t. mJ. e dra· u 6 LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60. - DIN. OGLASI PO HAROCITOJ TARIFI. -, l Šibenik, 11. rujna 1938. GODINA IX. BROJ 37. ADRESA UREDHISTVA l UPR AVE: SIBENIK p p. H. RUKOPISI SE HE VRACAJU. - Mir Ove godine se navrlava dvade- set godina, da su se smirili prenapetl l Izmoreni živci Ka d se ono koncem 1918 rasprsnula zadnja granata, zagruvao zadnji top l zaštek- tala zadnja strojna puška, p ut neba se ·uzvinuo duboki uzdah Iz milijuna na- grudi: O, da vile nikad ne bl ubiJao l tada smo bill skoro uvjereni, da unapr ijed vladati na zemlji mir; da se narodi, Js- krva vi vsl kroz rana l prolivši pre- gorko more suza, gledati sobom 'kao dobra l ljubezna lovJek Je l nadalje os- tao Ostao Je, kao Ito Je l do- sad bio: lakom, ohol , osvetoljublv l krvo žedan. Zato moramo, duboko r nakon dvadeset · godina od svršetka Svjetskoga Rata, ustvrdlfl: stvo se n1je nimalo popravilo, nimalo opametilo. Jol Kormilari lo - vjetanstva se nimalo ne popra'VIIe nl- ti opameme, dok Je naroda, ludost vrhovnih kormilara, Tako moramo priznati Nikad nije bilo u vojarna- ma i podzemnim rovovima nagomila- no toliko ubojitog oružja kao upravo -u naJim danima. Nikad nisu: zrak, zem- lja, more l podzemlje bill toliko Ispu- njeni ratnim kao ove godine , kad se navršava drugo .svjetskoga primirja. S kakvim su odulevljenjem vojnici sviju naroda, trubu mira, ba- cali Iz ruku oruljel l s kakvom silnom odlukom su se svctjl"' ma, da vile nikad ubijati brata lovjekal l s kakvom vjerom Ih do- leklvahu nJihovi najdraži! A ml, eto, vidimo da je svo ono oduševljenje, l odluka, l vjera bila uzaludna. Ljudi se opet grizu i ko- lju; opet Je zrak prahom l krv - krv! - opet tele, kao u voda s osunta- nlh bregova, na koJima se Je- sen l zimu bJelasao netaknuti snijeg. Ali ništa je ono Ito se sada zbi- va u Kini l Spanjolskoj prema onome Ito bl se moglo dogoditi , lfo nam priJeti, Ito nam spremaju svjetski kor- milari. Zalio je ovako! Zalio! - pita- Ju svi oni ntall lJudi dobre volje. i.akomosfl - fo je prvi uzrok. O, tl nezas itna l bezotszlrna lakomosti! Tl uspaiJufeJ krv u illama onih koJI l posfedu)u dio zemljlnoga l bogatstva. Tl lm Nal veli ki nedostatak Bliže iedan drugomu l Naš veliki nedos t atak je i u t - mu, što jedan prema drugomu ni- smo bratski otv ,orcni. Kod drugoga zapažamo nešto, što po našem miš- l jenju nije d obro, a nemamo toliko zdrnve mjelosti da mu u pn i više stavimo svoju primjedbu, nego radije iza l eda g vorimo, a i ža- l ostimo se, jer bismo rado htje li imati sve l ju de poštene i dobre. Isi:i taj ma- nj ak vidjeti je kod ljudi sela i gra da. Tako, što se pogrješaka pojedi- kao i kod grupiranja lju di s obz irom na raz na pitanja. Imamo mi ljudi koji su u oštrom stavu jedan prema drugomu. Da ne kimnu ni glavom, kada jedan kraj drugoga to je preš lo u Neka zaoštrenost. Kako e o- no kineski bedem je stavljen iz- je dn ih i dru gih. Zi vot i de i od- vija se u stilu n eprijatel j stva i zmedu jednih i drug ih, jedne ili dr uge gru- pe. I to sve i kod lju di ma n jih mje- sta. U jednom mjestu po dijeljeni