Page 1
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 33 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 23. AVGUST 2013. GODINE
PODZEMNE VODE „BE@E” PRED NEKONTROLISANOM
EKSPLOATACIJOM [QUNKA
VODA ZA PI]E
MO@DA
DANAS
ORDEN SVETOG SAVE
HUMANITARNOM FONDU
CO PREQINA
SPORTSKI
I BOEMSKI
^A^AK
NA OKUPU
LEKOVITO
„BLAGO”
OTI^E
U POTOKE
POMO] DR@AVE I GRADA JEDINI
„LEK” ZA SLATINSKU BAWU
strana 7.
strana 3.
strana 23.
NAJBOQA
MORAVSKA
ZEMQA ODE
U NEPOVRAT
NAJBOQA
MORAVSKA
ZEMQA ODE
U NEPOVRAT
Izlo`ba fotografija
i se}awe na Dragana
Markovi}a Lagardera
strana 17.
Dude Luki}
PRVA
USNA
HARMONIKA
^A^KA
PRVA
USNA
HARMONIKA
^A^KA
PRVA
USNA
HARMONIKA
^A^KA
NA[I SUGRA\ANI
strana 11.
Page 2
2 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
Page 3
Sude}i po onome {to
se pro{le sedmice
~ulo na sastanku ko-
ga su sa predstavnicima
ovih mesnih zajednica or-
ganizovali Sa{a Obrado-
vi}, pomo}nik gradona~el-
nika za mesnu samoupravu i
komunalnu infrastruktu-
ru i Vlaisav Papi}, na~el-
nik GU za lokalni ekonom-
ski razvoj, lo{a zakonska
regulativa i nedovoqna
kontrola i koordinacija
nadle`nih inspekcija,
osnovni su uzroci ve}ine
problema u ovoj oblasti.
Zbog toga je zakqu~eno da
Savet za poqoprivredu i
GU za LER sa~ine argumen-
tovanu informaciju o sve-
mu tome, predo~e je odbor-
nicima i zahtevaju od SG
da predlo`i republi~kom
parlamentu da donese izme-
ne Zakona o vodama i Zako-
na o poqoprivrednom ze-
mqi{tu.
Da je ova inicijativa
potpuno opravdana, posve-
do~io je Mir~eta Le~i},
predsednik MZ Zabla}e,
ukazav{i na probleme koje
me{tani imaju prvenstve-
no zbog “intenziteta va|e-
wa peska i {qunka” koje
obavqa jedna privatna
firma. Wen vlasnik nije
ispunio obe}awe i sanirao
put o{te}en te{kim kami-
onima, niti preduzeo mere
za eliminisawe ogromne
pra{ine koja degradira
poqoprivredno zemqi{te
i kulture, rekao je Le~i}.
Posle nekoliko sastanaka
sa rukovodstvom JP “Gra-
dac”, u junu je put donekle
saniran, ali umesto asfal-
tirawa, jedna ve}a deonica
je pretvorena u makadam, a
sa druge, u neposrednoj
blizini kopa se, posebno u
ovom su{nom periodu, jo{
uvek podi`e ne-
podno{qiva pra{ina koja
degradira biqke, o{te}uje
ku}e i druge objekte:
- Pre nekoliko dana
smo, `ele}i da skrenemo
pa`wu na na{e probleme,
sat i po traktorima bloki-
rali puteve, da bismo one
koji su uni{tili, primo-
rali da poprave put, da ka-
mionima ne bi “vukli”
oblake pra{ine i uni{ta-
vali poqoprivredne kul-
ture na okolnim wivama.
Nekontrolisanom eks-
ploatacijom {qunka i pe-
ska svakodnevno se uni{ta-
va najmawe pola hektara
najboqe moravske zemqe,
upozorio je Tomislav Pre-
li} iz Baluge (Preqinske),
optu`iv{i nadle`ne da
prilikom izdavawa dozvo-
la za rad {qunkarima
“uop{te ne vode ra~una o
poqoprivrednom zemqi-
{tu”. Priobaqe je, tvrdi
on, pretvoreno u rup~age
du`ine 300 - 400 metara,
nekada najplodnija zemqa
je zarasla u korov, pozajmi-
{ta nisu rekultivisana...
Za razliku od mnogih zema-
qa i gradova, ^a~ak je bo-
gat vodom, jer ima ogroman
aluvion koga treba ~uvati
i {tititi, savet je Srbo-
quba \uri}a, vlasnika
preduze}a “Vodoin`ewe-
ring”, koji samatra da tre-
ba odrediti parcele za eks-
plaotaciju, i ko, i pod ko-
jim uslovima mo`e da se
bavi tim poslom: “U ovom
slu~aju gradona~elnik mo-
ra da bude inspektor. Dr-
`ava mora da ima snage da
spre~i ono {to je nezako-
nito i {to nanosi {tetu
gra|anima.”
Pred bespravnom i ne-
kontrolisanom eksploata-
cijom {qunka “pobegle” su
podzemne vode, wihov nivo
iz godine u godinu opada, i
ukoliko se taj trend nasta-
vi, ne}e biti vode za na-
vodwavawe, te }e posledi-
ce od su{e biti ve}e nego
pro{le i ove godine, upo-
zorava dr Drago Milo{e-
vi}, predsednik Saveta za
poqoprivredu, uveren da
“ne mo`emo unapre|ivati
poqoprivredu bez vode”.
On je apelovao da bude
sprovedena kontrola svih
prevoznika koji vade {qu-
nak, da li imaju i da li se
pridr`vaju dozvola za rad,
kao i kako ih inspektori
kontroli{u. Insistirao
je i da nadle`ni ispitaju
ima li korupcijne u ovoj
oblasti i “izra~una” da li
je ve}a korist od va|ewa
{qunka, ili od poqopri-
vrede i dovoqno vode.
Sini{a Eri} iz Zabla-
}a je insistirao da zako-
nom bude zabraweno vla-
snicima pozajmi{ta da ih
pro{iruju, kupuju}i sused-
ne wive i pla}aju}i ih i
tri puta skupqe, od onih sa
kojih se ne vadi {qunak.
Morava pored koje se ro-
dio i pored koje }e umreti,
nanela mu je jade, najogor-
~eniji je bio Milosav
@ivkovi} iz Stan~i}a, us-
tvrdiv{i da mu je voda od-
nela tri hektara zemqe ko-
ju je kupio, zbog toga {to
su prevoznici vadili
{qunak bez ikakve kontro-
le. Vodama gazduju “Srbija
vode” koje su, kako ka`e,
izdavale “dozvole kome su
htele i kako su htele”, zbog
~ega je, pored ostalog, zah-
tevao da nadle`ni prei-
spitaju rad ovog preduze}a.
M.N.
Iove sedmice ^a~a-
ni su za pi}e ko-
ristili fla{iranu
ili vodu iz cisterni.
Kako najavquju lekari
Zavoda za javno zdra-
vqe, posledwi rezul-
tati higijenske is-
pravnosti vode u ^a~-
ku trebalo bi da budu
poznati danas. Ju~e su
stigle i zvani~ne po-
tvrde da je voda u Lu-
~anima i Gu~i isprav-
na za pi}e.
- Rezultati uzoraka
vode za pi}e uzetih 15,
16. i 17. avgusta iz
mre`e gradskog vodo-
voda u Lu~anima i Gu-
~i, posle havarije na magistralnom cevovodu sistema
“Rzav” i ispirawa mre`e, pokazali su fizi~ko-hemij-
sku i mikrobiolo{ku ispravnost vode. Ona mo`e bi-
ti kori{}ena za pi}e - ka`e dr Vesna [umanov, na~el-
nik Centra za higijenu i humanu ekologiju ZZJZ ^a~ak.
Do kona~ne stru~ne potvrde, voda iz vodovoda u ^a~ku
i Gorwem Milanovcu mo`e biti kori{}ena za spre-
mawe hrane, za odr`avawe li~ne i higijene stana. Z. J.
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE
PODZEMNE VODE „BE@E” PRED NEKONTROLISANOM I BESPRAVNOM EKSPLOATACIJOM
[QUNKA IZ KORITA I PRIOBAQA ZAPADNE MORAVE
VODA ZA PI]E ISPRAVNA U LU^ANIMA
Svaki vlasnik koji od nadle`nog ministarstva
dobije dozvolu da promeni namenu poqoprivrednog
u nepoqoprivredno zemqi{te, mo`e na wemu da eks-
ploati{e {qunak, ukoliko za to dobije i saglasnost
Republi~ke direkcije za vode, objasnio je Ivan Pe-
trovi} iz ~a~anske RJ “Srbija vode”, naglasiv{i da
ovo preduze}e samo odre|uje lokacije na kojima
{qunkari mogu vaditi pesak i {qunak:
- Obilaskom terena ~esto uo~avamo apsurde i da
je zemqi{te predvi|eno za eksploataciju, kvalitet-
no i pogodno za poqoprivredu. Ali, po{to se u ka-
tastru vodi kao neplodno, vlasnik prakti~no ne mo-
ra ni da tra`i promenu namene zemqi{ta. Republi-
ka Srbija je vlasnik voda, a “Srbija vode” korisnik,
koji je po zakonu obavezan da daje stru~no mi{qewe
o tome da li na odre|enom mestu mo`e da se vadi
{qunak i da izdaje saglasnost na projekat. Konkret-
no, na podru~ju ^a~ka, za period od 2012. do 2014. go-
dine, opredelili smo 13 lokacija za eksploataciju,
na kojima iz korita i priobaqa Zapadne Morave, od
Parmenca do La|evaca, mo`e biti izva|eno ukupno
oko 100.000 kubika peska i {qunka.
ZA DVE GODINE 100.000 KUBIKA
3DRU[TVO
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Zari} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.caglas.rs
NAJBOQA MORAVSKA ZEMQA
ODE U NEPOVRAT!Zbog nekontrolisane i bespravne eksplo-
atacije {qunka iz korita i priobaqa
Zapadne Morave, od Parmenca do Katrge
je prakti~no promewen tok reke i uni-
{tene stotine hektara plodne moravske
zemqe, koja je pretvorena u napu{tene
jaruge i divqe deponije. [qunkari su u
mnogim selima nizvodno uni{tili i pu-
teve i degradirali poqoprivredno ze-
mqi{te i kulture i, da zlo bude ve}e,
va|ewem {qunka “spustili” nivo pod-
zemnih voda, zbog ~ega posledwih godina
presu{uju i individualni bunari za na-
vodwavawe. Ovaj problem najvi{e je iz-
ra`en u Kowevi}ima, Stan~i}ima, Mojsi-
wu, Katrgi, a u posledwe vreme je kulmi-
nirao u Zabla}u, ~iji su me{tani zapre-
tili da }e ponovo blokirati puteve, uko-
liko nadle`ni ne re{e probleme koje
imaju zbog eksploatacije {qunka koju
obavqa jedna privatna firma.
DANAS REZULTATI
U ^A^KU
Page 4
4 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEPOLITIKA
Povodom doga|aja koji su uzburkali
politi~ku scenu, Povereni{tvo u
^a~ku se ogla{ava saop{tewem
koje bi trebalo da smiri strasti, zadovo-
qi znati`eqne i odgovori gra|anima
^a~ka, koji svakodnevno tra`e obja{we-
wa i informacije, a mi iz Srpske napred-
ne stranke smo u obavezi da im damo odgo-
vore, jer smo u slu`bi gra|ana. Pitawa je
mnogo, a kvalitetnih odgovora malo.
Osvrnu}emo se funkcionisawe lokalne
vlasti u gradu. Srpska napredna stranka,
kao jedan od u~esnika u vr{ewu vlasti u
^a~ku, preko svojih predstavnika je ukazi-
vala na propuste, naro~ito u funkcioni-
sawu Gradskog ve}a, i to u pogledu dosta-
vqawa nepotpunog materijala, iako po-
stoje stru~ne slu`be koje to kontroli{u.
Ipak, zbog po{tovawa zadatih rokova,
kao i dobrih me|uqudskih odnosa, podr-
`ali smo predloge kao takve, bez obzira
na evidentne propuste u radu. Me|utim,
svaka na{a dobronamerna kritika, kao
jednog od u~esnika u vr{ewu vlasti, dobi-
jala je negativnu konotaciju, upravo zbog
toga {to u~estvujemo u vlasti, a kritiku-
jemo. Ipak, i pored takve atmosfere u ra-
du, mi smo svoje obaveze izvr{avali na
najboqi mogu}i na~in u datim okolnosti-
ma. Kao primer, navodimo kriti~ki osvrt
predsednika Saveta za poqoprivredu dr
Draga Milo{evi}a na rad i odnos grad-
skih ~elnika prema poqoprivredi. Iako
je uputio saop{tewe na nekoliko adresa,
odgovor nije dobio.
Kulminacija je bila sednica Gradskog
ve}a, na kojoj je jedna od ta~aka dnevnog re-
da bio i odlazak gradona~elnika mr Voji-
slava Ili}a i ve}nika Ostoje Mijailovi-
}a u Wujork. Naime, Srpska napredna
stranka je izdala saop{tewe sa akcentom
da se nov~ana sredstva za tro{kove puto-
vawa ne koriste iz buxetkse rezerve Gra-
da, jer bi ona trebalo da se koriste iskqu-
~ivo u te{kim i vanrednim situacijama,
mada ve} du`i vremenski period ima pro-
pusta, kada je re~ o nameni za koju se ona
izdvajaju.
Kao povod na reakciju Srpske napredne
stranke, sa kriti~kim osvrtom na funkci-
onisawe vlasti u ^a~ku, stigla su saop-
{tewa od ozbiqnih politi~kih grupacija
u Skup{tini grada, koje u woj prepoznaju
stranku koja se i kriti~ki izja{wava o
svom radu, {to do sada nije bio slu~aj.
S obzirom na to da su u toku godi{wi
odmori, Povereni{tvo SNS }e na prvoj
sednici razmatrati razmimoila`ewa u
pojedinim stavovima sa koalicionim
partnerima, kao i rad svojih predstavni-
ka u vr{ewu vlasti i o tome zauzeti stav.
Mnogo toga bi}e jasnije nakon sednice
Povereni{tva, koja }e biti odr`ana do
kraja avgusta. O~ekujemo i od gra|ana ^a~-
ka da svojim primedbama i sugestijama do-
prinesu boqem `ivotu u na{em gradu.
Srpska napredna stranka i weno Povere-
ni{tvo u ^a~ku }e doneti najboqe mogu}e
odluke za gra|ane ^a~ka.
Za Povereni{tvo ^a~ka
Milijan Mini}
Posle skoro dvomese~ne rekonstruk-
cije, tokom koje je smeweno deset
ministara, Vlada Srbije prakti~-
no ne postoji, {to govori da je republi~ka
vlast u velikoj krizi. Ta kriza i politi~-
ka nervoza najvi{e se ose}aju u redovima
SPS, koja je, posle izbacivawa URS- a iz
vlasti, shvatila da je “slede}a na redu i da
}e biti predmet ozbiqnih istra`ivawa
policijskih, tu`ila~kih i sudskih orga-
na”, uveren je Bo{ko Obradovi}, {ef od-
borni~ke grupe Dveri u SG. On je na van-
rednoj konferenciji za novinare u utorak
ocenio da se pribli`ava kraj ovoj politi~-
koj organizaciji, koja je “kancer na poli-
ti~koj sceni Srbije i koja vi{e od 20 godi-
na nanosi {tetu wenim gra|anima”.
Da je ova partija “nervozna”, posvedo~i-
lo je i hap{ewe ~lana rukovodstva Pokreta
Dveri Slavi{e Mileti}a, na proslavi 99.
godi{wice Cerske bitke, iskqu~ivo, tvr-
di Obradovi}, zbog verbalnog delikta, ko-
ji je kao krivi~no delo ukinut, jer je Mile-
ti} rekao premijeru da je izdajnik: “Time
`ele da nam po{aqu poruku da vi{e niko
ne sme da ka`e istinu u dr`avi Srbiji i da
ona postepeno klizi u svojevrsnu politi~-
ku diktaturu, u kojoj se policija stavqa u
slu`bu politi~kog opstanka Ivice Da~i-
}a, {to je nedopustivo.”
Osim republi~ke, u krizi je i lokalna
vlast, tvrdi Obradovi} i to dokumentuje,
pored ostalog, i pritiskom gradskog ruko-
vodstva na medije da ne prenose opozicione
re~i i aktivnosti:
- Dveri su tri puta pisale i pitale gra-
dona~elnika, da li je on jo{ uvek gradona-
~elnik ^a~ka, i da li ima podr{ku u sop-
stvenoj stranci, od ro|enog brata, a potom
i od koalicionih partnera u vladaju}oj ko-
aliciji. Za godinu dana ova vlast je napra-
vila brojne probleme, po~ev od odre|ivawa
poreza na imovinu koji je najve}i u dr`avi,
poskupqewa komunalnih usluga, do partij-
skog zapo{qavawa, u kome predwa~i SPS,
ali ne zaostaje ni SNS. Jedino Dveri jasno
i glasno govore da je krajwe vreme da zau-
stavimo sedamnaest godina iste vlasti u
^a~ku. Zbog toga su Dveri uputile direkt-
no i otvoreno pitawe SNS: da li je ona, po-
{to glumi opoziciju unutar vladaju}e ve-
}ine, spremna da ne sedi na dve stolice i ne
bude privezak na vlasti i omogu}ava NS i
SPS da 17 godina vladaju ovim gradom.”
Po{to je apelovao i na medije da i oni
napredwacima postave istovetna pitawa,
Obradovi} je naglasio i dilemu: da li je
SNS po~ela da se bavi politikom, da bi
“sa~uvala vlast bra}e Ili}a i Veqka Nego-
vanovi}a u ^a~ku”, ili ima drugu ideju za
koju su uostalom i glasali gra|ani ^a~ka,
odnosno da “kona~no budu smeweni oni ko-
ji 17 godina vladaju”. Dveri su preuzele od-
govornost za to, ali mora da je prihvati i
SNS, rekao je on, oceniv{i da je smena jed-
nostavna, ukoliko to `eli Srpska napred-
na stranka. U protivnom, ona mora gra|a-
nima da objasni za{to “odr`ava” na vlasti
SPS i NS, poziva napredwake {ef odbor-
ni~ke grupe Dveri, uveren da na pro{logo-
di{wim izborima nikave promene nisu do-
{le u ^a~ak i da “SNS ni{ta nije uradi-
la na korist gra|ana, izuzev {to je svoje
partijske funkcionere postavila na odre-
|ena rukovode}a mesta i zaposlila neke
svoje ~lanove”. M. N.
Glavni odbor SPS je ovlastio Predsedni{tvo
stranke i wenog predsednika i republi~kog premi-
jera Ivicu Da~i}a da okon~aju rekonstrukciju de-
la Republi~ke vlade sa kadrovima ove partije, koja }e bi-
ti zavr{ena ovog vikenda. Svi predlozi i o ostavkama i
novim re{ewima dobili su jednoglasnu podr{ku ru-
kovdstva i ~lanova GO SPS, rekao je u sredu na KZN
predsednik Gradskog odbora SPS i SG Veqko Negovano-
vi}, naglasiv{i da je najve}i i direktan doprinos re-
konstrukciji Vlade Srbije, koji se ogleda u ~iwenici da
posle nekoliko godina i mandata, prvi put u novoj rekon-
struisanoj Vladi ne}e biti mesta za Mla|ana Dinki}a,
dao upravo premijer Da~i}.
U posledwe vreme u medijima su se pojavili “disonant-
ni tonovi”, kada je re~ i o funkcionisawu lokalne vla-
daju}e koalicije i gradske vlasti rekao je Negovanovi} i
podsetio da je na sastanku, kome su 1. avgusta prisustvo-
vali svi potpisnici koalicionog sporazuma, konstato-
vano da se on ispuwava u svim ta~kama i da nema ve}ih ne-
sporazuma me|u koalicionim partnerima:
- Jednoglasno smo zakqu~ili i da su eventualne nesu-
glasice, izra`ene posledwih dana, posledica izostanka
~e{}ih komunikacija, zbog ~ega smo se dogovorili da
ubudu}e svakodnevnim razgovorima predupredimo even-
tualne nesporazume i “iskakawa”, prvenstveno u medij-
skim nastupima.
Neki nesporazumi posledica su politi~ke situacije
unutar SNS, smatra Negovanovi}, ocewuju}i da je re~ o
mladoj i neiskusnoj stranci i odborni~koj grupi, u kojoj
su se razlike, na`alost, produbile, {to je dovelo do ras-
pu{tawa GO i formirawa Povereni{tva. Osvrnuv{i se
na KZN Pokreta Dveri, Negovanovi} je rekao da je re~ o
“politi~ki konfuznoj pri~i” i politi~kim napadima, u
~ijem epicentru su SPS i wen predsednik Ivica Da~i}
i lokalno partijsko rukovodstvo: “Ni{ta novo nismo ~u-
li, i potpuno je deplasirana pri~a i dovo|ewu u vezu kri-
minala i na{eg predsednika. Ova partija i weni qudi na
rukovode}im polo`ajima od 2000. godine pro{li su sme-
ne, otkaze, krivi~ne prijave, da bi 99 odsto svega toga pa-
lo u vodu. Da je neko od na{ih rukovodilaca i ~lanova
SPS uradio bilo {ta mimo zakona, jo{ ne bi iza{ao iz
zatvora.”
Negovanovi} tvrdi da je jedan ~ovek glasnogovornik
Dveri, koji napadima na premijera Da~i}a i u Beogradu,
Gu~i i [apcu, izra`ava li~no nezadovoqstvo radom
Vlade Srbije i dr`avnog vrha i wihovom politikom i
odnosom prema Kosovu i Metohiji: “O~igledno je da je to
novi, uli~arski metod rada Dveri”, ocenio je Negovano-
vi} i podsetio da on i SPS nisu na vlasti 17 godina u
^a~ku, odnosno da je od 1996. do 2008. godine SPS bila
opozicija, a da su u tom periodu vladali NS i DS. Tada
su nastale i Dveri, a nosilac projekta stvarawa ovog po-
kreta bila je DS, rekao je on i naglasio da “nije slu~ajno
ni to {to su prvi razgovori o stvarawu vladaju}e koali-
cije u ^a~ku po~eli 2012. godine izme|u NS i Dveri”. Rej-
ting ovog pokreta, koji je pre godinu dana dobio 4,5 odsto
glasova, naglo opada, i prema svim istra`ivawima, u po-
sledwe vreme u`iva poverewe dva i po odsto bira~a, {to
je najverovatnije jedan od razloga za nervozu i paniku
Dverjana, smatra Negovanovi}.
Odgovaraju}i na novinarska pitawa, on je, pored osta-
log, izrazio uverewe da skup{tinska ve}ina ne}e biti
naru{ena, uprkos prelazima nekoliko odbornika u druge
odborni~ke grupe, i najavio da }e sredinom septembra
biti odr`ano prvo jesewe zasedawe lokalne Skup{tine,
na kojoj su kao centralne teme predvi|eni rebalans buxe-
ta i imenovawe direktora javnih preduze}a.
M. N.
Gospodin Vuk Jeremi}, predsednik Generalne Skup-
{tine Ujediwenih nacija, pozvao je gradona~elni-
ka ^a~ka i wegove saradnike u radnu posetu u SAD.
Poziv je upu}en na osnovu prethodnog dogovora gospodi-
na Vuka Jeremi}a sa gradona~elnikom, gospodinom Voji-
slavom Ili}em, prilikom wihovog susreta u Srbiji.
S obzirom da trenutna funkcija koju ima gospodin Je-
remi} omogu}ava uspostavqawe poslovnih kontakata sa
ameri~kim privrednicima, koji mogu biti od zna~aja za
ulagawe u privredu grada ^a~ka, poziv je prihva}en, po-
{to predstavqa i veliku ~ast i privilegiju na{eg grada.
U radnu posetu }e i}i gradona~elnik, gospodin Voji-
slav Ili} i gospodin Ostoja Mijailovi}, ~lan Gradskog
ve}a, resorno zadu`en za privredu, i za koga je Gradsko
ve}e, kao nadle`ni organ, donelo odluku o upu}ivawu na
slu`beni put.
Radna poseta }e trajati od 26. avgusta do 2. septembra
2013. godine, a radni sastanak sa gospodinom Jeremi}em
planiran je za 29. avgust. Tokom ove radne posete delega-
cija na{eg grada sasta}e se i sa uspe{nim ^a~anima u
SAD.
Ocena je da ova poseta mo`e biti od velikog zna~aja za
grad i wegov razvoj.
U skladu sa pravilima koja ure|uju upu}ivawe na slu-
`beni put, odluka sadr`i i tro{kove slu`benog puta, s
tim {to na{a delegacija ne}e putovati o tro{ku Grada,
jer su se ~lanovi ove delegacije ve} izjasnili da ne}e ko-
ristiti odobrena sredstva. Po povratku }e Gradskom ve-
}u podneti izve{taj o ovoj radnoj poseti.
Kabinet gradona~elnika
SAOP[TEWE SRPSKE NAPREDNE STRANKE
POVERENI[TVA ^A^AK
KOME SMETA JAKA
SNS U ^A^KU?
DVERI POZIVAJU SNS DA SE IZJASNI:
DA LI JE U VLASTI, ILI OPOZICIJI?
„NAPREDWACI
SEDE NA DVE STOLICE“
VEQKO NEGOVANVOI], PREDSEDNIK GO SPS: SKUP[TINSKA VE]INA NE]E BITI NARU[ENA SAOP[TEWE ZA JAVNOST POVODOM RADNE
POSETE DELEGACIJE GRADA ^A^KA
SJEDIWENIM AMERI^KIM DR@AVAMA
SVAKODNEVNIM DOGOVORIMA
PREDUPREDITI NESPORAZUMEDELEGACIJA NE
PUTUJE O
TRO[KU GRADA!
Page 5
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 5GRAD
U sastavu dva odseka u Gradskoj
upravi za lokalni ekonomski
razvoj (odsek za privredne de-
latnosti i odsek razvojnih pro-
jekata) radi pet slu`bi: za javna
preduze}a, za privatno predu-
zetni{tvo, za razvoj poqopri-
vrede sa centrima za razvoj se-
la, a u sklopu drugog slu`ba za
izradu i realizaciju razvojnih
projekata i slu`ba za pravne
poslove i razvoj privatne ini-
cijative. [ef ove posledwe
Vladimir Gojgi} napomiwe da je
u ovoj GU 18 stalno zaposlenih
radnika i troje, anga`ovanih po
ugovoru o povremenim i privre-
menim poslovima.
Gradska uprava za lokalni ekonomski
razvoj donosi programe i realizuje
projekte lokalnog ekonomskog razvo-
ja, kontaktira sa investitorima, poslov-
nim zajednicama, sara|uje sa republi~kim
organima i organizacijama koji obavqaju
poslove u oblasti lokalnog ekonomskog
razvoja, utvr|uje i kontroli{e cene koje su
u nadle`nosti lokalne samouprave, orga-
nizuje za{titu od elementarnih nepogoda
i ubla`ava wihove posledice... Na podu-
`em spisku delatnosti i zadu`ewa su i:
utvr|ivawe vodoprivrednih uslova, izda-
vawe vodoprivrednih saglasnosti i dozvo-
la za objekte lokalnog zna~aja, dono{ewe
osnove za{tite, kori{}ewa i ure|ewa po-
qoprivrednog zemqi{ta, utvr|ivawe mere
za{tite od erozije i regulacije vodotoko-
va i poslovi iz oblasti privatnog predu-
zetni{tva koji su u nadle`nosti Grada. U
opisu posla radnika, raspore|enih u pet
slu`bi, su i stvarawe i poboq{awe uslo-
va za razvoj privatne inicijative i drugih
delatnosti i usluga, saradwa sa Agencijom
za privredne registre, Republi~kim zavo-
dom za statistiku i brojne druge obaveze,
koje ova GU, kojoj je Republika poverila
odre|ene poslove, prakti~no “deli” sa dr-
`avnim organima i slu`bama. Jedan od
primera za to, navodi Gojgi}, je za{tita
od elementarnih nepogoda, na koju Grad
mo`e da “uti~e” nabavkom protivgradnih
raketa iz sopstvenog buxeta, ali ne mo`e
da preuzme neke ve}e ingerencije Republi-
ke. I prve kontakte sa potencijalnim in-
vestitorima ostvaruju nadle`ne dr`avne
institucije, koje im preporu~uju lokalne
sredine sa najpovoqnijim poslovnim
okru`ewem, tako da su, kada se ima u vidu
ta “isprepletanost” ovla{}ewa, prava i
obaveza, ~este kritike izre~ene na adresu
GU za lokalni ekonomski razvoj, skoro
neosnovane.
ZA PODSTICAJE
31 MILION DINARA
Jedan od vrednijih i aktuelnijih poslo-
va kojim se ova GU bavila je dodela podsti-
cajnih sredstava za poqoprivredu, podse-
}a Gojgi}: “Na konkurs raspisan sredinom
maja i zakqu~en 30. juna, prijavilo se 209
nosilaca registrovanih poqoprivrednih
gazdinstava. Komisija je, u saradwi sa na-
{om GU, pregledala sve zahteve i odlu~ila
da 159 poqoprivrednika dobiju podsti-
cajna sredstva za nabavku opreme i mehani-
zacije, u iznosu od 50 odsto od vrednosti
investicije u vo}arstvu i sto~arstvu, od-
nosno 30 u ratarstvu. U toku je provera po-
dataka na terenu za jo{ dvadesetak podno-
silaca zahteva i kada ona bude zavr{ena,
bi}e raspodeqena skoro ~itava planirana
suma u iznosu od oko 31 milion dinara,
predvi|enih za ove namene.”
Gojgi} napomiwe da }e do 31. oktobra
biti otvoren i konkurs za subvencionisa-
we kamata na kratkoro~ne poqoprivredne
kredite, koje poqoprivrednici podignu za
nabavku ma{ina, opreme, sredstava, {to je
konkursom precizno definisano. U~esni-
ci na javnom oglasu, koji budu posedovali
potpunu dokumentaciju, ste}i }e pravo na
subvencionisanu kamatu koju }e, u visini
od 10 procentnih poena, za godinu dana
“pokriti” Grad iz buxeta. Kamata za po-
qoprivredne kredite, ina~e, iznosi od 14
do 17 odsto, tako da }e Grad prakti~no
platiti dve tre}ine kamate svim nosioci-
ma registrovanih gazdinstava, koji odlu~e
da se zadu`e kod poslovnih banaka.
JEDINI IZ SRBIJE
U PROJEKTU “BENATUR”
U odseku razvojnih projekata najaktuel-
nija je realizacija projekta “BENATUR”
(Boqe gazdovawe lokacijama nature 2000)
koju donira delegacija Evropske komisije.
Wegova primena zapo~eta je u martu pro-
{le i traja}e do kraja naredne godine:
- ^a~ak je jedini grad iz Srbije, me|u 15
partnera uvr{}enih u program Jugoisto~-
ne Evrope. Grad je konkurisao kao partner,
a nosilac projekta je organizacija “Nin-
fea” iz jednog malog mesta blizu Budimpe-
{te. Donacija ^a~ku po osnovu ovog pro-
jekta je 168.000 evra, a wegovom realizaci-
jom prvi put }e biti organizovana za{ti-
ta stani{ta i prirode u za{ti}enom pod-
ru~ju, odnosno Ov~arsko kablarskoj klisu-
ri. S obzirom na to da Republika i Grad
nemaju propise koji defini{u ovu oblast,
on }e prakti~no predstavqati i prvi ko-
rak ka usvajawu principa “natura 2000”.
U ovoj godini GU za lokalni ekonomski
razvoj je pripremila tri projekta i uputi-
la ih na javni poziv “Eks~ejnx 4” (podr{ka
jedinicama lokalne samouprave) koga fi-
nansira EU, a organizuje i sprovodi Stal-
na konferencija gradova i op{tina. ^a-
~ak je nosilac projekta primarne selekci-
je otpada, a ocewivawe sva tri trebalo bi
da bude zavr{eno za dva meseca, kada }e se
znati da li je i koji od wih dobio “zeleno
svetlo” i sredstva komisije EU. M. N.
Tema sastanka Saveta
za poqoprivredu
Grada ^a~ka, koji je
odr`an u sredu, u sali
Gradskog ve}a, bila su ne-
raspodeqena sredstva pla-
nirana buxetom za 2013.
godinu, namewena za sub-
vencije u poqoprivredi.
Prema re~ima predsednika
Saveta za poqoprivredu
profesora dr Draga Milo-
{evi}a, neraspore|eno je
oko 11 miliona dinara. Na
sastanku Saveta za poqo-
privredu je doneta odluka
da prioriteti budu ulaga-
wa u izgradwu mikroaku-
mulacija, sistema za na-
vodwavawe, nabavku pro-
tivgradne mre`e i oblast
sto~arstva.
- Ovogodi{wi ciq Sa-
veta poqoprivrede jeste da
se sredstva plasiraju u
oblasti gde }e dati najbo-
qi efekat, odnosno gde }e
se proizvoditi za tr`i{te
i pove}ati prinos gajenih
biqaka i uop{te svih pro-
izvoda. Samo ako imamo
visok prinos, bi}emo i
konkurentniji na tr`i-
{tu. Naravno, pored viso-
kog prinosa, potreban je i
dobar kvalitet proizvoda.
Dakle, sve je usmereno na
pove}awe prinosa, kako bi
poqoprivredni proizvodi
bili tr`i{no konkurent-
ni - rekao je, izme|u osta-
log, profesor Milo{evi}.
Posle brojnih konsul-
tacija sa qudima iz stru-
ke, profesor smatra da je
najboqe da deo sredstava
bude ulo`en u mikroaku-
mulacije, izgradwu buna-
ra, postavqawe sistema za
navodwavawe, odnosno u
obezbe|ewe vode za potrebe
poqoprivrede. Nema tr-
`i{no konkurentne pro-
izvodwe bez visokih pri-
nosa, a wih ne mo`emo po-
sti}i bez vode za navodwa-
vawe, isti~e Drago Milo-
{evi}, podse}aju}i da je
pro{le godine su{a “uzela
svoj danak” i da gotovo ne-
ma leta bez su{nog perio-
da. Prema wegovom mi-
{qewu, neophodno je i
ulagawe u protivgradne
mre`e:
- Podizawe jednog vo}-
waka izuzetno mnogo ko-
{ta. Re~ je o velikim inve-
sticijama. Vo}ari podig-
nu zasad, sve urade kako
treba, a onda im jednog
trenutka grad sve uni{ti,
~ak i rod za narednu godi-
nu. Zbog toga su neophodne
protivgradne mre`e.
Osim za obezbe|ewe vo-
de i protivgradnih mre`a,
potrebno je odre|ena sred-
stva ulo`iti i u sto~ar-
stvo, napomiwe profesor.
Na sastanku Saveta za
poqoprivredu je predlo-
`eno da na jednoj od nared-
nih sednica tema rasprave
bude nivo podzemnih voda
na teritoriji ^a~ka i ne-
kontrolisana eksploata-
cija {qunka iz korita Za-
padne Morave.
N. R.
PREDSTAVQAMO GRADSKE UPRAVE: GU ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ
U okviru slu`be za pravne poslo-
ve i razvoj privatne inicijative
otvoren je info centar za mala i
sredwa preduze}a i zaposleni u wemu
su, pored redovnih poslova, uradili
i kompletno novi profil zajednice
grada ^a~ka, koji prakti~no predsta-
vqa li~nu kartu lokalne samouprave.
Wegovi podaci, dostupni na sajtu
Grada, mogu da se koriste za brojne
upitnike, kojima su neophodni poda-
ci uglavnom iz oblasti privrede.
Oni se, kao i baza podataka o firma-
ma dobavqa~ima na podru~ju grada
svake godine a`uriraju. Za razliku
od wih, podaci o slobodnim, privat-
nim ili lokacijama ~iji je vlasnik
Grad, namewenih za prodaju, ili iz-
najmqivawe u zakup, bi}e a`urirani
veoma brzo, zbog ~iwenice da }e na
ovom podru~ju biti izgra|ena deoni-
ca auto puta i doneti planovi detaq-
ne regulacije za pojedina naseqa.
