25 j. j. Martinovic

499MATICA, proljee 2013.www. maticacrnogorska.me

37. 1297. godine (u Kotoru ?): Pomen zetskog episkopa (prezbitera) NeofitaSmiiklas kao biljeku, bez ikakvih komentara, navodi zapis iz

kolekcije Papafava sa pisanim pomenom zetskog prezbitera,odnosno, episkopa Neofita, koji se pominje u irilikom natpisuna kamenoj ploi iznad vrata katolike crkve Sv. Petra u seluBogdaii, ne mnogo udaljenom od preromanike benediktinske

arhiv

KOTORSKE LISTINE (6)Jovan J. Martinovi

In this issue we are completing the publishing of documents forthe medieval history of Kotor: memorial of the bishop Nicanorfrom Zeta of 1297; on behalf of King Milutin, T. Bua is payingoff the merchants of Dubrovnik in 1315; four documents from theperiod 1313 - 1339 telling about the tax that Dubrovnik had beenpaying to the King of Serbia; a document on the election of anabbot of the St Maria Gurdi Church 1318; a deed of donation tothe St Tripun Church of 1322; a document on the election of anabbot of the St Lovro Church of 1324; a proxy statement of 1338for a dispute with Dubrovnik; a note on the payment of all debtsof Dubrovnik to the King of Serbia of 1340; Nikola Bua buildsthe Monastery of St Nikola; a protest of Pope Clement VI to theKing of Serbia because of the appropriation of the Benedictinemonasteries, 1345; Stefan Duan, the Tsar of Serbs and Greeks,confirming old properties of Kotor in 1351; Stefan Duanconfirm ing old privileges to Kotor in 1351.

500 MATICA, proljee 2013. www. maticacrnogorska.me

opatije Sv. Mihaela na poluostrvu Prevlaka ili Tumba sanctiArchangeli iz listine br. 1 ovog rada, na kome je, po tradiciji, po -etkom XIII vijeka bila osnovana pravoslavna Zetska episkopija.

Smiiklas, Codex, VII, str. 291, dok. br. 251;Kukuljevi, Regesta, no 1599.

Neophitus Joannes presbyter ex Zeta extruxit ecclesiamsancti Michaelis in loco dicto Bogdai iuxta Cattarum adhonorem beatae Mariae virginis, sancti Bartholomei et sanc-ti Ioannis apostoli, diebus honorificentissimi et deo obser-vantissimi regis Urosii.

P r e v o d :Neofit Ivan, svetenik iz Zete, sagradio je crkvu Sv. Mihaela u

mjestu zvanom Bogdai blizu Kotora, u ast Blaene DjeviceMarije, Sv. Bartolomeja i Sv. Ivana apostola, u vrijeme najas-nijeg i bogu najposlunijeg kralja Uroa.

Ova biljeka mogla bi da pokrene itav niz pitanja o izvor-nom ili naknadnom postavljanju pomenutog irilikog natpisana fasadi crkve Sv. Petra u Bogdaiima, za kojeg se pojedinizalau da je na autentinom mjestu, potpuno ignoriui biskup-ske vizitacije XVII i XVIII vijeka, koje tvrde da je natpis prene-sen sa poluostrva Prevlaka, odnosno, sa ruevina nekadanjebenediktinske opatije Sv. Mihaela, poetkom XIII vijeka pretvo-rene u sjedite Zetske episkopije /(1).

B i l j e k e :1. Miloevi Milo. Oko sukcesije sakralnih objekata na istoj

graevini u Bogdaiima u Boki Kotorskoj, Prijateljev zbornik,I, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 32, Split, 1992, str.301-314, insistira na tome da je na poloaju sadanje katolikecrkve Sv. Petra na breuljku Gradac u Bogdaiima izvorno

Jovan J. Martinovi


sagraena benediktinska opatija Sv. Petra sa klaustrom i samo-stanom (cca10-13. stoljee), pa preko Neofitove rekonstrukcije(13-15. stoljee) do katolike crkve sa kapelama od 15. stoljeado danas), ali ne vodi rauna o, u istom radu citiranom, latin-skom tekstu vizitacije biskupa Marina Drago od 12. jula 1689.godine (Biskupski arhiv Kotor = BAK, BI, Drago, str. 115-117),koji doslovno glasi: Inscriptio translata ex ecclesia SanctiMichaelis, ex loco Preulaca, seu Barda, et nunc remissa inecclesia Sancti Petri Bogdascichi, in faciem ecclesiae, odno-sno, o dijelu teksta vizitacije biskupa Stefana de Oleo od 10.jula1766. godine (BAK, BI, XLVI, Stephanus de Oleo, str. 766-768),koji glasi: Lapides characteribus incisas, translata fuisse obecclesiam Sancti Michaeli Archangeli de Prevlacha.

38. 1312. godine, 15. decembra 1315. godine, 14. jula, uDubrovniku:

Potvrda o isplatama dubrovakih trgovaca srpskom kraljuSmiiklas ovu interesantnu listinu donosi prema zapisu u

Diversa cancellariae 1313 u Arhivu Dubrovnika.

Smiiklas, Codex, VIII, str. 324-325, dok. br. 268;Puci Medo, Spomenici srpski, II, br. 1, str. 1.

Die XV decembris.Tripe de Buchia /(1) de Cataro, nuntius domini regis Vrosii

/(2), nomine et vice ipsius domini regis facit manifestum,quod dat Menio, filio qoundam Mathie de Mene, totamactionem, rationem et potestatem realem et plenam, quamhabet ipse dominus rex super Gregorium Prodani deMonachi, et Teodorum et Matheum et Nicolam, filios quon-dam Jacobi de Crusi, per omnes scripturas et cartas occa-sione mercatorum dicti domini regis; quod ipse Menc{e}

Kotorske listine (6)


habeat super predictos et {super} quemlibet predictorum et{super} ipsorum bona totam rationem et potestatem, quamhabebat ipse dominus rex occasione predicta.

Et hoc ideo, quia dictus Tripe nomine dicti domini regisfuit confessus, se recepise a dicto Menio pro predictoGregorio et cognatis solvente yperperos V. C, qui deficiebantad plenam solutionem debitorum dicti domini regis. Et dic-tus Tripe promittit et se obligat mittere unam poveliam /(3)cum sigillo dicti domini regis de satisfaccione et fine dicto-rum mercatorum illius tenoris, de quo est una copia scriptaper Stoianum usque ad sex menses proximos. Et si nonmitt{er}et dictam poveliam ad dictum terminum, quod ipseTripe teneatur soluere dicto Menio yperperos V. C. Itemquod dictus Tripe teneatur mittere dicto Gregorio omnescartas de notaria, quas fecit dictus Gregorius super se etcognatum eius in Cattaro, quas cartas habet Paulus deThoma /(4). Et dicta povelia debet mitti scripta in carta depergameno cum sigillo dicti domini regis.

Die VI, mensis marcii Junius de Mathia de Mene, procu-rator dicti Mencii, fuit confessus, se recepisse a dicto Tripepredictam poveliam et cartas notarie supradictas secundumtenorem suprascripte scripture.

1315, die 14. iulii. Theodorus fuit confessus quod ita est reiveritas, sicut suprascriptum est, pro parte sua de dictodebito.

P r e v o d :Dana 15. decembra.Tripe (Mihailov) Bua iz Kotora, poslanik gospodina kralja

Uroa (Milutina), u ime istog gospodina kralja uinio je izjavuda daje Mencu, sinu pokojnog Matije Menetia, sva izvrenja istvarno i potpuno ovlaenje koje ima sam gospodin kralj premaGregoriju Prodanovom iz Monaka (?), te Teodora, Mateja i

Jovan J. Martinovi


Nikole, sinova pokojnog Jakova Kroze, za sva pisma i isprave usluaju trgovaca reenog gospodina kralja; neka sam Mence imanad gorereenima i nad svakim od gorereenih i nad njihovimdobrima sve razloge i ovlaenja, koja je imao sam gospodinkralj u reenom sluaju. I ovo takoe, da je isti Tripe u ime ree-nog gospodina kralja izjavio da je dobio od reenog Menca zapomenutog Gregorija i roake isplaeno 500 perpera, koji sunedostajali do potpune isplate dugova reenom gospodinu kra-lju. A reeni Tripe je obeao i obavezao se poslati jednu poveljusa peatom reenog gospodina kralja o isplati i podmirenjudugova reenih trgovaca, od ega je jednu kopiju napisaoStojan, est iduih mjeseci. No ako ne bi poslao reenu poveljuu navedenom roku, neka sam Tripe nadoknadi reenom Mencu500 perpera. Takoe da reeni Tripe poalje reenom Gregorijusve notarske isprave, koje je sam Gregorije dao napisati za sebei svoje roake u Kotoru, a koje isprave ima Pavle Tomin(Drago). A reena povelja mora biti poslata napisana na papiruod pergamenta sa peatom reenog gospodina kralja.

Dana 6. mjeseca marta, Junije Matijin Meneti, zastupnikreenog Menca, izjavio je da je od reenog Tripa dobio gorepo-menutu povelju i pomenute notarske isprave prema odredbamagorenavedene isprave.

1315, dana 14. jula, Teodor je izjavio da je ovo sve istinitastvar kako je gore napisano za njegov dio reenog duga.

Znaajno je to se u ovoj listini Tripun, ili Tripe, Mihailov Bua,jedan od najznaajnijih ljudi prve polovine XIV vijeka u Kotoru,naziva poslanikom kralja Milutina, te to u kraljevo ime vri pod-mirenje dugova dubrovakih trgovaca samom kralju, obeavaju-i da e im za to u odreenom roku poslati povelju na pergamen-tu, ovjerenu kraljevim peatom, koja se naalost - nije sauva-la. U listini se takoe pominje i Pavle Tomin iz velikog klanaDrago, jo jedan veliki privrednik Kotora toga vremena.



B i l j e k e :1. Tripun Mihailov Bua, jedan od najjaih privrednika

Kotora prve polovine XIV vijeka, poslanik kralja Milutina 1308.godine na dvoru pape Klementa V u Avinjonu i kod Charlesa deValois (1270-1325), sina francuskog kralja Philippea III i pre-tendenta na presto Latinskog carstva, koji je u vezi s tim sklopiougovor sa kraljem Milutinom.

2. Srpski kralj Milutin imao je i titulu Uro II.3. Upotrebljen slavenski izraz povelja, naravno, u latinizi-

ranom obliku. 4. Pavle Tomin iz ogranka Toma velikog klana Drago, zajed-

no sa Tripunom Mihailovim Bua poslanik kralja Milutina uFrancuskoj.

39. 1313. godine, 29. oktobra, u Dubrovniku: Potvrda o primanju Svetodimitarskog dohotkaSmiiklas navodi da je to originalno kraljevo pismo na dugu-

ljastom pergamentu, koje se uva u Arhivu Dubrovnika, u knjiziDiversa cancellariae a. 1320

Smiiklas, Codex, VIII, str. 343-344, dok. br. 284;Puci, Spomenici srpski, II, br. 2, str. 1-2.

Die XXVIIII octobris 1313.Paulus de Thoma de Cataro, nuncius domini regis Urosii /(1)

ad infrascripta facienda, ut patet per literas ipsius domini regisUrosii, fuit confessus et contentus, se nomine dicti domini regishabuisse et recepisse a domino comite et comuni Ragusii yper-peros M.M. grossos venetos, quod comune Ragusii eidemdomino rege dare debeat pro regalia ad festum sancti Dimitriproxime preteriti. In presentia Todori de iga et Mathei Basiliide Basilio de Cataro et plurium aliorum testium assignatorum.

Jovan J. Martinovi


(Adresa) io

, .(Tekst pisma) -

i . i , , i i.

P r e v o d :Dana 28. oktobra 1313.Pavle Tomin (Drago) iz Kotora, poslanik gospodina kralja

Uroa (Milutina) da uini dolje napisano, kako proizlazi izpisma samog gospodina kralja Uroa (Milutina), izrazio je da jezadovoljan to je u ime reenog gospodina kralja dobio i primiood gospodina kneza i optine Dubrovnika 2.000 perpera mleta-kih groeva, to je optina Dubrovnika trebala dati kao dar zaskoro dolazee sveanosti Sv. Dimitrija. U prisustvu TodoraGige /(2) i Mateja Bazilijevog Bazilio (Drago) iz Kotora i viedrugih svjedoka potpisnika.