su po prestižu u drugom po ,,i- dejnom" razi l aženj u, u jednom jer se onaj onomu otrag d eset go d ina zamje- rio, u drugom u, jer je onaj onoga je d- nom uvrijedio , kod mnog ih, jer i ovaj i onaj i i da bude prvl, voda, pretstavnik. Naše mogli bismo ni zati sve poime nce. Ma len i smo u tomu . U pravo to na s silno malenima. Ne samo nas u ovom našem užem sjevcr- nodalma tinskom kraju. Ne znamo da li je kod dr ugih u tom pogledu bol je ili gore, a li , sc, da smo u tom svi jedan drugomu do uha. Mi z namo pra v,o izreke: Koliko ljudi toliko i vi l judi ne- maju isti broj ni kape ni cipela. Ni - ka da svi l judi ne biti posve istoga mišl j en ja, pa ni nas tu pa, ali je dn o s vi lj udi mora li bi imati uvijek na umu, da je vt lo neznatan, gotovo broj on ih ljudi ko ji sv i jesno i otvo- re no idu za sebe samih. O- va mi ao je najsna žniji razlo g, -da u odnosno istupanju jednih i drugih zauz imamo što mirniji stav, koji biti vo den tom i stinom i veli- kom ljub avlju prema d obru pojedinca i zaj e dnice. Ovaj je mo me nat potre bno i ko- risno ista knu ti posebice k od grup ira- nja ljud i, koji razgl aba ju o d ruštve- Jol vile morate lmafl zemlje; jol pu - nije moraju biti vale blagajne ; prema - lo imate pod sobom slugu l robova , a morao bi ih biti mnogo broj. l, jer to ne Ide milom, po slu žuju se silom. A njihova sila je jaka l neis- crpiva, jer su neiscrpivi njihovi ni milijuni. A onda : oholost l umillfenostl - Kormilare Je obu zela fiksna ideja, da je baJ' njihov brod najvredniJI l naj- prlstalljl; misle, da Je njihov narod najodlltnljl, ·stvoren za velika djela, nom zlu, koje je dana u životu, i o dobru, koje bi imalo u jednu kod onih koji se neprijateljski odnose u rješavanju socijalnoga pi- tanja. Posebice zadnjih mjeseci u du- ge razgovore sam se upuštao s ljudi- ma koji kažu da su komunisti. Ja ni- kada ne izbjegavam takve razgovo- re, nego ih i tražim. Iza otvorenih, po- sve otvorenih iznašanja misli, svaki put je rezultat bio taj: Pa, mi se sla- žemo. Dr ug :na koncUl i u sredini raz- govora, vrlo bistar 1 posve do- bro u svim granama društve- noga pitanja, rekao bi: pitanje du· e i Boga, pitanje duhovnosti, se - u kulturna pitanja, ja ne Jiram , jer ni ja svijet n mogu za- mišljati bez njegova i Uz- Par sus r eta iskrenih i otvo- renih d onosi pl od, drug Više ne gleda u Crkvi neko strašilo i rje- teških pi tan j a, nego, na nj egovo do lazi do spoznanja, da Cr- kva sa svojim gl edanjem i naziru- njem ide u tom pogledu, od nosno pušta sl obodne ruke, do krajnih gra- nica. o takvima e ni ne može govoriti da su komunist i, nego idealni l.i udi, p rože ti velikom ljub a vlj u k za- je dnici. Pravi komun i sti najpri je ki- daju po ve sve veze s ehom, t. j. oni su potp uni bezbošci u programu i dje lovanju. A t akvi h bezbožnih lju di komu- nista k od nas je vrlo ma lo. Nema ih, pogotovo, ko d onih koji su opravdano današnjim zlom. a koji a- mi govore o sebi Ja u komun isti ili ih drugi tako nazivaju. O tvore no, va n i, uisti n u, istupaj u kao bezbošci, zaziru od rkvc i vega što na Boga, i drugoga