LI^NA KARTA GRADA
DOSTA SLU@BI,
ALI MNOGO I POSLA
ODR@AN SASTANAK SAVETA ZA POQOPRIVREDU
PRIORITETI SU NAVODWAVAWE,
PROTIVGRADNE MRE@E I STO^ARSTVO
Page 6
6 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEDRU[TVO
Na podru~ju grada u
toku je izgradwa ~e-
tiri kapitalna
objekta: zgrade Mu-
zi~ke {kole, Grad-
skog stadiona, fi-
skulturne hale i u~i-
onica u sklopu O[
“Tatomir An|eli}” u
Mr~ajevcima i 24
stana u nasequ
“Obre`”, namewnih
socijalno ugro`enim
gra|anima. Kako je
tokom posete tim gra-
dili{tima pro{log
petka rekao zamenik
gradona~elnika Ra-
denko Lukovi}, ukup-
na vrednost ovih in-
vesticija je oko 600
miliona dinara, od
kojih je ve}i deo
planiran i izdvojen
u gradskom buxetu,
dok je oko 180 mili-
ona dinara obezbe-
dila dr`ava. Luko-
vi} je naglasio da je
Grad deo novca (oko
100 miliona dinara)
pribavio iz kredita,
a ve}u sumu predvi-
deo u gradskoj kasi u
pro{loj i ovoj godi-
ni.
Ustrukturi kapital-
nih investicija,
podsetio je zamenik
gradona~elnika, dve su iz
oblasti obrazovawa, i po
jedna iz sporta i “socija-
le”. Predra~unska vred-
nost radova u Mr~ajevci-
ma, poverenih agenciji
“Aki”, je oko 130 miliona
dinara, od kojih je za rado-
ve u 2013. godini obezbe|e-
no 50, rekao je Lukovi}:
- Prema ugovoru i obe-
}awu izvo|a~a radova,
objekat }e biti okrovqen
do kraja decembra, tako da
ne}e biti potrebe za kon-
zervirawem. Radovi }e bi-
ti nastavqeni po~etkom
slede}e sezone, jer }emo
obezbediti kontinuitet
finansirawa i gradwe i
nedostaju}a sredstva od
oko 80 miliona dinara.
Zahvaquju}i tome, mr~aje-
va~ki |aci }e slede}eg sep-
tembra krenuti u novu
{kolu i dobiti veliku i
savremenu fiskulturnu sa-
lu, ukupne povr{ine oko
4.000 kvadratnih metara.
U neposrednoj blizini
stare zgrade osnovne {ko-
le gra|evinci iz agencije
“Aki” su pro{le sedmice
privodili kraju zemqane
radove i obavqali sve
pripreme za po~etak zida-
wa: “Na gradili{tu je sva-
kodnevno anga`ovano 25
radnika, a indirektno jo{
tridesetak iz kooperant-
skih firmi. Radovi se
obavqaju predvi|enom di-
namikom i po planu, i za-
hvaquju}i tome Mr~ajevci
}e do septembra slede}e
godine dobiti nove u~io-
nice i modernu sportsku
halu za sve sportove, koju
}e, osim u~enika, koristi-
ti i deca i omladina iz
ovog i okolnih mesta”, re-
kao nam je Aleksandar ^o-
pi}, direktor Agencije za
gra|evinsku proizvodwu i
usluge “Aki”.
Posle izvesnih prekida
i zastoja, intenzivirani
su i radovi predvi|eni
projektom rekonstrukcije
Gradskog stadiona, koju sa
oko 262 miliona dinara, u
odnosu 50 prema 50, finan-
siraju Grad i Republika.
Ugovoreni posao bi}e
okon~an do kraja oktobra,
najavio je predsednik
Skup{tine grada Veqko
Negovanovi}:
- Uverili smo se da sve
te~e prema planu i dogovo-
ru, iako se, gledaju}i “sa
strane”, sti~e utisak da na
rekonstrukciji stadiona
nije anga`ovano dovoqno
radnika. Ustvari, oni
uglavnom rade u unutra-
{wosti objekta, u svla~i-
onicama i na severnom de-
lu stadiona. U toku je iz-
rada elemenata za isto~ne
tribine koji }e biti pre-
neti iz pogona i veoma br-
zo montirani.
Negovanovi} je deman-
tovao sumwe da }e zbog no-
vog postupka javnih nabav-
ki za fasadu, radovi, ipak,
kasniti, jer }e on, kako je
rekao, biti sproveden pa-
ralelno i dok budu trajali
unutra{wi radovi. Po za-
vr{etku fasade, bi}e
ugra|eni stolarija i “bra-
varija” koji su nabavqeni
jo{ pro{le godine, tako
da }e i “sever” i “istok”
veoma brzo i vizuelno do-
biti kona~ne konture. On
je jo{ podsetio da je zavr-
{etak radova na severnom
i isto~nom delu stadiona
uslov da Fudbalski savez
obezbedi svetiqke i re-
flektore, koji }e biti u
funkciji nakon zavr{etka
trafo stanice u neposred-
noj blizini objekta. Kako
je ugovorom izme|u Grada
i dr`ave, kao suinvestito-
ra, predvi|eno, slede}e go-
dine bi trebalo da budu
poru{ene zapadne tribi-
ne, izgra|ene nove i para-
lelno sa tim, zavr{eno i
parterno ure|ewe. To po-
tvr|uje i Petar ]ur~i},
direktor preduze}a “Rat-
ko Mitrovi} Kon-
strak{n”, koji j uveren da
}e, zahvaquju}i obostra-
noj saradwi i ukoliko fi-
nansirawe bude redovno,
ugovoreni radovi na sta-
dionu biti zavr{eni do
kraja oktobra.
Gradski ~elnici su
pro{log petka posetili i
gradili{te Muzi~ke {ko-
le “Dr Vojislav Vu~ko-
vi}”, na kome se, uverio se
i gradona~elnik Vojislav
Ili}, radovi povereni
privatnom preduze}u “Ra-
mark”, obavqaju prema
planiranoj dinamici:
- O~ekujemo da }e u~e-
nici Muzi~ke {kole sle-
de}u {kolsku godinu do~e-
kati u novim prostorija-
ma. Vremenski uslovi su
povoqni za izvo|ewe ra-
dova, sredstva za ovu inve-
sticiju, u iznosu od 100
miliona dinara su obezbe-
|ena u buxetu. Rok za zavr-
{etak posla je 450 dana,
do sada je izvedeno oko 10
odsto radova, a izvo|a~u
}e i ubudu}e sredstva biti
redovno upla}ivana, na
osnovu ispostavqenih si-
tuacija.
Objekat povr{ine 1.936
kvadratnih metara, koji
osim prostorija za indi-
vidualnu nastavu, za na-
stavno osobqe, u~inonica
za op{tu nastavu i solfe-
|o, ima i koncertnu salu
sa oko 200 mesta, bine i
prate}e prostorije, treba-
lo bi da bude okrovqen do
zime i pripremqen za za-
vr{ne zanatske radove, ve-
ruje direktor i vlasnik
preduze}a “Ramark” Rado-
van Markovi}.
M. N.
Uprkos visokim spoqnim
temperaturama, radnici
Preduze}a za puteve Beo-
grad svakodnevno, u dve smene,
“seku” brda u Rakovi, odvoze vi-
{kove zemqe i ravnaju teren,
pripremaju}i ga za gradwu deo-
nice auto - puta u Rakovi, du`i-
ne kilometar i po i velike sao-
bra}ajne petqe “Preqina” i
pristupnih saobra}ajnica.
Dok “nadvikuje” buku buldo-
zera i kamiona, mla|ani in`ewer Ivan Krivoku}a, {ef
gradili{ta, obja{wava da su beogradskoj firmi povere-
ni zemqani radovi na deonici budu}eg auto - puta od ki-
lometar i po i na pristupnim putevima, ukupne du`ine
oko 4,5 kilometra. Osim toga, beogradski putari }e biti
anga`ovani i na lokaciji iznad privatnog preduze}a
“Diva”, na kojoj je planirana izgradwa velike saobra}aj-
ne petqe, namewene za iskqu~ivawe vozila sa auto - puta
i za ukqu~ivawe na budu}i koridor, sa magistralnog pu-
ta M22, i prema Beogradu i prema Po`egi.
- Radovi su zapo~eti 1. jula, a zavr{etak je planiran do
kraja oktobra. Po{to su rokovi “tesni”, radimo u dve
smene, od 6 do 22 sata. Anga`ovali smo vi{e od 30 kami-
ona i 25 ma{ina, koje opslu`uje skoro 150 radnika. Na
ovoj deonici ima tri privatna
objekta koja }e biti poru{ena i
doma}instva izme{tena, jer “ula-
ze” u krakove puta. Prema na{im
informacijama, ku}e i imawa u
zoni petqe su ispla}eni i vla-
snici ih ve} uklawaju i iseqava-
ju se. O~ekujemo da ubrzo budu re-
{eni i imovinsko pravni odnosi
na relaciji od magistrale do bu-
du}e naplatne rampe, da bismo za-
poseli i tu lokaciju i probili
kompletnu saobra}ajnicu do magistralnog puta - obja-
{wava Krivoku}a planove i dinamiku radova, koji bi,
ukoliko ne bude nekih nepredvi|enih okolnosti i eventu-
alno ve}ih padavina, trebalo da budu okon~ani do kraja
oktobra.
U sklopu petqe, nagla{ava on, projektovano je sedam
objekata, odnosno mostova, od kojih dva ve}a, du`ine 235
i 85 metara. Wihova gradwa, me|utim, poverena je drugim
specijalizovanim izvo|a~ima, ka`e Krivoku}a, uveren
da }e Preduze}e za puteve Beograd ugovoriti nove poslo-
ve na trasi auto - puta kroz ~a~anski i po`e{ki kraj, jer
su se wegovi putari investitorima “preporu~ili” prven-
stveno striktnim po{tovawem ugovorenih rokova i `e-
stokim tempom radova. M. N.
GRADSKO RUKOVODSTVO POSETILO TRI, OD ^ETIRI GRADILI[TA
NA KOJIMA JE U TOKU IZGRADWA KAPITALNIH OBJEKATA
KAPITAL VREDAN
600 MILIONA DINARA
NAJBOQE CENE STANOVA
I LOKALA U NASEQU
SMALLWILLE
SMALLWILLE Kragujevac, moderni stambeni kom-
pleks koji je postao sinonim za kvalitet `ivota, nudi
svojim potencijalnim kupcima stanove i lokale po
najboqim cenama.
Za dvosobne stanove i stanove na 5. i 6. spratu treba
izdvojiti samo 833 evra/m2 + pdv, dok su lokali u
prizemqu dostupni ve} od 667 evra/m2 + pdv. Uz svaki
stan obezbe|eno je i gara`no mesto, a uz lokal parking
mesto gratis!
Saznajte vi{e informacija o aktuelnoj ponudi na
+381 34 635 264 ili na sajtu www.smallville.rs
PREDUZE]E ZA PUTEVE BEOGRAD OBAVQA PRIPREMNE ZEMQANE RADOVE
ZA GRADWU DEONICE AUTO - PUTA U RAKOVI I PETQE “PREQINA”
NA GRADILI[TU VI[E OD 50 MA[INA
Page 7
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE
POMO] DR@AVE I GRADA JEDINI „LEK“ ZA SLATINSKU BAWU
7DRU[TVO
Sa bogatstvom od
desetak izvora iz
kojih teku lekovi-
te vode i {est bu-
{otina ispitanih pre vi{e
od trideset godina, Sla-
tinska bawa ostala je do da-
nas „pastor~e“ i prediz-
borna politi~ka „po{ta-
palica“ za sve ~a~anske
vlastodr{ce. I pored toga
zaselak od sedamdesetak ku-
}a i svega dva ure|ena pan-
siona do~eka najmawe neko-
liko stotina gostiju godi-
{we. Oni koji do|u jednom,
ka`u me{tani i gosti koje
smo pre nekoliko dana su-
sreli u bawi, vra}aju se le-
kovitim izvorima svake go-
dine. Wihov osetni opora-
vak jedina su reklama za
ovo, po svemu, prirodno le-
~ili{te. Nadu da }e se ipak
krenuti napred uliva pre
svega novo rukovodstvo Me-
sne zajednice Slatina, koje
je nedavno po prvi put orga-
nizovalo „Dane Slatinske
bawe“, ali i obe}awe sada-
{wih gradskih ~elnika da
}e Slatina u narednih go-
dinu dana dobiti regulaci-
oni plan i da }e se sve u~i-
niti da se bawa kona~no
uredi i razvije.
STRU^NE ANALIZE
URA\ENE PRE 30 GODI-
NA, ALI FALE PARE
Jo{ ne „miri{e“ na izbore,
ali osim nade ni{ta kon-
kretno ne ukazuje da idu bo-
qi dani. Jer, kada se stigne
u Slatinsku bawu u samom
podno`ju Jelice, a to se mo-
ra sopstvenim prevozom, jer
ovamo samo dva puta dnevno
do|e „radni~ki autobus“,
nametne se ona te{ka misao
da je tu kraj sveta. ^ak nema
ni prodavnice, ni kafane...
Da ste na „pravom“ mestu
osetite tek po mirisu sum-
pora iz mnogobrojnih izvo-
ra mineralne vode koje teku
iz gumenih creva, po veli-
kom bakarnom kazanu is-
pred jedne stare barake, u
kojoj se jo{, kao i pre se-
damdesetak godina, dogreva
voda za bawsko kupawe...
Tek na kraju puta ugledate
ure|en objekat ispred koga
vas do~ekuju Dragan Pejo-
vi}, vlasnik jednog od jedi-
na dva pansiona u bawi. A
moglo je, ka`e on, odavno
biti mnogo druga~ije.
Wegove re~i potvr|uje Dra-
{ko Tutunovi}, oficir u
penziji, koji se rodnom selu
vratio i sada kao predsed-
nik MZ Slatina obe}ava da
}e „obiti sve pragove“ u dr-
`avi i gradu, kako bi bawa
najzad „proradila“ i dobi-
la mesto koje zaslu`uje.
- Stru~ne analize koje je
1980. godine uradio beo-
gradski „Geozavod“, a 1982.
i Institut za fizikalnu
medicinu i terapiju, poka-
zuje visok kvalitet vode,
koja le~i mnoga reumatska i
ko`na oboqewa. Struka je
tada dala svoje mi{qewe,
ali u proteklih 30 godina
samo slu{amo: „Za daqe se
nema para“. ^ak ni da se ma-
lo urede ovi izvori. Mi
smo tek pred „Dane Slatin-
ske bawe“ dobili uli~nu
rasvetu, a asfalt smo veli-
kim delom finansirali sa-
mi. Sa ulagawima grada u
infrastrukturu veoma brzo
bi se razvio i zdravstveni
i seoski turizam. Potrebno
je da dr`ava ulo`i malo vi-
{e u nove bu{otine, ali in-
vesticija bi se isplatila
vi{estruko, ne samo ^a~ku,
ve} i celoj Srbiji – ube|en
je Tutunovi}. U suprotnom,
smatra on, ako se bude ~eka-
lo jo{ pet godina, u bawi
ne}e biti stanovnika. Jer
ostala su uglavnom stara~-
ka doma}instva, u bawi je
svega nekoliko mali{ana, a
nijedan mlad ~ovek nema
stalni posao.
- Sam pogled na bawu govo-
ri sve... Nema{tina i pu-
sto{! Imamo samo ovu vo-
du. Mogu}nosti su velike,
ali se ne koristi ni mini-
mum. Uz malo dobre voqe
politi~ara, ovo bi mogla
da bude najboqa bawa u oko-
lini. Ali, za sve ove prote-
kle decenije name}e se uti-
sak da je neko radio da bawa
ne proradi. @elimo da sa-
da{wa vlast poka`e da nije
tako – ka`e Tutunovi}.
PREPORUKA GOSTIJU,
JEDINA REKLAMA
O bawi najboqe svedo~i
primer ^a~anina Dragana
Pejovi}a, koji je zbog te-
{kog oboqewa ki~me do-
{ao u bawu pre 22 godine, a
posle izle~ewa re{io da tu
`ivi.
- S obzirom da nemamo
nikakvu reklamu, osim pre-
poruke pacijenata, imamo
dosta gostiju. Do pre 5-6 go-
dina dolazilo je mnogo vi-
{e qudi, ali kriza je u~i-
nila svoje. Stru~waci su
rekli da je ovo jedna od naj-
ja~ih bawa za reume i ko-
stoboqe. Veliki je broj qu-
di ovde bukvalno prohodao
posle te{kih bolesti i po-
vreda. Mogu da vam ispri-
~am brojne pri~e kako su
qudi ovde dolazili na tu-
|im rukama, a posle nekoli-
ko dana sami izlazili iz
kade. Ja sam se posle 19 ku-
pawa osetio kao „nov ~o-
vek“. Koristio sam stari
kazan, nije se imalo {ta
drugo. Posle mesec dana po-
~eo sam da kora~am. Tada
sam re{io da ovde izgradim
bar jedan objekat i po~eo
stepenik po stepenik. Baw-
sku vodu sam sproveo do
pansiona, gde se zagreva do
32 stepena, zbog ~ega su i
tro{kovi odr`avawa veli-
ki. Za neko ve}e pro{irewe
posla, bez pomo}i dr`ave,
nemam para – pri~a Pejo-
vi}, u ~ijem pansionu
„Zdravqe“ ima 15 le`ajeva,
dve kade sa hidromasa`om i
devet za lekovito kupawe, a
kapaciteti su uglavnom to-
kom cele sezone popuweni.
Stojanka Toma{evi}
(73) i deset godina starija
Danica Petrovi} koje do-
laze ve} godinama u bawu,
ka`u da se ose}aju „prepo-
ro|eno“ posle samo nekoli-
ko dana terapije. Stojanka
je jedna od retkih koja je u
bawu do{la po preporuci
lekara.
- Imam o{te}enu ki~mu
i operisala sam kuk. Kad bi
qudi samo znali koliko je
ova voda vredna! – ka`e
Stojanka.
Wene re~i uz osmeh po-
tvr|uje Danica koja ve} se-
dam godina zbog reume do-
lazi u bawu.
- Li~na karta mi je ve}
potpuno po`utela, ali za-
hvaquju}i ovoj vodi noge me
jo{ slu{aju. Usluga u pan-
sionu je odli~na, ~isto je,
me{tani su ovde uslu`ni i
gostoqubivi. [teta je {to
se malo vi{e ne uredi, si-
gurno bi vi{e qudi dolazi-
lo – smatra Danica.
Kod Olivere Marki}e-
vi}, vlasnice drugog pansi-
ona, boravi Gordana Ma-
ri}, koja koristi sve blago-
deti bawe, ukqu~uju}i i
blato. Ka`e da je sedam me-
seci zbog diskopatije bila
vezana za krevet, a da je u
Slatinsku bawu do{la pr-
vi put pre nekoliko dana. I
ve} je ka`e osetila „boqi-
tak“. Wena gazdarica Oli-
vera do{la je u bawu da le-
~i sina i sebe, a onda kupi-
la ku}u i imawe.
- Sin je imao virusni en-
cefalitis. Obilazila sam
mnoge bawe, ali ni{ta mu
nije pomagalo. A ovde je pr-
vi put otvorio {ake. Pot-
puno je ozdravio, hvala Bo-
gu. Dolazili su neki Rusi,
tra`ili da im prodam pan-
sion, ali nisam pristala.
Imala sam goste i iz Ame-
rike, ali najvi{e ih je iz
Beograda i Novog Sada, ko-
ji nas preporu~e prijate-
qima, kom{ijama... To nam
je od pomo}i... Ali u ovoj
krizi, dobro bi do{la po-
mo} dr`ave i ^a~ka. Nada-
mo se da }e se najzad ne{to
pokrenuti u ovoj bawi – ka-
`e Olivera.
RATNICI U WOJ
VIDALI SVOJE RANE
Slatinska bawa nalazi se
na nadmorskoj visini od
oko 300 metara. Ima veoma
povoqan polo`aj, jer je od
^a~ka udaqena 18 kilome-
tara (isto koliko od Ov~ar
Bawe i Gorwe Trep~e!), a od
Kraqeva sa aerodromom u
La|evcima svega desetak
kilometara. Jo{ 1989. godi-
ne tada{wi Zavod za op-
{tinsko planirawe izra-
dio je predlog plana za da-
qi razvoj Slatinske bawe,
u kome, izme|u ostalog sto-
ji, „da su na wenim izvori-
ma, leka tra`ili za svoje
oronulo zdravqe u~esnici
Prvog i Drugog svetskog
rata“.
- Spada u red starijih bawa
u Srbiji (lekovitost vode i
oboqewa koja le~i naj~e-
{}e se upore|uju sa Mataru-
{kom Bawom, po{to se na-
lazi na istom rasedu) – na-
pisano je u izve{taju, u ko-
me se navodi ~ak pet raznih
hidrogeolo{kih istra`i-
vawa i idejni projekat koji
su ura|eni pre tridesetak
godina. Idejni projekat
Slatinske bawe sa kupati-
lom od 20 kada i tehnolo-
{kim postupkom zagrevawa
vode uradili su „Tehnopro-
jekt“ iz Rijeke i „Energeti-
ka“ iz Bawa Luke. Ali i u
izve{taju gradskog Zavoda,
kao „posledwe slovo“ navo-
di se da se za daqe radove
mora na}i novac!
- Bu{otine su ra|ene na du-
bini od 60 do 260 metara,
{to je veoma malo... Po-
trebna su bu{ewa na najma-
we 700 metara, da bi se do-
{lo do mnogo ja~ih izvora.
Treba samo da se krene gde
se stalo pre 30 godina – ka-
`e Tutunovi}.
V. T.
LEKOVITO „BLAGO“
OTI^E U POTOKE
Me{tani bawe ka`u da postoje podaci da se lekovi-
ta voda koristila jo{ u 12. veku. Prema stru~nim
analizama, Slatinska bawa spada u hidro-karbo-
nantne, hladno sumporovite i oligomineralne. Pre-
ma istra`ivawima koja su ra|ena jo{ pedesetih go-
dina pro{log veka, vode ove bawe sadr`e vi{e sum-
por-vodonika nego ijedna na{a bawa. Iako je nezao-
bilazna u prospektima i vodi~ima kroz ^a~ak, kao
i u izve{tajima Turisti~ke organizacije na{eg gra-
da, zbog neure|enosti spada u red „divqih bawa“.
Temperatura vode na povr{ini je 16,80 stepeni. U
terapiji se koristi za le~ewe, pre svega kupawem,
ali se mora dogrevati, kako bi se postigao boqi
efekat. U jednom od turisti~kih vodi~a ^a~ka navo-
di se da voda za pi}e nije dovoqno ispitana, a da se
le~ewe vr{i umivawem, kupawem i oblogama od bla-
ta. Najpose}enija je bila sedamdesetih godina pro-
{log veka, kada je u wu dolazilo i oko 700 gostiju go-
di{we.
„DIVQA“ BAWA, A IMA JE
U PROSPEKTIMA I VODI^IMA
Dra{ko Tutunovi}, predsednik MZ, kraj glavnog izvora
Voda se jo{ dogreva u starom kazanu
Dragan Pejovi}, vlasnik
jednog od dva pansiona
Gordana Mari} koristi
blato
Page 8
8 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEDRU[TVO
Projektom “Eko
kamp u Ko{tuni}i-
ma i NTC sistem
u~ewa” obuhva}eno
je 40 darovitih
u~enika ~etvrtog
razreda, a preda-
va~i su dr Ranko
Rajovi} i kwi`ev-
nik Uro{ Petrovi},
~lanovi Mense i
autori NTC (Nikola
Tesla centar) siste-
ma u~ewa
U“u~ionici”, pro-
stranoj, svetloj i
neoptere}enoj pre-
komernim mobilijarom, u
Turisti~ko - rekreativ-
nom centru u Ko{tuni}i-
ma, zati~emo grupu raspo-
lo`enih de~aka i devoj~i-
ca i neuobi~ajenog nastav-
nika - kwi`evnika Uro{a
Petrovi}a.
Sa ka~ketom na glavi,
Uro{ deluje sasvim opu-
{teno, ali obavqa veoma
ozbiqan posao - u~i decu
da razmi{qaju, umesto da
bubaju, i razbija uvre`eno
mi{qewe da je inteligen-
cija ~oveku data “na ro|e-
wu” i da se ona tokom `i-
vota ne mo`e mewati. U~e-
nike ne propituje na uobi-
~ajen na~in ve} im posta-
vqa zagonetna pitawa. U
kakvoj su vezi, na primer,
Nikola Tesla i broj 3327.
Ili, {ta povezuje slona i
broj 608. Deca “mozgaju”,
aktiviraju sinapse, a to su
veze izme|u nervnih |elija
od kojih zavise intelektu-
alne sposobnosti, i eto od-
govora: hotel u kome je ve-
liki nau~nik `iveo imao
je 3.327 soba, a slonica svo-
je mladun~e nosi 608 dana.
Re{avawe zagonetki je,
saznajemo od edukatora, vi-
{i stadijum rada sa decom
po NTC sistemu u~ewa, ~i-
ji su autori dr Ranko Rajo-
vi}, osniva~ Mense u eks
Jugoslaviji i ~lan borda
direktora svetske Mense i
Uro{ Petrovi}, pisac
“Zagonetnih pri~a”. Sa de-
com iz ~a~anskih {kola
oni rade drugu godinu za
redom, a projekat “Eko
kamp u Ko{tuni}ima i
NTC sistem u~ewa” reali-
zuje Udru`ewe u~iteqa
^a~ka, uz podr{ku NIS- a
i Grada ^a~ka.
- Pro{le godine smo
kamp organizovali u Ro-
{cima, hteli smo i ovoga
puta, ali je tamo voda bila
neispravna. Opredelili
smo se za Ko{tuni}e, jer
nam se dopao ambijent, a
Turisti~ko - rekreativni
centar nam je dao popust na
pansionski sme{taj. Dve
tre}ine sredstava obezbe-
dio je NIS, a roditeqi su
u ceni boravka dece u~e-
stvovali sa tre}inom nov-
ca. U~esnici kampa su iz
svih ~a~anskih {kola, iz
gradskih po troje, a iz seo-
skih po jedno dete - infor-
mi{e nas u~iteqica Mir-
jana Gli{i}, predstavnica
~a~anskog Udru`ewa u~i-
teqa.
Deci, vidi se po izrazu
wihovih lica, itekako
prija na~in u~ewa kojim se
podsti~e motorika, odr`a-
va koncentraciju i, uz po-
mo} asocijacija, razvija
brzina razmi{qawa i za-
kqu~ivawa. A sve to, zajed-
no, vodi funkcionalnom
znawu, koje je ~esto veliki
nedostatak u~enika koji
izlaze iz na{ih {kola.
- NTC sistem je odli~no
sredstvo protiv dosade i
zato ga u~enici, jednostav-
no, obo`avaju. Iako ceo
dan provode u radu i igri,
uve~e im se ne ide na spava-
we. Tra`e jo{ jednu zago-
netnu pri~u - prime}uje
Uro{, u ~ijem je dru{tvu
~esto dvanaestogodi{wi
Lazar Bukumirovi}, u~e-
nik O[ “\eneral Marko
\. Katani}” u Bresnici.
Lazar je u kampu u ulozi
vr{wa~kog edukatora, a
uo~en je prethodne godine,
u Ro{cima. On je i jedan od
17 qudi u Srbiji koji su u
protekloj godini uspeli da
re{e zagonetku: “Na po~et-
ku, kraju i u sredini oblo,
a izme|u uglovi”.
U~enike, kao {to je La-
zar, ne bi trebalo ispu-
{tati iz vida, saglasni su
stariji edukatori, i zato je
Kamp osnovao svoju bazu
podataka i pozvao Istra-
`iva~ki centar u Petnici
na saradwu.
Re{ewe zagonetke nisu
nam otkrili ni Uro{ ni
Lazar. Mora}emo, reko{e,
sami da se potrudimo. Da
promi{qamo, tragamo, po-
krenemo svoje mentalne,
ali i kreativne potencija-
le. E. V.
U POSETI EKO KAMPU U KO[TUNI]IMA (OD 17. DO 22. AVGUSTA)
RE[AVAWE ZAGONETKI U OKRIQU PRIRODE
Grupa volontera iz raznih
evropskih zemaqa nastoji da
za{titi prostor Suve Morave,
jedinstvenu oazu prirode u
urbanoj sredini
- Borimo se protiv invanzivnih biqa-
ka i divqih deponija. Radimo korisne
stvari, delimo znawe sa drugima i upozna-
jemo nove qude. Srbija je zanimqiva ze-
mqa, dobro je {to sam do{la. Ovo je div-
no iskustvo - rekla nam je Mireja, koja po-
ti~e iz katalonskog dela [panije, a u Sr-
biji je prvi put.
U Me|unarodnom volonterskom kampu
“Radimo za prirodu”, koji u ^a~ku po dru-
gi put organizuje Dru{tvo za za{titu i
prou~avawe ptica Srbije, u saradwi sa
Volonterskim centrom Vojvodine, ove go-
dine boravi 12 studenata iz [panije, ^e-
{ke, Francuske, [vajcarske i Slovenije,
kao i ~etiri volontera iz Srbije. Oni su
sme{teni u O[ “Vuk Karaxi}”, a glavni
finansijer ekolo{kog kampa je Grad ^a-
~ak.
U periodu od 5. do 20. avgusta, mladi
ekolozi su sa prostora Suve Morave i oko
gradskog kupali{ta uklawali fizi~ki
otpad i invanzivne biqke.
- Suva Morava je svojevrsna oaza pri-
rode u urbanoj sredini, a
ciq kampa je da ostrvo i
prostor oko wega za{titi
od ameri~kog jasena, ba-
grema i drugih biqaka ko-
ji metar po metar potisku-
ju doma}u floru i ozbiq-
no ugro`avaju `ivi svet.
U~esnici kampa su se ta-
ko|e bavili uklawawem
fizi~kog otpada i sanira-
wem divqih deponija, koje
predstavqaju ruglo grada,
a poku{avali smo i da
skrenemo pa`wu gra|ana
na ekolo{ke probleme i
potrebu da se ukqu~e u wi-
hovo re{avawe - ka`e Mi-
lan Ru`i}, predstavnik
Dru{tva za za{titu i pro-
u~avawe ptica Srbije.
Tokom boravka u kampu mladi}i i de-
vojke su izradili i ve}i broj ku}ica za
“sitne ptice”, kao i informativne table
za budu}e posetioce Suve Morave.
E. V.
DRU[TVO ZA ZA[TITU I PROU^AVAWE PTICA
SRBIJE PONOVO U ^A^KU
U ME\UNARODNOM
VOLONTERSKOM KAMPU
Page 9
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 9MARKETING
marketing 032/342-276
Page 10
10 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
Page 11
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE
NA[I SUGRA\ANI
11REPORTA@A
“Ja sam mnogo bogat ~o-
vek”, hvali nam se ovih da-
na Dragoqub Dude Luki},
i obja{wava da nije re~ o
materijalnom, ve} du{ev-
nom i duhovnom blagosta-
wu.
Ima, ka`e, dobru decu i
unu~i}e, drage prijateqe i
poznanike, a najnoviji do-
kaz da je `ivot lep pru`i-
lo mu je ro|ewe praunuka
Luke, kome je sada sedam
meseci.
Za svoju vitalnost, fi-
zi~ku i mentalnu, zahval-
nost, svakako, duguje geni-
ma - ocu @iku Plemi}u i
majci Nadi Molerki, ne-
nadma{nim ~a~anskim mo-
lerima i prvim firmopi-
scima, koji su izrodili de-
setoro dece, od kojih je Du-
de {esto po redu.
U prvu veliku `ivotnu
bitku upustio se sa samo
{est meseci, kada su ga od
ozbiqnog zdravstvenog
problema, zavezanih creva,
spasile blagovremena di-
jagnoza dr Dragi{e Mi{o-
vi}a i ve{te ruke hirurga
dr Mehmeda Hoxi}a. Od
tada u ~a~anskoj varo{i
vlada mi{qewe da je Dude
neuni{tiv, a on sam svoju
“neuni{tivost” ovako tu-
ma~i:
- Volim qude i nikada
se ni sa kim nisam posva-
|ao. Sva|u ne podnosim.
Kada me neko povredi, ra-
dije }u ja wemu da se izvi-
nim nego da ulazim u kavgu.
Moj `ivotni moto je “ume-
renost u svemu”, a da osta-
nem ~io i vedar najvi{e je
doprinela muzika. Ona je
ispunila moj `ivot i po-
mogla mi da prevazi|em sve
te{ko}e.
OD PRVE PLATE
KUPIO USNU
HARMONIKU
Uzima usnu harmoniku i
kao da se povla~i iz ovoga
sveta. U punom umetni~kom
zanosu odsvira “Tiho no-
}i ...”, pa pre|e na “Besame
musho”.
- Mali instrument, ali
prodoran. Kod usne harmo-
nike svira~ ni{ta ne vi-
di, sve mora da oseti, usna-
ma - obja{wava maestro su-
{tinu svog instrumenta.
Nikada nije i{ao u mu-
zi~ku {kolu, nije uzimao
ni privatne ~asove, a ve}
decenijama svira usnu har-
moniku, gitaru, klavir,
mandolinu ...
- Rodio sam se muzika-
lan, to je dar od Boga, a ra-
stao pored majke koja je
stalno, dok je radila, zvi-
`dukala i pevu{ila. Sta-
rija sestra je lepo svirala
klavir, a u na{em kom{i-
luku je `iveo Jarak, veliki
majstor na gitari. Slu{ao
sam, gledao i upijao. Sve
{to znam, sam sam nau~io,
uz veliku qubav, upornost
i ve`bawe.
Zaposlio se sa 17 godi-
na, po zavr{etku vojno -in-
dustrijske {kole, a od pr-
ve plate kupio usnu harmo-
niku. U ranoj mladosti je
postao ~lan “Abra{evi-
}a”, mnogo je nau~io i do-
`iveo u ovom kulturno -
umetni~kom dru{tvu i jo{
uvek ima wegovu ~lansku
kartu. U “Triju D”, sa Di-
mitrijem Ili}em i ime-
wakom Dragoqubom Poli-
}em, svirao je punih 25 go-
dina, a prestao je, zvani~-
no, da muzicira, kada je na-
vr{io 65 godina `ivota.
Odluku je doneo uveren da
~ovek sam mora da oseti
kada je vreme da se povu~e i
u Studentskom restoranu
priredio opro{tajno ve~e
pod nazivom “Ko nekad u
osam”, za rodbinu, sarad-
nike i prijateqe.
- Bio je to jedan od naj-
lep{ih doga|aja u mom `i-
votu, nezaboravno ve~e mu-
zike i plesa. Sam sam bio i
organizator i finansijer,
imao sam vi{e od 250 zva-
nica, a glavni gost je bila
vokalna grupa “Rukovet”,
koja postoji pri “Abra{e-
vi}u”. Plesali smo kao da
nam je dvadeset godina i
u`ivali u melodijama na-
{e mladosti - prise}a se
Dude i izra`ava nameru da
sli~no ve~e priredi na-
redne godine, ve} u februa-
ru.
IMA NEKOLIKO
@EQA
Iako je sam sebe, kao mu-
zi~ara, penzionisao, jo{
uvek je pun ideja i obaveza.
Voli da zasvira na poro-
di~nim okupqawima i
slavqima bliskih prijate-
qa, a sve ~e{}e ga zamole i
da zvucima usne harmonike
isprati nekog od ^a~ana
na “posledwe putovawe”.
Prvi put je na grobqu svi-
rao kada mi je umrla majka,
drugi put kada je sahrawi-
vao suprugu. Obe su nosile
ime Nada, a wihov odlazak
nikada nije shvatio kao
kona~an.
Uz pomo} Darka Milo-
{evi}a i Bora Preli}a
2011. godine je u Domu kul-
trure snimio DVD (mo`e
se videti na Jut Jubu, ako
se ukuca “Dude, usna har-
monika), a sada planira da
izda, novi disk. Na to ga
je, nagla{ava, podstakao
Pero Miladinovi} Xo, po
wegovom mi{qewu najbo-
qi usni harmonika{ u Sr-
biji.
- On iskqu~ivo svira
bluz. ^uo je za mene i po`e-
leo da me upozna. Sreli
smo se u Beogradu i svira-
li zajedno. Bilo je fenome-
nalno. Malo je kod nas
usnih harmonika{a.