(Adresa)Kraljevstva mi ljubaznom srodniku Bartolomeu Gradenigu,

knezu dubrovakom, i itavoj optini.Kraljevstva mi ljubaznom srodniku knezu dubrovakom

Bartolomeu Gradenigu i svoj optini dubrovakoj. to je doho-dak kraljevstva mi tamo kod vas dvije tisue, tamo porui kra-ljevstvo mi knezu Pavlu (Tominu Drago) da je uzme na Dmitrovdan, da mu ih date.

S t e f a n k r a l j

Ova listina je zapravo akreditivno pismo kralja Milutina, naz-vanog u latinskom tekstu Uro, dok se sam potpisao kao Stefan,



kojim on upuuje kneza Pavla (Tomina Drago), priznajui muna ovaj nain plemenito porijeklo, dubrovakom knezuBartolomeu Gradenigu u cilju naplate Svetodimitarskog dohot-ka, koga je Dubrovnik svake godine plaao srpskim vladarima.

B i l j e k e :1. I u ovom sluaju se radi o kralju Milutinu, ili Urou II.2. Todor Giga, lan kotorske puanske porodice, biran za

gradskog sudiju 1327. i 1330/31.godine.

40. 1318. godine, 7. marta, u Kotoru: Izbor novog opata crkve Sv. Marije od mosta (od

Gurdia) Smiiklas donosi ovu listinu prema prepisu Ivana Kukuljevia

Sakcinskog Papafava, Memorie e volum. III, Instrumentumsanctae Mariae de Gardichio, to nije bilo mogue dalje kon-trolisati.

Smiiklas, Codex, VIII, str. 490-491, dok. br. 397.

Anno domini millesimo tricentesimo(!) decimo octavo,mensis martii die septimo eiusdem.

Cum quilibet Christianus fidelis precipue pre oculis deumhabere debeat et divina intendere distante Hyeronimo dicen-te: primum querite regnum dei et deum pre oculis habeatis.Ideo nos Drago Balduini /(1), Drago Thome, Paulus frater ei -us /(2), Joannes Dine, Pasqualis Bartoli, Mutius Dragonis /(3),Marinus Garolana, Pasqualis Calisti, Micha Buchie, BasiliusMathei /(4), Drago de Marco /(5), Domana Simeonis /(6), Mi -cha Pillegrino et Demetrius Sergii, procuratores hereditariiecclesie sancte Marie de Ponte Gurgite, pro bono animarumnostrarum nec non nostrorum antiquorum recogitantes, neipsa ecclesia remaneat viduata per renunciationem presbyteri

Jovan J. Martinovi


Domanee Dobrini, olim rectoris eiusdem, de communi con-cordia et voluntate omnium nostrorum, diaconum Vitam,filium Tryphonis de Zuzulo, canonicum ecclesie Catharensis/(7), in abbatem eiusdem ecclesie et rectorem ita, quod dein-ceps regat, disponat, tractet et gubernet ipsam ecclesiam,prout alii abbates tractari facere consveverunt. Actum est hocin presentia testium: Michaelis de Pribi, iurati iudicis, etMarini Golie.

Et ego, Petrus Vitis, communitatis Cathari iuratus nota-rius, his omnibus interfui, et rogatus scripsi et signo meosolito roboravi.

P r e v o d :Godine Gospodnje 1318, u mjesecu martu, njegovog 7. dana.Svaki Hristov vjernik trebalo bi da najprije ima pred oima

Boga i da se u Boansko razumije, kako svjedoi Jeronim govo-rei: najprije traite kraljevstvo Boje i Boga pred oima imaj-te. Stoga mi: Drago Baldvinov (Drago), Drago Tomin (Drago),Pavle njegov brat, Ivan Dina, Paskval Bartolov (Paskvali),Mucije Dragov (Drago ?), Marin Gaulana, Paskval Kali, MihoBua, Bazilije Matejev (Drago), Drago Markov (Drago),Domanja Simeonov (Bona), Miho Pelegrina i DimitrijeSergijev, nasljedni staraoci crkve Sv. Marije od mosta naGurdiu, za dobro naih dua kao i mislei na nae pretke, da nebi ova crkva ostala udovica nakon otkazivanja prezbiteraDomanje Dobrina, ranijeg njenog rektora, uz opte slaganje ielju svih naih akona Vitu, sina Tripuna uula, kanonikacrkve Kotora, za opata kao i rektora te crkve, da zatim upravlja,ureuje, rukuje i rukovodi reenom crkvom, kao to drugi opatiobiavaju da upravljaju. Raeno je ovo u prisustvu svjedoka:Mihaila Pribi, zakletog sudije, i Marina Golije.

A ja, Petar Vitin, zakleti notar optine Kotora, svemu samovome prisustvovao i zamoljen napisah i mojim uobiajenimznakom ovjerih.



Jo jedna listina vana za istoriju grada Kotora, iz koje sazna-jemo da je crkva Sv. Marije od mosta ili od Gurdia sagraenasvakako prije 1318.godine, da je mjesto njenog opata i rektoraostalo upranjeno odstupanjem dotadanjeg rektora, te danasljedni prokuratori, prije svega iz sva tri ogranka (Balduin,Bazilio i Toma) velikog roda Drago, ali i ostalih znaajnijihporodica, biraju za opata i rektora reene crkve akona VituTripunovog uula, moda franjevca treeredca, koji kao laikineimar gradi crkvu Hrista Pantokratora u manastiru Deanima,izmeu Pei i Prizrena.

B i l j e k e :1. Vidi listinu broj 28 i biljeku br. 1.2. Drago i Pavle su sinovi Tome Dragova, rodonaelnika

ogranka Toma velikog roda Drago, unuka priora Bazilija iz1195. godine.

3. Mucije je svakako nadimak nekog od lanova razgranatogroda Drago.

4. Bazilije Matejev je prapraunuk priora Bazilija iz 1195.godine, a pripadao je ogranku Bazilio roda Drago.

5. Drago Markov je takoe prapraunuk priora Bazilija, izogranka Bazilio roda Drago.

6. Domanja Simeonov je pripadao kotorskom ogranku kasni-je dubrovake porodice Bona (Buni).

7. Prezbiter Vita Tripunov uolo (uo), upravo izabraniopat i rektor crkve Sv. Marije od mosta ili od Gurdia, pro-kurator samostana Sv. Franja na uranju, po svemu sudei fra-njevac treeg, laikog reda, esto se identifikuje sa jednom zna-ajnom linou kulturne istorije Kotora; smatra se, naime, da jeto onaj Fra Vita, mali brat, iz Kotora, grada kraljeva koji je,prema sauvanom irilikom natpisu nad junim portalom crkveHrista Pantokratora u manastiru Deani kod Pei, sagradio toremek-djelo nae srednjovjekovne arhitekture. Up.: KovijaniRisto, Vita Kotoranin neimar Deana, Beograd, 1964.

Jovan J. Martinovi


41. 1322. godine, 28. decembra, u Kotoru: Obavezivanje zemljita crkvi Sv. TripunaSmiiklas donosi ovu listinu po originalu koji se uva u Arhivu

HAZU u Zagrebu pod oznakom Diplomata a. 1322.Smiiklas, Codex, IX, str. 101, dok. br. 86.

Anno domini millesimo trecentesimo vicessimo secundo,me nsis decembris die vicessimo octauo, coram testibus sub-notatis.

Ego Nicolaus, filius condam Petri Simonis de Bona, meauoluntate obligo ecclesie sancti Triphonis terras meas deLescoue /(1), que confinent cum terris que fuerunt metochiesancti Michaelis et cum terris Petri Bise, sub tali condicioneet forma, quod si heredem habuero, ipse proarret(!) et habeateas, verumtamen soluat in festo notato antedicte ecclesie duosperperos in perpetuum, et si heredem non habuero et volue-rit eas aliquis nepos meus, habeat eas sub dicta obligacione,et si noluerit, clerici dicte ecclesie deinceps suam faciantuoluntatem; et clerici dicte ecclesie teneantur perpetuumfacere vigiliam in anniuersario Simonis Junii Sergii /(2), et inanniuersario filiorum ipsius Petri et Iunii /(3), et in anniuer-sario Rade, uxoris dicti Petri /(4), et in anniuersario Michefilio(!) dicti Petri /(5); que dicte terre maneant sub dicta obli-gacione a die presenti in antea in eternum pro remedio ani-marum prescriptorum.

De hoc sunt due carte similes; hii sunt testes: PascaliusBaroli et Gregorius Ghimanoy iuratus iudicum auctoritate,et ego, Petrus Viti, communis Cattarensis iuratus notariusrogatus scripsi et roboraui, quod presiter Abaninusabreuiaui.

(Signum notarii)



P r e v o d:Godine Gospodnje 1322, mjeseca decembra 28. dana, pred

doljenavedenim svjedocima.Ja, Nikola, sin pokojnog Petra Simeonova Bona, po mojoj

elji obavezujem crkvi Sv. Tripuna moje zemlje u Leskovcu, tose granie sa zemljama koje su bile metohije Sv. Mihaila i sazemljama Petra Bize, pod tim uslovom i oblikom, ako budemimao nasljednika, da ih on obrauje i posjeduje, plaajui poredsvega na poznati praznik naprijed reene crkve dva perpera traj-no, a ako ne budem imao nasljednika, a njih bude htio neki mojneak, imae ih pod istom obavezom, a ako nee neka klericireene crkve zatim njima raspolau po svojoj volji; a klericireene crkve treba da trajno slue veernje uoi godinjiceSimona Junija Sergijevog (djeda), te godinjice njegovih sinovaPetra i Junija (oca i strica), na godinjicu Rade, ene pomenutogPetra (majke), i na godinjicu Miha, sina reenog Petra (brata);neka ove zemlje ostanu pod ovom obavezom od dananjeg danaunaprijed zauvijek, za spas naprijed navedenih dua.

O ovome postoje dvije sline isprave; ovo su svjedoci:Paskval Bartolov (Paskvali) i Grgur Gimanoj, po ovlaenjimazakleti sudije, a ja Petar Vitin, zakleti notar optine Kotora,zamoljen sam da napiem i ovjerim ono to je prezbiter Albaninsastavio.

(Znak notara)

Nikola Petra Simonova, koji je poznat u kotorskim notarskimknjigama 1326-1337. godine i pod nadimkom Beloglavi, nijeuopte bio oenjen pa stoga pravi ovu obligaciju za svoje zem-lje, negdje u nizini Grbaljskog polja, od kojih treba da se pla-aju bdijenja za duu njegovih pokojnika: djeda Simona, ocaPetra, strica Junija, majke Rade i brata Miha, od kojih se otac,stric, majka i brat pominju i u najstarijim sauvanim notarskimknjigama navedenog perioda.

Jovan J. Martinovi


B i l j e k e :1. Lokalitet Leskovac se svakako nalazio u Grbaljskom polju,

pored zemalja metohije Sv. Mihaila na Prevlaci.2. Simon Junijev se pominje 1215. godine u listini br. 9 ovog

rada, a Junije Sergijev1186. godine u listini br. 5.3. Petar i Junije, sinovi pok. Simona Junijevog, jesu otac i

jedan od strieva Nikole Petrova Bona, a obadva su pokojni.4. Petrova ena Rade je majka Nikole Petrova Bona, takoe

pokojna.5. Miho pok. Petra je pokojni brat Nikole Petrova Bona.

42. 1323. godine, 1. novembra, u Kotoru: Primanje Svetodimitarskog dohotka iz DubrovnikaSmiiklas u napomeni donosi da se ova listina nalazi u Arhivu

Dubrovnika, u svesci Diversa cancellariae, anno 1323., alida je pogreno uvezana prije 31. oktobra iste godine.

Smiiklas, Codex, IX, str. 144, dok. br. 123.

Die VIII decembris. Hoc est exemplum cuiusdam instru-menti, quod dominus comes cum suo minori consilio adfuturam rei memoriam et cautelam fecit registrari, cuiusinstrumenti tenor talis est:

Anno domini millesimo trecentesimo vigesimo tercio, men-sis novembris die primo eiusdem.

Nobilis et sapiens vir, dominus Tripo de Bucha, ciuis et me -rcator Catari, nunctius et ambaxator serenissimi regisVrossii /(1), ad infrascripta et alia specialiter constitutus, utin litteris ipsius domini regis plenius continetur, contentus etconfessus fuit, ut nunctius dicti domini regis, se habuise etrecepisse ac sibi datos numeratos esse a de Martulo de Teru -isio, cive et mercatore, dante et solvente nomine comunis



Raugii yperperos duo millia venetorum grossorum, que dic-tus Marchus(!) nomine dicti Triphonis, nunctii et ambaxato-ris dicti domini regis, recepit et habuit a comuni Raugii infesto sancti Dimitrii proxime preteriti, pro anno presentiproxime preterito, et que dictus Tripho suis licteris(!) scrip-sit comuni Raugii eidem Marculo(!) dari debere suo nominerenuntians exceptioni non habitorum, non receptorum, nonnumeratorum et non sibi solutorum dictorum duo milliayperperorum et omnibus aliia legibus, statutis et consuetu-dinibus et induciis cuiuslibet ciuitatis et loci.

