24 sata - vrt (6)

3N/I.L

SWV3

210

ajcina dusica

Upoznajte moe isirotinjskog a ntibiotikat -

rabi se za lijdenje bronhitisa, bronhijalnoga

katara, upala gria i hripavca

47,1 PuLRG1.010iGuOsoUBRNE0DGENBJ:JuVARTA,

Ewale 0 POURN I OKUNICAMA

zdi rave ra j a lzbor mjesta za sadnjui pravilno

zalijevanje i poKtivanje adobrosusjedskih odnosa' Ktite ralocu od bolesti

Rajaca otpo MJERE PREVENCIJE Rajdcama je potrebno osigurati najsunEaniji pololaj u vrtu, dobro ih je maldrati i obilno zalijevati, no nikad po listovima jer bi tako mogle 'uhvatiti' pepelnicu iii plamenjeu. Dobri susjedi su im niski grah, zelena salata, EeKnjak, celer i mrkva, a loKi krastavci i krumpir Pie: IDA BOROVAC

Ako do sada niste posadili ragice, jos imate vremena. A ako su one vet u vaem vrtu, posvetite im malo veal po-zornost da biste ih zastitili od gljivienih oboijenja, na koja su osobito osjetljive. BuduOi da potje6u iz peruanskih Anda, raleicanna najbolje odgo-varaju uvjeti slieni tamoSnjima, odnosno suho i suneano vrijeme. Zadr2avanje vlage na listovima pogoduje pojavi gijivionih bolesti kao sto su pepelnica i plamenjaea, koje mogu upropastiti veeinu uro-da. Jednom kad se biljka zarazi, nema lijeka i moguee je samo kontrolirati S'tetu, pa je bolje pa-2nju posvetiti prevenciji. Raleice je najbolje saditi na Sirok razmak (najmanje 70 centimetara) kako se ne bi dodirivale i da se nakon vla2enja (kiSe iii jutarnje rose) Sto brie osuSe. Ako yam je kao tolikog praznog prostora, izmedu njih nno-2ete posaditi druge biljke, obraea-juei pritom pozornost na dobre i loSe susjede. Niski grah iii mahune

popunit ee prostor izmedu raj6ica, a buduei da njegovo korijenje fiksira duSik u tlu, omoguOit 6e rajaicama da bolje uspijevaju. Blizina raj6ica odgovarat ee i ze-lenoj salati, 6eSnjaku, mrkvi, cikli, celeru, a osobito kupusnja6ama, jer miris lista raleica tjera mnoge Stetnike koji napadaju kupusnja6e. Prilikom sadnje rajeica ukopajte ih malo dublje u zemlju - iz dia6i-ca na stabljici razvit 6e se novo korijenje, pa oe biljka biti sna2nija. Neki vrtlari to rjeSavaju tako Sto raloicu sade lagano ukoSeno iii gotovo sasvim poloieno. Ragice nikad ne treba saditi u blizini krastavaca da se ne bi medusobno borili za hranjive tvari iz tla, a i zato Sto su podlo2ni slrenim bolestinna. Jo'S je vainije posaditi ih Sto dalje od krumpira - osim gljivienih bolesti, s krumpira mogu prijeoi krumpirove zlatice to posve obrstiti listove raleice. Neki vrtlari smatraju da nikad ne treba iei medu mokre sadnice raleica, osobito u jutarnjim satima. Pripa-ziti treba i da listovi ne dodiruju tlo jer se veeina bolesti javlja baS

zbog dodira sa zemljom. Nekoliko donjih listova otrgnite, a nakon formiranja prvih plodova molete potrgati sve listove od zemlje do prvih plodova. Druga moguenost je da listove zavelete uz kolac kako ne bi bili u dodiru sa zemljom. Rafeicama takoder odgovara malairanje sije-nom ili slamom - tako se zaustav-lja isparavanje vlage iz tla, Sto ima dvostruko koristan ueinak - listovi se ne via2e, a potreba za zalijevanjem se smanjuje. Mare se uvijek stavlja na via2no, nikad na suho tlo - nanesite ga nakon krge ill temeljitog zalijevanja. Pritom pazite da rajoAce nikad ne zalijevate po listovima nego mlaz usmjerite na korijenje. Osim zalijevanja, va2no je gnojenje - rajoica ee najbolje uspijevati na duboko pognojenom tlu, s vrlo hranjivim humusom. No molete se i "izvuoi" tako da prilikom sadnje u sadnu jamu dodate Saku humusa od glista iii peletiranoga kokoSjega gnojiva, koje ee biljku opskrbljivati po-trebnim hranjivim tvarima.

Za svald vii i i i balkon postoji idealna sorta rajace Uzgajate li sami rajeice, molete iskuSati i bijele, naranaaste, lute i zelene sorte. atraktivne su crne sorte kao Sto su "black from Tula", "black plum" i "noire de Crimee" (crna krimska rajaica). One su bogatije antioksidantima, a iznutra su crvene. Za uzgoj na balkonima idealne su "micro Tom" i "yellow currant", a za sam poaetak i kraj sezone "sub arctic plenty". Ne treba zanemariti ni stare sorte, koje je najbolje nabaviti na razmjenama sjemena i sadnica - volovsko srce, Sijivar, jabuear i bosanski 2uti. Tamne sorte iznutra su crvene kao obiEne

esti liana na bo

Kolci za raleice trebaju biti Evrsti i stabilni kako

bi mogli pridriavati teiinu formiranih plodova

ft5

Cherry rajeice moiete pustiti da se razgranaju

RAJdICE KOJE SE SAME ZASIJU U VRTU ISPRVA SE MOGU eINITI MALENIMA, NO VRLO BRZO DOSTIZU ONE POSABENE, A CESTO SU ZNAdAJNO OTPORNIJE NA BOLESTI I NEPOVOLJNE UVJETE

Zapercima zaKtitite kupus ili iz njih uzgojite nove rajace Jedan od va2nih poslova vezan uz rajaice je uklanjanje zaperaka, odnosno zametaka novih grana, koji se javljaju u pazukima izmedu glavne i sporedne grane. Uklanjati ih treba kod krupnijih sorti rajeice, no neke sorte sitnijih plo-dova mo2ete ostaviti da se razgranaju. Dvije sake zaperaka mo2ete ostaviti da tri sata stoje u 2-3 litre vode i time

polijevati kupusnjate, sto ee ih zakititi od gtetnika. Ili od njih uzgojite nove biljke - stavite ih u vodu dok ne poanu razvijati korjeneiee (za to ee trebati 2-3 tjedna), a potorn presadite u posudice s humusom. Tako mo2ete dobiti sadnice koje ee plodove davati krajem sezone, a to je i odliean naain da razmno2ite sadnice rijetkih sorata.

Lobodu moiete pripremiti za jelo kao Kpinat

Nije potrebno iz vrta rs7upati say korov - on mote namamiti biljne usi i tako ih sprijedti da unisslavaju vase povrfe. Tako fete privud i njihove prirodne neprijateije, pa fe se u vrtu uspostaviti svojevrsna ravnoteia

Bijelu lObodu najlakS'e tete prepoznati po bije-lom prahu na vrhu biljke, tj. na najmladim izdan-cima, i prstima mo2ete skinuti taj bijeli prah. Po torn prahu je i bijela lo-boda dobila naziv. Njena korist je viSestruka, eak je i jestiva. Priprema se isto kao Spinat, a sadr2i vise minerala i vitamina od 'Spinata.

-7A 111 -1,4110 1-LAR. CA

Mravi uzgajaju lisne usi poput stada krava Lisne usi i mravi su jedna od eestih zajednica na koje tete naiei u vrtu. Gdje se pojave lisne odmah su ondje i mravi, koji budno prate kad to se tiSi pojaviti i tad formiraju svoje "stado kravica". Lisne usi luee medenu rosu, kojom se hrane mravi, a mravi se brinu za lisne usi i aite ih od prirodnih neprijatelja. Dakle, mravi ne jedu ui, kako mnogi misle - oni ih uzgajaju.

SILVIJA KOLAR-FODOR

Kako postiei ravnoteiu izmedu "itetnika" i "korisnih kukaca" u vrtu velik je izazov za svako-ga tko ieli obradivati svoj vrt bez kemijskih sredstava. Cisti vrt bez korova i nametnika izmiSljotina je kemijske industrije koja zeli prodati svoje proizvode za njihovo suzbijanje. Svatko tko je malo vise sagledao prirodu oko sebe poeinje shvaeati da to nije tako u prirodi i da takva ideja nije odriiva. U prirodi postoji savr-ena ravnote2a i sve 'Sto postoji

oko nas jako je vdina karika u vrlo krhkom hranidbenom lancu. Samo eovjek, koji gleda na prirodu s materijalne strane i sve gleda s aspekta zarade, smatrat to neke vrste Stetninna jer mu rade ekonomsku S'tetu na "ek-skluzivno njegovim" plodovinna. U prirodi nitko nije izrieiti vlasnik nieega, a i ti "Stetnici" su neop-hodni jer kako to inaee pre2ivjeti i one vrste koje su nam korisne? Pa tako, primjerice, i muhe i komarci imaju bitnu ulogu u biosustavu, kao hrana 2abama i pticama. Da-kle, ne mo2emo ciljano uniaavati

neke vrste jer nama smetaju a da to ne utjeee na ostatak biosusta-va. Isto tako, primjenom otrova ne ungtavate samo "gtetnike", ungtavate i korisne kukce, trujete zemlju, a na kraju i sebe. Zbog toga se sve vise Ijudi okreee raznim alternativama jer ne tele trovati sebi hr/hu. Promatrajuei svoj biovrt, primi-jetila sam da biljne usi, pogotovo one crne, koje su i zapravo u vrtu najegee, perferiraju neke vrste povrea, ali i neke vrste "korova". I tako sam polako poeela razvijati svoju tehniku mamaca za usi u

Prirodni man Litinke bubamara za 10-15 dana mogu po-jesti 350-400 biljnih uiiju i tako itite biljke

\re d0

00A

-tIV

-10

>t V

BUDETE LI PRSKALI USI, POSTOJI VELIKA VJEROJATNOST DA dr" POPRSKATI I NJIHOVE PRIRODNE NEPRIJATELJE: BUBAMARE, LIKE MUHE, ZLATOOKE, GRABEILJIVE STJENICE I BOGOMOLJKE

O

O O O

U SLUM NUIDE POSEGNITE ZA BILJNIM SREDSIVIMA AKO NEMATE STRPLJENJA ZA BILJKE MAMCE, KOJI SU NAJ-BOLJA ZAMJENA ZA KEMIJSKA SREDSTVA PROTIV M02ETE I U KlieN0J RADINO-STI NAPRAVITI SREDSTVO ZA PRSKANJE. POSTOJI MNOSTVO RAZNIH RECEPATA ZA SMJESE ZA PRSKANJE PROTIV USIJU, OD KOPRIVE, PELINA, LJUTIH PAPRI-eICA, DUHANA, SAMANSKOG DU-HANA - SVE SE SVODE NA TO DA KRATKO VRIJEME (12-24 SATA) NAMAaTE SPOMENUTE BILJKE U VODI I NJIMA PRSKATE

ma za bi usi ne KAMILICA NAJBOUE STITI MLADI BOB OD NAJEZDE USIJU NA GREDICI S BOBOM DOBRO JE UZGAJATI I MALO KAMI-LICE, DOK JE SAMO BOB NA GREDICI, VRLO GA aESTO NAPADAJU MRAVI I USI, A KAD KAMILICA RASTE KAO MEDU-KULTURA S BOBOM, VELIK DIO USIJU JE NA KAMILICI, PA NA TAJ NA6IN STITITE BOB OD NAJEZDE

vrtu. Crne usi najaeSee napadaju bob, Spinat, blitvu, grah i mahu-ne. Ali crne usi vise vole bijelu lobodu i kamilicu, pa e prije naseliti njih nego ostalo povree ako rastu u blizini. I tako sam to biljke poaela koristiti kao pri-rodne mamce za usi - kao biljke koje ostavljam u vrtu kraj povrea samo s ciljem da usi dodu na njih umjesto na povree. Naravno, imajte na umu da, kad ostavite neke biljke kao mamce, nese sve usi prijeei na njih i ostaviti vase povree na miru, ali veeina ipak hose. Potrebno je zatim pozorno

pratiti kako se uSi Sire i ponagaju na biljkama mamcima jer, kad se jako razmno2e, uvijek postoji San-sa da prijedu na ostalo povrae, pa u takvom slu'aaju iSaupajte i maknite tu biljku mamac prepunu

spalite je ili odnesite jako daleko od vrta. Bijela loboda meni je idealna kao biljka mamac za biljne usi i redovito ostavljam nekoliko pri-mjeraka posvud u vrtu. Ali loboda nice tek u svibnju, kad zemlja zatopli, pa ako uzgajate bob, a to je povrae koje se u kontinen-talnom dijelu sije u veljaai, treba

yam druga biljka kao mamac. Zato na gredicama boba uzgajam i kamilicu. Jednom kad se pojave usi u vaSenn vrtu, clod Ce i buba-mare, prirodni neprijatelji biljnih

Ako malo bolje promotrite situaciju u vrtu, vidjet tete da, tek nakon Sto su doSle usi, doSle su i bubamare hraniti se njima, i tu se onda one i razmno2avaju. Ako nema usiju, dakle ako nema hrane za bubamare, one nemaju razloga ostati u vaSem vrtu. I tako se stvara prirodna ravnote2a u vrtu u kojem je svaka vrsta dio hranidbenog lanca.

LJEKOVITI tAl OD MAJCINE DOCE DA BI tAJ BIO UeINKOVIT, TREBA GA PRAVILNO PRIPRE-MITI. UZMITE JUSNU ZLICU MAJOINE DUSICE, PRELIJTE S 200 ML KIPUCE VODE, PO-KLOPITE I NAKON POLA SATA PROCIJEDITE TE ZASLADI-TE MEDOM I PIJTE OD TRI DO OETIRI SAUCE tAJA NA DAN.

TINKTURA ZA MASAZU MKICA TINKTURA ZA MASA2U MISI-CA PRAVI SE OD ZELJASTIH DIJELOVA BILJKE, STABLJIKE I LISTOVA KOJE STE PRIKUPILI U PODNE PO SUNtANOM VREMENU. STAVITE U BOCU TE PRELIJTE 40-POSTOTNOM VOTKOM. DRZITE NA TOPLO-ME NEKOLIKO TJEDANA.