Najve}a Dudetova `eqa
je da svoje znawe prenese
mla|ima i zato se latio
pedago{kog rada. ^asove
usne harmonike dr`i bes-
platno, a posao nije lak ni
za u~iteqa ni za u~enike.
- Mogu da im prenesem
30 odsto znawa, ostalo mo-
raju da osete i sami savla-
daju - ka`e iskusni usni
harmonika{.
Neki poku{aju i odu-
stanu, drugi, darovitiji i
uporniji, savladaju ve{ti-
nu. Dude sa ponosom navo-
di imena mladih qudi koji
su uspeli da pronikli u
tajnu svirawa na usnoj har-
monici: @arko Jova{e-
vi}, Igor Stankovi},
Mirjana Raki}evi}, Mi-
lo{ Koturovi}, Mileta
Savi}, Nemawa Luki} (Du-
detov unuk).
Odavno na{ sagovornik
ma{ta o tome da od svojih
u~enika oformi orkestar
usnih harmonika{a, jedin-
stven u ^a~ku i zemqi. Da
bi se wegov san pretvorio
u javu potrebno je, me|u-
tim, razumevawe i podr-
{ka lokalne zajednice, ma-
kar u smislu obezbe|ivawa
prostora, a ona za sada iz-
ostaje. Nadajmo se da }e
uskoro biti druga~ije, jer
Dude ne tra`i mnogo, tek
mrvicu onoga {to je kao
“prva usna harmonika ^a~-
ka” zaslu`io. E. V.
Ima 79 godina,
`ivotnu radost
mladi}a i dve
velike `eqe -
da u ^a~ku
osnuje orkestar
usnih harmoni-
ka i u Nema~koj
poseti fabriku
za proizvodwu
ovog muzi~kog
instrumenta
Dude Luki},
PRVA USNA HARMONIKA ^A^KA
Objavqivawem kwige
“Nada Molerka”, koja
je do`ivela dva izda-
wa, Dude se odu`io
svojoj majci, od koje je
nasledio dar za muzi-
ku, kao i qubav prema
`ivotu i qudima. Ja-
raka, velikog ~a~an-
skog giteristu i boe-
ma, koji je zadu`io
mnoge muzi~are, otr-
gao je od zaborava
prirediv{i mu ve~e,
2005. godine, a Dude-
tova zasluga je i {to
mu je na ~a~anskom
grobqu, gde je sahra-
wen, podignut spome-
nik.
ODU@IO SE
MAJCI I JARAKU
Dude Luki} je vlasnik pedesetak usnih harmonika, a
sve su proizvedene u nema~kom gradu Trosingenu. Ve-
lika mu je `eqa da posetiti fabriku i vidi kako to
Nemci rade, ali i da im poka`e sopstveni pronala-
zak. Da ne bi, dok svira, mewao dursku i molsku har-
moniku, on se dosetio da na par~e vodovodne cevi
postavi obe i tako umnogome sebi olak{a posao.
@ELEO BI DA POSETI FABRIKU
USNIH HARMONIKA
Dude sa sinom Bracom koji je danas nastavnik violine
Sve Dudetove harmonike
Page 12
12 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINESELO
- U julu i avgustu je ak-
tuelno konzervirawe kor-
ni{ona, koje u najve}im ko-
li~inama prera|ujemo.
Firma organizuje proiz-
vodwu korni{ona, {to
podrazumeva da kooperan-
tima obezbe|ujemo semena,
|ubrivo, mre`u, foliju, sve
ono {to je potrebno za se-
tvu. Naravno, organizujemo
i otkup. Trenutno su aktu-
elne {qive, od kojih osim
xema, kuvamo i po ~etiri -
pet hiqada tegli slatkog.
Ve} su skuvani xemovi od
jagode i kajsije - ka`e Dra-
gan Milo{evi}, jedan od
suvlasnika firme za prera-
du vo}a i povr}a “Polo”.
Prema wegovim re~ima,
kompanija radi sa oko 40
odsto kapaciteta, jer nedo-
staju ozbiqni kupci, koji
bi na vreme, u prole}e, ugo-
vorili posao na osnovu ko-
ga bi firma organizovala
proizvodwu. Za unapre|e-
we kapaciteta neophodan je
samo dobar kupac, tvrdi
Milo{evi}:
- Nekada je za {irewe
kapaciteta bila potrebna
dobra tehnologija. Sada je
i oprema dostupna, kako
doma}a, tako i inostrana.
Jake firme iz Italije i
Nema~ke imaju svoja pred-
stavni{tva u Srbiji, a
oprema mo`e da se kupi i
preko povoqnih kredita.
Ali, problem nastaje kada
se napravi proizvod ~iji je
rok upotrebe dve godine.
Kome ga prodati? Na{e
podru~je i uop{te Srbija
ima dovoqno sirovina, i
vo}a i povr}a koje bi mo-
glo da se konzervira, ali
glavni problem je ko }e da
kupi i plati proizvod. Po-
trebno je izvoziti robu.
Srbija je nekada bila jaka,
imala je velike firme koje
su se bavile konzervira-
wem vo}a i povr}a, a danas
su mahom zatvorene. Ostali
su mawi pogoni koji nemaju
kapacitet i snagu da iza|u
na inostrano tr`i{te i da
budu prisutni na sajmovi-
ma u Nema~koj, Rusiji, ili
bilo kojoj zemqi. Da bi se
na stranom tr`i{tu nastu-
pilo na ozbiqan na~in,
mora da se ukqu~i dr`ava,
potrebna je neka organiza-
cija, ili udru`ewe.
Prema wegovom mi{qe-
wu, prera|iva~i su u vrlo
te{koj poziciji. On ka`e
da se sa sopstvenim sred-
stvima poqoprivreda vrlo
jednostavno i jeftino mo-
`e podi}i na vi{i nivo,
isti~u}i da su prera|iva-
~ima neophodni samo do-
bri kupci.
- Malim tr-
govinama se ne
mo`e plasira-
ti ve}a koli~ina robe, a
trgovinski lanci su uglav-
nom te{ki za saradwu, i
baziraju se na robi iz Ma-
kedonije. Deca u vrti}ima
jedu krastavac i papriku
iz Makedonije, pored na{e
proizvodwe! Dr`ava nije
uslovila javne ustanove i
institucije da koriste
konzervirano vo}e i povr-
}e iskqu~ivo doma}eg po-
rekla - razo~arano konsta-
tuje Dragan Milo{evi}.
Dok razgledamo pogone,
na{ sagovorenik napomi-
we da ima mnogo problema
od po~etka proizvodwe do
finalnog proizvoda. Pro-
blem mo`e biti i nabavka
ambala`e, jer se tegle i
fla{e uglavnom uvoze iz
Ukrajine, Bugarske, Mol-
davije, Hrvatske.
Tehnologija prerade je
klasi~na, konzervirawe
povr}a se zasniva na prin-
cipu pasterizacije. Kada
se gotov proizvod preradi
u pogonu u Prislonici,
skladi{ti se u magacinu u
Zabla}u, gde “odle`i” 30-
40 dana da se “stabilizuje”.
“Svaka tegla ponovo mora
da pro|e kroz ruke, kako bi
se proverilo da li je sve u
redu”, obja{wava Milo{e-
vi} i dodaje:
- Ovaj posao podrazume-
va i mnogo nervirawa. Qu-
di su ranije govorili:
“Ili `ivi{ sa proizvod-
wom i preradom, ili se ti-
me ne bavi{“. I bili su u
pravu, jer je svaka tegla
bukvalno “pri~a za sebe”.
Firma je opremqena
svim neophodnim apara-
tima. Poseduje linije za
toplu preradu, za konzer-
virawe, za pakovawe, tu-
nele za naliv, zatvara~i-
ce za limenke, liniju za
pasterizaciju, sitniju
opremu, qu{tilice, sec-
kalice koje se koriste u
pripremnom delu, kao i
prate}u opremu za kuvawe,
pasirawe vo}a i mlevewe.
“Polo” svojim proizvo-
dima snabdeva trgovine i
veleprodaje, a organizuje i
sindikalnu prodaju po bu-
xetskim ustanovama, {ko-
lama, sudovima, bolnica-
ma, domovima zdravqa...,
odnosno u svim firmama
gde postoji sindikat.
U kompaniji, koja pro-
izvode plasira po ~itavoj
Srbiji i delu Vojvodine,
zaposleno je desetak qudi,
a u sezoni je anga`ovano
vi{e radnika, u zavisnosti
od sirovine i potreba.
- Aktivno se radi {est -
sedam meseci, koliko ima
sve`e sirovine. Po~iwemo
od maja, sa prvim jagodama,
a zavr{avamo polovinom
decembra, sa cveklom i fe-
feronima. Za proizvo|a~e
je veoma bitno da “ispred
sebe” imaju firmu koja }e
da ugovori posao, ulo`i u
proizvodwu, otkupi rod i
adekvatno plati. Do sada
smo ispunili sva obe}awa
koja smo dali proizvo|a~i-
ma. Nije malo trajati 20
godina, qudi prepoznaju
kvalitet. Velika je borba,
ula`emo mnogo rada i en-
tuzijazma da bi ova firma
opstala. Ali, kako }e biti
daqe? Pitawe je da li }e se
dr`ava “pozabaviti” pre-
radom i podi}i je na vi{i
nivo. Svi obe}avaju da }e
se ne{to promeniti - ka`e,
bez velikih o~ekivawa,
Dragan Milo{evi}.
N. R.
Projekat
"Podr`imo mlade vo}are" realizuje "^a~anski glas", a sufinansira
Ministarstvo kulture i informisawa iz buxeta Republike Srbije
Republika Srbija
Ministarstvo kulture
i informisawa
KOMPANIJA ZA PRERADU VO]A I POVR]A “POLO” USPE[NO POSLUJE VE] DVE DECENIJE
Firma za preradu vo}a i povr}a “Polo”,
sa najve}im obimom proizvodwe u na{em
kraju, postoji dvadesetak godina, a kon-
zervirawem se bavi ve} jednu deceniju.
Pored konzervirawa korni{ona, papri-
ke, cvekle, feferona, me{ane salate, u
pogonima za preradu koji se nalaze u
Prislonici, proizvode se i xemovi i
marmelade od jagode, kajsije, {qive,
breskve. Me|u proizvodima firme “Po-
lo” su i slatka od divqe kupine, {qive
i duwe, koja u besprekorno higijenskim
uslovima, vredne radnice kuvaju na tra-
dicionalan na~in. Na godi{wem nivou u
ovim pogonima se preradi 500 tona povr-
}a i vo}a. U okviru kompanije je i su{a-
ra, u kojoj se su{i iskqu~ivo {qiva
stenlej za sopstvene potrebe.
Partneri firme, Cane Jovanovi} i Dra-
gan Milo{evi}, ove godine su uveli i
montirali liniju za euro krem, koja je
jo{ uvek u fazi “razra|ivawa”, kako tr-
`i{ta, tako i tehnologije. Do kraja godi-
ne i ovaj slatki proizvod }e u}i u malo-
prodajne objekte i pove}ati bogat asorti-
man firme.
U Zabla}u se pored skladi{tewa robe,
to~i sir}e i esencija, lepe etikete, fi-
nalizira ambala`a svih proizvoda i
proverava roba, jer je svaka tegla ili
fla{a “pri~a za sebe”.
PRERA\IVA^IMA NEOPHODNI
SAMO DOBRI KUPCI
Dragan Milo{evi}
Page 13
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 13DRU[TVO
Uorganizaciji Srp-
sko-rusko-beloru-
skog prijateqstva
Srbije odr`ana je me|una-
rodna manifestacija pod
nazivom „Sveslovenski ku-
linarski susreti“, odno-
sno takmi~ewe u spravqa-
wu ribqe ~orbe. Ova mani-
festacija je odr`ana 18.
avgusta u Mr~ajevcima, na
lokaciji „Raj na Moravi“,
u prisustvu velikog broja
takmi~ara, donatora,
sponzora i posetilaca, uz
prigodan kulturno-umet-
ni~ki program.
Manifestaciji su pri-
sustvovali ambasador Re-
publike Belorusije Vladi-
mir ^u{ev, kao i prvi se-
kretar Ambasade Ruske Fe-
deracije Valnetin Koqa-
sev, narodni poslanici
Skup{tine Republike Sr-
bije, kao i mnogobrojni
uspe{ni privrednici Gra-
da ^a~ka i ostalih gradova
sa teritorije Republike
Srbije (gde Srpsko-rusko-
belorusko prijateqstvo
Srbije ima svoje gradske i
op{tinske odbore).
Manifestaciju je otvo-
rila predsednik Gradskog
odbora Srpsko-rusko-be-
loruskog prijateqstva Sr-
bije Ksenija Radoji~i}, ko-
ja je pozdravila sve goste.
Predstavnici ambasada
Ruske Federacije i Repu-
blike Belorusije obratili
su se prisutnima, pozdra-
vili predsednika Udru`e-
wa Dragana Logvinova i
izjavili da podr`avaju
inicijativu Srpsko-rusko-
beloruskog prijateqstva
Srbije da organizuje mani-
festaciju ovog tipa, koja
treba da bude tradicio-
nalna. Tako|e su zahvalili
i vlasniku „Raja na Mora-
vi“ Miloradu Jev|ovi}u,
koji je izrazio spremnost
da ustupi na kori{}ewe
deo svog placa na kome bi
izgradili tri etno-ku}e u
nacionalnom stilu Srbije,
Rusije i Belorusije, ista-
kav{i da }e i oni sami do-
prineti ure|ewu tih etno-
ku}a.
Potom se prisutnima
obratio i Milorad Jev|o-
vi}, vlasnik „Raja na Mo-
ravi“ u Mr~ajevcima, koji
se zahvalio takmi~arima,
gostima i predstavnicima
ambasade i dodelio na ko-
ri{}ewe tri parcele za iz-
gradwu etno-ku}a u srp-
skom, ruskom i beloruskom
stilu.
U takmi~arskom delu je
u~estvovalo 12 ekipa koje
su pokazale ume}e u kuvawu
ribqe ~orbe. Prvo mesto
zauzela je ekipa Udru`ewe
Makedonaca Moravi~kog
okruga “Dame Grujev“, ^a-
~ak, drugo ekipa Srpsko-
rusko-beloruskog prija-
teqstva Srbije, ^a~ak, a
tre}e ekipa „Zoran i Dra-
gan kom{ije“ iz Mr~ajeva-
ca. Pobedni~ke ekipe su
dobile diplome, majice i
kwige, a ostali u~esnici,
kao i sponzori i donatori
zahvalnice.
Posle progla{ewa po-
bednika odr`an je prigo-
dan kulturno-umetni~ki
program, uz u~e{}e Aka-
demskog dru{tva „Slavuji
sa Morave“, @enske peva~-
ke grupe „Zlatne ruke“, Pa-
lilula i frula{a Slobo-
dana Kova~evi}a.
U MR^AJEVCIMA ODR@ANA ME\UNARODNA MANIFESTACIJA
„SVESLOVENSKI KULINARSKI SUSRETI“
Unedequ, 18. avgusta,
u okviru 8. Letwih
duhovnih ve~eri u
^a~ku, u organizaciji iz-
dava~ke ku}e Katena mundi
i Dveri, u prepunom dvori-
{tu KUD “Abra{evi}”,
odr`ana je tribina na temu
TITO I SRBI. Povod je
bila nova kwiga prof. dr
Mila Lompara POVRA-
TAK SRPSKOM STANO-
VI[TU i zbornik teksto-
va sa okruglog stola o Jo-
sipu Brozu Titu, kao i po-
sledicama titoizma pod
nazivom TITO i SRBI –
zlo~inac na ~elu kolone,
obe nedavno objavqene u
Kateni mundi. Na tribini
su pored prof. Lompara
govorili i publicisti mr
Vladimir Dimitrijevi},
mr Radovan Kalabi} i An-
tonije \uri}. Vladimir
Dimitrijevi} je ukazao na
kontinuitet izme|u stavo-
va Milo{a Crwanskog pre
80 godina i Mila Lompara
danas, koji donose iste za-
kqu~ke kada je re~ o kata-
strofalnim posledicama
napu{tawa istorijskog pu-
ta srpskog stanovi{ta i
prihvatawa tu|ih geopoli-
ti~kih i identitetskih in-
teresa.
Radovan Kalabi} se
osvrnuo na najnoviji ot-
kriven dokument CIA-e iz
kraja sedamdesetih godina
pro{log veka, koji na
osnovu nau~ne analize jezi-
ka kojim je govorio, doka-
zuje da Tito ne mo`e biti
sa prostora biv{e Jugosla-
vije, ve} je najverovatnije
Poqak ili Rus. Istovre-
meno, velika istra`ivawa
wegovog porekla su apso-
lutno nebitna, jer je u pi-
tawu ~ovek-projekat, na-
pravqen i instaliran da
zavr{i posao za tu|e inte-
rese, a na {tetu srpskih
nacionalnih i dr`avnih
interesa. Jer, sve {to je
uradio bilo je razorno po
srpski narod: gra|anski
rat, komunisti~ki zlo~i-
ni, ubijawe politi~kih
emigranata, podela srp-
skih teritorija, pravqewe
pokrajina unutar Srbije,
podele u SPC, pravqewe
novih nacija, jezika i cr-
kava iz srpskog korena...
Milo Lompar je upore-
dio dva veka, 19. u kome je
vladalo srpsko stanovi-
{te i uspon srpske dr`av-
nosti, i 20. u kome smo po-
sle 1913. napustili srpsko
stanovi{te i do`iveli
brojne istorijske poraze.
Posebno je ukazao na kon-
tinuitet antisrpskog de-
lovawa u potpuno razli~i-
tim epohama jugosloven-
stva, komunizma i evrouni-
jatstva, za koje je jedin-
stven pojam srpske krivi-
ce, koji se name}e Srbima.
Prvo smo ozna~eni kao
krivci za po~etak Prvog
svetskog rata, potom kao
hegemoni u prvoj Jugosla-
viji, i na kraju kao krivci
za raspad druge Jugoslavi-
je. Kao {to je rekao prof.
Lompar, najpre smo bili
krivi za stvarawe Jugosla-
vije, a potom za weno ru{e-
we. A ustvari se radi o
stalnom delovawu stranih
interesnih sila koje u sve-
mu pronalaze srpsku kri-
vicu, ~ime nastoje da one-
mogu}e ostvarivawe legi-
timnih srpskih nacional-
nih i dr`avnih interesa
na Balkanu.
Antonije \uri} je naveo
brojne primere moralnih
podviga srpskog naroda u
Prvom i Drugom svetskom
ratu iz svojih kultnih
kwiga Solunci govore i
Crvena kuga, kao i komuni-
sti~kih zlo~ina i uni{ta-
vawa Srbije pod Brozovim
re`imom. Istakao je na
kraju nadu da }e mlade gene-
racije, me|u koje spadaju i
Dveri, biti nosioci mo-
ralne obnove srpskog naro-
da i povratka na onda{wu
moralnu veli~inu na{ih
predaka.
Slede}e, 4. ve~e u okviru
8. Letwih duhovnih ve~eri
u ^a~ku, u nedequ, 25. avgu-
sta u 20 ~asova, kao temu
ima}e KAKO SPASITI
DU[U U SAVREMENOM
SVETU, a gosti su protoje-
rej Vojislav Bilbija i jerej
Goran Kova~evi}, parosi
pri hramu Svete Trojice u
Roterdamu, i publicista
Vesna Biorac, autor kwige
PROMENI MISLI –
PROMENI]E[ I @I-
VOT.
Informativna slu`ba
Pokreta Dveri
Delegacija Srpsko-ruskog-beloruskog prijateqstva Srbije sa ambasadorom Republike Beloru-
sije Vladimirom ^u{evim i prvim sekretarom Ruske Federacije Valnetinom Koqasevim
NOVE KWIGE CATENE MUNDI PREDSTAVQENE U ^A^KU
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 40
pasuq 300
paprika 50 - 80
paradajz 30 - 50
krastavac 50
praziluk 100 - 150
tikvice 30 - 50
boranija 100 - 150
brokoli 300
kupus 20
karfiol 100 - 150
per{un 30
{argarepa 40 - 80
cvekla 100
blitva 30
zelena salata 30 - 40
crni luk 40 - 60
beli luk 300
VO]E
sve`e {qive 30
suve {qive 300
jabuke 50 - 60
kru{ke 60 - 80
breskve 60 - 70
nektarine 80
lubenice 20
gro`|e 80
kupine 200
ju`no vo}e 130 - 230
orasi 1.300
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 90
pili}i 350 - 370
jaja 6 - 13
kajmak 500 - 600
sir 200 - 350
pr{uta 1.300 - 1.600
slanina 300 - 800
suxuk 850
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici - nema
prasi}i 200 - 230
ovce 100 - 110
jagwad 210 - 220
p{enica 30
je~am 35
kukuruz 32
PROJEKAT TITO
Page 14
14 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEZDRAVSTVO
Iako se svakodnevno mogu ~uti upozo-
rewa da obavezno koristimo za{tit-
nu kremu za sun~awe, da se ~uvamo
sun~evih zraka i sklawamo u hlad,
sunce nas mo`e “prevariti” da izgo-
rimo. Sigurno se svakome, makar jed-
nom u `ivotu, dogodilo da mu ko`a
izgori na suncu. ^iwenica je da su
opekotinama podlo`nije osobe svetle
puti, ali ukoliko ne primewujemo
preventivne mere, sun~awe se svako-
me mo`e pretvoriti u “no}nu moru”.
Kada ko`a pocrveni, po~ne da pecka,
postane zategnuta i bolna, neprijat-
nosti se mogu ubla`iti jogurtom ili
kiselim mlekom. Ipak, da bi spre~i-
li opekotine od sunca, jo{ uvek je
najboqi savet ne izlagati se sun~evim
zracima tokom najtoplijeg dela dana,
od 11 do 17 ~asova.
Posledice sun~awa ne mo`emo da uo~imo odmah,
nego tek nakon 10 do 12 ~asova, koliko je potreb-
no da vidimo odgovor na{e ko`e na vreme pro-
vedeno na suncu. Zato je potreban oprez. I daqe va`i
pravilo - sun~awe do 11, eventualno 12 sati, mada je ta-
da sunce ve} u zenitu, i to je vreme kada se vrlo lako po-
crveni i izgori na suncu. Tako|e, ne bi se trebalo sun-
~ati popodne do 16 sati, ~ak i do 17 ~asova, ukoliko su
vrlo visoke temperature, vi{e od 30 stepeni, podse}a dr
Suzana Kosti}, specijalista dermatovenerologije iz
Yuta centra.
- Ko`a uvek mora biti za{ti}ena kremovima sa viso-
kim za{titnim faktorom. U dermatologiji postoji po-
dela ko`e na ~etiri razli~ita tipa. Tip 1 su osobe sa
izuzetno svetlom ko`om, svetlim o~ima (svetloplavim
ili svetlozelenim), svetlom bojom kose i to su uglavnom
nordijski tipovi, kojih ima i kod nas. Osobe koje uvek
ka`u da izgore, a nikad ne pocrne. Tip 2 su osobe koje
tako|e imaju svetlu boju ko`e, koje vrlo ~esto izgore na
suncu, ali ako vode ra~una ko`a im mo`e blago potam-
neti. Uglavnom, oni nikada ne mogu da dostignu tamni-
ju boju tena, ve} samo svetlo sme|u. Tip 3 su osobe koje
imaju mnogo pigmenta, tamnije o~i i tamniju kosu. Wi-
hova ko`a naizgled mo`e da bude svetla, ali te osobe iz-
uzetno brzo potamne na suncu i retko kad mogu da izgo-
re. Tip 4 su osobe tamno crne rase koje nikada ne izgo-
re, koje mogu samo jo{ vi{e da potamne i to su negroid-
ni tipovi. Kod nas su naj~e{}i tipovi ko`e tri i dva.
Osobe sa ova dva tipa ko`e zahtevaju adekvatnu za{titu
od sunca, i to tip 2 za{titni faktor do 50, a tip 3 kre-
mu s faktorom do 30 - ka`e dr Kosti}.
DECU POSEBNO ^UVATI
Doktorka isti~e da malu decu posebno treba ~uvati
na suncu, jer je wihova ko`a izuzetno osetqiva, ne`na,
tanka i kod wih jo{ nije dovoqno razvijen sistem za
termoregulaciju. Deca mogu dobiti ne samo opekotine
na suncu, nego ponekad i sun~anicu ili toplotni udar,
napomiwe na{a sagovornica:
- Toplotni udar se dobija usled kombinacije jakog
sunca i visoke vlage. Zato nikada ne stavqajte mokar
ka~ket ili mokru majicu na sebe ako ste izlo`eni jakom
suncu. Sun~anica je ne{to drugo, ona je samo dejstvo ja-
kog sunca, odnosno visokih temperatura. Dakle, decu
posebno treba ~uvati, a najva`nije je sa~uvati im glavu,
jer kod dece do godinu dana nije potpuno srasla fonta-
nela.
Doktorka Kosti} podse}a da je va`no uzimati dovoq-
no te~nosti, laganu hranu, nikako masnu i te{ku, kao ni
gazirana pi}a:
- U trenutku se ~ini da gazirano i hladno osve`ava,
ali to je samo privid. Mnogo je boqe piti mlaka pi}a.
Za{to Rusi zimi piju hladne napitke, a leti tople ~aje-
ve? To je logi~no. Mnogo je boqe ako uzimate napitke
~ija je temperatura bliskija spoqa{woj i temperaturi
va{eg tela.
Ukoliko se navedena preventiva ne ispo{tuje, mo`e
do}i do ne`eqenih posledica. Jedna od wih je pregore-
vawe na suncu koje je pra}eno jakim crvenilom, a u te-
`im slu~ajevima i pojavom plikova na ko`i i ose}ajem
bola i pe~ewa.
- Ove posledice se javqaju nekoliko sati nakon izla-
gawa suncu. Prvo {to treba uraditi je tu{irawe hlad-
nijom vodom, da se {to br`e izvu~e povi{ena tempera-
tura na povr{ini ko`e, a potom da se nama`e kiselim
mlekom ili jogurtom koji je iz fri`idera. Akcenat pr-
ve pomo}i je na spoqa{wem sistemu hla|ewa. Ukoliko
neko ima temperaturu ili groznicu, onda se primewuju
lekovi, antipiretici koji sni`avaju telesnu temperatu-
ru. Za pojavu glavaboqe je neophodno uzeti lek protiv
bolova. Ali, u tom slu~aju savetujem da se osoba ne le~i
sama, ve} da se javi lekaru, jer je mogu}e da je dobila bla-
`i oblik sun~anice. Ona mo`e biti pra}ena mu~ninom
i nagonom na povra}awe, {to je ve} alarmantnije i zah-
teva opservaciju stru~nog lica, tj. doktora - obja{wava
dr Suzana Kosti}, podse}aju}i da je protiv opekotina
izuzetno efikasan [aqi}ev melem “Jomelop”.
KAKO [TITITI MLADE@E
^esto pacijenti pitaju {ta raditi sa nekim ve}im
mlade`ima na telu. U tom slu~aju, ka`e doktorka, mla-
de`e treba sa~uvati na poseban na~in, nije dovoqno sa-
mo ih mazati kremovima sa visokim za{titnim fakto-
rom, jer se oni naj~e{}e u toku kupawa ili znojewa spe-
ru sa ko`e. Ako je mlade` pre~nika ve}eg od 0,5 santime-
tara, on po svojoj veli~ini spada u rizi~nu grupu.
- Dakle, ako je pre~nik ve}i od 0,5 santimetara, ako je
izuzetno tamne boje, re~ je o posebnoj grupi mlade`a ko-
je treba {tititi i to sa preparatima koji su u stiku i
koji su vodootporni. Pre izlaska na sunce, svaki mla-
de` koji pripada rizi~noj grupi treba namazati sti-
kom, koji kupawe u vodi, kao ni znojewe, ne mo`e sklo-
niti sa povr{ine ko`e - savetuje dr Kosti}.
Doktorka napomiwe da i mlade`i koji su nejasno
ograni~eni, koji imaju prisustvo dve ili vi{e boja, na
sredini ili negde s kraja izra{taj koji li~i na papi-
lom, tako|e spada u grupu mlade`a koje treba proveriti.
Kako se proveravaju?
- Uradi se dermoskopski pregled pomo}u uveli~avaju-
}eg stakla. Mlade`, odnosno ~itava promena se uveli~a-
va 20 puta, {to je sasvim dovoqno da se vidi da li po-
stoje promene u gorwim slojevima ko`e. To je takozvano
ABCD pravilo, na osnovu koga gledamo simetriju mla-
de`a, i po horizontalnoj, i po vertikalnoj osi, prisu-
stvo boja, odnosno da li postoji simetrija ne samo po
boji, ve} i po strukturama, koje mogu biti razli~ite.
Mi gledamo prisustvo pigmentne mre`e, neke druge po-
kazateqe i znakove... Zatim, da li je jasna granica prema
okolnoj zdravoj ko`i ili nije, da li postoji plavi~a-
sto, beli~asta prebojenost na ~itavoj povr{ini ili na
jednom delu mlade`a. Ovo su sve elementi koji se uo~a-
vaju pregledom pomo}u dermoskopa, koji uveli~ava ~ita-
vu promenu. Ukoliko postoji neka sumwa {aqemo paci-
jenta kod plasti~nog ili maksilofacijalnog hirurga
koji radi eksciziju, i to skalpelom, iskqu~ivo skalpe-
lom, nikako radiotalasima, laserima i ostalim apara-
tima. Mlade`i se skidaju iskqu~ivo hirur{kom eksci-
zijom, stavi se jedan ili dva konca koliko je potrebno i
nakon sedam dana oni se uklawaju. Svaki mlade` se po
zakonu {aqe na histopatolo{ki pregled. Tek kada se is-
po{tuje ova procedura, ura|eno je sve kako treba, a to
qudi ne znaju - isti~e dr Suzana Kosti}.
N. R.
KAKO SPRE^ITI OPEKOTINE OD SUNCA I ZA[TITITI MLADE@E
IZBEGAVAJTE SUNCE U ZENITU
Dr Suzana Kosti},
specijalista dermatovenerologije iz Yuta centra
Page 15
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE
JO[ JEDAN USPEH MLADOG MATEMATI^ARA MAKSIMA STOKI]A
IZLO@BOM DE^JIH RADOVA ZAVR[EN PROJEKAT
„KAO PRVO RAZUMI DRVO”
15DRU[TVO
Trenutno je u [apcu, u
svojstvu predava~a u
matemati~kom kam-
pu, a samo mesec dana rani-
je putovao je, kao ~lan i ka-
piten {esto~lane srpske
ekipe, u Kolumbiju, gde je
u~estvovao na 54. me|una-
rodnoj matemati~koj olim-
pijadi.
Na{u zemqu su na ovom
nadmetawu osim Stoki}a,
koji }e za koji dan krenuti
u ~etvrti razred Matema-
ti~ke gimnazije u Beogradu,
predstavqali @arko Ran-
|elovi}, u~enik Gimnazije
“Svetozar Markovi}” u Ni-
{u, Ivan Damwanovi} (ni-
{ka Gimnazija “Bora Stan-
kovi}”) i u~enici beograd-
ske Matemati~ke gimnazije
Bogdana Jeli}, Lazar Radi-
~evi} i Simon Stojkovi}.
@arko je osvojio “zla-
to”, Ivan i Simon “bron-
zu”, dok se Maksim, koji je
pre polaska u sredwu {kolu
`iveo u ^a~ku, u Srbiju
vratio sa srebrnom meda-
qom.
- Veoma sam zadovoqan,
jer je re~ o svetskom takmi-
~ewu za seniore, najvi{em
nivou takmi~ewa za sred-
wo{kolski uzrast. U~e-
stvovalo je vi{e od 500
mladih matemati~ara iz vi-
{e od 100 zemaqa, a zadaci
su bili izuzetno te{ki i
zahtevali mnogo razmi-
{qawa - ka`e na{ sugra|a-
nin.
Za nadmetawe se, dodaje,
pripremao tokom cele go-
dine, ~ak i za vreme raspu-
sta, ali se trud isplatio.
Osim {to je dobio jo{ jed-
nu potvrde svoga talenta i
znawa, imao je prilike da
upozna daleku zemqu i vr-
{wake iz celog sveta.
- Takmi~ewe je trajalo
dva, a u Kolumbiji smo bili
od 18. do 28. jula. Boravili
smo u gradu Santa Marti,
na samoj obali, u hotelu sa
pet zvezdica, po{to su
sponzori olimpijade bili
Google i sli~ne kompanije.
Posetili smo Bogotu, glav-
ni grad Kolumbije, i vide-
li sve {to bi stranac tre-
balo da vidi, a imali smo
dosta vremena i za u`iva-
we. Sve to sami sebi ne bi-
smo mogli nikada da priu-
{timo - prenosi nam Mak-
sim svoje utiske iz daleke
zemqe.
Na republi~ka takmi~e-
wa iz fizike i matematike
krenuo je jo{ kao u~enik ~a-
~anske O[ “Dr Dragi{a
Mi{ovi}”, a ve} u prvom
razredu Matemati~ke gim-
nazije svoje znawe po~eo da
proverava na me|unarod-
nim nadmetawima i na 16.
juniorskoj balkanskoj
olimpijadi na Kipru 2011.
osvojio zlatnu medaqu.
“Zlato” mu je pripalo i na
ovogodi{woj Balkanskoj
matemati~koj olimpijadi,
odr`anoj u kiparskom gra-
du Agrosu od 28. juna do 3.
jula, a pobednik je i prve
Srpske matemati~ke olim-
pijade, koju je 2013. organi-
zovao NIS u saradwi sa
Dru{tvom matemati~ara
Srbije.
Po{to }e naredne godi-
ne iza}i iz sredwo{kolske
klupe, Maksim ve} ozbiqno
razmi{qa o tome u kojoj }e
oblasti i gde nastaviti
{kolovawe.
- @eqa mi je da na Kem-
brixu studiram teorijsku
matematiku. Ve} u septem-
bru }u poslati prijavu, a u
decembru }u, ako me pozovu,
i}i na razgovor. Posle in-
tervjua kona~no }e biti od-
lu~eno da li sam primqen i
ho}u li dobiti wihovu sti-
pendiju - ka`e mladi} ~ija
je prose~na ocena u Mate-
mati~koj gimnaziji 5,0.
E. V.
SA OLIMPIJADE U KOLUMBIJI
Izlo`bom radova sa likovne i li-
terarne radionice u utorak u
podnevnim satima na Gradskom {eta-
li{tu, zaokru`ena je realizacija
projekta “Kao prvo razumi drvo”
Dragane Bo`ovi} i Gordane Majsto-
rovi}, koji je organizovan u okviru
Letwih dana kulture.
- @elimo da istaknemo da se ovaj pro-
jekat bavi o~uvawem prirodnog na-
sle|a - starih stabala i zelenila u
gradu, a osmi{qen je jo{ u januaru
2013. i poslat na konkurs za Letwe
dane kulture objavqen u aprilu. Zato
ga ne treba povezivati sa aktuelnim
trenutnim doga|awima vezanim za
hrast na Savincu. Slu~ajnost je da je
ba{ sada ta tema aktuelna, a ~iweni-
ca je da neko o o~uvawu na{e prirode
razmi{qa uvek i van konkretnih po-
voda - ka`e Dragana Bo`ovi}.
Izlo`eno je oko 70 likovnih i vi{e
literarnih radova dece uzrasta od
~etiri do 15 godina, a po zavr{etku
radionice dogovoreno je da najuspe-
{niji budu i nagra|eni, ka`e kustos
Umetni~ke galerije “Nade`da Petro-
vi}” Dragana Bo`ovi}. Nagrade je na
sopstvenu inicijativu dodelila IK
“P~elica”, koja je publikacijama iz
svog programa darovala ukupno 15 na-
grada u obe kategorije.