Actum in ciutate Catari. Et ego, Petrus Viti, comunisCatari iuratus notarius, rogatus scripsi et signo meo solitoroboravi, quod presbyter Abaninus, cancellarius eiusdemcomunis, abreviavit.

P r e v o d :Dana 8. decembra. Ovo je primjerak nekog dokumenta, koji je

gospodin knez sa svojim Malim vijeem za budue pamenje i os -iguranje uinio da se zavede, a sadraj toga dokumenta je ovakav:

Godine Gospodnje 1323, mjeseca novembra 1. dana.Plemeniti i mudri ovjek, gospodin Tripo Bua, graanin i

trgovac Kotora, glasnik i poslanik prejasnog kralja Uroa(Stefana Deanskog), za dolje napisano i drugo posebno imeno-van, kako u pismu samog gospodina kralja u potpunosti stoji,zadovoljen je i potvrdio je, da je kao glasnik reenog gospodinakralja imao i primio i njemu predate prebrojio, od Martola izTreviza, graanina i trgovca Dubrovnika, date i isplaene u imeoptine Dubrovnika dvije hiljade perpera mletakih groeva,koje je reeni Martol u ime reenog Tripuna, glasnika i poslani-ka reenog gospodina kralja, primio i dobio od optineDubrovnika za sljedei praznik Sv. Dimitrija, za tekuu godinu,a da je reeni Tripo svojim pismom pisao optini Dubrovnika daistom Martulu duguje u svoje ime, i slae se u potpunosti da nije

Jovan J. Martinovi


imao, nije primio, nije izbrojao i da nije dobio reene dvije hilja-de perpera, po svim drugim zakonima, odredbama, obiajima iodlukama obadva grada i mjesta.

Raeno u gradu Kotoru. A ja, Petar Vitin, zakleti notar opti-ne Kotora, zamoljen napisah i mojim uobiajenim znakom ovje-rih ono to je prezbiter Albanin, kancelar iste optine, sastavio.

I ova listina je vrsta akreditivnog pisma za poslanika srpskogkralja Stefana Deanskog, poznatog i kao Uro III (1321-1331.), za Tripa (Mihailovog) Buu, plemia, trgovca i stanov-nika Kotora, da u ime kralja primi Svetodimitarski dohodak,koji je Dubrovnik plaao svake godine, a iznosio je 2.000 per-pera mletakih groeva (odnosno, 24.000 srebrnih groeva).Meutim, nejasna je uloga Martola (Marka, Markula) izTreviza, graanina i trgovca u Dubrovniku, koji je u ime Tripaprimio novac od optine Dubrovnika. S druge strane, u ovojlistini se pominju zakoni, statuti, odluke i obiaji obadva grada:Dubrovnika i Kotora, to je posebno vano za Kotor u ijemStatutu, tampanom kasnije, 1616.godine u Veneciji, najstarijedatirano poglavlje potie iz 1301. godine.

B i l j e k e :1. U ispravi navedeni srpski kralj Uro imao je zvaninu titu-

lu: Stefan Uro III Deanski (1321-1331).

* * *

Sada bi trebalo da slijedi serija od itavog svenja papinskihbula, datiranih od 1324 1343. godine, koje se odnose na bisku-pe koji su se smjenjivali na biskupskoj katedri Kotora u tomperiodu, posebno na sluaj izbora Kotoranina SergijaDomanjinog Bolice, zbog ega su Kotorani bili ekskomunicira-ni iz krila Crkve, zatim na izbor apostate Ivana iz Viterba zabiskupa, te konano postavljanje novih biskupa Rajmonda



Agontija iz Klareta i Tome Ulcinjanina, no budui da su te bulebile koritene u nekim drugim naim radovima /(1), te da euskoro biti posebno tretirane i analizirane, to e se one ovdjeizostaviti, a uzimati u obzir sve druge listine, koje se indirektnotiu crkvenih prilika i politike.

B i l j e k e :1. Martinovi J. Jovan, Crkvene prilike u Kotoru prve polovi-

ne XIV vijeka, Perast, 2003, str. 68-69.

* * *

42. 1324. godine, 5. avgusta u Kotoru: Izbor opata crkve Sv. Lovra u PladinuSmiiklas je ovu listinu donio prema Farlatiju, svakako nema-

jui prilike da je proita u originalu, budui da je Farlati izgle-da odnio veliki broj ovih listina u Italiju, gdje je pripremao svojekapitalno djelo. Ovu njegovu ostavtinu nisu, naalost, moglipronai u Italiji kotorski arhivisti dr Milo Miloevi i donAnton Belan.

Smiiklas, Codex, IX, str. 201-202, dok. br. 162;Farlati, Illyr. sacr., VI, p. 443-444.

Anno domini 1324, mensis augusti die quinto, coram testi-bus ibidem notatis.

Nos quidem Drago de Balduino una cum filiis meis Marcoet Nicolao, atque Marinus Philippus, nepos Junii de Calisto,haereditarii ecclesiae sancti Laurentii de culpho Catharensi inPladino /(1), de bona voluntate nostra eligimus presbyterumSergium, filium quondam Domane de Bolizza, canonicumecclesiae cathedralis, abbatem et rectorem dictae ecclesiae, utipse tamquam verus et legitimus abbas et rector eiusdem,ipsam ecclesiam gubernet, disponat et regat in conscientia

Jovan J. Martinovi


sua, sicut convenit et decet, et sub tali conditione, quod si ali-quis ex filiis meis dicti Dragonis Balduini haeredem haberetclericum, dictus Sergius teneatur dare partem introitum ecc-lesiae superstitem.

Hi sunt testes: Cerne de Giga et Paulus Nicolai /(2), iuratiiudices civitatis. Et ego Petrus Viti, communis Catharensisiuratus notarius, his omnibus interfui et rogatus me subs-cripsi et roboravi.

P r e v o d:Godine Gospodnje 1324, mjeseca avgusta petog dana, pred

svjedocima ovdje zapisanim.Ja naime, Drago (Tripuna) Baldvinov (Drago) sa mojim sino-

vima Markom i Nikolom, kao i Marin Filipov, neak JunijaKaliksta, nasljednici crkve Sv. Lovra u Kotorskom zalivu uPladinu, po naoj dobroj volji izabrasmo Sergija, sina pokojnogDomanje Bolice, kanonika katedralne crkve (Sv. Tripuna), zaopata i rektora reene crkve, s tim da on kao pravi i zakoniti njenopat i rektor, istom crkvom upravlja, raspolae i vodi po svojojsavjesti, kako treba i dolikuje, ali uz taj uslov da ako neko odsinova mene, Dragona Baldvina, bude imao nasljednika klerika,reeni Sergije treba da mu daje dio preostalog prihoda.

Ovo su svjedoci: rne Giga i Pavle Nikolin (Dabro), zakletisudije grada. A ja, Petar Vitin, zakleti notar optine Kotora, sve -mu ovome sam bio prisutan i zamoljen sm potpisao i ovjerio.

Zanimljivo ja da se u ovoj ispravi ponovo srijeemo saDragom Tripuna Baldvinovog (Drago), koji je sa ocemTripunom i bratom Germanom sagradio i posvetio crkvu Sv.Nikole od vrtova, na Zlatnim njivama u Tabaini, premanaoj listini br. 33. S druge strane, prezbiter Sergije DomanjinBolica je etiri godine kasnije postavljen od strane pape IvanaXXII (1316-1334.) za biskupa Kotora, protivno odredbamagradskog Statuta, to je izazvalo revolt Kotorana, protjerivanje



samog Sergija iz grada, zatvaranje njegovog brata Marina ikonfiskaciju itave njihove imovine, pa je reeni papa zbog izbo-ra novog biskupa, apostate Ivana iz Viterba, ekskomuniciraoKotorane iz Crkve i pisao nekoliko bula s tim u vezi, ali je bioprisiljen da skine interdikt i premjesti Sergija na katedru bisku-pije u Puli, dok su za kotorske biskupe postavljani stranci Raj -mond Agonti i Toma Ulcinjanin, te dosta kasnije ponovo jedanSergije (III) Kotoranin, budui da je odredba o zabrani izboradomaeg klerika za biskupa u meuvremenu brisana iz Statuta.

B i l j e k e :1. Pladin je mikrolokalitet u Lepetanima, na kome se nalazi-

la crkva Sv. Lovra.2. Zakleti sudija Pavle Nikolin poticao je iz plemike porodi-

ce Dabro.

43. 1328. godine, 14. septembra, u Dubrovniku: Isplata Svetodimitarskog dohotkaOvu listinu Smiiklas donosi prema originalu koji se uva u

Arhivu Dubrovnika, u knjizi Diversa cancellariae, knjige od1328-1330. godine. Originalno pismo je na duguljastom papiru,a kraljev potpis izveden crvenim mastilom.

Smiiklas, Codex, IX, str. 446, dok. br. 363;Puci, Spom. srp, II, br. 10, 8-9.

Anno domini millesimo trecentesimo vigesimo octavo,indictione XI, die XIIII mensis septembris.

Actum Ragusii in cancellaria comunis, presentibusNicoleto Leone de Venecia, Bencio del Bono de Florentia,magistro Benedicto cirolego /(1) de Fano, salarito comunis,Martolo de Tudisio et Marino de Luce testibus ad hoc voca-tis et rogatis.

Jovan J. Martinovi


Ibidem nobilis et sapiens vir Biste de Primutis de Cataro,nuncius et missus serrenisimi domini, domini regis Raxie, adinfrascripta et alia ab ipso domino rege specialiter destina-tus, ut in litteris ipsius domini regis hic appositis continen-tur, nomine et vice ipsius domini regis et pro ipso dominorege contentus et confessus fuit, se habuisse et recepisse etapud se habere ab egregio et potenti viro, domino BalduynoDalfino, honorabili comite Raugii, dante et solvente nomineet vice comunis et hominum Raugii, et de pecunia dicticomunis yperperos tria milia sexcentos triginta tria in gros-sis de Venecia, que idem dominus rex recipere et haberedebebat a comuni Raugii pro incensu sive tributo duorumannorum completorum in festo sancti Dimitri proxime pre-teriti; residuum usque IIII M yperperum, quod est yperpe-ros trecentos sexaginta septem, comune comune Raugii reti-nuit in se pro dampno sibi illato per Branco et gentem suamin Breno, secundum formam pacis.

(Adresa)Ki -

() , - ().

(Tekst pisma)i ,

() , - ().

i i i i ie , i , -i . iao i , i .



P r e v o d:Godine Gospodnje 1328, indikcije 11, dana 14. mjeseca sep-

tembra.Pisano u Dubrovniku u optinskoj kancelariji, u prisustvu

Nikoleta Leone iz Venecije, Bencia del Bono iz Firence, magi-stra Benedikta ranarnika iz Fana, optinskog brijaa, MartolaTudievia i Marina Lukarevia, svjedoka za ovo pozvanih izamoljenih.

Ovdje je plemeniti i mudri ovjek Biste Primuti iz Kotora,glasnik i poslanik prevedrog gospodina, gospodina kralja Rake,za doljenavedeno i ostalo od samog gospodina kralja posebnoodreen, kako iz pisma samog gospodina kralja, ovdje priloe-nog, proizlazi, u ime i u slubi samog gospodina kralja, a zasamog gospodina kralja, zadovoljen je i potvrdio je da ima i daje primio te da kod sebe ima, od slavnog i monog ovjeka,gospodina Balduina Dolfina, asnog kneza Dubrovnika, predatei isplaene u ime i u slubi optine i ljudi Dubrovnika, a od sop-stvenog novca reene optine, 3.633 perpera u mletakim groe-vima, koje je taj gospodin kralj potraivao da ima i dobije odoptine Dubrovnika kao procjenu ili danak za dvije proteklegodine, na skoro protekli praznik Sv. Dimitrija; ostatak do 4.000perpera, to je 367 perpera, optina Dubrovnika je zadrala zasebe zbog tete njoj nanesene od Branka (?) i njegovih ljudi uupi, prema sadraju ugovora.

(Adresa)Kraljevstva mi dragome i ljubaznom srodniku, knezu dubro-

vakom Baldovinu Dulfinu, i sudijama i vijenicima i vlastelidubrovakoj.

