22.03.2014 Prilog VODE NL 1 - ju-priroda.hr · kovodna, slana i bočata staništa diljem Pri-morsko-goranske županije imaju nezamjenji-vu ulogu u očuvanju bioraznolikosti te se

��������

� ��22. ožujka

Slana močvara na Melinama, Dobrinjština, otok Krk

� ������� ��� �ž���� ���

• E kološki procesi koji se odvija-ju u prirodnim, zaštićenim po-dručjima pomažu pročišća -vanju i regulaciji tokova i kakvo-će voda te potiču procese sa-moočišćenja?• Za štićena područja utječu napoboljšavanje mikroklime iimaju moć upijanja, recikliranjai pročišćavanja većine štetnihtvar i?• Za štićena područja i područjaNATURA 2000 važna su mjestagdje se ugroženo urbano sta-n ov n i štvo može opustiti i pre-dati rekreaciji nakon stresnogživota u gradskom okruženju?• Op u šteno slušanje žubora vo-de, kreketa žaba, glasanja ptica,ili, primjerice, jednoličnog šu-morenja valova mora uz zvuko-ve ritmičkog kotrljanja valuticana žalu pridonosi opuštanju iopćem poboljšanju raspolo-ženja?

• Aktivni boravak u lijepom izdravom okolišu zaštićenih inenar ušenih područja podižepsihofizički i fiziološki statusposjetitelja i izravno poboljša vazd ra v l j e ?• Za štićena područja i njihovoposjećivanje omogućujuduhovnu povezanost ljudi s pri-rodom, potiču estetsko uži va n j eu lijepim predjelima, bogatojflori i fauni, a često pružaju imogućnosti socijalizacije?• Postojanje i posjećivanje zašti -ćenih i krajobrazno očuvanihpodručja, pogotovo onih u koji-ma se isprepliću raznolika sta-ništa i elementi prirode poputčistih vodenih tijela, u pravilusmanjuje napetost, antisocijal-no i neprihvatljivo ponašanje tepridonosi interakciji i boljitkulokalne zajednice?

������� ���

�edno od dva prirodna je-zera na kvarnerskim oto-cima - Vransko jezeroizuzetne je ljepote i

predstavlja nenadoknadiv pri-rodni fenomen otoka Cresa.Značajno je kao najbogatijaakumulacija čiste pitke vodena jadranskim otocima. Njego-vo tamnomodro vodeno ogle-dalo smješteno u krškoj depre-siji u središnjem dijelu otokaizmeđu Valuna i Vrane dajekrajobrazu posebnu vrijednosti slikovitost. Već odavno privla-či pažnju prirodoslovaca. Prviopis jezera potječe od opata Al-berta Fortisa iz 1771. godine. Ubogatoj povijesti istraži va n j a ,koja su provodili strani i doma-ći istraživači, postojala su raz-na mišljenja o porijeklu vode ujezeru. Poznati prirodoslovac J.Lorenz postavio je hipotezu davoda potječe iz kopnenog zale-đa i dotječe podzemnim pu-tem. Novija istraživanja pot-krepljuju, međutim, hipotezuda je voda autohtonog porije-kla, to jest da potječe od atmo-

sferskih padalina.

Osobita zanimljivost jezera jeu činjenici da predstavlja najve-ću kriptodepresiju u Hrvatskoj.Srednji vodostaj je oko 13 meta-ra iznad razine mora, a apsolut-na dubina 74,5 metara, pa naj-dublji dio jezerskog dna leži oko61,5 metara ispod morske razi-ne. Slatka voda može istjecati izjezera, ali morska ne može pro-dirati u jezero jer je tlak jezerskevode viši od tlaka okolnog mo-ra .

U novije vrijeme jezero jezbog posebnih hidrogeograf-skih osobina svrstano u redosam reprezentativnih jezerasuvremenog svijeta. Njegovih200,000.000 m3 slatke vode izu-zetne čistoće koristi se od 1952.za vodovod otočja Cres-Loši n j,što predstavlja neiskazivu bla-godat za ovaj inače bezvodnikrški kraj.

Vransko jezero ima velikoznačenje za očuvanje biorazno-likosti otoka Cresa. U jezeru da-nas živi nekoliko vrsta riba. Činise da su sve slatkovodne vrste

osim jegulje alohtone. Podacigovore da su u jezero bile na-seljene i pastrve koje se u nje-mu nisu održale. Tu, uz jeguljukoju je prvi zabilježio još A. For-tis, žive gambuzija, linjak, bijeliklen i štuka. Budući da u jezerunije dozvoljen ribolov zanimlji-vo je pratiti neometani razvitakribljih populacija, samo pod ut-jecajem prirodnih čimbenika.Tako su, primjerice, zabilježenipodaci o ulovu štuka od 13 kg,linjaka od 4 kg, a crvenrepke do1 kg, dok su primjerci jegulja,koja je u jezeru rijetka, dosezalitežinu 2-3 kg. Jezero je važno ikao stanište ptica – osobito prijesenskim i proljetnim migraci-jama i zimovanju.

Na obalama je zabilježen po-seban tip šikara u kojima važnuulogu ima grm konopljika (Vi-tex agnus-castus), koji upravouz Vransko jezero postiže najve-će poznate dimenzije – često jerazvijen kao omanje stablo. Ina-če su šikare konopljike karakte-ristične za zaslanjena tla uzmorsku obalu, ali ovdje uspije-vaju uz slatkovodno jezero štoje još jedna prirodna posebnosti zanimljivost. Šikare konopljikejedini su predstavnik posebnedrvenaste vegetacije u zaslanje-nim močvarama Sredozemlja idonekle bi ih mogli uspoređiva-ti s mnogo poznatijim drvenas-tim predstavnicima slanih trop-skih močvara tipa mangrova.

Zabranjen pristup zbog vo-d oz a štite onemogućuje obič-nom posjetitelju upoznavanjeprirodnog fenomena jezera izneposredne blizine, ali ujednopr uža sigurnost od devastacije iremećenja prirodnih procesa uovom neponovljivom otočnomekosustavu.

�� � ��� � ����� � ��� � ���

Svjetski dan voda2

������� ��� �ž���� ��� �

��������� ����� � ��� ���� � ��� �������� �� ������������ � ��������������� ������ �������� ��đ� ���������� �������

!ojava površinskih vodenih tijela u Pri-morsko-goranskoj županiji u velikoj jemjeri odraz geološke strukture po-dručja, kao i izdašnosti oborina. U

gorskim predjelima količine oborina prema-šuju vrijednosti od 3500 mm godišnje, što jemeđu najvišim vrijednostima u Hrvatskoj. Zakarbonatne stijene, vapnence i dolomite, pu-ne podzemnih kraških šupljina, je značajnap ov r šinska bezvodnost i dubinsko protje-canje podzemnih voda. O tome svjedočebrojne jame i ponori, izdašna kraška vrela ko-ja se pojavljuju na mjestima kontakta karbo-nata – vapnenaca i dolomita s vodonepro-pusnim stijenama, kao i brojne vrulje uz oba-lu mora. Karbonatne stijene su prevladavaju-će u geološkoj strukturi Primorsko-goranskežupanije. Nasuprot tim stijenama, punim šu-pljina ispunjenih vodom u podzemlju, na vo-donepropusnoj geološkoj podlozi, koja je napodručju Primorsko-goranske županije tako-đer vrlo raznolika – od fliša i klastita, raznihšejlova i pješčenjaka do vulkanskih stijena,razvijena je bogata površinska mreža vodoto-ka, često vrlo gusta, sastavljena od brojnihmalih potoka, koja mjestimice može naliko-vati nervaturi lista, gdje se bočni potočići ipotoci usječeni u razgranate jaruge spajaju uve ć e.