0 0

MAJtINU DUtICU DOBRO JE DODAVATI JELIMA JER IH eINI LAKE PROBAVLJIVIMA. IMA VRLO PIKANTAN, BLAGO GORAK OKUS, A SU-SENA MAJdINA DLAICA MNOGO CE INTENZIVNIJE ZAdINITI JELA

Majirina duiica olakiava . disanje opusta mice

StgENJE Majdnu duKicu najbolje je brati na pdetku razdoblja cvatnje jer tad sadrii najviKe Ijekovitih sastojaka. Susitijetreba na sjenovitu mjestu ili u dobro provjetrenoj prostoriji te je pritom nije preporudjivo dirati prstima nego prevrtati drvenim ili staklenim Ktapidma Pie: SANJA RAPAlt

Diviji bosiljak, ta-mjanika, materinka, papric, bukovica, vreskovina, poponak, eabrac, vrisak, to su samo neki od naziva za istu Ijekovitu biljku - majoinu duiicu. Potjeae iz ju2ne Europe. Njen latinski naziv je Thymus serpyllum. Jaka je i aromatiana mirisa, koji je ne samo ugodan nego i koristan jer u povrtnjaku tjera biljne u"i, pa preporuauju da je posadite pokraj ru2a. Malaina duSica voli osuneana mjesta bez stalne vlage i sjene te bogatu, suhu i laganu zemlju. Raste na livada-ma, paSnjacima, pokraj putova, po stijenama, uz kamenite padine i uz rubove Suma. Molete je uzgajati i u teglama iz reznica ili iz sjemena posijanog pooetkom travnja. Malaina duSica cvate cijelo Ijeto, a bere se u svibnju, lipnju, srp-nju, kolovozu i rujnu. Ljekoviti listovi i mla-dice s cvjetovima beru se na pooetku razdoblja cvatnje. Kod branja maj-eine duSice budite vrlo nje2ni. Ne eupajte biljku jer tete je time uniStiti, nego gkarama odsijecite samo gornju polovinu li-snatih graneica u cvijetu. Ljekoviti sastojci nalaze se iskljueivo u listu i cvi-jetu, no oni su vrlo nepo-stojani te se nestruenim

branjem, suknjem i auvanjem mogu potpuno izgubiti. Kako biste izbje--gli isparavanje aromatie-nih supstancija, listove i cvjetove treba sugiti na sjenovitu mjestu ili u dobro provjetrenoj pro-storiji na temperaturi ne viSoj od 40C. Pri suk-nju ih prevreite drvenim ili staklenim Stapieima, ne dirajuei ih prstima. Osuknu majeinu duSicu spremite u platnene vre-ee te ih pohranite u suhu prostoriju. Osuiena biljka sadr2i oko 0,6% eterienog ulja (Oleum Serpylli) te timol, karvakrol, tanin, gorke tvari i flavone. Kako ti Ijekoviti sastojci ne bi isparili, eaj nikad ne kuhajte u otvorenoj posudi. Zbog Ijekovitih sastojaka majeina je du-Sica od davnina omiljena u narodnoj medicini, a i Britanska herbalna far-makopeja (British Herbal Pharmacopoeia) uvrstila ju je u Ijekovite biljke. Zbog njenih Ijekovitih svojstava majeinu duSicu zovu i "sirotinjskim anti-biotikom". Upotrebljava se za lijee'enje bronhitisa, bronhijalnoga katara, upala grla i hripavca. Istraiivanja su pokaza-la da flavonoidi majeine duice imaju blagotvo-ran ueinak na opuaanje migiea te da je djelotvor-na u lijeeenju probavnih smetnji kao Sto su uspo-rena probava, nadutost, greevi i povraeanje.

0

,74 UZGOJU SOBNOG BILJA, I PRILOG 0 UREDENJU VRTA,

0 POVRCU I OKUNICAMA

AromaticNrn.

ruzmarin Od davnina biljka se rabi za ubldavanje glavobolja, lijgenje umora i reguliranje krvnog tiaka

LARICA SAVJETUJ

SU ncolcret t'uva ravnoteZu

biosustava rtu

es lc PRIRODNA ZATITt Kopriva je djelotvorna protiv lisnih usiju, pelin protiv hrcie ribizla, cesnjak rastjeruje kukce nametnike, a bazga krumpirove zlatice

Vrati(je odgan za prskanje jagoda i povr(a

!,"-IvA 111.RT\ KALE\DAR SAVJETI

Vratie djeluje protiv lisnih lisnih osa, raznih

bubica, gusjenica, mrava i gljivienih oboljenja. Osobito je djelotvoran protiv grinja na povrau III jagodama. Preparat pripremite tako da 300 g cvatueeg vratiea prelijete litrom vode i ostavite da stoji 15 minuta. Prska se razrijeden u omjeru 1:3. Oprez, mote biti otrovan.

Preparat od Zeinjaka osobito je koristan ruiama i pouzdano ukianja lisne ugi

Stolisnik se ko ri sti protiv plijesni i hrde Stolisnik pomat'e protiv plijesni i hrde - 800 g suhe biljke usitni se i prelije kipueom vodom. Dolije se 10 litara vode i pusti da stoji 36 sati ili kljuea 30 minuta. Za tjeranje kukaca bolji je eekljak. Glavica eekijaka se lagano zgnjeei, prelije biljnim uljem i ostavi da odstoji dva dana. Ulju se doda nekoliko kapi deterdtenta. Zlica kon-centrata dovoljna je za litru vode.

Pige: IDA BOROVAC

Prskanje kemijskim sredstvima kratkoroono rjaava probleme s biljnim nametnicima, no dugorose-no iteti i vrtu i vrtlarima. Kemijska sredstva ne eine razliku iz-medu korisnih i tetnih kukaca te tako remete ekolok(u ravnotetu u vrtu, a lose djeluju i na zdravlje, bilo da se po-jedu na hrani iii udiu tijekom prskanja. Za poeetak je dobro znati da ee se sna2ne i zdrave biljke lake oduprijeti tetnicima - stoga ih redovito zali-

jevajte, malairajte i prema potrebi gnojite prirodnim sredstvima. Imajte na umu i da je mnokvo istih biljaka na jednoj velikoj gredici "pozivnica" tetnicima da se dodu pogostiti. No

ako sve to ipak zaka2e, nametnike motete suzbiti i prirodnim prepara-tima. Najueinkovitiji biopesticid je buhae, pa se njegov ekstrakt nalazi u mnogim komercijalnim ekoprepa-ratima. Nat'alost, i on kao i konven-cionalni pesticidi unikava i korisne kukce koji opr8"uju biljke, tako da ga treba rabiti samo u krajnjoj Mnogo ga je bolje posaditi na ne-koliko mjesta u vrtu, medu ostale biljke, kako bi odbijao stetoeine, a za izradu sredstava za prskanje boije se poslu2iti drugim biljkama blat'eg

djelovanja koje u vrtu aesto rastu kao korov. Najva2nija od njih je kopriva od koje se priprema ueinkovito sredstvo protiv lisnih usiju. Koprive se preliju vodom i ostave da odstoje eitav dan -ne dulje jer Ce preparat inaee izgubiti snagu. Toeni omjeri nisu osobito bitni, no na otprilike kilogram svjetAh, neo-sjemenjenih kopriva stavlja se deset litara vode, najbolje kisnice. Umjesto svjetlh kopriva mote se upotrijebiti i 100-200 grama suenih. Procijedena tekuoina ulije se u prskalicu i njome prskaju biljke sa svih strana. Preparat je najbolje upotrijebiti odmah - mole stajati najdulje jedan dan. Oko biljaka koje napadaju pu2evi mo-tete posuti talog kave. Ili im postavite zamku - u zemlju ukopajte eaice s pi-vom te priaekajte da se napiju i utope. Preslica pomate protiv hrde lista, gljivienih oboljenja, grinja i crvenog pauka. Sadrti i silicijsku kiselinu koja jaea biljke, a najkorisnija je za raleice jer spreaava pepelnicu i plamenjaeu koja eesto napada to povree. Preslicu (1 kg svje2e ili 150 g suhe) potopite u 10 I vode i ostavite da odstoji 24 sata. Odvojite preslicu i malo vode u kojoj se namakala pa kuhajte na laganoj vatri pola sata. Procijedite, dolijte ostatak vode i razrijedite u omjeru 1:5.

Prirodna zaititna sredstva EKOLIAK1 I ZDRAVO Kemijska sredstva u vrtu nisu potrebna. Nametnike moiete odbiti sadnjom buhab ili aromatffnog bilja, a ako to ne uspije, posluiite se dinkovitim preparatima iz kuene radionice

SREDSTVO PROTIV LISNIH UtIJU OD MASLAdKA PRIPREMA SE TAKO DA SE 300 G NASJECKANOG KORIJENA ILI SVJEZEG Lltdit PRELIJE S 10 L VRELE VODE, DRZI SE 1-2 SATA I PROCIJEDI.

3 3 D a

KOD PRSKANJA JE VAINO OBUHVATITI CIJELU BILIKU BILJNA SREDSTVA NAJOEkE SE KORISTE RAZRIJEDENA. NAJBOLJE IH JE ULITI U BOOI-CU S RASPI8IVAOEM (SPREJ), NO U NUZDI MOZE POSLU2ITI I OBIONA KANTICA ZA ZALI-JEVANJE S RUZOM. VA2NO JE BILJKE LAGANO NAVLAZITI SA SVIH STRANA.

Miris bazge odbija krumpirove zlatice

voluharice i rovke ne vole miris bazge Listovi i cvjetovi bazge korisni su za pripremu mnogih blagih zagtitnih sredstava. Za preparat protiv krtica, voluharica, mikva i rovki 3/4 posude napunite listo-vima bazge, dolijte vodu i ostavite nekoliko dana na suncu. Potom procijedite i razrijedite vodom u omjeru 1:5, ulijte u kanticu i zalijevajte tlo prema potrebi. Istom mjekvinom mo2ete i prskati protiv usi te gu-sjenica. Za preventivno sredstvo protiv krumpirovih zlatica namoeite listove i cvjetove jedan dan te time redovito prskajte krumpire.

Pelin je lako uzgojiti, a bit ee yam od velike pomoei

Gorki pelin porno(' cevam da uberete slatke kupine Pelin se koristi protiv lisnih ugi, hrde na ribizlima, grinja na kupinama, voenih ui, gusjenica leptira ku-pusara i mrava ako prenose lisne.gi na biljke, primje-rice bob ili kamilicu. Kilogram usitnjenih, nadzemnih dijelova pelina, sakupljenih u vrijeme cvjetanja, kuha se 10-15 minuta u malo vode, zatim se ohladi, pro-cjedi i razrijedi s 10 litara vode uz dodatak 40 grama naribanog sapuna bez mirisa (najbolje prirodnog). Ovom mje'kvinom potom se poprskaju biljke, pri6eka jos tjedan dana pa ponovno poprska. Nemate li svje2i pelin, mo2ete upotrijebiti i manju kolieinu suhog.

- 2- 1,-

1)11111117/ !VRTLA CA

Suncokret je dizajnersko savrKenstvo

Nakon cvatnje sunco-kreta nastaje mnotvo sjemenki, koje mogu biti bijele, crne, sive ili u kombinacijama nave-denih boja. Za raspored sjemenki u glavici eak postoji i matematieki model (Vogel model za n=1). Tako je dizajniran da u ovakvom obliku mote stati najvige sje-menki gto je moguee.

Ukrasni suncokret Buco izrazito je nizak i idealan za cvjetne gre-dice i rezano cvijeee

Sjemenke grickajte iii nahranite ptice Svjete sjemenke su odliene za grickanje, pri-rodan su izvor vitamina E. Za dobivanje ulja naj-boije su crne sjemenke suncokreta, a za gricka-nje sivo-bijele sjemenke. Najbolje za grickanje su svjete, netom ubrane u vrtu s ocvale cvjetne glavice. Suho se sjeme suncokreta mote spre-miti i u zimskim hiadnim mjesecima njime hraniti ptieice, koje ga eesto grickaju i u vrtu.

Osim kao ukras u vrtu, suncokret mote posluziti kao izvor ukusnih sjemenki koje imaju Ijekovita svojstva. Od njegovih latica mogu se pripremati Nevi, a privlad ptice koje odriavaju bioloKku ravnoteiu u vrtu

Rite: SILVIJA KOLAR-FODOR

Suncokret je jestiva, Ijekovita i ukrasna biljka, uzgajaju ga u cijelom svijetu i ima mnogo naeina primjene. Pripada porodici glavoeika, Aste-raceae. Naziv mu potjeee iz grekih rijeai helios - sunce i anthos - cvijet. Potjeee iz Sjeverne Ame-rike, Perua i Meksika. Sjemenke suncokreta su bogate vitaminima, mineralima, vlaknima, mastima i bjelaneevinama. Za prehranu Ijudi i za dobivanje ulja koriste ga od oko 1000. godine pr. Kr. Sirove

sjemenke zbog njihova sastava smatraju Ijekovitom hranom, a mogu se mljeti I dodavati u hranu. U ljekovite svrhe latice suncokre-ta su se koristile protiv tempe-rature, groznice, telueanih i crijev-nih tegoba, a sjemenke protiv nervoze, bolesti dignih organa, bolesti bubrega i mokraenog mjehura te poveoane prostate. Ta-koder se smatra da aka sjemenki suncokreta na dan pomate u jaea-nju spolne mod i pomate protiv neplodnosti te da pomate eak i kod multiple skleroze. Suncokret je poznat i kao biljka

koja lijeai tlo - ima nevjerojatnu sposobnost upijanja tetnih i otrovnih tvari iz tla te velikih kolieina vode. Sreika iz stabljika koristila se za izradu papira, osu-gene stabljike za ogrjev, a pepeo suncokreta bogat je kalijem, pa je odlieno gnojivo za vrt. Sreika suncokretalpadrti salitru, i to je eini odlienim potpaljivaeem. Lati-ce se mogu koristiti i za dobivanje prirodnetute boje. Suncokret je biljka koja odlieno djeluje na biosustay. Ako ga imate posadenog u vrtu, privlaeit ce ptieice, a time dobivate i kontrolu

Suncev cvijet a

JEDAN CVIJET SUNCOKRETA ZAPRAVO JE SKUP STOTINA MANJIH CVJETOVA, A IZ SVAKOG OD NJIH NASTAJE JEDNA SJEMENKA. CVJETOVE SUNCOKRETA OBOZAVAJU BUMBARI I PdELE.

