-
Na osnovu lana 10. Zakona o mladima (Slubeni glasnik RS, broj
50/11) i lana 45. stav 1. Zakona o Vladi (Slubeni glasnik RS, br.
55/05, 71/05 ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 US, 72/12, 7/14
US i 44/14),
Vlada donosi
NACIONALNU STRATEGIJU ZA MLADE
ZA PERIOD OD 2015. DO 2025. GODINE
UVOD
Republika Srbija prepoznaje mlade i njihovu posebnu i vanu ulogu
u drutvu. Mladi su sadanjost i budunost drutva, resurs inovacija i
pokretaka snaga razvoja drutva. Zbog toga je neophodno kontinuirano
i sistematsko ulaganje u razvoj mladih i uspostavljanje
partnerskog odnosa mladih i drave kako bi se povealo aktivno uee
u drutvu, podstakla drutvena integracija i obezbedila ukljuenost
mladih u razvoj omladinske politike.
Nacionalna strategija za mlade (u daljem tekstu: NSM) utvruje
osnovne principe delovanja, pravce delovanja i oekivane rezultate
delovanja svih subjekata omladinske politike
1 (u daljem tekstu: SOP) ka unapreenju drutvenog poloaja mladih
i stvaranju
uslova za ostvarivanje prava i interesa mladih u svim oblastima.
NSM se zasniva na
stratekom opredeljenju drave da radi sa mladima i za mlade, i
polazei od cilja postavljenog u Zakonu o mladima
2 (u daljem tekstu: ZOM), tei obezbeivanju uslova koji e
omoguiti mladima da u potpunosti dostignu svoje potencijale,
aktivno uestvuju u drutvu, doprinosei ne samo sopstvenom razvoju,
ve i razvoju drutva.
NSM predstavlja kljuni mehanizam ostvarivanja, koordinacije i
unapreenja omladinske politike kojim se stvara podravajua sredina u
kojoj se inicijative mladih podstiu i uvaavaju. Svi SOP treba da
stvaraju uslove i podravaju osnaivanje mladih za ukljuivanje u
drutvo u skladu sa sopstvenim izborom i sposobnostima. Sve
sektorske politike treba da prepoznaju mlade i njihove potrebe i
potencijale, da im omogue uee u donoenju stratekih odluka,
sprovoenju, nadzoru i evaluaciji. NSM je ,,garancija omladini od
drave, ali i ,,garancija dravi od omladine, da e zajedniki delovati
na realizaciji ciljeva, potujui dogovorena naela i negujui
partnerski odnos. NSM predstavlja vodi u radu za mlade i sa mladima
za sve SOP i platforma je za delovanje na lokalnom,
pokrajinskom, nacionalnom i meunarodnom nivou.
1. POLAZNE OSNOVE
Obrazovanjem Ministarstva omladine i sporta (u daljem tekstu:
MOS) maja 2007.
godine, ishodom aktivnog etvorogodinjeg zagovaranja mladih u
okviru Koalicije mladih Srbije, udruenja graana i podmladaka
politikih stranaka, zapoet je proces razvoja sistema podrke mladima
i saradnje sa mladima. MOS je od samog obrazovanja zapoelo
kreiranje
1 Zakon o mladima (Slubeni glasnik RS, broj 50/11), lan 3, stav
2: subjekti omladinske politike su: Republika Srbija, autonomna
pokrajina i jedinica lokalne samouprave kao nosioci omladinske
politike, ustanove, udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti i
drugi subjekti koji uestvuju u sprovoenju omladinske politike. 2
Isto, lan 1, stav 2: cilj zakona je stvaranje uslova za podrku
mladima u organizovanju, drutvenom delovanju, razvoju i
ostvarivanju potencijala na linu i drutvenu dobrobit.
-
2
stratekih i zakonskih dokumenata u oblasti omladinske politike.
Vlada donela je, na predlog MOS-a, 9. maja 2008. godine Nacionalnu
strategiju za mlade, 22. januara 2009. godine
Akcioni plan za sprovoenje NSM za period od 2009. do 2014.
godine, a 4. marta 2010. godine Strategiju karijernog voenja i
savetovanja u Republici Srbiji. Posebno mesto u oblasti omladinske
politike u Republici Srbiji svakako zauzima Zakon o mladima koji
je
Narodna skuptina donela 5. jula 2011. godine.
Pored razvoja stratekih i zakonodavnih dokumenata, MOS je do
2014. godine u okviru aktivnosti realizacije NSM i akcionog plana
NSM, sprovelo 47 konkursa za kreiranje i
sprovoenje omladinske politike, organizovalo obuku za 350
omladinskih udruenja i neformalnih grupa mladih, podralo razvoj
1573 kancelarija za mlade (u daljem tekstu: KZM) pri jedinicama
lokalne samouprave (u daljem tekstu: JLS) i pomoglo izradu lokalnih
akcionih
planova za mlade (u daljem tekstu: LAP) u preko 100 JLS. MOS je
podralo osnivanje Krovne organizacije mladih Srbije (u daljem
tekstu: KOMS), rad i razvoj Nacionalne
Asocijacije Praktiara/ki Omladinskog Rada (u daljem tekstu:
NAPOR) i Nacionalne asocijacije lokalnih KZM. Vlada je donela 24.
januara 2014. godine Odluku o obrazovanju
Saveta za mlade i tako napravila znaajan korak u praenju i
daljem razvoju nacionalne politike za mlade. Pod okriljem MOS-a, od
2008. godine, radi Fond za mlade talente
Republike Srbije koji godinje stipendira preko 2.000 mladih, kao
i Centar za karijerno voenje i savetovanje mladih talenata4.