������� ����� � ��� ���������������

Iako primaju najmanje oborina, ni otočnipredjeli Primorsko-goranske županije nisu li-šeni hidroloških fenomena. Upravo suprotno,kvarnerski otoci - Krk, Cres i Rab odlikuju se

najbrojnijim i najraznolikijim vodnim pojava-ma među jadranskim otocima. Uz Vransko je-zero – u novije vrijeme uvršteno među osamreprezentativnih jezera svijeta, na kvarner-skim otocima je i niz drugih zanimljivih hidro-loških pojava: Suha ričina bašćanska na otokuKrku jedinstven je površinski tok na jadran-skim otocima, a Jezero kraj Njivica vrlo je vrije-dna oaza močvarne vegetacije na širem po-dručju Kvarnera. Na kvarnerskim otocimaznačajne su i bočato-slane močvare na otokuCresu, slaništa zamuljenih uvala na Rabu tezaslanjene močvare na otoku Krku. Malih slat-kovodnih i zaslanjenih močvara ima na kvar-nerskim otocima neuobičajeno mnogo. Slat-kovodna, slana i bočata staništa diljem Pri-morsko-goranske županije imaju nezamjenji-vu ulogu u očuvanju bioraznolikosti te se pobogatstvu mogu uvrstiti u sam vrh vrijednostiu Hrvatskoj. Takva neprocjenjiva slatkovodnap ov r šinska i bočata staništa, te podzemne inadzemne hidrološke pojave gdje su i malaslatkovodna staništa poput lokava, izvora, bu-nara, vrulja i drugih od iznimne su važnosti zaočuvanje raznolikosti lokalne flore i faune. Po-jedine zaslanjene močvare Kvarnera ističu sekao staništa europske vrijednosti pa su, uz os-tale ovdašnje hidrološke fenomene (primjeri-ce Jezero kod Njivica i akumulacija Ponikve naKrku), uvrštene u vrijedna područja europskeekološke mreže NATURA 2000.

���������

Specifičnost hidrologije na kvarnerskimotocima jesu i slane močvare, kojih ima - zauvjete naših pretežno stjenovitih, strmih ik ra ških obala Kvarnera - prilično velik broj.Nalazimo ih na niskim zamuljenim obalamaotoka Krka, Raba i Cresa. Najznamenitija suslaništa ovog područja: Soline/Meline na oto-ku Krku, Sv. Eufemija, Supetarska draga i Lo-parska draga na Rabu, osorske Slatine i Piskelna Cresu, slana laguna kod uvale Slanci namalenom otoku Zeča te druge mnogobrojnemale zaslanjene močvare u duboko u kopnouvučenim uvalama plitkih dna. One veće iznačajnije uvrštene su u prostorne planovekao vrijedne zaštite, a slana močvara u uvaliSoline na otoku Krku te Slatine kod Osora uvr-štene su zbog osobite važnosti za zaštitu i ueuropsku ekološku mrežu NATURA 2000.

!������� ���������� ��č���� ������� ���š���� �� � �������������č�� �������� �����š�� ���ž� #$%&�$ ��

����

�� ��������

� �����Kao i drugi tipovi močvara, i slane močvare

su kompleksni ekosustavi koji tvore svojevrsneprijelazne zone („ekotone“) između kopnenihi vodenih sustava, a u slučaju slanih močvara,slatina ili slaništa, kako ih još nazivaju, i izme-đu kopna i mora. U slanim močvarama Kvar-nera veliku ulogu igra još i dotok slatkih vodajer je većina naših slanih močvara zapravo bo-čata – u njima se miješa utjecaj slatkih voda imora. Obično su te slane močvare prema unu-t ra šnjosti kopna povezane s malim slatkovod-nim vodotocima, najčešće potocima ili bujica-ma koji dovode slatke vode u zaslanjenu moč-varu, ali su te male tekućice još va žnije zbogstalnog donošenja sitnih čestica mulja i pijes-ka čijim je postepenim taloženjem i moglanastati zaslanjena močvara.

Zbog takvih specifičnih svojstava slanemočvare su nam i od iznimne važnosti kao po-kazatelji intenziteta promjena u ekosustavi-ma, primjerice brzine i opsega nastupanja kli-matskih promjena. Praćenjem stanja u slanimmočvarama (monitoringom) možemo dobitinajbrže i najpouzdanije podatke o biotičkomodazivu na promjene klime (ili na promjeneuzrokovane čovjekovim aktivnostima) i otkritiu kojem smjeru se promjene kreću.

Živi svijet slanih močvara sastoji se s jednestrane od vrsta koje dolaze iz susjednog kop-nenog ili morskog sustava te specijaliziranihvrsta koje su posebno prilagođene samo sta-ništima slanih močvara i ne mogu uspijevati iliživjeti nigdje drugdje. Biljni svijet takvih moč-vara prilagođen je na trajnu ili povremenu pri-sutnost (slane ili bočate) vode u tlu, na povre-mene periode poplavljivanja, isušivanja i veli-ke promjene količine soli u tlu. Bilje koje ovdjeraste nazivamo halofiti (= biljke koje žive naslanom tlu). Životinje slanih močvara mogu sedjelomično same kretati prema mjestima s po-voljnijim uvjetima koji im odgovaraju, ali poje-dine vrste koje trajno borave na istom mjestuizložene su sličnom stresu kao i biljke. Vrstekoje žive u sedimentu - u mulju i pijesku - ko-riste svojstvo ukopavanja u sediment kako bip ro n a šle svoja povoljna (mikro)obitavališta.

mr. sc. Marko Randić,Javna ustanova Priroda

Vransko jezero na Cresu, uvršteno je među

osam reprezentativnih svjetskih jezera

Svjetski dan voda 3

� ������� ��� �ž��� ���� �������� ��� �ž��� ����

��������� ��� � ��č� ����š� ����������������� ž������ �� �������� �����š�� ����������� ���� �� �������� � �� �� ����������� � !�������

"iski reljef duboko u kopno uvučene iprostrane uvale Soline sa zaravnjenimmuljevitim obalama Melina u opreci jeprema prevladavajućem brdovitom

reljefu i grebenastim obalama ostalog dijela oto-ka Krka. Sluzave prevlake modrozelenih bakteri-ja (cijanobakterije) i buseni halofitskog bilja kojiomogućuju zadržavanje sitnih čestica mulja pri-donose i nakupljanju ljekovitog blata – peloida.Tim masnim crnim muljem danas se mažu turis-ti pokušavajući se izliječiti od raznih boleština.Niske zaslanjene obale omogućavale su u proš-losti također i iskorištavanje soli koja se ovdjekristalizirala u nekadašnjim solanama (solina-ma) zahvaljujući silama plime i oseke, suncu ivjetru. U mulju solina brojne su rupe i tuneli kojekoriste crvi, mekušci i rakovi, a oni pak privlačegraciozne bijele čaplje i druge ptice močvarice.