IZVLACI IZ TLA SUVINU VLAGUJ ALI GA I fISTI OD TESKIH METALA SUNCOKRET PREPORUaUJU SADI-TI UZ VLA2NE ZIDOVE KUeE (AKO (MATE TAJ PROBLEM) - KORIJE-NJE IZVLACI VLAGU IZ ZIDOVA, A ZBOG TE SPOSOBNOSTI SADE GA NA PODRULIIMA KOJA 2ELE ISUSITI.OSIM TOGA, SUNCOKRET JE BILJKA KOJA IZVLACI TESKE METALE IZ TLA (OLOVO, ARSEN, URAN) - ZBOG TOG SVOJSTVA SADILI SU GA NA PODRULIIMA ZAHVA6ENIMA aERNOBILSKOM NESREe0M. PREMA WIKIPEDIJI, JEDNO JE OD RJESENJA ZA OPO-RAVAK PODRUaJA FUKUSHIME.

Iva biosustav u vrtu JACA POTENCIJU TE SNIZAVA TJELESNU TEMPERATURU aAJOD SUHIH LATICA SUN-COKRETA U NARODU SE OD DAVNINA RABI ZA SNI2AVANJE TEMPERATURE. A INDIJAN-CI SU VJEROVALI DA SAKA SUNCOKRETA NA DAN JAOA POTENCIJU. PEPEO BILJKE SUNCOKRETA SADR2I PUNO KALIJA I ZBOG TOGA GA KORI-STE KAO GNOJIVO ZA VRT.

nametnika u vrtu, ali i tlo pogno-jeno fosforom iz ptiejeg izmeta. Postoje mnoge vrste suncokreta, od minijaturnih visine 10-20 cm pa sve do divovskih vrsta visih i od tri metra, to raznih boja latica i sjemenki. Dok su visoki uglav-nom Putih latica, ukrasni su aesto u raznim kombinacijama boja ili oblika latica.. Suncokret se sije u rano proljeee izravno na otvoreno, ali moPe se sijati eak i sve do pooetka lipnja. Mote proklijati yea za dva dans. Ako ih uzgajate tijekom vise godina, i sami se

jako uspjeno zasijavaju. Pod-nose i presadivanje uz obilnije zalijevanje. Suncokret cvate od lipnja do rujna. Pupoljci su veliki i prilieno neobieni. Kako suncokret mote narasti i iznad tri metra u visinu, ako su aeste Ijetne kik ili nevremena, aesto se porui jer ne moPe drPati svoju tePinu - korijen nije tako velik niti jak ako ga promotrimo u odnosu na rast biljke. Ipak, aesto ga moPete sami izravnati i ugaziti tlo oko njega, pa se ostati uspravan. Kod sjetve pazite da ostale biljke ne sijete i sadite tik do suncokreta

- kako on ima veliku sposobnost upijanja vode i ostalih tvari iz tla, tako i biljke koje rastu odmah pokraj njega kr2ljaju jer suncokret potroi sve resurse. Stoga, ako sijete velike vrste suncokreta, sve odmaknite od suncokreta barem 50 cm. Ukrasni suncokret, koji je uglavnom manji, mope rasti u mjeovitim kombinacijama s ostalim cvijeeem. Od bolesti, suncokret aesto u vrijeme sue pogada pepelnica - ali ona u ve-eini sluaajeva nese unigtiti biljku. Od nametnika znaju ga napasti puPevi i crne lisne ui.

FESTIVAL VRTLARSTVA

U ovom ratu ne smije poginuti nijedna biljka

BLOOM 2013., NAJPOZNATIJI IRSKI FESTIVAL VRTLARSTVA, PRIVUKAO JE VISE OD loomo POSJETITELJA, A U SREDISTU POZORNOSTI BIO JE VRT CAROBNJAKA IZ OZA

Biljni svijet je zanimljiv, ali i dovoljno dinamrean. Tom su se logikom vodili i organizatori festivala ukljudvgi i kostimirano "ratovanje". Sudionici u kostimima vlastite izra-de, inspiriranim raznim povijesnim razdobljima, kao i zamigljenom bu-duenoku, ratne su ope-racije vodili pazeoi da ne ()Mete ni jednu

Sareni kostind iz povijesnih razdoblja svjetova maite bili su atrakcija festivala

Minimalizam i rustikalno mogu zajedno U kategoriji velikih vrtova prvu je nagradu osvojio rad Geralda Mullena "Putovanje u divijinu". On je dizajnirao seosko imanje na kojem se nalazi divlje nnoeVarno stanite u blizini planina Comeragh. Kombinira-njem rustikalnih tonova s nninimalistrekom arih-tekturom postigao je cilj - nekonvencionalno, all mirno mjesto koje mote poslu2iti kao odnnorite od gradskog stresa.

0

O

Zelenokose nimfe poslale su Ijubavno pismo Zapadu

ak 28 matovitih tematskih vrtova, vise od 100 irskih proizvoda6a hrane i plea, 50 rasadnika i gotovo 200 prodajnih tandova bill su samo dio vrtlarskog festivala u Dublinu. Medu zapa2enim vrtlarskim korm pozicijama bile su Carobnjak iz Oza (1), Vodite vrt, a ne rat (2) i Ljubavno pismo Zapadu (3).

NEMATE LI RUIMARIN, ZA PRIPREMU MIRISNIH SOLI I SREDSTAVA ZA MASAIU MOZETE UPOTRIJEBITI I ETERItN0 ULJE RUZMARINA. NO OPREZ - ONO SE NIKAD NE SMIJE UZIMATI NA USTA.

Aromatieni ruimarin hjeci glavobolju i umor

DAR PRIRODE Sposobnost ruimarina da pospjguje parneenje, uklanja glavobolje i potitenost bila je poznata od davnih vremena. U meduvremenu se polcazalo da dobro djeluje i na lijgenje diKnih puteva te Neenje jetra. Izvana djeluje protiv bolova u miKielma i reumatizma

3N11

1SW

V380

Pie: IDA BOROVAC

Ruimarin (Rosmarinus officinalis) od davnina je prepoznat kao Ijeko-vita i zainska biljka. Buduai da je vrlo rano zamijeeen kao biljka koja jaa'a pameenje, postao je simbol ljubavniCke vjernosti, stoga se na svadbama nose granaice ru2marina. U bolesniaim sobama palio se ru2ma-rin kako bi proCistio zrak, a tijekom kuge putnici su ru2marin nosili u Supljim drSkama Stapova za hodanje i u mirisnim vreeicama. U nekim sre-dozemnim selima rublje se suSilo na gran6icama ru2nnarina kako bi sunce izvuklo njegovu aromu koja 6e tjerati moljce. No tek je u novije vrijeme otkriveno da ruirnarin sadr2i flavonoide koji poti6u cirkulaciju, jaEaju kapilare i poboljSavaju protok krvi u venama, a to je objasnilo tradicio-nalnu uporabu ru2marina za poboljSavanje pam-aenja i koncentracije, zatim protiv glavobolje i za poticanje rasta kose. Ru2marin djeluje smirujuee na probavu pa se propisuje za smetnje u crijevima kao Sto su probavne tegobe, grCevi u 2elucu, nateknuea i zatvor. Istra2ivanja su pokazala da ekstrakt ru2marina pojaCava protok 2u6i, a to je ya2no u probavljanju masti. Drugo istra2ivanje

objavljeno 1995. po-kazalo je da je to biljka diuretik i oslobada jetra od otrovnih tvari. On je i deinkovito protuupalno sredstvo. Ima antibakterijski ucf-nak i povoljno djeluje na iskaljavanje pa se mote upotrebljavati u lijge-nju infekcija bronhija, uha, nosa i grla. Osim toga, biljka je uainkovito sredstvo za jaeanje kod - ope'eg umora. Za vanjsku upotrebu ulje ru2marina se razbla2uje neutralnim uljem kao Sto je suncokretovo pa se upotrebljava za utrljava-nje kod bolova u mISIOi-ma, iSijasa te reumatskih bolova i upala. Oparak dodan u vodu za kupanje poma2e ubla2avanju reumatizma. Za masa2u kod reume iii loSe cirku-lacije mo2ete pripremiti i tinkturu tako da 20 g ru2marina prelijete sa 100 ml alkohola i ostavi-te da odstoji deset dana te procijedite. Ekstrakt ruimarina potrae cirkulaciju na tjemenu pa se nanosi na ko2u tjemena kao sredstvo za spreaavanje prerane aelavosti. lkin-kovit je u lijeeenju prhuti. Ru2marin se jednostavno mo2e uzgojiti iz reznica, a najbolje uspijeva na toplu, zaklonjenu mjestu, na dobro dreniranoj pje-skovitoj zemlji. Cvjetovi se beru dok su u punom cvatu, a listovi u svako doba godine.

MIRISNE SOLI ZA PILING I KUPKE U MLINCU ZA KAVU ILI MUL-TIPRAKTIKU SAMELJITE JED-NAKE KOLleINE SOLI I SVJEZIH LISTOVA RUZMARINA. SUSITE NA PLADNJU NEKOLIKO DANA, POVREMENO MIJEAJLJel DA SE IZGUBE GRUDICE. UPOTRI-JEBITE ZA OSVJEZAVAJUOE KUPKE ILI PILING ZA TIJELO.

ALICA (AM - SJAJAN POCETAK DANA ZA PRIPREMU STIMULATIV-NOG eAJA2LIOICU RUZMARI-NA PRELIJTE SALICOM KIPUeE VODE I OSTAVITE DA ODSTOJI 15 MINUTA. NEMOJTE GA PITI NAVEeER JER CE VAS RAZBUDITI. PREPARATI OD RUZMARINA NISU PRIKLADNI ZA DJECU I TRUDNICE.

3N11

15W

V3LI

G

APRILOG 0 UREDENJU VRTA,

A UZGOJU SOBNOG BILJA, II 0 POVRN I OKUNICAMA Trputac:

24 u jednoj biljci

Cajevi, sirupi i oblozi od trputca ja6aju imunitet, a od davnina su priznati kao lijek za sve - od astme do Zuljeva

STO TREBA POSIJATI,

PRESADITI, OKOPATI...

tna berba IOVRTLARICA SAVJETUJE: Portulak i kiselicu ne treba nemilice ungtavati

kao obffne korove nego ih treba prepoznati kao vrijedno povree puno vitamina

Srpanj je vrijeme

berbu VRUCI MJESEC lako je vrijeme intenzivne sjetve zavrKilo, u vrtu i dalje ima mnogo posla - na praznim mjestima siju se i sade nove biljke, a stare treba dodatno pognojiti i paziti da ne ostanu iedne na vru(inama Me: IDA BOROVAC

Tikvice, krastavci, rajeice, kupus, mrkva, cvjetaea, mahune, luk, graiak, kelj, korabice, blitva, Eei-njak... Sve to dozrijeva u srpnju i tako nagraduje vrtlarski trud. Kontinentalci ovom povreu mogu pribrojiti i bob u kojem su u Dalmaciji mogli u2ivati tijekom prijakjih mjese-ci. Neke vrste povrea mogu se brati vise puta. Blitvi re2ite vanjske listove, a unutarnje ostavite da se razvi-ju - tako tete je imati sve do jeseni. Salatu ne morate vaditi s korijenjem nego je odre2ite nekoliko centimetara iznad tla tako da ostavite '"ru2icu" iz koje to se razviti nova glavica. Tako mokte dobiti dvostruko vise salate, kao i sjeme za sljedeeu godinu. Tikvi-ce i krastavce berite dok su jos mladi. Ako narastu preveliki, biljka bi mogla prestati davati plodove. Poeinje i berba ranih sorti krumpira. Pripazite na to da izvadite sve gomo-Ije. Svaki gomolj ostavijen u zemiji dogodine ee proklijati pa mote postati izvor bolesti i spremnik za pore krum-pirove plijesni. Uvijek je korisno vilama prekopati zemlju nekoliko dana nakon berbe jer se neki gomolji iznenada pojave na povrini. Nakon berbe krum-

pira korisno je na istoj parceli poeeti uzgajati biljke za zelenu gnojidbu. Bijela gorigica najbolje je rjeenje ako zemlja nije zarakna kupusnom kilom. GoruMca spada medu kupusnjaee pa ako postoji zaraza, bolest ee se proiriti u zemlju. Presadivati jos mo-fete kasni kupus i kelj te poriluk. Ako ste poriluk vee posadili, nagnite ga zemljom kako bi izrastao krupniji. Jedan od najvakijih poslova u vrtu u srpnju je zalijevanje. No ipak mokte sprijeaiti gubitak vode i djelomieno se spasiti od ovoga posla. Maleiranje sa slojem organske tvari ponnoei to u oeuvanju vlakosti tla. Drugi dobar naein koji spreeava gu-bitak vode jest prekopavanje. Ono ne samo da unitava korove, nego i razbi-ja povrinski sloj zemlje (tzv. pokoricu koja se stvori tijekom jakih vrueina i tako spreeava da voda iz dubljeg tla zahvaljujuei kapilarnom efektu dolazi na povrinu i tamo ispari). Dobro je i prihraniti sorte krumpira koje jos ne dozrijevaju za berbu te raleice. Buduei da su te biljke srod-ne, i jednima i drugima odgovara gnojivo od gaveza. Pognojiti treba i druge kulture koje ostaju duije na gredicama, npr. krastavce, celer, papriku i neke vrste kupusa.

AM/A Cvjetnjak je upravo u punom sjaju

U prvoj polovici srpnja jos ima vremena za sje-tvu dvogodikjeg cvijeea kao to je maeuhica, potoenica, eboj, Dion-

bradati klincic, sljez, pustikara itd. Rukma i drugom cvijeeu ukla-njajte ocvale cvjetove jer stvaranje sjemena onemogueuje daljnje bogato cvjetanje. Va2no je i redovito zalijevanje.

Svjeie ubrane trenje i viinje duije oe se odriati ako ih reiete zajedno s peteljkama.

NaoKtrite Kkare za ljetnu rezidbu voCaka U voenjaku dozrijevaju trekje, vrkje, breskve i rane sorte jabuka. U srpnju se obavlja i Ijetna rezidba, najprije kod malih voeaka s vretena-stim oblikom krokje i na mladom drveau. Od jagoda se sad dobivaju nove mlade biljke pa ih je dobro pognojiti i eistiti od korova ako ee ostati na istoj gredici. Zaeinsko biljke i grmovi se tije-kom ljeta razmno2avaju reznicama.

