditelj, usvojitelj, hranitelj, odnosno staratelj
koji odsustvuje sa rada dok dete ne navri tri godine ivota, dok mu
miruju prava i obaveze po osnovu rada, u skladu sa propisima o
radu;
9) dravljani Republike zaposleni u inostranstvu kod stranog
poslodavca koji nemaju zdravstveno osiguranje stranog nosioca
zdravstvenog osiguranja ili koji nisu obavezno osigurani prema
propisima strane drave, odnosno ako prava iz zdravstvenog
osiguranja po propisima te drave, za sebe ili lanove svoje
porodice, ne mogu ostvarivati ili koristiti van teritorije te
drave;
10) strani dravljani i lica bez dravljanstva koji su, na
teritoriji Republike, zaposleni kod stranih pravnih ili fizikih
lica, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno, kao i kod
meunarodnih organizacija i ustanova i stranih diplomatskih i
konzularnih predstavnitava, ako je takvo osiguranje predvieno
meunarodnim ugovorom;
11) dravljani Republike zaposleni u domainstvima dravljana
Republike u radnom odnosu u inostranstvu kod organizacije ije je
sedite na teritoriji Republike;
12) lica koja imaju pravo na novanu naknadu po osnovu
nezaposlenosti, prema propisima o zapoljavanju;
13) lica koja obavljaju privremene i povremene poslove u skladu
sa zakonom kojim se ureuje rad (lica koja nisu u radnom odnosu,
zaposleni koji rade nepuno radno vreme - do punog radnog vremena i
korisnici starosne penzije);
14) lica koja u skladu sa zakonom obavljaju privremene i
povremene poslove preko omladinske, odnosno studentske zadruge a
imaju navrenih 26 godina ivota, odnosno bez obzira na godine ivota
ako nisu na kolovanju;
15) lica koja po prestanku radnog odnosa ostvaruju pravo na
naknadu zarade zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, u
skladu sa ovim zakonom;
16) lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o delu, po
osnovu autorskog ugovora, po osnovu ugovora o porodinom smetaju
prema propisima o socijalnoj zatiti, kao i po osnovu drugih ugovora
kod kojih se za izvren posao ostvaruje naknada (u daljem tekstu:
ugovorena naknada);
17) lica koja su osnivai, lanovi, odnosno akcionari privrednih
drutava (ortaka drutva, komanditna drutva, drutva sa ogranienom
odgovornou, akcionarska drutva i druge pravne forme privrednih
drutava, odnosno preduzea), koji u njima nisu zasnovali radni odnos
ali obavljaju odreene poslove (u daljem tekstu: osnivai privrednih
drutava);
18) preduzetnici koji su registrovani za obavljanje zakonom
dozvoljene delatnosti u vidu zanimanja radi samostalnog obavljanja
delatnosti, obavljanja delatnosti slobodne profesije, kao i
samostalni umetnici, u skladu sa zakonom (u daljem tekstu:
preduzetnici);
19) sportisti, koji u skladu sa zakonom kojim se ureuje sport
obavljaju sportsku delatnost kao samostalnu delatnost;
20) svetenici i verski slubenici koji te poslove obavljaju kao
samostalnu delatnost;21) poljoprivrednici stariji od 18 godina
ivota, koji obavljaju poljoprivrednu delatnost kao
jedino ili osnovno zanimanje, u skladu sa zakonom, ako nisu:
osiguranici zaposleni, osiguranici samostalnih delatnosti,
osiguranici iz take 17) ovog stava, korisnici penzija, lica na
kolovanju;
22) korisnici penzije i prava na novane naknade koji su ova
prava ostvarili prema propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju;
23) lica koja primaju penziju ili invalidninu iskljuivo od
inostranog nosioca osiguranja i koja imaju prebivalite ili
boravite, odnosno stalno nastanjenje ili privremeni boravak u
Republici u skladu sa zakonom, odnosno ako sa dravom od koje
primaju penziju ili invalidninu ne postoji
-
bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju ili je bilateralnim
sporazumom drugaije odreeno, odnosno ako kod tih lica postoje
odreene pravne smetnje zbog kojih ne mogu da ostvare zdravstveno
osiguranje primenom bilateralnog sporazuma i to samo radi
ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja na teritoriji
Republike;
24) strani dravljani koji na teritoriji Republike rade kod
domaih organizacija, odnosno privatnih poslodavaca na osnovu
posebnih ugovora o razmeni strunjaka ili sporazuma o meunarodnoj
tehnikoj saradnji;
25) strani dravljani za vreme kolovanja ili strunog usavravanja
na teritoriji Republike.Svojstvo osiguranika iz stava 1. ovog lana
moe se stei samo po jednom osnovu osiguranja.Izuzetno od stava 1.
taka 16) ovog lana, lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu na
osnovu
ugovora o davanju u zakup poljoprivrednog zemljita, a nisu:
osiguranici zaposleni, osiguranici samostalnih delatnosti,
osiguranici iz stava 1. taka 17) ovog lana, korisnici penzija ili
lica na kolovanju, svojstvo osiguranika stiu u skladu sa stavom 1.
taka 21) ovog lana.
lan 18.
Pod obavljanjem odreenih poslova u smislu lana 17. stav 1. taka
17) ovog zakona smatra se predstavljanje i zastupanje privrednog
drutva od strane njegovih osnivaa, ortaka, lanova drutva, odnosno
akcionara i drugih lica u skladu sa zakonom, na osnovu upisa u
registar nadlenog organa, kao i obavljanje poslovodstvenih ovlaenja
i poslova upravljanja u skladu sa zakonom kojim se ureuju privredna
drutva.
lan 19.
Preduzetniku iz lana 17. stav 1. taka 18) ovog zakona prestaje
svojstvo osiguranika po tom osnovu za vreme privremene odjave
obavljanja delatnosti, ako za to vreme ne plaa doprinos za obavezno
zdravstveno osiguranje, osim za vreme trajanja privremene
spreenosti za rad nastale pre odjave, u skladu sa ovim zakonom.
lan 20.
Osiguraniku iz lana 17. stav 1. taka 21) ovog zakona koji je
navrio 65 godina ivota prestaje svojstvo osiguranika pod
uslovom:
1) da nije ostvario pravo na penziju u skladu sa zakonom;2) da
su prihodi osiguranika ispod prihoda utvrenih aktom iz lana 22.
stav 2. ovog zakona.Osiguraniku iz stava 1. ovog lana kome je
prestalo svojstvo osiguranika po tom osnovu,
utvruje se novi osnov za obavezno zdravstveno osiguranje u
skladu sa lanom 22. ovog zakona, na lini zahtev osiguranika.
lan 21.
Ako osiguranik iz lana 17. ovog zakona ispunjava uslove za
sticanje svojstva osiguranika po vie osnova osiguranja, prioritetni
osnov osiguranja, koji iskljuuje druge osnove osiguranja, utvruje
se po sledeim prioritetima:
1) osiguranje po osnovu zaposlenja ili penzije (lan 17. stav 1.
ta. 1)-12) i 22)-23) ovog zakona;
2) osiguranje po osnovu osnivanja privrednih drutava, po osnovu
preduzetnitva, odnosno po osnovu samostalnog obavljanja
delatnosti;
-
3) osiguranje po osnovu bavljenja poljoprivredom (lan 17. stav
1. taka 21) ovog zakona);4) osiguranje po osnovu drugih propisanih
osnova osiguranja (lan 17. stav 1. ta. 13) - 16),
24) i 25) ovog zakona).Lice koje ispunjava uslov za sticanje
svojstva osiguranika iz lana 17. stav 1. ta. 1)-12), ta.
17)-20), kao i ta. 22) i 23) ovog zakona, po vie osnova
osiguranja, duno je da izabere jedan od osnova osiguranja po kome e
biti zdravstveno osigurano, odnosno po kome e ostvarivati prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Osiguranici iz stava 1. ovog lana prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja ostvaruju prema prioritetno utvrenom osnovu
osiguranja.
lan 22.
Osiguranicima, u smislu ovog zakona i pod uslovima propisanim
ovim zakonom, smatraju se i lica koja pripadaju grupaciji
stanovnitva koja je izloena poveanom riziku oboljevanja; lica ija
je zdravstvena zatita potrebna u vezi sa spreavanjem, suzbijanjem,
ranim otkrivanjem i leenjem bolesti od veeg socijalno-medicinskog
znaaja; kao i lica koja su u kategoriji socijalno ugroenog
stanovnitva, ako ne ispunjavaju uslove za sticanje svojstva
osiguranika iz lana 17. ovog zakona, ili ako prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja ne ostvaruju kao lanovi porodice
osiguranika, i to:
1) deca do navrenih 18 godina ivota, kolska deca i studenti do
kraja propisanog kolovanja, a najkasnije do navrenih 26 godina, u
skladu sa zakonom;
2) ene u vezi sa planiranjem porodice, kao i u toku trudnoe,
poroaja i materinstva do 12 meseci nakon poroaja;
3) lica starija od 65 godina ivota;4) osobe sa invaliditetom, po
propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i
mentalno nedovoljno razvijena lica;5) lica u vezi sa leenjem od
HIV infekcije ili drugih zaraznih bolesti koje su utvrene
posebnim zakonom kojim se ureuje oblast zatite stanovnitva od
zaraznih bolesti, malignih bolesti, hemofilije, eerne bolesti,
psihoze, epilepsije, multiple skleroze, lica u terminalnoj fazi
hronine bubrene insuficijencije, cistine fibroze, sistemske
autoimune bolesti, reumatske groznice, bolesti zavisnosti, oboleli
od retkih bolesti, kao i lica obuhvaena zdravstvenom zatitom u vezi
sa davanjem i primanjem tkiva i organa;
6) monasi i monahinje;7) materijalno neobezbeena lica koja
primaju novanu socijalnu pomo, odnosno koja su
korisnici porodine invalidnine, po propisima o socijalnoj
zatiti, odnosno po propisima o zatiti boraca, vojnih invalida i
civilnih invalida rata;
8) korisnici stalnih novanih pomoi, kao i pomoi za smetaj u
ustanove socijalne zatite ili u druge porodice, po propisima o
socijalnoj zatiti;
9) nezaposlena lica i druge kategorije socijalno ugroenih lica
iji su meseni prihodi ispod prihoda utvrenih u skladu sa ovim
zakonom;
10) korisnici pomoi - lanovi porodice iji je hranilac na
odsluenju vojnog roka;11) lica romske nacionalnosti koja zbog
tradicionalnog naina ivota nemaju stalno
prebivalite, odnosno boravite u Republici;12) rtve nasilja u
porodici;13) rtve trgovinom ljudima;14) lica koja su obuhvaena
obaveznom imunizacijom u skladu sa propisima kojima se
ureuje zdravstvena zatita stanovnitva od zaraznih bolesti;
-
15) lica koja su obuhvaena ciljanim preventivnim pregledima,
odnosno skriningom prema odgovarajuim republikim programima;
16) samohrani roditelji sa decom do sedam godina ivota iji su
meseni prihodi ispod prihoda utvrenih u skladu sa ovim zakonom.