������������ ���� ��ž��������� „����“

Ljubitelju prirode, bilja i životinja ovdje nikadne bi trebalo biti dosadno! Prostrane sastojinehalofitskih biljaka; salikornija (solnjača), ca-klenjača, sitova i mrižica, uz ptice, čine jedno odnajzanimljivijih zaslanjenih staništa otoka Kr-ka. U stalnoj mijeni priobalnog krajolika može-mo uživati iz sata u sat u drugačijim prizorima –izmjenama plime i oseke; povlačenjem plimeostaju u pijesku fantastični uzorci namreškanepjeskovito-muljevite površine uz stalne izmjenenestalnih slanih barica i laganih protoka vode uprivremenim plimnim kanalima. Djeca će naljušturnim žalima naći obilje zanimljivih mor-skih naplavina i šarolikih ljuštura mekušaca –puževa i školjkaša, a ni ljubiteljima promatranjaptica vjerojatno neće biti dosadno.

Na ovakvu idiličnu sliku priobalnog predjelanaišli smo početkom 2014. godine u uvali Soli-ne. Dana 13. veljače, kada je Dobrinjski potok,koji „h ra n i “ slanu močvaru, nabujao do svojemaksimalne vodne izdašnosti, svjedočili smoneuobičajenom djelovanju međusobne ispre-pletenosti triju važnih dijelova „ekotona“ –djelovanju slatkih voda na zaslanjenu močva-ru i more u uvali Soline.

Zamućena i blatnjava slatka oborinska voda s

p ov r šine koja je tih dana u takvom neobičnomobilju hitala nizvodno i slijevala se s padina i ja-ruga oko uvale prema močvari i obalama mora,prvo je morala proći kroz spletove korijenja ve-getacije i kroz dublje ili pliće slojeve tla. Tlo, pe-dosfera u smislu trodimenzionalnog, rastresitogtijela punog šupljinica, sitnih čestica i nakupina(agregata), koja poput vrlo učinkovitog filtra po-kriva čvrsto „kamenje“, tj. geološku podlogu,ima veliku, ako ne i najveću ulogu u pročišća -vanju vode. Voda koja se procijedila kroz efikas-ne filtre odumrlog lišća, bilja, čestica tla, spletakorijenja, hifa gljiva, potpomognuta djelo-vanjem mikroorganizama – bakterija i praživo -tinja uz djelovanje neobično kompleksnih i ču-desnih lanaca i životnih mreža flore i faune tla,djelovanjem gravitacije dospijevala je u dubljeslojeve – u (također) šupljikavu litosferu, gdje suse procesi (samo)očišćenja - purifikacije, prem-da ne u tako burnom slijedu kemijskih reakcija,raznolikih fizičkih procesa i uz efikasno djelo-vanje živih organizama kao u pedosferi, nasta-vljali u kontinuiranom i začuđujućem slijedu.

Došavši do razine morske obale, tih dana jeduž čitave uvale Soline slatka voda u obliku ma-lih, jedva vidljivih, ali i izdašnijih, pa i jakih izvorai izvorčića nahrupljivala i slijevala se niz zamulje-ni, nepropusni dio obale i slane močvare. To namje razjasnilo zašto je morska voda u uvali Soline,usprkos tome, tako čista i donedavno se koristilakao mjesto uzgoja prvoklasnih morskih organi-zama – riba i školjkaša i bila proglašena ribolov-nim rezervatom. Tijekom sušnih dijelova godine,naprotiv, dotok slatke vode gotovo u potpunostizamire. Tada slana močvara, kao i u vrijeme dokse ovdje iskorištavala sol, procvjeta bijelom po-koricom – procesima „i s c v j e t a va n j a “ soli.

�������� ���������� �ž�������� �������

Vegetacija slanuša, koja ima tako važan utjecajna život močvare, na taloženje mulja i na (au-to)purifikacijske procese, tvori u slanoj močvarisukcesivan i mozaičan raspored već prema svoj-stvima terena i natopljenosti tla morskom ili bo-čatom vodom. Na niskoj muljevito-pjeskovitojobali koja je za vrijeme plime plavljena, a za vri-jeme oseke iznad je razine mora, pronađena jepionirska i terofitska (jednogodišnja) vegetacijau čijem sastavu dominira vrsta Salicornia herba-cea (zajednica slanjača sodnjače As. Suaedo-Sal-soletum sodae Br.-Bl. 1931). Zbog ekstremnihekoloških uvjeta – za vrijeme oseke na površinitla iskristalizira se tanak sloj soli, pa biljke trpesušu – zajednica je stoga vrlo siromašna vrstama.Ova vegetacija može se ljeti diferencirati i po bojijer bilje poprima karakterističnu crveno-rđastuboju. Prilikom naših rekognosciranja nismo us-pjeli potvrditi ovu vegetaciju na terenu, možda izbog doba godine kada smo ovdje bili nazočni. Uliteraturi se navodi da takvih staništa jednogo-dišnjih halofita u Hrvatskoj ima malo, te da čak itamo gdje su u starijoj literaturi navedeni neki lo-

kaliteti, novija istraživanja nisu potvrdila posto-janje slanjača jednogodišnjih halofita, nego sa-mo slanjača višegodišnjih halofita (u Primorsko-goranskoj županiji to su bile slanuše u uvalamaSv. Eufemija i Supetarska draga na otoku Rabu).

�������č� � ��� š��

Prema unutrašnjosti slane močvare Meline,na zajednicu jednogodišnjih slanjača nadove-zuje se zajednica grmolike caklenjače i slanuške(As. Puccinellio festucaeformis – Sarcocornie -tum fruticosae /Br—Bl. 1928/ Géhu 1967). Onaje u uvali Soline vrlo lijepo razvijena. Na po-dručju Melina mogla bi biti ugrožena zbog na-sipavanja čvrstim materijalom, gaženja od stra-ne kupača i eventualne eksploatacije ljekovitogblata. Vegetacija grmaste caklenjače i slanuškepripada ugroženim staništima u Hrvatskoj.

����������ž��� � �������������

U sindinamskim odnosima sa zajednicomgrmolike caklenjače i slanuške nalazi se slje-deća halofitska zajednica – jesenske mrižice imodrikastoga pelina (As. Limonio-Artemisie-tum coerulescentis H-ić 1934). Pripada ende-mičnoj svezi Staticion dalmaticum i u Solina-ma je tipično građena. Karakteristična vrstazajednice je santonika ili morski pelin (Arte-misia caerulescens). Osim gaženjem, radovi-ma i nasipavanjem staništa zajednica bi moglabiti ugrožena i sakupljanjem dekorativne mri-žice modrih cvjetova (sakuplja se kao „suho“cvijeće za izradu cvjetnih aranžmana).