CVJETNE GLAVICE NA dENJAKU NE TREBATE UKLANJATI - PUSTITE DA SE NA NJIMA RAZVIJU MALI OKRUGLI REINJEVI KOJE MOZETE POSADITI - ZA DVIJE GODINE OD NJIH CE NARASTI NOVI dENJAK

Nakon "giganja" vlasac i dalje nastavlja rasti

U svjeZem zaanskom bilju mote se diva' na balkonu !mate Ii balkon, jog' nije kasno da na njemu napravite mall zaeinski vrt. Vlasac, metvicu, ma2uran, origa-no, korijandar, majeinu dugicu, kadulju i ru2nnarin nno2ete nabaviti u loneieinna, a bosiljak stignete i posijati. Ako ste to ve6 ueinili, mo2ete ga poeeti brati - najbolje je kidati najgornje listove jer se se na njihovu mjestu razviti dva nova izdanka, a bosiljak nese prerano procvjetati i izgubiti aromu. U loneiee mo2ete posijati i rikolu to je redovito "grgati" i doda-vati salatama. Na isti naein bere se i vlasac.

Ciklu tijekom rasta treba prorjedivati

Biljke posijane u srpnju dozrijet C'e do jeseni Na prazna mjesta koja su ostala nakon berbe mo2e-te ponovno saditi biljke. Najkasnije poeetkom srpnja posijte cikoriju koju je poslije potrebno prorijediti. Takoder se siju rotkvice, rotkve, rane vrste mrkve i kasna korabica, a krajem mjeseca mladi luk i kineski kupus koji se vas duboko u zimu opskrbljivati vita-minom C. Na2alost, vole ga i 'gtetnici koje se otjerati vla2na zastirka, a ne vole ni miris rajeica. I dalje mo2ete saditi zimsku endiviju, salatu glavaticu, cvje-taeu, korabicu, ciklu i komorae. Sve do kraja mjeseca mo2ete sijati niski grah mahunar.

Mladi Ktavelj je jestiv, all ima gorkast okus

Kiselici je sliaan i njezin bliski srodnik 'Stavelj (Rumex crispus). lako su im i like i stabljike vrlo slicni, dok su mlade biljke, tavelj nema ugodno kiselkast nego gorkast okus to tete vrlo brzo shvatiti ako ste ih zamijenili. Unato6 tome, i S"tavelj je jestiva biljka, pogotovo mlado koje nije toliko gorko.

Osim listova i stabljike kiselice, jestive su i njezine crvene sjemenke.

Portulak je bio cijenjeno povrc'e u antiNo doba, a bogat je vitaminima i omega-3 masnim kiselinama. Jestiva je i poljska kiselica, od koje se u Medimurju nekoc pripremala 'pretepena juha' s dodatkom vrhnja

www.CroWarez.org OVRTLAR CA

Kiselica u vrtu sluZi i kao indikator tla Kiselicu mokte prona-i na svakoj livadi, kraj potoka i 'gumskih 6istina. Voli rasti na suncu, all podnosi i polusjenu, a perferira vla2no tlo. Indi-kator je kiselog tla. Ima ih vise podvrsta, neke rastu vise u grmieima, neke pojedina6no, neke imaju crvenkaste sta-bljike, neke zelenkaste... Sve su u pravilu jestive. Nakon kokje grmolike vrste kiselice ponovno potjeraju mlade listove.

Pie: SILVIJA KOLAR - FODOR

Korovima eesto nazivamo biljke koje su nepo2eljne u nagim vrtovima jer veeinom agresivno rastu, zauzimaju prostor na kojem ielimo uz-gojiti nage povree. Medutim, ako mato bolje prou-elmo biljke koje smatramo koro-vom u naknn vrtu, lako mokmo doei i do drukaijih spoznaja. Pa tako ispada da su mnoge biljke koje danas smatramo korovom nekad bile jako cijenjeno povree. Takvi su npr. portulak i poljska

kiselica, danas korovi rastu na svakom koraku, a u dalekoj su pro'glosti bill cijenjeno povr-6e. Portulak ill tut (Portulaca oleracea) bio je cijenjeno povree u antiako doba, kao povree koristili su ga stari Grci, Egipaani i Rimljani, a Kinezi ga takoder stoljeeima rabe u svojoj prehra-ni. Nareeke se upotrebljavao kao svjeZa hrskava salata i bio je uobraajena salatna biljka u Europi u 18. stoljeeu. Osim na salatu, mokte ga pripremiti i u zelenim sokovima, u povrtnim varivima, raznim krem-juhama.

Ima blago kiselkast, slankast i pikantan okus, vrlo je osvje2a-vajuei. Prema nekim podacima, ova je biljka naloeki `korov' po svim podru6jima i mok se pronaoi u svakom vrtu. Nice tek kad zemlja zatopli, dakle sredi-nom svibnja u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a vrlo ga je lako prepoznati po so6ninn mesnatim listovima, blago crvenkastoj stabljici i polegnutom rastu. Cvate tijekom Ijeta sitnim 2utim cvjetieima. Portulak je izvor ra-znih vitamina i minerala: sadr2i provitamin A, sve vitamine B

tivo bilje iz vrta

skupine, najvie B1 i B2, te vi-tamine C i E. Od minerala sadrzi dosta 2eljeza, fosfora, kalicija i natrija. Osim svega, portulak je bogat izvor omega-3-masnih kiselina te tako jaea srce, jaea imunoloki sustav i spreeava mnoge bolesti srca i krvnih Osim gto je jettiv, portulak se koristio i u puekoj medicini za lijeeenje bolesti krvi i za proai-kavanje krvi, glavobolje, visoke temperature, za odstranjivanje raznih nametnika i parazita u crijevima, za nadoknadivanje vitamina C. Za bolesti ko2e upo-

trebljavao se sannljeven u k8u i primjenjivao kao oblog, a tako se rabio i za smanjivanje tempe-rature. Ipak, trudnice i osobe s akutnim digestivnim komplikaci-jama ne smiju uzimati portulak. Poljska kiselica iii kisejak (Ru-mex acetosa) mnoge nas vraea u djetinjstvo. Naime, barem meni, ovo je bila jedna od omiljenih jestivih biljaka koje smo brali po livadama. Ima karakteristiaan kiselkast osvje2avajuei okus, a jestivo je i like, ali i stabljike, koje su jako sane kad su mlade. Kad poeinju cvasti na vrhovima,

stabljike poeinju biti suhe i zilave i nisu pogodne za jelo. Kiselica se mote jesti svje2a, kuhana, ali se mote i posuiti. U mom kraju, Medimurju, nekad je sasvim normalno bilo kuhati 'pretepe-nu juhu' s listovima kiselice (s vrhnjem), danas je, na2alost, ovo jelo gotovo zaboravljeno. Kise, lica ima i svoju primjenu u na-rodnoj medicini. Svje2i ill sugeni listovi su astrigent, diuretik, lak-sativ. U lijeeenju groznice koriste se kao piae koje rashladuje te za lijeaenje skorbuta. Upotrebljava se i za lijeaenju greeva.

SOCNI PORTULAK UZGAJA SE I KAO KULTIVIRANO POVRCE PORTULAK SE UZGAJA I KAO KULTIVIRANA BILJKA - U TRGOVINAMA JE MOGkE KUPITI I SJEME KULTIVIRANE VRSTE PORTULAKA - PORU-TLACA OLERACEA VAR SATIVA - VARIJETET PORTULAKA S 'JSPRAVNIJIM STABLJIKAMA TE VECIM I SOCNIJIM LISTOVI-MA OD SAMONIKLOG.

www.BosvtaUlnited.vtet MN0gTVO SAMONIKLOU DILJA KOJE SE U VRTU NAJCEkE SMATRA KOROVOM MOZE SE ISKORISTITI U PREHRANI, NPR. MrSJAKINJA, KONICA, BIJELA LOBODA, MASLAtAK, PODBJEL I KOPRIVA

PREVELIKE KOLICINE KISELICE MOGU BITI STETNE ZA ZDRAVLJE KISELICU NE TREBA JESTI U VELIKIM KOLICINAMA. KISEL-

, KAST OKUS JOJ DAJE OKSALNA KISELINA. TO JE KISELINA KOJA U MANJIM KOLICINAMA NE STETI, ALI U VECIM MO2E 'ZAKLJUOATI' NUTRIJENTE U OSTALOJ HRANI KOJU JEDEMO, POGOTOVO KAL-CIJ, I TAKO MO2E UZROKOVATI NEDOSTATAK MINERALA U TIJE-LU. LJUDI KOJI PATE OD REUME, GIHTA, ARTRITISA, BUBRE2NIH KAMENACA TREBAJU BITI POSEB-NO OPREZNI S OVOM BILJKOM U SVOJOJ PREHRANI.

EKOLONI OSVIJeTENI AUSTRIJANCI UMJESTO OBINIH PRAVE BIOUAKE BAZENE KOJI NEMAJU MIRIS PO KLORU JER SE ZA NJIHOVU CISTOUJ BRINU ODABRANE BILJKE

Plivanje u biobazenu ugodnije e negb u konvencionalnom

Prvi biologki bazeni pojavili su se jog osamdesetih go-dina proglog stoljeea, no tek odnedavno postaju trend koji se giri i u ostatku svijeta. Onima koji su iskugali takve bazene najvige se svida gto je voda aista, bez klora koji pee za oci. Biljnih otpadaka nema jer su biljke skrivenim zidom odvojene od dijela za plivanje.

Kod prirodnih bazena vaina r!, je i estetika

Minimalna preporueena dubina bazena je 1,5 do 2 metra. Regeneracijska zona u kojoj su biljke tre-ba biti pribli2ne povrgine poput zone za plivanje, a njezina prosje'ena dubina je oko 30 centimetara. Bazeni se mogu dizajni-rati tako da se uklope u svaki ambijent i stvore formalni iii rustikalni ugodaj u vrtu.

Cijena gradnje bioba-zena otprilike je ista kao konvencionalnog, no odriavanje je bide.

Biljke, kamenje i bakterije dio su sustava Zajednica biljaka, tj. re-generacijska zona odije-Ijena je od prostora nami-jenjenog plivanju zidom ispod povrgine vode. Pumpe usmjeravaju vodu iz bazena kroz regene-racijsku zonu i natrag u zonu za plivanje. Vodene biljke filtriraju zagadiva-6e i koriste hranu iz vode, a to spreeava pojavu algi. Dio sustava je i kamenje kojim se hvataju dobre bakterije koje sluze kao biologki filtar.

113'

10

0d

-ON

IAll

LJETO JE VRIJEME ZA BERBU TRPUTCA LISTOVI SE BERU OD LIPNJA DO LISTOPADA, PO MOGUe-NOSTI PRIJE NEGO STO BILJKE PROCVJETAJU. NAKON SVAKE KOSNJE TRPUTAC PONOVNO NARASTE. VRLO JE AGRE-SIVNA BILJKA, STOGA JU JE NAJBOLJE UZGAJATI U NEU-REDENOM DIJELU VRTA.

CAJNA MJ8AVINA PROTIV KAMA TRPUTAC JE ODLleAN I U tAJNIM MJESAVINAMA. ZA SMIRENJE KASLJA POMIJE-SAJTE JEDNAKE KOLleINE TR-PUTCA, PODBJELA, KADULJE I KORIJENA OMANA. ZLICICU MJESAVINE PRELIJTE SALT- COM VRUeE VODE I PUSTITE DA ODSTOJI 10 MINUTA.

3M1S

N IV

3d0

MLADI LISTOVI TRPUTCA UBRANI PRIJE RAZVOJA CVJETNE STAPKE MOGU SE DODAVATI JUHAMA ILI KUHATI 10 MINUTA PA PRIPREMIT1 KAO gPINAT U KOMBINACIJI S DRUGIM ZELENIM POVReEM

tajevi i oblozi od trputca . 1. !um 24 razhate bolesti OD ASTME DO 2UUEVA Trputac je najpoznatiji kao lijek protiv kaKlja i drugih bolesti disnih puteva. Mote ublaziti alergijske reakcije, olakKati stanje kod astme i iritabilnog crijeva. lzvana se rabi za lijgenje posjeklina, svrbda i ispucale koh, a like trputca staro je sredstvo protiviuljeva Pik: IDA BOROVAC

irokolisni trputac (Plantago major) i uskolisni trputac (Plantago lanceolata) imaju gotovo isto Ije-kovito djelovanje koje je poznato od davnina. Rabili su ga drevni grOki i kineski lije6nici, a u srednjovjekovnim knjigama o Ijekovitu bilju to se vrlo cijenjena biljka preporaivala za 6ak 24 razliaite bolesti. Ta brojka nije pretjerana jer je i su-vremena znanost otkrila mnoga Ijekovita svojstva trputca. I irokolisni i uskolisni trputac rabe se u narodnoj medicini kao losioni i napici za rjea-vanje vanjskih problema, primjerice svrbe2a i ispucane ko2e, posjeklina te drugih povrinskih ozljeda, ugriza kukaca ili upale o6iju. U unu-tarnjoj uporabi trputac djeluje kao blago sred-stvo za iskaljavanje, a sluzi koje sadr2i trputac ublaZavaju upale sluzni-ce pa je izvanredan lijek protiv kalja i bronhitisa. Takoder, mote olaBati stanje kod astme, katara, laringitisa, faringitisa i razli6itih alergijskih reakcija koje izazivaju probleme s disanjem. Cini se da trputac ima i antibakterijska svojstva jer novija istraZivanja pokazuju da ekstrakt trputca uspjeko djeluje kod pluenih infekcija. Zbog treslovine djeluje

kao adstringens, a zbog sluzi ubla2ava upale. Koristi se kod katara gornjih dikih puteva, kod upale sluznice usne "upljine i idrijela te kod sindroma iritabilnog crijeva. U narodnoj se medicini rabi za lijeaenje rana, 6esto u mjeavini s kamilicom, za ispiranje ill obloge. Smrvljeni listovi i sok iz listova spre6avaju nastanak oteklina i svr-beii kod uboda kukaca. Like trputca stavljalo se u cipele da ubla2i 2uljeve nastale dugim hoda-njem. Svje2i sok prepo-ruoljiv je i za proljetne kure, za "6ikenje krvi" i poticanje metaboliz-ma. Zahvaljujuoi velikoj kolicini kalija, djeluje i diureti6ki. Od trputca se priprema i starinski, ali vrlo uoinko-viti sirup protiv kalja. SvjeZe ubrane listove tr-putca polo2ite u staklenu posudu u 5 centimetara debelim, blago natisnu-tim slojevima. Svaki sloj pospite e6erom. Posudu prekrijte gazom ili pamuenom krpom i stavite na sunce. Osta-vite oetiri-est tjedana na sun6anome mjestu, procijedite i ulijte u staklenke. Ovaj sirup ko-ristan je za iskaljavanje i smirivanje kalja. Uzima se nekoliko puta na dan po jedna 2116ica. Sirup je prikladan i za djecu. Do sada nisu zabiljeZene nikakve gtetne nuspojave kod uzimanja trputca.