Meseni iznos prihoda kao cenzus za sticanje svojstva osiguranog
lica iz stava 1. ta. 9) i 16) ovog lana sporazumno propisuju
ministar nadlean za poslove zdravlja (u daljem tekstu: ministar) i
ministar nadlean za poslove obezbeivanja socijalne zatite
graana.
Domainstvom, u smislu ovog zakona, smatra se zajednica ivota,
privreivanja i troenja prihoda ostvarenih radom njenih lanova bez
obzira na srodstvo.
Osiguranikom, u smislu ovog zakona, smatra se i lice kome je
nadleni republiki organ utvrdio status izbeglog, odnosno prognanog
lica iz bivih republika SFRJ, ako ispunjava uslov iz stava 2. ovog
lana i ako ima boravite na teritoriji Republike.
U budetu Republike obezbeuju se sredstva za uplatu doprinosa za
obavezno zdravstveno osiguranje za lica iz st. 1. i 4. ovog lana,
na osnovicu i po stopi doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje
koje su propisane ovim zakonom.
Osiguranici iz st. 1. i 4. ovog lana ostvaruju prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja u sadraju, obimu, na nain i po
postupku propisanom ovim zakonom i propisima donetim za sprovoenje
ovog zakona.
2. Lica koja se ukljuuju u obavezno zdravstveno osiguranje
lan 23.
Lica koja nisu obavezno osigurana u smislu ovog zakona mogu da
se ukljue u obavezno zdravstveno osiguranje radi obezbeivanja za
sebe i lanove svoje ue porodice prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja, pod uslovima, na nain, u sadraju i obimu propisanim
ovim zakonom.
Lica iz stava 1. ovog lana imaju svojstvo osiguranika, odnosno
osiguranog lica.Svojstvo osiguranika stie se, odnosno prestaje
danom podnoenja zahteva, u skladu sa ovim
zakonom.Lica iz stava 1. ovog lana koja imaju svojstvo
osiguranika plaaju doprinos iz svojih
sredstava u skladu sa zakonom kojim se ureuju doprinosi za
obavezno socijalno osiguranje.
3. lanovi porodice osiguranika
lan 24.
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja utvrena ovim zakonom
obezbeuju se i lanovima porodice osiguranika iz lana 17. stav 1.
ovog zakona, osim iz stava 1. ta. 24) i 25) tog lana.
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja utvrena ovim zakonom
obezbeuju se i lanovima ue porodice osiguranika iz lana 22. stav 1.
ta. 7)-9), 11) i 16) ovog zakona, kao i iz lana 23. stav 1. ovog
zakona.
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja utvrena ovim zakonom
obezbeuju se i lanovima ue porodice osiguranika iz lana 22. stav 4.
ovog zakona, pod uslovima koji su propisani za te osiguranike.
lanovima porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se:
-
1) lanovi ue porodice (suprunik ili vanbrani partner, deca roena
u braku ili van braka, usvojena i pastorad i deca uzeta na
izdravanje);
2) lanovi ire porodice (roditelji, ouh, maeha, usvojitelj, deda,
baba, unuad, braa i sestre, koje osiguranik izdrava, u smislu
propisa o porodinoj zatiti, kao i propisa o socijalnoj zatiti i
obezbeivanju socijalne sigurnosti graana).
Vanbrani partner smatra se lanom ue porodice, u smislu ovog
zakona, ako sa osiguranikom ivi u vanbranoj zajednici najmanje dve
godine pre dana podnoenja prijave na osiguranje.
lan 25.
Suprunik ili vanbrani partner osiguranika ima prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja dok je sa osiguranikom u braku ili u
vanbranoj zajednici u smislu propisa o porodici.
Razvedeni suprunik kome je sudskom odlukom utvreno pravo na
izdravanje ima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ako je u
momentu razvoda bio stariji od 45 godina (ena) odnosno 55 godina
(mukarac), ili bez obzira na godine ivota ako mu je u vreme razvoda
utvren potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu propisa o
penzijskom i invalidskom osiguranju.
lan 26.
Dete osiguranika ima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
do navrenih 18 godina ivota, odnosno do kraja propisanog
srednjokolskog, odnosno visokokolskog obrazovanja a najkasnije do
navrenih 26 godina ivota.
Dete iz stava 1. ovog lana koje je zbog bolesti prekinulo
kolovanje ima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i za vreme
trajanja te bolesti, a ako nastavi kolovanje ima prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja i posle starosne granice utvrene u stavu 1.
ovog lana, ali najdue onoliko vremena koliko je trajao prekid
kolovanja zbog bolesti. Opravdanost prekida kolovanja zbog bolesti
ceni lekarska komisija koja se obrazuje u skladu sa ovim
zakonom.
Ako dete iz stava 1. ovog lana postane nesposobno za samostalan
ivot i rad u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju
pre nego to isteknu rokovi za kolovanje, ima prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja i za vreme dok takva nesposobnost
traje.
Dete iz stava 1. ovog lana koje postane nesposobno za samostalan
ivot i rad u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju i
posle uzrasta utvrenog u stavu 1. ovog lana ima prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja dok takva nesposobnost traje ako ga
osiguranik izdrava zbog toga to nema sopstvenih prihoda za
izdravanje.
lan 27.
Roditelji, braa i sestre, ouh i maeha, usvojitelj, koje
osiguranik izdrava u smislu propisa o porodici, zbog toga to nemaju
dovoljno sredstava za izdravanje imaju prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja ako su navrili 65 godina ivota, ili ako su
mlai ali su nesposobni za privreivanje, a ta nesposobnost odgovara
potpunom gubitku radne sposobnosti u smislu propisa o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
Deda i baba osiguranika imaju prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja pod uslovima iz stava 1. ovog lana.
-
4. Lica kojima se u odreenim sluajevima obezbeuju prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja
lan 28.
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja utvrena ovim zakonom,
samo u sluaju nastanka povrede na radu ili profesionalne bolesti,
obezbeuju se:
1) uenicima i studentima koji se, u skladu sa zakonom, nalaze na
obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili praktinoj
nastavi;
2) licima koja, u skladu sa zakonom, obavljaju odreene poslove
za koje ne primaju zaradu, odnosno ugovorenu naknadu (na osnovu
ugovora o volonterskom radu);
3) licima koja, u skladu sa zakonom, obavljaju privremene i
povremene poslove preko omladinske odnosno studentske zadruge do
navrenih 26 godina ivota, ako su na kolovanju;
4) licima koja se nalaze na dodatnom obrazovanju i obuci po
uputu organizacije nadlene za zapoljavanje;
5) licima koja uestvuju u organizovanim javnim radovima od opteg
znaaja;6) licima koja uestvuju u akcijama spasavanja ili u zatiti i
spasavanju prilikom elementarnih
nepogoda i drugih nesrea;7) licima angaovanim u vatrogasnim
slubama za gaenje poara i na obuci za gaenje
poara;8) licima koja se nalaze na osposobljavanju i obuavanju za
odbranu i druge vidove obuke za
potrebe odbrane zemlje;9) licima koja su angaovana na
obezbeivanju javnih skupova, kulturnih i sportskih dogaaja
i drugih javnih okupljanja graana;10) licima koja se nalaze na
izdravanju kazne zatvora dok rade u privrednoj jedinici zavoda
za izdravanje kazne zatvora (radionica, radilite i sl.) i na
drugom mestu rada.
5. Dravljani, odnosno osiguranici zemalja sa kojima je zakljuen
meunarodni ugovor o socijalnom osiguranju
lan 29.
Dravljani, odnosno osiguranici zemalja sa kojima je zakljuen
meunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ostvaruju prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja u sadraju i obimu koji su utvreni
ovim zakonom, ako meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije
drukije odreeno.
Trokovi zdravstvene zatite stranih dravljana, odnosno
osiguranika iz stava 1. ovog lana, ako je meunarodnim ugovorom
utvreno reciprono plaanje, isplauju se u skladu sa zakonom, odnosno
meunarodnim ugovorom.
Trokove zdravstvene zatite dravljana, odnosno osiguranika
zemalja sa kojima je zakljuen meunarodni ugovor o socijalnom
osiguranju, ako je tim ugovorom utvrena naknada stvarnih trokova,
snosi Republiki fond u celini, a nadoknauje ih od inostranog
nosioca zdravstvenog osiguranja.
-
3) PRAVA IZ OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANjA
lan 30.
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja jesu:1) pravo na
zdravstvenu zatitu;2) pravo na naknadu zarade za vreme privremene
spreenosti za rad osiguranika (u daljem
tekstu: naknada zarade);3) pravo na naknadu trokova prevoza u
vezi sa korienjem zdravstvene zatite (u daljem
tekstu: naknada trokova prevoza).Prava iz zdravstvenog
osiguranja iz stava 1. ovog lana ostvaruju se pod uslovom da je
dospeli
doprinos za zdravstveno osiguranje plaen, ako ovim zakonom nije
drukije odreeno.
lan 31.
Osiguranicima iz lana 17. stav 1. ovog zakona obezbeuju se prava
iz obaveznog zdravstvenog osiguranja iz lana 30. stav 1. ta. 1) -
3) ovog zakona, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
Osiguranicima iz lana 17. stav 1. ta. 24) i 25) obezbeuju se
prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja iz lana 30. stav 1. ta.
1) i 3) ovog zakona.
Osiguranicima iz lana 22. st. 1. i 4. ovog zakona obezbeuju se
prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja iz lana 30. stav 1. ta.
1) i 3) ovog zakona.
Licima koja se ukljuuju u obavezno zdravstveno osiguranje iz
lana 23. stav 1. ovog zakona obezbeuju se prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja iz lana 30. stav 1. ta. 1) i 3) ovog
zakona.
Pravo na naknadu zarade pripada osiguranicima iz lana 17. stav
1. ovog zakona, pod uslovima propisanim ovim zakonom, ako za vreme
privremene spreenosti za rad gube zaradu ili deo zarade.
lanovima porodice iz l. 24 - 27. ovog zakona obezbeuju se prava
iz obaveznog zdravstvenog osiguranja iz lana 30. stav 1. ta. 1) i
3) ovog zakona.
Licima iz lana 28. ovog zakona obezbeuju se prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja iz lana 30. stav 1. ta. 1) i 3) ovog zakona
samo u sluaju povrede na radu ili profesionalne bolesti.