Izrada NSM predviena je ZOM-om, kao dokument, koji na predlog
MOS-a donosi Vlada na period od 10 godina
5. Proces izrade NSM zapoet je 31. jula 2014. godine
donoenjem Odluke o obrazovanju Radne grupe za izradu NSM za
period od 2015. do 2025. godine i akcionog plana za njeno
sprovoenje. Vlada je u Radnu grupu imenovala 53 lana, predstavnike
svih relevantnih dravnih organa i institucija, predstavnike
udruenja mladih, za mlade i njihovih saveza (u daljem tekstu:
udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti) i strunjake u oblasti
omladinske politike. Uspostavljeno je 8 tematskih grupa
(zapoljavanje i preduzetnitvo, obrazovanje, vaspitanje i obuka,
zdravlje i blagostanje, aktivizam i aktivno uee mladih, mobilnost i
informisanje, socijalna ukljuenost, kreativnost i kultura,
bezbednost) za razvoj NSM, u kojima su uestvovali lanovi Radne
grupe, kao i druge zainteresovane strane.
Proces izrade NSM zapoet je situacionom analizom kako bi se
utvrdilo trenutno stanje u oblastima od stratekog interesa za
mlade, utvrdili pravci kretanja pojave i definisali trendovi.
Situacionom analizom stvorena je osnova za utvrivanje kljunih
izazova (problema) za mlade, kao postojeeg negativnog stanja na
osnovu kojih su definisani uzroci koji su doveli do takvog stanja i
posledice koje su iz toga proizale. Tokom konsultativnog procesa u
oktobru je odrano 15 okruglih stolova irom Srbije i vie strunih
rasprava, dok je u novembru sprovedena javna rasprava i odravanje 5
javnih tribina i okruglih stolova, na kojima je uestvovalo vie
hiljada mladih. Na osnovu komentara iznetih tokom ovih skupova, kao
i predloga i sugestija dostavljenih putem formulara, dolo se do NSM
za period od 2015. do 2025. godine i akcionog plana za njeno
sprovoenje.
Podaci u NSM kojima se argumentuju utvreni kljuni izazovi za
mlade predstavljaju sutinu situacione analize i slue da ukau na
stanje i trend na osnovu koga je utvren
3 Prema podacima Ministarstva omladine i sporta zakljuno sa
novembrom 2014.godine, aktivno radi 136 KZM. 4 Ministarstvo
omladine i sporta (2014), Informator o radu, Beograd, preuzeto
05.12.2014. godine; dostupno preko linka
http://www.mos.gov.rs/informator-o-radu/?lang=lat. 5 Zakon o
mladima, lan 10.
-
3
specifini problem. NSM treba da bude itljiva, razumljiva mladima
i liena sveobuhvatnih nalaza i podataka kojima se dolo situacionom
analizom, i zbog toga NSM usmereno koristi podatke gde je to
potrebno kao osnov za logiko zakljuivanje o utvrenom problemu i ne
sadri rezultate kompletne analize koja je obavljena da bi se do
kljunih problema dolo. Na osnovu precizno definisanih specifinih
problema, njihovih uzroka i posledica, zapoet je proces definisanja
parametara plana, razvojem ciljeva i oekivanih rezultata
realizacije ciljeva, kao eljenog promenjenog stanja i naina
ostvarivanja ciljeva i rezultata6, razvojem aktivnosti i indikatora
ostvarenja
7.
U definisanju aktivnosti (mera) za ostvarivanje stratekog i
posebnih ciljeva, NSM i akcioni plan uvaavaju Ustavom garantovanu
samostalnost JLS i meunarodnopravne standarde u oblasti slobode
udruivanja. NSM posebno prepoznaje osetljive grupe mladih,
marginalizovane, u riziku od socijalne iskljuenosti i siromatva kao
viestruko diskriminisane i iskljuene grupe mladih. Svi razvijeni
ciljevi i aktivnosti treba da obezbede podrku ovim grupama mladih,
bolje prepoznavanje mladih iz osetljivih grupa, dok indikatori
akcionog plana posebno segmentiraju i prate sve kategorije mladih u
riziku od socijalne
iskljuenosti.
NSM polazi najpre od Ustava Republike Srbije i pozitivnih
zakonskih propisa: Zakon
o mladima (Slubeni glasnik RS, broj 50/11), Zakon o osnovama
sistema obrazovanja i vaspitanja (Slubeni glasnik RS, br. 72/09,
52/11 i 55/13), Zakon o obrazovanju odraslih (Slubeni glasnik RS,
broj 55/13), Zakon o visokom obrazovanju (Slubeni glasnik RS, br.