opp:274 PRILOG 0 UREDENJU VRTA,

UZGOJU SOBNOG BILJA, picel 111 0 POVR(U I OKUNICAMA

Aron iija voce (oje

ed Zbog visokog sadriaja antioksidansa pomah u sprgavanju sffanog udara ZALIJEVANJE NAVODNJAVI E. ,r1 Kako sacuvati lonc ice

BIOVRTLARICA: Pronadite cvjetajuee grmove koji yam se svidaju i sami ih razmno2ite reznicama

OV isnica je idealna za biljke GODINJI ODMOR Jednostavnim sustavom sa Kpagom i kanticom vode moiete zalijevati lodanice i dok vas nema kod twee, a ako se ipak osuk, nakon povratka s putovanja ipak ih moZ"ete spasiti Pite: IDA BOROVAC

Bez obzira na to koliki vrt imate, uvijek nastojte skupiti 4to vise kinice. Osim gto je besplatna, zbog svog je sastava bolja za biljke od vode iz slavine. Ako je prostor u pitanju, mnogi spre-mnici za kiSnicu mogu se ukopati u zemlju - 'Oak i ispod samog povrtnja-ka. Suvremeni spremnici za kiSnicu obieno su plastieni, Sto olakSava eiSeenje, i imaju poklopce iii su potpu-no zatvoreni tako da u njih ne ulaze otpad i kukci. Elektriena pumpa uve-like olakSava zalijevanje, a na trliStu postoji nekoliko tipova pumpi namije-njenih zalijevanju malih vrtova. Spaja-njem vrtnog crijeva na slavinu pri dnu spremnika s kiSnicom i ukljueivanjem pumpe, stvorit ee se dovoljan pritisak za ueinkovito zalijevanje vrta. Zdrave, ukorijenjene biljke trebalo bi zalijevati samo za dugotrajnih suSa, jer na dubini na kojoj se korijenje nalazi trebalo bi biti dovoljno vlage za pre-2ivljavanje biljaka do kiSe. Nedovoljno zalijevanje eesto je Stetno jer potiee rast korijenja prema povrSini. Lonaanice bi trebalo zalijevati sva-kodnevno, a da bi imale dovoljno vode dok vas nema kod kuee, veliku

posudu napunite vodom i stavite je pokraj biljaka. Za svaku biljku odre2i-te po komad page dovoljno dug da ga na jednom kraju zabodete neko-liko centienetara u zemlju cvijeta, a da drugim krajem dosegne do dna posude s vodom. Dobro natopite Spagu vodom i namjestite je. Kako se zemlja u cvijetnjacima bude isuSivala, voda iz posude polako ee preko page natapati 2edne biljke. Takoder je kori-sno biljke saditi u mjeSavinu zennlje s granulama koje zadr2avaju vlagu kako bi je 2edne biljke mogle kasnije crpiti. Sklonite vase biljke s izravnog sunca - izvrsno mjesto bio bi prozor zaStieen prozraenim zavjesama. Cvijetnjake i 2ardinjere stavite skupa kako bi biljke jedne drugima pru2ale sjenu i vlagu, a osjetljive biljke stavite pod "Satoreiee" - oko svake biljke zabodite nekoliko Stapova i preko njih navucite plastienu vreeicu kako ne bi dodirivala listove. U vreoici izbuSite nekoliko rupica kako bi zrak mogao doprijeti do biljke. Ako se biljke ipak posve silk dok vas nema, mo2ete ih o2ivjeti tako da cvijetnja-ke uronite u kantu, bure ill plastiani bazeneie. Upotrijebite toplu vodu i uronite loneanicu sve dok mjehuriei ne prestanu izlaziti iz zemlje. lzvadite loneanicu i ocijedite viSak vode.

\JEGA 3ILJA 2614tZN,L Navodnjavanje vrta sustavom kap po kap

Automatski kapljieni sustav najbolji je naein opskrbe vodom za ve-Oinu biljaka. Crijevo s rupicama polo2eno du2 redova povrea iii svijeno oko baze stabla dovest ee vodu koja ee dospjeti ravno do korijenja uz minimalno isparavanje. Takvim sustavima mote-te upravljati ruano iii ih spojiti na kontrolni sat.

Boca s posebnim zatvaraeem takoder je dobar naZin navodnja-vanja biljaka u vrtu.

Malaranje humusno tlo cuvaju vlagu Tia bogata humusom zadr2avaju vodu puno dulje od onih kojima manjka organskog mate-rijala. Maleiranje stajskim gnojem, kompostom iii folijom za sprjeeavanje korova omogueit ee prodiranje kiSnice u tlo i sprijeeiti trenutaeno isparavanje. Maleiranje slamom najbolje je oba-viti nakon kik iii obilnog zalijevanja - tako ee vrt izdr2ati i ako ga dulje vrijeme ne zalijevate.

www.CroWarezorg TRAVNJAK NE iViORATE REDOVITO ZALIJEVATI, ALI KAI) ua ZALIJE-VATE, DOBRO GA NATOPITE. NI SPARUtENI TRAVNJAK NIJE RAZLOG ZA BRIGU - BRIO CE OZELENJETI NAKON STO PRESTANE SUtA.

BOLJE JE ZALIJEVATI OBILNO I RIJETKO NEGO MALO I tESTO NOVOPOSADENE VOaKE STABLASICE I GRMOLIKE VO,OKE TE UKRASNE BILJKE KAO STO SU RUZE MORAJU SE ZALIJEVATI ZA VRUalH I SUHIH DANA, NO BOLJE IH JE JEDANPUT ILI DVA PUTA NA TJEDAN TEMELJITO ZALITI NEGO POMALO SVAKI DAN.

Biljke poiako uzimaju vode koliko im je potrebno

Obba plastitna boca mole olagati zalijevanje biljaka Kap!Pao navodnjavanje najbolji je naein zalijevanja - ne rasipa dragocjenu vodu, a polagano i duboko pro-diranje vlage odlieno je za korijenje. Ako yam je po-stavljanje potpuna sustava prevelik trogak, saeuvajte 2-litrene plasticise boce od sokova i velike kanistre od vode. Na dnu svake boce probuite rupicu i boce napunite vodom. Postavite jednu bocu punu vode pa-kraj biljke - malo je ukopajte kako bi bila stabilna i ne toliko uoeljiva - i iz nje to voda polako kapati u okolno tlo. Kada vode nestane, dolijte novu.

0 0

Nelijepi spremnik moiete sakriti ukrasnim biljem

Krovnu vodu pokuKajte preusmjeriti u spremnik Vedina zgrada, 'oak i spremita i vrtne sjenice, imaju oluke. Ako su spojeni na odvodne sahtove ill na komunalni sustav odvodnje oborinskih voda, uz malo novca i truda, lako mo2ete postaviti preusmjerivae kako biste kignicu iz oluka usmjerili u bure iii spre-mnik. Kad se spremnik napuni, k&ica se automatski preusmjerava natrag u Saht iii odvod. U vrtnim i gra-devinskim centrima pronaei tete burad i spremnike raznih velieina, od onih manjih, u koje stane nekoliko stotina litara, do onih s kapacitetom od 1000 litara iii vise, Sto bi trebalo biti dovoljno za zalijevanje vrta.

I

www.BosnaUnited.net 3101/RTLARICA

Reznica ma uldonite vet nu listova 0 0

UKRASNI GRMOVI Sadnice su t'esto

skupe, a i ne moiete uvijek mad baK ono Kto ste Zeljeli. Stoga je u kolovozu dobro proKetati svojom okolicom i uzeti reznice grmlja koje vas se dojmilo svojim cvjetovima, listovima iii plodovima

Za ovakvu vrstu razmno-2avanja trebate nabrati poludrvenaste reznice - vtine dijelove grana grmlja sa zdrave, otporne biljke. Ja ih obi6no uzi-mam du2ine od 10 do 20 centimetara. Nakon sto

reznice, treba ih pripremiti za pelcanje. Maknite 3/4 donjeg lista s njih, ostavite tek nekoli-ko na vrhu.

Donji rez radi se oko 1 cm ispod najdonjeg lista, tj. ispod mjesta gdje su bill listovi.

Stvorite idealne uvjete za zakorjenjivanje Nakon bockanja pripre-mljenih reznica u teglice, neki na njih navla6e najion da se zadr2i viaga i temperatura te tako naprave idealne uvjete za zakorijenjivanje. Idealna temperatura za zakorije-njivanje je 23-27 stup-njeva, a vldinost 80%. Odlueite li se za ovakav na6in razmno2avanje, imajte na umu da teglice svakodnevno prozraeu-jete kako bi biljke dobile dovoljno zraka.

SILVIJA KOLAR - FODOR

Kolovoz je idealno doba za raz-mnoiavanje ukrasnoga grmlja poludrvenastim reznicama. Razloga za to je vise, od cijene grmlja u duoanima koja zna biti paprena do toga da neke biljke ne mo2ete ni nabaviti u prodaji. Ja u ovo doba godine razmno2a-yam grmlje koje zapazim u parku grada, a na koje Inge bag i nisam nabasala u prodaji. Tako sam si razmno2ila vatreni trn - Pyra-cantha coccinea, koji se izuzet-no lako razmno2ava pomoeu

reznica. lako sam ih uzela vrtnim gkarama, bolje je to 6initi no2em jer ako nemate dobre, ogtre gkare, dolazi do gnje6enja tkiva' kod reza. To omoguauje prodor patogenih organizama, gto mote voditi trule2i na tome mjestu, a ne zakorjenjivanju. Vrgne reznice su najbolje, a treba ih uzeti sa zdrave, otporne biljke. Na ovaj naein se zapravo klonira grm. Reznice se pripremaju tako da im se ukloni veeina listova osim nekoliko na vrhu i zarehi ispod zadebljanja gdje su bill listovi. Uvijek pazim da imam reznicu

s barem dva takva zadebljanja gdje sam maknula lisle koje 6e ial u zemlju. Pripremljene reznice mo2ete popikati na otvorenom ako imate pogodno mjesto za to. Dobro je polusjenovito mjesto s dosta viage. Ako ih tako vani pelcate, najbolje je na njih staviti odrezane plastione iii staklene boce za zimnicu, koje 6e zadilati stalnu temperaturu i vlagu te tako uvelike pridonijeti ukori-jenjivanju. To sam konkretno napravila s reznicama ruh, i ne diram ih do proljeaa. Buduai da je kolovoz kod mene 6esto jako

azmnozava

SVAKU REZNICU MOIETE STAVITI U POSEBNU TEGLICU, ALI TO ZAUZIMA PUNO PROSTORA. DRUGA JE MOGUCNOST DA U JEDNU TEGLICU STAVITE VISE REZNICA, PA 111 NAKNADNO RASADITE

VRIJEME JE ZA UZIMANJE REZNICA UKRASNOG GRMLJA OSIM VATRENOG TRNA (SLIKA DESNO), U OVO DOBA SE MO2E POKUSATI RAZMNOZITI SVASTA: VAJGELA (WEIGELA), BUDLEJA (BUDDLEJA DAVIDII, SLIKA LIJE-VO), VRTNI HIBISKUS (HIBISCUS SYRIACUS), SPIRAEA, BERBERIS, CLEMATIS, DRIJEN (CORNUS) I OSTALO UKRASNO GRMLJE. AKO SE DIVITE NEKOM UKRASNOM GRMU I NIGDJE NISTE USPJELI NABAVITI SADNICU, SAD JE PRAVI TRENUTAK DA NABAVITE REZNICE I PROBATE GA TAKO RAZMNOZITI.

In e reznicama suh i vrue, reznice ukrasnoga gr-mlja ipak radije pelcam u teglice i dr2im ih u polusjeni terase. Za to pripremim malo dublje teglice i zemlju koja je mjea-vina vrtne zemlje, konkretno s krtranjaka, te kupljenog humusa. Ovakva mje.gavina je opskrbljena svim potrebnim hranjivima, ali i mikroskopski malim 2ivim svi-jetom. Zliaica zemlje sadr2i vise organizama nego Sto ima Ijudi na planetu, a kupovni kompost je sterilan i be2ivotan. Teglice napunim zemljonn, malo zalijem i spremne su za pelcanje rezni-

ca. Jednostavno ih pobockam u teglice. Nakon Sto ste pobockali reznice, joS malo prstima sve dobro pritisnite i joS malo zalijte. Ja osobno jednostavno samo pobockam reznice, stavim ih na polusjenoviti dio terase i vodim brigu da imaju dosta vlage, tj re-dovito ih zalijevam. Preko zime ih prve godine dr2im na negrijanom potkrovlju i povremeno zalijem, a iduee proljeee rasadujem. Mo2ete ih ostaviti i vani preko zime ako imate pogodno mjesto za to. Vrlo lako mo2ete vidjeti jesu Ii zakorijenjene po korijenju koje

po6inje "pikati" van iz rupica na dnu teglice. Kad su u tako malim teglicama, ne narastu mnogo, ali cim ih rasadite na otvoreno, jako brzo ve6 iste godine naraste grmie. Vajgele i budleje cvatu vee te iste godine, a budleja iz jedne majune reznice na proljeee mote iste godine narasti vise od metra i napraviti pravi grm. Naravno, nese yam se baS sve reznice primiti, ali uvijek neto ipak hoOe. Stoga vrijedi pokLga-ti, i na taj nacin, uz malo truda, mo2ete imati puno prekrasnog raznovrsnoga grmlja u svom vrtu.

VRBA DJELUJE POPUT PRaKA ZA ZAKORJENJIVANJE SREDSTVA, Ti .PRAH ZA ZA-KORIJENJIVAJE NE KORISTIM - A AKO GA KORISTITE, PRIDE PELCANJA NAMOOITE VRH REZNICE U SREDSTVO. HOR-MON ZA ZAKORIJENJIVANJE UGLAVNOM JE PODRIJETLOM IZ VRBE, MOZETE ZA BOLJE ZAKORIJENJIVANJE POKRAJ BOCNUTI I REZNICU VRBE.

tirt74 VRTOVI SVIJETA Eukaliptus koji mijenja oblik i boju listova

VRTLAR STEVE COLLINS IZ RASADNIKA GRAFTON NURSERY U LONDONU PRIPREMA EUKALIPTUSE ZA IZLOZBU. UZ PRAVILNU NJEGU, OVO STABLO RASTE I U UMJERENOJ KLIMI

Eucalyptus archeri potje6e iz planinskih pre-djela Tasmanije. Stablo ima glatku koru sive do sivo-zelene boje. Mladi listovi su okruglasti i plavi, a poslije postaju izdu2eni i zelenkasti. Do-bro podnosi siromano i poplavljeno zemijite, a posljednjih se godina sve vise uzgaja. Uspijeva i kao lonaanica.