Dravljanima, odnosno osiguranicima zemalja sa kojima je zakljuen
meunarodni ugovor o socijalnom osiguranju iz lana 29. ovog zakona
obezbeuju se prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa
tim ugovorom.
1. Prethodni sta zdravstvenog osiguranja
lan 32.
Za ostvarivanje prava iz lana 30. ovog zakona, osiguranici
moraju da imaju sta osiguranja u obaveznom zdravstvenom osiguranju,
u svojstvu osiguranika u skladu sa ovim zakonom, u trajanju od
najmanje tri meseca neprekidno ili est meseci sa prekidima u
poslednjih 18 meseci, pre poetka korienja prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: prethodno
osiguranje).
U prethodno osiguranje rauna se vreme od dana kada je osiguranik
stekao svojstvo osiguranika u skladu sa ovim zakonom, za koje je
uplaen doprinos.
-
Izuzetno od stava 1. ovog lana, osiguranik ostvaruje prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja i u sluaju ako nisu ispunjeni
uslovi u pogledu prethodnog osiguranja, i to:
1) u sluaju povrede na radu ili profesionalne bolesti
osiguranika iz l. 17. i 23. ovog zakona;2) u sluaju hitne
medicinske pomoi i ostvarivanja pripadajuih novanih naknada iz
lana
30. ovog zakona;3) za ostvarivanje prava na naknadu zarade u
visini minimalne zarade utvrene u skladu sa
propisima o radu za mesec za koji se naknada zarade
isplauje.lanovi porodice osiguranika ostvaruju prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja pod
uslovom da osiguranik na osnovu koga ostvaruju ta prava
ispunjava uslove u pogledu prethodnog osiguranja.
2. Pravo na zdravstvenu zatitu
lan 33.
Pravo na zdravstvenu zatitu za sluaj nastanka bolesti i povrede
van rada obuhvata zdravstvenu zatitu u pogledu prevencije i ranog
otkrivanja bolesti, zdravstvenu zatitu u vezi sa planiranjem
porodice, kao i u toku trudnoe, poroaja i materinstva do 12 meseci
nakon poroaja, kao i zdravstvenu zatitu u sluaju bolesti i povrede
van rada bez obzira na uzrok, koja se obezbeuje na primarnom,
sekundarnom i tercijernom nivou, u zavisnosti od zdravstvenog
stanja osiguranog lica, u skladu sa ovim zakonom i propisima
donetim za sprovoenje ovog zakona.
Pravo na zdravstvenu zatitu u sluaju povrede na radu ili
profesionalne bolesti obuhvata zdravstvenu zatitu u sluaju nastanka
povrede na radu ili profesionalne bolesti koja se obezbeuje na
primarnom, sekundarnom i tercijernom nivou.
Zdravstvena zatita iz st. 1. i 2. ovog lana prua se na nain da
sauva, povrati ili unapredi zdravstveno stanje osiguranog lica i
njegovu sposobnost da radi i zadovolji svoje line potrebe u skladu
sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog zakona.
Povreda na radu, u smislu ovog zakona, je svaka povreda,
oboljenje ili smrt nastala kao posledica nesree na poslu, odnosno
kao posledica svakog neoekivanog ili neplaniranog dogaaja,
ukljuujui i akt nasilja koji je nastao usled rada ili je povezan sa
radom i koji je doveo do povrede, oboljenja ili smrti osiguranika
koja je nastupila odmah ili u periodu od 12 meseci od dana nastanka
povrede na radu.
Pod profesionalnim oboljenjem u smislu ovog zakona podrazumeva
se oboljenje nastalo usled due izloenosti tetnostima nastalim na
radnom mestu.
Povreda na radu utvruje se na osnovu izvetaja o povredi na radu
(u daljem tekstu: povredna lista), koji je pod neposrednom ili
posrednom kontrolom poslodavca i koja se dostavlja Republikom
fondu, odnosno matinoj filijali radi ostvarivanja prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa ovim zakonom.
Sadraj i obrazac povredne liste i nain popunjavanja, odnosno
dostavljanja, obrade podataka iz povredne liste, kao i druga
pitanja od znaaja za utvrivanje povrede na radu, sporazumno
propisuju ministri nadleni za poslove zatite zdravlja i bezbednosti
na radu.
lan 34.
Pravo na zdravstvenu zatitu koje se obezbeuje obaveznim
zdravstvenim osiguranjem iz lana 33. ovog zakona, obuhvata:
-
1) mere prevencije i ranog otkrivanja bolesti;2) preglede i
leenje ena u vezi sa planiranjem porodice kao i u toku trudnoe,
poroaja i
materinstva do 12 meseci nakon poroaja;3) preglede i leenje u
sluaju bolesti i povrede;4) preglede i leenje bolesti usta i
zuba;5) medicinsku rehabilitaciju u sluaju bolesti i povrede;6)
lekove i medicinska sredstva;7) proteze, ortoze i druga pomagala za
kretanje, stajanje i sedenje, pomagala za vid, sluh,
govor, stomatoloke nadoknade, kao i druga pomagala (u daljem
tekstu: medicinsko-tehnika pomagala).
Republiki fond moe propisati prethodnu saglasnost prvostepene
lekarske komisije za korienje zdravstvene zatite iz stava 1. ovog
lana, a posebno za odreene vrste dijagnostikih i terapijskih
postupaka, stacionarno leenje ili kunu negu.
Mere prevencije i ranog otkrivanja bolesti
lan 35.
Osiguranim licima se, radi ouvanja i unapreenja zdravlja,
spreavanja, suzbijanja i ranog otkrivanja bolesti i drugih
poremeaja zdravlja obezbeuju sledee mere:
1) zdravstveno vaspitanje koje se sprovodi organizovanjem
posebnih predavanja ili davanja saveta od strane zdravstvenog
radnika u vezi sa zatitom, ouvanjem i unapreenjem zdravlja,
sticanjem znanja i navika o zdravom nainu ivota, otkrivanjem i
suzbijanjem faktora rizika;
2) sistematski i ostali pregledi dece do navrenih 18 godina
ivota, odnosno do kraja propisanog srednjokolskog, odnosno
visokokolskog obrazovanja a najkasnije do navrenih 26 godina ivota,
ena u vezi sa trudnoom i odraslih osoba u skladu sa republikim
programom prevencije i ranog otkrivanja bolesti od veeg socijalnog
- medicinskog znaaja, odnosno skrining programa;
3) preventivne stomatoloke i profilaktike mere za prevenciju
bolesti usta i zuba kod trudnica i dece do navrenih 18 godina
ivota, odnosno do kraja propisanog srednjokolskog, odnosno
visokokolskog obrazovanja a najkasnije do navrenih 26 godina
ivota.
4) zdravstveno vaspitanje u vezi sa planiranjem porodice,
prevencijom trudnoe, kontracepcijom i hirurkom sterilizacijom,
testiranjem na trudnou, testiranjem i leenjem seksualno prenosivih
bolesti i HIV infekcije;
5) vakcinacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa koja je
obavezna prema republikom programu imunizacije stanovnitva protiv
odreenih zaraznih bolesti;
6) higijensko-epidemioloke i druge zakonom predviene mere i
postupke u vezi sa spreavanjem, otkrivanjem i leenjem HIV infekcije
i drugih zaraznih bolesti i spreavanjem njihovog irenja.
Vlada donosi republiki program prevencije i ranog otkrivanja
bolesti od veeg socijalno-medicinskog znaaja, republiki program
stomatoloke zdravstvene zatite dece do navrenih 18 godina ivota,
odnosno do kraja propisanog srednjokolskog, odnosno visokokolskog
obrazovanja a najkasnije do navrenih 26 godina ivota, i trudnica,
kao i republiki program imunizacije stanovnitva protiv odreenih
zaraznih bolesti, kao i medicinske standarde mera i postupaka koji
proistiu iz programa.
-
Pregledi i leenje u vezi sa trudnoom, poroajem i postnatalnim
periodom
lan 36.
enama u vezi sa planiranjem porodice, u trudnoi, za vreme
poroaja i materinstva do 12 meseci obezbeuje se:
1) pregledi i leenje od strane ginekologa i babice koji se
odnose na trudnou (ukljuujui prenatalni period, poroaj i
postporoajni period), stanja koja mogu da izazovu komplikaciju
trudnoe, kao i prekid trudnoe iz medicinskih razloga;
2) bolniko leenje kada je medicinski neophodno i poroaj u
zdravstvenoj ustanovi;3) patronane posete i pomo porodilji i
rutinska nega novoroeneta od strane patronane
sestre;4) dijagnostika i leenje steriliteta.Pod pregledom u
smislu stava 1. taka 1) ovog lana podrazumeva se i prenatalno i
genetsko
testiranje i druge preventivne mere, u skladu sa medicinskim
standardima.
Pregledi i leenje u sluaju bolesti i povreda
lan 37.
Obolelim, odnosno povreenim osiguranim licima, u zavisnosti od
medicinskih indikacija i struno-metodolokih i doktrinarnih stavova,
obezbeuju se:
1) ukazivanje hitne medicinske pomoi na mestu medicinske
hitnosti ili u zdravstvenoj ustanovi, odnosno drugom obliku
zdravstvene slube (u daljem tekstu: privatna praksa);
2) hitan sanitetski prevoz za bolesti ili povrede koje su opasne
po ivot osiguranog lica;3) sanitetski prevoz koji nije hitan, kada
je opravdan i medicinski neophodan;4) pregledi i leenje u primarnoj
zdravstvenoj zatiti, kao i u kui osiguranika, od strane
izabranog lekara;5) ambulantni pregledi i leenje kod
specijaliste i zdravstvenog saradnika, po uputu izabranog
lekara;6) laboratorijska, rendgenska i druga dijagnostika koja
je predloena od izabranog lekara ili
lekara specijaliste, a medicinski je neophodna i opravdana za
dijagnostiku i leenje bolesti ili povrede;
7) stacionarno leenje kada je opravdano i medicinski neophodno,
koje obuhvata preglede i leenje od strane lekara specijaliste,
medicinsku negu, smetaj u zajednikoj sobi ili sobi intenzivne nege
i ishranu, odnosno specifinu dijetu u stacionarnoj zdravstvenoj
ustanovi;
8) pravo na pratioca osiguranom licu do navrenih 15 godina
ivota, kao i starijem licu koje je tee telesno ili duevno ometeno u
razvoju, odnosno licu kod koga je u toku ivota zbog oboljenja ili
povrede dolo do gubitka pojedinih telesnih ili psihikih funkcija
zbog ega to lice nije u mogunosti da samostalno obavlja aktivnosti
svakodnevnog ivota, ukljuujui slepa, slabovida, kao i gluva lica,
za vreme stacionarnog leenja i medicinske rehabilitacije, a da je
to medicinski neophodno, osim ako ovim zakonom nije drukije
odreeno;
9) kuno leenje kada je opravdano i medicinski neophodno.