- Izlazak radionice u javni prostor
izazvao je veliku pa`wu dece na Grad-
skom {etali{tu, koja su po`elela da
se naknadno i odmah ukqu~e u ove ak-
tivnosti, {to nas raduje, jer u wima
vidimo i budu}e u~esnike u na{im
projektima - rekla je Bo`ovi}ka, na-
pomiwu}i da je sli~no bilo i pro-
{log ~etvrtka, kada je deo Ulice cara
Lazara od kru`nog toka do Obili}e-
ve bio zatvoren za saobra}aj. Tom
prilikom na kolovozu su postavqeni
stolovi i stolice, a deca su crtala
drvored koprivi}a (Celtis australis),
koji je zahvaquju}i ovom projektu do-
bio i informativnu tablu, ka`e Gor-
dana Majstorivi}, stru~ni savetnik
za marketing u Turisti~koj organiza-
ciji ^a~ka, a deca su pisala i pesmi-
ce na temu drvo. U ovom programu je
u~estvovalo vi{e od 150 dece, a nije
izostala ni podr{ka stanara ulice i
vlasnika lokala, koji su ustupili ve-
}i deo inventara za radionicu.
Re~ je o ulici koja je odlukom Zavoda
za za{titu spomenika kulture iz Kra-
qeva za{ti}ena ambijentalna celina
u kojoj se nalazi najstarija kafana u
^a~ku “Car Lazar” iz 1883. i nekoli-
ko veoma starih ku}a, s po~etka 19. ve-
ka, kao i najstarija, koja pripada po-
rodici Popovi}, a sa~uvala je auten-
ti~nost arhitekture i enterijera i
ima muzejsku vrednost, isti~e Maj-
storovi}ka. Atmosferu ovog lepog
dru`ewa upotpunile su u~enice Mu-
zi~ke {kole. Z. L. S.
Ve~eras u 20 ~asova, na
velikoj sceni Doma
kulture bi}e izvedena 13.
premijera, od kako postoji
u na{em gradu, Gluma~ka
radionice Doma kulture,
koju sve vreme vodi Draga
]iri} @ivanovi}, glumi-
ca i rediteqka beograd-
skog De~jeg pozori{ta
“Bo{ko Buha”. Ovoga puta
re~ je o bajci “Rusalka -
Mala sirena” Qudmile
Razumovske, a u gluma~koj
podeli su se na{la 23 po-
laznika ove radionice, od
kojih }e ve}ina, tokom jed-
nosatnog komada, imati
duplirane uloge, re~eno je
na konferenciji za novi-
nare u utorak, organizova-
noj povodom premijere.
Pripreme su po~ele u ma-
ju, a ova bajka je u sceno-
grafskom i fizi~kom smi-
slu donela pote{ko}e, jer
“te{ko je plivati po su-
vom i leteti bez krila”,
rekla je Draga ]iri}, iz-
ra`avaju}i zadovoqstvo
ostvarenim komadom i ~i-
tavom gluma~kom ekipom,
koju ~ine u~enici, uglav-
nom sredwih {kola.
- Bajke nas pogre{no u~e
da se sve sre}no zavr{ava,
ali `ivot nije takav. Po-
sle “^arobwaka iz Oza”,
koji je do`iveo 15 izvo|e-
wa i objasnio {ta zna~i
rastanak, “Mala sirena”
je pri~a o samo}i i usa-
mqenosti. Razumovska je
napravila tu`nu bajku, a
mi smo poku{ali da is-
taknemo da je kvalitet `i-
vqewa, dubine, qubav koje
je sve mawe, na~in na koji
`ivimo, bez obzira kako
glavna junakiwa zavr{a-
va, zapravo wena pobeda, u
vremenima plitko}e i po-
vr{nosti - rekla je Draga
]iri}, koja je kao autor
postavke birala i muziku.
Za kostime je bila zadu`e-
na Sawa @ivanovi}, sce-
nografiju Vojkan Petro-
vi}, koji je i majstor sve-
tla, koreografiju Milo{
Jaxi}, majstori tona su
Nedeqko Vu~i}evi} i
\or|e [kiqevi}, a orga-
nizator Jelena Pu{kar.
Z. L. S.
NOVA PREMIJERA GLUMA^KE
RADIONICE DOMA KULTURE
VE^ERAS „MALA
SIRENA”
DRAGOCEN IZLAZAK
U JAVNI PROSTOR
marketing 032/342-276
DONEO „SREBRO”Osnovnu {kolu je zavr{io u ^a~ku, sada
je u~enik Matematik~ke gimnazije u Beo-
gradu, a `eqa mu je da {kolovawe nasta-
vi na Kembrixu
Page 16
16 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21.
Nakon velikog uspeha
trilogije „Pedeset
nijansi“ svetska kwi`ev-
na scena postala je pre-
plavqena erotskim roma-
nima boqeg ili lo{ijeg
kvaliteta, mla|eg ili
starijeg datuma. Kwiga
koja bez svake sumwe za-
vre}uje ~itala~ku pa`wu
je roman Por{e da Koste
„Preduboko“ u izdawu
Lagune. Pred vama je kwi-
`evna erotska avantura
sa dozom misterije. Ro-
man „Preduboko“ je nastao pre „Pedeset nijansi“ a oti-
{ao je korak daqe. Mlada bibliotekarka Gvendolin
Prajs odr`ava erotsku vezu sa profesorom Danijelom ko-
ji ~esto pose}uje biblioteku u kojoj onda radi, ali sve
vreme dobija enigmati~na erotska pisma potpisana sa
„Nemezis“, koja }e ~itaoca dr`ati sve vreme u neizvesno-
sti, a Gvendolin zapawuju i osloba|aju. Ko je wen tajni
obo`avalac i koliko dugo }e se zadovoqiti time da joj se
divi izdaleka?
Autorka Por{a da Kosta najpoznatija je po brojnim
pr{te}im senzualnim pri~ama za ediciju Crna ~ipka.
Napisala je preko trideset romana i novela pod svojim
imenom i preko stotinu kratkih pri~a pod raznim pseu-
donimima. Por{a voli da stvara seksi, dopadqive qude
i da ih stavqa u vrele situacije. Pored proslavqenih sa-
vremenih romana, pi{e istorijske, paranormalne pa i
futuristi~ke pri~e.@ivi u srcu zapadnog Jork{ira s
mu`em i Alis, wihovom voqenom ma~kom. Kad nije zao-
kupqena pisawem, Por{a ~ita, gleda televiziju i fil-
move ili visi na Tviteru i drugim dru{tvenim mre`ama.
Ranije je bila bibliotekarka a radila je i u op{tini.
„Bajka nad bajkama, Senka u
tami“ autora Nenada Gaji-
}a je prvi deo zami{qene
avanturisti~ko-fanta-
sti~ne trilogije nastale na
predlo{ku motiva iz slo-
venske mitologije.
Grupa dece i mladih qudi
kre}e u avanturu, i na svom
putu sre}e zadivquju}e ju-
nake i predele. Neobi~na
dru`ina, okupqena nizom
naizgled slu~ajnih doga|a-
ja, postepeno otkriva da
nije sve onako kao {to iz-
gleda. Slepa devoj~ica,
megdanxija, ~obanin i hromi lopov, u trci za gole `ivo-
te, probija}e se kroz `ivopisni svet mitskih bi}a i za-
boravqenih gradova, dok wihovim koracima kao da upra-
vqaju drevni slovenski bogovi. Jesu li junaci tek mari-
onete mlade i zavodqive ve{tice, vo|ene sopstvenim
skrivenim motivima, ili u pozadini svega zaista vreba-
ju u`asne mra~ne sile iz neizmerne dubine vremena?
Nenad Gaji} (1974) autor je bestselera „Slovenska mito-
logija“, sveobuhvatne ilustrovane kwige enciklopedij-
skog tipa koja je objavqena u izdawu Lagune 2011. godine.
Pisawe smatra svojom istinskom profesijom i `ivot-
nim putem, a nauku omiqenim hobijem. Uz krevet dr`i
spakovan kofer i uvek je spreman da po|e na put po svetu
u potrazi za novim saznawima i inspiracijom.
Nenad Gaji}
„BAJKA NAD BAJKAMA,
SENKA U TAMI“
Por{a da Kosta
PREDUBOKO
Za mlade stvaraoce, u~esnike 8.
Me|unarodnog studentskog
filmskog kampa “Interakcija
2013”, u utorak u sali Gradskog ve}a,
uprili~en je prijem kod gradona~el-
nika Vojislava Ili}a. Gradona~el-
nik je sa saradnicima, po`eleo do-
brodo{licu u~esnicima kampa i po-
sebno pozdravio ekipu koja je snima-
la na teritoriji ^a~ka, filmske
stvaraoce iz Belorusije, Letonije,
Rusije, [vedske i Srbije, istakav{i
da su filmovi snimqeni tokom “In-
terakcije” rezultat sna`ne energije
mladih kreativaca koji u svet {aqu
afirmativne slike o Srbiji.
- Siguran sam da }e vam biti lepo
u na{em grada i verujem da }ete ima-
ti dobru inspiraciju za svoj rad. Ta-
ko|e sam siguran da }emo u`ivati u
oktobru, kada budemo gledali va{a
filmska ostvarewa. Pozdrazvio bih
i organizatore, koji uprkos svim te-
{ko}ama, svake godine unapre|uju
rad Me|unarodnog studentskog
filmskog kampa.
Veqko Negovanovi}, predsednik
Skup{tine grada, koji je od po~etka
ukqu~en u ovaj projekat, kao svedok
wegovog razvoja, izrazio je veliko za-
dovoqstvo {to je ^a~ak iz godine u
godinu bio u prilici da pozdravi
mlade filmske stvaraoce iz ~itavog
sveta:
- Verujem da smo se, i kao dr`ava,
i kao grad, predstavili u pravom sve-
tlu i da ste kroz va{a ostvarewa pre-
neli lepu sliku o nama. Na po~etku je
bilo problema, ali sve smo prevazi-
{li. ^a~ak se sa sve ve}im u~e{}em i
u finansijskom smislu ukqu~uje u
ovaj projekat.
Pomo}nik gradona~elnika za
oblast dru{tvenih delatnosti Alek-
sandar Da~i}, tom prilikom je na-
glasio da je svaka saradwa izme|u
umetnika iz vi{e zemaqa doprinos
razvoju civilizacije, kulture uop-
{te i ~ove~anstva.
Zahvaliv{i rukovodstvu grada na
prijemu, Predrag @ivkovi}, izvr-
{ni producent kampa, podsetio je da
je na po~etku, 2006. godine, ^a~ak
prepoznao kvalitet jednog pionir-
skog projekta, i da od tada redovno
podr`ava “Interakciju” i finansij-
ski poma`e koliko mo`e.
- Tema filma, ekipe koja snima u
^a~ku, je izgradwa skejt parka. Ovu
inicijativu su pokrenuli mladi, a
projekat }e biti realizovan u sarad-
wi sa gradskim rukovodstvom i jav-
nim preduze}ima. Izvesno je da }e
ovaj projekat ugledati svetlost dana,
a skejteri se uklapaju u na{u temu, jer
su dokaz da vredi razmi{qati, radi-
ti, anga`ovati se da svoje zamisli
sprovedete do kraja. Upravo }e o tome
govoriti wihov film - istakao je
@ivkovi}.
Tom Skele, snimateq iz Letonije,
verovao je da }e biti te{ko prona}i
pri~u za dva dana. Me|utim, kako ka-
`e, pri~a ima puno, one su svuda oko
nas, samo ih treba prepoznati. Svi-
|aju mu se lokacije u ^a~ku, posebno
Morava i ko{arka{ki teren kod
Bor~eve hale, odnosno prostor koji
trenutno skejteri koriste za svoje ak-
tivnosti.
Ovogodi{wi Me|unarodni kamp
“Interakcija” (koji }e trajati do 31.
avgusta), okupio je 15 studenata
filmskih akademija iz razli~itih
krajeva sveta, koji }e snimiti tri do-
kumentarna filma u ^a~ku, Gorwem
Milanovcu i Po`egi, na temu “Dela,
ne re~i”. Ovi filmovi }e biti pri-
kazani 29. avgusta u bioskopu Kul-
turnog centra Po`ega, dan kasnije u
dvorani Kulturnog centra u Beogra-
du, a po~etkom oktobra u velikoj sali
Doma kulture u ^a~ku.
Ovogodi{wi kamp se odr`ava uz
podr{ku Ministarstva kulture i in-
formisawa, op{tina Po`ega i Gor-
wi Milanovac, Grada ^a~ka i Erste
Banke, a organizator je Nezavisni
filmski cenatar “Filmart”.
N. R.
Javnim ~asom frule, 8.
avgusta, nakon mesec
dana, i ~etiri de{ava-
wa koja je ponudio (zavr-
{ni koncert 5. avgusta, dva
mini koncerta u okviru
NUMA FESTA-programa
koji promovi{e novu am-
bijentalnu, autorsku muzi-
ku (6. i 7. avgust) i pomenu-
tu radionicu, koju je vodio
muzi~ki pedagog Mom~ilo
Dragojevi}, zavr{en je Fe-
stival ambijentalne i etno
muzike KARUSEL, koji je i
ove godine realizovan u
okviru programa Letwih
dana kulture u ^a~ku. Sve
je po~elo 13. jula, izlo-
`bom fotografija Karu-
sel/ Retrospektiva 2009-
2013.
Bilans Festivala, ~iji
je idejni tvorac novinar
Du{an Darijevi}, bele`i:
36 sati programa, 22 izvo-
|a~a, 82 u~esnika, ~etiri
velika koncerta u dvori-
{tu UG “Nade`da Petro-
vi}”, ~etiri muzi~ke radi-
onice u Narodnom muzeju,
dva mini koncerta, izlo-
`bu fotografija i promo-
ciju ~asopisa “Etnoumqe”.
Ovako bogat program 5.
Festivala “Karusel” je re-
alizovan uz izuzetno
skromnu finansijsku podr-
{ku (Grad ^a~ak i prijate-
qi festivala) i veliki en-
tuzijazam i energiju orga-
nizatora - Asocijacije za
umetnost i kulturu “Karu-
sel”.
- Festival je u potpuno-
sti realizovao i vrednosti
za koje se zala`e od samog
po~etka: afirmacija au-
torske muzike ~a~anskih
izvo|a~a, predstavqawe
savremene autorske muzike,
koja je spoj razli~itih sti-
lova i `anrova, ali i shva-
tawe tradicije, ne kao za-
tvorene i u~aurene, zavr-
{ene muzi~ke pri~e, ve}
kao ne~eg `ivog, {to stal-
no raste i obnavqa se. Ovo-
godi{wi slogan: U OBA
SMERA / INOVATIV-
NOST I TRADICIJA,
povezao je suprotne muzi~-
ke polove, razli~ite tra-
dicije i iskustva. Karusel
je u svoj vrtlog ukqu~io
sve, muzi~are sa iskustvom,
po~etnike, radoznalce,
mlade i one ne tako mlade.
Na festival se dolazilo
porodi~no, publika {aro-
lika, svih generacija, a to-
me je bio i prilago|en i
program festivala, za sva-
koga po ne{to, ali bez
“trulih” kompromisa.
Ovogodi{wi “Karusel” je
po svemu nadma{io pret-
hodna izdawa: po broju po-
setilaca (vi{e od 2.000),
programski i organizaci-
ono je bio na vi{em nivou,
vidqivost u javnosti, pri-
sutnost u medijima, zainte-
resovanost muzi~ara za
u~e{}e, nikad ve}a. Obore-
ni su i neki rekordi, kako
ukupna pose}enost, tako i
koncert 22. jula, koji je bio
najpose}eniji od 2009. go-
dine, sa vi{e od 500 pri-
sutnih. “Karusel” je uspeo
da ove godine dovede i me-
|unarodno poznata i pri-
znata imena, poput Svetla-
ne Spaji}, Katarine Pejak,
Mi{ka Plavog, Fish in Oil -
ka`e Darijevi} i dodaje, da
se “Karusel” na trenutak
zaustavio, ali izra`ava
nadu da }e se ponovo zavr-
teti idu}e godine, a za to je
neophodna pomo} grada i
progla{avawe ovog Festi-
vala za manifestaciju od
posebnog zna~aja za kultu-
ru grada, kako bi joj se
obezbedilo stalno i sigur-
no finansirawe. U suprot-
nom, i uprkos podr{ci
uticajnih poznavalaca i
promotera svetske i nove
muzike, poput World music
asocijacije Srbije, ~aso-
pisa Etnoumqe, festivala
Ring Ring, Bojana \or|e-
vi}a, Olivera \or|evi}a,
Vlade Pejaka, Sare Gigan-
te, Tijane Stankovi}, we-
gova daqa sudbina je pot-
puno neizvesna i zavisi}e
od socijalno-dru{tvenih
okolnosti u kojima se na-
lazimo, a koje su apsolutno
nepovoqne za bilo kakvu
kulturnu delatnost.
Z. L. S.
DOBRODO[LICA ZA U^ESNIKE KAMPA „INTERAKCIJA 2013“
“DELA, NE RE^I”
ZAVR[EN FESTIVAL KARUSEL 2013.
BOQI NEGO IKAD
Page 17
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 17KULTURA
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do
11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi-
`ari Vulkan u Roda centru.
Zabrawena kwiga oven-
~ana brojnim nagradama
i prevedena na vi{e od
20 jezika
Potresna pri~a o jakim
`enama koje se bore za
ono {to `ele, o prija-
teqstvu i strastima,
ali i o qubavi prema ze-
mqi.
Veliki roman o qubavi
i nadi, o mr`wi i pat-
wi... Parinu{ Sanije
hrabro i odlu~no otkri-
va istinu o `enama u
Iranu, okovanim tradi-
cijom, koje se i danas,
ovog ~asa, bore protiv
fanatizma.
Mazuma nikada nije upoznala slobodu. Zna samo da slu{a
oca i bra}u. Zna i za batine, koje ~esto dobija. Zna {ta se
o~ekuje od ~asne i smerne devojke kakva je ona: da nosi ~a-
dor, da slu`i mu{karcima uvek i svuda, da kora~a brzo,
spu{tenog pogleda. Ipak, Mazuma danas nije poslu{ala.
Usudila se da pogleda mladi}a kojeg svaki dan sre}e na
uskim sokacima svoga grada. Nije trebalo mnogo pa da
pogledi prerastu u veliku qubav. U qubav opasnu, koju je
nemogu}e sakriti i zbog koje }e biti ka`wena. Kriva je
za najve}i greh, zbog toga {to voli. Ovoga puta, batine
nisu dovoqna kazna. Da bi sa~uvala porodi~nu ~ast, mo-
ra odmah da se uda, i to za ~oveka kojeg }e joj izabrati
bra}a. Od tog trenutka, Mazuma mora da prihvati svoju
sudbinu. Da bude predana `ena svom mu`u, da udovoqi
svakoj wegovoj `eqi, a potom i bri`na majka svojoj deci.
Dok Iranom besni revolucija, ova `ena }e hrabrost pro-
na}i u qubavi koju ~uva duboko u sebi i koju nikada nije
zaboravila. I ~eka}e dan kada }e napokon dobiti ono
{to zaslu`uje.
Rasko{na renesan-
sna pri~a koja pre-
vazilazi granice
istorije i topi i
najhladnija srca.
Uzbudqiv i napet
istorijski roman
koji na ~udesan na-
~in o`ivqava bogat-
stvo i bedu Venecije
i Malte u XVI veku.
Hana Levi poznata je
u Veneciji po svom
daru da poma`e `e-
nama da donesu bebe
na svet. Me|utim, ka-
da je jedne zimske no-
}i konte Di Padova-
ni zamoli da pomog-
ne wegovoj `eni da se
porodi, Hana je rastrzana. Papskim ediktom Jevrejima je
zabraweno da le~e hri{}ane, ali ponu|eni honorar do-
voqan je da plati otkupninu za svog voqenog mu`a Isaka
zarobqenog na Malti. Ali, mo`e li uop{te da odbije da
izvr{i svoju du`nost prema `eni koja pati?
Hrabra odluka odve{}e je u opasnu avanturu i uvu}i u za-
mr{ena porodi~na rivalstva i intrige, i ugroziti weno
putovawe na Maltu, gde se Isak, uveren da mu je `ena umr-
la od kuge, sprema da kupi beg u novi `ivot.
Roberta Ri~
NO]I U VENECIJI
Parinu{ Sanije
ZAPISANO U ZVEZDAMA
Izlo`ba fotografija posta-
vqena u sredwem holu Doma
kulture i otvorena u utorak,
20. avgusta, u okviru programa Let-
wih dana kulture, ima memorijalni
karakter i prvi put je na ovakav na-
~in osvetlila ime i delo Dragana
Markovi}a Lagardera (1941-1991),
jednog od vode}ih fotoreportera be-
ogradskog dnevnog lista “Politika
ekspres” u pretposledwe dve decenije
20. veka. Iako nije ro|eni ^a~anin,
Markovi} je u gradu na Moravi osta-
vio upe~atqiv trag kao rukometa{ i
fotoreporter, a bio je i o`ewen ^a-
~ankom Qiqanom Mihajlovi}, sa ko-
jom ima sina ^edomira. Oboje `ive i
rade u Beogradu i prisustvovali su
otvarawu ove izlo`be. Zamisao da se
u ^a~ku napravi izlo`ba Markovi-
}evih fotografija potekla je jo{
pro{le godine od wegovog prijate-
qa, ~a~anskog ortopeda dr Qubi{e
Dmitrovi}a, koji je suznih o~iju po-
stavku i otvorio, a kod ~ijih je rodi-
teqa Lagarder godinama u Beogradu
stanovao. Dmitrovi} je ovim povo-
dom sakupio brojne fotografije, a
izlo`ene su probrane iz albuma we-
gove porodice i prijateqa, porodi~-
ne, sportske, kao i one zabele`ene
objektivom u ~a~anskim kafanama
“@ele” i “Ko{“, rekla je glavni
urednik programa Doma kulture Ve-
sna Petrovi}. Dobrodo{licu na
otvarawe izlo`be ~lanovima poro-
dice i brojnim prijateqima po`eleo
je Dobrosav ]uslovi}. Dirqiv, do-
kumentarni tekst sa se}awima wego-
vih prijateqa, za katalog izlo`be
potpisao je Lagarderov dugogodi-
{wi kolega, novinar Gvozden Ota{e-
vi}.
“U uspomenama svojih prijateqa
Dragan Markovi} jo{ kora~a kroz
^a~ak, kroz kafane ovog grada i we-
gove boemske no}i, i se}awa su jedina
odbrana od svima pisane prolazno-
sti...” zabele`io je Ota{evi}. A se-
}aju ga se: Radmilo Mi{ovi}, Sre}-
ko Bradi}, Du{an Radowi} ]uka,
Vladan Radowi} Klapec, Dobrosav
]uslovi}, Miodrag Pavlovi} Lord,
Mihailo Stojkovi} Mominac...
Dragan Markovi} Lagarder je `i-
vot izgubio u 50. godini na profesi-
onalnom zadatku, 17. januara 1991. go-
dine u saobra}ajnoj nesre}i kod La-
zarevca, sa jo{ dvojicom kolega. No-
vinskom fotografijom je po~eo da se
bavi tokom studija, da bi mu po po-
vratku iz JNA 1970. godine, ona po-
stala profesija. Za dve decenije rada
u “Ekspresu”, iako usmeren na sport-
ska de{avawa, Markovi} je
izve{tavao i iz revolucije u
Rumuniji 1989, a jedan od po-
sledwih doga|aja koje je pra-
tio bili su vi{estrana~ki
izbori u Srbiji 9. decembra
1990. Me|u izlo`enim foto-
grafijama nalaze se i ~uveni i
nagra|ivani snimci sporti-
sta iz ^a~ka, Radmila Mi{o-
vi}a, koji je prisustvovao
otvarawu izlo`be, Dragana
Ki}anovi}a, brojnih “@elo-
vih” ko{arka{a, ali i “klu-
pa” na kojima prepoznajemo i druge
sportske radnike ovog grada, pa i
glumce. Dragocen je i ciklus foto-
grafija iz ~a~anskih kafana, koje su
imale kultno mesto u dru{tvenom
`ivotu grada, a svedo~e o boem{tini
koja je bila simbol tog vremena.
^udna je bila Lagarderova sudbi-
na. Nadimak je dobio zbog sli~nosti
sa vitezom, glavnim junakom filma,
snimqenom po francuskom istorij-
skom romanu Pola Favela, koji je tih
godina prikazivan u ^a~ku. Ro|en je
21. oktobra 1941. u Kragujevcu, upra-
vo “na dan kada je nema~ka vojska bez
zrna milosti streqala hiqade |aka u
[umaricama. Zato su Draganovi ro-
diteqi, ^edomir i Nada, odlu~ili
da kao dan ro|ewa svog prvenca upi-
{u 22. oktobar, kako ne bi bio jedino
dete koje ne sme da se veseli na svoj
ro|endan...”, bele`i ovu dirqivu
pri~u Ota{evi}.
Z. L. S.
IZLO@BA FOTOGRAFIJA I SE]AWE NA
DRAGANA MARKOVI]A LAGARDERA
Supruga Qiqana, sa kojom je bio 20 godina u braku, nam ka`e: “Bio je
dobar ~ovek. Imao je ceo prostor za bavqewe svojim poslom. Ode danas,
do|e prekosutra. Kad sam po~ela da radim u “Politici” shvatila sam da
je posao novinara, posao od 25 sati... I da, ako nekoga voli{, prihvata{
ga takvog, sa svim wegovim manama i vrlinama. Posle tragedije, sretala
sam u “Politici” wegove drugare i kolege i mogla sam da im se obratim
za bilo {ta, izlazili su mi u susret, i sami pokretali neke inicijati-
ve... Obezbedili su ^edomiru stipendiju... Drago mi je {to je prire|ena
ova izlo`ba se}awa na Dragana...”
SPORTSKI I BOEMSKI
^A^AK NA OKUPU
Dragan Markovi} Lagarder,
Gvozden Ota{evi} i Milomir
Zekavica
Sin ^edomir i supruga Qiqana
Dr Qubi{a Dmitrovi}, Vesna Petrovi} i Dobrosav ]uslovi}
Page 18
Petak, 23. avgust, u 21,30 sati
DEJAN \UR^I] BEND
- koncert Plato Doma kulture
Ponedeqak i utorak, 26. i 27. avgust
Zavr{nica izrade ikona radionice koju realizuju
Ra{o Jovani} i Ana Bogi}evi}
Umetni~ki ateqe (ateqe @ike Maksimovi}a)
18 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEVODI^
PR
IP
RE
MI
LA
: I
rena M
ilo{
evi}
KLUB „VELVET”
Restoran
„ROMANSA"
- Qubiteqi staro-
gradske muzike dobro-
do{li su svake ve~eri
od 17 ~asova
Restoran
"STARI GRAD"
- Svakog vikenda
starogradska svirka
Kafana
„PALILULAC“
- Svakog vikenda nas-
tupa orkestar "[e{ir
moj"
“SRPSKI PAB”
Petak, 23. avgust, 22 ~asa
- Svirka "POGRE[ILA RODA"
Subota, 24. avgust, 22 ~asa
- Svirka "BURNS" "
GRADSKA BA[TA
Broj za rezervacije
063-620-333
PIVNICA
„CITY PUB”
Gospodar
Jovanova 22,
telefon 032/228 - 310
KAFE “[TO DA NE”
Petak, 23. avgust, 22 ~asa
- Svirka "BETTY BOO"
PETAK 23. 8. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – IZLOG STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 KORAK 21
11:15 OGLASI
13:00 NIKO KAO JA-r.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ –r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI – r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:10 INTERAKCIJA
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SUBOTA 24. 8. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 KONCERT
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 TREND SETTER
11:15 OGLASI
11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:00 INTERAKCIJA-r
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT –r.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 MUZI^KA APOTEKA
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
NEDEQA 25. 8. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 POD SJAJEM ZVEZDA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 STARI ZANATI
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 FILM – MALA PRINCE-
ZA
15:30 VEZE
16:15 52 VIKENDA U SRBIJI
18:30 GULIVER
19:00 SPORTSKA GALAKSIJA
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 KARUSEL
23:00 Program Srbija na dlanu 1
PONEDEQAK 26. 8. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti –
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRICICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-r.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 KARUSEL-r.
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:10 DOKUMENTARNI FIL-
MOVI – ZASTAVA FILM
21:00 MILANOVA^KA SEDMI-
CA
21:30 GRUDA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu
UTORAK 27. 8. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strast –
09:15 Meridijanima
09:45 Beli luk I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 POD SJAJEM ZVEZDA
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT –r.
14:50 DOKUMENTARNI FILM –
ZASTAVA FILM – r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA – Izlog strasti
16:45 Beli luk I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 GRUDA-r.
18:15 MILANOVA^KA SEDMICA
–r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA
20:05 TV MEDIKUS
21:00 Srbija i svet
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SREDA 28. 8. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 IZBLIZA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 SUPER 70
13:30 OGLASI
14:10 INTERAKCIJA-r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA –Izlog strasti –
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 MO SPORT
20:45 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
^ETVRTAK 29. 8. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti –
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 FILM -r.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-r.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA – Izlog strasti
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 NA[E SELO-r.
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NIKO KAO JA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
- TV GALAKSIJA -
/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
TV
PROGRAM
TV
PROGRAM
Letwi dani kulture
Sreda, 28. avgust u 18 sati
"^AROBNI [TAPI]
ANTI]EVE POEZIJE
I NA[IH MLADIH
STVARALACA"
O[ "Bo`o Tomi}" Ro{ci
8. Letwe duhovne ve~eri u ^a~ku, u nedequ,
25. avgusta u 20 ~asova, dvori{te „Abra{evi}a”
KAKO SPASITI DU[U
U SAVREMENOM SVETU
Gosti: protojerej Vojislav Bilbija i jerej Goran
Kova~evi}, parosi pri hramu Svete Trojice u Roter-
damu i publicista Vesna Biorac, autor kwige PRO-
MENI MISLI – PROMENI]E[ I @IVOT.
^etvrtak, 29. avgust
u 19 sati
"TRADICIJA U
NARODNOM
STVARALA[TVU"
Udru`ewe ~uvara dela
Vuka Karaxi}a
Galerija Narodnog muzeja
Page 19
^etvrta obnovqena
Nu{i}ijada bi}e
odr`ana u Ivawi-
ci od 30. avgusta do 1. sep-
tembra. Obele`i}e je kva-
litetni sadr`aji i izvo|a-
~i poput Van Goga (29. av-
gust, 22 ~asa), Sergeja Tri-
funovi}a i Big benda sa
svojim Moondance progra-
mom, ali i asovi narodne
muzike, Sne`ana \uri-
{i}, Merima Wegomir,
Dobrivoje Topalovi},
Danka Stoiqkovi}, koji
}e ~ar{iju podsetiti na
velikog gradskog boema
Tomu Zdravkovi}a. Pose-
tioci }e u`ivati u pa-
`qivo odabranom pozori-
{nom repertoaru, u kome
predwa~e legende srpskog
glumi{ta: Petar Bo`ovi}
i Gorica Popovi}, Srpsko
narodno pozori{te iz No-
vog Sada, Neboj{a Duga-
li}…
Nu{i}ijada }e obele-
`iti 180 godina od nastan-
ka varo{i i za~etka {kol-
stva, te }e pod sloganom
“^ar{ijawe” obuhvatiti
bogat zabavni, ali i kul-
turni sadr`aj.
Specifi~an festival,
malu varo{ na obalama
Moravice, oboji duhom
Nu{i}evog vremena. Gra-
|ani su kostimirani, a sve
po~iwe velikom paradom.
- Qubiteqe kulture i
zabave na Nu{i}ijadu po-
zivamo ve} dobro pozna-
tom re~enicom: “Vi|eni
ste za Ivawicu”. Bri`qi-
vo smo pripremili sadr-
`aj za sve generacije i ove
godine o~ekujemo mnogo ve-
}u pose}enost. Prethodne
tri Nu{i}ijade okupile
su oko 80.000 posetilaca -
ka`e koordinator festi-
vala Vera Jovanovi}.
Posetioci, tokom tri
dana provedena u Ivawi-
ci, sti~u utisak da su u
Nu{i}evoj Srbiji. Gra-
dom {eta velika parada
kostimiranih Nu{i}evih
regruta, igra se ~uvena
utakmica, po uzoru na se-
riju “Vi{e od igre” snima-
nu u ovoj varo{i, a cen-
tralni korzo uve~e postaje
velika gradska scena.
Novi festival zadr`ao
je svoja stara obele`ja po-
put glumca u ulozi Brani-
slava Nu{i}a, fudbalske
utakmice i {arene parade,
pa ivawi~ka ~ar{ija i we-
ni gra|ani poprimaju iz-
gled s kraja 19. i po~etka
20. veka.
- Po ve} ustaqenom re-
dosledu Nu{i} (glumac
Milan Milosavqevi}) na
otvarawu preuzima kqu~e-
ve od aktuelnog gradona-
~elnika (Milomir Zori})
i ukida fajront u kafana-
ma. No}ni `ivot Ivawice
poprima jednu posebnu no-
tu kulturne zabave. Tokom
celodnevnog programa po-
setioci mogu da vide mno-
{tvo izlo`bi, organizo-
vane su tribine na temu
{kolstva i samog nastanka
Ivawice, sportske mani-
festacije, predstave, mod-
na revija… Nu{i}ijada je
kola`ni festival koga ka-
rakteri{e bogat i razno-
vrstan program - ka`e
predsednica KUDES-a, po-
kreta~a i jednog od orga-
nizatora Nu{i}ijade Dra-
gana Ili}.
Ve} u prvoj obnovqenoj
godini Nu{i}ijada je do-
bila priznawe za najboqu
tradicionalnu manife-
staciju „Turisti~ku slaga-
licu“. Naredne godine do-
bila je nagradu „Turisti~-
ki cvet“ kao najboqi spe-
cijalni doga|aj u funkciji
promocije turizma i broj-
ne nagrade za promotivni
materijal.
B. B.
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE
NU[I]IJADU OTVARA VAN GOG
19IVAWICA
marketing 032/342-276
„VI\ENI STE ZA IVAWICU”
marketing 032/342-276
Page 20
20 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
Page 21
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 21RECEPTI
upina ima vi{e
vlakana nego ve-
}ina drugog vo}a.
[aka puna kupi-
na ima oko 8 gra-
ma vlakana, a u 25
grama `itarica, koliko se
dnevno preporu~uje, samo 4 gra-
ma. Osim {to su dobra za pro-
bavu i odr`avawe te`ine, vlak-
na poma`u i u sni`avawu hole-
sterola.
Kupine su ~ak deset puta bo-
gatije antioksidansima nego pa-
radajz i brokoli, {to ih svr-
stava u top deset najzdravijih
namirnica.
Tanini, koji ubla`avaju kr-
varewe tako|e se nalaze u kupi-
nama. Osim u le~ewu mawih ra-
nica, kupini pripada vode}e me-
sto me|u bobi~astim vo}em po
koli~ini fitoestrogena, koji
ima veliku ulogu u prevenciji
karcinoma dojki.
Dve {ake kupina dnevno, za-
dovoqavaju dnevnu dozu mangana
u organizamu, koji je jedan od
minerala potrebnih za ~vr{}e
i zdravije kosti.
Jo{ je jedan korisni vitamin
u kupinama - B9 - poznat kao
folna kiselina. Zajedno s vita-
minom B12, nephodan je u stva-
rawu novih krvnih }elija.
U kupinama se nalazi lu-
tein, najva`nija prirodna sup-
stanca za zdravqe qudskog oka.
Smawuje rizik od degeneracije
oka i spre~ava razvoj o~ne mre-
ne. Deluje kao filter sun~a-
nog svetla, apsorbuju}i opasne
UV zrake.
KUPINA
^aj sa kupinovim li-
{}em ima lepu boju, vrlo
je ukusan, aromom podse-
}a na ruski ~aj i koristi
se ~esto kao wegova zame-
na.
Pravi se od jednakih
delova kupinovog, mali-
novog i li{}a {umskih
jagoda. Jednu ka{i~icu
dobro usitwene ove me-
{avine (dovoqna je za
{oqicu ~aja), preliti
vrelom vodom, poklopi-
ti, ostaviti da odstoji 5
minuta, zatim procedi-
ti i zasladiti.
^aj od listova kupine
- Koristan je za le~ewe
dijareje i ispirawe grla
i usta zbog grloboqe,
afta u ustima, upale
krajnika i du{nika. Jed-
na ka{ika iseckanog li-
{}a sa izdancima kuva
se 3 minuta u 2-3 decili-
tra vode i ostavi poklo-
pqeno 10-15 minuta da
stoji. Tada se ocedi, za-
sladi medom i toplo pi-
je vi{e puta dnevno. Za
grgqawe nije potrebno
zasladiti.