Eucalyptus aggregata zimzeleno je stablo koje dobro izgleda u rustikalnim vrtovima

Nor Moze rasti na balkonu u velikoj posudi Eukaliptus je popularno stablo jer susi tlo oko sebe, odbija insekte i zrak aini zdravijim za-hvaljujuei antisepti6kim uljima iz listova. Moe se dr2ati na balkonu u veeoj tegli, a ako naraste previ-soko, mote ga se orezati. Zimi ga je najbolje unijeti u zatvoreni prostor, a ako ostane u vrtu, potrebno ga je prekriti agroteksti-lom iii balama slame da ga se zatiti od hladnoae, mrazova i snijega.

Eukaliptus mem izrasti u jako visoko stablo iii ostati mali grm Postoji oko 300 vrsta eukaliptusa. Ime je dobio od grcke rijeci eucalyptos, a to znaei "onaj koji titi", jer mu je cvijet prekriven membranom prije cvatnje. Kod nas raste u najjdnijim krajevima i najeeke se uzgaja kao nine stablo, iako mote doseei visinu od 80 meta-ra. Orezivanjem se mote oblikovati i poput grma.

BOBICE ARONIJE CUVAJU ZDRAV VID ARONIJA JE ODLIONA I ZA POSTIZANJE ZDRAVOG VIDA. NAJBOLJI JE PRIRODNI LIJEK KOD DEGENERACIJE MAKULE I DIJABETINE RETINOPATIJE, A TAKODER ODLIeN0 POMAGA-LO ZA SVE KOJI NAPREZU Oel DUGOTRAJNIM GLEDANJEM U EKRAN RAeUNALA.

OD SUHE ARONIJE PRIPREMA SE CAJ BOBICE ARONIJE MOGU SE SAeUVATI ZAMRZAVANJEM ILI OSUSITI NA ZRAKU. OD SURE ARONIJE PRIPREMA SE eAJ I eAJNE MJESAVINE. TAKODER SE MOGU PRIPRAVITI LIKERI, SIRUPI I PEKMEZI, KOJIMA SE ZBOG BOLJEG OKUSA DODAJE SECER I LIMUNOV SOK.

BOBICE ARONIJE DOZRIJEVAJU TIJEKOM KOLOVOZA I RUJNA, A BER-BA SE MOZE PRODULJITI NA JOS DVA MJESECA ZATO tTO SE BOBI-CE DOBRO tUVAJU, A OTPORNE SU tAK I NA BLAZE MRAZEVE

Aronija snriava poviieni flak, stiti srce i krone zile NAJZDRAVIJE VOCE Vrlo nezahtjevna biljka koju je lako uzgojiti ekoloKki jer je ne napadaju nikakve bolesti i Ktetnici, aronija je bogata antioksidantima koji pomaZu u lijeEenju cijelog niza bolesti, od alergije i astme pa do proKirenih vena, dijabetesa i neurol0sIih poremeeaja Prte: IDA BOROVAC

Crnoplodna aronija (Aronia Melanocarpa) bila je jedna od omi-Ijenih ljekovitih biljaka ameriekih Indijanaca. Njezine su plodove susili i mljeli te mijesali s maga' i osukninn mesom i rabili kao hranu ili lijek. U svojoj prado-movini mote narasti i do tri metra. Buduei da podnosi niske tempera-ture, uzgaja se i u Sibiru, Svedskoj te Finskoj. Ove bobice pravi su multivi-taminski i multimineral-ni koncentrat. Takoder sadrk mane antioksi-danse i sve esencijalne kiseline. Zbog visokog sastava proantocijani-dina stabilizira stijenke krvnih lila i kapilara te tkiva gradena od kola-gena i elastina pa tako spreeava pucanje krvnih

Ubrzava oporavak nakon mo2danog udara, a djeluje i kao pomoe u smanjivanju krvnog tlaka, kao i u smanjiva-nju rizika od mo2danog udara. Buduci da ja6a stijenke kapilara i krvnih lila, smanjuje mogue-nost nastanka edema, a pomak i u borbi protiv oteklina na nogama i zglobovima, kao i u lijeeenju ozljeda te oZi-ljaka, ali i kod phAirenja vena. Aronija takoder djeluje blagotvorno kod razlieitih tipova aler-gija i astme jer njezini antioksidanti djeluju kao

prirodni antihistamini i tako smanjuju simp-tome alergije. Pomak i u lijee'enju mnogih neurolokih poremeeaja - blagotvorno djeluje na krvoZilni sustav pa tako i na protok krvi te dobru opskrbu mozga kisi-kom, posredno djeluje na zdravlje mozga i na zdravlje Citavog 2iv6a-nog sustava. Istra2ivanja pokazuju da proantoci-janidin iz aronije spre-e'ava oteoenja i razne poremeeaje na krvnim

koji su pak jedni od glavnih krivaca po-goranja simptoma kod Parkinsonove bolesti. Kao ukrasni grm III kao vooka, aronija je neza-htjevna biljka, pogodna za sadnju i unutar malih vrtova i na manje plod-nom tlu. Ne zahtijeva posebnu njegu, poklj-no je da je opljevimo i omogueimo primjerenu vla2nost. Raste u svakoj zemlji, naravno ako nije prey& kamenita, preplitka iii moavarna. Posadite Ii je na razdalji-nu od 2 metra, grmovi Oe doseei visinu od 1,5 do 2,5 metra te u kolovozu i rujnu dati bogati urod. Ne zahtijeva prskanje jer nema nametnika iii bolesti. Posadena u vrtu, aronija ee vee druge godine dati prve plodove, a plodova ee biti vise ako raste na hranjivu tlu. Nakon toga ee redovito svake godine davati obi-lje zdravih plodova.

fr

o. PRILOG 0 UREDENJU VRTA, dig UZGOJU SOBNOG BHA

1311,"11 0 POVR(0 I OKUNICAMA Lotus raste i na balkonu

Cvjetovi lotusa od davnina su bill simbol vrline i Eistoee, no

ova biljka nije zahtjevna za uzgoj Eak ni u nass'im krajevima

Sve tajne savrsenog travnja ka

BIOVRTLARICA SAVJETUJE:

Muhe cvjetare Euvaju vrt od

nametnika

SIKAVI VRTU: Sikavicu je lako uzgojiti iz sjemena, na incanu mjestu i siromaKnom tlu

Sikavica ob JEDNOSTAVNI UZGOJ Ova Ijekovita biljka uspijeva u svakoj vrsti do- bro dreniranog plodnog vrtnog tla, a najbolje u vapnenastom, na suganom polaaju. Podnosi temperature do -15 C. Mae djelovati vrlo dekorativno, a neko( se je uzgajala kao povrte bogato vitaminima Pik: IDA BOROVAC

Sikavica iii osijebad (Silybum marianum) otporna je biljka eiji su listovi obrubijeni oitrim bodijikama. Ovu aenno biljku lako pronaei u ljetnom razdoblju na mnogim pagnjacima i livadama, no ako je odluaimo uzgajati u vrtu, neaemo naiel na velike probleme. lako na prvi pogled izgleda priliano neugledno i bodljikavo, rijea je o vrlo korisnoj ljekovitoj biljci. Nje-zine sjemenke sadr2e silimarin, mjegavinu vise kemijskih spojeva koji su poznati po tome gto gtite jetra. Mnogobrojna su istraiivanja pokazala da silimarin iz sikavice ima antioksidativna svojstva, a to poma2e u zagtiti jetara i drugih organa od gtetnog djelovanja slobodnih radikala. Stoga se osljebad preporuauje kao porno& no sredstvo u lijeaenju kronianog hepatitisa i ciroze jetara. Sikavica olakgava protjecanje 2uai pa se rabi za spreaavanje i lijeaenje 2uanog kamenca. Listovi povoljno djeluju na cirkulaciju,

razbijaju naslage kolesterola, odr2avaju zdravlje jetara, pomak kod 2utice i 2uanih kolika te potieu izluaivanje2uai pa se preporuauju i za manje probavne tegobe. Spanjolska su istra2iyanja za-bilje2ila i protuupalno svojstvo silimarina, a njegovo smirujuee djelovanje ponekad se koristi u lijeeenju hemoroida. Za lijeaenje problema s jetrom, poput kronia-nog hepatitisa i ciroze, najaegee se upotrebljavaju komercijalni lijekovi sa standardiziranom koli-ainom silimarina. lako se nekoe uzgajala kao jestivo povree, danas je to upotreba priliano zanemarena, no mote pronaai svoje mjesto u vrtovima jer djeluje vrlo dekorativno. - U krajevima u kojima su toplije zime sikavica raste kao dvogo-dignja biljka, dok u krajevima s hladnijim zimama ne mo2e prezimjeti pa se ondje uzgaja kao jednogodignja biljka - objagnjava Silvija Kolar Fodor koja to vrijednu biljku uzgaja u svojem vrtu. - Sikavica ne podnosi mraz, ali mope prezimiti zime aak i do

-18 stupnjeva (prema mojem iskustvu aak i vise), ali uz uvjet da su tijekom velikih hladnoea biljke prekrivene slojem snijega koji djeluje kao izolator. Ako nisu preko zime na taj naain zagtieene od smrzavanja nego su direktno izIo2ene vanjskim utjecajima, sve biljke propadaju od hladnoaa - objakjava Silvija i dodaje: - Ako sikavicu uzgajate kao jedno-godignju biljku, mo2ete je sijati u posudice tijekom okjka i travnja te nakon opasnosti od mrazeva presaditi na otvoreno. Mo2ete je sijati i direktno na otvorenom tijekom travnja i svibnja. Tako ae uzgojena biljke cvasti tijekom Ijeta i sjeme mo2ete skupljati krajem ljeta/poaetkonn jeseni. Vrlo se uspjegno i sama zasijava, a mlade biljke niau yea na jesen. Ako imaju dobre uvjete i uspiju prezimiti, sikavica pooinje cvasti vee krajem proljeea. Sjeme yea dozrijeva kra-jem lipnja i tijekom srpnja, nakon aega cijele biljke odumiru. Sikavica za rast voli suneanu gre-dicu, jako dobro podnosi i suk, a dobro uspijeva i u logem tlu.

RIJEd STRUCNJAKA MARTINA BOGDANIC, FITOAROMATERAPEUT Udruga za fitoaromaterapiju Studio Martina&Natura Sikavica se od davnina koristila za

tretiranje razliaitih disbalansa jetara. Ponekad je to bio aaj od lista biljke, ponekad prah od smrvljenog zrelog sjemena koji se uzimao uz obrok. U Makedoniji su se pripravci od kori-jena biljke koristili za jaaanje mugke potencije i protiv mugke neplodnosti.

Klinickim istra2ivanjima je potvrdeno da doza koja je aktivna mora u sebi sadr2avati minimalno 140 mg aktiv-nog spoja silimarina koja se uzima tri puta na dan, Gime dolazimo do aktivne doze od 300 do 500 mg silimarina na dan koji ee pomoai regeneriranju nage jetre. Takvi standardizirani ekstrakti ne

Standardizirani ekstrakti sikavice najuonkovitije djeluju na obnovu jetra

ir 70:!I_JE

navlija jetru

mogu se napraviti u kuenoj radi-nosti pa oemo naleeke tablete sa standardiziranom dozom kupiti u biljnim Ijekarnama. Tinkturu, tradicionalan pripra-vak od sikavice, radimo tako da potpuno zrelo, a potom i osukno sjeme biljke usitnimo u mlincu za kavu. 250 g sjemena stavimo u 6istu telicu i prelije-mo s 1. litrom 70% alkohola. Sikavica je jedna od rijetkih biljaka kod kojih nam je za izra-

du tinkture potreban tako jaki alkohol da bi se djelatne hidrofil-ne tvari izvukle iz biljke. Teglicu stavimo na toplo mjesto i svaki dan je barem jednom sna2no protresemo. Nakon mjesec dana tinkturu procijedimo i spremimo na mrae"no i hladno mjesto. Uzi-mamo je tako datri puta na dan rastopimo po 30 kapi u 0,5 dcl vode iii Baja. Tinktura se koristi za tretiranje razIraitih disbalansa i regeneraciju jetara. Sjemenke sikavice Zeleni dijelovi sikavice

LJUBICASTI CVATOVI SASTAVLJENI OD STOTINA CVJETOVA POJAV-LJUJU SE NA VRHU STABLJIKA TIJEKOM LJETA. ONI RADAJU SJE-MENKE S eUPERCIMA KOJE SE MOGU KORISTITI SVJEIE ILI SURE

3 0 VRTLARICAwwwCroWarmorg lianke Oe!office muhe Geste su u otpadnoj vodi

Lieinke p6elolike muhe (Eristalis tenax) duge su nekoliko centimetara. Razvijaju se u vodi bo-gatoj organskim tvarima (Geste su u otpadnim vodama i lokvama oko hrpa gnoja) - to se hrane bakterijama kojih ima u obilju. Kao gto se vidi na fotografiji, vole biti u skupini i stalno su u pokretu. KORISNI KUKCI IAKO IZGLEDAJU

OPASNO, MUNE CVJETARE NIKAD NE BODU. POKUSATE IH PRIVUO U SVOJ VRT JER SU DOBRI OPRMIVACI, A I POMA7U U ODR2AVANJU PRIRODNE RAVNOTE7E. KORISNE SU I LICINKE OVIH KUKACA

A

Iz kukuijice osolike muhe, koja se 6esto hvata za listove, izleie se odrasli kukac.

Upoznajte osolike muhe u svim fazama Osolike muhe vrlo su vane u biologkom suzbi-janju lisnih ugiju - njihove liainke hrane se ugima, a odrasle se muhe hrane nektarom cvijeea, cvjet-nim prahom i medenom rosom te su vrlo korisni opragivad. Nakon faze

koja izgleda kao poluprozirni cry nimalo privlaana izgleda, Hanka stvara kukuijicu koja nali-kuje na kapijicu i priavr-gouje se na biljku.