(Tekst pisma)Kraljevstva mi dragome i ljubaznome srodniku, knezu dubro-

vakom Baldovinu Dulfinu, i sudijama i vijenicima i vlastelidubrovakoj. alje kraljevstvo mi k vama svojega intimnog

Jovan J. Martinovi


milosnika kue kraljevstva mi, kneza Bisteta, da bi mu dalidohodak kraljevstva mi, koji ste duni kraljevstvu mi za 2 godi-ne, a to vam govori vjerujte mu kao da su usta kraljevstva mi isve su rijei kraljevstva moga.

S t e f a n k r a l j Ova listina je ve trei dokaz da su kotorski plemii, koje ak

srpski kralj naziva kneevima, u kraljevo ime preuzimali skorosvake godine tzv. Svetodimitarski dohodak, koga je optinaDubrovnika bila duna plaati srpskoj dravi.

44. 1338. godine, 6. oktobra, u Kotoru: Punomo za raspravu sa optinomDubrovnika Smiiklas ovu ispravu donosi prema originalu koji se uva u

Arhivu Dubrovnika, zbirka Saec. XIV, to nije bilo mogueprovjeriti.

Smiiklas, Codex, X, str. 419, dok. br. 305.

In dei nomine amen. Anno domini millesimo trecentesimotricesimo octauo, indictione sexta, die sexta octubris.

Ego Nicolaus Buchie de Cattaro, facio, constituo et ordinoMarchum quondam Dragonis Basilii /(1) de Cattaro, nepo-tem meum, absentem tamquam presentem, meum verum,generalem et legitimum procuratorem, actorem, factorem etcertum nunctium(!) specialem, ad eundum Ragusium et prome et meo nomine promittendi et iuramentum prestandi inanima mea totiens quotiens expidierit domino comiti etcomuni Ragusii, quod semper ero fidelis et obediens excelen-tissimi domini ducis et comuni Venetiarum et comitis etcomunis Ragusii, ero fidelis, obediens ciuis et terrigena sicutceteri ciues de Ragusio sunt et ad omnia alia et singula facien-da, que circa predicta uel aliquid predictorum fuerint neces-saria et oportuna, et que per me fieri possent, si personaliter



interessem, dans ei plenam et liberam potestatem et manda-tum predicta omnia et singula facienda, prout sibi meliusuisum fuerit, pronuntiantes(!) me firma et rata habere ettenere quecumque dictus meus procuratus(!) circa predictauel aliquod predictorum duxerit faciendum, sub ypotheca etobligatione omnium meorum bonorum.

Actum Cattari, in presentia iuratorum iudicum GoysseCalic et Andree Sergii Iacagne.

(Signum notarii)Ego Gentilis quondam Gentellitii de Ausimo, imperiale

auctoritate et nunc comunis Cattari iuratus notarius, hiisomnibus interfui, rogatus scribere scripsi et roboravi.

P r e v o d :U ime Gospoda amen. Godine Gospodnje 1338, indikcije 6.

dana 6. oktobra.Ja, Nikola Bua iz Kotora, inim, postavljam i odreujem

Marka Dragova Bazilio (Drago) iz Kotora, moga neaka, prisut-nog ili odsutnog, za moga pravog, opteg i zakonitog staratelja,zastupnika, izvritelja i pouzdanog posebnog glasnika, da ide uDubrovnik i za mene i u moje ime obea i zakletvom potvrdi zaduu moju toliko koliko sam puta obeao gospodinu knezuDubrovnika da u uvijek biti vjeran i pokoran presvijetlomgospodinu, gospodinu dudu i optini Venecije i knezu i optiniDubrovnika, biti vjeran i pokoran graanin i zemljak kao to supojedini graani Dubrovnika, i sve ostalo i posebno raditi da okoreenog ili od nekoga ranije reenog bude potrebno i podesno, ida za mene mogu uiniti, ako sam lino zainteresovan, dajui mupotpuno i slobodno ovlaenje i povjerenje da sve zajedno i poje-dinano nabrojeno uradi kako se njemu najbolje uini, obeava-jui da u vrsto i sigurno imati i drati sve to reeni moj zastup-nik oko naprijed reenog ili od nekoga ranije reenog bude ura-dio, pod hipotekom i obavezivanjem svih mojih dobara.

Jovan J. Martinovi


Pisano u Kotoru, u prisustvu zakletih sudija Goje Kalia iAndrije Sergijeva Jakanje.

(Znak notara)Ja, Gentile pokojnog Genteluia /(2) iz Osima, po carskom

ovlatenju sada zakleti notar optine Kotora, svemu sam bio pri-sutan i zamoljen da napiem, napisao sam i ovjerio.

Iskusni diplomata Nikola Petrov Bua i njegov brat Miho i svilanovi njihovih porodica dobili su jo 2. januara 1336. godinedubrovako pravo graanstva /(3), dok je Nikola Bua u nekolikonavrata bio poslanik kralja Duana u Veneciji /(4), no ipak se izovog ovlaenja ne moe decidno zakljuiti o kojoj vrsti pregovo-ra se radilo, mada Nikola Bua nekoliko puta podvlai da je biovjeran i pokoran graanin Dubrovnika, kao i ostali Dubrovani.

B i l j e k e :1. Marko Bazilio (Drago), neak Nikole Bue, je Marko

Draga Markova Bazilio, ukununuk priora Bazilija iz 1195.godine.

2. Ime zakletog kotorskog notara Gentila ser Gentilutijevogiz Osima, prevedeno je u najnovijoj ediciji MonumentaMontenegrina kao: Ja plemenik i sluga plemenski, to jetotalni vrhunac nepoznavanja kotorskog notarijata.

3. Manken Irmgard, Dubrovaki patricijat, Beograd, 1960,str. 92.

4. O Nikoli Petrovom Bui kao diplomati kralja i cara Duanabie vie govora u naem posebnom radu Poloaj Kotora umeudravnim ugovorima XIV i XV vijeka (u pripremi).

45. 1339. godine, 8. avgusta, u Dubrovniku: Pismo kralja Duana sa pomenomNikole BueSmiiklas ovu listinu donosi prema zbirci Diversa cancella-

riae, ann. 1339-1341 u Arhivu Dubrovnika.



Smiiklas, Codex, X, str. 481, dok. br. 337;Puci, Spom. srp., II, br. 65, 46.

Anno domini mille trecento trigesimo nono, indictione sep-tima, die octauo mensis augusti.

Hoc est exemplum unius litere scripte in slavenesco, missepro parte domini Stephani, dei gratia regis Raxie, comiti etcomuni Ragusii per Marinum Debela de Antibaro, reductain latino de mandato domini comitis et sui minoris consilii,cuius tenor talis est, que quidem litera scripta in slavonescoest hic aposita.

Al hoptimo consanguineo del reame Philippo Belegno,conte de Ragusa, et iudii, consilieri e a tuta la tera deRagusa, che sapie, come lo reame se fato rason con Domagnade Mene e co so fradeli del facto de arenti de reame a unologo a nome Nerodimle, ali annum domini mille IIICXXX-VIIII e trova li lo reame de tuto imaculati e per so le fece gra-tia, che da o no abia che far nesun per essi, ne che non seimpaciasse per la ragion sovradicta, che li trova in tuto iusti,in fine al die danchoi et per questa iustitia trovata in loro, loreame si a facta gratia et pouellia, che sie franchi et li mandouno gentile homo de reame Marino Belich a e ..........naraintegro, adonque o che parlera a vostra presena credete li.Nico de Bucha fe fare questa lictera.

In qua quidem lictera est scriptum licteris rubeis in fineipsius: Stepan kral.

Qui Marinus in presentia domini (comitis) et sui minorisconsilii retulit se ita imposuisse dominus rex referre eidemdomino comiti, consulibus et comuni Ragusii, ut in predictalictera continentur.

P r e v o d :Godine Gospodnje 1339, indikcije 7, dana 8. mjeseca avgusta.

Jovan J. Martinovi


Ovo je primjerak jednog pisma pisanog na slovenskom, upu-enog od strane gospodina Stefana, Bojom milou kraljaRake, knezu i optini Dubrovnika preko Marina Debele(Belia) iz Bara, prevedenog na latinski po nalogu gospodinakneza i njegovog Malog vijea, iji je ovo sadraj, dok je pismopisano na slavenskom ovdje priloeno:

Najboljem srodniku kraljevstva, Filipu Belenju, knezuDubrovnika, sudijama, vijenicima i itavoj zemlji Dubrovnika,neka znaju da je kraljevstvo mi napravilo obraun sa DomanjomMenetiem i njegovom braom po pitanju srebra kraljevstva miu mjestu po imenu Nerodimlje, godine Gospodnje 1338. i pro-nalo kraljevstvo sve bez greke, te zbog toga zahvaljuje to odtada nema da uradi nita za njih, jer ne samo da su se sloili pogorenavedenom obraunu, ve su ostali potpuno ispravni, i nakraju dana dananjeg a za ovu ispravnost kod njih pronaenu,kraljevstvo je napravilo milost i povelju da budu slobodni, pa imaljem jednog plemenitog ovjeka kraljevstva Marina Belia dabi ........ ispriao sve, a sve to bude priao u vaem prisustvu vjerujte mu. Niko Bua je napravio ovo pismo.

Na ovom pismu je napisano crvenim slovima na kraju istog:Stefan kralj.

Ovdje je Marin u prisustvu gospodina (kneza) i njegovogMalog vijea prenio sve to mu je naloio gospodin kralj da pre-nese gospodinu knezu, vijenicima i optini Dubrovnika, to jeu navedenom pismu sadrano.

Ovo pismo kralja Stefana Duana pisano je na slavenskomjeziku Nikola Bua, protovestijar Duanov, ali su ga uDubrovniku preveli na latinski kao i italijanski venecijanskogdijalekta, i to tako da su prvi i trei njegov dio pisani latinskim,a drugi, srednji dio italijanskim jezikom. teta to nije sauvanooriginalno pismo, dakle, autograf Nikole Bue, koga je kraljsamo potpisao crvenim slovima, poto bi se po tome moglo



zakljuiti da je Nikola Bua, osim slavenskog, govorio i pisaolatinski i italijanski, to je jednom diplomati i finansijeru njego-vog ranga bilo neophodno.

46. 1339. godine, 3. decembra, u Dubrovniku: Priznanica za Svetodimitrovski dohodakOva listina se ne odnosi direktno na Kotor, ali poto su kod

njenog pisanja bili prisutni i neki ljudi iz Kotora, smatrali smoza uputno da je donesemo i prokomentariemo.

Smiiklas je itao direktno iz knjige Diversa notariae, ann.1339-1341. u Arhivu Dubrovnika, no pored njega je jo obja-vljuje i Medo Puci.

Smiiklas, Codex, X, str. 507, dok. br. 357;Puci, Spom. srp, II, br. 66, 46-47.

Anno domini millesimo trecentesimo trigesimo nono,indictione VII, die tercio mensis decembris.

Reverendus vir frater Dominicus, prior sancti saluatorisde Antibaro, nuntius missus pro parte serenissimi domini,domini Stephami, dei gracia regis Raxie, ad infrascripta spe-cialiter transmisus, ut in licteris(!) hic appositis continetur.Habuit se pro persona dicti domini regis bene solutum, con-tentum et pagatum a Joanne de Mene et Sime de ereua,camerlengis comunis, dantibus et soluentibus nomine et vicecomunis Ragusii et de persona propria dicti comunis dehyperperis mille ........ pro integra et completa solutioneyperperorum II millium, que idem dominus rex reciperedebebat a terris Ragusi pro tributo in anno proximo preteri-to in completo die festi sancti Dimitri proxime preterito.

Presentibus Grube Besich /(1) de Cataro, Albergeto specia-rio /(2) de Venecia, Mellierino Georgii /(3) de Venecia, Marinode Binola et Iunio de Volcasso, ad hoc vocatis et rogatis.

Jovan J. Martinovi


P r e v o d :Godine Gospodnje 1339, indikcije 7, dana 3. mjeseca decembra.asni ovjek, brat Dominik, opat Sv. Spasa iz Bara, glasnik

upuen od strane prevedrog gospodina, gospodina Stefana(Duana), bojom milou kralja Rake, za dolje napisano pose-bno upuen, kako se vidi iz priloenih pisama. Budui da je uime gospodina kralja bio dobro podmiren, zadovoljen i isplaenod strane Ivana Menetia i Sima Crijevia, komornika optine,koji su mu dali i isplatili u ime i na raun optine Dubrovnika iod istih ljudi reene optine, 1.000 perpera ......... za zajednikui potpunu isplatu 2.000 perpera, koje je taj gospodin kralj trebaodobiti od zemlje Dubrovnika kao danak u protekloj godini naupravo protekli blagdan Sv. Dimitrija.