-
lan 38.
Hitan sanitetski prevoz iz lana 37. taka 2) ovog zakona obuhvata
prevoz sanitetskim vozilom zbog bolesti ili povrede koje su opasne
po ivot osiguranog lica do najblie zdravstvene ustanove koja je
osposobljena za nastavak daljeg leenja obolelog, odnosno
povreenog.
Sanitetski prevoz koji nije hitan, iz lana 37. taka 3) ovog
zakona, obuhvata prevoz do zdravstvene ustanove u kojoj se prua
zdravstvena zatita koja je opravdana i medicinski neophodna, kao i
prevoz iz zdravstvene ustanove do kue osiguranog lica.
Sanitetski prevoz koji nije hitan opravdan je i medicinski
neophodan u sluaju da transport bilo kojim drugim transportnim
sredstvom moe ugroziti ivot i zdravlje osiguranog lica.
lan 39.
Stacionarno leenje iz lana 37. taka 7) ovog zakona opravdano je
i medicinski neophodno ako potrebna zdravstvena zatita
(dijagnostika, leenje ili rehabilitacija) ili njen deo moe
iskljuivo da se prui u stacionarnim zdravstvenim uslovima, odnosno
ako se ne moe obezbediti ambulantnim i kunim leenjem.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, osiguranom licu koje je u
terminalnoj fazi bolesti i nepokretno, odnosno pokretno uz pomo
drugih lica, a kome je potrebno palijativno zbrinjavanje, ima pravo
na kratkotrajno bolniko leenje radi primene simptomatske terapije i
zdravstvene nege, pod uslovima propisanim optim aktom Republikog
fonda.
lan 40.
Kuno leenje iz lana 37. taka 9) ovog zakona opravdano je i
medicinski neophodno u sluaju kada je od strane izabranog lekara
ili lekara specijaliste indikovana primena parenteralnih lekova,
medicinskih i rehabilitacionih procedura koje zdravstveni radnik
moe da prui u kunim uslovima osiguranom licu koje je nepokretno ili
ije kretanje zahteva pomo drugog lica.
Kuno leenje se sprovodi i kao nastavak stacionarnog leenja.
Pregledi i leenja bolesti usta i zuba
lan 41.
Osiguranim licima obezbeuju se pregledi i leenja bolesti usta i
zuba u ambulantno-poliklinikim i stacionarnim uslovima i to
najmanje:
1) pregled i leenje bolesti usta i zuba kod dece do navrenih 18
godina ivota, odnosno do kraja propisanog srednjokolskog, odnosno
visokokolskog obrazovanja a najkasnije do navrenih 26 godina ivota,
starijih lica koja su teko telesno ili duevno ometena u razvoju,
kao i lica sa teim uroenim ili steenim deformitetom lica i
vilice;
2) pregledi i leenje bolesti usta i zuba, izuzev protetskog
zbrinjavanja, kod ena u vezi sa trudnoom i 12 meseci posle
poroaja;
3) ukazivanje hitne stomatoloke zdravstvene zatite za odrasle;4)
pregledi i leenje bolesti usta i zuba, izuzev protetskog
zbrinjavanja, pre transplantacije
bubrega, odnosno operacija na srcu;5) pregledi i leenje bolesti
usta i zuba u okviru preoperativnog i postoperativnog tretmana
malignih bolesti maksilofacijalnog predela;
-
6) urgentni stomatoloki i hirurki pregledi i leenje povreda zuba
i kostiju lica, ukljuujui primarnu rekonstrukciju osteosintetskim
materijalom;
7) izrada akrilatne totalne i subtotalne proteze kod osoba
starijih od 65 godina ivota;8) neophodan stomatoloki tretman,
ukljuujui i fiksne ortodonske aparate u okviru
preoperativnog i postoperativnog tretmana kod osoba sa uroenim i
steenim teim deformitetom lica i vilice;
9) izrada protetskih nadoknada lica i vilice (intraoralne
postresekcione proteze i proteze lica) u okviru posttumorske
rehabilitacije i rekonstrukcije, ukljuujui i implantate za njihovo
uvrivanje;
10) pregledi i leenje bolesti usta i zuba kod lica kod kojih je
u toku ivota zbog oboljenja ili povrede dolo do gubitka pojedinih
telesnih ili psihikih funkcija zbog ega nisu u mogunosti da
samostalno obavljaju aktivnosti svakodnevnog ivota;
11) pregledi i leenje bolesti usta i zuba osiguranika iz lana
22. ovog zakona.Licima iz stava 1. ta. 10) i 11) ovog lana
obezbeuje se pravo na preglede i leenje bolesti
usta i zuba ako su prihodi osiguranog lica ispod cenzusa
utvrenog aktom iz lana 22. stav 2. ovog zakona.
Medicinska rehabilitacija u sluaju bolesti i povrede
lan 42.
Osiguranim licima obezbeuje se medicinska rehabilitacija radi
poboljanja ili vraanja izgubljene ili oteene funkcije tela kao
posledice akutne bolesti ili povrede, pogoranja hronine bolesti,
medicinske intervencije, kongenitalne anomalije ili razvojnog
poremeaja.
Medicinskom rehabilitacijom obezbeuje se utvrivanje, primena i
evaluacija rehabilitacionih postupaka koji obuhvataju
kineziterapiju i sve vidove fizikalne, okupacione terapije i
terapije glasa i govora, kao i odreene vrste medicinsko-tehnikih
pomagala, nametanje, primenu i obuku za upotrebu tog pomagala kod
osiguranog lica.
Okupacionom terapijom se osiguranom licu obezbeuju postupci
medicinske rehabilitacije posle bolesti i povrede koji imaju za
cilj da se osigurano lice osposobi za samostalnu brigu o sebi,
odnosno da unapredi funkcionisanje u ostalim aktivnostima
svakodnevnog ivota.
Rehabilitacijom glasa i govora se osiguranom licu obezbeuju
medicinski postupci uz upotrebu odgovarajuih pomagala koja su
neophodna za dijagnozu i tretman bolesti i povreda ili kongenitalne
anomalije koje za posledicu imaju poremeaj glasa i govora koji
onemoguava komunikaciju osiguranog lica, odnosno poremeaj gutanja
koji je posledica bolesti ili povrede.
Fizikalnom terapijom obezbeuje se utvrivanje, primena i
evaluacija svih odgovarajuih fizikalnih agenasa, ukljuujui prirodni
lekoviti faktor u tretmanu povreenog i obolelog osiguranog
lica.
Osiguranom licu obezbeuje se medicinska rehabilitacija u
ambulantno-poliklinikim i bolnikim uslovima kada je opravdana i
neophodna za tretman stanja osiguranog lica.
Osiguranim licima se rehabilitacijom u stacionarnim zdravstvenim
ustanovama (rana rehabilitacija) obezbeuje sprovoenje intenzivnog
programa rehabilitacije, za koji je neophodan multidisciplinarni
timski rad, u okviru osnovnog medicinskog tretmana, radi poboljanja
zdravstvenog stanja i otklanjanja funkcionalnih smetnji.
Osiguranim licima obezbeuje se rehabilitacija u stacionarnim
zdravstvenim ustanovama specijalizovanim za rehabilitaciju
(produena rehabilitacija) kao kontinuirani produetak leenja i
rehabilitacije, u okviru indikacionog podruja, kada se funkcionalne
smetnje ne mogu ublaiti
-
ili otkloniti sa podjednakom efikasnou u ambulantno-poliklinikim
uslovima i u okviru bolnikog leenja osnovne bolesti.
Pravo na pratioca obezbeuje se osiguranom licu do navrenih 15
godina ivota, kao i starijem licu koje je tee telesno ili duevno
ometeno u razvoju, odnosno licu kod koga je u toku ivota zbog
oboljenja ili povrede dolo do gubitka pojedinih telesnih ili
psihikih funkcija zbog ega to lice nije u mogunosti da samostalno
obavlja aktivnosti svakodnevnog ivota, ukljuujui slepa, slabovida,
kao i gluva lica.
Republiki fond optim aktom utvruje vrste indikacija za korienje
medicinske rehabilitacije, duinu trajanja rehabilitacije, nain i
postupak ostvarivanja rehabilitacije i upuivanja na rehabilitaciju
iz stava 1. ovog lana.
Opti akt iz stava 10. ovog lana objavljuje se "Slubenom glasniku
Republike Srbije".
Lekovi i medicinska sredstva
lan 43.
Pravo na lekove i medicinska sredstva obuhvata:1) pravo na
lekove sa Liste lekova koji se propisuju na recept ili izdaju na
nalog na teret
sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu:
Lista lekova);2) pravo na medicinska sredstva koja se obezbeuju iz
sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja, odnosno koja se propisuju na nalog ili se ugrauju u
organizam osiguranog lica.Izuzetno od stava 1. ovog lana,
osiguranom licu obezbeuje se i lek koji nije na Listi lekova,
a medicinski je neophodan za leenje, pod uslovima utvrenim optim
aktom Republikog fonda .
Republiki fond donosi opti akt kojim utvruje Listu lekova, koja
najmanje sadri neophodne - esencijalne lekove za leenje bolesti i
povreda, bez obzira na uzrok, u skladu sa listom esencijalnih
lekova Svetske zdravstvene organizacije.
Republiki fond donosi opti akt kojim se utvruju uslovi,
kriterijumi, nain i postupak za stavljanje lekova na Listu lekova,
izmene i dopune Liste lekova, odnosno za skidanje lekova sa Liste
lekova.
Republiki fond donosi opti akt kojim se utvruju vrsta i standard
medicinskih sredstava koja se ugrauju u organizam osiguranog lica
(u daljem tekstu: implantati), kao i druge vrste neophodnih
medicinskih sredstava.
Vlada daje saglasnost na opti akt Republikog fonda iz stava 3.
ovog lana.Opti akti iz st. 3, 4. i 5. ovog lana objavljuju se u
"Slubenom glasniku Republike Srbije.
lan 43a
Radi obavljanja poslova u postupku za stavljanje lekova na Listu
lekova, izmenu i dopunu Liste lekova, odnosno za skidanje lekova sa
Liste lekova, u Republikom fondu obrazuje se Centralna komisija za
lekove o emu odluku donosi Upravni odbor Republikog fonda.
Centralna komisija za lekove ima 11 lanova, iz reda istaknutih
strunjaka u oblasti medicine, stomatologije i farmacije, izmeu
kojih se bira predsednik i potpredsednik.
Ministar nadlean za poslove zdravlja i direktor Republikog fonda
imenuju po pet lanova Centralne komisije za lekove, a jednog lana
imenuje zajednica medicinskih fakulteta.
Mandat predsednika, potpredsednika i lanova Centralne komisije
za lekove traje etiri godine i ne mogu biti birani dva puta
uzastopno.