76/05, 100/07 Autentino tumaenje, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13 i
99/14), Zakon o volontiranju (Slubeni glasnik RS, broj 36/10),
Zakon o udruenjima (Slubeni glasnik RS, br. 51/09 i 99/11 dr.
zakon), Zakon o zadrugama (Slubeni list SRJ, br. 41/96 i 12/98 i
Slubeni glasnik RS, br. 101/05 dr. zakon i 34/06), Zakon o oruju i
municiji (Slubeni glasnik RS, br. 9/92, 53/93, 67/93, 48/94, 44/98,
39/03, 101/05 dr. zakon, 85/05 dr. zakon, 27/11 US i 104/13 dr.
zakon), Krivini zakonik (Slubeni glasnik RS, br. 85/05,88/05
ispravka, 107/05 ispravka, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 i 108/14),
Zakon o zabrani diskriminacije (Slubeni glasnik RS, broj 22/09) i
drugi zakoni, a tokom izrade konsultovane su u cilju usklaivanja
sledea strateka dokumenta koja je donela Vlada Republike Srbije
8: Nacionalna strategija zapoljavanja za period 20112020.
godine,
Strategija razvoja obrazovanja Srbije do 2020. godine,
Strategija karijernog voenja i savetovanja u Republici Srbiji,
Strategija razvoja strunog obrazovanja, Strategija razvoja
obrazovanja odraslih, Strategija naunog i tehnolokog razvoja,
Strategija razvoja zdravlja mladih, Strategija javnog zdravlja
Republike Srbije, Strategija za prevenciju i kontrolu
hroninih nezaraznih bolesti, Strategija za stalno unapreenje
kvaliteta zdravstvene zatite i bezbednosti pacijenata, Strategija
unapreenja poloaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji,
Strategija razvoja zatite mentalnog zdravlja, Strategija o HIV
infekciji i AIDS, Strategija razvoja sporta u Republici Srbiji,
Nacionalna strategija odrivog razvoja, Strategija za primenu
Konvencije o dostupnosti informacija, ueu javnosti u donoenju
odluka i pravu na pravnu zatitu u pitanjima ivotne sredine,
Strategija nacionalne bezbednosti, Strategija za prevenciju i
zatitu dece od nasilja, Strategija za spreavanje i suzbijanje
nasilja nad enama u porodici i u partnerskim odnosima, Strategija
prevencije i zatite od diskriminacije, Strategija zatite i
spasavanja u vanrednim situacijama, Nacionalna strategija za borbu
protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018.
godine, Strategija kontrole
6 NSM upotrebljava termin rezultat, kao ishodino stanje
realizacije cilja, odnosno aktivnosti. Ovim pojmom zamenjen je
ustaljeni pojam mera koji definie procesno stanje postizanja
rezultata. 7 Indikatori ostvarenja aktivnosti su deo akcionog plana
NSM. 8 Svi strateki dokumenti Republike Srbije dostupni su preko
linka http://www.gs.gov.rs/lat/strategije-vs.html.
-
4
streljakog i lakog oruja, Strategija razvoja socijalne zatite,
Strategija za smanjenje siromatva, Nacionalna strategija socijalnog
stanovanja, Strategija za unapreivanje poloaja Roma u Republici
Srbiji, Nacionalna strategija za poboljanje poloaja ena i
unapreivanje rodne ravnopravnosti, Strategija razvoja sistema
javnog informisanja, Strategija razvoja
informacionog drutva, Strategija razvoja elektronskih
komunikacija, Nacrt nacionalne strategije za stvaranje podsticajnog
okruenja za razvoj civilnog drutva za period 2014-2018. godine,
Strategija razvoja zvanine statistike, Strategija borbe protiv
trgovine ljudima u Republici Srbiji, Strategija za borbu protiv
droga u Republici Srbiji, Strategija za upravljanje
migracijama i odgovarajui akcioni planovi, lokalni akcioni
planovi, kao i drugi relevantni propisi i politike.
U skladu sa stratekim opredeljenjem Republike Srbije za lanstvo
u Evropskoj uniji (u daljem tekstu: EU) u izradi NSM polo se od
Strategije EU za mlade Investiranje i osnaivanje9, Obnovljenog
okvira za evropsku saradnju u oblasti rada sa mladima (2010
2018)
10 i Zajednikog izvetaja Saveta i Komisije o sprovoenju
obnovljenog okvira za
evropsku saradnju u oblasti rada sa mladima (2010 2018),11 kao
referentne osnove i pravca usklaivanja NSM. Pored ovih dokumenata,
konsultovane su i dve razvojne inicijative u okviru razvojne
Strategije EU, Evropa 2020: Mladi u pokretu
12 i Nove vetine za nove
poslove13
, kao i Deklaracija i Rezolucija Saveta Evrope o budunosti
omladinske politike: Agenda 2020
14.
2. ANALIZA STANJA SA PREPORUKAMA
Kao polazna osnova za pripremu NSM poslui su: godinji izvetaji o
sprovoenju Nacionalne strategije za mlade i akcionog plana 2009
2014
15, Mladi naa sadanjost,
istraivanje socijalnih biografija mladih u Srbiji16, Youth and
Public Policy in Serbia17, Studija o indikatorima omladinske
politike u Republici Srbiji
18, Analiza poloaja mladih u
strategijama Vlade Republike Srbije i novijim sociolokim
istraivanjima19, Indikatori za praenje populacije mladih u
Srbiji20, Stanje u omladinskoj politici uporedna analiza Republike
Srbije i Evropske unije
21, istraivanje Poloaj i potrebe mladih u Srbiji22.