U prisustvu Gruba Bosia iz Kotora, apotekara Albergeta izVenecije, Meliorina Georgi iz Venecije, Marina Binulia iJunija Vukaevia, za ovo pozvatih i zamoljenih.

I ova je potvrda o podmirenju dugova Svetodimitarskogdohotka pisana u Dubrovniku, ali u prisustvu kotorskog graa-nina Gruba Bosia i Mleana vezanih poslovima za Kotor i stal-no nastanjenih u tom gradu.

B i l j e k e :1. Grubo Bosi, veoma prisutan u kotorskim notarskim knji-

gama 1326-1337.godine.2. Apotekar Albergeto iz Venecije takoe je u navedenom

periodu radio u Kotoru.3. Miljorino ori bio je tada lan velike kolonije mletakih

trgovaca u Kotoru.47. 1340. godine, 21. februara, u Dubrovniku: Priznanica o podmirenju dugovaOvu kopiju pisma srpskog kralja Duana o podmirenju svih

dugova dubrovakih trgovaca Smiiklas je prenio iz knjigeDiversa notariae, anno 1339-1341. u Arhivu Dubrovnika.



Smiiklas, Codex, X, str. 523, dok. br. 369;Puci, Spom. srp, II, br. 67, 47.

Anno domini MCCCXL, indictione VIII, die XXI februarii.Hoc est exemplum copie privilegii sclavoneschi reducti in

latinum, quod quidem privilegium slauonescum cum cerasigillo domini regis Raxie solito habuit apud se Pale de Resti.Copia nunc reducta in latinum per Iacobum Mate de Crosii,notarium slavonescum iuxta comunis morem hic apposita.Cuius quidem copie tenor per omnia talis est:

Scrive lo regname e da a savere, como a facto graia aPaullo et a Frane de Resti et a loro fradeli de lor rason, cheavete et d ogni facto colli doanieri de Nouaberda, con Pierode Sabe et con so frare France /(1), e con Toma de Bugoni etcollo so frare Piero e con Vita de Bugon et etiam della maredel dicto Vita /(2), de tucto o lo regname li libera et franca,che non se intromecta nigun de o per niguno facto et chi setrouasse, che volesse fare alcuno principio et mouimentocontro di loro, abia et caa in la ira et furco de regname etche paghi alo regname yperperos V. C. ... Et questa graia fofacta in Pristina, quando venne messagio ugno de Dersa etClimento de Goce.

Scrisse la questa graia Pribe logofecto.

P r e v o d :Godine Gospodnje 1340, indikcije 8, dana 21. februara.Ovo je primjerak slavenskog privilegija prevedenog na latin-

ski, koji je naime slavenski privilegij sa votanim peatomgospodina kralja isto imao kod sebe Pavle Resti. Kopija je sadaprevedena na latinski od strane Jakova Matova Krosia, slaven-skog notara kod optine, i po obiaju ovdje priloena. Ovenaime kopije sadraj je u svemu sljedei:

Pie kraljevstvo mi i daje na znanje da je uinilo milost Pavlui Franu Restiu i njihovoj brai o njihovom obraunu kojega su

Jovan J. Martinovi


imali u svakom sluaju sa carinicima iz Novog Brda, sa PetromSabe i njegovim bratom Franom, sa Tomom Bugonom i njego-vim bratom Petrom, te sa Vitom Bugonom i takoe sa majkomreenog Vite, za to ih kraljevstvo mi sve oslobaa i pomiluje,da se ne umijea niko u ovo zbog nikakvog razloga, a ko bi senaao da bi uradio neki poetak ili pokret protiv njih, pao bi ugnjev i nemilost kraljevstva mi i platio kraljevstvu mi 500 per-pera. Ova povlastica je uraena u Pritini, kada su doli glasoviod unja Dria i Klimenta Guetia.

Ovu povlasticu je napisao Pribec, logofet.I ova listina se samo indirektno tie Kotora, budui da se u

njoj pominju kotorski graani koji su inae trgovali rudnim bla-gom iz srpskih srednjovjekovnih rudnika, u ovom sluaju izNovog Brda, a i stoga to je pisana u Pritini, jednom od sjedi-ta srpskog kralja Duana.

B i l j e k e :1. Petar i Frano Sabe Petrova bili su poznati trgovci metali-

ma iz Srbije u periodu 1326-1337.godine.2. Tomo i Petar Bugon i njihov bratani Vita, sin njihovog

pok. brata Paka iz njegovog prvog braka sa izvjesnomBogdanom, takoe su bili trgovci metalima i imali posjede uSrbiji u pomenutom periodu.

48. 1344. godine, 12. oktobra, u Kotoru: Nikola Bua gradi dominikanski samostan Sv. NikoleListinu o gradnji dominikanskog samostana Sv. Nikole od stra-

ne kotorskog velmoe Nikole Bue, protovestijara na dvoru kraljaDuana, na izvoritu rijeke kurde u Tabani kod Sjevernih grad-skih vrata, Smiiklas je u cjelini preuzeo od preuzeo od Farlatia.

Ve pominjani dr Urbano Raffaelli u jednom od svojih lanakao starinama Kotora /(1) donio je i natpis u leoninskim distisima,



koji se nalazio na fasadi ove crkve i svjedoio o njenoj gradnji,ali koji je danas izgubljen, pa nam se ini uputnim da ga ovdjedonesemo u cjelini:

MILLENO NONO TRICENO QVINQVIES ANNOPRINCIPIVM TEMPLI LAVS GLORIAQ. OMNIPOTENTIMAGNIFICVS CLAVVS BUCCHIAE PRINCEPS NICOLAVSVIR MAGNI DECORIS CAMERARIVS IMPERATORISSANCTI NICOLAI ECCLESIAM PVLCHRAM AEDIFICAVITDOMINICI PATRIS SIC COENOBIVM INTITVLAVITTRANSIT AB HVMANA AGENDO CELEBERRIMA FACTAANNO MILLENO QVATVOR QVINQVAGINTA TRICENO

Od ovoga natpisa nije sauvan niti jedan ulomak koji bi omo-guio makar priblinu rekonstrukciju.

Smiiklas, Codex, XI, str. 164, dok. br. 123;Farlati, Illyr. sacr, VI, p. 446-447.

In dei nomine amen. Anno domini 1344., indictione XII.,die 12. octobris.

Nos, Nicolaus Bucchia, comes camerarius excellentissimiregis Raxiae, ob reverentiam et devotionem quam gerimus ethabuimus ordini fratrum Praedicatorum, et pro salute ani-mae nostrae in remedio peccatorum nostrorum, quia sumuspeccatores, cogitavimus in corde nostro a magno temporecitra ad honorem et reverentiam omnipotentis dei, suaequematris beatae virginis Mariae et omnium sanctorum et sanc-tarum ac sancti Nicolai, fieri facere et aedificare ordini dic-torum fratrum Praedicatorum ecclesiam et conventumeorum, quae ecclesia volumus quod nominetur sanctusNicolaus, quam ecclesiam et conventum ex nunc promitti-mus eam aedificare, facere et completere in loco ubi diciturPatiana, iuxta flumen Catharense et iuxta hortum GeorgiiGimanii et iuxta hortum ser Sergii, quam possidet uxor

Jovan J. Martinovi


quondam Petri Catenae usque ad fontanam in dicto locoomnibus meis expensis, et promittimus dictam ecclesiam etconventum dare et investire in tenutam et possessionem cor-poralem dictorum fratrum Praedicatorum, ex nunc dictamecclesiam faciendam cum conventu offerimus et damus fra-tri Constantino de Duratio de dicto ordine fratrum Praedi -catorum accipienti vice et nomine totius ordini praedicti hocmodo, quod dicti fratres dicti ordini regant, gubernent etofficient dictam eclesiam, secundum quod mandat deus etsancta ecclesia Romana, et quod in dicta ecclesia facienda etconventu ad minus quotidie stet sex fratres dicti ordini boni,qui offitient et gubernent dictam ecclesiam, ut supra est dic-tum, pro anima nostra et nostrorum defunctorum, hoc addi-to, quod si dictus ordo in dicta eclesia dictos fratres non reti-neret, ut est dictum, quod dicta ecclesia et conventus .....suisque omnibus bonis revertatur et remaneat in potestatenostra Nicolai et fratris mei Micho, et omnium descenden-tium de linea masculina nostra et dicti Micho fratris mei,providendi, eligendi et ordinandi de dicta ecclesia, quod offi-cietur et gubernetur, prout eis pro meliori visum fuerit.

Et si dictus ordo fratrum Praedicatorum et dicti fratresipsius ordinis vel aliqua alia persona voluerit in dicta eccle-sia crescere numerum dictorum fratrum, et in ea facere ali-quam eleemosynam de domibus vel possessionibus, aut dealiqua quacumque re, possint hoc facere libere et secure sinealia contradictione nostra et nostrorum consangvineorum.

His autem omnibus supradictis praesentibus et consen-tientibus domina Dobra, uxore dicti domini comitis, et Petrofilio eorum. Actum Cathari per ser iuratum iudicem MarchiSimeonis et auditorem Catheodoni Golic.

Ego, Gentilis ser Gentilitii de imperiale auctoritate et nunccommunis Catharensis iuratus notarius his omnibus inter-fui, rogatus scribere scripsi et publicavi.



P r e v o d :U ime Gospoda, amen. Godine Gospodnje 1344. indikcije 12.

dana 12. oktobra.Mi, Nikola Bua, knez komornik preuzvienog gospodina kra-

lja Rake, zbog potovanja i zavjeta koga imamo i pokazujemoprema redu fratara propovjednika, i za spas nae due i pomosvim naim grenicima, jer svi smo greni, razmiljali smo usrcu naem ve dosta vremena o tome da u ast i potovanje sve-mogueg Boga i Njegove majke blaene Djevice Marije i svihsvetih kao i Sv. Nikole, da uinimo da se sagradi za red reenebrae propovjednika njihova crkva i samostan, za koju crkvu bielili da se nazove Sv. Nikola, a koju crkvu i samostan sada obe-avamo sagraditi, napraviti i dovriti na mjestu to se zovePacijana, pored kotorske rijeke i pored vrta ora Gimani ipored vrta gospodina Sergija koji posjeduje ena pokojnog PetraKatene, sve do izvora na tome mjestu, sve mojim trokom, iobeavamo da emo reenu crkvu i samostan dati i prepustiti ustvarno vlasnitvo i odravanje reenoj brai propovjednicima,a od sada reenu crkvu sagraenu sa samostanom nudimo i daje-mo fratru Konstantinu iz Draa iz toga reda brae propovjedni-ka da ih prime u ime i na raun itavog reenog reda na taj nainda ti fratri reenog reda vladaju, upravljaju i opsluuju reenucrkvu, kao to im nalae Bog i sveta Rimska crkva, te da u tojnapravljenoj crkvi i samostanu bude najmanje dnevno estorobrae toga dobrog reda, koji bi upravljali i opsluivali reenucrkvu, kako je gore reeno, za duu nau i naih pokojnika,dodajui i to da ako reeni red u ovoj crkvi ne bude drao ree-ne fratre, kako je reeno, da ova crkva i samostan ... sa svimsvojim dobrima bude vraena i da ostane u vlasnitvu naem,Nikole i moga brata Miha i svih potomaka u mukoj liniji, naoji reenog Miha, moga brata, da bi opremili, izabirali i nalagaliza tu crkvu da se opsluuje i upravlja, kako se njima najbolje

Jovan J. Martinovi


bude uinilo. A ako reeni red propovjednika i braa toga redaili bilo koja druga osoba bude elila u reenoj crkvi poveatibroj fratara ili u njoj napraviti drugi prilog u kuama ili posjedi-ma ili u bilo kojoj drugoj stvari, moe to uraditi slobodno isigurno bez ikakvog naeg protivljenja i naih srodnika.

Svemu ovome naime naprijed reenom bili su prisutni i saslu-ali gospoa Dobra, ena reenog gospodina kneza, i njihov sinPetar. Raeno u Kotoru od strane zakletog sudije MarkaSimeonova (Bona) i auditora Kateodona Golia.

Ja, Gentile ser Gentilicia po carskom odobrenju sada zakle-ti notar optine Kotora, svemu sam bio prisutan i zamoljen danapiem, napisao sam i objavio.