-
Centralna komisija za lekove donosi poslovnik o radu.Centralna
komisija za lekove donosi odluke veinom glasova od ukupnog broja
lanova.Predsednik i lanovi Centralne komisije za lekove duni su da
pre poetka rada u Centralnoj
komisiji za lekove potpiu izjavu da oni, kao i njihovi srodnici
u pravoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, poboni srodnici
zakljuno sa drugim stepenom srodstva, suprunici i srodnici po
tazbini zakljuno sa prvim stepenom srodstva, direktno ili preko
treeg fizikog ili pravnog lica nemaju uee kao vlasnici udela,
akcionari, u pravnom licu koje obavlja proizvodnju, odnosno promet
lekova, odnosno da nisu lanovi organa upravljanja i drugih tela kod
nosioca dozvola za stavljanje lekova u promet.
Predsednik, potpredsednik i lanovi Centralne komisije za lekove
koji su na bilo koji nain uestvovali u obavljanju strunih i drugih
poslova za potrebe nosioca dozvole za lek u postupku dobijanja
dozvole za lek u skladu sa zakonom kojim se ureuju lekovi i
medicinska sredstva, ne mogu da uestvuju u donoenju odluke
Centralne komisije za lekove o stavljanju tog leka na Listu lekova,
odnosno izmene i dopune Liste lekova, odnosno skidanja tog leka sa
Liste lekova.
lan 43b
Centralna komisija za lekove utvruje predlog Liste lekova,
odnosno njene izmene i dopune i predlog za skidanje odreenih lekova
sa Liste lekova, koji usvaja Upravni odbor Republikog fonda.
Republike strune komisije obrazovane za pojedine oblasti
medicine i stomatologije uestvuju u postupku stavljanja lekova na
Listu lekova, odnosno izmene i dopune Liste lekova, kao i postupku
skidanja lekova sa Liste lekova, u skladu sa ovim zakonom.
Centralna komisija za lekove utvruje predlog iz stava 1. ovog
lana na osnovu prethodno pribavljenog miljenja nadlene republike
strune komisije obrazovane za odreene oblasti medicine, odnosno
stomatologije, o opravdanosti stavljanja odreenog leka na Listu
lekova, odnosno njene izmene i dopune, odnosno skidanja leka sa
Liste lekova, u skladu sa aktom iz lana 43. stav 4. ovog
zakona.
lanovi republike strune komisije duni su da potpiu izjavu iz
lana 43a stav 7. ovog zakona, s tim da se na njihov rad shodno
primenjuje lan 43a stav 8. ovog zakona.
lanovi Centralne komisije za lekove, kao i republike strune
komisije koji uestvuju u postupku stavljanja lekova na Listu
lekova, izmene i dopune Liste lekova, odnosno skidanja odreenog
leka sa Liste lekova imaju pravo na naknadu za rad iz sredstava
Republikog fonda.
Visinu naknade iz stava 5. ovog lana, utvruje Upravni odbor
Republikog fonda.
lan 43v
Nosilac dozvole za stavljanje leka u promet podnosi zahtev
Republikom fondu sa potrebnom dokumentacijom za stavljanje leka na
Listu lekova, izmenu i dopunu Liste lekova, odnosno skidanje leka
sa Liste lekova.
Nosilac dozvole za stavljanje leka u promet duan je da uz zahtev
iz stava 1. ovog lana podnese i dokaz o izvrenoj uplati takse za
ocenu o ispunjenosti uslova i kriterijuma iz lana 43. stav 4. ovog
zakona za stavljanje leka na Listu lekova, izmenu i dopunu Liste
lekova, odnosno skidanje odreenog leka sa Liste lekova, na raun
Republikog fonda.
Visinu takse utvruje Upravni odbor Republikog fonda, na koju
saglasnost daje ministar nadlean za poslove finansija.
-
Republiki fond duan je da u roku od 30 dana od dana podnoenja
zahteva iz stava 1. ovog lana, izvri formalnu procenu
dokumentacije.
Ako zahtev iz stava 1. ovog lana, nije potpun Republiki fond
pismeno obavetava podnosioca zahteva da zahtev dopuni u roku od 30
dana od dana dostavljanja pismenog obavetenja.
Republiki fond duan je da u roku od 90 dana od dana podnoenja
potpunog zahteva za stavljanje leka na Listu lekova, odnosno
skidanje generikog leka sa Liste lekova iji se internacionalni
nezatieni naziv (u daljem tekstu: INN), kao i isti ili srodan
farmaceutski oblik nalazi na Listi lekova, donese reenje o
ispunjenosti uslova i kriterijuma iz lana 43. stav 4. ovog
zakona.
Republiki fond duan je da u roku od 90 dana od dana podnoenja
potpunog zahteva za stavljanje leka na Listu lekova, izmenu i
dopunu Liste lekova, odnosno skidanje generikog leka sa Liste
lekova iji se INN ne nalazi na Listi lekova, kao i generikog leka
iji se INN nalazi na Listi lekova ali u razliitom farmaceutskom
obliku, donese reenje o ispunjenosti kriterijuma iz lana 43. stav
4. ovog zakona.
Republiki fond duan je da u roku od 120 dana od dana podnoenja
potpunog zahteva za stavljanje leka na Listu lekova, izmenu i
dopunu Liste lekova, odnosno skidanje inovativnog ili originalnog
leka sa Liste lekova, donese reenje o ispunjenosti uslova i
kriterijuma iz lana 43. stav 4. ovog zakona.
Ako ovim zakonom nije drukije ureeno na postupak donoenja reenja
iz st. 6-8. ovog lana, primenjuje se zakon kojim se ureuje opti
upravni postupak.
Reenje iz st. 6-8. ovog lana, konano je u upravnom postupku i
protiv njega se moe pokrenuti upravni spor.
Medicinsko-tehnika pomagala
lan 44.
Osiguranim licima obezbeuju se medicinsko-tehnika pomagala koja
slue za funkcionalnu i estetsku zamenu izgubljenih delova tela,
odnosno za omoguavanje oslonca, spreavanje nastanka deformiteta i
korigovanje postojeih deformiteta, kao i olakavanje vrenja osnovnih
ivotnih funkcija.
Osiguranim licima obezbeuju se medicinskotehnika pomagala
potrebna za leenje i rehabilitaciju koja omoguavaju poboljanje
osnovnih ivotnih funkcija, omoguavaju samostalan ivot, omoguavaju
savladavanje prepreka u sredini i spreavaju sutinsko pogoranje
zdravstvenog stanja ili smrt osiguranog lica.
Republiki fond optim aktom utvruje vrstu medicinsko-tehnikih
pomagala i indikacije za njihovo korienje, standarde materijala od
kojih se izrauju, rokove trajanja, odnosno nabavku, odravanje i
njihovo zanavljanje, kao i nain i postupak ostvarivanja prava na
medicinsko-tehnika pomagala.
Opti akt iz stava 3. ovog lana objavljuje se u "Slubenom
glasniku Republike Srbije".
-
Zdravstvene usluge koje se obezbeuju iz sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja
lan 45.
U ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja iz l. 34. - 44. ovog zakona, osiguranim
licima obezbeuje se:
1) 100% plaanja od cene zdravstvene usluge iz sredstava
obaveznog zdravstvenog osiguranja za:
- mere prevencije i ranog otkrivanja bolesti;- preglede i leenje
u sluaju planiranja porodice, trudnoe, poroaja i u postnatalnom
periodu,
ukljuujui prekid trudnoe iz medicinskih razloga;- preglede,
leenje i medicinsku rehabilitaciju u sluaju bolesti i povreda dece,
uenika i
studenata do kraja propisanog kolovanja a najkasnije do navrenih
26 godina ivota, odnosno starijih lica koja su teko telesno ili
duevno ometena u razvoju;
- preglede i leenje bolesti usta i zuba kod lica iz lana 41. ta.
1), 10) i 11) ovog zakona, kao i ena u vezi sa trudnoom i 12 meseci
posle poroaja;
- preglede i leenje u vezi sa HIV infekcijom i ostalim zaraznim
bolestima za koje je zakonom predvieno sprovoenje mera za
spreavanje njihovog irenja;
- preglede i leenje od malignih bolesti, hemofilije, eerne
bolesti, psihoze, epilepsije, multiple skleroze, progresivnih neuro
miinih bolesti, cerebralne paralize, paraplegije, tetraplegije,
trajne hronine bubrene insuficijencije kod koje je indikovana
dijaliza ili transplantacija bubrega, cistine fibroze, sistemskih
autoimunih bolesti, reumatske bolesti i njenih komplikacija;
- preglede i leenje u vezi sa uzimanjem, davanjem i razmenom
tkiva i organa za transplantaciju od osiguranih i drugih lica za
obezbeivanje zdravstvene zatite osiguranih lica;
- preglede, leenje i rehabilitaciju zbog profesionalnih bolesti
i povreda na radu;- pruanje hitne medicinske i stomatoloke pomoi,
kao i hitan sanitetski prevoz;- medicinsko-tehnika pomagala,
implantate i medicinska sredstva, u vezi sa leenjem bolesti i
povreda iz ove take;2) najmanje 95% od cene zdravstvene usluge
iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja
za:- intenzivnu negu u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi;-
operativne zahvate koji se izvode u operacionoj sali, ukljuujui i
implantate za najsloenije i
najskuplje zdravstvene usluge;- najsloenije laboratorijske,
rendgenske i druge dijagnostike i terapijske procedure
(magnetna rezonanca, skener, nuklearna medicina i dr.);- leenje
osiguranih lica upuenih u inostranstvo;3) najmanje 80% od cene
zdravstvene usluge iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja
za:- preglede i leenje od strane izabranog lekara i lekara
specijaliste;- laboratorijske, rendgen i druge dijagnostike i
terapijske procedure koje nisu obuhvaene
takom 2) ovog lana;- kuno leenje;- stomatoloke preglede i leenje
u vezi sa povredom zuba i kostiju lica, kao i stomatoloke
preglede i leenje zuba pre operacije srca i transplantacije
bubrega;- leenje komplikacija karijesa kod dece i omladine, vaenje
zuba kao posledice karijesa, kao i
izradu pokretnih ortodonskih aparata;
-
- stacionarno leenje, kao i rehabilitaciju u stacionarnoj
zdravstvenoj ustanovi;- preglede i leenje u dnevnoj bolnici,
ukljuujui i hirurke zahvate van operacione sale;- medicinsku
rehabilitaciju u ambulantnim uslovima;- medicinsko-tehnika
pomagala, implantate i medicinska sredstva, koja nisu obuhvaena
takom 1) ovog lana;4) najmanje 65% od cene zdravstvene usluge iz
sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja
za:- dijagnostiku i leenje steriliteta;- izradu akrilatne
totalne i subtotalne proteze kod lica starijih od 65 godina ivota;-
ona i sluna pomagala za odrasle;- promenu pola iz medicinskih
razloga;- sanitetski prevoz koji nije hitan.Za zdravstvene usluge
koje se obezbeuju kao pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
u
skladu sa stavom 1. ovog lana, a za koje Republiki fond ne vri
plaanje na osnovu cene zdravstvene usluge, ve trokove obraunava i
plaa na drugaiji nain (po poseti osiguranog lica zdravstvenom
radniku, dijagnostiki srodnih grupa zdravstvenih usluga,
programima, bolesnikom danu i dr.), osiguranim licima obezbeuje se
pravo na zdravstvenu zatitu na teret sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja u procentima propisanim u stavu 1. ovog
lana.