MOS je u kontekstu pripreme nove nacionalne strategije za mlade
u 2014. godini u
saradnji sa Populacinim fondom Ujedinjenih nacija (UNFPA)
zapoelo eksternu evaluaciju realizacije NSM i akcionog plana za
period od 2009. do 2014. godine, sa ciljem sagledavanja
realnog stanja i donoenja stratekih mera. Prvi nacrt
evaluacionog izvetaja je pripremljen 3. decembra 2014. godine i
javno razmatran 8. decembra 2014. godine. Rezultati nacrta
9 Communication from the Commission to the Council, the European
Parliament, the European Economic and Social Committee and the
Committee of the Regions An EU Strategy for Youth: Investing and
Empowering A renewed open method of coordination to address youth
challenges and opportunities {SEC(2009) 545} {SEC(2009) 546}
{SEC(2009) 548} {SEC(2009) 549} /* COM/2009/0200 final */. 10
Council Resolution of 27 November 2009 on a renewed framework for
European cooperation in the youth field (2010-2018), OJ C 311,
19.12.2009. 11 2012 Joint Report of the Council and the Commission
on the implementation of the renewed framework for European
cooperation in the
youth field (2010 2018), OJC 394, 20.12.2012. 12 Youth on the
move, dostupno preko linka
http://ec.europa.eu/youthonthemove/index_en.htm. 13 New Skills for
New Jobs, dostupno preko linka
http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=822&langId=en. 14The
future of the Council of Europe youth policy: AGENDA 2020,
dostupno preko linka
http://www.coe.int/t/dg4/youth/IG_Coop/Agenda_2020_en.asp.
15Dostupni na zvaninoj internet stranici Ministarstva omladine i
sporta http://www.mos.gov.rs/dokumenta/omladina/strategije/.
16Mladi naa sadanjost, istraivanje socijalnih biografija mladih u
Srbiji, Smiljka Tomanovi, Dragan Stanojevi, Isidora Jari, Duan
Moji, Slaana Dragii Laba, Milana Ljubii, Ivana ivadinovi, Institut
za socioloka istraivanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, 2012. 17
Youth and Public Policy in Serbia, Tanja Azanjac, Donatela Bradi,
ore Krivokapi, Tatjana Stoji, Marlene Spoerri, A publication of
Demokratie & Dialog e.V. 2012. 18 Studija o indikatorima
omladinske politike u Republici Srbiji, dr Jasmina Kuka, Beograd,
2013. 19 Analiza poloaja mladih u strategijama Vlade Republike
Srbije i novijim sociolokim istraivanjima, docent dr Duan Moji, mr
Slobodan Mra, Beograd, 2013. 20 Indikatori za praenje populacije
mladih u Srbiji, Dragan Stanojevi i Ivana ivadinovi, Beograd, 2013.
21 Stanje u omladinskoj politici uporedna analiza Republike Srbije
u Evropske unije, Ministarstvo omladine i sporta, Beograd, 2013. 22
Poloaj i potrebe mladih u Srbiji, Ninamedia, 2014, dostupno preko
linka http://www.mos.gov.rs/dokumenta/omladina/istrazivanja/.
-
5
izvetaja su uzeti u razmatranje prilikom izrade NSM, naroito
preporuke23 koje ukazuju na oblasti koje je potrebno razvijati,
kontinuirano i dalje unapreivati:
1) ojaati kapacitete MOS-a i izgradnju infrastrukture za
implementaciju NSM i senzibilisanje partnera u sprovoenju NSM za
probleme i pitanja mladih;
2) obezbediti da proces donoenja odluka bude u skladu sa
principima komenadmenta; 3) obezbediti integrisanu omladinsku
politiku kroz unapreenje zajednikog planiranja i
sprovoenja NSM kroz zajednike projekte, upravljanje razmenom
informacija i znanja o mladima;
4) razviti jedinstven i sveobuhvatan sistem monitoringa i
evaluacije koji e obezbediti kvantitativne i kvalitativne podatke o
sprovoenju NSM;
5) unaprediti kapacitete lokalne infrastrukture tako da budu
prilagoene mladima; 6) omoguiti transparentniji proces donoenja
odluka i dostupnost informacija od
znaaja za mlade; 7) obezbediti unapreenje poloaja udruenja
mladih i za mlade kroz jasno razdvojeno
projektno finansiranje i programsko administrativne
grantove;
8) obezbediti poveanje obuhvata mladih aktivnostima usmerenim na
sprovoenje NSM, kroz razvoj mehanizama za praenje i poveanje
obuhvata, sa posebnim naglaskom na obuhvat mladih iz osetljivih
grupa;
9) kontinuirano prikupljati podatke o mladima kroz istraivanja o
poloaju i potrebama mladih.
Na zahtev MOS-a nezavisni ekspertski tim Saveta Evrope je u
sklopu svojih redovnih
aktivnosti zapoeo u 2014. godini pregled stanja u omladinskoj
politici u Republici Srbiji, kako bi se sagledali realni efekti
uraenog i dolo do korisnih preporuka za unapreenje rada u
omladinskom polju. Prilikom druge posete Republici Srbiji,
septembra 2014. godine,
ekspertskom timu je predstavljen prvi nacrt NSM, a komentari
koje je tim uputio na
dokument su uzeti u obzir prilikom izrade Predloga NSM. Takoe,
preporuke ekspertskog tima za unapreivanje omladinske politike,
koje su predstavljene na javnom sluanju u Beogradu, 6. februara
2015. godine, su u skladu sa Predlogom NSM.