Protiv paradentoze i
gangrene - Dve ka{ike
suvog li{}a kuvati 10-
15 minuta u 1/2 l vode,
poklopiti, ostaviti da
se ohladi, zatim dodati
malo jabukovog sir}eta
ili sok od jednog limu-
na. Ovim ~ajem se ispi-
raju usta i desni vi{e
puta dnevno.
Protiv niskog krvnog
pritiska: U bocu sa li-
trom kupinovog vina
staviti dve ka{ike sit-
no iseckanih listi}a
ruzmarina, dobro zatvo-
riti i ostaviti 10 dana
pa procediti. Ovaj na-
pitak se pije kod niskog
krvnog pritiska i to dva
dcl posle jela. Dobro je
znati da se qudima sa
niskim krvnim priti-
skom preporu~uje da po-
sle jela pojedu 40 gr le-
{nika.
Protiv anemije - U 2 l
doma}eg crnog vina, sta-
viti 100 g suvog lista
kupine i 100 g lista ko-
prive, ostaviti da od-
stoji 24 sata, zatim pro-
kuvati 5 minuta, prohla-
diti, zasladiti {um-
skim medom i piti tri
puta dnevno, pre jela po
jednu {oqu.
Plodovi kupine spre-
~avaju talo`ewe lo{eg
holesterola, pojavu ane-
mije, ateroskleroze, na-
stanak raznih sr~anih
oboqewa, mo`danog uda-
ra, sni`avaju krvni pri-
tisak, ja~aju imuni si-
stem organizma, a zbog
svojih antioksidantnih
svojstava spre~avaju i
nastanak raka. Osim to-
ga, plodovi kupine imaju
antivirusno dejstvo,
uni{tavaju bakterije, pa
su koristan prirodni
lek i protiv bakterije
Eserihije koli. Narodna
medicina kupine prepo-
ru~uje i za le~ewe ra-
znih ko`nih bolesti,
prehlade, ka{qa, protiv
upale grla i sluzoko`e
usta.
Kod osipa i uboda in-
sekata izgwaviti listo-
ve kupine da puste sok i
staviti kao oblogu.
Vino od zrelih plo-
dova uspe{no le~i ane-
miju.
Sok od kupina pod-
sti~e varewe i pravilan
rad jetre.
Da li ste
znali da, ako ku-
pina raste na mestu
gde ima podvodnih
voda, dowa strana
listova bi}e bez
bodqa, glatka?
RUBUS FRUTICOSUS
K
Energetska vrednost
100 g sve`ih kupina je
43 kcal / 180 kJ, od toga
su 9,6% ugqeni, 1,4%
proteini i 0,5% masti.
Od minerala kupina sa-
dr`i: kalijum (162 mg),
kalcijum (29 mg), fos-
for (22 mg), magneziju-
ma (20 mg), gvozdje (0,6
mg), mangan (0,6 mg),
cink (0,5 mg) i bakar
(0,2 mg).
Od vitamina kupine sadr`e: vitamin C ,
vitamin A , vitamin E i vitamin K
Sve`e kupine u 100 g sadr`e 5,3 g dijetalnih vlakana.
Page 22
Kao najprometniju i
n a j i r i t a n t n i j e
mesto u gradu voza-
~i i taksisti navode kru-
`ni tok kod “Solida”. Po
wihovom mi{qewu, naj-
frekventnija deonica je od
“Cara” ka bolnici, a ni-
{ta mawe gu`ve nisu ni u
centru.
- Nama voza~ima je kru-
`ni tok kod “Solida” su-
per, ali de{ava se da pe{a-
ci u kolonama prelaze uli-
cu, nikako da se razi|e gu-
`va. Kako iza|u iz autobu-
sa, odmah su na prelazu.
Mislim da bi semafor tu
dosta zna~io i da bi gu`ve
bile mawe - ka`e voza~ Ve-
libor ^akanovi}.
- Po meni je najkriti~-
niji deo od “Srca” do pija-
ce. Kad tu zagu`va u podne,
ne mo`e{ kolima da pro-
|e{ po 15 minuta. Ovi pre-
lazi pored autobuskih sta-
nica i nisu toliko stra-
{ni - navodi jedan taksi-
sta.
Brojne saobra}ajne sta-
tistike iz godine u godinu
potvr|uju da su pe{aci i
biciklisti najugro`eniji
u saobra}aju. Jedan od
uzroka je i wihova nepa-
`wa. Taksista Zvonko i se-
be vidi kao vrlo nedisci-
plinovanog na pe{a~kim
prelazima.
- Ja odavno pomiwem da
bi od “Solida” do bolnice
trebalo da stoji znak “di-
vqa~ na putu”. Nemojte po-
gre{no da me shvatite, i
sam sam “divqa~” dok pre-
lazim ulicu. Svi mi samo
nekud jurimo. Ne se}am se
kada sam video nekoga da
pre prelaska ulice pogleda
levo-desno, ili da za se-
kund zastane.
- Mislim da najve}e gu-
`ve ne stvaraju pe{aci, ne-
go autobusi. U trenutku se
stvore tri, ~etiri odjed-
nom i to oni koji idu u
istom pravcu - ka`e voza~
Marjan Mileki}.
Osim kru`nog toka kod
“Solida”, voza~i kao naj-
prometnije navode Ulicu
dr Dragi{a Mi{ovi} i
pe{a~ki prelaz kod Po-
{te. Ne retko i tu u centru
grada stoje i po pet minu-
ta, dok pe{aci ne pre|u
ulicu.
- [ta }e qudi, nemaju
krila da prelete - {ali se
taksista Predrag, koji bi
radije pri~ao o drugim te-
mama:
- [ta saobra}ajne gu-
`ve, to imate svuda u svetu.
Ali, nigde ovakvih poli-
ti~ara i naroda.
Direktor Javnog predu-
ze}a “Gradac” Neboj{a Jo-
vanovi}, najavquje izmene
u @elezni~koj ulici i po-
merawe autobuskih staja-
li{ta.
- “Gradac” je predlo`io
re{ewe za promene u @ele-
zni~koj ulici i da autobu-
ska stajali{ta budu izme-
{tena jo{ ni`e. Tako bi i
gu`ve trebalo da budu sma-
wene. Z. J.
22 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE
NAJPROMETNIJE SAOBRA]AJNICE U GRADU
Prema podacima Policijske uprave ^a~ak, za pr-
vih sedam meseci ove godine u Moravi~kom okrugu
stradala su ~etiri pe{aka. Za razliku od 2012, kada
nijedan pe{ak u okrugu nije izgubio `ivot, ovogodi-
{wi pokazateqi su pora`avaju}i. I kada je re~ o
broju povre|enih, statistika nije ohrabruju}a. Pr-
vih sedam meseci 2013. u Moravi~kom okrugu povre-
|eno je 37 pe{aka. Pro{le godine - 15 mawe.
STRADAWE PE[AKA U ^A^KU
Agencija za bezbednost saobra}aja nedavno je ob-
javila istra`ivawa o stradawu pe{aka i bicikli-
sta u Srbiji od 2010. do 2012. Po wihovim analiza-
ma, najvi{e pe{aka u tom razdobqu nastaradalo je u
beogradskim op{tinama. Glavni grad je naveden kao
najrizi~niji za pe{ake, za bicikliste Vojvodina.
Obe kategorije u~esnika u saobra}aju najugro`enije
su u Kraqevu, [apcu, Ubu i Vaqevu.
PE[ACI NAJUGRO@ENIJI U BEOGRADU,
BICIKLISTI U VOJVODINI
marketing 032/342-276
SAOBRA]AJ
KAD „ZAGU@VA” KOD “SOLIDA”KAD „ZAGU@VA” KOD “SOLIDA”
Page 23
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE
VISOKO PRIZNAWE SVETOG SINODA SPC ZA DVE DECENIJE RADA HUMANITARNOG FONDA
CRKVENE OP[TINE PREQINA
23DRU[TVO
marketing 032/342-276
Citatom “Koji mala
dela ~ini/ On }e i
velika, kad uzmog-
ne...” Marka Miqanova, za-
po~iwe poziv za jubilarnu
20. Skup{tinu Humanitar-
nog fonda Crkvene op{ti-
ne Preqina, koja je odr`a-
na u nedequ, 18, avgusta.
Molitveno blagodarewe u
hramu Svetog Joakima i
Ane u Preqini slu`io je
Wegovo Preosve{tenstvo
episkop [umadijski, ad-
ministrator i mjestobqu-
stiteq eparhije @i~ke go-
spodin Jovan, na ~iji pred-
log je Sveti arhijerejski
Sinod Srpske pravoslavne
Crkve, a po odluci patri-
jarha SPC Irineja, dode-
lio Fondu i pregaocima u
ovoj organizaciji u spro-
vo|ewu odluka Upravnog
odbora HFCO Preqina,
svoje visoko priznawe -
Orden Svetoga Save Dru-
gog stepena “za delatnu qu-
bav prema Svetoj majci Cr-
kvi, naro~ito za pokazanu
brigu o deci, siroma{ni-
ma i nemo}nima i kupovi-
nu crkvenih zvona za mnoge
novosagra|ene crkve”. Vi-
soko priznawe primio je
gospodin Milo{ Rajovi},
osniva~ i pregalac Huma-
nitarnog Fonda od wego-
vog osnivawa 1993. godine,
uz blagoslov Gospodwi, da
zajedno sa bra}om iz [vaj-
carske, nastave sa nesebi~-
nim zalagawem u daqem hu-
manitarnom radu, a sve u
duhu poruke “Samo je na{e,
{to drugima dajemo”. Tom
prilikom, Gramate zahval-
nosti kao zaslu`ni poje-
dinci, koji su progla{eni
velikim crkvenim dobro-
tvorima dobili su: Milo{
Rajovi}, Vjekoslav Marko-
vi}, Milo{ Iri`anin,
Radoslav Topalovi}, Rado-
van Drobwak, Mi}o Nena-
di}, @ivorad Ili}, Nenad
Jovanovi}, Predrag Kova-
~evi}, Stevan Stepanovi}
i dr Dejan Mari}. Pred-
sednik HFCO Preqina
@ivorad Ili}, pozdra-
vqaju}i prisutne je pored
ostalog rekao da se neke
ideje u na{em narodu, upr-
kos sumwama, sprovedu te-
{ko ili im je potrebno du-
`e vreme.
- Iako sa dosta zaka-
{wewa, srpski narod po-
lako shvata istorijske gre-
{ke nekih svojih predaka i
kona~no prihvata jednu
misao, mnogo puta do sada
potvr|enu: “Ne{to novo,
{to nema oslonac na ne~em
starom, {to ne po{tuje
tradicionalne vrednosti
jednog naroda, nema per-
spektivu!” Na sre}u, u na-
{em narodu uvek je bilo i
qudi kod kojih dileme ni-
kada nisu postojale, i u ta-
ko nepovoqnim uslovima
razduhovqenosti naroda,
bilo je retkih pojedinaca
kojima se sa dubokim po-
{tovawem rado zahvaquje-
mo na hrabrosti i mudro-
sti {to su uz veliki li~ni
rizik, koriste}i dru{tve-
na dobra i svoj polo`aj,
u~inili da se mnoga duhov-
na dobra sa~uvaju, kroz po-
pravke, dogradwe, restau-
racije i jo{ mnogo toga.
Uz, kako ka`u, „Bo`iju po-
mo}“ uspeli su da ideju po-
mirewa i duhovnog prepo-
roda srpskog naroda i
sprovedu u delo. Humani-
tarni fond CO Preqina
nastao je najpre kao orga-
nizacija za pomo} siroma-
{nima i bolesnima, onima
koji nisu mogli sami da
obezbede sebi normalan i
`ivot dostojan ~oveka. Me-
|utim, osim materijalne
pomo}i, narod je sve vi{e
prihvatao i drugu, znatno
va`niju poruku, da prome-
ni stavove koji nisu bili
ispravni, da ujedini i po-
miri ideolo{ki razjedi-
weni srpski narod, rekao
je predsednik @ivorad
Ili}. Z. L. S.
- Vreme je pokazalo da su na{i materijalni potencijali
i u najve}oj bedi i siroma{tvu ipak ogromni. Ako se uzme
u obzir ~iwenica da smo osniva~i prvih {kola veronauke
na ovim prostorima, pokreta~i i osniva~i vi{e duhovnih
centara u ~itavoj Srbiji, da smo sagradili Crkvu na gro-
bqu posve}enu Svetom knezu Lazaru i prvu Crkvu krajputa-
{icu u Srbiji posve}enu Svetom Vasiliju Ostro{kom,
kompletno finansirali izgradwu dva parohijska doma, u
Preqini i Sokobawi, darodavci vi{e od 70 zvona za no-
vosagra|ene crkve {irom srpskih zemaqa, od Kosova, pre-
ko [umadije i Beograda, pa do krajweg severa Vojvodine,
pomogli izgradwu i obnovu brojnih crkava i manastira u
na{oj zemqi, izgradili vi{e ku}a za siroma{ne i porodi-
ce sa vi{e dece, mnogim porodicama {irom Srbije pomo-
gli da kupe lekove, hranu, ogrev, da plate struju i obezbede
uslove za `ivot, finansirali ekskurzije i pokloni~ka pu-
tovawa srpskim svetiwama u~enicima osnovnih i sredwih
{kola, stipendirali veliki broj |aka i studenata... Ukup-
na vrednost pomo}i HFCO Preqina u protekle dve dece-
nije prelazi 600.000 eura i zato mislimo da je u proteklih
20 godina opravdao svoje postojawe, i svi mi mo`emo biti
ponosni i zadovoqni ostvarenim - besedio je Ili}.
GRADILI, POMAGALI, DAROVALI...
- Ukupna vrednost
pomo}i HFCO Pre-
qina u protekle
dve decenije pre-
lazi 600.000 eura.
- Zaslu`nim poje-
dincima dodeqene
Gramate
ORDEN SVETOG SAVE DRUGOG STEPENA
Page 24
24 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINELU^ANI
@eqko Tanaskovi}, poznati
srpski odbojka{ i predsednik
Saveza za {kolski sport Srbi-
je, Nenad Golijanin, prvi pot-
predsednik Odbojka{kog save-
za Srbije i Zoran Radoji~i},
predsednik Odbojka{kog klu-
ba “Vizura, posetili su pro-
{le subote Lu~ane. Nakon bo-
ravka na turniru uli~ne od-
bojke, sa predstavnicima lo-
kalne samouprave posetili su
i sportsku halu u okviru kom-
pleksa Sredwe {kole “Draga-
~evo”, koja jo{ uvek nije zavr-
{ena. Kako je tom prilikom
nagla{eno, za zavr{etak ove
moderne sportske hale nedo-
staje vrlo malo sredstava i
pomo} od nadle`nih iz obla-
sti sporta bila bi itekako
dragocena, kako bi se objekat
definitivno priveo nameni.
- Jako malo sredstava nedostaje da se za-
vr{i sportska dvorana u Lu~anima. Ape-
lujem na sve nadle`ne u Beogradu, ali i
obe}avam da }u, u skladu sa svojim mogu}-
nostima, pomo}i da se zaokru`i ovaj pro-
jekat. Mala sredstva ovde bi zna~ila mno-
go, tako da se nadam da }emo zajedni~kim
snagama ovu decu koju smo danas ovde vide-
li na turniru, ve} najesen uvesti u salu, a
od toga }emo svi sutra imati koristi - re-
kao je Zoran Radoji~i}, predsednik Odboj-
ka{kog kluba “Vizura”.
Izgradwa hale je zapo~eta 2006. godine.
Prema ranijim informacijama, radovi su
prekinuti zbog odstupawa od projekta u
izradi krovne konstrukcije. Za po~etnu
fazu izgradwe hale planirano je 65, a do
sada je ulo`eno ukupno 107 miliona dina-
ra.
Kako je istakao Mladomir Sretenovi},
predsednik op{tine Lu~ani, ovom prili-
kom, Draga~evo ima mnogo klubova i mno-
go sportista, kojima je neophodno da na|u
pravo mesto za treninge. Zavr{etkom
sportske hale dobili bi adekvatne uslove
za treninge, kako za odbojku, tako i ostale
sportove. On je najavio da }e nastavak ra-
dova na sportskoj hali pomo}i Ministar-
stvo sporta, a da }e dodatna sredstva iz-
dvojiti i lokalna samouprava, kako bi
Lu~ani definitivno dobili najsavreme-
niju spotsku halu, jer to mladi Draga~eva
istinski zaslu`uju.
BESPLATNA [KOLICA
CRTAWA
U okviru projekta “Sporteleportuj se”,
pro{le subote, u Lu~anima je organizova-
na besplatna {kolica crtawa za decu. Na
platou ispred Doma kulture organizovana
je izlo`ba likovnih radova koji su nasta-
li tokom petodnevnog rada, koliko je ova
{kolica pod budnim okom Nikole ^utu-
rila, likovnog umetnika iz Lu~ana, traja-
la.
- Ovaj projekat je urodio plodom. [ko-
lica crtawa je privukla veliki broj dece.
Prvog dana smo imali dvadesetak u~esni-
ka, ali kako je vreme odmicalo radili smo
sa sve ve}im brojem de~aka i devoj~ica.
Pokazalo se da su svi u~esnici {kolice
crtawa bili vrlo vredni i jako talento-
vani - rekao je likovni umetnik ^uturilo.
Osim kroz izlo`ene radove, svoj tale-
nat za crtawe najmla|i `iteqi Lu~ana su
pokazali i na trgu, crtaju}i kredama. Te-
me svojih crte`a su samostalno birali.
Ovo je ujedno bila dobra prilika da ta-
lentovani mladi umetnici prika`u svoja
dela na svojoj prvoj prodajnoj izlo`bi, a
prikupqena sredstva }e utro{iti za orga-
nizovawe izleta i slikawe u prirodi.
- ^itav projekat ima pet segmenata.
Turnir u basketu je uspe{no realizovan, a
sada smo svedoci da dobar odziv u javno-
sti imaju i na{e druge aktivnosti. Bes-
platna {kolica crtawa i kreativna radi-
onica za decu su pobudile iznena|uju}e ve-
liko interesovawe - rekla je Tamara Ive-
zi}, koordinator projekta.
PEHARI ZA NAJBOQE
NA ODBOJKA[KOM TURNIRU
Na lu~anskom uli~nom odbojka{kom
turniru, organizovanom za decu do 14 go-
dina, u~estvovalo je vi{e od dvadeset eki-
pa iz Po`ege, Ariqa, Ivawice, ^a~ka,
Kotra`e, Gu~e i Lu~ana. U kategoriji sta-
rijih devoj~ica najboqi su bili Ivawica
1, Lu~ani 1 i Sloboda S, dok su me|u mla-
|im devoj~icama najboqe rezultate posti-
gle ekipe: Ivawica 2, Ivawica 3 i Lu~a-
ni 2. U kategoriji de~aka najboqi ekipni
plasman su imali: Lu~ani 2, Lu~ani 1 i
Lu~ani 3. Pehare najboqima uru~ili su
Zoran Radoji~i}, Nenad Golijanin, @eq-
ko Tanaskovi}, u ime lokalne samouprave
Mladomir Sretenovi}, kao i najmla}i vo-
lonteri neformalne omladinske grupe
“Reakcija”, koja je, ina~e, organizator av-
gustovske manifestacije “Sorteleportuj
se”.
Projekat se realizuje pod okriqem Mi-
nistarstva omladine i sporta, a podr`a-
li su ga op{tina Lu~ani, Mesna zajednica
Lu~ani, Centar za kulturu i sport, predu-
ze}e “Milan Blagojevi} - Namenska”, Op-
{tinski odbojka{ki savez i mnogi drugi.
Ina~e, lu~anska neformalna omladinska
grupa “Reakcija” je tokom pro{le godine u
konkurenciji od 224 projekta, koje je fi-
nansiralo Ministarstvo omladine i
sporta, zauzela prvo mesto za realizaciju
humanitarne akcije prikupqawa nov~a-
nih sredstva za decu obolelu od dijabete-
sa. I manifestacija “Sporteleportuj se”,
ako je sudititi po dosada{wim akcijama,
koje su organizovane tokom avgusta, pred-
stavqa pravi pogodak.
V. S.
AVGUSTOVSKE SPORTSKE AKTIVNOSTI U ZNAKU ULI^NIH IGARA
ZAVR[ETAK HALE
MO@DA DO JESENI
Page 25
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 25LU^ANI
Navikli smo da nas priroda
neprekidno daruje, ali uprkos to-
me, ~esto smo ru{ila~ki nastro-
jeni prema wenim dobrima, jer ne
shvatamo istinski zna~aj blago-
deti kojima nas obasipa. Me|u
retke i zaista vredne spomenike
prirode spadaju stara stoletna
stabla, kojih je, uglavnom, zbog
nemara qudi sve mawe. Ipak,
blagodare}i naporima onih koji
vide daqe i savesno brinu o pri-
rodnim resursima za dobrobit sa-
da{wih, ali i budu}ih generaci-
ja, na podru~ju Srbije jo{ uvek
postoje takva prirodna dobra, a
mnoga od wih su i za{ti}ena. Lep
primer starawa o retkim i veoma
starim stablima, koja predsta-
vqaju svojevrsne spomenike pri-
rode, ali dobrim delom svedo~e i
o istorijskoj i kulturnoj ba{ti-
ni kraja u kome se nalaze, imamo u
Draga~evu. U porti crkve Svetog
arhangela Gavrila, u draga~ev-
skoj prestonicom trube, ponosno
stoji i svojom rasko{nom lepo-
tom pleni stoletna lipa, kao ne-
mi svedok pro{losti. Pored we,
u draga~evskom kraju postoje i
druga vreme{na stabla razli~i-
tih vrsta drve}a, koja, osim bota-
ni~kog zna~aja, poseduju i neke
druge vrednosti. Me|u wima su
vrbe u Guberevcima, stoletna bre-
za u Dowoj Kravarici, lipa u za-
seoku P{anik u Kotra`i, dren i
klen u Vi~i, kao i dva hrasta lu-
`waka, koja su napunila vi{e od
~etiri stotine godina, u Dowoj
Kravarici, na mestu zvanom \ur-
|evak, gde se nekada saborovalo.
U Guberevcima na Visu, na ima-
wu Ratka Plazini}a, nalazi se
dren, ~ija starost se procewuje na
oko dvesta leta, koji je sa~uvan
zahvaquju}i po{tovawu poro-
di~nog amaneta.
Ozbiqan iskorak u o~uva-
wu prirodnih vrednosti
na podru~ju op{tine Lu-
~ani napravilo je Ekolo{ko dru-
{tvo “Draga~evo”, koje je od svog
nastanka veoma predano brinulo
o za{titi prirode. Zahvaquju}i
wihovom anga`ovawu, neka od
najstarijih i najreprezentativ-
nijih stabala draga~evskog kraja
svrstana su u kategoriju poseb-
nih prirodnih dobara. Ekolo-
{ko dru{tvo je ve}inu ovih sta-
bala obuhvatilo jednim elabora-
tom, na osnovu koga su i dobila
status prirodnih spomenika pod
za{titom dr`ave. O~ekuje se da
}e uskoro i neobi~no stablo bu-
kve, koje se u narodu naziva “{u-
mati {umar”, u Gorwem Dupcu na
mestu zvanom Strmac, biti pro-
gla{eno spomenikom prirode,
odnosno posebnim prirodnim
dobrom. Sa te bukve li{}e ne
opada ni tokom zime, pa ona
predstavqa pravu prirodnu ret-
kost i redovno izaziva znati`e-
qu prolaznika. Du{an Ivano-
vi}, predsednik Izvr{nog odbo-
ra Ekolo{kog dru{tva “Draga-
~evo”, ka`e da su izuzetno vredna
stabla na podru~ju Draga~eva sa-
~uvana zahvaquju}i sna`noj tra-
diciji i ~iwenici da Draga~ev-
ci drve}e do`ivqaju na jedan
druga~iji na~in i da u wemu vide
op{tekorisne funkcije, a ne sa-
mo wegov ogrevni karakter. To-
kom izrade elaborata nije bilo
problema sa vlasnicima stabala,
jer su upravo oni najzaslu`niji
za wihovo o~uvawe. Sam status
za{ti}enog dobra, ne dovodi u
pitawe vlasni{tvo nad stabli-
ma, a Ekolo{ko dru{tvo “Draga-
~evo” se stara o gotovo svim za-
{ti}enim prirodnim dobrima
na ovom podru~ju, istakao je Iva-
novi}.
DRAGA^EVSKA STABLA
ZAPISI
Jedno od devet za{ti}enih
stabala na podru~ju Draga~eva,
sa~uvano kao drvo zapis, jeste i
hrast sladun u Vlasteqicama, na
grobqu Jelav u podno`ju planine
Jelice. Za zapise u narodu, a kako
se veruje jo{ od Vuka Karaxi}a,
postoji jedno nepisano pravilo
da se ne smeju skrnaviti, u {ta je,
kako ka`e Ivanovi}, mnogo boqe
verovati, nego se uveriti, jer je
bilo nekih primera u praksi da
su se oni koji su otkinuli makar
i gran~icu sa takvih stabala lo-
{e proveli.
- Svako ovakvo stablo se osta-
vqa da biolo{ki zavr{i svoj
`ivot, bez obzira da li se litije
ili seoske slave obnavqaju. U po-
sledwih desetak godina se obna-
vqaju ovakvi obi~aji. Obnavqa
se ovakva tradicija i na na{em
podru~ju. Ovde u Draga~evu ima-
mo hrastove, ali i jabuke i neka
druga stabala koja su bila zapi-
si. Nekada ih je bilo na desetine,
ali su mnoga od wih zavr{ila
svoj biolo{ki `ivot. Nadam se
da }emo u kratkom vremenskom
periodu a`urirati i popis ta-
kvih stabala, kako bismo i wih
uvrstili u prirodna dobra po-
sebnih vrednosti - ka`e Ivano-
vi}, dodaju}i da Ekolo{ko dru-
{tvo “Draga~evo” posebnu pa-
`wu usmerava na za{titu poseb-
nih prirodnih dobara na ovom
podru~ju, redovno prati zdrav-
stveno stawe starih stabala, ka-
ko bi se produ`io wihov `ivot,
uz nastojawe da se uvrste u redov-
nu turisti~ku prezentaciju op-
{tine Lu~ani. Deo stabala u cr-
kvenoj porti u Gu~i je, kako isti-
~e Ivanovi}, na`alost, pose~en
pre stru~ne analize, a mo`da su i
neka od wih zaslu`ivala posebnu
pa`wu i mogla biti sa~uvana.
GODINE PROLAZE,
SABORI SE NI@U,
A LIPA
DOSTOJANSTVENO
STOJI...
Pored starosti i botani~kog
zna~aja, stoletno stablo lipe u
crkvenoj porti u Gu~i zauzima
posebno mesto kao kulturna vred-
nost. Kako navode me{tani, ova
lipa se naj~e{}e vezuje za davnu
1961. godinu, kada su se pod we-
nom kro{wom odvijali program-
ski sadr`aji prvog Drgaga~ev-
skog sabora truba~a, {to je prak-
ti~no obele`ilo po~etak jedne
zna~ajne tradicionalne manife-
stacije, koja je brzo prerasla lo-
kalne okvire.
- Pod ovom lipom se za~elo
sve ono {to danas predstavqa
Sabor truba~a i {to traje ve} 53
godine. Bio je to na po~etku mali
sabor za nas Draga~evce i ^a~a-
ne. Me|utim, taj plamen koji je
ovde za~et, ta prva renesansa srp-
ske narodne trube, zahvatila je
~itavu zapadnu Srbiju i pro{i-
rila se do svetskih razmera. Ova
na{a lipa, koja stoji ovde, poma-
lo je izgubila svoj zna~aj, jer su
saborski sadr`aji izme{teni iz
porte. Ipak, ona svedo~i o tim
davnim godinama, kada je ozna~a-
vala mesto sastanka sabora{a. Ja
sam se na ovom mestu kao dete
igrao. Ovde sam prve truba~e slu-
{ao. O ovoj lipi sam i pisao. Go-
dine su pro{le, sabori se niza-
li, a lipa je bila i ostala moja
stalna inspiracija - ka`e kwi-
`evnik Nikola Nika Stoji},
predsednik Skup{tine Ekolo-
{kog dru{tva “Draga~evo” i je-
dan od osniva~a Draga~evskog sa-
bora truba~a, izra`avaju}i uve-
rewe da jedno ovakvo drvo zaslu-
`uje i daleko ve}u pa`wu nego
{to je imalo do sada.
DOBAR PRISTUP
EKOLOGIJI
Ekolo{ko dru{tvo “Draga~e-
vo” osnovano je 10. septembra
1998. godine. Prvi wegovi kora-
ci su bili izrada katastra pri-
rodnih dobara, koja bi mogla bi-
ti pod za{titom dr`ave, kao i
priprema opse`ne foto dokumen-
tacije. Du{an Ivanovi} je rekao
da }e uskoro, zahvaquju}i napo-
rima zaqubqenika u prirodu,
ali i tradiciju, vi{e od 50 obje-
kata prirodnog i kulturnog na-
sle|a na podru~ju Draga~eva biti
pod za{titom dr`ave i da toli-
ki broj za{ti}enih dobara ni
jedna op{tina u Srbiji nema. On
je naveo da je volonterski prin-
cip rada draga~evskog ekolo-
{kog dru{tva predstavqa dobar
model prakse, jer se pokazalo da
daje dobre efekte. On je, tako|e,
dodao da o~ekuju ja~u podr{ku
nadle`nih u dr`avi, kako bi zao-
kru`ili zapo~ete projekte, jer je
re~ o vrednostima koje nisu zna-
~ajne samo za draga~evski kraj,
ve} i za ~itavu Srbiju. I lokal-
na samouprava, kako isti~e, po-
dr`ava i prati napore Ekolo-
{kog dru{tva da se posebna pri-
rodna dobra Draga~eva za{tite
od propadawa. Op{tina Lu~ani
se nalazi u grupi lokalnih samo-
uprava koje su me|u prvima u Sr-
biji usvojile deklaraciju “Dra-
ga~evo ka ekolo{koj sredini” i
na taj na~in ekologiju prihvati-
la kao zvani~ni razvojni kurs
lokalne zajednice. To je potvrdi-
la i usvajawem Deklaracije pro-
tiv genetski modifikovanih or-
ganizama i proizvoda, ~ime je ja-
sno postavqena barijera nekim
novim, ali po zdravqe potro{a-
~a lo{im tendencijama u poqo-
privredi koje su se pojavile u
svetu. Ovakav pristup garantuje
da }e se u Draga~evu uvek proiz-
voditi veoma kvalitetna i zdrav-
stveno bezbedna hrana, {to je naj-
boqa pretpostavka za afirmaci-
ju seoskog, ali i drugih vrsta tu-
rizma, za koje ovaj kraj ima ide-
alne predispozicije, smatra
Ivanovi}.
V. S.
SPOMENICI PRIRODE DRAGA^EVSKOG KRAJA
VI[EVEKOVNA STABLA,
NEMI SVEDOCI PRO[LOSTI!
Stablo hrasta sladuna u Vlasteqicama - ZAPIS
Page 26
26 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEOGLASI
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 89 m2. Tel. 063/ 735-
0-260
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 78 m2, {iri centar,
6. sprat, lift, CG, 2 terase.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 128 m2, centar, 12 m2
zidana gara`a, 2. sprat, nov,
CG. Tel. 032/ 342-190, 060/
434-2-190
PRODAJEM trosoban stan
od 75 m2, kod H. Morave.
Tel. 060/ 345-0-043
PRODAJEM trosoban stan,
u centru grada. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM dvoiposoban
stan na prvom spratu, u cen-
tru . Tel. 060/ 434-2-190, 032/
342-190
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 66 m2, ili mewam za
mawi, uz doplatu. Tel. 063/
27-32-92
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 57 m2, ulica
Qubi}ska, novija gradwa.
Povoqno. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM dvosoban stan
od 58 m2 na Qubi} keju. Tel.
063/ 453-043
PRODAJEM dvosoban stan
od 83 m2, centar, 2. sprat, 2
terase. Cena 55.000 eura.
Tel. 032/ 342-190, 060/ 434-2-
190
PRODAJEM dvosoban stan
od 49 m2 u blizini {kole
“Dragi{a Mi{ovi}”. Tel.
064/ 158-9-363
PRODAJEM dvosoban stan
od 40 m2 u Aveniji. Tel. 062/
514-429
PRODAJEM dvosoban stan
od 46 m2, u Nemawinoj
ulici . Tel. 061/ 291-6-355
PRODAJEM dvosoban stan
u centru grada. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan
od 46 m2 na Gradskom
{etali{tu. Tel. 064/ 26-29-
109
PRODAJEM dvosoban stan
od 49 m2 , u Velikoj koloni-
ji. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM dvosoban stan
od 62 m2, u G. Milanovcu,
ul. Vuka Karaxi}a br. 2/7.
Tel. 032/ 344-684, 064/ 127-6-
727
PRODAJEM dvosoban stan
od 61 m2, u @elezni~koj
ulici. Tel. 032/ 344-630
PRODAJEM dvosoban stan
od 51 m2, 2. sprat, centar,
lift. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan
od 57 m2. Tel. 063/ 691-761,
032/ 342-190
PRODAJEM dvosoban stan
od 50 m2, kod Med. {kole.
Cena 26.000 eura. Tel.
063/27-32-92
PRODAJEM dvosoban stan
od 55 m2, u Nemawinoj
ulici. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM dvosoban stan
od 57 m2 u Aveniji 2. Tel.
063/ 27-32-92
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43 m2 u {irem cen-
tru. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43 m2 u blizini H.
Morave. Cena 26.000 eura.
Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 44 m2, terasa, VP.
Cena 29.000 eura. Tel. 060/
434-2-190
PRODAJEM jednoiposoban
stan, 2. sprat, lift, noviji,
bez ulagawa, Qubi}ska.
Cena dogovor. Tel. 063/ 127-
5-630
PRODAJEM jednosoban
stan na Vinari, tre}i sprat,
lift. Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM jednosoban
stan od 32 m2 kod H.Morave.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM jednosoban
stan od 35.60 m2, centar, VP.
Cena 28.000 eura. Tel. 032/
342-190
PRODAJEM jednosoban
stan od 34 m2 u Nemawinoj.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM garsoweru od
26 m2, na Keju. Tel. 063/ 349-
333
PRODAJEM garsoweru od
31 m2, nova. Tel. 064/ 26-29-
109
PRODAJEM garsoweru od
25 m2. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM garsoweru od
30 m2. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM garsoweru u
centru grada, nova. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM garsoweru, na
Alvaxinici od 25 m2, VP.
Cena 17500 eura sa stvari-
ma, 16.500 eura bez stvari.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM stan od 28 m2,
kod H. Morave. Tel. 064/
146-8-732
PRODAJEM stan od 31 m2 u
Bawalu~koj ulici. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan od 48 m2,
u Obili}evoj ulici. Tel.
064/ 217-6-052
PRODAJEM stan od 64 m2,
kod “Slobodinog”
igrali{ta. Tel. 032/ 349-849
PRODAJEM stan od 28 m2,
kod H. Morave. Tel. 032/
348-927
PRODAJEM stan od 53 m2
kod Solida. Mo`e na kredit
ili na rate. Tel. 061/ 115-9-
863
PRODAJEM stan od 48 m2,
ulica Kneza Vase Popovi}a.
Tel. 061/ 661-1-124
PRODAJEM stan od 43 m2,
u Nemawinoj ulici. Tel.
032/ 228-457
PRODAJEM stan od 43 m2,
nov, na Alvaxinici. Tel.
064/ 26-29-109
PRODAJEM stan u ^a~ku, u
ulici Milenka Nik{i}a.
Tel. 032/ 391-754
PRODAJEM stan od 63 m2,
ulica Svetog Save. Tel. 064/
131-2-544
PRODAJEM stan od 63 m2,
u centru grada. Tel. 063/
127-5-630
PRODAJEM stan u
Ivawici od 62 + 10 m2. Tel.