����� ������ �����

Dalje prema kopnu nadovezuje se posljednjau nizu halofitskih zajednica – europsko-medi -teranska sitina visokih sitova (As. Juncetummaritimo-acuti H-ić 1934). Tlo je u toj zajedniciizdignutije, poplavljeno je tek za vrijeme viso-kih plima, a najčešće se na mjestima ove ose-bujne zajednice miješaju slana i slatka voda.Lako se raspoznaje na terenu u sva godišnja do-ba zbog markantnih visokih sitova – oštrog sita(Juncus acutus) i morskog sita (Juncus mariti-mus). Tako smo i pri našem istraživanju moglina terenu iskartirati pomoću GPS uređaja većep ov r šine ove zajednice, koja je u Solinama naj-ljepše razvijena u najjužnijem kutu Melina pre-ma naselju Soline (ispod zapuštene šterne). Ku-pači i posjetitelji u pravilu izbjegavaju prolazitiovim sastojinama zbog bodljastih vršaka listovasitova (osobito je u tom pogledu neugodan oš-tri sit), pa bilje na taj način „samo sebe štiti“.

���� ����� �����

Bogatstvo ptica u uvali Soline ima se najvećimdijelom zahvaliti obilju i raznolikosti specifičnefaune što je nalazimo u slanom mulju, odvirci-ma potoka, kanalima, između močvarnog i ha-lofitskog bilja, u pijesku i ljušturnom sedimen-tu, ispod kamenja i naplavljenih predmeta, kao iu moru plitke a razmjerno prostrane uvale.

Najzanimljivije su različite crvolike ži vo t i n j ekoje pužu po mulju ili se u iskopanim cijevimazadržavaju u unutrašnjosti mulja, pijeska i ljuš-turnog sedimenta. Nažalost o sastavu i brojno-sti ove faune ima malo podataka. Na njihovojbrojnosti, dostupnosti i biomasi temelji se mo-gućnost opstanka raznih vrsta ptica. Djelo-vanje crvolikih životinja vidljivo je na površinipijeska u obliku najrazličitijih, često slikovitihtragova koji se svaki odlikuje nekim posebnos-tima i stručnjaci bi vjerojatno mogli odreditikojim životinjama pripadaju. To bi mogla bitiobećavajuća tema za neku od budućih produ-bljenih analiza živog svijeta u uvali Soline.

����� ��������� ��� š��� � ž�ć�

Zanimljivost je da uz obale uvale Soline po-negdje nalazimo zimi hrpice biljnih ostataka ko-je trunu. Najviše ima vlažnih nakupina morskihcvjetnica tj. „morskih trava“. U uvali Soline naj-češća od „morskih trava“ je čvorasta morska resa(Cymodocea nodosa), koja izgrađuje posebnu za-

#��������� �������� ���� � ž������� ����� ���� �� �������� ���� ������$

����� ��Č�� � ���� ����� jednicu u zaštićenim plitkim vodama infralito-ralnog pojasa. Druga ovdašnja zanimljiva vrsta„morske trave“ je Zostera noltii. Ona podnosibočatu vodu pa čak i kratkotrajno isušivanje. Kadrazgrnemo nakupine odumrle i truleće „morsket ra ve “, ali i kad prevrnemo poneki od kamenova,ispod vrvi od rakušaca (Am p h i p o d a ) koji se odli-kuju živahnim poskakivanjem, te posebnih vrstapužića – okrnjenih valjčića (Truncatella sp.). Ra-kušce također na svom jelovniku imaju neke vr-ste ptica. Najljepše formacije trunućih nakupinabiljnih ostataka našli smo u najjužnijem kutuuvale Soline, na rubu slaništa Meline prema na-selju Soline, te uz „ljuštur ne“ sprudove u središ-njem dijelu istočnog sektora Melina (između uš-ća Dobrinjskog potoka i naselja Soline).

Ra k u šci (Am p h i p o d a ) su posebno zanimljivijer, osim što imaju važnu ulogu u hranidbenimlancima i hranidbenim mrežama, njihove popu-lacije na plažama mogu biti indikatori okolišnogstresa uzrokovanog, između ostalog, i pretjera-nim gaženjem površina od strane kupača. Izopo-dnih račića (račići jednakonošci, Is o p o d a ) tako-đer ima u obilju, a prilikom jednog od obilazaka(u kasnojutarnjim satima krajem siječnja 2014.)zatekli smo neke vrste kako, neposredno nakonpovlačenja plime, puzeći po površini mulja osta-vljaju karakteristične krivudajuće tragove.

������ ��� ���� � ���� ����

U kanale u slaništu Meline zalaze cipli, a uva-la Soline je poznata i kao stanište jegulja, lubenai orada. Među karakterističnim školjkašima mu-ljevite obale ističu se školjke kapice srčanke (Ce -rastoderma glaucum). Njihove u mulju napla-vljene odumrle ljušture znatno pridonose učvr-šćivanju obalne crte. U živom stanju zakopavase srčanka plitko u sediment ili živi na površinisedimenta. Karakteristična je vrsta u lokvicamai kanalima solina, a može izdržati i u zaslanjenoj(brakičnoj) vodi. U kanalima smo opazili i naku-pine zelene nitaste alge Cladophora sp. Moždaje upravo specifičan sastav trulećeg lišća i na-plavina koje donosi Dobrinjski potok, a u njemuprevladava lišće brijesta i čestica flišolikog sedi-menta, uzrokom ljekovitosti peloida koji nastajeneprestanim taloženjem mulja i truljenjem bilj-nih ostataka u morsko-brakičnom okruženju -ostataka bilja nanesenog i s kopna i iz mora!?

Tijekom terenskog obilaska slane močvare,u pojasu vegetacije velikih sitova (As. Juncetummaritimo-acuti), uočili smo veliku brojnostpopulacije mušica dvokrilaca (D iptera) iz po-rodice Trichoceridae, čije ličinke se hrane tru-nućim biljnim ostacima i koje vjerojatno čineglavni dio hranidbene piramide u zimsko dobagodine. Mušicama se vjerojatno hrane raznevrste paukova, koji u velikom broju trčkarajuna površini odumrle i naplavljene vegetacije.

Na navedenim primjerima, kao zaključnunapomenu, mogli bi istaknuti da slatkovodna,slana i bočata staništa diljem Primorsko-go-ranske županije imaju nezamjenjivu ulogu uočuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti tese po bogatstvu mogu uvrstiti u sam vrh vrije-dnosti u Hrvatskoj. Takva staništa i njihov živisvijet još nisu dovoljno upoznati, ali niti pre-poznati i iskorišteni prirodni resursi, osobito u(„eko“-)turizmu i kao takve treba ih štititi.

mr. sc. Marko Randić,Javna ustanova Priroda

Ušće Dobrinjskog potoka „Štrada“, na ovoj dugačkoj rivi se nekad iskuhavala morska voda radi dobivanja soli

Mikroreljef sedimenta

Krugovi u blatu, off-road vožnja nepovoljno se odražava

na strukturu vegetacije halofita i pogoduje odnošenju ti-

sućljećima taloženog finog mulja u slanoj močvari

Nažalost, na lokalitetu Meline uočili

smo višestruke negativne degradacijske

procese koji su teško spojivi s ciljem

očuvanja vrijednih obalnih i zamočvare-

nih staništa, ali i s održivim korištenjem

ležišta ljekovitog blata:

• Nasipavanje slatkovodnih močvara

s tršćacima usitnjenim kamenim materi-

jalom i nasipavanje zemlje crvenice uz

slatkovodne dijelove vodotoka – nasipa-

vanje je izraženo duž asfaltirane ceste

koja se proteže u zaleđu slane močvare

Meline. Zatrpava se iskopnim materija-

lom – (mljevenim kamenjem i crveni-

com). Svrha ovakvog nasipavanje vjero-

jatno je stvaranje platoa za parkiranje

automobila. Tim činom ugrožavaju se

elementi slatkovodnih dijelova močvare

obraslih trskom i prijeti im uništenje.