Izuzetno od stava 1. taka 1) alineja etvrta ovog zakona, za
ostvarivanje prava na stomatoloku zdravstvenu zatitu iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja, Republiki fond moe optim aktom iz lana 48.
stav 3. ovog zakona da utvrdi plaanje participacije, ako se
osigurano lice ne odazove pozivu izabranog lekara na preventivni
pregled, odnosno ako ne ostvaruje pravo na preventivne stomatoloke
usluge u skladu s ovim zakonom, odnosno republikim programom
stomatoloke zdravstvene zatite koji donosi Vlada u skladu s ovim
zakonom.
lan 46.
U Listi lekova iz lana 43. stav 3. ovog zakona Republiki fond
utvruje iznos sredstava koji se obezbeuje iz sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja, odnosno iznos sredstava koji obezbeuje
osigurano lice.
lan 47.
Republiki fond za svaku kalendarsku godinu donosi opti akt kojim
ureuje sadraj, obim i standard prava na zdravstvenu zatitu iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja iz lana 45. ovog zakona za
pojedine vrste zdravstvenih usluga i pojedine vrste bolesti,
procenat plaanja iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja do
punog iznosa cene zdravstvene usluge, kao i procenat plaanja
osiguranog lica.
Opti akt iz stava 1. ovog lana mora biti usklaen sa planom
zdravstvene zatite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i godinjim
finansijskim planom Republikog fonda .
Za pojedine vrste zdravstvenih usluga i pojedine vrste bolesti,
aktom iz stava 1. ovog lana, Republiki fond moe utvrditi da se iz
sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja plaa vei procenat cene
zdravstvene usluge do punog iznosa cene iz lana 45. stav 1. ta. 2)
- 4) ovog zakona.
U optem aktu iz stava 1. ovog lana, Republiki fond utvruje i
najvii godinji iznos, odnosno najvii iznos po odreenoj vrsti
zdravstvene usluge, koji osigurano lice plaa iz svojih
-
sredstava, vodei rauna da takav iznos ne odvraa osigurano lice
od korienja zdravstvene zatite, odnosno da onemoguava osiguranom
licu uspeno sprovoenje zdravstvene zatite.
Republiki fond donosi opti akt iz stava 1. ovog lana najkasnije
do 31. decembra tekue godine za narednu godinu.
Vlada daje saglasnost na akt iz stava 1. ovog lana.Akt iz stava
1. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike
Srbije".
Participacija
lan 48.
Novani iznos do punog iznosa iz lana 45. stav 1. ta. 2) do 4) i
stav 2. ovog zakona, kao i novani iznos iz lana 46. ovog zakona (u
daljem tekstu: participacija), plaa osigurano lice koje koristi tu
zdravstvenu uslugu, odnosno lek, ako ovim zakonom nije drukije
odreeno, odnosno plaa pravno lice koje osiguranom licu obezbeuje
dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
Republiki fond moe optim aktom iz lana 47. stav 1. ovog zakona
utvrditi da se participacija koja pada na teret osiguranog lica
plaa u fiksnom iznosu, s tim da fiksni iznos ne sme biti vei od
procentualnog iznosa odreenog u skladu sa ovim zakonom.
Optim aktom iz lana 47. stav 1. ovog zakona Republiki fond
ureuje nain i postupak naplaivanja participacije, prestanak plaanja
participacije u toku kalendarske godine, kao i povraaj sredstava
uplaenih iznad najvieg godinjeg iznosa, odnosno najvieg iznosa
participacije po odreenoj vrsti zdravstvene usluge.
Zabranjeno je da zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa,
ili drugo pravno lice sa kojima je matina filijala, odnosno
Republiki fond zakljuio ugovore o pruanju zdravstvene zatite (u
daljem tekstu: davalac zdravstvenih usluga) naplati drukije iznose
participacije za pruene zdravstvene usluge koje su obuhvaene
obaveznim zdravstvenim osiguranjem od propisanih u skladu sa l.
45-47. ovog zakona, kao i da naplati participaciju osiguranom licu
koje je uplatilo najvii godinji iznos participacije ili najvii
iznos participacije po odreenoj vrsti zdravstvene usluge.
Osigurano lice ima pravo da iz svojih sredstava, odnosno iz
sredstava dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ostvari pravo na vei
sadraj, obim i standard prava iz l. 45. i 46. ovog zakona, koja se
obezbeuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u skladu
sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog zakona, na
taj nain to plaa razliku od cene utvrene u skladu sa ovim zakonom i
propisima donetim za sprovoenje ovog zakona, i stvarne cene prava
iz l. 45. i 46. ovog zakona.
Republiki fond optim aktom blie ureuje uslove, nain i postupak
ostvarivanja prava iz stava 5. ovog lana za odreena prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja propisana l. 45. i 46. ovog
zakona.
Opti akt iz stava 6. ovog lana objavljuje se u "Slubenom
glasniku Republike Srbije".
lan 49.
Davalac zdravstvene usluge duan je da osiguranom licu izda raun
za izvrenu zdravstvenu uslugu koji sadri podatak o iznosu koji se
obezbeuje iz sredstava Republikog fond kao pravo iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja i iznosu participacije koju plaa osigurano
lice.
Obrazac rauna iz stava 1. ovog lana propisuje Republiki fond.Akt
iz stava 2. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike
Srbije".
-
Osigurano lice duno je da uva sve raune o naplaenoj
participaciji u toku jedne kalendarske godine, koji slue kao dokaz
u postupku utvrivanja prava na prestanak plaanja participacije u
toku te kalendarske godine, kao i druge raune za naplaene
zdravstvene usluge radi ostvarivanja prava iz dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja.
Zabrana naplaivanja zdravstvenih usluga koje se obezbeuju iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja
lan 49a
Zabranjeno je da davalac zdravstvenih usluga, odnosno lice
zaposleno kod davaoca zdravstvenih usluga, odnosno drugo lice koje
obavlja odreene poslove kod davalaca zdravstvenih usluga naplati
zdravstvenu uslugu na koju osigurano lice ima pravo u okviru
obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno da trai ili primi ili na
bilo koji drugi nain navede osigurano lice ili lanove njegove
porodice, odnosno drugo pravno ili fiziko lice, na plaanje, odnosno
davanje bilo kakve materijalne ili nematerijalne koristi za pruanje
takvih usluga osiguranom licu, osim ako ovim zakonom nije drukije
odreeno.
Licu koje postupi u suprotnosti sa stavom 1. ovog lana
poslodavac moe, u skladu sa zakonom kojim se ureuje rad, da otkae
ugovor o radu, odnosno da raskine drugu vrstu ugovora na osnovu
koga je to lice angaovano kod davaoca zdravstvenih usluga za
obavljanje odreenih poslova.
Kod davaoca zdravstvenih usluga mogu da se naplauju osiguranim
licima, kao i drugim pravnim i fizikim licima, samo one zdravstvene
usluge koje nisu obuhvaene obaveznim zdravstvenim osiguranjem, kao
i iznos participacije utvren u skladu sa ovim zakonom i propisima
donetim za sprovoenje ovog zakona.
Osigurana lica kojima se obezbeuje zdravstvena zatita u punom
iznosu
lan 50.
Osiguranim licima obezbeuje se zdravstvena zatita u punom iznosu
iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja bez plaanja
participacije, i to:
1) ratnim vojnim invalidima, mirnodopskim vojnim invalidima i
civilnim invalidima rata;2) slepim licima i trajno nepokretnim
licima, kao i licima koja ostvaruju novanu naknadu za
tuu pomo i negu drugog lica, u skladu sa zakonom;3) dobrovoljnim
davaocima krvi koji su krv dali deset i vie puta, osim za lekove sa
Liste
lekova, kao i za medicinsko-tehnika pomagala i implantate;4)
dobrovoljnim davaocima krvi koji su krv dali manje od deset puta,
osim za lekove sa Liste
lekova, kao i za medicinsko-tehnika pomagala i implantate, u
roku od 12 meseci posle svakog davanja krvi.
lan 51.
Osiguranicima iz lana 22. st. 1. i 4. ovog zakona obezbeuje se
zdravstvena zatita u punom iznosu iz sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja bez plaanja participacije.
lanovima ue porodice osiguranika iz lana 22. stav 1. ta. 7)-9),
11) i 16) ovog zakona, kao i lanovima ue porodice osiguranika iz
stava 4. tog lana, obezbeuje se zdravstvena zatita u punom iznosu
iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja bez plaanja
participacije.
-
Sadraj, obim i standard zdravstvene zatite
lan 52.
Pod sadrinom zdravstvene zatite, u smislu ovog zakona,
podrazumevaju se postupci i metodi dijagnostike, leenja i
rehabilitacije radi spreavanja, suzbijanja, ranog otkrivanja i
leenja bolesti, povreda i drugih poremeaja zdravlja, a koji su
obuhvaeni obaveznim zdravstvenim osiguranjem.
Pod obimom zdravstvene zatite, u smislu ovog zakona, podrazumeva
se broj i duina trajanja postupaka i metoda dijagnostike, leenja i
rehabilitacije, kao i druge veliine kojima se moe izraziti obim
pojedinih sadraja zdravstvene zatite (sistematsko pruanje
zdravstvenih usluga u odreenom vremenskom periodu i dr), a koji ine
sadrinu prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Pod standardima zdravstvene zatite, u smislu ovog zakona,
podrazumevaju se uslovi za korienje postupaka i metoda koji ine
sadrinu prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ukljuujui
ogranienja za korienje i nain pruanja tih zdravstvenih usluga.
Hitna medicinska pomo i neophodna zdravstvena zatita
lan 53.
Hitna medicinska pomo, u smislu ovog zakona, jeste neposredna -
trenutna medicinska pomo koja se prua da bi se izbeglo dovoenje
osiguranog lica u ivotnu opasnost, odnosno nepopravljivo ili
ozbiljno slabljenje ili oteenje njegovog zdravlja ili smrt.