3. VIZIJA I PRINCIPI
3.1. VIZIJA
Mladi su aktivni i ravnopravni uesnici u svim oblastima
drutvenog ivota koji u potpunosti razvijaju svoj potencijal i
doprinose linom i drutvenom razvoju i dobrobiti. Mladi imaju podrku
drutva, stvaraju bolje uslove za ivot i razvoj potencijala, i
aktivno doprinose optem napretku drutva.
3.2. PRINCIPI
U pripremi i realizaciji NSM uestvuju mladi, MOS, ministarstva
nadlena za posebne oblasti u omladinskom sektoru i svi drugi SOP,
pri emu MOS usmerava i prati sprovoenje NSM na lokalnom nivou. SOP
deluju u skladu sa principima NSM. Svi izrazi koji se koriste u NSM
koriste se rodno neutralno. Principi NSM su:
Podrka linom i drutvenom osnaivanju mladih
23 Nacrt izvetaja je dostupan preko linka
https://www.dropbox.com/sh/mpingrteofxtlns/AACihC8npI4sKPBovTZpJEE_a?dl=0.
-
6
Svi, a posebno SOP, u okviru svojih poslova i delokruga
podravaju drutveno osnaivanje mladih na nain utvren ZOM, NSM i
drugim instrumentima omladinske politike.
Potovanje ljudskih i manjinskih prava, ravnopravnost i zabrana
diskriminacije Svi mladi su jednaki i uivaju jednak poloaj i
jednaku pravnu zatitu bez obzira na
lina svojstva. Ne sme se praviti razlika ili nejednako
postupanje prema mladima, posredno ili neposredno, po bilo kom
osnovu, a naroito po osnovu: godina, rase, pola, nacionalne
pripadnosti, verskog ubeenja, jezika, drutvenog porekla, imovinskog
stanja, lanstva u politikim, sindikalnim i drugim organizacijama,
psihikog ili fizikog invaliditeta, zdravstvenog stanja, fizikog
izgleda, seksualne orijentacije, rodnog identiteta i drugog
stvarnog, odnosno pretpostavljenog linog svojstva.
Jednake anse za sve Mladi imaju pravo na jednake anse i uee u
svim oblastima drutvenog ivota u
skladu sa sopstvenim izborom i sposobnostima. Ohrabruje se lini
i drutveni razvoj mladih obezbeivanjem potovanja razliitosti, rodne
ravnopravnosti, prava, slobode i dostojanstva. Mladi imaju pravo na
objektivno, prilagoeno i lako dostupno informisanje, kako bi se
razvijali i donosili odluke na osnovu pune obavetenosti.
Znaaj mladih i njihove drutvene uloge Svi, a posebno SOP,
podstiu i podravaju jaanje svesti o znaaju mladih i drutvene
uloge mladih kroz realizaciju omladinske politike, drutveno
osnaivanje u cilju ostvarivanja dobrobiti mladih, promociju i
zatitu njihovih interesa, potreba i mogunosti za aktivno uee u
drutvu. Prepoznaju se i uvaavaju potencijali mladih, kao vaan
drutveni resurs, i iskazuje se poverenje i podrka mogunostima
mladih: Mladi znaju, mogu, umeju i hoe24.
Aktivno uee mladih i saradnja Svi, a posebno SOP, obezbeuju
podsticajno okruenje i daju aktivnu podrku u
realizaciji omladinskih aktivnosti mladih, preduzimanju
inicijative i njihovom smislenom
ukljuivanju u procese donoenja i sprovoenja odluka, koje
doprinose linom i drutvenom razvoju, a na osnovu pune obavetenosti
mladih. Podrava se i podstie sloboda udruivanja, saradnja sa
vrnjacima i meugeneracijska saradnja, na lokalnom, nacionalnom i
meunarodnom nivou.
Drutvena odgovornost i solidarnost Podstie se i razvija
odgovornost lica koja rade sa mladima, kao i odgovornost mladih
u odnosu na njihove obaveze u drutvu. Mladi treba da aktivno
doprinose izgradnji i negovanju drutvenih vrednosti i razvoju svoje
zajednice, naroito putem razliitih oblika volonterskih aktivnosti i
da izraavaju meugeneracijsku solidarnost i aktivno rade na
stvaranju uslova za jednako i puno uee u svim aspektima drutvenog
ivota mladih osoba sa invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina
i svih drugih lica i drutvenih grupa koje mogu biti u riziku od
diskriminacije, odnosno diskriminatornog postupanja. Razvija se
meugeneracijska solidarnost i prepoznaje uloga mladih u
izgradnji demokratskog graanskog drutva zasnovanog na kulturi
nenasilja i toleranciji.
4. STRATEKI CILJEVI
24 Nacionalna strategija za mlade (Slubeni glasnik RS, broj
55/08).
-
7
NSM definie devet stratekih ciljeva kao eljenih, promenjenih
stanja kada su u pitanju mladi u oblastima od interesa za mlade.
Uspenom realizacijom NSM u narednih 10 godina unapredie se:
zapoljivost i zaposlenost mladih ena i mukaraca; kvalitet i
mogunosti za sticanje kvalifikacija i razvoj kompetencija i
inovativnost
mladih;
aktivno uee mladih ena i mukaraca u drutvu; zdravlje i
blagostanje mladih ena i mukaraca; uslovi za razvijanje bezbednosne
kulture mladih; podrka drutvenom ukljuivanju mladih iz kategorija u
riziku od socijalne
iskljuenosti; mobilnost, obim meunarodne saradnje mladih i
podrka mladim migrantima; sistem informisanja mladih i znanje o
mladima; korienje i uee mladih u kreiranju kulturnih sadraja.