• Bujice donose nasipani kameni ma-

terijal na muljevito-pjeskovite površine

Melina gdje im inače nije mjesto. Time

se ugrožavaju vrijednosti prirodnog mu-

lja i sitnog sedimenta. Mijenja se sastav

tla zbog čega dolazi do promjena u vege-

taciji – otvara se put napredovanju inva-

zivnih i korovnih vrsta.

• Off-road vožnja na slaništu i gaženje

pjeskovito-muljevitog sedimenta uz

uništavanje halofita i specifične faune.

• Mjestimična erozija obalne crte for-

mirane u mulju i pijesku prvenstveno

zbog uništavanja vegetacije halofita, a

vjerojatno i zbog nekontroliranog iska-

panja ljekovitog blata i mulja.

• Onečišćavanje – uzrokovano je pr-

venstveno naplavljivanjem morskim va-

lovima i djelovanjem plime te odla-

ganjem nasipnog materijala uz cestu, či-

me strani materijali dospijevaju na mu-

ljevito-pjeskovitu obalu.

• (Nekontrolirani) iskopi ljekovitog

blata čime se destabilizira područje mu-

ljevito-pjeskovitog sedimenta.

• Gaženje terena od strane kupača i

posjetitelja. Na ovaj način stvorene su ve-

će površine lišene prirodne vegetacije sla-

nuša čime se vjerojatno ubrzavaju proce-

si degradacije i erozija. Erozija i destruk-

cija muljevitog nanosa osobito je vidljiva

u zoni „stromatolita“ – tj. slojevitih naku-

pina cijanobakterija, gdje je gaženje uzro-

kovalo ispiranje nekoliko centimetara de-

belog sloja mulja zaštićenog biofilmovima

cijanobakterija. Destrukcijom finog sedi-

menta došlo je do ogoljivanja ljušturastog

sedimenta u bazi „stromatolita“. Ova po-

java je najuočljivija u zoni sadašnjeg naj-

intenzivnijeg korištenja plaže za kupanje.

• Presijecanje prirodne „lepeze“ is-

prepletenih staništa slatkovodnih i sla-

nih močvara i potoka izgradnjom ceste i

nasipa ceste. Cesta je i mjesto strada-

vanja specifične faune močvara.

%������ �����&��������&��� � ���� �����

Svjetski dan voda4 Svjetski dan voda 5

� ������� ��� �ž��� ����

��� ������������ ������ ����č�� ������� �� �� ����� ������������� ������ ���� ��đ���� �ž����� � !�������� �� �� �č��� ������č��� ���� � ���ć�� �� ������

#���� ������ �č����� �� $��š��� ���� ��������� �� �$���� %����& '������ � $��č�������� ��š�����š��� ��������� '������ ����� (� ���� �$���� ������� ć� �� ������ $ ���� ��č���� )������� � š�$������ � �� � %������ ����ć������ �� � ������ ������� ��� ���

���� ���

��Č� ��…

*oliko toga čujemo i čitamo o vodi.Navikli smo da postoji, da samo po-teče kada otvorimo slavinu, i da jed-nako tako jednostavno oteče nekud

iz umivaonika u cijevi i onda…kuda zapra-vo? Znamo li zbilja gdje naša voda izvire,kojim putem dolazi do nas i kakva na koncuzavršava u moru? Postoje razna razmiš-ljanja. Kako naši građani ne bi dulje bili uzabludi da je čista riječka voda bogomdanai da je nas 'baš briga' kakva odlazi u more,dopustite da vas u kratkoj priči provedemokroz put riječke vode.

�������� � �����ž � �������� ��� ����� �� � ������������

Put vode počinje na izvorima Rječina,Zvir, Martinšćica, Perilo, Dobra i Dobrica.Izd a šnost izvorišta više je nego dovoljnaza sve stanovnike Rijeke te okolnih opći-na i gradova, ali i gostiju koji dolaze k na-ma tijekom ljeta, kada preko 300.000 oso-ba uživa u pitkoj vodi svježa okusa. Goto-vo svi nabrojeni izvori, osim Rječine, na-laze se na nivou mora.

Iz povijesti grada je poznato da se u sa-mom centru Rijeke za vodoopskrbu koris-tilo oko 16 izvora, pa nije čudo da se grad,koji se razvijao na izvorima pitkih voda, po-vezao s vodom i tako dobio svoje ime. Natim su izvorima bile izgrađene fontane, pe-rila i bunari ali nažalost danas nijedna stara

fontana nije sačuvana, osim jedne u parkuGuvernerove palače. Tragovi brojnih starihizvora i danas se vide u izljevima na obali.

Prema pisanim dokumentima u Rijecije već 1882. godine započela sustavna bri-ga i izgradnja kanalizacije općine Starigrad i Zamet (bivši grad Rijeka), a iduće segodine navršava 130 godina od početkaorganizirane javne vodoopskrbe, koja je1885. započela na Sušaku i u Bakru. Ti iz-vori više nisu u upotrebi, ali zato se i daljekoristi izvor Zvir, s kojeg je 9 godina kasni-je započela javna vodoopskrba starog di-jela grada Rijeke. Izvor Zvir nikada nijep re s u šio, stoga je izuzetno bitan za našuvodoopskrbu, kao i Rječina, jedini izvorkoji nije priobalan.

Zbog vrlo nepovoljne konfiguracije tere-na, riječki vodovod se po broju vodoopskr-bnih objekata ubraja među najsloženije uHrvatskoj, a po količini isporučene vodena trećem je mjestu.

������ �� ����� ���������

Kvaliteta vode analizira se u svakoj faziprocesa vodoopskrbe - od zahvaćanja naizvor ištu, zatim tijekom dezinfekcije vo-de, pa do ispitivanja zdravstvene isprav-nosti isporučene vode i to svakodnevno.

Kontrola voda i izvorišta dokazuje da jeriječ o izuzetno čistim prirodnim vodamablago alkalne pH vrijednosti i umjerene tvr-doće. Očito je ovo optimalan sastav, jer dajedobar i osvježavajući okus, a dovoljno je vo-du samo dezinficirati klorovim dioksidom ito u najnižoj koncentraciji potrebnoj za za-državanje zdravstvene ispravnosti vode.

Postupak dezinfekcije strogo je kontroliran ine utječe na okus i kvalitetu izvorske vode.