od toga odvod e, a to samo radi toga j er su im rekli ili su kakav pamflet prot i Bogu i vjeri, i, odnos vjere, stva, Crkve prikazali im kao nešto to s protivi dru št enom do bru - kao vatra i voda. Ne valja tak e l jude prepustiti samima sebi, nego treba im se približiti i otvoreno iznijeti, što je dobro, što zlo i pogotovo, kako Cr- kva gle da na sve to, pa se otvoriti i i srca mnogih. Junior za vl a st l gospodovanje. Svi su drug i nar od i manji J zaostalljl od njlho9oga. Zato ih treba upokor ftl, all ne se l po- mlj eJatl s nJi"'ar l sve to krste prostodu!nlm Imeni- ma: na ci onalizam l rasizam. - Dalje nije potrebno nabrajati uz- roke, Jer su t sama ta dva dostotna za razumijevanje dana fnjega stanja J e- ventual ne skore jos etnije Da Je Ito- g Izdao z apo viJ ed : Ub i- jajte! - ne bl se nijedna drug a Nje- gova zap ovij ed tako savden o I sp u- Socijalno xrnje AKCIJA PROTI RAZORl\0 - GA DJELOVANJA KO lU NI - STA r SA Narodni poslanik Dice, pret- jednik odbora Predsta do - ma, koji ima da i pita akti ' nost tranaca u Sjedinjenim kim dr ža Ya ma održao je 30. \ III. t. g. veliki goYor preko radia . ,· om govoru dokumentar- no je iznio, u ko likoj su mjeri us- pjeli komuni ti da p odruju zemlju. Služio e protokolima o do ' ada ·- njim aslu· anjima i u tvrdenim njenicama. Dice sma tra vr lo vatim , što one grupe i o- ni li toYi, koji su ta l no ustajali protiv nacional ili fa- .i propa g ande, nisu m jed- nom skrenu li pažnju na ui- tinu po komuni o- pa no t. Naprotiv te organizac ije i ti li toYi bili su bijes n i, kad su o- bjelodanjeni dokazi o komuni koj djelatno ti. Rad od b ora - re- kao je Di ce - sabotiraju ne samo privatne or gan izacije, nego i pojedine federa lne lasti. Tako na primjer mini tar tvo pravde i mini- star tvo rada odbili u, da ma u- koliko potpomognu r ad odbora, i ako su oba ova ministar tva dru- gim odborima, koji su imali zadatke, ukazala pu nu pot p or u, na ra po l ožen je njaka akte i sav materijal, koji je tim odborima bio od kori- ti. je, da ove f ederal ne vlasti ni u željele, da se otkriju rc - varenja komuni' ta indikati- ma. Na kraju govora na ro dn i pos la- nik Dice uputio je lužb eno zar htjev mini tar t\·u rad a, da bez odla g anja protjera er ya Bridgesa, sind ikata po- moraca na ob ali Sje di - njen ih Ameri · kih Dr žava . PR O PAG NDA BEZBO žN IKA SO\ JETSK O J R SIJI \l ada Sovjeta stavila je na ras- po lagan je Saveza b orbenih bezbož- nika tri a erop l ana a nhom, da ih Savez upotr ijebi za voj u propa- gandu . a tri aparata u tipa »PP - 35 \<. 1.ogu d a no e de et o oba i da po ti <1 nu brzinu od 350 kilome - tara na at. avez je iz radio plan, po koje- mu acropl ani na propa gan- njavala kao ta. A ovako se ona o neu - b lj anju krši kroz Uza sve to, he smijemo pofpuno gubiti nade l sj e sti , podvinuvl i noge l prekrstivJI ruke. Dok smo živi, mo- ramo se nadati, vjerova ti l bi ti na stra- nl mir o lJub ivih l mirotvornih. Jer kad bi nam otuplo svaki mlr orjubl vl l iz gubila se svaka mirotvorna mi sao, klupko bi se jol zamrsllo 1 ko- trljalo u sve metežu. lg.