064/ 307-8-321
PRODAJEM stan od 66 m2
na Gradskom {etali{tu,
drugi sprat. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM stan u
Sin|eli}evoj ulici. Tel.
065/ 641-4-140
PRODAJEM stan od 40 m2,
na Qubi} keju. Tel. 064/ 137-
4-137
PRODAJEM stan od 55 m2 ,
Qubi} kej. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM stan od 77 m2,
u centru grada. Tel. 032/
224-590
PRODAJEM stan od 47 m2
na Keju, u zgradama od
fasadne cigle. Tel. 064/ 673-
2-969
PRODAJEM lokal od 11 m2
, u ^a~ku, centar grada. Tel.
064/ 673-2-969
PRODAJEM poslovni
prostor u Qubi}u. Tel. 032/
342-190
PRODAJEM ku}u od 151 m2,
u Beogradu, kod Crvenog
Krsta. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM ku}u od 70 m2,
34 ara placa, u Loznici.
Cena 19.000 eura. Tel. 064/
26-29-109
PRODAJEM ku}u od 100 m2
i 25 ari placa u Topoli.
Povoqno. Tel. 061/ 641-7-105
PRODAJEM ku}u od 80 m2
sa 4 ara placa na Suvom
Bregu. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM ku}u od 200 m2,
10 ari placa, Parmenac,
mogu}nost zamene za dve
mawe stambene jedinice.
Tel. 064/ 26-29-109
NEKRETNINE
- PRODAJA
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
MALI OGLASI
IZDAJEM NOVU
NAME[TENU GAR-
SOWERU , CENTR
GRADA, ZAPOSLENIM
OSOBAMA. TEL. 224-
590, 063/ 735-0-260
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA,
UKWI@EN
POSLOVNO STAM-
BENI OBJEKAT U
TRNAVI (kod Trnavske
reke uz regionalni put)
600 m/2, NA DVA
NIVOA, POGODAN ZA
SVE DELATNOSTI I
ZA STANOVAWE.
Telefon: 032/221-
400, mob. 064/12-41-
806, preko celog dana.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA, STAN U
STROGOM CENTRU
^A^KA, 92 m/2, TRE]I
SPRAT. Telefon:
032/221-400, mob.
064/12-41-806, preko
celog dana
PRODAJEM STAN
DVOIPOSOBAN,
60M2, SOLITER
„PROSVETA“,
POVOQNO, BEZ
POSREDNIKA.
063/611-497
OD 17-20 ^ASOVA.
NOVI REZERVNI DELOVI
ZA ULI^NE OFF-ROAD I
ATV MOTOCIKLE OD JA-
PANSKIH, ITALIJANSKIH
I OSTALIH EVROPSKIH
PROIZVO\A^A. SUPER CE-
NE UZ DOBAR KVALITET.
TEL. 065/ 445-0-015
IZDAJEM lokal u Ulici
cara Lazara 23, kod “
Xamije”. Povr{ina lo-
kala, sa ~ajnom kuhiwom
i sanitarnim ~vorom je
29 m2.Lokal ima cen-
tralno grejawe. Opre-
mqen je kao frizerski
salon, a pogodan i za
druge delatnosti. Tele-
fon za kontakt:
064/ 150-5-675
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN LETWI
POPUST. TELEFONI:
032/800 200 i
063/606 979.
DE@URNI
STOMATOLOG
de`urni telefon
062/8617 988
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN BEHARA
^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1
radnim danom
9 -12 i 15 -19 ~
subotom
9 - 12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom, ~ekovi-
ma, platnim karticama,
gotovinski.
HITNO PRODAJEM 2 STANA , 65+30 M2, NA 1. SPRATU, DVE
ODVOJENE STAMBENE JEDINICE, SA CG, UL. M. NIK[I]A.
CENA 50.000 EURA. TEL. 060/ 349-8-490
IZDAJEM KOMPLETNO NA-
ME[TEN DVOSOBAN STAN,
CG, KTV,2 KUPATILA.
TEL. 032/ 373-571, 064/
829-2-720
IZDAJEM ILI PRODAJEM
PLAC 10 ARI I POSLOVNI
PROSTOR 200 m2 U PREQI-
NI PORED PUTA.
TEL. 061/ 111-6-439
PRODAJEM profesionalni
paro~ista~ "Akva-xebo" sa
peglom na paru, pogodan za
~i{}ewe stanova i
poslovnih objekata. Malo
kori{}en, kao nov. 066/40-
16-90.
KUPUJEM MAWI STAN OD
0.5-1, NI@E SPRATNOSTI.
TEL. 064/ 141-4-324
HITNO PRODAJEM KU]U
3 KM OD GU^E, PREMA
GORA^I]IMA, OKO 100
M2, SA 38 ARI PLACA,
SA GARA@OM,
SAOGRA\ENIM PLACEM.
NA PLACU MLAD
VO]WAK I VINOGRAD,
RZAVSKA VODA,
STRUJA.POGODNO ZA
STOVARI[TE. CENA
POVOQNA. TEL. 032/
876-351, 063/ 747-8-125
PRODAJEM plac od 15
ari u Miokovcima, sa
objektom od 10 m2, ima
struja i voda. Cena 1.700
eura. Tel. 063/ 843-0-214
PRODAJEM KANCELARIJSKO-POSLOVNI PROSTOR
KOJI SE NALAZI U ^A^KU, GRADSKO [ETALI[TE 61,
POVR[INE 401 M2. CEO SPRAT JE VLASNI[TVO PRE-
DUZE]A HELION. POMENUTI PROSTOR JE SPRAT
IZNAD FONDA PIO, UKWI@EN I MOGU]A JE OTPLATA
NA RATE. TEL. 032/ 221-372, MOB.063/ 608-497, TEL.
064/ 031-7-072
MEWAM KOMFORNU
KU]U OD 130 M2, ODMAH
USEQIVU, NA DVA PLACA
OD 16 ARI UKUPNO.
ODLI^NA LOKACIJA,
PORED NOVOG SADA, PUT
ZA FUTOG, ZA STAN ILI
KU]U NA PODRU^JU
^A^KA. TEL. 021/ 228-8-
810, 065/ 956-4-704
PRODAJEM PLAC OD
5.5 ARI, U ATENICI
KOD RESTORANA
BABI]. NA PLACU JE
IZGRA\EN TEMEQ
POVR[INE 100 M2 I
NA ISTOM SE NALAZI
GRA\EVINSKI MATERI-
JAL .IMA GRA\EVINS-
KA DOZVOLA I PRO-
JEKAT. CENA 36.000
EURA. TEL. 063/ 691-
761, 032/ 342-190
PRODAJEM KU]U U
KOTRA@I, CELOKUPNO
DOMA]INSTVO, NA PUTU
^A^AK-IVANjICA. IMA
DOZVOLA, TAPIJA,
LEGALIZOVANO.INFOR-
MACIJE NA
TEL. 032/ 856-123,
ili www.trubaguca.com
SRBIN SA NEMA^KIM DR@AVQANSTVOM,
TRENUTNO NA ODMORU, @ELI UPOZNATI @ENU
OKO 50 GOD, MEDICINSKE SESTRE IMAJU PRED-
NOST, A MOGU I DRUGE. AKO SI PRIRODNA I
LEPO IZGLEDA[ JAVI SE . 032/ 813-767 / OD 15-16
~asova / , NEMA^KA 004972529661047 OD 17 ~asova
@IVIM 60 godina u ^a~ku, kao penzioner. Izgubio
sam li~nu kartu a treba mi da podignem uverewe o
dr`avqanstvu. Moli se nalaza~ da mi javi na adresu
Branko Todorovi}, selo Prislonica kod ^a~ka
PRODAJEM HITNO dve
ku}e od 75 m2 i125 m2 na
Alvaxinici, plac od 4
ara. Mo`e zamena za
stan, uz doplatu.
Mogu}nost dogovora.Hitno
Tel. 063/843-0-214
PRODAJEM U GORWOJ TR-
NAVI , ISPOD PLANINE
JELICE, KU]U OD 2 SOBE,
KUHIWE, LETWIKOVAC I
GARA@A I 12 ARI VO]WA-
KA MLADE [QIVE STERLEJ-
KE, ^A^ANSKA RODNA, ORA-
SI I 9 ARI [UME BAGREM.
TEL. 064/ 198-3-844
TRA@IM CIMERKU ZA
STAN U BEOGRADU KOD
VUKOVOG SPOMENIKA.
TEL. 062/ 890-8-570
IZDAJEM JEDNOSOBAN,
NAME[TEN STAN U
U@ICU ZA STUDENTE ILI
\AKE. ZASEBAN ULAZ.
TEL: 031/518-081
PRODAJEM KU]U U
DQINU / LU^ANI / OD
230 M2 SA 7 ARI
PLACA I POMO]NIM
OBJEKTIMA. TEL. 032/
556-2-644
IZDAJEM JEDNOSOBAN
NAME[TEN KONFORAN
STAN, TA.
TEL. 064/ 031-7-072
POVOQNO
- ^ASOVI
NEMA^KOG JEZIKA
ZA OSNOVCE
- ^ASOVI GR^KOG
I ENGLESKOG JEZI-
KA ZA SVE NIVOE I
UZRASTE.
065/2004-115
Marija
Page 27
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 27OGLASI
PRODAJEM ku}u od 70 m2,
sa 2. ara placa, na
Kopaoniku, blizu Grand
hotela, naseqe ^ajetinska
~esma. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM ku}u od 100
m2, 4 ara placa u Beogradu,
Du{anovac, kod Plavog
mosta. Tel. 064/26-29-109
PRODAJEM dve prizemne
ku}e na 6 ari placa na
Alvaxinici. Tel. 064/ 673-
2-969
PRODAJEM ku}u u centru
od 66 m2, sa placem od 4.5
ari. Mogu}nost zamene.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM ku}u od 90 m2,
4 ara placa, Qubi}. Cena
32.000 eura.Tel. 063/453-043
PRODAJEM ku}u 35+13
m2, 1 ar zemqe, u ulici
Vojvode Stepe. Cena 30.000
eura. Tel. 032/ 228-457
PRODAJEM ku}u od 55 m2
sa 93 ara placa u Loznici.
Tel. 064/ 26-29-109
PRODAJEM dve ku}e ,
posebne stambene jedinice ,
od 75 m2 i 125 m2, na
Alvaxinici, sa placem od 4
ara. Mogu} svaki dogovor.
Tel. 063/ 843-0-214
PRODAJEM ku}u od 50 m2
sa 12 ari placa u Dowoj
Trep~i. Tel. 064/ 131-2-544
PRODAJEM ku}u od 150
m2, 5 ari placa, Lugovi.
Tel. 063/ 27-32-92
PRODAJEM ku}u od 46 m2,
sa 12 ari placa, Prijevor.
Cena 10.000 eura. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM ku}u u
Prijevoru od 100 m2, sa 50
ari livade, 25 ari {ume,
CG, u odli~nom stawu. Tel.
060/ 434-2-190, 342-190
PRODAJEM ku}u od 130
m2, 16 ari placa, kod Novog
Sada, mo`e zamena za stan u
^a~ku. Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM vikendicu i
60 ari placa u Kuki}ima.
Tel. 064/ 230-4-202
PRODAJEM vikend ku}u
od 50 m2, sa 2 ara placa u
Ov~ar Bawi, dostupna sva
infrastruktura. Tel. 060/
434-2-190
PRODAJEM odli~nu
vikend ku}u. Tel. 060/ 558-
9-296
PRODAJEM vikendicu sa
10 ari placa na Jelici.
Tel. 065/ 344-9-428
PRODAJEM vikendicu u
Loznici, od 20 m2 sa
pomo}nim objektima, sa 20
ari placa. Tel. 064/ 673-2-
969
PRODAJEM vikend ku}u
od 60 m2 na Karauli, na 37
ari placa, 15 ari pod
borovom {umom. Tel. 063/
691-761, 060/ 434-2-190
PRODAJEM doma}instvo
u Lipnici sa 3.5 ha
oku}nice. Tel. 063/ 652 -
804
PRODAJEM seosko imawe
u G. Gorevnici sa 90 ari
placa. Tel 032/ 346-541
PRODAJEM seosko
doma}instvo u Ri|agama sa
1 ha zemqe. Tel. 064/ 26-29-
109
PRODAJEM ILI
MEWAM seosko
doma}instvo kod Vaqeva,
za okolinu ^a~ka. Tel. 063/
208 -597
KU]U U U@EM DELU
GRADA ILI STAN U
NOVOGRADWI MEWAM
ZA STAN U BEOGRADU.
TEL. 223-116 OD 9-18
PRODAJEM KU]U U
U@EM DELU GRADA,
ILI MEWAM ZA STAN
U BEOGRADU. TEL: 223-
116 OD 9-18
NEKRETNINE
- IZDAVAWE
- POTRA@WA
IZDAJEM name{ten jed-
nosoban stan za studente, u
Beogradu, ulica
\ev|eli~ka 5, kod \eram
pijace. Tel. 069/ 816-0-071,
032/ 880-091
IZDAJEM stan u Beogradu,
kod Vuka, za studentkiwe,
interfon, CG, telefon.
Povoqno. Tel. 063/ 843-4-
149
IZDAJEM dvosoban stan,
poseban ulaz, grejawe i
struja. Tel. 032/ 537-2-816
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan. Tel. 063/
600 - 938
IZDAJEM name{ten stan
u centru grada. Tel. 061/
115-9-863
IZDAJEM dvosoban polu-
name{ten stan, poseban
ulaz, u ku}i. Tel. 032/ 332-
761
IZDAJEM dvosoban
nename{ten stan od 60 m2,
{iri centar, Cigamala.
Tel. 537-2-816, 060/ 099-5-
005
IZDAJEM u Beogradu-
Vo`dovac, vi{e kompletno
name{tenih stanova za stu-
dente. Slobodni od 1.
9.2013. Tel. 064/ 668-6-601
IZDAJEM stan od 55 m2 na
Novom Beogradu, kod
fontane. Tel. 063/ 829-3-949
IZDAJEM dvoiposoban
stan u Beogradu, ulica
Vojvode Stepe, name{ten,
CG i klima. Useqiv od 1.
avgusta. Tel. 064/ 237-6-939
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan u Novom
Beogradu, ulica Gandijeva
108, za studente. Tel. 032/
344-899, 065/ 635-9-979
IZDAJEM jednosoban stan
u Beogradu - Dor}ol / nije u
zgradi /. Tel. 064/ 569-6-242,
064/ 133-7-286
IZDAJEM name{ten jed-
nosoban stan u Beogradu,
kod Cvetkove Pijace. Tel.
064/ 371-2-307
IZDAJEM stan od 33 m2, u
Beogradu, terasa, tre}i
sprat, CG, kablovska, kod
Studentskog doma, za
zaposlena lica.Tel. 069/
455-1-757
IZDAJEM nename{ten
stan od 65 m2 u centru , na
prvom spratu, pogodno za
stambeni ili poslovni
prostor . Tel. 064/ 391-3-
059
IZDAJEM povoqno jed-
nosoban stan ( dvori{na
ku}a ). Tel. 062/ 385-819
IZDAJEM stanove u ulici
Qubi}skoj 50, kod
Fakulteta. Tel. 343-667,
065/ 610-7-999
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan kod Hotel
Morave. Tel. 064/ 230-4-202
IZDAJEM name{ten stan
od 64 m2 u U~iteqskoj
ulici. Tel. 063/ 844-2-791
IZDAJEM prazan jed-
nosoban stan, u Nemawinoj
ulici. Tel. 063/ 844-2-574
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan na
Alvaxinici, tre}i sprat,
ima lift. Tel. 031/ 388-7-
792, 066/ 487-792
IZDAJEM sobu za u~enice
sa upotrebom kuhiwe i
kupatila u Nemawinoj
ulici. Tel. 064/ 134-8-125
IZDAJEM sobu u~enici
ili studentkiwi u stam-
benoj zgradi sa CG. Tel.
341-900, 061/ 210-0-778
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru na Qubi} Keju, ul.
Danice Markovi} . Tel.
063/ 525-888, 354-285
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru na Qubi} Keju.
Useqiva od 1.09.2013.god.
Tel. 060/ 623-0-085
IZDAJEM name{tenu sobu
za studente i |ake, blizu
Tehni~kog fakulteta. Tel.
062/ 977-0-228
IZDAJEM sobe u blizini
Medicinske {kole. Tel.
032/ 373-624
IZDAJEM sobe za studente
i |ake. Tel. 062/ 385-819
IZDAJEM stan sa CG, za
u~enicu ili zaposlenu
devojku u ulici Kneza Vase
Popovi}a. Tel. 066/ 910-3-
044
IZDAJEM lokal do
Prehrambene {kole.
Pogodan za brzu hranu ili
pekaru. Tel. 065/ 333-4-346,
334-346
IZDAJEM lokal , u centru
grada. Tel. 225-431
IZDAJEM lokal od 60 m2 ,
centàr grada. Tel. 063/ 711-
0-511
IZDAJEM lokale u ulici
Qubi}skoj 50, kod
Fakulteta. Tel. 343-667,
065/ 610-7-999
IZDAJEM poslovni pros-
tor od 80 m2, strogi cen-
tar, pogodno za ordinaciju,
pekaru ili kancelariju.
Tel. 064/ 102-2-759
IZDAJEM poslovni pros-
tor od 60 m2 , centar grada.
Tel. 225-431
IZDAJEM kancelarijski i
magacinski prostor na
odli~noj lokaciji ( Stari
Grad ) . Tel. 063/ 635-033
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru. Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM kompletno
name{ten dvosoban stan,
CG, KTV, 2 kupatila. Tel.
032/ 373-571, 064/ 829-2-720
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan na
Alvaxinici. Tel. 063/ 453-
043
IZDAJEM jednoiposoban
stan od 43 m2, ima kuhiwu.
Tel. 063/ 691-761
IZDAJEM jednosoban
name{ten stan. Tel. 064/
031-7-072
IZDAJEM jednosoban
name{ten stan u stambenoj
zgradi. Tel. 063/ 609-784
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan iznad
“Drvoimpeksa”. Tel. 063/
691-761
IZDAJEM jednosoban nov
name{ten stan. Tel. 063/
453-043
IZDAJEM dvosoban polu-
name{ten stan, parno gre-
jawe, KTV. Tel. 061/ 135-3-
338
IZDAJEM name{ten jed-
nosoban stan , CG, KTV.
Tel. 373-571, 064/ 829-2-790
IZDAJEM ku}u za
stanovawe. Tel. 064/ 572-6-
636
IZDAJEM potpuno
opremqenu ku}u od 40 m2
kod „Slobodine“
raskrsnice. Tel. 064/ 336-8-
222
IZDAJEM ku}u od 48 m2, u
nasequ Trbu{ani. Tel. 064/
018-8-754
IZDAJEM name{tenu
mawu ku}u, u`i deo grada.
Tel. 225-646, 064/ 434-9-842
IZDAJEM ku}u od 45 m2, u
{irem centru grada, povo-
qno. Tel. 064/ 229-9-952
IZDAJEM ku}u od 48 m2,
kod Rasadnika u
Trbu{anima. Tel. 064/ 223-
5-592
IZDAJEM name{tenu
mawu ku}u u u`em delu
grada. Tel. 225-646, 064/
434-9-842
U CENTRU KRAGUJEV-
CA, studentima se izdaju
novoizgra|ene garsowere.
Tel. 032/ 372-600, 060/ 337-
2-600
MEWAM jednosoban stan
sa CG, 3. sprat, kod {kole
Dragi{e Mi{ovi}, za ve}i
stan uz doplatu, na sli~noj
lokaciji. Tel. 064/ 158-9-
363
MEWAM stan od 64 m2, 1.
sprat, CG, kod Parka, za
odgovaraju}i u Beogradu.
Tel. 063/ 844-2-791
MEWAM stan u ulici
Sin|eli}evoj , za ku}u. Tel.
065/ 641-4-140
JP "Gradac" ^a~ak, ul. Cara Lazara br. 51 na osnovu re{ewa Gradona~elnika
grada ^a~ka br. 464-9/2013-II od 15.08. 2013. godine objavquje
O G L A S
Za usmeno javno nadmetawe - licitaciju, za izdavawe u zakup mesta za
postavqawe ugostiteqskih {atri i mesta za zabavni park za dane odr`avawa man-
ifestacije "Kupusijada" dana 13, 14 i 15 septembra 2013 godine u Mr~ajevcima:
1. Zakup mesta za zabavni park sa slede}im po~etnim iznosima:
2. Zakup mesta za postavqawe ugostiteqskih {atri, sa slede}im po~etnim
iznosima:
3. Mesta za postavqawe ugostiteqskih {atri i za zabavni park izdaju se u
zakup na tri dana i to javnim nadmetawem - licitacijom, i dodequje ponu|a~u
koji ponudi najve}i iznos na ime izlicitirane naknade.
Zakupac pitawe snadbevawa elektri~ne energije re{ava sa
Elektrodistribucijom.
Nakadu za lokalnu komunalnu taksu koja izosi za ugostiteqske {atre, pivnice
i sli~no 500 din/m2, a za objekte zabavnih parkova i va{arskih aktivnosti-
ringi{pil i sli~ne ure|aje 200 din/m2 ponu|a~ pla}a na `iro ra~un br. 840-
741531843-77, poziv na broj odobrewa 97 93-034.
Za u~e{}e na licitaciji ponu|a~ je du`an da uplati depozit od 20 % od ukupnog
iznosa ( zakup i lokalna komunalana taksa) datom u oglasu za mesto za koje se lic-
itira, koji se upla}uje na teku}i ra~un br. 840-965804-09 - depozitni ra~un JP
"Gradac" ^a~ak - za uplatu garantnog iznosa.
4. Pravo u~e{}a imaju sva fizi~ka i pravna lica koja imaju dokaz o reg-
istrovanoj delatnosti. Kopiju re{ewa o registraciji delatnosti i dokaz o uplati
garantnog iznosa, ponu|a~ je du`an da dostavi pre po~etka licitacije.
6. U~esniku koji dobije mesto u zakup, upla}eni garantni iznos se zara~unava u
izlicitirani iznos. U~esnik koji dobije mesto u zakup du`an je da zakqu~i ugov-
or o zakupu sa JP"Gradac", da na osnovu istog pribavi re{ewe od Gradske uprave
za urbanizam, a izlicitirani iznos je du`an da uplati zakqu~no sa 02. 09. 2013.
godine.
U~esnik koji dobije mesto u zakup, a iz bilo kog razloga odustane, garantni
iznos se ne vra}a.
7. Zakupac je du`an da u roku od 3 dana od dana zavr{etka manifestacije mesto
koje je dr`ao u zakupu, vrati u stawe u kojem je preuzeo.
8. Licitacija }e se obaviti dana 29.08. 2013. godine sa po~etkom u 10,00 ~asova
u prostorijama MZ Mr~ajevci.
Bli`e informacije mogu se dobiti na telefon JP "Gradca" 032 303 203.
Page 28
28 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEOGLASI
PLACEVI
PRODAJEM plac od 15 ari
u Miokovcima, sa objektom
od 10 m2, ima struja i voda.
Cena 1.700 eura. Tel. 063/
843-0-214
PRODAJEM vi{e placeva
od 3-5 ari na Tari,
Zaovinsko jezero. Cena 1300
eura/ ar. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM plac od 63 m2,
u Prislonici, Vasovi}a
kosa. Tel. 032/ 554-9-204
PRODAJEM plac od 5 ari,
u ^a~ku, kod Trnavske reke.
Tel. 060/ 600-3-323
PRODAJEM plac od 60 ari
u Preqini. Tel. 032/ 341-
867, 065/ 517-4-957
PRODAJEM povoqno
livadu od 40 ari, u Rtarima.
Tel. 064/ 124-1-806
PRODAJEM plac od 4 ara,
na Suvom Bregu. Tel. 032/
554-9-204
PRODAJEM plac od 11 ari
u Preqini. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM parcelu u
Mr~ajevcima od 2.3 hektara.
Tel. 062/ 260-556
PRODAJEM placeve od 4
ara i 30 ari, u Trbu{anima.
Tel. 061/ 110-5-134
PRODAJEM parcelu od 30
ari , na putu za Gu~u. Na
placu ima voda i struja.
Tel. 032/ 366-163
PRODAJEM plac od 5 ari
uz asfalt, ima struja i
voda, na Topalovom Brdu.
Tel. 064/ 335-1-637
PRODAJEM plac od 5.5
ari, u Qubi}u. Tel. 061/
111-6-439
PRODAJEM plac od 4.89
ari u Qubi}u, kod spomeni-
ka Tanasko Raji}. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM plac od 44
ara, u Trnavi, kod
igrali{ta. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM placeve od 16
ari i 6 ari, u centru
Kotra`e. Tel. 064/ 118-8-485
PRODAJEM plac u
Industrijskoj zoni, iza
Dominga. Tel. 069/ 248-5-195
PRODAJEM plac od 22.32
ara u Trnavi. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM imawe i 2 ku}e
u Pakovra}u, blizu ^a~ka.
Tel. 064/ 196-4-705
IZDAJEM plac od 15 ari
sa objektom od 80 m2, u
Parmencu. Tel. 064/ 250-7-
493
RAZNO
PRODAJEM dva nova drve-
na sobna prozora sa ukras-
nim lajsnama. Cena 10.000
dinara. Tel. 065/ 216-1-345
PRODAJEM gara`u 15.5 m2
u zgradi, u ul. Mila
Ivkovi}a 4. Tel. 063/ 844-2-
791
PRODAJEM polovne,
o~uvane kwige za 7. razred
osnovne {kole. Cena
5.000.00 dinara. Tel. 063/
196-7-790
PRODAJEM {poret na
drva Alfa, malo kori{}en.
Tel. 061/ 641-7-105
PRODAJEM {poret na
drva, Smederevac. Tel. 060/
550-0-525
PRODAJEM elektri~ni
{poret. Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM ma{inu za
ve{. Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM ma{inu za
{ivewe marke “ Singer”.
Tel. 061/ 641-7-105
PRODAJEM ma{inu za
sudove . Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM {iva}u
ma{inu Nikoleta, sa
dodacima za vez, kao nova.
Cena 50 eura. Tel. 064/ 134-
1-239
PRODAJEM belu pamu~nu
kvalitetnu ~ipku, {irine 5
cm Tel. 371-685
PRODAJEM prenosive
dvori{ne su{ilice za ve{.
Tel. 374-125, 064/ 294-2-141
PRODAJEM autocisternu
od 2.750 litara. Tel. 062/
755-020
PRODAJEM polovne gume
13- ice, i 14-ice. Tel. 060/
550-0-525
PRODAJEM {etaqku,
kolica za hendikepirana
lica i stolicu na to~ki}e.
Tel. 032/ 354-379, 062/ 865-3-
302
PRODAJEM `ensku krz-
nenu {ubaru, nova. Tel. 371-
685
PRODAJEM tezgu i police
za trgovinsku radwu. Tel.
032/ 371-685
PRODAJEM polovnu sto-
lariju. Tel. 060/ 018-0-410
PRODAJEM povoqno
polovna prozorska krila i
plotove vrata, raznih
dimenzija. Tel. 032/ 334-346,
065/ 333-4-346
PRODAJEM polovnu sto-
lariju sa duplim krilima i
aluminijumskim roletnama.
Dobro o~uvano. Tel. 032/
334-218, 064/ 201-8-845
PRODAJEM kosa~icu za
{i{awe dvori{ta, na stru-
ju. Tel. 061/ 641-7-105
PRODAJEM me{alicu,
dizalicu i gra|evinski
elektro orman. Tel. 064/
230-4-202
PRODAJEM prskalicu za
vo}e. Tel. 060/ 018-0-410
PRODAJEM kotlove na
~vrsto gorivo, ekonomik,
kvalitet i u{teda ogreva.
Li~na izrada. Tel. 065/ 590-
0-651, 032/ 391-964
PRODAJEM kompresor
ATLAS KOPKO, boca od
230 litara. Tel. 060/ 418-333
PRODAJEM kompresor
Prva petoletka Trstenik,
boca od 120 litara. Tel.
063/ 118-3-333
PRODAJEM satelitski
tawir sa motorom i pozi-
cionerom. Tel. 063/ 749-4-
846
PRODAJEM fotequ
“Mojca”. Povoqno. Tel. 060/
346-3-990
PRODAJEM polovan
bra~ni krevet sa jogi
du{ecima. Tel. 063/ 844-2-
791
PRODAJEM drva za ogrev,
cerovina i grabovina. Tel.
061/ 291-6-355
GARSOWERE
29 m2, 3.sprat, lift, nov, Ave-
nija 2. Cena 21.500 eura
29 m2, 3. sprat, nov, CG, Ave-
nija 2. Cena 23.000 eura
23 m2, VP, nov, CG, Avenija 2.
Cena 20.000 eura
19 m2, 6. sprat, CG, {iri cen-
tar. Cena 17.500 eura
26 m2, VP, TA, Kej. Cena
18.500 eura
23 m2, VP, CG, Hotel Morava.
Cena 17.500 eura
20 m2, 13. sprat, lift, CG, {i-
ri centar. Cena 16.000 eura
29 m2, 3. sprat, lift, nov, Ave-
nija 2. Cena 21.500 eura
25 m2, VP, na Alvaxinici.
Cena 17.500 eura sa stvarima
JEDNOSOBNI
45.90 m2, 2. sprat, CG, {kola
M. Pavlovi}. Cena 31.000 eura
32 m2, 5. sprat, CG, Alvaxini-
ca. Cena19.800 eura
35.60 m2, centar, VP. Cena
28.000 eura
38 m2, 3. sprat, gas, blizu Ne-
mawine. Cena 25.500 eura
37 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena
24.000 eura
34 m2, 5. sprat, CG, Nemawina.
Cena 20.000 eura
38 m2, 3. sprat, TA, Bate Jan-
kovi}a. Cena 25.000 eura
38 m2, 4. sprat, CG, centar.
Cena 28.000 eura
39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena
23.000 eura
42 m2, 4. sprat, TA, O[ Mili-
ca Pavlovi}. Cena 25.000 eura
40m2, 6 sprat,cg, 26 000 eura,
centar
JEDNOIPOSOBNI
43+10 m2, 6. sprat, CG, kod
Brvnare. Cena 29.500 eura
43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena
28.000 eura
45 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena
28.000 eura
43 m2, 5. sprat, EG, O[ Mili-
ca Pavlovi}. Cena 27.000 eura
49,5m2, VP ,cg, 30.000 eura,
Kej
DVOSOBNI
51 m2, 2. sprat, strogi centar.
Cena 43.000 eura
59 m2, 4. sprat, CG, Alvaxini-
ca. Cena 39.500 eura
62.80 m2, Alvaxinica, 3.
sprat, CG. Cena 35.000 eura
83 m2, strogi centar, 2. sprat.
Cena 55.000eura
47+10 m2, 13 sprat, CG, Hotel
Morava. Cena 28.000 eura
55 m2, 1. sprat, TA, Kej. Cena
28.000 eura
61 m2, 1. sprat, TA, {iri cen-
tar. Cena 39.000 eura
58.61 m2, 1. sprat, TA, indu-
strijski prolaz. Cena 21.000
eura
62.80 m2, 2. sprat, CG, Alvaxi-
nica. Cena 29.000 eura
63 m2, VP, CG, Hotel Morava.
Cena 35.000 eura
58 m2, 5. sprat , CG, centar.
Cena 31.000 eura
47 m2, 4. sprat, nov, CG, cen-
tar. Cena 36.000 eura
55 m2, 3. sprat, EG, Bate Janko-
vi}a. Cena 33.000 eura
51 m2, 6. sprat, CG, lift, Kalu-
|erice. Cena 36.000 eura
55 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena
35.000 eura
55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina.
Cena 31.000 eura
60 m2, 9. sprat, lift, CG, Al-
vaxinica. Cena 37.000 eura
58.30 m2, 6. sprat, CG, Kej. Ce-
na 36.000 eura
52 m2, 3. sprat, CG, Gradsko
{etali{te. Cena 38.000 eura
57 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena
41.500 eura
58 m2, 10 sprat, CG, centar.
Cena 33.000 eura
57 m2, 3. sprat, CG, Avenija 2.
Cena 37.000 eura
DVOIPOSOBNI
56 m2, nov, 3. sprat, CG-gas,
centar. Cena 43.000 eura
54 m2, Qubi} kej, ekstra
stawe, 4. sprat, CG, lift. Cena
38.000 eura
TROSOBNI
75 m2, 2. sprat, CG. Cena
45.000 eura, Nemawina
78 m2, {iri centar, 6. sprat,
CG, lift. Cena 50.000 eura
75 m2, 1. sprat, CG, H. Morava.
Cena 50.000 eura
77 m2, 7. sprat, CG, centar.
Cena 45.000 eura
74 m2, 1. sprat, CG, centar.
Cena 45.000 eura
68 m2, 3. sprat, CG, Nemawina.
Cena 600 eura / m2
75 m2, 4. sprat, CG, Nemawina.
Cena 41.000 eura
81,47m2, 9 sprat, cg, 53000
eura, Hotel Morava
^ETVOROSOBNI
128 m2, 2. sprat, CG, nov, cen-
tar. Cena 105.000 eura
77.78 m2, 6. sprat, lift, CG,
{iri centar. Cena 50.000 eura
KU]E
70 m2, 2. ara placa, Kopaonik,
naseqe ^ajetinska ~esma. Cena
40.000 eura
259.62 m2, CG, cena 138.000
eura, Parmenac
100 m2, CG, ~vrsto, cena
25.000 eura, Prijevor
75 m2, P+1, Zabla}e, 6 ari
placa. Cena 20.000 eura
380 m2, Preqina, CG. Cena
120.000 eura
56m2, 3,74 ari placa, cg,
33000 eura, Ko{utwak
VIKEND KU]E
50 m2, 2. ara placa, Ov~ar
Bawa. Cena 10.000 eura
45 m2, 37 ari placa, cena 16.000
eura, Grab
PLACEVI
5.5 ari, kod restorana Babi}.
Cena 36.000 eura
4 ara, cena 2.800 eura,
Pakovra}e
23.32 m2 u Trnavi. Cena
15.000 eura
3 ara u Igalu. Cena 6.000 eura
10.99 ari u Preqini. Cena
5.500 eura
44 ara u Trnavi. Cena 13.200
eura
44 ara, cena 44.000 eura,
Trnava
3-5 ari, cena 1.300 eura/ ar,
Tara, Zaovinsko jezero
1 ha, cena 500 eura / ar,
Prislonica
IZDAVAWE
POSLOVNOG
PROSTORA
60 m2, O[ Ratko Mitrovi}.
Cena 250 eura
IZDAVAWE STAMBENOG
PROSTORA
60 m2, O[ Ratko Mitrovi}.
Cena 150 eura
40 m2, kod Prehrambene {ko-
le. Cena 130 eura
63 m2, 4. sprat, O[ Filip
Filipovi}
NOVOOTVORENOJ AGENCIJI POTREBNI STANOVI
SVIH STRUKTURA ZA PRODAJU I IZDAVAWE
STANOVI
P- 40 m2, jednoiposoban,
2. sprat, lift, noviji, bez
ulagawa, ulica Qubi}ska.
Cena dogovor
P- 29 m2, jednosoban, CG,
lift, terasa, Vinara.
Cena 24.000 eura.
P-28 m2, nova garsow-
era, Sin|eli}eva, sa
kuhiwom. Cena24.000
eura
P- 33 m2, jed-
noiposoban, nov, sa pla-
harima, CG, lift,
Alvaxinica. Cena
21.000 eura
P-35 m2, 4. sprat, TA,
sre|en, Kej. Cena 20.000
eura
P-42 m2, 2. sprat, CG,
noviji, {iri centar. Cena
28.000 eura
P-43 m2, PR, CG, noviji,
{iri centar. Cena
28.000 eura
P-42.5 m2, 2. sprat, CG,
noviji, Qubi}ska. Cena
dogovor.
P-54 m2, 1. sprat, EG,
Hotel Morava. Cena
33.000 eura
P-51 m2, VP, CG, Qubi}-
ska, nov. Cena 37.500 eu-
ra
P-55 m2, 3. sprat, TA,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-43 m2, 4. sprat, TA,
Kej. Cena 27.000 eura
P-64 m2, 4. sprat, CG,
Svetozara Markovi}a.