Riječki sustav vodoopskrbe, sada većdužine 974 kilometara, siguran je i pouz-dan. U 2013. svi su analizirani uzorci bilizdravstveno ispravni. Zdravstveno isprav-nom vodom za ljudsku potrošnju smatrase voda koja ne predstavlja opasnost zazdravlje ljudi, ne sadrži štetne tvari i neprelazi vrijednosti parametara zdravstve-ne ispravnosti vode, propisane Pravilni-kom o parametrima sukladnosti i meto-dama analiza vode za ljudsku potrošnju.

Tako obrađena voda dalje se distribuirakroz mrežu u kućanstva i industriju. Na-kon uporabe vodu je potrebno na ekološkiprihvatljiv način zbrinuti. Otpadne vode,bilo da se sakupljaju kanalizacijskom mre-žom ili privremeno u septičkim i sabirnimjamama, obrađuju se na uređajima zap ro č i šćavanje otpadnih voda prije njihovaispuštanja u more ili podzemne vode.

��� �� � �� � ��������

Javna odvodnja svojom dužinom i dos-tupnošću još uvijek zaostaje za vodoop-skrbom, iako je dužina kanalizacijske mre-že povećana za šest puta u odnosu na prijepedeset godina. A u tih pedeset godinaulagalo se puno i izgradilo 394 km kanali-zacije, što je naravno utjecalo na kvalitetumora, a time i na životni standard našihgrađana. Na većini plaža u Rijeci, Bakru,Kraljevici i Kostreni more je izvrsne kakvo-će, za što svakako i nama – KD VODOVODI KANALIZACIJA d.o.o. iz Rijeke pripadaodređena zasluga; sustavima javne odvod-nje upravljamo savjesno, kontroliramoneprekidno kakvoću pročišćenih otpad-nih voda, koja već godinama zadovoljavasve zadane parametre. Nastavljamo s ula-ganjima u razvoj sustava javne odvodnje.

Krajem 2014. godine očekuje se završe-tak radova na sanitarnoj kanalizaciji Rije-ka- Grobnik koja je dio Jadranskog projektazaštite od onečišćenja voda u priobalnompodručju, a pokrenula ga je Vlada Republi-ke Hrvatske. Radovi u gradu Rijeci i općiniČavle izvodili su se fazno. U I. fazi je u raz-doblju od 2006. do 2009. godine izgrađeno13 km kanalizacijskih kolektora i mjesnekanalizacije za priključenje 363 kućanstva.

II. faza započela je u 2010. godine i dokraja ove godine dovršit će se izgradnjanovih 35 kilometara sanitarne kanalizaci-je za priključenje 1.320 objekata.

Tu nije kraj ulaganjima i investicijamau sanitarnu kanalizaciju - u drugoj polo-vici 2014. godine započinjemo s novim vi-šegodišnjim projektima. Tim projektimanajviše će se graditi u Rijeci. Gradnjomnovih 31 km kanalizacije stvorit će se uv-jeti za priključenje 860 objekata u šezde -setak ulica u Rijeci, najvećim dijelom urubnim gradskim naseljima.

I dok još nisu započeli spomenuti više-godišnji projekti, strateški se planira i dalj-nja dogradnja sustava odvodnje. Od 2010.godine u izradi je studijsko-projektna do-kumentacija za dogradnju gotovo 200 kmnove kanalizacije sa stotinjak crpnih sta-nica, rekonstrukciju postojeće kanalizaci-je, kao i gradnju novog uređaja višeg stup-nja pročišćavanja na Delti koji bi trebaobiti financiran iz EU fondova. Budući sus-tav će biti jedinstven po velikom broju cr-pnih stanica i svojoj složenoj strukturi.

Na isti način namjeravamo izgraditi ne-dostajući dio sustava javne odvodnje Ba-kar - Kostrena, za koji je već započetaizrada dokumentacije, te Kraljevica kojaće započeti kasnije - oba sustava dobit ćenove uređaje za pročišć a va n j e.

Dok se ne realiziraju svi nabrojani pro-jekti, a i oni koje ne stignemo ovdje spo-menuti, i time ne stvore uvjeti za priklju-čenje što većeg broja kućanstava i gospo-darskih objekata na javnu kanalizaciju,dio otpadnih voda mora se privremenozbrinjavati u septičkim i sabirnim jama-ma. One se trebaju čistiti.

Svatko od nas dužan je brinuti o prirodi ivoditi računa o svom otpadu – jedna odnaših obveza kao građana je da na ispravannačin zbrinjavamo svoje otpadne vode.

I to nas vraća na početak priče – č u va j t enašu prirodnu blagodat, pogodnosti nakojima možemo biti zahvalni i održa va j t enaše visoke kriterije u očuvanju ovog vri-jednog resursa – vode. KD VODOVOD IKANALIZACIJA d.o.o. planira i radi dalje, ineće posustati dok svaki objekt ne budepriključen na vodovod i kanalizaciju...

���ž������ � �� ��ž��� ����č��� � ������� ����

Uslugu pražnjenja i odvoza otpadnih

voda iz septičkih i sabirnih jama do ure-

đaja za pročišćavanje pružamo u Rijeci,

Kraljevici, Bakru i Klani, dok na ostalim

područjima ovu uslugu iznimno obavlja-

ju koncesionari koje odabere jedinica lo-

kalne samouprave. Da bi se na ispravan

način zbrinuo sadržaj iz septičke i sabir-

ne jame potrebno je nazvati i naručiti us-

lugu; zatim specijalno vozilo dolazi, crpi

sadržaj i dovozi ga na uređaj za pročiš-

ćavanje otpadnih voda, gdje se propisno

obrađuje. No, mnogi se građani ne koris-

te ovom uslugom. Zašto? Misle da je do-

voljno imati duboku septičku jamu, u ko-

ju stane dosta sadržaja koji 'prirodno ot-

ječe u podlogu odnosnu zemlju'. Što

vlasnici septičkih jama ne znaju, je da se

iste MORAJU prazniti. Ako ih ne održa-

vate, tj. ne praznite, možete izazvati ve-

lik rizik po okoliš; sadržaj može kroz pro-

pusni kraški teren onečistiti i ozbiljno

ugroziti okoliš, zagaditi more i podzemne

vode, da ne spominjemo što se može do-

goditi ako se sadržaj septičke jame izlije

po terenu. Kada to nastupi, samo zato

što niste primijetili da dno više ne može

upiti sadržaj, prekasno je. Zagadili ste

teren oko svoje, a i susjednih kuća i teš-

ko ugrozili zdravlje ljudi i životinja.

����

����� ��������� ���� ���� ���đ� �������� �� � ������������ � � �� �����

Svjetski dan voda6

������� ��� �ž���� ��� �

odovod Pula je 2003. go-dine odlukom skupštineizradio strategijusmanjenja gubitaka s ta-

dašnjih 35 na 25 posto. Strategi-ja je predviđala osnivanje odjelaza istraživanje gubitaka i inves-tiranje u potrebnu opremu. Da-nas s ponosom možemo ustvr-diti da su naši gubici na razini 23posto što je puno bolje od hrvat-skog prosjeka koji iznosi 46 pos-to i u razini sa zapadnoeurop-skim prosjekom od 25 posto.