Akcioni plan NSM odreuje indikatore koji prate: stepen
realizacije aktivnosti, period realizacije (potrebno vreme za
ostvarivanje predvienih ciljeva, rezultata i aktivnosti), nivo
realizacije (republiki, pokrajinski ili lokalni), nosioce i uesnike
procesa realizacije, izvore verifikacije indikatora specifinih
ciljeva i aktivnosti i definie ukupno potrebna sredstva za
realizaciju.
4.1. Zapoljavanje i preduzetnitvo mladih
Prema podacima za 2013. godinu na nivou EU25
nezaposlenost mladih uzrasta 15 24 godine je iznosila 23,4%, dok
je u avgustu 2014. godine u Republici Srbiji ona iznosila
41,7% za mlade uzrasta 15 24 godine, odnosno 33,27% za mlade
uzrasta 15 30 godina. Pored toga, problem je i to to su mladi u
Republici Srbiji neaktivni na tritu rada. U avgustu
2014. godine, stopa neaktivnosti mladih uzrasta 15 24 godine
iznosila je 71,2%, dok je za
uzrast 15 30 godina stopa neaktivnosti iznosila 52,87%26. Takoe,
u Republici Srbiji prema podacima Republikog zavoda za statistiku,
u 2013. godini zabeleeno je da 19,7% mladih
uzrasta 15 2427pripada NEET28 kategoriji mladih.
Stopa nezaposlenosti je najvea za uzrast 15 24 godine, a to je
upravo uzrast u kome postoji najvea razlika u stopi zaposlenosti
izmeu mladih ena i mukaraca. Stopa dugorone nezaposlenosti u ovoj
uzrasnoj grupi za ene je 28, a za mukarce 24, dok je stopa
neaktivnosti za ene 78, a za mukarce 66. Od svih neaktivnih lica
koja ne trae posao zbog
brige o deci ili odraslim nesposobnim licima, 97% su ene, od ega
je 54% uzrasta 15 34 godine
29. Mlade ene ine polovinu mladih u Srbiji i njihova pozicija je
razliita u odnosu na
25 Zemlje lanice Evropske unije, tada 27 drava lanica. 26
Republiki zavod za statistiku, 2014, Anketa o radnoj snazi, III
kvartal 2014., Beograd, preuzeto 02.12.2014. godine; dostupno preko
linka:
http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/repository/documents/00/01/55/45/RS10_295_srb-III_kvartal_2014.pdf.
27 Republiki zavod za statistiku, 2013, Anketa o radnoj snazi za
2012. godinu. 28 NEET - Not in employment, education or training
(nisu zaposleni, u obrazovanju ili obuci). 29 Republiki zavod za
statistiku, 2013, Anketa o radnoj snazi za 2013. godinu.
-
8
mlade mukarce na tritu rada. Mlade ene su znatno vie izloene
diskriminaciji pri zapoljavanju, prvenstveno zbog raanja, ali i
seksualnom uznemiravanju30. Posebno je nepovoljan poloaj mladih
Romkinja, koje su tri puta manje zaposlene u odnosno na mlade Rome,
a znatno manje u odnosu na optu populaciju mladih.
Prema godinjim istraivanjima Unije poslodavaca Srbije o
preprekama u razvoju poslovanju, nedostatak adekvatnih kadrova se
primie vrhu liste, sa 8. mesta 2006. godine, pomerio se na 3. mesto
2013. godine.
31 Ovo je jasan pokazatelj da privreda sve tee pronalazi
kvalitetne kadrove. Neophodno je da dodatno ulae finansijska
sredstva kako bi obuavala svoje zaposlene, pored toga to kroz
poreski sistem finansira sistem obrazovanja u Srbiji, umesto da ta
sredstva usmerava u druge oblasti razvijanja poslovanja.
U Evropi i svetu, kao jedan od posebnih vidova zapoljavanja,
prepoznaje se preduzetnivo. Pogotovo je vano da se na formalnom
nivou obrazovanja promovie preduzetniki nain razmiljanja, tako da
bude usaglaen sa nastavnim programom, kao horizontalni element u
svim sferama uenja. Iskustvo steeno u preduzetnikom obrazovanju
poveava mogunost otvaranja novih kompanija, samozapoljavanja,
stvaranja novih radnih mesta, ali i sticanja samopouzdanja i jaanja
kreativnosti i drutvene odgovornosti kod mladih ljudi. Na osnovu
raspoloivih podataka pokazuje se da oko 20% mladih koji su
uestvovali u uenikim kompanijama u srednjoj koli, kasnije zaista i
osnuju svoje preduzee, to je preko 3 puta vie od opte
populacije.
Rezultati istraivanja koje je Beogradska otvorena kola sprovela
2013. godine pokazuju pozitivnu korelaciju izmeu dobijanja usluga
karijernog voenja i savetovanja (u daljem tekstu: KViS) i poveanja
zapoljivosti i zaposlenosti mladih. Podaci koji su dobijeni nakon
korienja usluga KViS-a pokazali su da se broj mladih koji su
konkurisali za posao, praksu i/ili volontiranje poveao za 14,3%, da
se 11,7% vie mladih izjasnilo da su spremni na profesionalnu
mobilnost, dok se 10,3% vie mladih izjasnilo da su spremni na
teritorijalnu mobilnost. Pored toga, procenat nezaposlenih mladih
koji su koristili usluge KViS-a iznosio
je 64,9%, dok je u kontrolnoj grupi procenat nezaposlenih mladih
iznosio 73,3%32
. Sve ovo
ukazuje na to da je mladima potrebno pruiti podrku u uspenoj
tranziciji iz obrazovanja na trite rada. Tu zapravo treba
pozicionirati KViS za mlade, u olakavanju glatkog prelaza iz
osnovnog u srednje i visoko obrazovanje i kasnije svet rada, jer ih
KViS oprema vetinama koje im omoguavaju da odre svoje kompetencije.