Cena 43.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska , nov. Cena
50.000 eura
P-63 m2, 4. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, centar.
Cena dogovor.
P-55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Kej. Cena 36.000
eura
P-67 m2, 1. sprat, CG,
[etali{te. Cena 70.000
eura
P-62 m2, 1. sprat, CG,
centar, nov. Cena 57.000
eura
P-89 m2, 1. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, centar.
Cena 80.000 eura sa PDV
P-103 m2, VP, CG, nov,
luks, centar. Cena dogo-
vor.
P-130 m2, 2. sprat, CG,
nov, centar. Cena dogo-
vor.
P-80 m2, 4. sprat, CG,
Qubi} kej. Cena 46.000
eura
P-27 m2, 3. sprat, novi-
ji, garsowera, CG, centar.
Cena 22.000 eura
P-35.50 m2, 4. sprat,
lift, noviji, CG, centar.
Cena 24.000 eura
P-64 m2, 2. sprat, lift,
CG, Hotel Morava. Cena
42.000. eura
P-47 m2, lift, CG, nova
gradwa, podzemna gara`a.
Lokacija Beograd, TC
Zira.
P- 70 m2, nov, CG, lift.
Povoqno.
P- 86 m2, 2. sprat, CG,
Vinara.
P-64 m2, 1. sprat, CG,
kod Gradskog Parka
P-61 m2, 1. sprat, TA,
Amixina
P-33 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava, jednosoban.
Cena 25.000 eura
P-89 m2, 2.sprat, nov,
~etvorosoban, lift, cen-
tar.
P-46 m2, 1. sprat, CG,
dvosoban.
P-33 m2, jednosoban, CG,
2. sprat, kod Hotel Mora-
ve
P-64 m2, dvoiposoban,
CG, kod Hotel Morave.
Cena 40.000 eura
P-47 m2,3. sprat, nov.
Cena 35.000 eura
KU]E
P- 180 m2, 3.20 ari
placa, novo, Qubi}. Cena
36.000 eura
P-120 m2, 3 ara placa,
novija, Dom Zdravqa. Ce-
na 65.000
P-110 m2 / lokal 55 m2
+ stan 55 m2/, Dom Zdra-
vqa. Cena dogovor.
P- 80 m2, 4.5 ari placa,
kod Gradske Bolnice. Ce-
na 36.000 eura
P-250 m2 + 120 m2,
plac 28 ari Qubi}. Cena
77.000 eura
140 m2, 2.5 ari placa,
CG, kod O[ Milica
Pavlovi}. Cena 70.000
eura.
KU]A kod Kamenog mosta,
60 m2, 10 ari placa,
ukwi`ena. Cena 28.000
eura
BEOGRAD
BEOGRAD, Slavija /De-
ligradska/ P- 90 m2, 4.
sprat, kompletno renovi-
ran. Cena dogovor.
BEOGRAD, Autokomanda,
garsowera 28 m2, nov.
Cena 1.800 e/ m2 sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda,
jednoiposoban 43 m2, nov.
Cena 1.700 e/ m2 sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda ,
jednoiposoban 47 m2, nov.
Cena 1.700 e/m2
AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE
^A^AK, ULICA FILIPA
FILIPOVI]A 2
/KOD GLAVNE PO[TE/
TEL. 032/ 224-590,
063/ 7350-260,
063/ 1275-630
PRODAJEM stan u Beogradu 40m2
, drugi sprat, CG, Dediwe
(izme|u Belog dvora i VMA cena 65.000 eura)
060/434-2-190
Page 29
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 29SPORT
Posle pobede u prvom kolu, fudba-
leri Borca u subotu do~ekuju do-
skora{weg superliga{a BSK Bor-
~u. Utakmica po~iwe u 17,30 ~asova na sta-
dionu FK Borac.
- Ne poznajem Bor~u dovoqno, ali imam ve-
liko po{tovawe prema wima, s obzirom
na da su pro{lu sezonu igrali u Super li-
gi. Najverovatnije imaju iste ambicije kao
i mi, da se {to pre vratimo u elitu. Mi
smo dobro startovali i ostvarili ono
{to smo hteli. Protiv Bor~e nam je prva
utakmica kod ku}e, o~ekujemo dosta navi-
ja~a, da pru`imo dobru igru i uzmemo no-
va tri boda - ka`e igra~ Borca Milanko
Ra{kovi}.
U prvom kolu Prve lige Srbije Borac je
pro{log vikenda pobedio u gostima Meta-
lac iz Gorweg Milanovca.Gol za ^a~ane
postigao je Jeremi} ve} u devetom minutu,
posle topovskog {uta sa 20 metara. Tokom
cele utakmice Borac je imao vi{e prili-
ka i pokazao je boqu igru. Nisu slavili
ubedqivo zahvaquju}i golmanu doma}ih
\ogatovi}u, koji je na tom me~u bio izu-
zetno raspolo`en. Z. J.
DOBAR
START
DOBAR
START
Metalac: \ogatovi},
Rodi}, Joksimovi},
Lukovi}, Dopu|, Vla-
{i}, Ivanovi}
(@ivkovi}), ]irko-
vi}, Zoranovi} (An-
teq), Brki}, Memedo-
vi} (Vigwevi}).
Borac: Petri}, Borani-
ja{evi}, S. @ivkovi},
Radanovi}, Masla},
Martinovi}, Jovi~i},
Zo}evi} (Jovan~i}), Ni-
koli}, Jeremi} (Jevto-
vi}), Ra{kovi} (Pavi-
}evi}).
Sudije: Stoilkovi}, Karanovi}, Pani} (Beograd).
@uti kartoni: Rodi}, Joksimovi} (Metalac), Zo}evi} (Borac).
Fudbaleri Parmenca
pobednici su turnira
u Svra~kovcima, gde su se
takmi~ili sa Majdanom,
Backovac junajtedom i do-
ma}im Napretkom. Prvog
dana Parmenac je bio bo-
qi od Majdana i u penal
seriji dobio sa 5:4, a Na-
predak je golom Filipovi-
}a pobedio Junajted. U fi-
nalu su Parmewani pobe-
dili doma}ine, 1:0, a jedi-
ni strelac bio je Muwi}.
Najboqi igra~ turnira je
Zoran Nenadi}, novo poja-
~awe Parmenca. Ovih dana
napustio ih je Mi{el Mi-
lovanovi}, leto{we poja-
~awe iz Slatine, koji igra
za Polet iz Qubi}a.
- Sigurno nas ne}e poreme-
titi odlazak Milovanovi-
}a, po{to u klubu imamo
dosta mladih i kvalitet-
nih igra~a. Raduje me ~i-
wenica da su novajlije
opravdale o~ekivawa i br-
zo se uklopile u ekipu. Na-
rednog vikenda o~ekuje nas
prvo kolo Kupa, koje }e
nam biti generalna proba
pred po~etak Gradske lige
- rekao je trener Parmenca
Aleksandar Marta}.
MLA\E KATEGORIJE BORCA
Omladinci, kadeti i pi-
oniri Borca pro{log
vikenda igrali su protiv
Radni~kog 1923, kadeti i
pioniri kao doma}ini, dok
su omladinci gostovali u
Kragujevcu. U gostima nije
bilo golova, a u ^a~ku su
obe utakmice zavr{ene
istim rezultatom 1:1. U ka-
detskoj selekciji gol za Bo-
rac postigao je Savi} iz je-
danaesterca. U listu stre-
laca kod pionira upisao se
Marjanovi}.
Prvo kolo
Ma~va - Sloboda 0:0
Polet Q - [apine 1:1
Drugo kolo, 25. avgust,
11 ~asova
Sloboda - Polet Q
Prvo kolo
Omladinac (NS) - Draga~evo 2:1
Polet T - [umadija 1903 2:0
Orlovac - Trep~a 6:2
Takovo - Vodoja`a 0:0
Drugo kolo, 24. i 25. avgust,
17,30 ~asova
Mokra Gora - Orlovac
[umadija 1903 - Takovo
Draga~evo - Polet T
Uponedeqak, 19. avgusta,
odr`ana je prva sednica
Konferencije klubova Grad-
ske fudbalske lige za sezonu
2013/14. Predsednik FSG
^a~ka Nenad Stankovi} in-
formisao je prisutne o pro-
pozicijama takmi~ewa. Prema
odluci Izvr{nog odbora
FSG, prva dva tima izbori}e
plasman u Okru`nu ligu, a
tre}eplasirani }e igrati ba-
ra` za vi{i rang. Tehni~ki
sekretar Saveza Milo{ Teo-
filovi} obavesti je predstav-
nike klubova, wih 14, o sasta-
vu lige i rasporedu utakmica
u jesewem prvenstvu, a potom
su izvu~eni takmi~arski bro-
jevi, utvr|eni termini i me-
sto odigravawa utakmica. Li-
ga startuje narednog vikenda.
PARMENAC NAJBOQI
U SVRA^KOVCIMA
IZVU^ENI PAROVI ZA GRADSKI KUP
U nedequ, 25. av-
gusta, bi}e odi-
grano prvo kolo
Kupa Fudbal-
skog saveza grada
^a~ka. U 17,30
~asova sastaju se:
Zadrugar - Budu}nost
^a~ak 94 - Planinac
Strelac - Rakova
Vujan - Polet
Lugovi - Kej
Malba - Parmenac
Preme}a - Morava.
STARTUJE OKRU@NA LIGA
Usubotu i nedequ bi}e odigrano prvo
kolo Lige Moravi~kog okruga za se-
zonu 2013/14. U nedequ se sastaju Ov~ar -
Slatina, Omladinac - Rudar, Napredak -
Dowa Vrbava, Morava - Jedinstvo Kowe-
vi}i, Miokovci - Spartak, Jedinstvo
Gorwa Gorevnica - Mladost Preqina,
Prijevor - Goru{ica Vi~a. Okru`nu li-
gu prvi otvaraju u subotu Backovac junaj-
ted i Mladost Atenica. Utakmice u su-
botu i nedequ po~iwu u 17 ~asova.
SRPSKA LIGA ZAPAD
ZONA MORAVA
0 : 1
foto: M. Todorovi}
FK BORAC
Page 30
30 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINESPORT
Predsednik Skup-
{tine grada Veqko
Negovanovi}, za-
menik gradona~elnika Ra-
denko Lukovi} i ~lan
Gradskog ve}a Nemawa Tr-
navac primili su pro{le
sedmice ~lana mlade re-
prezentacije i doskora-
{weg igra~a KK Mladost
Milo{a Jankovi}a. Mi-
lo{ je pre mesec i po dana
bio ~lan selekcije U19 ko-
ja je na Svetskom prvenstvu
u Pragu osvojila srebrnu
medaqu. Zbog u~e{}a na
drugom prvenstvu,
nije mogao da pri-
sustvuje prijemu
koje je gradsko ru-
kovodstvo u julu
priredilo ^a~a-
ninu Dejanu Msi-
jatovi}u, selekto-
ru mlade reprezen-
tacije Srbije.
- U prilici si
da nastavi{ zlat-
ni niz ~a~anske
ko{arke. U ovoj
godini bi trebalo
da bude ura|ena
projektna doku-
mentacija za Ku}u
ko{arke. Po woj
}emo biti jedin-
stveni u Srbiji,
mo`da i Evropi. I medaqe
koje si do sada osvajao na}i
}e se u ~a~anskoj Ku}i ko-
{arke - poru~io je Janko-
vi}u predsednik Skup{ti-
ne grada.
Za godinu dana, Milo{
je sa reprezentacijom osvo-
jio tri medaqe, bronzu na
Evropskom u Litvaniji,
zlato u Madridu na Svet-
skom prvenstvu u basketu i
najnovije srebro na
EP u Pragu.
- U ^e{koj smo
bili prepoznatqi-
vi po pravom tim-
skom duhu. Prethod-
no smo imali pakle-
nih 20 dana pripre-
ma, sa samo osam
igra~a. To je treba-
lo izdr`ati.
Za dosada{wi
uspeh zahvalio bih
porodici, devojci,
trenerima, klubu -
naveo je Jankovi}.
On je do sada naj-
trofejniji igra~
KK Mladost. Osim
medaqa sa selekco-
jom, dva puta je bio
progla{avan za igra~a B
lige, a pro{le godine je
poneo titulu najkorisnijeg
na juniorskom prvenstvu.
- Sav taj uspeh utemeqen
je na velikom radu. Ne ret-
ko, Milo{ je pe{a~io i po
sedam, osam kilometara na
treninge. Tako je bilo u
po~etku, a psole mu je klub
obezbedio stan. Sa nama je
pro{le godine potpisao
prvi profesionalni ugo-
vor - podsetio je direktor
KK Mladost Dobrilo Jo-
ji}.
U Milo{evom dosada-
{wem klubu nekada je
igrao i ~lan Gradskog ve}a
zadu`en za sport i turizam
Nemawa Trnavac.
- Milo{ev uspeh meni
nije ni{ta novo.Trenirao
sam u KK Mladost i znam
da sistematski rade. Do-
brilo mi je bio trener i
prema igra~ima se pona{a
kao roditeq - potvrdio je
Trnavac.
Zamenik gradona~elni-
ka Radenko Lukovi} rekao
je tom prilikom da je za
sport iz gradskog buxeta
opredeqeno vi{e od 40 mi-
liona dinara, plus za inve-
sticije. On je ko{arka{u
Milo{u Jankovi}u poklo-
nio sat, a predsednik
Skup{tine grada kwigu
“Istorija ^a~ka”.
Z. J.
Na gradskim bazenima u subotu, 24. avgusta, u 18
~asova bi}e odigrana seniorska vaterpolo utakmica
Borac Win Win - Jagodina. Ulaz je za sve posetioce slobo-
dan, a kako utakmica ima humanitarni karakter, tom
prilikom }e ~lanovi organizacije “Osmeh na dar”
skupqati pomo} za le~ewe Viktora Axemovi}a, obolelog
od cerebralne paralize. Humanitarna organizacija
“Osmeh na dar” je i inicijator me~a, a podr`ali su ga
Vaterpolo savez, grad ^a~ak i vaterpolo klubovi Borac
i Jagodina. Z. J.
Nekada{wi bek ni{kog Konstantina Filip Du-
mi} potpisao je dvogodi{wi ugovor sa Ko{arka-
{kim klubom Borac Mocart sport. Filip je od
po~etka priprema trenirao sa Bor~evom ekipom..
- Sa Dumi}em }emo dobiti novu dimenziju, agresiv-
nost i karakter. U pro{loj sezoni, dok je nastupao za
Konstantin, imao je sjajnu statistiku i posebno se ista-
kao u ofanzivi - re~i su trenera BMS Ra{ka Boji}a.
- Brzo smo se dogovorili sa Filipom. Drago mi je da
se vratio u rodni grad, gde }e, nadam se, ste}i punu afir-
maciju. Trudimo se da anga`ujemo prevashodno kvalitet-
ne li~nosti - izjavio je direktor Borac Mocart sporta
Marko Ivanovi}.
Borac Mocart sport trenutno pregovara sa jo{ ~e-
tvoricom igra~a. U ponedeqak i utorak ^a~ani igraju
prve kontrolne utakmice sa Temi{varom. Ulaz je slobo-
dan, a obe utakmice po~iwu u 19 ~asova.
U petak, 30. avgusta, u hali KK Borac sastaju se Temi-
{var i Radni~ki Kragujevac. Po~etak je u 18 ~asova.
Z. J.
Ko{arka{i iz ^a~ka Pe|a Stamenkovi} i \or|e
Tresa~ potpisali su jednogodi{we ugovore sa bu-
garskim ^erno more iz Varne.
- Na pripreme smo do{li potpuno spremni, ali se i
ovde dosta radi. Treniramo dva puta dnevno i na kraju
ostane i dovoqno vremena za odmor. Grad je super, blizu
su poznata kupali{ta, tako da smo uspeli da spojimo le-
po i korisno - izjavio je za Mocart sport \or|e Tresa~.
U ekipi sa wima su jo{ dva Srbina, Pupovi} i Andreje-
vi}. ^erno more je prethodnu sezonu zavr{io na {estom
mestu.
- Sasatav tima nije lo{. Sa nama je jedan bugarski re-
prezentativac, doma}i igra~i su dosta fizi~ki spremni,
ali su tawi na takti~kom planu - smatra Tresa~.
Stamenkovi} i Tresa~ su nekada{wi igra~i Borac
Mocart sporta. FMP-a, FMP Radni~kog, Igokee, Sloge,
Vi{egrada.
Z. J.
PRIJEM ZA KO[ARKA[A MILO[A JANKOVI]A
Ovih dana Milo{ Jankovi} je potpisao drugi
profesionalni ugovor. Naredne ~etiri godine na-
stupa}e za Radni~ki iz Kragujevca, ~lana ABA lige.
- Radni~ki je za mene veliki korak. Nadam se da }e
me, kao i svakog sportistu, slu`iti zdravqe, a re-
zultati }e do}i. Ima jo{ vremena za nove uspe-
he.Trudi}u se da se u novom klubu nametnem za ve}u
minuta`u i steknem novo iskustvo sa starijim igra-
~ima - rekao je Milo{ (19).
NOVI KLUB - RADNI^KI KRAGUJEVAC
NAJTROFEJNIJI
IGRA^ MLADOSTI
STAMENKOVI] I TRESA^ U BUGARSKOJ
VATERPOLO
VATERPOLISTI
ZA VIKTORA
Proslavqeni pliva~ Milorad ^avi} najverovat-
nije }e slede}eg petka, 30. avgusta, gostovati na
pliva~koj trci na 25 metara. Tradicionalno trka }e
biti odr`ana na gradskim bazenima, a organizuju je
Pliva~ki klub Borac, Sportski centar “Mladost”
i grad ^a~ak.
^AVI] U ^A^KU
KK BORAC MOCART SPORT
DUMI]
POTPISAO
DVOGODI[WI
UGOVOR
Dobrilo Joji}, Milo{ Jankovi} i Veqko Negovanovi}
\or|e i Pe|a
Milo{ i Radenko Lukovi}
Page 31
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 31SPORT
BICIKLIZAMTENIS
Biciklisti~kli klub
Borac organizovao
je u nedequ {estu tr-
ku Biciklisti~ke lige Sr-
bije za mla|e kategorije.
Trka je odr`ana na kru-
`noj stazi u Trbu{anima,
Mikovcima i Prijevoru.
Du`ina jednog kruga bila
je osam kilometara. U~e-
stvovalo je 100 takmi~ara
iz 20 klubova.
U kategoriji mla|ih kade-
ta, koji su vozili ~etiri
kruga, Borac je osvojio pr-
vo mesto. U svojoj prvoj tr-
ci mla|i kadet BK Borac
David Kosti} bio je drugi,
Stefan Stefanovi} deve-
ti, Igor Vasojevi} petnae-
sti, a Matija Zori} {esna-
esti. U generalnom plasma-
nu Borac je bio tre}i.
Kadeti su vozili osam kru-
gova, a najboqe plasirani
takmi~ar Borca Nikola
Tripkovi} osvojio je peto
mesto, dok je Aleksandar
Petrovi} bio deveti i Jo-
van \ukanovi} dvanaesti.
Wihovi plasmani bili su
dovoqni da Borcu pripad-
ne drugo mesto ekipno.
U kategoriji juniora, koji
su vozili deset krugova,
biciklisti Borca nisu
ostvarili zapa`en rezul-
tat.
Posle nekoliko nastupa u
Evropi, seniori BK Borac
pripremaju se za trku “Oko
Bugarske”, koja }e biti
odr`ana od 1. do 5. septem-
bra. To }e im biti posled-
wa priprema pred Svetsko
prvenstvo u Italiji 28.
septembra.
Z. J.
^a~anin Ogwen Pera-
novi}, ~lan Kajak klu-
ba ^a~ak, pozvan je po dru-
gi put na pripreme u kadet-
skoj i pionirskoj repre-
zentaciji. Pro{le godine
kamp reprezentacije odr-
`an je na Drini u Bajinoj
Ba{ti, a ove godine u
U{}u na Ibru. Selektor
selekcije Srbije u spustu
Milan Mandi} stavio je
Ogwena na spisak na osno-
vu wegovih rezultata na
prvenstvima u Ni{u i Ba-
jinoj Ba{ti. Trener srpske
reprezentacije Du{an Vu-
komanovi} pomogao je kaja-
ka{ima da savladaju buk
Grm~i} i najbr`e tehnike
prolaska kroz vodene stru-
je. Tokom treninga dolazi-
lo je do prevtawa i o{te-
}ewa ~amaca, ali je postig-
nut napredak. Nikola je na
kampu uspeo da savlada buk
i vi{e puta pro|e stazu bez
prevrtawa.
Kajaka{e KK ^a~ak u sep-
tembru }e se takmi~iti na
Dr`avnom prvenstvu na
Drini, a u oktobru u Kra-
qevu.
Z. J.
Po b e d n i ~ k i
niz ovog leta
nije prekinula ni
^a~anka Jana Bojo-
vi} (13). Posle po-
beda u Novom Sadu,
Somboru i Sofiji,
osvojila je duplu
krunu na Evrop-
skom prvenstvu u
Podgorici. Tak-
mi~ewe je odr`ano
na terenima TK
Eminet, u~estvova-
lo je 40 teniserki,
a Jana je fanta-
sti~nom igrom po-
bedila i u singlu i
u dublu. U singlu je
sve protivnice sa-
vladala ubedqivo,
izgubiv{i samo je-
dan set u polufinalu. U finalu je bila boqa od Ru-
skiwe Anastasie U{akove, nad kojom je trijumfovala
sa 2:0 (6:1, 6:4).
U konkurenciji dublova sa Crnogorkom An|elom Ma-
lovi} uspela je da pobedi rusko-ukrajinski par rezul-
tatom 2:0 (6:4, 7:6).
- Presre}na sam {to sam za kratko vreme pobedila na
pet turnira. Veliku podr{ku ove godine pru`io mi je
TK Viner iz Beograda na ~elu sa teniskim stru~wa-
kom Ivanom Ga`om koji me je zapazio u ^a~ku, kada
sam imala sedam godina. Do sada sam dosta trenirala,
ali za boqe rezultate trenira}u vi{e i ozbiqnije -
ka`e Jana.
Na naredno takmi~ewe Jana putuje u Gr~ku, a sredi-
nom septembra odlazi u Torino, gde }e predstavqati
Srbiju na Kupu {est nacija. Z. J.
Prethodnih meseci ^a~anka Ivana Jorovi} ostva-
rila je sjajne rezultate u juniorskoj konkurenci-
ji. Zabele`ila je 28 uzastopnih pobeda, osvojila dva
ITF turnira u Budimpe{ti, trijumfovala u Amster-
damu i Berlinu. Pobedila je i na Fju~ersu u Ni{u i
u~estvovala na Evropskom prvenstvu u Slova~koj.
Trenutno je u Kvebeku na Turniru prve kategorije.
- Bila je ovo prava uvertira pred kraj sezone i turni-
re koji me o~ekuju. Posle kra}e pauze, takmi~im se u
Kanadi i US Openu za juniore. Me|u 128 igra~ica sam
na 34. mestu, a takmi~i}e se 15 najboqih juniorki. Iz
Amerike se vra}am u Srbiju i nastavqam takmi~ewe
na preostalim turnirima - ka`e Ivana. Sa 248. mesta
ITF liste, stigla je do 42. Po povratku iz Wujorka
takmi~i}e se na turnirima za nagradni fond do 50
hiqada dolara.
Da je Ivana na pravom putu ka vrhu, potvr|uje i sa-
stav stru~nog {taba koji je predvodi. Osim dva trene-
ra, sa wom rade kondicioni trener, difovac fizio-
terapeut i, kao {to je slu~aj u velikim klubovima,
psiholog. Z. J.
NEZAUSTAVQIVA
IVANA
JANI DUPLA
KRUNA
KAJAK
OGWEN PONOVO
U REPREZENTACIJI
MLA\I KADETI BORCA
PRVI, KOSTI] DRUGI
Na petom mitingu “Kada nema
tartana, dobra je i {qaka”,
odr`anom u utorak u ]upriji,
atleti~ari AK ^AAK ^a~ak
osvojili su sedam medaqa i zau-
zeli dva ~etvrta mesta. Na mi-
tingu je u~estvovalo 200 takmi-
~ara iz 15 srpskih klubova.
Iako najmla|i, Ogwen Nikoli}
je uspeo da pobedi u trci na 600
metara, drugo zlato pripalo je
Tijani Milunovi} na 300 m. U
trci na 300 m srebrne medaqe su
osvojili Teodora Tomi} i Bog-
dan Jokovi}. Katarina Propa-
dovi} je iz ]uprije donela bron-
zu, na 300 m, Tawa nikoli} na 600
i \or|e Soldatovi} na 1000 m.
^etvrti na ciq su stigli Kri-
stina Savi} i Lazar Kova~evi}.
Ostali atleti~ari ^AAK-a bi-
li su me|u prvih deset.
Finalna trka “Kada nema tarta-
na, dobra je i {qaka” bi}e odr-
`ana 7. septembra u Jagodini.
Z. J.
STONOTENISER
BORIS MIHAILOVI]
NOVI IZAZOVI
^a~anin Boris Mihailovi} (18), sto-
noteniser Banata iz Zrewanina, novu
takmi~arsku sezonu zapo~eo je nastupom na
ITTF PRO TOUR u ^e{koj, od 21. do 25. av-
gusta. Odmah potom takmi~i}e se na Bal-
kanskom {ampionatu za seniore do 21 go-
dine od 29. avgusta do 1. septembra. Po~et-
kom septembra je prvo kolo KUPA-a [am-
piona ETTU, a potom startuje Super liga
STS Srbije.
PRO TOUR u ^e{koj, za najboqe seniore i
seniorke, je zvani~an po~etak nove takmi-
~arske sezone u kojoj Borisa i ostatak eki-
pe o~ekuju veliki izazovi. Glavni ciq je
odbrana titule.
U prvoj senorskoj sezoni 2012/13. Boris je
sa Banatom osvojio titulu dr`avnog prva-
ka i seniorskog prvaka u Stonoteniskom
savezu Vojvodine, u konkurenciji senior -
singl. Odli~nu igru pru`io je i u repre-
zentaciji na Balkanijadi do 21 godine.
Osvojio je srebrnu medaqu u ekipnoj i
bronzu u dubl konkurenciji. Prve pobede
na turniru ITTF MASTER SERIJE i
ETTU KUPU nad daleko boqe rangiranim
igra~ima potvrdile su Borisov kvalitet.
ATLETIKA
^AAK OPET USPE[AN
Page 32
32 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEOGLASI
060/34-33-290
064/137-41-37
064/146-87-31
064/146-87-31
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena
19.000 eura
P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500
eura
P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000
eura
P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Ce-
na 17.500 eura
P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena
21.500 eura
P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena
20.000 eura
P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500
eura
P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 19.000 eura
P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena
24.000 eura
P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000
eura
P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena
37.000 eura
P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov.
Cena 40.000 eura
P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena
34.000 eura
P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500
eura
P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|e-
wa. Cena 33.000 eura
P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
31.000 eura
P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
29.000 eura
P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena
32.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena
34.000 eura
P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000
eura
P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena
45.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
46.000 eura
P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000
eura
P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena
55.000 eura
P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
80.000 eura
P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
60.000 eura
P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena
48.000 eura
P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena
46.000 eura
P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Ce-
na 39.500 eura
P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000
eura
P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
65.000 eura
P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena
40.000 eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5.
ari. Cena 36.000 eura
P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena
24.500 eura
P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena
21.500 eura
P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
22.000 eura
P- 138 m2, Med. {kola,
plac 2.5 ari. Cena
70.000 eura
P- 340 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
60.000 eura
P- 230 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
78.000 eura
P- 125 m2, Centar, plac
2.6 ari. Cena 125.000
eura
P- 110 m2, Centar, plac
1.4 ara. Cena 75.000
eura
P- 105 m2, D. Gorevnica,
plac 6 ari. Cena 35.000
eura
P- 50 m2, Parmenac,
plac 3.5 ari. Cena
18.000 eura
P- 90 m2, Ri|age, plac
13 ari. Cena 30.000
eura
P- 62 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 35.000 eura
P- 80 m2, kod Bolnice,
plac 4.22 ara. Cena
37.000 eura
P- 210 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 150.000
eura
P- 100 m2, Kowevi}i,
plac 9.77 ari. Cena
41.000 eura
P- 50 m2 + 35 m2,
Kneza Milo{a, plac 3.70
ari. Cena 35.000 eura
P- 100 m2, Mojsiwe,
plac 10 ari. Cena
30.000 eura
P- 60 m2, S. Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000
eura
P- 200 m2, ^. Bataqon,
plac 6 ari. Cena 45.000
eura.
P- 60 m2, ulica Sveto-
zara Markovi}a, plac 3
ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg,
plac 2 ara. Cena 40.000
eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e
Mi{ovi}, plac 5. ari.
Cena 36.000 eura
STANOVI
KU]E
STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!
STANOVI:
P=19 m2, Nemawina,
6.sprat, lift, CG, cena: 17
500 eura
P=23 m2, nova, ulica
Svetozara Markovi},
prizemqe
P=24 m2, Avenija 1, u
zgradama od fasadne cigle, CG
P=34 m2 sa CG u Nemawinoj
ulici, cena: 20 500 eura
P=30 m2, novija gradwa, gre-
jawe na gas, 2. Sprat, [iri
centar, cena: 21 000 eura
P=34 m2, u blizini
Nemawine, 2.sprat, cena: 17
000 eura
P=26 m2 sa stvarima, Qubi}
kej, 3.sprat, cena: 18 500
eura
P=30 m2, novija gradwa,
Topli~ka ulica, cena: 23 000
eura
P=36 m2, Avenija 1, CG,
prizemqe, cena: 22 500 eura
P=45 m2, Nemawina ulica,
4.sprat, CG, cena: 26 500
eura
P=43 m2, u blizini
Nemawine ulice, cena: 26
000 eura
P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat,
cena: 28 000 eura
P=43 m2 + 9 m2, [iri cen-
tar, lift, 6.sprat, CG, cena:
31 000 eura
P=38 m2, Alvaxinica,
4.sprat, sa stvarima,novija
gradwa, povoqno.
P=32 m2, 6.sprat, Svetozara
Markovi}a, cena: 20 000
eura (sa stvarima)
P=45 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, cena: 29 000
eura
P=48 m2, Obili}eva-nov,
prizemqe, cena: 800 eura/m2
+ PDV
P=48 m2, Obili}eva-nov,
3.sprat, cena: 800 eura/m2 +
PDV
P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat,
lift, CG, cena: 38 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat,
cena: 31 000 eura
P=58 m2, Centar, 2 lifta,
CG, cena: 31 000 eura
P=62,8 m2, Alvaxinica,
1.sprat, CG, cena: 31 000
eura
P=55 m2, u blizini
Nemawine ulice, 3.sprat,
cena: 31 000 eura
P=54 m2, Qubi} kej, u
zgradama od fasadne cigle,
4.sprat, CG, cena: 35 000
eura
P=59 m2 sa stvarima,
Industrijski prolaz, 1.sprat,
cena: 22 000 eura
P=60 m2, Alvaxinica,
2.sprat, novija gradwa, cena:
40 000 eura
P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat,
2 lifta, CG, cena: 34 000
eura
P=55 m2, Bate Jankovi}a,
3.sprat, cena: 36 000 eura
P=58 m2, Avenija 2, lift,
CG, cena: 36 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej u
zgradama od fasadne cigle,
renoviran, 1.sprat, CG
P=52 m2, Alvaxinica,
3.sprat, nov, cena: 30 000
eura
P=57 m2, nov, Qubi}ska
ulica, 3.sprat
P=63 m2, Centar-ulica
Gospodar Jovanova, 2.sprat,
cena: 50 000 eura
P=68 m2, Nemawina,
3.sprat, CG, cena: 41 000
eura
P=81 m2, [iri centar,
1.sprat, CG, cena: 50 000
eura
P=74,35 m2, Avenija 2,
1.sprat, CG, cena: 650
eura/m2
P=85 m2, Svetozara
Markovi}, 3.sprat, novija
gradwa, CG
P=76 m2, Balkanska ulica,
CG, 3.sprat, cena: 47 000
eura
P=73 m2, nov, [iri centar,
nov, 2.sprat, cena: 42 000
eura
P-78 m2 Stari Autoprevoz,
renoviran, CG, 1. sprat. Cena
50.000 eura
P-26 m2 u ulici Vojvode Ste-
pe , 1. sprat, EG. Cena 21.000
eura
P-64 m2, Stari Autoprevoz,
visoko prizemqe. Cena
39.000 eura
P-36 m2 sa CG, u blizini
Hotel Morave, 3. sprat.
P-44 m2, Nemawina ulica, 4.
sprat, CG, cena 26.500 eura
P-61 m2, centar, Amixina
ulica, 1. sprat.
P-55 m2, Avenija 2, prizemqe,
CG,. Cena 31.000 eura
P- 69 m2 kod Medicinske
{kole, 3. sprat. Cena 35.000
eura
P-63 m2 kod [kole F.
Filipovi}, 3. sprat. Cena
28.000 eura
P-27 m2 u centru grada.
P-41 m2 na Qubi} Keju.
P-60 m2, Alvaxinica, fa-
sadna cigla, CG, lift, inter-
fon. Cena 38.000 eura
032/222-552
064/158-93-63
064/673-2-969
^a~ak, Vojvode Stepe 46
[email protected]
KU]E:
P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod
Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura
P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000
eura
P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25
000 eura
2 prizemne ku}e na 6 ari placa na
Alvaxinici, cena: 56 000 eura
Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari
zemqe, cena: 20 000 eura
P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog
puta, cena: 45 000 eura
2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa,
u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura
P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica,
cena: 67 000 eura
Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u.
Povoqno.
Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini
Slobodinog igrali{ta.
P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari
placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno
P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, uda-
qena 10 km od centra. Cena 33.000 eura
PRODAJEM postoqe za sun-
cobran. Tel. 064/ 294-2-141,
032/ 374-125
PRODAJEM prikolicu za
putni~ki auto. Tel. 062/ 755-
020
PRODAJEM grani~evu kacu,
o~uvana, metalni obru~evi.
Tel. 032/ 877-382
PRODAJEM prohromsku
kacu od 15.000 litara. Tel.
060/ 418-3-333
PRODAJEM ~etvorodelni
regal. Tel. 064/ 272-0-585
PRODAJEM regal, o~uvan.
Cena po dogovoru. Tel. 064/
455-9-243
PRODAJEM drvenu ukrasnu
vitrinu, povoqno. Tel. 032/
371-685
PRODAJEM trpezariju od
punog drveta. Tel. 060/ 346-3-
990
PRODAJEM radni sto sa
podesivom tablom za crtawe.
Tel. 064/ 174-2-629
PRODAJEM de~iji kreve-
tac, malo kori{}en, kao nov,
sa du{ekom. Cena 50 eura.
Tel. 064/ 134-1-239
PRODAJEM dva kau~a i dve
foteqe. Tel. 061/ 641-7-105
PRODAJEM novu trak-
torsku korpu. Tel. 066/ 910-9-
889
PRODAJEM traktorsku
prikolicu . Tel. 065/ 207-4-
383
PRODAJEM ovce sa
jagwi}ima. Tel. 877-382
PRODAJEM povoqno
fri`ider marke “ Kon~ar”.
Tel. 061/ 641-7-105
PRODAJEM TA pe} Elind,
3.5 kw. Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM stre~ foliju, 5
kg / 900 din. Mo`e pla}awe i
preko ra~una. Tel. 032/ 382-
518, 061/ 111-6-439
KUPUJEM Alfaplam ili
Frenklin kamin, i Alfa 70
{poret. Tel. 060/ 556-2-282
KUPUJEM polovan ormar ,
garderober. Tel. 064/ 102-2-
759
KUPUJEM kwige za 5.
razred. Tel. 060/ 141-0-530
KUPUJEM uxbenike za 7.
razred, koji se koriste u
{koli “Filip Filipovi}”.
Tel. 060/ 731-8-148
KUPUJEM TA pe}. Tel. 064/
102-2-759
KUPUJEM pe} na struju
{esticu.Tel. 727-026,
063/885-6-610, 060/ 575-8-700
AUTOMOBI LI
- PRODAJA
PRODAJEM Golf 1, 81.
godi{te, registrovan do jan-
uara 2014, 1300 cm3, plin, bez
atesta. Fiksna cena 350 eura.