Da bi nastavili sa smanje-njem gubitaka, bilo je potreb-

no dodatno unaprijediti sustav,tako da upravo uvodimo na-dzor gubitaka uvođenjem "ILI"metode sukladno IWA (Interna-tional Water Association) orga-nizaciji čiji je Vodovod Pula članod 2012. godine.

Cjelokupno vodoopskrbno po-dručje koje pokriva Vodovod Pula,a riječ je o oko 900 kilometara vo-dovodne mreže i 45.000 priključa-ka, podijeljeno je u 150 DMA (Dis-

�� ��������� ���������� �

���������� ��� ������ ���

trict Metering Areas) zona kojepredstavljaju jedinice nadzoragubitaka u pojedinim zonama.

Zoniranjem sistema omogu-ćeno je:

- dnevno praćenje minimal-nih noćnih protoka vode. Poredprikaza izmjerenih vrijednostiprotoka i tlaka za svaku pojedi-nu DMA zonu, omogućena je ianaliza izmjerenih vrijednostite izračun komponenti gubita-ka vode.

- analiza i uspoređivanje

ključnih parametara tj. IWA PIindikatora u pojedinim DMAzonama s ciljem određivanjaprioriteta u djelovanju (primje-rice, traženje curenja, kontrolaprovedenih aktivnosti, prividnigubici vode) i svakodnevnogpraćenja stanja gubitaka.

Uvođenjem DMA zona i dalj-njim implementacijama GIS iSCADA alata u svakodnevni radbit ćemo u mogućnosti kvalitet-nije pratiti promjene u sustavute pravovremeno reagirati nasve promjene da bi osiguralikvalitetnu vodoopskrbu.

������ � ���Ž� � �����

��������� �������

�odina 2014. je donijelaznačajne promjene i zaliburnijskom komunal-no društvo »Komunalac«

d.o.o. U skladu sa Zakonom o vo-dama, sva komunalna društva uHrvatskoj morala su iz svog pos-lovanja izdvojiti sve djelatnostivezane uz vodoopskrbu i odvod-nju. Društvo Komunalac d.o.o.provelo je statusne promjene ko-je su na snazi od 1. siječnja 2014.godine te se postojeće društ votransformiralo u dva nova druš-tva: Komunalac d.o.o. za oba-vljanje komunalnih djelatnosti(gospodarenje otpadom, građe-vinske usluge, pogrebne usluge,javna rasvjeta, zimska služba iostalo) i Liburnijske vode d.o.o.za obavljanje vodnih usluga (jav-na vodoopskrba i odvodnja).

Što su ove promjene donijelesamoj komunalnoj tvrtki, a štokrajnjih korisnicima njezinihusluga pojasnio je dipl.inž. Ervi-no Mrak, direktor »Komunalca«.

������� ��� �

– Kako bi se zadržali dosadaš-nji standardi u poslovanju s po-

t ro šačima kojima se željeloomogućiti da i nadalje sve pos-love vezane uz oba društva mo-gu obavljati na jednom mjestuosnovano je društvo LibukomJurdani d.o.o. za obavljanje pos-lova objedinjene naplate komu-nalnih, vodnih i ostalih usluga.Po č e v ši od 1. siječnja 2014. godi-ne sve račune za usluge koje suizvršene od strane društava Ko-munalac d.o.o. i Liburnijske vo-de d.o.o. obračunavat će i napla-ćivati društvo Libukom Jurdanid.o.o. Sva tri društva posluju naadresi Jurdani 50/b, 51213 Jur-dani – rekao je direktor Mrak.

Vezano uz investicije kojimaje cilj povisiti komunalni stan-dard za približno 30.000 ljudikoliko ih obitava na područjuGrada Opatije, te općina Matu-lji, Lovran i Mošćenička Draga,Ervino Mrak je istaknuo:

– Trenutačno na području Li-burnije imamo sljedeće investici-je: Izgradnja vodoopskrbe i odvo-dnje na području Poljana, Rukav-ca, Pobri i Školarova - Opriča i topo programu financiranjaEIB/CEB od strane Hrvatskih vo-da koje sudjeluju s 90% investici-ja, a preostalih 10% podmiruju Li-burnijske vode d.o.o. odnosno je-dinice lokalne samouprave i Pri-morsko-goranska županija.Ukupna vrijednost ovih investici-ja iznosi 19.5 milijuna kuna bezPDV-a. Radovi će se odviti tijekom2014. i 2015. godine. Od ostalihinvesticija koje se financiraju podrugom ključu – 80% Hrvatskevode i 20% Liburnijske vode d.o.o.i jedinice lokalne samouprave iz-vode se radovi na vodoopskrbi Vi-soke zone Lovrana i nastavak in-vesticije vodoopskrbe pogranič-nih naselja uz Republiku Sloveni-

ju. Riječ je o dionici Rupa – Brd c ekoja će biti kompletno gotova dokraja ožujka 2014. godine.

��ž��� ������š� ��

Zanimljiv je i podatak da jeukupnim investiranjem u vo-doopskrbu i odvodnju na po-dručju Liburnije i zaleđa od 2000.godine do danas uloženo više od800 milijuna kuna, a u pripremisu i novi investicijski zahvati pre-ma Eurofondovima do vrijedno-sti 400 milijuna kuna.

– Realizacijom novih investi-cijskih zahvata isključivo na od-vodnji i izgradnom uređaja (Mo-šćenička Draga, Brseč i viši stu-panj pročišćavanja napostojećem uređajuUPOV Opatija) ispunilibi praktički obavezusukladno vodno-ko-

������ ��������� ������� ����� ��� ���������� ���š���

����� ����č��� �������ž� ����� !����" �����������#��������$ ���������$ ���š���" ������ �� ��������ž��� �� �� $����� �� �����" � � �������� �� � ����������������� ��%���� ����� ���&��������

munalnoj direktivi Europske ko-misije po kojoj je rok realizacije31. prosinca 2018. godine. Svimp o t ro šačima i poslovnim partne-rima poručujemo da navedenezakonske promjene neće utjecatina kvalitetu i način obavljanjakomunalnih, vodnih i ostalih us-luga te ćemo i dalje težiti njiho-vom poboljšanju – zaključio jedirektor Mrak.

�� ����� ��Ć�� � ���Ć

������ ���� �����š�� ���������� �������� ������$���

��������#�� �����č�� ���� ������� ������ ���� č��� ��� '���������� ��������� ���ž� � �(� �������č���

Svjetski dan voda 7

� ������� ��� �ž��� ����

i m p re s s u mPrilog Svjetski dan voda, ured-nik Bruno Lončarić, g ra f i č k aurednica Marlena Kršul, tekst ifotografije: mr. sc. Marko Ran-dić, Sunčica Strišković, dipl.ing. biol., pokrovitelj prilogaJavna ustanova Priroda, za po-krovitelja mr. sc. Sonja Šišić,ravnateljica, tiskano u Novomlistu, 22. ožujka 2014.