Pod hitnom medicinskom pomoi, u smislu ovog zakona, smatra se i
medicinska pomo koja se prui u toku od 12 sati od momenta prijema
osiguranog lica da bi se izbegao oekivani nastanak hitnog
medicinskog stanja.
Neophodna zdravstvena zatita, u smislu ovog zakona, obuhvata
zdravstvenu zatitu koja je odgovarajua, odnosno potrebna za
dijagnostiku, odnosno leenje bolesti ili povreda osiguranog lica,
koja je u skladu sa standardima dobre medicinske prakse u zemlji i
koja nije pruena, na zahtev osiguranog lica ili zdravstvenog
radnika, radi stavljanja osiguranog lica u povoljniji poloaj u
odnosu na druga osigurana lica, odnosno radi sticanja posebnih
koristi za zdravstvenu ustanovu, privatnu praksu ili zdravstvenog
radnika.
Hitnu i neophodnu zdravstvenu zatitu u postupku ostvarivanja
prava osiguranih lica iz obaveznog zdravstvenog osiguranja utvruju
struno-medicinski organi u postupku ostvarivanja prava.
Plan zdravstvene zatite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
lan 54.
Pravo osiguranog lica na zdravstvenu zatitu iz l. 34-45. ovog
zakona utvruje se na osnovu plana zdravstvene zatite iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja koji se donosi na osnovu:
1) zdravstvenih potreba osiguranih lica;2) obezbeenih
finansijskih sredstava za sprovoenje obaveznog zdravstvenog
osiguranja;3) utvrenih prioriteta za sprovoenje zdravstvene zatite
na primarnom, sekundarnom i
tercijernom nivou;4) raspoloivih kapaciteta zdravstvene
slube.
-
Plan iz stava 1. ovog lana Republiki fond donosi za period za
koji se donosi budetski memorandum, odnosno finansijski plan
Republikog fonda, a u izuzetnim sluajevima - za jednu kalendarsku
godinu, najkasnije do 31. decembra - za narednu godinu.
Ministar daje saglasnost na plan iz stava 1. ovog lana.Plan iz
stava 1. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike
Srbije".
Nomenklatura i cene zdravstvenih usluga
lan 55.
Nomenklaturu zdravstvenih usluga iz lana 45. ovog zakona utvruje
ministar.Republiki fond donosi akt kojim se utvruju: cene
zdravstvenih usluga, program zdravstvene
zatite, cene dijagnostiki srodnih grupa zdravstvenih usluga,
bolesniki dan, posete osiguranog lica zdravstvenom radniku, plaanje
po opredeljenom pacijentu, kao i drugi trokovi zdravstvenih usluga
koje se obezbeuju kao pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u
skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog
zakona.
Ministar daje saglasnost na akt iz stava 2. ovog lana.Cene,
odnosno trokovi iz stava 2. ovog lana utvruju se na osnovu nekih od
navedenih
elemenata:1) nomenklature zdravstvenih usluga;2) normativa i
standarda rada, kada je to neophodno za utvrivanje cene, odnosno
trokova;3) trokova uloenog rada zaposlenih u pruanju zdravstvenih
usluga koji se obezbeuju iz
sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonom
i zakljuenim kolektivnim ugovorima, osim onih prava koja obezbeuje
poslodavac na osnovu zakljuenih kolektivnih ugovora kod
poslodavca;
4) analize trokova zdravstvene zatite;5) amortizacije propisane
zakonom, odnosno drugim propisima;6) materijalnih trokova;7) drugih
zakonskih obaveza.Radi utvrivanja cene, odnosno trokova iz stava 2.
ovog lana Republiki fond utvruje
normative i standarde rada iz stava 4. taka 2) ovog lana, ako
isti nisu ureeni na drukiji nain.Republiki fond aktom iz stav 2.
ovog lana, na osnovu metodologije za obraun trokova
obrade krvi i komponenata krvi, utvruje trokove obrade krvi i
komponenata krvi.Akt iz st. 2. i 5. ovog lana objavljuje se u
"Slubenom glasniku Republike Srbije".
Lista ekanja
lan 56.
Za odreene vrste zdravstvenih usluga koje se obezbeuju iz
sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja i koje nisu hitne moe
se utvrditi redosled korienja, u zavisnosti od medicinskih
indikacija i zdravstvenog stanja osiguranog lica, kao i datuma
javljanja zdravstvenoj ustanovi, s tim da vreme ekanja ne moe da
bude takvo da ugrozi zdravlje ili ivot osiguranog lica (u daljem
tekstu: lista ekanja).
Republiki fond donosi opti akt kojim utvruje vrste zdravstvenih
usluga za koje se utvruje lista ekanja, kao i kriterijume i
standardizovane mere za procenu zdravstvenog stanja pacijenata
-
i za stavljanje na listu ekanja, najdue vreme ekanja za
zdravstvene usluge, neophodne podatke i metodologiju za formiranje
liste ekanja.
Akt iz stava 2. ovog lana Republiki fond donosi na osnovu
struno-metodoloke instrukcije ministra.
Aktom iz stava 2. ovog lana ureuje se i nain informisanja
pacijenta, lekara koji je uputio pacijenta i Republikog fonda o
bitnim podacima sa liste ekanja, izmenama, dopunama, kao i brisanju
osiguranih lica sa liste ekanja, nadzor nad listom ekanja, kao i
nain korienja zdravstvene zatite mimo liste ekanja.
Davalac zdravstvenih usluga sa kojim je matina filijala, odnosno
Republiki fond zakljuio ugovor o pruanju zdravstvene zatite na
teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja duan je da utvrdi
listu ekanja u skladu sa st. 1 - 4. ovog lana i da osiguranom licu
prui zdravstvenu uslugu u skladu sa tom listom ekanja.
Prethodno obavetenje osiguranog lica
lan 57.
Ako davalac zdravstvenih usluga sa kojim je Republiki fond,
odnosno matina filijala zakljuila ugovor utvrdi da zdravstvena
usluga nije medicinski neophodna, odnosno opravdana za zdravstveno
stanje osiguranog lica, duan je da o tome izda pismeno obavetenje
osiguranom licu, pre pruanja zdravstvene zatite (u daljem tekstu:
prethodno obavetenje).
Prethodno obavetenje davalac zdravstvenih usluga mora dati i
osiguranom licu koga stavlja na listu ekanja, u skladu sa lanom 56.
ovog zakona.
Prethodno obavetenje sadri pismenu informaciju davaoca
zdravstvenih usluga o razlozima zbog kojih zdravstvena usluga nije
medicinski neophodna, odnosno opravdana za zdravstveno stanje
osiguranog lica, kao i razlozima za stavljanje na listu ekanja i o
utvrenom redosledu na listi ekanja.
Ako se osiguranom licu i pored prethodnog obavetenja iz stava 1.
ovog lana zdravstvena usluga prui na lini zahtev osiguranog lica,
trokovi zdravstvene usluge padaju na teret osiguranog lica.
Pravo Republikog fonda da odbije plaanje odreenih zdravstvenih
usluga
lan 58.
Republiki fond ima pravo da odbije plaanje trokova davaocima
zdravstvenih usluga za pruene zdravstvene usluge,
medicinsko-tehnika pomagala, lekove, medicinska sredstva,
implantate, kao i za druge vrste zdravstvenih usluga koje nisu
utvrene kao pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno
koje nisu u skladu sa sadrinom, obimom i standardom zdravstvene
zatite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u
posebnim okolnostima
lan 59.
Ukoliko se sadrina i obim prava na zdravstvenu zatitu obuhvaenog
obaveznim zdravstvenim osiguranjem, utvrenih u skladu sa ovim
zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog zakona, ne moe
ostvariti usled nedovoljno ostvarenih prihoda Republikog
-
fonda, odnosno usled drugih posebnih okolnosti, Vlada moe doneti
akt kojim e se utvrditi prioriteti u obezbeivanju i sprovoenju
zdravstvene zatite.
U budetu Republike Srbije obezbeuju se sredstva za leenje
obolelih od odreenih vrsta retkih bolesti pod uslovom da Republiki
fond ne moe da obezbedi dovoljan iznos sredstava za leenje tih
oboljenja od uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje,
kao i iz drugih izvora finansiranja u skladu sa zakonom.
Vlada, za svaku kalendarsku godinu, na predlog ministra nadlenog
za poslove zdravlja, donosi akt kojim se utvruju vrste retkih
bolesti, kao i druga pitanja od znaaja za leenje obolelih od ovih
bolesti za koje se sredstva obezbeuju u budetu Republike
Srbije.
Dravna garancija za izvrenje obaveza Republikog fonda
lan 60.
Republika je garant za izvrenje obaveza Republikog fonda u
ostvarivanju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (dravna
garancija), za hitnu medicinsku pomo i zdravstvenu zatitu koja se
prua u stacionarnim zdravstvenim ustanovama osiguranim licima, a
koja je kao prioritet utvrena u skladu sa lanom 59. ovog
zakona.
Zdravstvena zatita koja se ne obezbeuje u obaveznom zdravstvenom
osiguranju
lan 61.