Tel. 062/ 360-880
PRODAJEM Zastavu 101
Skala 55, 2004. godi{te, sa
plinom, registrovan do
oktobra 2013. Tel. 060/ 349-8-
490
USLUGE
USLUGE ure|ivawa zelenih
povr{ina. Tel. 063/ 313-390
USLUGE ko{ewa i
ra{~i{}avawa svih
zapu{tenih zaraslih trav-
natih povr{ina. Tel. 065/
458-6-162
USLUGE ~i{}ewa
poslovnog i stambenog pros-
tora, izuzetno kvalitetno i
povoqno. Tel. 062/ 856-0-561
USLUGE cepawa i strugawa
drva. Veoma povoqno. Tel.
064/ 444-3-163
USLUGE popravke le|nih
bakarnih prskalica,
brenta~a, plasti~nih
prskalica, mu{tika, preki-
da~a i dizni. Tel. 064/ 120-6-
572
I ZRADA kotlovskih oxaka
industrijskih. Ostali
bravarski radovi. Tel. 066/
910-9-889
I ZRADA i prodaja trak-
torskih korpi po `eqi.
Cena 150 eura. Tel. 066/ 910-
9-889
I ZRADA ma{inskih cement-
nih ko{uqica, izvo|ewe
svih gipsanih radova,
postavqawe zvu~ne, termo i
hidroizolacije. Izvo|ewe
svih vrsta betonskih radova.
Tel. 064/ 615-2-763
NAJPOVOQNI JE kwigov-
odstvene usluge. Tel. 064/
196-4-705
OZBI QNA, odgovorna `ena
nudi pomo} u ku}i, negu star-
ih bolesnih osoba i dece.
Tel. 066/ 075-957, 824-500
OZBI QNA `ena, sa
iskustvom vaspita~a nudi
uslugu ~uvawa dece. Tel. 064/
102-2-759
BRAVARI JA, gus, alumini-
jumsko zavarivawe. Tel. 066/
910-9-889
DAJEM nov~ane pozajmice
sa ili bez zaloga, uz sudsku
overu ugovora. Tel. 062/ 144-
2-818
ZAPOSLEWE
FRI ZERSKOM SALONU
potrebna radnica sa
iskustvom. Tel. 060/ 358-6-710
POTREBNI gra|evinski
majstori, vi{e profila, za
rad u Austriji. Tel. 062/ 146-
5-949
POTREBNI ugostiteqski
radnici, za rad u srpskom
restoranu u Austriji. Tel.
062/ 146-5-949
POTREBAN doktor stoma-
tologije sa radnim
iskustvom u radu stomato-
lo{ke ordinacije. Tel. 063/
843-4-149
Page 33
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 33OGLASI
STANOVI
MEWAM ili prodajem
apartman 31.5 m2, 3.
sprat, CG, terasa, lift.
Zgrada gra|ena 2007.godi-
ne, nalazi se iznad pijaca
u Vrwa~koj Bawi. Prodaje
se kompletno name{ten.
Mogu}a zamena za stan u
^a~ku, mawi, dvosoban.
P- 37 m2, Hotel Morava,
3. sprat, CG, terasa. Cena
24.000 eura
P-46 m2, ulica Nemawina,
CG, terasa, lift.
P-40 m2, centar, 5. sprat,
CG, lift.
P-40 m2, Avenija 2, CG,
lift. Cena 18.000 eura.
P-55 m2, 1. sprat, starija
gradwa, centar. Cena
20.000 eura
P-55 m2, Q.Kej, nov, use-
qiv od 01.07.2013, dve
spava}e sobe, lift, terasa.
Cena 38.500 eura / sa
PDV/
P-58 m2, ulica Svetog Sa-
ve , 1. sprat, CG, terasa,
lift. Cena 34.000 eura
P-63 m2, 3. sprat, dvoipo-
soban, CG, kod {kole Fi-
lip Filipovi}. Cena
28.000 eura
P- 62 m2, ulica Svetog
Save, 9. sprat, lift, CG,
terasa. Cena 32.000 eura
P- 28 m2, nov, 2. sprat,
gas, {iri centar. Cena
15.000 E
P- 26 m2, nov, 3. sprat,
CG, centar. Cena 23.000 E
/PDV/
P- 30 m2, noviji, 4. sprat,
CG, H.Morava. Cena 22.000
E
P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej.
Cena 23.000 E
P- 38 m2, 3. sprat, CG,
lift, Avenija 1. Cena
26.000 E
P- 34 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 25.000
E
P- 34 m2, 4. sprat, CG,
lift, centar. Cena 22.000
E
P- 36 m2, 6. sprat, CG,
lift, Hotel Morava. Cena
25.000 E
P- 45 m2, 2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 33.000 E
P- 43 m2, 4. sprat, TA,
Centar. Cena 29.000 E
P- 46 m2, VP, CG, Avenija
1. Cena 29.000 E
P-45 m2, 5. sprat, CG,
Medicinska {kola.Cena
23.000 E
P- 50 m2, 1.sprat, TA,
Balkanska. Cena 27.000 E
P- 52 m2, 3. sprat, gas,
centar. Cena 34.000 E
P- 52 m2, 6. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
31.000 E
P- 52 m2, 6.sprat, CG,
lift, Kalu|erice. Cena
34.000 E
P- 55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Q.Kej. Cena 36.000 E
P- 57 m2, 3. sprat, CG,
centar. Cena 40.000 E
P- 58 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 33.000
E
P- 63 m2, 1. sprat, TA,
Hotel Morava. Cena
40.000 E
P- 60 m2, nov, 3. sprat,
CG, Balkanska. Cena
46.000 E
P- 60 m2, 4. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
42.000 E
P- 66 m2, 1. sprat, CG,
lift, Hotel Morava. Cena
45.000 E
P- 69 m2, 4. sprat, CG,
Avenija 1. Cena 45.000 E
P- 68 m2, 1. sprat, gas +
gara`a, centar. Cena
47.000 E
P- 70 m2, 2. sprat, CG,
lift, Q. Kej. Cena 47.000
E
P- 77 m2, 4. sprat, CG,
lift, Centar. Cena 50.000
E
P- 76 m2, 5. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
42.000 E
P- 75 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 47.000 E
P- 80 m2, 4. sprat, CG,
Q.Kej. Cena 47.000 E
P- 92 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 70.000
E
P- 80 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 70.000 E
/ PDV /
P- 83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 60.000 E
P- 77 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 65.000 E
/PDV/
P- 103 m2, 1. sprat,
dupleks, cg, Nemawina.
Cena 80.000 E
P- 120 m2, 3. sprat,
dupleks, CG, Hotel Morava.
Cena 75.000 E
P-25 m2, 1. sprat, TA,
Alvaxinica / name{tena
ili nename{tena/ .Cena
dogovor.
P- 23 m2, 1. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
19.000 E.
P- 28 m2, 5. sprat, TA
/gas/, Hotel Morava. Cena
19.000 E
P-38 m2, VP, CG, terasa,
Avenija 1. Cena 25.000 E
P-35 m2, 4. sprat, TA, Q.
Kej. Cena 22.000 E
P- 40 m2, 4. sprat, CG,
terasa, centar, renoviran
sa name{tajem. Cena
36.000 E
P-48 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Nemawina. Cena
28.000 E
P-45 m2, VP, nov / u
izgradwi, useqiv u maju /,
centar 800 e/ m2. Povra}aj
PDV.
P-47 m2, 2. sprat, CG,
ulica Obili}eva, noviji .
Cena 36.000 E
P-49 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2,
name{ten. Cena 32.000 E
P-57 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2. Cena
32.000 E
P-52 m2, 3. sprat, TA,
terasa, Qubi} kej. Cena
28.000 E
P-54 m2, 9. sprat, CG,
terasa, lift, centar. Cena
31.000 E
P-58 m2, 7. sprat, CG,
terasa, lift, Qubi} kej /
pogled na Moravu /. Cena
po dogovoru
P-65 m2, 1. sprat, CG,
terasa, renoviran, Hotel
Morava. Cena 45.000
P-50 m2, 4. sprat, gas,
terasa, noviji / sa stvari-
ma /, Hotel Morava. Cena
32.000 E
P-60 m2, 4. sprat, CG,
nov, Balkanska. Cena
33.000 E
P-90 m2, CG, lift, terasa,
gara`a, Hotel Morava.
Cena 53.000 E
P-26 m2, nova garsowera,
centar. Cena 22.000 eura
KU]E
P- 92 m2, plac 5 a, {kola
R.Mitrovi}. Cena 50.000 E
P- 120 m2 / P+PK/ ,
plac 2 ara, Obili}eva.
Cena 50.000 E
P- 70 m2, plac 4.13 ari,
Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000
E
P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha
/ vo}wak, {uma /, Teo~in.
Cena 15.000 E
P- 100 m2 /P + 1 /, plac
12 a, Prijevor. Cena
18.000 E
P- 30 m2, plac 25 a.
Trnava. Cena 11.000 E
P-250 m2 + 120 m2, plac
28 ari, Qubi}. Cena
80.000 E
LOKALI
P- 20 m2, nov, centar, CG.
Cena 30.000 E
P- 25 m2, Car Lazar, CG.
Cena 22.000E
P- 71 m2 /P+1/, centar,
plac 1 a. Cena 80.000 E
P- 134 m2, dva nivoa, cg,
Nemawina. Dogovor.
P- 105 m2 /SU+PRIZ/,
CG, H.Morava. Cena 60.000
E
P- 49 m2, Alvaxinica, CG.
Cena 38.000 E
P- 61 m2, Hotel Morava,
CG. Cena 45.000 E / PDV/
P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena
20.000 E
PLACEVI
P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa
glavnog puta. Cena 70.000
E
P- 40 a, kod Bolnice.
Dogovor
P- 1 ha, 10 a, Preqina /
kru`ni tok/. Dogovor.
P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa
glavnog puta. Cena 400
e/ar
HITNO
PRODAJEM NOV ^ETVOROSOBAN STAN,
NA QUBI] KEJU, CG, LIFT. CENA
40.000 EURA
www.stannekretnine.rs
P-22.5 m2, PR, CG,
S.Save. Cena 18.500 eura
P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej
. Cena 18.500 eura
P-28 m2, 5.sprat, CG.
Cena 18.500 eura
P-35 m2, PR, TA,
H.Morava. Cena 23.000
eura
P- 36 m2, PR, CG,
Qubi}ska. Cena 29.000
eura
P-37 m2, PR, CG, Kej.
Cena 24.000 eura
P-42 m2, PR, CG,
Solunska. Cena 34.000
eura
P-43+6 m2, 6.sprat, CG,
{iri centar. Cena 31.000
eura
P-51 m2, 2. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena 31.000
eura
P- 44 m2, 2. sprat, TA,
Kej. Cena 30.000 eura
P-46 m2, PR, TA,
B.Jankovi}a. Cena 30.000
eura
P-46 m2, 1. sprat, CG,
M.Nik{i}a. Cena 36.000
eura
P-46 m2, PR, CG, Avenija
1. Cena 29.000 eura
P-47 m2, 1. sprat, TA,
Kej, Pri{tinska. Cena
31.000 eura
P-47.5 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-50.5 m2, 3. sprat, CG,
H.Morava. Cena 38.000
eura
P-53 m2, 3. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena 33.000
eura
P-53m2, 3. sprat, CG, Kej.
Cena 40.000 eura
P-54 m2, 2. sprat, TA,
Nemawina. Cena 36.000
eura
P- 54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska, nov. Cena
50.000 eura
P-56 m2, PR, CG, Avenija
2. Cena 36.000 eura
P-56 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 35.000
eura
P- 56 m2, 4. sprat, CG,
Centar. Cena 32.000 eura
P-57 m2, 4. sprat, CG,
Kej. Cena 36.000 eura
P-57 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 41.000 eura
P-58 m2, 6. sprat, CG,
K.Milo{a. Cena 37.000
eura
P-58 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava. Cena 42.000
eura
P-58 m2, 9. sprat, CG,
Kej. Cena 38.000 eura
P-60 m2, 3. sprat, TA,
S.Save. Cena 42.000 eura
P-64 m2, 1. sprat, CG,
S.Save. Cena 42.000 eura
P- 64 m2, 2. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 41.000
eura
P-66.5 m2, 7. sprat, CG,
Nemawina. Cena 41.000
eura
P-67 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 38.000
eura
P-68 m2, PR, TA,
Balkanska. Cena 29.000
eura
P-70 m2, 2. sprat, CG,
Kej. Cena 45.000 eura
P- 71 m2, 5. sprat, CG,
Vinara. Cena 51.000 eura
P-73 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 58.000
eura
P-74 m2, 5. sprat, CG,
Kalu}erice. Cena 44.000
eura
P-76 m2, 2.sprat, CG,
Centar. Cena 51.000 eura
P-76.5 m2, PR, CG, Cara
Lazara, nov. Cena 62.000
eura
P-78 m2, 6. sprat,
K.V.Popovi}a. Cena
53.000 eura
P-80 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 53.000 eura
P-81 m2, 9. sprat, CG,
S.Save. Cena 56.000 eura
P-86 m2, 3. sprat, CG,
Vinara. Cena 66.000 eura
P-100 m2, 1. sprat,
Nemawina/ dupleks. Cena
87.000 eura
P- 52 m2, Qubi}ska, 3.
sprat, CG. Cena 39.000
E.
P- 55 m2, Kej, 2. sprat,
CG. Cena 32.000 E
P- 68 m2, Bawalu~ka, 4.
sprat, CG. Cena 44.000
E.
P- 48 m2, Avenija 1, VP.
Cena 29.000 E.
P- 58 m2, Kej, 2. sprat,
CG. Cena 34.000 E
P- 77 m2, u`i centar,
CG. Cena 42.500 E.
P-42 m2, Kej, 4.sprat,
CG. Cena 26.000 E
P-38 m2, Nemawina, 3.
sprat. Cena 22.000 E
P-54 m2, Kej, CG. Cena
31.000 E
P-58 m2, Qubi}ska, CG.
Cena 37.000 E
P-77 m2, centar, 4.
sprat, CG, renoviran. Ce-
na 42.500 E
SSTTAANNOOVVII
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
P-40 m2, sa 17.ari placa,
G.Atenica. Cena 10.500
eura
P-35+13 m2, 1. ar zemqe,
V.Stepe. Cena 30.000 eura
P-70 m2 sa 6.3 ara placa,
Atenica. Cena 34.000 eura
P-60+45 m2 sa 4. ara
placa, S.Park. Cena
35.000 eura
P-67 m2 sa 3. ara placa,
V.Stepe. Cena 36.000 eura
P-142 m2 sa 3.6 ari,
\.Milovanovi}. Cena
65.000 eura
P-137 m2 sa 1.5. ari
placa, Obili}eva. Cena
67.000 eura
P-120+40 m2 sa 3 ara
placa, Ko{utwak. Cena
67.000 eura
P-100 m2 sa 2. ara placa,
centar. Cena 72.000 eura
P-180 m2 sa 2.5 ari
placa, {iri centar. Cena
72.000 eura
P-166 m2 sa 2.5 ara
placa, [iri centar. Cena
82.000 eura
P- 67 m2 sa 4.75 ari
placa, centar. Cena 83.000
eura
P-120+65+100 sa 3.8.
ari placa, Zelengorska.
Cena 90.000 eura
P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari
placa, centar. Cena
125.000 eura
P-164 m2 sa 4.6. ari
placa, centar. Cena
140.000 eura
P- 63 m2 sa 4.7 ari
placa, Atenica. Cena
37.000 eura
P-64 m2 + 35 m2 sa 7
ari placa, Suvi Breg. Cena
33.000 eura
P- 240 m2 sa 4 ara placa,
Gorwa Trep~a. Cena 40.000
eura
P-54 m2 + 32 m2 + 30
m2 sa 6.ari placa,
Trbu{ani. Cena 37.000
eura
KKUU]]EE
Page 34
34 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINEOGLASI
U skladu sa ~lanom 35. Zakona o hipoteci, ALPHA BANK SRBIJA A.D ,
kao hipotekarni poverilac raspisuje
OGLAS O PRVOJ AUKCIJSKOJ PRODAJI
^a~ak, u ulici Draga~evska br. 71, porodi~na stambena zgrada, ukupne povr{ine 92, 00 m2, katastarska parcela broj 4160, upisane u list nepokretnosti
broj 932 KO ^a~ak. Po~etna cena 30.600.00 EUR u dinarskoj protivvrednosti po sredwem kursu NBS na dan pla}awa.
Aukcijska prodaja }e se odr`ati u prostorijama hipotekarnog poverioca ALPHA BANK SRBIJA A.D. BEOGRAD, Ul. Kraqa Milana br. 11, prvi sprat,
konferencijska sala 16, dana 03. 10. 2013. godine, sa po~etkom u 12 ~asova.
Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja izvr{e uplatu depozita u iznosu od 10% od po~etne cene, u dinarskoj protivvrednosti po sredwem
kursu NBS na dan uplate. Rok za uplatu je najkasnije dva radna dana pre po~etka aukcijske prodaje uplatom na ra~un broj 180-0010010002094-85 ALPHA BANK
SRBIJA A.D. BEOGRAD.
Registracija u~esnika po~iwe 30 minuta pre po~etka javnog nadmetawa i zavr{ava se 10 minuta pre po~etka javnog nadmetawa na navedenoj adresi.
Sva zainteresovana lica koja izvr{e uplatu depozita, potpisa}e izjavu o gubitku prava na povra}aj depozita u slu~aju da u aukcijskoj prodaji steknu sta-
tus kupca ili drugog najboqeg ponu|a~a, dok se ne okon~a postupak prodaje. Svim zainteresovanim licima koja na aukciji nisu stekla status kupca ili dru-
gog najboqeg ponu|a~a, depozit }e se vratiti u roku od 3 dana od dana odr`avawa aukcije.
Kupoprodajni ugovor se potpisuje i overava pred nadle`nim sudom najkasnije u roku od osam dana od dana odr`avawa aukcijske prodaje, do kada se kupac
obavezuje da isplati preostali iznos kupoprodajne cene u celosti. Upla}eno jemstvo }e se ura~unati u postignutu cenu.
Prodaja nepokretnosti vr{i se u vi|enom stawu bez prava na reklamaciju. Porez na procenu apsolutnih prava, takse, prenos vlasni{tva i ostale
tro{kove vezane za kupoprodaju nepokretnosti snosi kupac.
Razgledawe imovine zanteresovana lica mogu sa hipotekarnim poveriocem organizovati od dana objavqivawa oglasa do dana aukcijske prodaje.
Zainteresovana lica mogu se javiti ALPHA BANK SRBIJA A.D. BEOGRAD, svakog radnog dana od 09:00 do 17:00 ~asova putem kontakt telefona 011/ 340-95-
91, 064/ 8800164
ALPHA BANK SRBIJA A.D.
Ul. Kraqa Milutina broj 11
Beograd
STANOVI
P-28 m2, VP, CG, kod
H.Morave. Cena 21.000 eura
P-30 m2, 3. sprat, CG -
kalorimetri, Avenija 2. Cena
22.500 eura
P-31 m2, 6. sprat, CG, kod
Medicinske {kole. Cena
22.500 eura
P-31 m2, 7. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 22.000 eura
P-34 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 20.000 eura
P-32 m2, 3. sprat, CG, H.
Morava. Cena 24.000 eura
P-38 m2, 4. sprat, CG, nov,
Sin|eli}eva. Cena 35.500
eura
P-40 m2, 8. SPRAT, CG,
Vinara. Cena 24.000 eura
P-43 m2, prizemqe, CG,
Gvo`|ar. Cena 26.300 eura
P-45 m2, 3. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 25.000
eura
P-43 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 31.000 eura
P-44 m2, 3. sprat, CG,
Nemawina. Cena 33.000 eura
P- 45 m2,2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 30.000 eura
P-46 m2, 1. sprat, CG,
{etali{te. Cena 41.000 eura
P-50 m2, 1. sprat, TA,
Obili}eva. Cena 26.000
eura
P-50 m2, 4 sprat, CG,
S.Markovi}a. Cena 35.000
eura
P-52 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 37.000 eura
P-54 m2, 3. sprat, TA,
Bawalu~ka. Cena 29.000 eura
P-54 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 31.500
eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
D.Markovi}. Cena 35.000
eura
P-57 m2, VP, CG, Avenija 2.
Cena 31.000 eura
P-58 m2, 8. sprat, CG, Kej.
Cena 33.000 eura
P-59 m2, 1. sprat, TA, Ind.
zona. Cena 26.000 eura
P-60 m2, 4. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 40.000
eura
P-61 m2, 4. sprat, CG, Kej.
Cena 36.000 eura
P-63 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 32.500
eura
P-64 m2, 9. sprat,
Alvaxinica. Cena 36.000
eura
P-64 m2, 1. sprat, CG, kod
Brvnare. Cena 46.000 eura
P-65 m2,2. sprat, CG -
kalorimetri, kod Lukoil, nov
sa stvarima. Cena 61.000
eura
P-66 m2, 6. sprat, CG, S.
Save. Cena 33.000 eura
P-70 m2, 3. sprat, CG,
Avenija 2. Cena 40.000 eura
P-80 m2, 1. sprat, CG,
Nemawina. Cena 61.000 eura
P-83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 63.000
eura
P-90 m2, 3. sprat, CG,
{etali{te. Cena 73.000 eura
P-98 m2, 1. sprat, CG,
Nemawina. Cena 80.000 eura
K U ] E
P-56+34 m2, 6 ari placa,
Lugovi. Cena 40.000 eura
P-46 m2, na 12.40 ari,
Prijevor. Cena 9.000 eura
P-54 m2, 8 ari, Preqina.
Cena 43.000 eura
P-80 m2, na 4 ara, Suvi
Breg. Cena 28.000 eura
P-70 m2, na 34 a, Loznica.
Cena 19.000 eura
P-90 m2, na 4 ara, Qubi{.
Cena 36.000 eura
P-68 m2, Balkanska. Cena
26.000 eura
P-150 m2, 5 ari placa,
Lugovi. Cena 57.000 eura
P-170 m2, 19 ari placa,
Loznica, Gu~ki put. Cena
35.000 eura
P-200 m2, na 10 ari,
Parmenac. Cena 55.000 eura
sa stvarima
P-2000 m2+PK, na 18 ari,
Qubi}. Cena 62.000 eura
Page 35
^ITUQE
Posledwi pozdrav legendi
i dugogodi{wem igra~u i kapitenu
na{eg Kluba
BO@IDARU
STEFANOVI]U
PUZU
FUDBALSKI KLUB BORAC ^A^AK
SE]AWE
27. 8. 2003. - 27. 8. 2013.
DU[ANKA
PLAZINI]
iz ^a~ka
Uspomenu na tvoj dragi lik ~uvaju
neute{ni sin ALEKSANDAR
i suprug QUBISAV
Dana 23. 8. 2013. god. u 14 ~asova na grobqu u Zeokama
dajemo ^ETRDESETODNEVNI POMEN
VLADETI NIKOLI]U
Dana 24. 8. 2013. navr{avaju se DVE GODINE
od smrti na{eg dragog
MILIJE
RADULOVI]A
TU@NO SE]AWE NA NA[E DRAGE
U subotu 24. avgusta 2013. u 11 sati na grobqu u
Boqkovcima obavi}emo GODI[WI POMEN
na{em dragom
MOM^ILU
VERBI]U
Dana 24. avgusta 2013. godine,
navr{avaju se ^ETIRI GODINE
od smrti na{e drage
Uspomenu na wu ~uvaju weni najmiliji:
suprug MIRKO i }erke MILANKA i GORDANA
sa porodicama.
MILOSTINE
STOJANOVI]
iz Bawice
1934 - 2009
Dana 19. 8. 2013. preminula je
u 80 godini na{a draga
supruga, majka i baka
@ivje}e{ vje~no u na{im srcima.
Tvoji: suprug MILETA, sin NEBOJ[A,
snaja NIKOLINA, unu~ad: NIKOLA i NATA[A
16278
GVOZDENIJA
STRIZOVI] GOCA
Dana 19. 8. 2013. godine preminula je
na{a draga supruga, majka i baka
GVOZDENIJA GOCA
STRIZOVI]
POSLEDWI POZDRAV
dragom direktoru i saradniku
DRAGANU LUKOVI]U
USPOMENU NA WEGA ^UVA]E
KOLEKTIV JKP "KOMUNALAC" ^A^AK
fak.
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 35
Hvala ti za sve lepe trenutke
provedene sa tobom. Sa ponosom }emo
te pomiwati i u srcu nositi.
Tvoji: suprug MILETA, sin MILORAD,
snaja MARINA, unuke SLA\ANA i MILICA
16279
S qubavqu i tugom
WEGOVI NAJMILIJI
16286
Obave{tavamo rodbinu i pri-
jateqa da }emo toga dana poseti-
ti wegov grob.
Godina je pro{la a uspomenu na
wega sa ponosom i qubavqu ~uvaju
WEGOVI NAJMILIJI
16285
GUDURI]
Ponosne smo {to ste bili na{i roditeqi.
S qubavqu, setom i po{tovawem uspomenu na Vas
~uvaju
}erke: MIRA, NADA i MILA sa porodicama.
upl.
GORDANA - GOJA
1. 8. 1997 - 1. 8. 2013.
DRAGOSLAV - DRAGO
24. 8. 2006 - 24. 8. 2013.
Dani prolaze a mi se i daqe ne mirimo sa tim da te
zaista nema.
Oti{ao si iznenada ali trag tvog `ivota je ostao
neizbrisiv. S ponosom te pomiwemo, s qubavqu i zah-
valno{}u ~uvamo uspomenu na tebe i tvoju dobrotu.
Osta}e{ ve~no voqen i nikad zaboravqen.
Tvoji: supruga MILA,
k}eri JELENA i IRENA sa porodicama.
16289
Page 36
^ITUQE
Dana 20. 8. 2013. godine
prestalo je da kuca srce na{eg voqenog
supruga, oca i deke
Bio si na{ ponos, oslonac i podr{ka.
Zauvek }e{ `iveti u na{im srcima.
Tvoji najmiliji:
supruga GOJKA, sinovi ZVEZDAN i SR\AN, unuke ANTONINA i NIKA i snaje OQA i ALEKSANDRA
Sahrana }e se obaviti u petak 23. 8. 2013. u 14 ~asova na ~a~anskom grobqu.
16285
36 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE
Bo`idara Stefanovi}a Puza
Page 37
^ITUQE
Dana 21. 08. 2013. navr{ilo se sedam dana
od bolnog gubitka na{e voqene i obo`avane
majke, supruge i bake,
DANICE - DANE
TOROMAN
(10. 05. 1948 - 14. 08. 2013)
i wenog an|eoskog osmeha, gracioznosti, kraqevskih mani-
ra, neprevazi|ene humanosti, qubavi prema qudima,
kreativnosti i stvarala~ke energije koji su ~inili lepotu
wene du{e.
Toga avgustovskog dana otputovala je na{a mama
plavim nebeskim putevima
nastanila se me|u zvezdama.
Zra~ila je svojom lepotom
na zemaqskim prostorima
kroz koje je prolazila i u sva~iju
du{u se uselila.
Nestalo je lepo lice
bla`eni i topli pogled oka
kao i wenog sjajnog osmeha.
Otputovala je na{a mama
u dru{tvo zvezde Danice,
pozdrave nam otuda {aqe
sa zvezda koje trepere.
Ostala je bol u na{im srcima
i ponos {to je bila sa nama
ponos svojim najmilijima
ponos {to je bila na{a mama.
Wen plemeniti duh i an|eoski lik
osta}e da traje zauvek me|u nama
za koje }e ve~no `iveti kao
zvezda vodiqa.
Hvala ti majko {to si postojala
me|u nama i bila na{a podr{ka
i inspiracija za sve na{e
uspehe.
Tvoji voqeni
}erke SAWA i DRAGANA, suprug MILOMIR,
zetovi LENI i MARKO i unuci ZEIN i MARTIN
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 37
Page 38
^ITUQE
TU@NO SE]AWE
na na{e drage
MILO[A
2006.-2013.
MILICU
2006.-2013.
TODOROVI]
27. avgusta 2013. navr{avaju se DVE GODINE
od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede
MILOQUBA
\ENADI]A
Dana 19. 8. 2013. godine u 83-oj godini `ivota
preminula je na{a draga
Sahrana je obavqena 21. 8. 2013. u
14 ~asova na grobqu u Kamenici.
Po~ivaj u miru!
Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wu
~uva}e
sinovac BRANKO sa porodicom.
16281
DESIMIRKA
DESA
RAJ^EVI]
iz Dru`eti}a
16.10.2013. navr{ava se 15
godina od smrti moga
supruga, oca i brata
24. 8.2013. navr{ava se 40
godina od smrti na{e majke
LEPOSAVE
IVANKOVI]
SE]AWE
BOGDAN
15. 03. 2012.
EMILIJA
22. 08. 2004 - 22. 08.2013.
27. 08. 2013. navr{ava se 13 GODINA
od smrti
MILOVANA
MI]A
GABOROVI]A
U ~etvrtak 22. avgusta 2013. navr{ilo se sedam dana
od kada nas je napustio na{ dragi suprug, otac i deda
Ovom prilikom `elimo da se
zahvalimo prijateqima,
kom{ijama i rodbini na izrazima sau~e{}a.
O`alo{}eni wegovi najmiliji: supruga BOSA,
}erke MILKA i RADA, unu~ad SARA, MARKO,
MLADEN i ostala rodbina.
16269
TOMISLAV
ABAZOVI]
ABAZ
1934 - 2013
Pro{lo je tu`nih 40 dana od prerane smrti na{e
drage Milke.
Osta}e{ zauvek sa nama.
Neute{ni brat @IKO sa porodicom.
16265
DARIJEVI]
BRANKA
MILKA
26. 8. 2013. navr{ava se
20 GODINA od kada nije sa nama
DRAGA MILOVANOVI]
1993 - 2013
SE]AWE
24. 8. 2011 - 24. 8. 2013.
\OR\E FILIPOVI]
\OKO
Dana 23. avgusta 2013. navr{ava se 15
GODINA od smrti na{e drage
supruge, majke, bake i prabake
Toga dana u 15,30 ~asova na Trnavskom
grobqu poseti}emo wen grob i okititi
cve}em.
Uspomenu na wu ~uvaju weni najmiliji:
suprug RADOMIR sa decom, unucima i praunucima.
BUDIMIRKE BUDE
KRSMANOVI]
TU@NO SE]AWE
Lako je obrisati suze i zapaliti
sve}u, ali je te{ko iz srca izbrisati
tugu ve~nu.
TVOJI NAJMILIJI: supruga JASMINKA,
}erke DRAGANA i SLA\ANA sa porodicama.
16264
DRAGOSLAV (DRAGAN)
KRQANAC
27. 8. 2007 - 27. 8. 2013.
24. 8. 2004 - 24. 8. 2013.
Dragi na{
Kako vreme prolazi bol u du{i je sve ja~i,
a rana u srcu sve dubqa. Svaki trenutak
se}awa je ose}aj sete, tuge i ponosa.
I posle 9 godina ti si u na{im srcima, mislima, ali te
nema, tamo gde nam najvi{e nedostaje{, u `ivotu.
Tvoji: MARKO, DRAGANA i SLAVICA
16262
DRAGOMIR JEV\I]
JEV\O
OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK
38 PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE
K}erka Draga, unuci Milo{ i Milan, prija Radojka
16263
POSLEDWI POZDRAV
na{em dragom
bratu, deveru, stricu i dedi
Brat SLOBODAN sa porodicom
16287
JOVANU CVETKOVI]U
1939 - 2013
Tuga i bol su i daqe u nama.
WENI NAJMILIJI
16284
Pro{le su dve godine od kada nije sa
nama.
Nedostaje nam, volimo ga i ~uvamo
uspomenu na wegov dragi lik.
WEGOVA PORODICA
16282
KLASANOVI]
ZAHVALNI SMO VAM ZA SVE I UVEK ]EMO VAS
SE SE]ATI.
PORODICA KLASANOVI]
16280
Porodice IVANKOVI]
i SILA\I
16277
ALEKSANDRA ACIKE
IVANKOVI]A
supruga ANKA
Uvek si u na{im mislima.
GOJKA, OLGICA i SLAVICA
16283
Voqeni nikada ne umiru.
TVOJI: supruga STANOJKA,
k}erka SNE@ANA i unuk BORIS.
16287
Dana 13. 8. 2013. zauvek nas je napustila na{a
JASMINA VU^EN
1959 - 2013
Wenim odlaskom nastala je nepremostiva praznina,
ali i ose}awe ponosa {to smo bili weni.
Posebno se zahvaqujemo dr. Jeleni Bo{kovi}
i odeqewu Intezivne nege Bolnice „Dr. Dragi{a
Mi{ovi}” u ^a~ku.
PORODICA VU^EN
iz Banatskog Despotovca
16275
Page 39
^ITUQE
TU@NO SE]AWE
28. 8. 2011 - 28. 8. 2013.
PREDO
BRA[WEVI]
1951 - 2011
Za Tobom osta se}awe
na vreme kad...
U svakom od nas Tebe je deo
u na{im `ivotima zauvek.
TVOJI: supruga DANA,
sin ACO i }erka ANA sa porodicom
16270
Dana 23. avgusta 2013. godine, navr{ava se
PET GODINA od smrti na{eg dragog
@IVORADA P.
SRNI]A @IKA
SE]AWE
Na{a qubav i se}awe
ostaju zauvek.
PORODICA
16286
QUBICE
QUBANE
KUZMANOVI]
SE]AWE
NEVENA SAVI]
KRIVOKAPI]
Dana 22. 8. 2013. navr{ilo se
SEDAM GODINA od smrti na{e
drage
Uspomenu na wen plemeniti lik od zaborava ~uva
suprug TIHOMIR sa decom
16276
MILESE PERO[EVI]
iz Gorwe Gorevnice
Dana 24. avgusta 2013. navr{ava se
GODINA DANA
od smrti na{e drage
NATA[E DRAGOVI]
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE 39
Po dobru te pamtimo, s qubavqu i
po{tovawem spomiwemo.
Bit }e{ zauvjek va`an dio na{ih
`ivota.
Po~ivaj u miru Bo`ijem!
Jovi{a, Marica, Katarina, Kristina i kuma Qiqa.
16261
Roditeqi kao vi retko se imaju i nikad ne zaboravqaju.
Sa po{tovawem }emo ~uvati rodnu ku}u od vremena i zabora-
va.
Zahvalna deca: OLGA, QUBINKA, MILEVA
i MIRA sa porodicama.
16274
MILICA
25. 8. 1993 - 25. 8. 2013.
MILUN
31. 8. 1998 - 31. 8. 2013.
MILOSAVQEVI]
iz Prislonice
S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na tebe.
TVOJI NAJMILIJI
16271
SE]AWE
Dana 24. 8. 2013. godine, navr{avaju se ^ETIRI
GODINE od upokojewa na{e drage supruge i majke
LAKOVI]
Dragi roditeqi, godine koje su pro{le nisu izbrisale qubav
i se}awe na Vas.
Svakim danom nam sve vi{e nedostajete, sa ponosom Vas pomi-
wemo i u srcu nosimo.
Sinovi MIHAILO i DRAGO i k}erka NERA sa porodicama.
16277
24. 8. 2010 - 24. 8. 2013.
BOGOSAV BOJO
10. 9. 1983 - 10. 9. 2013.
MILENA
Dana 27. 8. 2013. navr{ava se
^ETRDESET DANA
od smrti na{e voqene
SLAVKE
STOJIMIROVI]
Sve {to je plemenito, qudsko i ~asno
imala si.
@ivela si za nas i daqe `ivi{ kroz nas.
Po~ivaj u miru i neka te an|eli ~uvaju.
TVOJI NAJMILIJI
16276
Toga dana u 11 sati na Trnavskom grobqu poseti}emo wen grob i obaviti
pomen.
WENI NAJMILIJI
16267
Seko,
Nedostaje{...
Za sve {to je pro{lo je ...
Za sve {to dolazi... nedosta-
je{.
Sestra KATARINA
sa porodicom
16268
Page 40
PETAK 23. AVGUST 2013. GODINE