Meutim, primetan je nedovoljni obuhvat mladih uslugama KViS-a, kao
i nedovoljna vidljivost usluga koje nude pruaoci usluga i to je
segment koji je potrebno unapreivati.
STRATEKI CILJ Unapreena zapoljivost i zaposlenost mladih ena i
mukaraca
Specifini problem: Nedovoljno adekvatnih prilika za apliciranje
na programe koji pospeuju zapoljivost i zaposlenost mladih i mala
motivisanost mladih da se na njih prijavljuju.
30 Poverenik za zatitu ravnopravnosti, 2013, Godinji izvetaj. 31
Unija poslodavaca Srbije, 2013, Uslovi poslovanja i mere za razvoj,
Beograd, preuzeto 02.12.2014. godine; dostupno preko linka
http://www.poslodavci.org.rs/aktivnosti/projekti/publikacije. 32
uri Maja, KljajiTamara, 2013, Karijera po meri mladih: prikaz
rezultata merenja i praenja efekata usluga karijernog voenja i
savetovanja po zapoljivost mladih, Beogradska otvorena kola,
Beograd, preuzeto 02.12.2014. godine; dostupno preko linka
www.bos.rs/cgcc/publikacije.
-
9
Specifini cilj 1: Razvijene usluge i mehanizmi koji pospeuju
zapoljivost i zaposlenost mladih kroz meusektorsku saradnju
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za mlade, ministarstvo nadleno za
zapoljavanje
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije:
Predstavnici privrednog i omladinskog sektora su ukljueni u razvoj
usluga i mehanizama koji pospeuju zaposlenost i zapoljivost
mladih.
Podrati unapreenje javnih politika koje omoguavaju da
predstavnici privrednog i omladinskog sektora budu ukljueni u
kreiranje usluga i mehanizama koji pospeuju zaposlenost i
zapoljivost mladih;
obezbediti razvoj standarda i modela za ukljuivanje predstavnika
privrednog i omladinskog sektora u lokalne saveta za zapoljavanje u
svojstvu stalnih lanova saveta sa pravom glasa;
podstai ukljuivanje predstavnika privrednog i omladinskog
sektora u lokalne savete za zapoljavanje, kao stalne lanove saveta
sa pravom glasa;
podrati razvoj i implementaciju meusektorskih usluga koje
pospeuju stopu aktivnosti, zapoljivost i zaposlenost mladih na
lokalnom nivou.
Unapreeni postojei i kreirani novi programi koji pospeuju
zapoljivost i zaposlenost mladih.
Unaprediti postojee aktivne mere zapoljavanja mladih, sa
posebnim fokusom na paket za mlade;
razviti mere zapoljavanja i smanjenja diskriminacije mladih ena
na tritu rada u saradnji sa privatnim sektorom;
podrati unapreivanje postojeih i kreiranje novih programa za
prekvalifikaciju i dokvalifikaciju;
unaprediti postojee i kreirati nove programe preko kojih mladi
stiu praktina znanja, vetine i kompetencije koje su neophodne na
tritu rada;
obezbediti unapreivanje postojeih i kreiranje novih programa
koji podstiu aktivnost mladih ena, kao i mladih iz osetljivih
drutvenih grupa i mladih iz NEET grupe;
podrati razvoj afirmativnih mera za zapoljavanje mladih iz
osetljivih grupa.
Podran razvoj, primena i promocija aktivnosti koje podstiu
zapoljivost i zaposlenost mladih.
Podrati razvoj i primenu programa i vrnjake edukacije koji
podstiu aktivnost mladih;
obezbediti podrku mladim enama, mladima iz osetljivih drutvenih
grupa i mladima koji nisu u obrazovanju, obuci, niti su aktivni na
tritu rada, da konkuriu na programe koji pospeuju aktivnost
mladih;
podrati promociju primera dobre prakse mladih koji su proli
programe koji podstiu zapoljivost i zaposlenost mladih putem medija
i drutvenih mrea.
Specifini problem: Mladi ne poseduju potrebna praktina znanja,
vetine i kompetencije koje su traene na tritu rada.
-
10
Specifini cilj 2: Poveana usklaenost znanja, vetina i
kompetencija koje se stiu u procesu celoivotnog uenja, sa potrebama
trita rada
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za obrazovanje, ministarstvo nadleno za
zapoljavanje, ministarstvo nadleno za mlade
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije:
Poslodavaci i drugi relevantni akteri aktivno i kontinuirano
uestvuju u kreiranju i sprovoenju koncepta celoivotnog uenja.