Crkva i samostan Sv. Nikole na izvoritu rjeice kurde, kojatee uz sjeverni bedem starog grada Kotora, morao je biti sru-en oko 1538. godine, ili uslijed oteenja od snanog zemljo-tresa godinu dana ranije, ili po nalogu mletakih vlasti koje suoekivale napad zloglasnog turskog gusara HajreddinaBarbarose, to je uslijedio 1539. godine, kako ovaj ne bi odvrstog crkvenog i samostanskog zdanja napravio bastion zaborbu protiv grada. Kasnije je itav taj teren poravnat i sluiokao tzv Crnogorski pazar za prodaju proizvoda stanovnika izunutranjosti, pa je ak opjevan u Njegoevom Gorskom vijen-cu. Mnogo kasnije, nakon II svjetskog rata, uvrh toga prostoraizmeu dva kraka rjeice kurde, neki strunjaci su izgradiluparnu elektrocentralu, koja je za pokretanje turbina koristilavodu iz kurde, a za zagrijavanje vode ugalj, koji se dovodiobrodovima iz Rae u Istri. Zgrada te centrale, koja i sada posto-ji pretvorena u trafo-stanicu, odnosno, njeni temelji izgleda dasu u potpunosti sjeli na ostatke crkve i samostana Sv. Nikole.Postoji jedno svjedoanstvo starog kotorskog ljetopisca, majsto-ra Romea Fiorelli, koji je zapisao da su se tokom radova naiskopu temelja nove centrale otkrili zidovi crkve i njene apside,djelimino sa freskama, kao i neki grobovi. Postoji mala nada



da bi se moda neto i moglo nai juno od ove zgrade, ispodniza zemljanih terasa koje se pruaju do stijene na kojoj su podi-gnuti sjeveroistoni bedemi Kotora.

B i l j e k e :1. U(rbano) R(affaelli), Chiesa e convento di S. Nicol dei Do -

minicani di Cattaro, Gazzetta di Zara, No 14, anno1845, pag. 67.

49. 1345. godine, 6. januara, u Avignonu: Protest pape Klementa VI kralju Duanu zbog prisvajanja

ranijih benediktinskih samostana Ova izuzetno vana bula pape Klementa VI (1342-1352) bila

je ve due vremena predmet interesovanja brojnih istoriara,koji su na njoj gradili svoje, ponekad ishitrene pretpostavke, alida bi sve bilo ispravno radi zakljuivanja, donosimo bulu u ori-ginalu i prevodu, prema Smiiklasu koji je preuzeo iz Theinera,budui da se u buli pominje itav niz crkava na lokalitetima uBoki Kotorskoj, odnosno u unutranjosti zemlje, koje su bile podjurisdikcijom Kotorske dijeceze.

Smiiklas, Codex, XI, str. 179, dok. br. 134;Theiner, Mon. Slav. mer, I, no. 286, str. 215;Reg. An, IV, tom I, ep. 252, fol. 312.

Clemens episcopus, servus servorum dei. Carissimo inChristo filio Stephano, regi Rassie illustri, salutem et apo-stolicam benedictionem.

Ad fovendum in caritatis visceribus ecclesiarum prelatos,et eos precipue, qui pontificali preeminent dignitate, aceorum bona et iura eo te facilius nostris precibus invitamus,quo in bonorum operum executione tuum affectum magispromptum et facilem credimus invenire maxime cum exindetibi apud deum, cuius prelati huiusmodi sunt ministri, retri-butionis eterne premium rependatur in celis, et apud homi-nes laudis preconium acqiratur

Jovan J. Martinovi


Sane venerabili fratre nostro Sergio Catharensi /(1) quemnuper suis exigentibus meritis Catarensi ecclesie tunc vacan-ti prefecimus in episcopum et pastorem, nobis insinuantepercepimus, quod licet sancte Marie Buduensis /(2), sanctiNicolai de Petraniza /(3), sancti Luce de Chertale /(4), sanc-ti Michaelis de Tombe /(5), sancti Petri de Gradez /(6), sanc-te Marie de Resson /(7), sancti Petri de Campo /(8) et sanctiMarci de Pinita /(9), monasteria ordinis sancti Benedicti,necnon sancti Triphonis de Zeptat /(10), sancti Martini deCanal /(11), sancte Marie de Prisren /(12), sancti Petri supraPrisren, sancti Triphonis de Beruenich /(13), sanctiTriphonis de Gregoniste /(14) et nonnulle alie ecclesieCatharensis diocesis episcopo Catharensi, qui est pro tem-pore, tamquam diocesano locorum huiusmodi subesse, et aeius dispositionem pertinere de iure, ac Buduanensis et sanc-ti Gabrielis /(15), necnon de Malont /(17) et quedam alieinsule et ville dicte diocesis, qui in tuo regno consistunt, admensam suam spectare noscantur: tamen nonnuli regesRassie, predecessores tui, monasteria, ecclesias, insulas acvillas predictas suis temporibus occuparunt, et tu nunc occu-pas et detines occupata, et de monasteriis, ecclesiis, insulis etvillis predictis disponis pro tue libito voluntatis in anime tuepericulum, et ipsius episcopi et ecclesie predicte preiudiciumnon modicum et scandalum plurimorum.

Cum ita, filii carissime, sit virtutis opus, ecclesias et perso-nas ecclesiasticas, presertim pontificali dignite preditas,benigno favore prosequi, ac eas pro regis eterni gloria in suismanutenere iuribus et etiam defensare, serenitatem regiamrogamus et hortamur attente, quatenus eundem episcopumet ecclesiam predictam habens pro nostra et apostolico sedisreverencia propensius commendatis, eidem episcopo mona-steria, ecclesie, insulas ac villas predicta in pace dimittas,sibique in suis oportunitatibus regia benignitate assistas, ita



quod ipse tuo suffultus auxilio de dictis monasteriiis, ecclesi-is, insulis et villis, prout ad eius spectat officium, ordinarevaleat, ut est iuris, ac tibi exinde a deo perennis vite pre-mium et a nobis condigna proveniat actio graciarum.

Datum Avinione, VIII idus ianuarii, pontificatus nostrianno quarto.

P r e v o d :Klement biskup, sluga slugu Bojih. Najdraem u Hristu sinu

Stefanu, slavnom kralju Rake, pozdrav i apostolski blagoslov.Da bi se potpomoglo u potovanju najdraih crkvenih prelata,

posebno onih koji zauzimaju elna mjesta u crkvenoj hijerarhi-ji, da bi lake zatitili njihova dobra i prava, stoga te naim mol-bama pozivamo vjerujui da emo za izvoenje dobrih djelatvoje potovanje vie spremno i voljno pronai, to vie kad eod toga tebi kod Boga, iji su prelati na svoj nain njegovi slu-benici, vjenog povratka nagradu nadoknaditi na nebu, a kodljudi molitvama pohvale stei.

Upravo zbog toga od strane asnog naeg brata Sergija (IIIKotoranina), koga smo skoro zbog njegovih znaajnih zaslugaizabrali za biskupa i pastira upranjene crkve Kotora, to se tieSv. Marije u Budvi, Sv. Nikole u Petranici (Radovanii, Lu ti -ca), Sv. Luke u Krtolima, Sv. Mihaila na Tumbi (Prevlaka), Sv.Petra u Gradecu (Bogdaii), Sv. Marije u Rosama, Sv. Petra uBijeloj i Sv. Marka u Pinu (Tivat), samostan reda Sv. Be ne di -kta, kao i Sv. Tripuna u Cavtatu, Sv. Martina u Konavlima, Sv.Marije u Prizrenu, Sv. Petra iznad Prizrena, Sv. Tripuna u Brve -niku, Sv. Tripuna u Gregonitu (?) i dosta drugih crkava dijece-ze Kotora, koje su episkopu Kotora, koji je bio u to vrijeme, kaodijecezanska svojina bile podvrgnute, i po pravu pripadaju nanjegovo raspolaganje, kao i u Budvi, na Sv. Gabrijelu i u Mo -luntu te neka druga ostrva i zaseoci reene dijeceze, koji su utvome kraljevstvu, neka se zna da pripadaju njegovoj biskupskoj

Jovan J. Martinovi


mensi; ipak pojedini kraljevi Rake, tvoji prethodnici, su reenemanastire, crkve, ostrva i zaseoke u svoje vrijeme zauzeli, a dati sada njih zauzme i dri i naprijed reenim manastirima,crkvama, ostrvima i zaseocima raspolae po svojoj slobodnojvolji a uz opasnost po tvoju duu, a za samog biskupa i pome-nutu crkvu ne mala osuda i bruka od veine.

Stoga, najdrai sine, neka bude uinjeno dobro djelo, nekacrkvu i crkvene osobe, naroito one ukraene biskupskim inomprati milostiva ljubav i neka im se za slavu vjenog kralja ouva-ju neokrnjena prava; stoga prejasno kraljevsko visoanstvo uti-vo molimo i pozivamo, da sa ovim biskupom i reenom crkvom,postupa blagonaklono iz potovanja prema naoj Apostolskojstolici, te da istom biskupu navedene manastire, crkve, ostrva izaseoke prepusti, da sebi i svojim pristalicama kraljevskomdobrostivou pomogne, tako da sm, tvojom pomou podran,o tim manastirima, crkvama, ostrvima i zaseocima, kako to nala-e dunost i pravo, treba da naredi, a tebi od Boga slijedi nagra-da vjenog ivota, dok e ti od nas doi dostojna zahvalnost.

Raeno u Avinjonu, (VIII ida ) 6. januara, etvrte godinenaeg pontifikata (1345).

B i l j e k e :1. Kotorski biskup Sergije (III), imenovan 27.oktobra 1343.

godine bulom istog pape Klementa VI.2. Najvjerovatnije se radi o starohrianskoj bazilici iz VI vije-

ka u Budvi, iji su temelji iskopani nakon zemljotresa1979.godine na prostoru izmeu budvanske Citadele i nekada kate-dralne crkve Sv. Ivana, a koja je prema sauvanom natpisu iz840. godine mogla upravo te godine biti pretvorena u benedik -tinsku opatiju, ali moda se radi i o postojeoj gotiziranoj crkviSv. Marije in punta, u kojoj se nalazi ugraen ovaj natpis.

3. Petranica (Pritranica) je mikrolokalitet u selu Radovanii napoluostrvu Lutica, na kome i danas postoji stara crkva Sv. Nikole,



krstoobrazne osnove sa kupolom, sa nekoliko ugraenih prero-manikih fragmenata, po tradiciji graena 1117. godine.

4. Crkva Sv. Luke na kupastom breuljku (ilirskoj gradini ?),istono iznad sela Goii u Krtolima.

5. Stara benediktinska opatija Sv. Mihaila na (polu)ostrvuPrevlaka, koje se esto naziva i Tumba, o kojoj postoji boga-ta stara i nova literatura. Vidi listinu br. 1 i biljeku 2.

6. Vidi listinu broj 36 i biljeku 1.7. U novije vrijeme se pretpostavlja da se radi o ruevinama

crkve iz razdoblja preromanike IX-XI vijeka kod sela Rose, naulazu u Bokokotorski zaliv.

8. I ovdje se takoe smatra da se radi o crkvi Sv. Petra uBijeloj, od koje je nekoliko preromanikih fragmenata ugraenou fasadu male nove crkve Sv. Petra, iza Osnovne kole u Bijeloj.

9. Vjerovatno na lokalitetu Pine u Tivtu, danas ne postoje niostaci.

10. U starim dokumentima se ime slikovitog gradia Cavtataesto pisalo Zeptat

11. Canal(e) je uobiajeni naziv za Konavle, upno poljejuno od Dubrovnika.

12. Pored crkve Sv. Marije, u Prizrenu je postojala i drugakatolika crkva Sv. Petra

13. Rudarsko naselje Brvenik se esto pominje u kotorskimnotarskim spisima 1326-1337. godine, budui da je u njemupostojala jaka kolonija kotorskih trgovaca metalima.

14. Za sada nepoznati lokalitet15. Gabrio ili Stradioti, otok u Krtoljskom arhipelagu nasuprot

Tivta, sa ostacima neistraene crkve Sv. Gabriela, danas poznati pod imenom Sveti Marko.

16. Malonta je latinski naziv za Molunat. Uporedi naulistinu broj 3 i biljeku 2.

Jovan J. Martinovi


51. 1351. godine, u Nerodimlju:Stefan Duan, car Srba i Grka, potvruje stare posjede

KotoraIako se u nauci ova povelja smatra falsifikatom, uputno je da

se ovdje donese u italijanskoj i slovenskoj verziji, budui da seu njoj pominju lokaliteti i osobe koje se navode i u najstarijimsauvanim knjigama kotorskog notarijata iz neto ranijeg perio-da, od 1326 1337. godine.

Smiiklas, XII, str. 61, dok. br. 45;Raki, Listine, I, p. 142 145.