Osiguranim licima u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja ne
obezbeuje se zdravstvena zatita koja obuhvata sledee:
1) medicinska ispitivanja radi utvrivanja zdravstvenog stanja,
telesnog oteenja i invalidnosti u postupcima kod nadlenog organa,
osim ispitivanja po uputu struno-medicinskog organa u postupku
ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja, odnosno radi
ostvarivanja odreenih prava kod drugih organa i organizacija;
2) zdravstveni pregledi radi upisa u srednje kole, visokokolske
ustanove i na kurseve, dobijanje uverenja o zdravstvenoj
sposobnosti za zasnivanje radnog odnosa, odnosno dobijanje drugih
dozvola za rad, za bavljenje rekreacijom i sportom;
3) utvrivanje zdravstvenog stanja osiguranog lica po zahtevu
drugih organa, odnosno koje se ne ostvaruje po zahtevu
struno-medicinskih organa u postupku u skladu sa ovim zakonom (kod
osiguravajuih drutava, sudova, u krivinom i pretkrivinom postupku,
kod izdavanja potvrda za vozae motornih vozila, utvrivanja
zdravstvene sposobnosti po predlogu poslodavca, mera u vezi sa
zatitom na radu itd.), ako ovim zakonom nije drukije odreeno;
4) obaveza poslodavca da iz svojih sredstava obezbedi specifinu
zdravstvenu zatitu zaposlenih, kao drutvenu brigu za zdravlje na
nivou poslodavca u skladu sa zakonom kojim se ureuje zdravstvena
zatita;
5) korienje zdravstvene zatite u suprotnosti sa nainom i
postupkom ostvarivanja zdravstvene zatite koji je propisan ovim
zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog zakona;
6) lini komfor i posebna udobnost smetaja i line nege u
stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno smetaj u jednokrevetnu
ili dvokrevetnu bolniku sobu sa posebnim kupatilom, kao i
televizorom, telefonom i drugim vanstandardnim uslovima smetaja, a
koji nije medicinski neophodan ili se vri na lini zahtev;
-
7) zdravstvena zatita koja je povezana sa leenjem akutnog
pijanstva;8) kozmetike hirurke procedure koje imaju za cilj da
poboljaju spoljanji izgled bez
uspostavljanja i vraanja telesne funkcije, kao i vrenje hirurkih
estetskih korekcija organa i delova tela, osim za: korekcije
uroenih anomalija koje prouzrokuju funkcionalne smetnje, estetske
rekonstrukcije dojke koje su nastale nakon mastektomije i estetske
korekcije nakon tekih povreda, odnosno bolesti koje su neophodne za
uspostavljanje bitnih funkcija organa i delova tela;
9) prekid trudnoe iz nemedicinskih razloga;10) neobavezne
imunizacije i imunizacije koje su vezane za putovanje u
inostranstvo ili za
obavljanje odreenog posla;11) stomatoloke usluge koje nisu
utvrene kao pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u
skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog
zakona;12) dijagnostika i leenje seksualne disfunkcije ili
seksualne neadekvatnosti, ukljuujui
impotenciju, zdravstvene usluge, lekove i medicinsko-tehnika
pomagala koja su vezana za promenu pola osim ako ovim zakonom nije
drukije odreeno i reverzija prethodne dobrovoljne hirurke
sterilizacije;
13) hirurki ili invazivni tretman (ukljuujui gastini balon) koji
se odnosi na redukciju telesne teine, osim ako su medicinski
neophodni, dijetetski saveti i program gubitka telesne teine kod
lica starijih od 15 godina ivota, izuzev predlaganja dijetetske
ishrane kod novootkrivenih bolesnika sa eernom boleu i bolesnika sa
terminalnom bubrenom insuficijencijom;
14) metodi i postupci alternativne, komplementarne ili
tradicionalne medicine;15) lekovi koji nisu na Listi lekova (osim
lekova iz lana 43. stav 2. ovog zakona), odnosno
lekovi koji se izdaju bez recepta, profilaktiki lekovi i lekovi
koji slue za promenu atletskih mogunosti, lekovi koji se daju u
svrhu kozmetike, za prestanak puenja, gubitak telesne teine, kao i
suplementi hrane za specifine dijete osim za leenje naslednih
metabolikih bolesti i bolesti praenih malapsorpcijom;
16) dijagnostika i leenje koji su u fazi istraivanja, odnosno
eksperimenta, leenje uz primenu lekova i medicinskih sredstava koji
su u fazi klinikih ispitivanja, dijagnostika, leenje i
rehabilitacija, lekovi i medicinsko-tehnika pomagala koji nisu
prueni u skladu sa prihvaenim standardima medicinske, stomatoloke i
farmaceutske prakse;
17) pregledi i leenja profesionalnih i amaterskih sportista koji
nisu utvreni kao pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja,
odnosno programi medicine sporta koji imaju za cilj poboljanje
sportske sposobnosti;
18) radijalna keratotomija ili bilo koja druga hirurka procedura
za poboljanje vida, u sluaju kada se vid moe adekvatno poboljati
korienjem naoara ili kontaktnih soiva;
19) sanitetski prevoz u sluaju kada osigurano lice moe da bude
bezbedno transportovano na drugi adekvatan nain, i hitan vazduni
saobraaj u sluaju kada osigurano lice moe biti sigurno
transportovano drumskim ili drugim prevozom;
20) hidroterapija, terapija hipnozom, elektrohipnoza,
elektroslip terapija, elektronarkoza i narkosinteza;
21) psiholoko savetovanje koje se odnosi na promenu ponaanja,
tretman loih porodinih i radnih odnosa i nesposobnost pamenja i
uenja;
22) dugotrajna nega i kuna nega, kao i nega u zdravstvenoj
ustanovi i ustanovi socijalne zatite koja se prevashodno prua s
ciljem uobiajene line nege i oporavka, odnosno radi staranja i
pomoi pri dnevnim ivotnim aktivnostima, kao to su pomo pri hodu,
smetanje i
-
ustajanje iz kreveta, kupanje, oblaenje, spremanje hrane, nadzor
nad uzimanjem lekova, i koja nema za cilj dijagnostiku, terapiju
ili rehabilitaciju zbog bolesti ili povrede;
23) medicinsko-tehnika pomagala i implantati koji su preko
standarda funkcionalnosti koji je medicinski neophodan za tretman
bolesti ili povrede;
24) leenje komplikacija koje su posledica zdravstvenih usluga
koje se ne obezbeuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja, u skladu sa ovim zakonom;
25) druge vrste zdravstvenih usluga koje nisu utvrene kao pravo
iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa optim aktom
Republikog fonda.
Usluge iz stava 1. ovog lana plaa osigurano lice iz svojih
sredstava, po cenama koje utvruje davalac zdravstvene usluge.
Korienje zdravstvene zatite osiguranih lica u inostranstvu
lan 62.
Osiguranik iz lana 17. ovog zakona koga je poslodavac uputio na
rad, struno usavravanje ili kolovanje u zemlju sa kojom je zakljuen
meunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ima pravo na korienje
zdravstvene zatite na teret sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja, u skladu sa zakljuenim meunarodnim ugovorom o
socijalnom osiguranju.
Osiguranik iz stava 1. ovog lana koristi zdravstvenu zatitu u
inostranstvu u sadraju, obimu, na nain i po postupku propisanim
ovim zakonom i propisima donetim za sprovoenje ovog zakona, kao i
zakljuenim meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju.
lan ue porodice osiguranika iz stava 1. ovog lana koji boravi sa
osiguranikom u inostranstvu koristi zdravstvenu zatitu pod istim
uslovima pod kojima zdravstvenu zatitu koristi i osiguranik iz
stava 1. ovog lana.
lan 63.
Osiguranik, koji je od strane poslodavca sa seditem na
teritoriji Republike, upuen u zemlju sa kojom nije zakljuen
meunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ima pravo na korienje
zdravstvene zatite na teret sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja, ako je:
1) kao zaposlen u domaem ili meovitom privrednom drutvu,
ustanovi, drugoj organizaciji ili kod preduzetnika (detairani
radnici) upuen na rad;
2) kao zaposlen u domainstvu domaeg dravljanina na slubi u toj
zemlji, kod meunarodnih i stranih organizacija, odnosno
poslodavaca, upuen na rad;
3) upuen na kolovanje, struno usavravanje i specijalizaciju;4)
na slubenom putu.Lica iz stava 1. ovog lana za vreme boravka u
inostranstvu imaju pravo na korienje
zdravstvene zatite samo u sluaju hitne medicinske pomoi kako bi
se otklonila neposredna opasnost po ivot i zdravlje osiguranog
lica.
Pravo na korienje zdravstvene zatite u inostranstvu, pod istim
uslovima kao i osiguranik iz stava 1. ovog lana, imaju lanovi ue
porodice dok sa osiguranikom borave u inostranstvu, osim u sluaju
slubenog putovanja osiguranika.
-
lan 64.
Osigurano lice za vreme privatnog boravka u inostranstvu
(turistiko putovanje i dr.) ima pravo na korienje zdravstvene
zatite na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja samo u
sluaju hitne medicinske pomoi kako bi se otklonila neposredna
opasnost po ivot i zdravlje osiguranog lica.
lan 65.
Pravo na korienje zdravstvene zatite u inostranstvu na teret
sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, ima osigurano lice ako
je pre njegovog odlaska u inostranstvo utvreno da ne boluje,
odnosno da nije bolovalo od akutnih ili hroninih bolesti u akutnoj
fazi, u poslednjih 12 meseci, za koje je potrebno due ili stalno
leenje, odnosno da se osigurano lice ne nalazi u stanju koje bi
ubrzo po dolasku u inostranstvo zahtevalo due leenje, odnosno
smetaj u stacionarnu zdravstvenu ustanovu, ukljuujui trudnou i
druge zdravstvene usluge.
Zdravstveno stanje iz stava 1. ovog lana utvruje prvostepena
lekarska komisija matine filijale, a filijala izdaje potvrdu o
zdravstvenom stanju osiguranog lica radi korienja zdravstvene
zatite u inostranstvu (u daljem tekstu: potvrda o korienju
zdravstvene zatite).
Potvrda o korienju zdravstvene zatite izdaje se na osnovu nalaza
i miljenja izabranog lekara da osigurano lice ne boluje, odnosno da
nije bolovalo od akutnih ili hroninih bolesti u akutnoj fazi u
poslednjih 12 meseci, za koje je potrebno due ili stalno leenje,
odnosno da se osigurano lice ne nalazi u stanju koje bi ubrzo po
dolasku u inostranstvo zahtevalo due leenje, odnosno smetaj u
stacionarnu zdravstvenu ustanovu, ukljuujui trudnou i druge
zdravstvene usluge.
Radi izdavanja potvrde o korienju zdravstvene zatite,
prvostepena lekarska komisija moe naloiti da osigurano lice izvri
odreene vrste medicinskih pregleda s ciljem utvrivanja zdravstvenog
stanja osiguranog lica.
Davanje nalaza i miljenja izabranog lekara, odnosno utvrivanje
zdravstvenog stanja od strane prvostepene lekarske komisije,
odnosno izdavanje potvrde o korienju zdravstvene zatite, obezbeuje
se osiguranom licu iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja.
Potvrda o korienju zdravstvene zatite izdaje se na osnovu
neposrednog pregleda osiguranog lica od strane izabranog lekara,
kao i na osnovu medicinske dokumentacije, i to: uvida u zdravstveni
karton, uvida u izvod zdravstvenog kartona, nalaza i miljenja
izabranog lekara da osigurano lice ne boluje i da nije bolovalo od
akutnih ili hroninih bolesti u akutnoj fazi, u poslednjih 12
meseci, za koje je potrebno due ili stalno leenje, odnosno da se
osigurano lice ne nalazi u stanju koje bi ubrzo po dolasku u
inostranstvo zahtevalo due leenje, odnosno smetaj u stacionarnu
zdravstvenu ustanovu, ukljuujui trudnou i druge zdravstvene usluge,
kao i potvrde izabranog lekara - stomatologa o stanju zuba.
Matina filijala izdaje potvrdu o korienju zdravstvene zatite na
obrascu koji propisuje Republiki fond, a na kojem je odtampano i
detaljno objanjenje o nainu, postupku i uslovima za korienje
zdravstvene zatite u inostranstvu.
lan 66.
Potvrda o korienju zdravstvene zatite vai do isteka vremena za
koje je izdata, a najdue za period od 12 meseci od dana izdavanja,
odnosno za krai period za koji je o