Pie: SILVIJA KOLAR-FODOR

Kad neto zuji oko nas, Eesto to instinktivno ielimo tresnu-ti neEim i ubiti od straha da nas ne ubode. Medutim, 6injenica je da oko nas Zivi rnnogtvo korisnih kukaca koji su jako vaZni u uspostav-ljanju prirodne ravnote2e, te je korisno bolje upoznati svijet oko sebe kako ne bismo iz neznanja ucinili veliku gtetu biosustavu. Osobno se protivim tretiranju nametnika u vrtu (primjerice ugiju) jer nijedan insekticid ne

djeluje selektivno, pa se primje-nom takvih sredstava ubija i mnogtvo korisnih kukaca. Mnogi su od tih kukaca predatori koji oe sami rijegiti najezdu nametnika ako pustimo da stvari idu svojim prirodnim tijekom, a mnogi su jako vdini opragivad. Medu tim vaZnim predatorima i opragivad-ma su muhe cvjetare - lebdjelice, osolike muhe, peelolike cvjetare (obitelj Syrphidae) - za nas pot-puno bezopasni kukci. Mnogi pothu panie'ariti kad za-paze da su im neki nametnici na-pall biljku i aesto za prvu pomoo

posegnu za nekim sredstvima za prskanje. Medutim, najoe-gee morate biti strpijivi i malo prraekati da priroda odradi svoje. To sam i ja iznova primijetila u svojem vrtu ovog proljeaa kad nisam reagirala na napad zelenih ugiju na poledini listova ribizla - ubrzo su se pojavile lidnke muhe cvjetare, Syrphus ribesii, koje su same rijegile problem i pojele bag sve ugi na Iiseu. Lieinke ovih muha ne izgledaju privlaano, zbog svoje odbojnosti mnogi 6e ih htjeti unigtiti, no one su prirod-ni neprijateiji lisnih ugiju i dobri

Muhe cvjetare:

ovci na lisne usi

NEMOJTE UNKTAVATI KUKCE I LItINKE KOJE NE POZNAJETE KAD eUJETE ZUJANJE OKO SEBE ILI ZAPAZITE NEKE CUD-NE KUKCE ILI LleINKE, NEMOJ-TE DOPUSTITI DA PREVLADA PRVI INSTINKT, KOJI GOVORI DA TO TREBA ELIMINIRATI. RADIJE POGLEDAJTE JOS

JEDANPUT, eEkE CE TO BITI KORISNI KUKCI, KAO tTO SU MUNE CVJETARE.

pomagaai u svakom biovrtu. Prozirne su i izgledom podsjeea-ju na nekakvog crva. Ako zelite privuoi muhe cvjetare u svoj vrt, bitno je da imate Sto vise cvijeoa koje ih privIa6i, kao Sto su kamilica, makovi, limnan-thes douglasii, alyssum, iberis, stolisnik, mrkva i pergin u cvatu. U mojem vrtu su osolike muhe mnogobrojne i mogu ponosno red da nemam previge problema s ugima - one se pojave, 6esto i u veeem broju, no predatori poput osolikih muha uvijek ih uspjegno dr2e pod kontrolom.

europska muha leb-djelica/zujalica (Eristalis tenax) muha je koja izgledom podsjeea na pe"elu, a jako je koristan opra-giva6 u vrtu. Liainke ove vrste muhe su svijetle boje i karakteri-stie'ne su po svojim "repovima" (jog se spominje i naziv "lielnka Stakorov rep" - zbog slrana izgle-da), koji su im zapravo organ za disanje i vrhovi im vire iz vode. lskreno, LfZivo to izgleda jako odvratno. Kad sam ih zapazila, nisam ih uklonila zato Sto nisam znala o eemu je 1106, iako mi je to bio prvi nagon. Kako mi vee

iskustvo govori, mnogo je toga oko nas korisno, samo Sto mi za to ne znamo. I eto, ispalo je da sam bila u pravu, odnosno da su ovo jako korisni kukci u svakom biosustavu. A ove vrste muha cvjetara su potpuno bezopasne i nista yam nese usiniti, ne bodu. Zbog toga se potrudite privuei ih u Sto veeem broju u svoj vrt jer 6e yam biti dobri "radnici" koji 6e yam kao Rinke uspjegno de-gavati problem ugiju na biljkama, a kao odrasli kukci opragivat 6e vase biljke. Ovi "radnici" su k tome joS i besplatni.

www.BosnathArted.net LleINKE MUHE CVJETARE (SYRPHUS RIBESII) JEDU USI KOJE SE SKU-PLJAJU NA LIMU RIBIZA. IZGLEDAJU POMALO PROZIRNO, TRANSPA-RENTNO, DUGE SU OTPRILIKE OD JEDAN DO DVA I POL CENTIMETRA

SLINOST SA PCELAMA 31ITI OSOLIKE MUNE OD PREDATORA PeELOLIKA MUHA (SLIKA DESNO) I OSOLIKA MUHA (VELIKA SLIKA) SVOJIM IZGLEDOM PODSJE6A-JU NA OSU ILI PeELU, ALI TO JE MIMIKRIJA, IMITACIJA KOJOM SE SLUZE U OBRANI OD PREDATORA I TAKO SI POSPJEUJU IZGLEDE ZA PRE2IVLJAVANJE. LEBDJELICA-MA SE NAZIVAJU ZBOG SPECI-FleNA NAeINA NA KOJI LETE, PA IZGLEDA KAO DA LEBDE U ZRAKU. ZBOG TOGA, AKO KUKAC, PRIMJERICE, IZGLEDA KAO OSA A LETI KAO HELIKOPTER, RIJEe JE 0 OSOLIKOJ MUHI.

NI Razhati varijeteti indijskog lotusa osvojili su cijeli svijet Lotus je viegodinja vodena biljka rasprostranjena preko Sjeverne Amerike, Male Azije sve do Japana. Najpoznatiji predstavnik je indijski lotus (Nelunnbo nucifera), koji je naje'egoe ruMast, mada postoje kul-tivari razIraitog oblika to drugih boja cvijeta. Obiano raste na rubovima voda stajaeica, npr. nno6vara.

-7.A 11/R1-C1/1 SVIJETA CVIJET LOTUSA U BOTANICKOM VRTU PALMENGARTEN U FRANKFURTU. LOTUS JE OD DAVNINA SIMBOL VRLINE I JER SE IZDI7E IZ MUTNE VODE DO SUNCEVE SVJETLOSTI

Sjemenke lotusa treba malo pobrusiti jer je njihova povrina glatka i ne proputa vodu. Bez bruknja bi sa6uvale po-sobnost klijanja tisueama godina, a ako biste ih po-topili u vodu, morali biste 6ekati nekoliko godina da proklijaju. lzbrukne sjemenke stavite u vodu. U roku od 24 sata trebale bi se dvostruko poveeati.

Za razliku od lotuso-vih, cvjetovi lopoea izgledaju kao da pliva-ju na vodi.

Sjemenke lotusa treba pobrusiti prije sijanja

Voda za uzgoj trebala bi biti duboka 3o cm Nakon izbijanja prvog lista po2eljno je biljku zasaditi ill u mo6varnom supstratu iii u ljun-ku (koji se koristi za akvarije) i cijelu biljku staviti u veal kolielnu vode (akvarij, jezerce) s dubinom od barem 30 cm. Ako koristite kao supstrat ljunak za akva-rij, lotus mo2ete uzgajati i u akvariju s ribicama. Moguee ga je i preko Ijeta &lab na balkonu, a zimi unositi u kuou.

BOLJE JE ZALIJEVATI RJEDE I QBILNIJE TRAVNJAK NE MORATE REDOVITO ZALIJEVATI, ALI KAD GA ZALIJEVATE, DOBRO GA NATOPITE. MALO POPR-SKANE VODE MO2E UeINITI VISE tTETE NEGO KORISTI, A SPARUSENI TRAVNJAK BRZO CE OZELENJETI NAKON STO PRESTANE SUSA.

0 0

21.4eZ7\4t ZA ODRIAVANJE TRAVNJAKA POTREBAN JE I PROZRAtIVAt TLA. VEeINU TRAVNJAKA TREBA PROZRAtITI JEDNOM NA GODINU DA BI SE POBOLAALA PROPUSNOST TLA TE DA BI SE ONO RAZRAHLILO

Malo Eeinjaka u prahu tjera krtice s travnjaka SAVRgEN TRAVNJAK Za zdravtravnjak, nikad nemojte skidati vise od treeine vlati trave odjednom. Kosite sredinom prijepodneva ili u drugoj polovici prijepodneva, nakon Kto se jutarnja rosa ()sib, no dok je joK svjeie. Noievi kosilice moraju biti uvijek dobro odriavani Pige: IDA BOROVAC

Bez obzira na to ima li vat' travnjak ma-nji ogoljeni dio iili je potrebno ponovno za-sijati polovicu travnja-ka, uelnite to krajem Ijeta ili ujesen. Naime, svje2ije tempe-rature, veva vldinost i toplo tlo prifiaju travi priliku za dobar poeetak. Najprije pograbljajte uve-lu travu i vrtni otpad. Na ogoljenoj plohi razrahlite tlo na dubinu od 2,5 cm. Ako su travu pse- ea mokraea, prolivene kemikalije ili benzin, taj je dio tla najbolje iskopati i zasipati svje2im slojem tla. Na taj dio razgrnite 5-7,5 cm komposta za sadnju, zatim poravnajte ugicom grablji kako bi kompost bio u ravnini s okolnim tlom. Dan prije sijanja sjeme za travu pomijeajte s jednakim udjelom vla2nog pije-ska. Vlaga ee potaknuti klijanje. Ravnomjerno ra-zasipajte sjeme zajedno s pijeskonn kako bi ostalo na tlu, eak i za vjetrovita dana. Prekrijte sjeme tankim slojem komposta, a zatim lagano zalijte pazeei da ne isperete sjeme. Zasijano po-drueje zalijevajte sitnim rasprivaeem dva ili tri puta dnevno, sve dok sjeme ne proklija. Zatim polijevajte redovito dok se trava ne zakorijeni. Za dobar izgled travnjaka zaslu2na je i redovi-

to kanja. Za najbolju konju kosite sredinom prijepodneva ili u drugoj polovici prijepodneva, nakon 'ao se jutarnja rosa osugi, no dok je jos svje2e. Ne 2urite s kog-njom jer mo2ete neke dijelove ostaviti nepo-koene. Ako imate velik travnjak i kosite velikom kosilicom na kojoj se sje-di, vozite je umjerenom brzinom. Smanjite brzinu pri zaokretima i koenju rubova radi preciznije kognje. Va2na je i visina na koju kosite trayu. Ako je visoka oko 2,5 cm, obieno izgleda bolje, potiee razvoj dubljega korijenja to pomaie sprijeeiti girenje korova i mahovine. Jednako va2no je i odr-2avanje kosilice. Ogtri no2evi kosilice poma2u stvoriti dobro odrZavan travnjak, a aisti rezovi pospjeuju zdraviju travu. No2eve kosilice ogtrite metalnom turpi-jom ili brusnim kolom, odr2avajuoi kut ogtrice onakvim kakav je bio kad je kosilica kupljena. Mala je vjerojatnost da ee krtice iskopati dijelove travnjaka preko kojih se stalno prelazi jer ne vole vibracije, zato ee Ijeti kognja travnjaka dva puta tjedno mohla biti sve to yam je potrebno. Ako u rov stavite tvari jaka mirisa, kao sto su kuglice protiv moljaca ili egnjak u prahu, takoder ih mo2ete odbiti.

TIJEKOM KOSINJA MIJENJAJTE SMJER TRAVNJACI KOJI SE UVIJEK KOSE U ISTOM SMJERU DO-BIVAJU NEPRAVILNE PRUGE. IZMJENJUJTE POPREeNU KOSNJU U JEDNOM SMJERU PRVI PUT I ZATIM KOSNJU POD PRAVIM KUTOM U ODNO-SU NA PRI.h&LII SMJER.

.m.L7.!ouzpGooviRucusolBoNKouG(NB:cLAJAm,A Odoljen PRILOG 0 UREDENJU VRTA,

smiruije bolje / id ijel(ova

... .m.. ,.

.... ,

,,. .... ..

'ft

Za razliku od uobibjenih sredstava za smirenje,

valerijana Hi odoijen ne izaziva navikavanje

ive oar PRAVI IZBOR Crnogorffna iivica Ktiti od zime, r rdmarin je dobar za niske zaklone, a moiete posaditi i jestive zaklone od malina, ribiza iii aronije

www.CroWarez.org KOD SADNJE GRANIeNIH IIVICA VODITE RAtUNA 44 TOME DA VAM NA RASPOLAGANJU VJEROJATNO NEE BITI NAJBOLJE TLO, PA AKO NIJE RIJEd 0 OBLIKOVANIM IIVICAMA, NE TREBA IH SADITI GUSTO

odni ukrasvrta

Prirodna Zivica djeluje rustikalno i zahtijeva manje odrZavanja

11SN

IV3d

0

Za slobodnorastuie iivice prikladan je i drijenak

Zivica sastavijena od raznoga grmlja djeluje slobodno i raznoliko. Stoga za-jedno sadite grmlje s razlieitim vreme-nom cvatnje, bojama Iisca i plodovima, pa ee 2ivica biti zanimijiva tijekom cijele godine. No i zivica od samo jedne vrste biljaka ima svoju drat, primjerice zivica od divljih ru2a. Za lisnatu 2ivicu koja slobodno raste prikiadni su sviba,

lijeska, bekovina, bijeli glog, rula i vrba. Takve zivice ne treba orezivati, nego se pojedine biljke postupno skraeuju kako bi zadrtale Zeljenu veliainu. Stoga zahtijevaju mnogo manje posla, a nese izgubiti na Ijepoti ako pojedina biljka u redu propadne. U svako se doba mogu nadosaditi odabranom biljkom i poljep-Sati, no zauzimaju vise mjesta.

www.BosnaUnited.net

OVULARICA Presni grah 'c'uva se u Kkrinji za za mrzavanje

Nakonsto ste izdvojili sva zrna iz mahuna, grah mo2ete pospremiti u razne posudice (npr. od sladoleda) iii vreeice za zamrzavanje. Obiljelite si o kojoj se vrsti radi i spremite u zamrziva6. Kada se za2elite graha, izvadite ga iz zamrziva-6a, operite i pripremajte bez prethodnog odmrza-vanja.