Gloria al tutto continente dio nostro, fattor del ciel e dellaterra, e al fiol della sua deit Jesu Christo, e al spirito sancto.

Signor dio vivo e vero, raxon documento e potente dexte-ra, amator dell homo, el homo per mezzo del f fiol di ognisapienza colla tua sapienza ornasti e con spirito santo allatua deit, all amor e grande grazia mettesti; signor dio miocon la tua potenza ziel e la terra fortificasti e con la dolcez-za del spirito santo ziel e la terra e le belezze del ziel imbel-listi e de ogni dolcezza adempisti col fiol de la tua deit, conraxon, fede e sapienza fortificasti, e all inferno la porta epotenza riunasti colla crucifixion e spargimento di sangue dedio nostro, el tuo fiol, e con te solo dio e homo, dio per mezzodella tua deit, e homo per la tua umilta e graziosa incarna-zion per la parola del glorioso Gabriele a Nazaret de Galileaalla purissima e mundissima gloriosa e molto umel verzineMaria, fiola de Habram, e fiola e madre da la tua deit; a nuila leze e la raxon mostrasti a la creazion del nostro impero.

Jo Stefano con la grazia di dio imperador de Servia e deGrezi, pronipote di santo Simeone Nemagna, molto gloriosoe nuovo colador de mira, della gloriosa sedia de Servia



signor, a al suo fiol e al bisavo nostro signor signor Stefanoprimo incoronato di corona r e al suo fiol santo Sava archi-vescovo di Servia, io fiol e suzessor dell imperio e signoria dessi avi, bisavi e progenitori nostri, zurai a tutti le leze, pos-session, breveleggi confermar, e sopra tutti alli zentiluomenide Cattaro per la loro vera fede e onorevol servizio, lo qualsempre hanno portato a li nostri genitori e progenitori e pre-cipue al nostro impero.

Adesso sia noto a tutti, come io Stefano imperador, essen-do a Budua in la giesia de santa deigenitrice, se approssimli zentiluomeni de Cattaro per nome de tutta communit deCattaro: Michiel Bucchia /(1), Grube Bistetich /(2), MarcoBogasich /(3), Piero Bucchia /(4), Drago Marcovich /(5)digando, che el signor patriarca occupa i confini di Cattaro.E io Stefano, per la dio grazia imperador di Servia e deGrezia, vollendo alla iustizia e alla legge mostrar luogo, alpatriarca fessemo intender, essendo el patriarca appresolimperio nostro a Presren a paro con li zentiluomeni diCattaro personalmente, io dissi che rispondeno; e in qualluogo li zentiluomeni di Cattaro disseno le sue raxon comeavevano detto per avanti, el signor patriarca che risponde;che vadan uomeni da ben e di buona fede, e che vadan sopralor fede e anima la maniera e li confini fra li confini. Signorpatriarca intendendo simel risposta benedisse la rispostadellimperador; e mand sopra la fede loro Micus eRadosavo Zernovich /(6). E soprascriti Micus e Radosav tro-varono e portaseno li confini di Cattaro a la presenzia delnostro impero in Nerodimglia.

Comenza el confin antico di Cattaro: de Jas /(7) in pietrarossa in Priessor /(8) in giesia de sancti Trifone /(9), in Svisio/(10), in Copa /(11) e inde fin Dubovichcha scala /(12) inViligna Jama in Polesdo /(13), come son signati i confini perpietre firme, e per mezzo de Drenovich /(14) in suso in

Jovan J. Martinovi


Visnama Glava /(15) in suso in Maistovino Blato /(16) pertutta la montagna e per la corona de Lovtien /(17) per lacustiera in Studenaz /(18) a Copita /(19), e de Studenaz permezzo Busedo /(20) a Carstaz /(21) in Pestigny-Grad /(22)per drettura in Salase /(23) per la corona del monte in Zosio/(24) in fiumera di Luta /(25). Questi confini antichi deCattaro fino al confin quello dette d[omi]no imperador allacommunit di Cattaro Ledenize /(26) e Salase per la lor verafede e onorievol servizio. E da altra banda per lido del marfino la Fiumara de Luta, tutta Dobrota, e de altra bandacomeza el confin de Cattaro per lido del mar a Bobovista/(27), e cos in Prevlacha in giesia di santo Archangelo /(28),reedificata per li zentilomeni e communit de Cattaro, quel-lo che conferm e dette lo nostro imperio a Cattaro: Lustiza/(29) con tutto el contado e con tutti piani e costiere, case econ tutte raxon e pertinenze sue e cuxi per dretura per prllido del mar a Jas.

Poi vedendo el nostro imperio simel discussion e trova-mento delli confini de tutto el governo de Cattaro per Micuse Radoslavo al patriarcha /(30) e alli zentilomeni de Cattaro,e come intendessemo de Micus e Radoslavo, e come sta lacosa, e a quel d[omi]no santissimo patriarca e sopra diti zen-tilomeni umelt e obbedienza mostrasseno e vedendo la suavoglia e la causa del pastor christian e la volont d nostrionorevol ztentilomeni di Cattaro, benedissemo e conferma-semo, e confermemo questo zerchio soprascritto comme escritto per ordine in questo breveleggio, che sia de Cattaro,e che siano valliosi cum tutto il suo governo, come le piazzevender, donar e dar in dotte e sottometter alla giesia e lassaralli fioli e far ogni sua volont in eterno.

E se si trovasse qualche imperador evr signor drio di nui,over de nostri descendenti, e che volesse contradir questoso p ra scritto, che sia maledetto e anatemizato, e che sia



prevaricator del corpo e del sangue de Christo, e che non siabenedetto da Jes Christo omnipotente e de la purissima ma -dre sua, e de tutta gloria celestial, e de nui Stefano imperador.

Questa discusion di confini soprascritti a Micus eRadoslavo con la parola e mandato del signor Stefano impe-rador e con la volunt e parola del signor patriarca chirDanilo, e con la parola delli zentilomeni de Cattaro e a mezagon /(31) Gregorio comand signor, signor imperador, chescriva questa scrittura e breveleggio in confermazion de suoiprimi breveleggi e scritture, quela prima dette signor impe-rador a Cattaro, e al presente quel che se trover, per orde-ne che sia de Cattaro come s scritto de sopra, in aeternum;e questa scritura io Gregorio porto e dette ali sopra dettizentilomeni de Cattaro avanti la presenzia e faza del signorimperador e del signor patriarca.

E li sono stati presenti in la corte imperador di Nerodimiei nobili e eletti zentilomeni dell impero: Voicha chiessar,conte Vulatic, conte Goislavo e Milos so fradello, BrancoRasisalich e molti altri primari zentilomeni pizuli e grandi;e tutti vedesseno confirmazion e benedizion imperiale de lapossession, e breveleggi de Cattaro confirmasseno e benedis-seno, e alla benedizion e confermazion imperial umelt mon-strasseno, e ala benedizion e umelt imperial tutti zentilo-meni dissero amen.

Anno domini 1351.Stefan per la dio grazia imperador de Servia e de Grezia.

P r e v o d :Slava svedreem Bogu naem, stvoritelju neba i zemlje, i

sinu njegovog boanstva Isusu Hristu, i svetom Duhu.Gospode Boe ivi i istiniti, ispravnim razlogom i monom

desnicom, ljubitelju ovjeka, ovjek je Tvojom zaslugom postaobatinik svake mudrosti, Tvojom mudrou si ukrasio i Duhom

Jovan J. Martinovi


svetim kod Tvoga boanstva, ljubavi i velike milosti si postavio;Gospode Boe moj, Tvojom snagom si nebo i zemlju uvrstio,njenou Svetog Duha nebo i zemlju i nebeske ljepote si uljep-ao i svakom njenou ispunio sa sinom Tvoga boanstva i ra -zumom, vjerom i znanjem uvrstio, i u pakao si odnio i snagomujedinio sa raspinjanjem i gubitkom krvi Boga naega, Tvogasina, a s Tobom su Bog i ovjek, Bog posredstvom Tvogaboanstva i ovjek po Tvojoj pokornosti i ljupkom otjelovljenjupo rijei slavnog Gabrijela u Nazaretu Galilejskom preistoj ineokaljanoj, slavnoj i preskromnoj Djevici Mariji, kerkiAbramovoj i kerki i majci Tvoga boanstva; nama si zakon irazum ukazao kod stvaranja naega carstva.

Ja, Stefan, milou Bojom car Srbije i Grka, praunuk svetogSimeona Nemanje, preslavnog i novog ostvarioca namjera igospodara slavnog trona Srbije, i njegovog sina a naeg prastri-ca gospodina gospodara Stefana, prvog krunisanog kraljevskomkrunom kao i njegovog sina svetog Save, arhiepiskopa Srbije, jakao sin i nasljednik vlasti i gospodstva ovih strieva, prastrie-va i predaka naih, zakleo sam se svima da u zakon, vlasnitvoi povlastice potovati, a prije svega plemiima Kotora zbog nji-hove prave vjernosti i asne slube, to su je uvijek prualinaim roditeljima i precima a posebno prema naem carstvu.

Sada neka bude znano svima da sam ja, car Stefan, sjedei uBudvi u crkvi svete Bogorodice, primio plemie Kotora u imecijele optine Kotora: Mihaila Buu, Gruba Biste, MarkaBogaia, Pera Buu, Drada Markova (Drago), koji su rekli daje gospodin patrijarh zauzeo granice Kotora. A ja, Stefan,Bojom milou car Srbije i Grke, elei da pokaem pravdu izakon, uinio sam na znanje patrijarhu budui da je patrijarhlino bio kod naeg carstva u Prizrenu zajedno sa plemiimaKotora, i rekao sam da odgovori; u tom asu su plemii Kotorarekli svoje razloge kao to su rekli ranije, a gospodin patrijarh jeodgovorio, da pou dobri ljudi dobre volje i da rade prema vjeri



i dui na nain da razgranie granice. Gospodin patrijarh shva-tivi isti odgovor blagoslovio je odgovor cara; i poslao je podnjihovom vjerom Mika i Radosava Cerno(je)via. A reeniMiko i Radosav pronali su i donijeli granice Kotora u prisustvonaeg carstva u Nerodimlju.

Poinje stara granica Kotora: od Jaza i ute stijene na Prijevori crkvu sv. Tripuna, na Svinjita (?), na Kupu (?) i do Dubovikestijene, na Vilinu jamu u Poledolu, kako su oznaene granicetvrdim meaima; zatim sredinom Drenovtice (?) navie naVisnavu Glavu, navie na Majstorsko blato pa itavom plani-nom i Lovenskom kosom prema obali na Studenac i Kopita, aod Studenca sredinom Buedola na Krstac i Pestingrad u pravcuZalaza i vrhom planine na Zosio (?) na rijeku Ljutu. Ove su staregranice Kotora sve do granice koju je potvrdio gospodin caroptini Kotora Ledinac (Njegue) i Zalaze za njihovu pravuvjernost i asnu slubu. Sa druge strane obalom mora poinjegranica Kotora sa itavom Dobrotom do rijeke Ljute, a na dru-goj strani poinje granica Kotora na obali mora kod Bobovita itako na Prevlaku sa crkvom svetog Arhangela, koju su obnoviliplemii i optina Kotora, to je potvrdilo i dalo nae carstvoKotoru: Lutica sa itavim podrujem i sa svim ravnicama i oba-lom i kuama i sa svim uslovima i pripadnostima njihovim, patako ravno obalom mora na Jaz.

Vidjevi tako nae carstvo isti govor i nalaz granica kod itavevlasti Kotora preko Mika i Radoslava patrijarhu i plemiima Ko -tora, poto smo razumjeli od Mika i Radoslava kako stoje stvarii kod gospodina svetog patrijarha i kod reenih plemia, pokazu-jui poniznost i pokornost, a vidjevi njegovu elju i razlog hri-anskog pastira kao i elju naih asnih plemia Kotora, blago-sloviemo i potvrdiemo, te potvrujemo ovaj gorereeni okvirkako je po redu napisan u ovoj povlastici da pripadne Kotoru, te

Jovan J. Martinovi


da budu ovlaeni sa itavom svojom vlau ako im se svia pro-dati, darovati ili dati kao miraz te podvrgnuti crkvi ili ostavitisinovima i uiniti po svakoj volji zauvijek.

A ako bi se naao neki car ili gospodar poslije nas ili naihnasljednika, koji bi htio porei ovo gore napisano, neka budeproklet i anatemisan i pronevjeritelj tijela i krvi Hristove ineka ne bude blagoslovljen od svemogueg Isusa Hrista i naj-istije majke njegove i od itave nebeske slave i od nas, caraStefana.