������� �� ��� ����

���� � ������� �������� ��� ��š� �� �������� �������č���������� ����� �� ������������

�ijeke su oduvijek bile važneljudima. Na njihovim obala-ma formirala su se prva na-selja jer su bile izvor vode za

piće i potrebe kućanstva, izvor hra-ne, poveznica s ostalim naseljima uvidu riječnog transporta. Riječnedoline vrlo su plodne te su tu bilebogate žetve. Također, bile su i izvorenergije. Energija dobivena iz vodenaziva se hidroenergija.

Hidroenergija se koristi već tisu-ćama godina. Već su Stari Grci i Ri-mljani gradili vodenička kola koja jepokretao protok vode i tako okretaliteško kamenje mlinova. Vodenice subile vrlo česte sve do industrijske re-volucije i energija dobivena okre-tanjem velikih kotača „na vodenipogon“ koristila se za različite aktiv-nosti poput mljevenja žita, proizvo-dnje ulja, pamuka pa čak i baruta,cijepanja drva, drobljenje kamenja imnoge druge. Zahvaljujući razvije-noj hidrografskoj mreži, Hrvatska jeimala bogatu vodeničarsku tradici-ju. Uz Rječinu djelovale su mnogevodenice koje su energiju vode ko-ristile za obavljanje raznih poslova.

I danas su voda i proizvodnjaenergija usko povezane. Proizvodnjaenergije vrlo često koristi vodne re-surse, pogotovo ako je dobivamo izhidro, nuklearnih ili termalnih izvo-ra. U Hrvatskoj danas više od polo-vice električne energije dolazi iz hi-droelektrana. Hidroenergija spada uobnovljive izvore energije, te imamanju emisiju CO2 jer ne koristi fo-silna goriva. Postoji nekoliko raznihvrsta hidroelektrana, a kod nas sunajčešće akumulacijske i protočne.

������������ �����������

Za potrebe akumulacijskih hi-droelektrana potrebno je zaustavi-ti tok rijeke i stvoriti umjetno jeze-ro (akumulaciju). Primjer takvihakumulacijskih jezera su jezeraLepenica, Bajer i Lokvarsko jezero

u Gorskom kotaru. Stvaranjemovakvih umjetnih jezera kreirajuse nova staništa i krajobrazi, pružase mogućnost rekreacije i odmora,te predstavljaju turistički potenci-jal. No, ovakav način dobivanjaenergije ima i svoje negativnestrane. Pregrađivanjem korita bra-nom kako bi se stvorilo umjetnojezero potapa se određeni dio ri-ječne doline i mijenja se krajolik.Ponekad nestaju vrlo važna sta-ništa poput močvara koje su važ-ne za opstanak ptica. Protok ispodbrane se smanjuje. Iako je obavez-no ispuštati određenu količinu vo-de kako bi se osigurao opstanakvrsta nizvodno od brane, često seto ne čini u dovoljnoj mjeri. Ugro-žene vrste poput riječnog rakamogu nestati iz takvih sustava. Ta-kođer, brane čine prepreku na pri-rodnim migracijskim putovimamnogim ribljim vrstama. Vrste po-put pastrve, štuke i kečige migrira-ju uzvodno radi potreba razmno-žavanja i nepremostive prepreke,bilo one prirodne (dabrove brane)ili umjetne, mogu dovesti dosmanjenja ili čak nestanka odre-đenih populacija riba. Ovaj pro-blem može se riješiti posta-vljanjem „ribljih staza“ ili „r ibljih

stepenica“ po kojima ribe ondaimaju mogućnosti migrirati namjesto mriještenja.

������� �����������

Kod protočnih elektrana se vodaiskor ištava kako ona dotječe. Imajuili vrlo malo akumulacijsko jezero iliono uopće ne postoji. Primjer takvihhidroelektrana su Munjara Zeleni viri hidroelektrana na Rječini čije se po-strojenje nalazi u Vodovodnoj ulici.

Svaki način proizvodnje energijeima određene utjecaje na okoliš, pačak i proizvodnja iz obnovljivih izvo-ra. No, život bez nje je danas nemo-guć. Tako je i za opskrbu vodom po-trebna energija. Oko 8% ukupnoproizvedene energije na svijetu koris-ti se za pumpanje, tretiranje i tran-sport vode do raznih potrošača. Vodase tretira prije nego što dođe u našakućanstva kako bi postala pogodna zapiće, te nakon korištenja kako bi štomanje otpadnih tvari došlo u okoliš.

Sunčica Strišković, dipl. ing. biol.

������ �� �š�������� Ž�����

…Uz šumeću Rječinu po-digao se velik mlin s drugimisgradami, prama kojim sespušta kolni put sa Lujzijane.To ti je Žakalj, gdje mlin radina tri turbine od 300 konj-skih sila, a izmelje na godinu300.000 vagana žita, koje si-mo dolazi iz Hrvatske, Slavo-nije, Banata i Rušije. Brašno

se izvaža na Iztok, u Englez-ku, Afriku, južnu Ameriku,dapače i iztočnu Indiju…

Dragutin Hirc, Hrvatskoprimorje, 1891.

����� �� � �������� �

…Kod tvornice papira, die-li se Rječina u pet trakova; tujse podiglo i pet mlinova, a u

sredini na otočiću velika tros-pratna sgrada. Ovaj je otočićbrižnom rukom pretvoren uliepi povrteljnjak, u kojemima svake ruke povrća. U ob-će su vlastnici tvornica Smithi Meyner ovaj kraj pretvorili uoazu usred ove kamenite pus-toši. Papirnica osnovana je g.1828., a podignuta na hrvat-skom zemljištu. U tvornici

posluju sa parostrojem od500 konjskih sila i pet velikihsprava, a zabavljaju do 800radnica i radnika iz okolice.Godimice se potroši 20.000centih finijih, domaćih krpa i12.000 centi prostijih iz dru-gih krajeva. Iz englezkogaugljevja proizvadjaju plin zavlastitu porabu, a papir izva-žaju u Grčku, Englezku, Tur-sku, Indiju i južnu Ameri-ku…

Dragutin Hirc, Hrvatskoprimorje, 1891.

��� ����� �������� �

Na križanju dvije šetniceu značajnom krajobrazuVra žji prolaz i Zeleni vir na-lazi se mala hidroelektranasagrađena u Gorskom kota-ru još davne 1921. godine.Već sljedeće godine puštenaje u pogon. I nakon 90 godi-na još uvijek je u funkciji ismatra se spomenikom kul-ture. Originalni strojevi zaproizvodnju energije jošuvijek su u funkciji. Koristise voda iz potoka Curak, i to

s njegovog izvora u špilji Ze-leni vir.

� ��� � � ������

Najvećom hidroelektra-nom na svijetu smatra sebrana Tri klanca (Three Gor-ges Dam) na rijeci Yangtze uKini. Visoka je 185 metara i115 metara široka u svojojbazi. Ima 26 turbina i možeproizvesti više od milijarduwata energije. Iako je već ufunkciji, inženjeri još una -pređuju ovaj sustav i dodajunove turbine i generatore.

Munjara Zeleni vir, Skrad, Gorski kotar

Svjetski dan voda8