2CiA Ivjifrs"(e napada sici grah, mote napraviti

velike Ktete na suhim zrnim stdvljajuei ih p n (*) h,ste to WO

u ani i

grah nApni avite, dva dana u le id ek potopi\osuKite n vuncu

Grahov iiiak odlaie jajaica vet u vrtu, u poluzrele mahune pa zrna ostaju puna rupa

Papar i lovor mogli bi otjerati erba I sprem,

Prge: SILVIJA KOLAR-FODOR

Grah moiete brati u razlitito vrijeme dozrijevanja i spremiti na razlieite naeine. la grah be-rem i pospremam kao mladi, presni grah I kao suhi grah. Presni grah je naziv koji se koristi u Medimurju za zeleni, svje2i grah. On se bere sa samih biljki graha dok jog nije suh, nego kad polako po'ainju mahune mijenjati boju iz zelene u blijedu, ali prije nego gto se mahune posuge. Takav se grah auva zamrzava-njem, a zrna su mu mekga i veaa

od suhoga graha pa se i kraae kuha. Ako zelite pobrati ovakav grah, morate budno paziti da se ne posugi i dozrije, a u slu'oajevi-ma velikih vruoina to zna doista biti jako brzo. Medutim, ovakav grah nije dobar za sjeme - 2elite li sjeme, morate negto ostaviti da se posugi na samoj biljci. Ovako pobrani grah vrlo se lako 6isti iz mahuna, osobito ako su one poprimile bjelkastu boju. Prema mom iskustvu, jog je bolje ostaviti da pobrani grah odstoji jedan dan u mahunama na hladnijem i u sjeni (najbolje negdje unutra) i

onda ga cistiti - tako se jog lakge odvaja od mahuna. Ako ga prera-no poberete, dok je jog jako zelen, bit e yam jako tegko izdvojiti zrna iz mahuna. Suhi grah bere se sa stabljika graha tek kad se potpuno posuge mahune. Medutim, i to morate biti oprezni i pobrati grah na vrijeme - ako ne poberete na vrije-me suhe mahune s vrta, nakon odredenog vremena one mogu popucati na stabljici i tako se sva zrna mogu rasuti po vrtu. Nakon gto poberem suhi grah, stavim ga na neku staru plahtu i ostavim

grahov zizaK Osuieni grah mo2ete spremiti i u papirnate iii platnene vreeice. Neki protiv 2riaka umjesto zamrzavanja korsite za-eAnsko bilje poput papra, lovorova lista i sl., ali kako to nisam isproba-la, ne mogu tvrditi da djeluje, ja radije sve suhe mahunarke, i za jelo i za sjeme, prije spremanja zamrzavam. Bez toga bi liainke mogle pre2ivjeti i neugodno vas iznenaditi na proljeae.

AKO JE LJETO DOVOLJNO VLAINO ILI PADNE KIS'A U PRAVI TRENUTAK, tESTO SE DOGADA DA GRAH JOS JEDNOM PROCVATE, PA MOIETE IMATI JOS JEDNU BERBU DO JESENI

V VI

STABUIKE GRAHA I MAHUNA NE TREBA CUPATI NEGO REZATI NAKON STO STE POBRALI SAV GRAFI U VRTU, AKO NEMATE NAMJERE NISTA SIJATI NA TU GREDICU, NEMOJTE GA CUPATI, NEGO SAMO POREZ1TE DA KORI-JENJE STO DULJE OSTANE U TLU. NAIME, SVE VRSTE MAHUNARKI NA KORIJENJU IMAJU DUSICNE KVR2ICE, TO JE SIMBIOZA S DUSICNIM BAKTERIJAMA KOJE DUSIK IZ ZRAKA PRETVARAJU U DUSIK ISKORISTIV BILJKAMA U TLU I NA TAJ NACIN GNOJE TLO. SLIKA DESNO PRIKAZUJE KVR2I-CE NA KORIJENJU.

anje graha zrnasa susiti na suncu - da popucaju ma-hune, jer takve su mahune tvrde i tegko ih je razdvajati rukama. Nakon gto se nekoliko sati suSi na jakom suncu, joS" dodatno say grah - izgazim. Doslovno, hodam po njemu da jos i sve ostale mahune popucaju. Nakon toga poberem sve ispucale mahune, joS izdvojim zrna iz preostalih mahuna to oe'ikeni grah joS malo ispuSem iii premjestim iz jedne posude u drugu na laganom vje-tru, da izdvojim eventualne suhe ostatke mahuna. Prednost suhoga graha pred

svje2im je Sto ga nakon berbe mo2ete pospremiti na suho i tamno mjesto, ne treba ga za-mrzavati kao svje2i. Nedostatak je Sto ga se mora duljee kuhati, sitniji je i po2eljno ga je prije kuhanja namakati. Takoder, ako ovako 6uvate grah, mo2ete imati problema s nametnicima poput grahova Da biste sprijecili Sirenje gra-hova ziska, jako je bitno da grah odmah nakon berbe oe'istite, nemojte ga nikamo spremati za neko kasnije 6ikenje - jer ako tete tako C'ekati, mogu se

brzo izleai 2igki kojima pogoduje toplina Ijeta za brzi razvoj. Od-mah nakon Sto ste ocistili grah, spremite ga u vreeicu iii posu-dice i zamrznite ga na barem 48 sati na temperaturu nal od -18 (poja6ajte malo ledenicu tih nekoliko dana da bude sigurno). Pri temperaturi od -18 stupnjeva ugibaju2iki u svim fazama ra-zvoja. Tako tretirani grah zadr2a-va svoju klijavost i mo2e se sijati bez problema iduee proljeee. Nakon zamrzavanja postAite grah na suncu i spremite na suho i hladno mjesto.

NE VUCITE MAHUNE BEZ PRIDRZAVANJA* STABUIKE GRAHA

DOK BERETE GRAH, NIKAD NEMOJTE SAMO PRIMITI MAHUNE U RUKU 1 VUel SA STABLJ1KE - DRUGOM RUKOM MORATE PRIMITI DIO STABLJI-KE KOJA DRZI TU MAHUNU. AKO eETE SAMO VUel, VELIKA JE VJEROJATNOST DA P00UPA-TE CIJELE STABLJIKE GRAHA,

0

fitTJURBA\I VRTOV Vol o nte rska akcija uredenja zajed n 'clog vrta

POPUT SVJETSKIH GRADOVA, I ZAGREB JE DOBIO SVOJE ZELENE OAZE. SVI GRADANI POZVANI SU NA VOLONTERSKU AKCIJU UREDENJA URBANIH VRTOVA U SOPOTU 12. RUJNA

Ovih dana najavljena je prva volonterska akcija uredenja gradskog vrta Sopot tijekom koje 6e 12. rujna organizatori Grad Zagreb, 24sata i Radio Kaj uz pomo6 prija-telja projekta Zagreba6ke pivovare i Peveca urediti gradsku povrinu te tako svim gradanima omo-gueiti uzgajanje svje2e domaee hrane.

- 7 "r! -4 5; 7--- - 0 `;`0'''l IIKCIJi IREOSICIA iii Sni Y1114

'' "0 _ 7--_-_ sOPOT-IlifiR 13 ri... - g -.7.:! -

r ,,-,:e. - g ,..

- 7F 7 :-. - - i , - , -- y- 4 '.'; 1 .. 4

VINSKA MJEgAVINA ZA ZUCNE TEGOBE PRELIJTE 2 G PRAHA KORIJENA ODOLJENA 12 G KOROMAeA SA 250 ML VINA I KUHAJTE PET MINUTA NA LAGANOJ VATRI. ZASLADITE MEDOM. PIJTE UJUTRO I NAVE6ER ZA POTICANJE MOKRENJA I PROTIV 2UoNIH KAMENACA.

5

TINKTURA PROTIV NESANICE PRELIJTE 50 G SVJEZE OSUSENOGA KORIJENA SA 100 ML 70-POSTOTNOG ALKOHOLA, OSTAVITE DESET DANA NA TOPLOME MJESTU I PROCIJEDITE. PRIJE SPAVA-NJA UZIMAJTE OD 15 DO 20 KAPLJICA NA KOCKI S'EeERA ILI U POLA CASE VODE.

tAK NI KOD DUGOTRAJNE PRIMJENE ODOLJEN NE STVARA OVI-SNOST. NE KORISTI SE U TRUDNOCI I TIJEKOM DOJENJA, A DJECI SE SMIJE DAVATI SAMO KRACE VRIJEME UZ DOGOVOR S LUENIKOM 2t14tV\41

4vitt

Odoljen lijeci nesanicu nervozu glavobolju UEKOVITI KORIJEN Odoljen je pravi tonik za iivcani sustav - od davnina se rabi protiv razlicitih neuroza, nemira i ii\dane iscrpljenosti, a novija istravanja pokazuju da mo2e pomod u jeanju koncentracije, poboljKati kvalitetu sna i ukloniti glavobolje koje nemaju organski uzrok Pie: IDA BOROVAC

Odoljen (Valerians officinalis) najpozna-tije je i najueinkovitije biljno sredstvo za smirenje. Poznavali su ga jog grOki i rimski lije6nici, koji su ga primjenjivali za pro-bavne poremeeaje, slabe mjese6nice te za potica-nje izIu6ivanja tekuane. Siren se rabio i tijekom cijelog srednjeg vijeka. Tek su ga sredinom 18. stoljeaa priznali kao sredstvo za smirenje. U po6etku se primjenjivalo samo eterieno ulje, a poslije i tinktura. Upotre-bljavao se kod razIraitih oblika neuroza, nesani-ce, 2hiaane iscrpljenosti, razdra2Ijivosti u vrijeme mjese6nice i u trudno-ei, u klimakteriju, kod nervoze 2eluca i srca te glavoboija. Odoljen opeenito djeluje umirujuae i poma2e protiv nesanice. Caj i tinktura blago umiru-ju kod uznemirenosti, nervoznog i bolnoga gr6enja 2eluca i crijeva, kod neuroze srca, straha, opeenito napetosti, kod klimakterijskih tegoba, osobito kod brzih pro-mjena u ritmu rada srca. To je je vrlo vaZan biljni lijek uz koji se lakge mogu prebroditi stres, strah, uznemirenost i tuga. Uporaba odoljena preporualjiva je i kod infekcija. Ponna2e i djeci kod spavanja i tegkoea

s koncentracijom, kod nemira, jutarnjih 2e1u6a-nih bolova i glavobolja koje nemaju organskog uzroka. Klini6kim istra-2ivanjima provedenim na pribli2no 12.000 bolesnika koji su imali tegko6a sa spavanjem potvrdeno je prakti6no djelovanje odoljena. I brojna druga istra2iva-nja pokazala su smiru-juee i antispazmatsko djelovanje odoljena koje bi se moglo koristiti i za sni2avanje krvnog tlaka. Nedavna klinitka ispi-tivanja jasno su pokaza-la da odoljen nije samo vrlo uoinkovit u lije6enju nesanice nego da mo2e poboljgati i kvalite-tu spavanja. Odoljen katkad djeluje i blago stimulativno, pa moie osvje2iti umorne i opte-reeene Ijude te im dati novu snagu. Odoljen ra-ste na vla2nim livadama, obalama rijeka i kreevi-nama, od nizina do pla-ninskog pojasa. Vrlo je lijepa ukrasna biljka za prirodni vrt, a cvjetovi ugodna mirisa privlaae peele i ostale kukce. U jesen se skuplja korijen s pobo6ninn ograncima i podzemnim izbojcima. Svje2e ubrano korijenje gotovo je bez mirisa. Tipi6an, neugodan miris razvija se tek tijekom sugenja. Odoljen treba sugiti brzo i oprezno te 6uvati u dobro zatvo-renim posudama da se ne bi navla2io.

PRILOG 0 UREDENJU VRTA,

0 POVRCU I OKUNICAMA Pasji trn UZGOJU SOBNOG BILJA, tftjva yid i

eci artritis Bobice pasjegtrna sad&

vise vita mina Cod svih vrsta yob, a popularni dr. Oz ih

preporduje kao cudotvorne

VELIKI KALENDAR RADOVA U LISTOPADU

Vrijeme je za sijanje pinata sadnju trajnica

44,11- Pvt4 itt

41:

Jeseri u v KUPNJA LUKOVICA

Dolazi vrijeme sadnje tulipana, narcisa, safrana i zumbula. Treba ih pajivo birati jer se u prodavaonicama t'esto nudi sadni materijal loKe kvalitete

Kalendar radova u listopadu POSLOVI Vednu povrea sad treba pobrati, a u vrtu mogu prezimiti luk, Kpinat, blitva i kupusnjge. Vrijeme je priprema za sadnju voeaka i grmova, a Ijetne vrste cvijeCa zamjenjuju se onima koje podnose hladnoeu Pige: IDA BOROVAC

U listopadu postaje znatno hiadni-je i mogu se oeekivati prvi mraze-vi, sto je znak da se sezona radova u povrtnjaku bli2i kraju. Poslije polovice mjeseca najvjerojat-nije se vise ne isplati uzgajati biljke za zelenu gnojidbu, osim poljskoga graha, eija se sjetva mote obaviti eak i do prve polovice studenog. Ipak, nije prekasno ni za sadnju raznih sorti luka koje ee prezimiti u zemlji. Te su sorte otporne i pre2ivjet ee zimu, a plodove ee poaeti donositi mjesec dana ranije nego sorte posadene u proljeee. Po-krov od plastike iii paueinastog agro-tekstila omogueit ee im dobar poeetak rasta, a ujedno ee ih stititi od ptica. U ovo doba mo2ete posaditi i 68"njak, premda taj posao mo2ete odgoditi za studeni. Na gredice mo2ete posijati gpinat, a posaditi zimsku salatu, kelj i blitvu. Ona ee biti spremna za berbu u proljeee i tako popuniti prazninu do pojave drugih vrsta povrea. Pred kraj mjeseca mo2ete posijati bob za najra-niju berbu. No dok je to uobiaajeno u Dalmaciji, u kontinentalnom je dijelu prilieno riskantno jer sjeme u mokroj zemlji mote istrunuti. Na otvoreno-me mogu prezimiti kupusnjaee, no

uklonite im sve po2utjele listove. Oni ne koriste biljkama, a mogu potaknuti razvijanje sive plijesni i dolazak pu2eva golaea. Sad se bere i kupus. Dobro ee se oeuvati u kuoici za alat zdgieenoj od mrazova. Pazite da se medu listo-vima nije zadr2ao poneki pu2 golae. Posipanje vanjskog dijela solju sprijeait ae pu2eve da tijekom zime jedu kupus. Buduei da se zemlja sve vise prazni, mo2ete je prekopati i rasprostrijeti stajsko gnojivo po povrini. Ostavite zemlju grubo prekopanu u krupnim grumenima, a crvi i gliste ee je usitniti. Smrzavanje i odmrzavanje vode u zemlji takoder ee izazvati njezino finije usitnjavanje, pa ee tako biti lakk za obradivanje u proljeae. Kad je rijee o laganijem tlu, preko povrgne zemlje postavite male od lista debijine oko 10 centimetara i prekrijte ga tankim slojem zemlje da vjetar ne bi raznosio like. Time tete zaposliti crve i gliste koji ee Hee usitni