Ovaj goreopisani dogovor Mika i Radoslava po rijeima inalogu gospodina cara Stefana i po elji i rijei gospodinapatrijarha kir Danila te po rijei plemia Kotora, meni, akonuGrguru, naredi gospodar, gospodin car, da napiem ovo pismoi povlasticu kao potvrdu njegovih ranijih pisama i povlasticakoje je ranije dao gospodin car Kotoru, a u istome neka se naepo redu da pripada Kotoru kako je napisano gore i to zauvijek;a ovo pismo sam ja Grgur odnio i dao gore reenim plemiimaKotora u prisustvu i pred licem gospodina cara i gospodinapatrijarha.

A bili su prisutni na carskom dvoru u Nerodimlju plemii iizabrani plemii carstva: Vojia esar, knez Vlatko, knezGojslav i Milo njegov brat, Branko Rasisali i mnogi drugi gla-vni veliki i mali plemii; i svi su, vidjevi potvrivanje i carskiblagoslov posjeda i povlastica Kotora, takoe potvrdili i blago-slovili pokazanu carsku milost, i na blagoslov i carsku milost sviplemii su rekli: amen.

Godine Gospodnje 1351.Stefan, milou Bojom car Serbije i Grke. Smiiklas navodi da je Raki donio ovu listinu po nekom slabom

prijepisu, a da se uzalud trudio da nae original ili bolji prepis.



B i l j e k e:1. Mihailo Petrov Bua, znaajni kotorski plemi, diplomata

i finansijer, mlai brat Nikole Petrova Bue, protovestijara caraDuana.

2. Grube Tripunov Biste sa majkom Radom obeava da evratiti Optini kotorskoj znatnu svotu od 2.500 perpera

3. ?4. Petar Tripunov Bua, brat od strica Nikole i Mihaila

Petrovih Bua, oenjen Bonom, kerkom Junija Vukaevia izDubrovnika.

5. Drago Markov, klerik, unuk Draga Tripunovog Balduina,rodonaelnika ogranka Balduin velikog klana Drago Bazilio.

6. Bila bi primamljiva pretpostavka da se radi o pripadnicimadocnije vladarske porodice u Zeti jer ime Radosav aludira naneto kasnije ime Radia Crnojevia.

7. Zaliv i plaa Jaz prema Budvi, gdje se nalazi i Crvena(uta) Greda, pomenuta takoe i u tzv. Drakom ugovoru izme-u Vuka Brankovia i providura Francesca Quirina iz 1426.godine (S. Nakienovi, Boka, antropogeografska studija, str.568): dechiaremo li confini de Cattaro commenzando dalluogo dito Jas al secco rosso e a pruovo e la giesia di sanTrifon, suso alla cuppa sino alla scala de Duboviza eVillinayama a Ponesdol.

8. Najvjerovatnije zaselak Prijevor prema prevoju Topli.9. Crkva nepoznate lokacije.10.Nepoznati lokalitet11. U biljeci br 7 naveden lokalitet kupa.12. U biljeci br. 7 navedeno kao Dubovika stijena.13. U biljeci br. 7 takoe navedeno kao Vilina jama u

Poledo ali se tana lokacija ne zna.14. Potok Drenovtica pominje se u vezi sa selom Lastva

Grbaljska.

Jovan J. Martinovi


15. Nepoznati lokalitet.16. Selo Majstori nalazi se na junim obroncima Lovena, a

moda u njemu i kakva lokva ili blato.17. Padine Lovena zvane i Lovenska kosa.18. Mikrolokalitet u Njeguima.19. Zaselak Kopito u Njeguima.20. ?21. Prevoj Krstac iznad kanjona rijeke kurde kojim prolazi

put Kotor Cetinje.22. Brijeg Pestingrad iznad Dobrote.23. Sela Mali i Velji Zalazi nalaze se na kosi Pestingrada

iznad Dobrote24. Nepoznati lokalitet.25. Rjeica Ljuta, granica Dobrote na sjeveru, prema selu

Orahovac26. Lokalitet Ledenice su zapravo Ledinac, prednji dio

Njegukog polja, do prevoja Krstac.27. Lokalitet Bobovita udno Tivatskog zaliva, blizu Prevlake.28. Poluostrvo Prevlaka sa ostacima crkve sv. Arhangela

Mihaila.29. Poluostrvo Lutica zatvara sa zapada Bokokotorski zaliv.30. Ime patrijarha nije navedeno, a u sljedeoj ispravi se patri-

jarh srpski naziva Danilo. Meutim, postojala su dva srpska patri-jarha toga imena u XIV vijeku ali je jedan, Danilo II, bio na tronuod 1323-1337. godine a drugi, Danilo III, od 1390-1396. godine.

31. Venecijanska transkripcija titule akon.

52. 1351. godine, u PritiniStefan Duan, car Srba i Grka, potvruje Kotoranima pri-

vilegije ranijih vladaraOva povelja kao da predstavlja slovenski prepis prethodne ispra-

ve, a bez obzira da li je original ili kasniji falsifikat, vrijedno je da



se donese radi lokaliteta koji su ovdje dati u slovenskoj verziji.Smiiklas, XII, str. 63, dok.br. 46;Farlati, Illyr. Sacr., VI, 449-450;Mikloi, Mon. Serb., p. 149-152;Raki, Rad, I, 142-145.

, , , , ,, , , - , , , , , - , , , , , , , : , , ... , , - , , , , - , .

, - , - , , , -

Jovan J. Martinovi


() -, - , . -, , , , , - , , - /(1) /(2) /(3) /(4) /(5), /(6) , - /(7), , , e , , . - , ,



, - , . /(8), /(9), /(10) /(11) .

, - : . . ., , ; , ..... , , /(12) /(13) /(14), , c /(15), , /(15), /(16), /(17), /(18), /(19), - , , , ; /(20), /(21), /(22) , , , /(23), , /(24) ,

Jovan J. Martinovi


-. , - - , .

- () /(25) /(26) /(27) /(28), /(29) , - 1351.

P r e v o d :Slava Ocu i Sinu i Svetome duhu, slava ti, Gospode Boe moj,

istino, istiniti spokoju svih vjernih, ufanje, Gospode, moga duhaspasenje, mene raba Bojega stvorio si na lik i priliku svogaboanstva i darovao milou i narodu po volji postavio, ukrasiome zemljom i zemaljskom ljepotom, gradove mnoge na uvanjenam predao i pastira nad svima postavio; grean sam bio no gri-jehu snagu i vlast nada mnom ne dade, i ako ne slavnog i pri-prostog no inae mene na vie postavi, slava ti, Hriste, spase



svijeta i Boe svedritelju, Gospode, svaku blagodet i razum ipravedni sud boanstveno pripremi: tebi Hriste, slavu i sve ...provedoh svaki dan mojega ivota u miru, dopustih srcem,voljom, rijeju i djelom ako Bogu i Ocu caru svedritelju i Sinumilosra ukras naeg nedostojanstva, i duhu svetom i voljenom,preiste i neporone djeve Marije, kerke pravednije od Davidacara, od koga je nauena da bude bog i prorok, govorei kaokerki, i prikloni uho tvoje, care, zavoli krasotu tvoju.

Tako i ja, u Hristu bogu vjerni Stefan, milou bojom carSrba i Grka, samodrac svih srpskih i primorskih zemalja, unuksvetoga i stranoga kralja Uroa, praunuk gospodina prepodob-nog oca Stefana Nemanje, novoga mirotoca, vladike vinjegsamodravlja svih srpskih i primorskih zemalja i carstva mi,blagosrdnou umolivi ovim tedrostima za spas zdanja svojedareljive desnice, i blagovoljnog molioca za nas mnoge kojipristupamo velianstvu, da ne budu smrt grenika ve obraenjeivota. Ja sam njega slijedio u svom privremenom ivotu idogovorih se sa gospodinom i ocem carstva mi, preosvetenimarhiepiskopom kir Danilom, sa episkopima i igumanima i savlastelom i itavim saborom srpskim, i milou Hrista boga mo -jega obeae mi i zaklee se svi, gore reeni arhiepiskop sa ita-vim saborom crkve i itav sabor carstva mi, da svako darivanjeroditelja i praroditelja a takoe i nae darivanje i potvrdu potvr-die, a ovo potvrivanje proslavljeno bijae, a uvi takvo pro-slavljanje dooe naem carstvu u Pritinu vlastela i graani na -eg vjernog i stolnog i ljubljenog i slavnog grada Kotora, naimeMiho Bui i Grube Bisteti i un Baziljevi i Grgur Gima -novi i Baze Bigovi, i donesoe svoje hrisovulje i zapise ranijegospode, roditelja i praroditelja naih, a jo i hrisovulju i zapisgospodina i djeda naega, svetog kralja Uroa i gospoe svetekraljice Jelene, kako je dao sveti kralj i gospoa sveta kraljica

Jovan J. Martinovi


Kotoru upu Grbalj, gornji i donji, sa svim meama i zaseocimai pravima svojim u batinu i u plemstvo do vijeka i vijeku amin,a to je bilo kotorsko ranije, da bude i poslije dovijeka. I to mividjevi i itav gore pisani sabor, Kotoru i svoj optini kotorskojblagoslovismo i potvrdismo gore reenu upu Grbalj, donji igornji, Kotoru i njegovom nasljeu do vijeka i u vijeku amin, ida su slobodni sa tom upom svaku svoju elju ostvariti kaosvojom plemenitom batinom kako su voljni, a koliko vie ree-na upa Grbalj toliko i vinogradi i vlataci i zemlje i livade sasvim pravima svojim: Mirac, Lozica, Dobrota do Ljute i mana-stir svetoga ora sa svom svojom metohijom.

Hriste slavni, nauio si nas svakom nauku blagovjernomgovorei: ko ostavi oevu bilo koju stvar mene radi r. a. b. (?)neka primi kaznu vjenu, izraditi je; takoe vlastela kotorskasve za nau ast i vjeru ostavie, a ... potom se spomenusmokakvu vjeru i potenu slubu prikazae naim roditeljima i pra-roditeljima i naem carstvu, i vidjesmo zapise vie reenihzapisa, zapis i hrisovulju gospodina kralja Rados(l)ava igospodina Vladis(l)ava i Uroa, a vidjevi kako po hrisovuljigospodina kralja ura, gospodina srpskog i primorskog,kotorskoj optini blagoslovi i potvrdi crkvu Arhanelovu umalom moru prema otoku, Luticu, Pasiglav, Krtole, Bijeljskopolje, kako je upisano u hrisovulji gospodina kralja Radoslavai brae njegove, gospodina Vladislava i Uroa, ja gospodinStefan, car Srba i Grka, potvrdih vlasteli i svoj optini kotor-skoj svo gornje pisanje; a sada naknadno im dadoh vie ree-noga njihovog grada Ledinac, donji i gornji, i Zalaze sa svimpravima svojima da je gore reene vlastele i njihove cijeleoptine do vijeka i vijeku amin, da niko poslije nas, car nigospodar ne ospori niti obori davanje i potvrdu ovoga zapisa idrugih gore reenih zapisa. Ko bi osporio ili oborio takav



sastav, da je proklet od moga Hrista vladike i od preiste majkenjegove i od cijele aneoske sile i od dvanaest vrhovnih apo-stola i od cijelog nebeskog sabora i od gospodina arhiepiskopai od mene grenoga Stefana cara i od svih roditelja naih, a duhtakvog prestupnika da je drug svih lukavih anela.

Ovu hrisovulju ja, Vukain, napisah i dadoh gore reenoj vla-steli po rijei i zapovijedi gospodina cara Stefana i po rijei ipotvrdi gospodina patrijarha kir Danila i cijelog sabora njego-vog, i vlastele i carskoga sabora: Grgura kesara Branka iRadovana Radisalia i Altomana i brata mu Vojislava i knezaVlatka Obrada, elnika i vojvode Marka i mnoge druge vlastelemale ili velike, i za vee vjerovanje peatismo zlatnim peatompo zakonu i obiaju ovu hrisovulju.

Ljeta 1351.Stefan milou Bojom car Srba i Grka Smiiklas napominje da Mikloi mee ispod listine bijeku:

Ex apografo facto his ultimis annis Cathari. Nos paucissimamutavimus. Dakle nije imao originala, zato se je odvaio togodi mijenjati, pa nastavlja da je Raki listinu donio po Farlatiu,Illyr. Sacr., VI, 449-450, po prevodu Flaminija Cornera, a daje Raki listinu doslovno prepisao. Nadalje, Smiiklas pretpo-stavlja da je ova listina izdata u Nerodimlju, a ne u Pritini, tedodaje da je Raki objavio jo jednu Duanovu listin

25 j. j. Martinovic

Documents