Obezbediti ukljuivanje predstavnika poslodavaca u rad kolskih
odbora i nauno nastavna vea visokokolskih ustanova;
podrati aktivno ukljuivanje poslodavaca i drugih relevantnih
aktera u kreiranje i sprovoenje nastavnih planova i programa
srednjeg obrazovanja;
osigurati transparentniji i inkluzivniji pristup ka poslodavcima
i drugim relevantnim akterima u radu akreditacione komisije i
akreditacionih potkomisija visokokolskih ustanova;
unaprediti mehanizme podrke poslodavcima i drugim relevantnim
akterima koji sprovode programe celoivotnog uenja mladih.
Unapreeni su uslovi i mehanizmi za sprovoenje strunih praksi33 i
drugih oblika sticanja radnog iskustva.
Uspostaviti Nacionalni program strunih praksi uz meusektorsku
koordinaciju i saradnju sa predstavnicima poslodavaca na sprovoenju
i evaluaciji;
pruiti podrku programima koji motiviu i podstiu mlade da se
prijave za Nacionalni program strunih praksi i/ili drugi oblik
sticanja radnog iskustva;
razviti stimulativne mere za pruanje strune i radne prakse uz
postojanje finansijske nadoknade;
podrati razvoj mehanizama za implemetaciju sprovoenja radnih
praksi i drugih oblika sticanja radnog iskustva u toku procesa
kolovanja i van njega;
razviti model podrke poslodavcima i organizacijama civilnog
drutva (u daljem tekstu: OCD) koje sprovode i razvijaju mehanizme
za sprovoenje drugih oblika sticanja radnog iskustva.
Pruanje podrke programima koji omoguavaju mladima sticanje
praktinih znanja, vetina i kompetencija.
Razviti model ocenjivanja transverzalnih vetina mladih, kao i
mehanizama za praenje kreiranih modela;
podrati udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti u razvoju i
realizaciji programa za prenoenje transverzalnih vetina u saradnji
sa drugim SOP;
obezbediti podrku programima koji omoguavaju mladima da stiu
praktina znanja, vetine i kompetencije.
Specifini problem: Preduzetnitvo mladih nije adekvatno razvijeno
i nije dovoljno prepoznat doprinos preduzetnitva smanjenju
nezaposlenosti mladih.
33 Tremin strune prakse u ovom dokumentu podrazumeva sve strune
prakse koje se organizuju za mlade u sistemu obrazovanja,
zapoljavanja, kao i u organizaciji poslodavaca i organizacija
civilnog drutva.
-
11
Specifini cilj 3: Omogueni podsticajni uslovi za razvoj
preduzetnitva mladih
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za zapoljavanje, ministarstvo nadleno za
privredu, ministarstvo nadleno za mlade, ministarstvo nadleno za
obrazovanje
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije: Stvoren
podsticajni okvir javnih politika koji definie preduzetnitvo mladih
i njegovo okruenje.
Podrati usvajanje zakonskih i podzakonskih akata koji
prepoznaju, olakavaju i podstiu preduzetnitvo mladih;
razviti mehanizame za finansijsku podrku mladima pri pokretanju
biznisa, posebno finansiranjem start-ap
34 (Start-up), socijalnog i inovativnog preduzetnitva, kao i
zadrugarstva;
unaprediti i podrati omladinsko, ako i studentsko zadrugarstvo;
omoguiti razvoj stimulativnih mera za preduzetnitvo mladih u prvim
godinama
poslovanja;
obezbediti pojednostavljenje administrativnih i pravnih
procedura za preduzetnitvo mladih u prvim godinama poslovanja;
razviti afirmativne mere namenjene mladim enama koje ele da
postanu preduzetnice, posebno u manje razvijenim podrujima;
podrati razvoj i realizaciju podsticajnog i pravno ureenog
modela za ulaganje privrednog sektora u preduzetnitvo mladih.
Postoje mehanizmi za sticanje preduzetnikih znanja i vetina i
finansijske pismenosti u okviru obrazovanja.
Uvesti preduzetnike vetine i znanja i finansijsku pismenost u
nastavne programe na svim nivoima formalnog obrazovanja;
razviti programe za sticanje preduzetnikih vetina i znanja i
finansijske pismenosti u okviru nastavnih planova i programa;
podrati institucionalizovanje uenike kompanije kao praktinog
vida uenja preduzetnitva;
pruiti podrku programima i servisima OCD koje podstiu sticanje
preduzetnikih znanja i vetina i finansijske pismenosti mladih;
podrati uvoenje programa Pasoa preduzetnikih vetina na
nacionalnom nivou.
Razvijeni odrivi programi podrke mladima koji se odluuju na
samozapoljavanje. Podrati formiranje i rad centara za podrku
razvoju biznisa pri univerzitetima; razviti saradnju za podrku
razvoju biznisa mladih izmeu JLS, akreditovanih
regionalnih razvojnih agencija i centara za podrku razvoju
biznisa; podrati razvoj internet savetovalita koja pomau i podstiu
mlade da zaponu svoj
biznis;
pruiti podrku otvaranju lokalnih biznis inkubatora za pruanje
biznis start-ap podrke i pruanje mentorske podrke kroz razliite
modele meusektorske saradnje;
razviti programe podrke mladim enama koje se odluuju na
samozapoljavanje u tradicionalno mukim biznis sektorima.
34Startup (start-ap) je kompanija ili organizacija stvorena s
namerom da istrai repetitivne i prilagodljive poslovne modele
Blank, S., 2012, Search versus Execute, preuzeto 2.12.2014.;
dostupno preko linka
http://steveblank.com/2012/03/05/search-versus-execute/. U naunoj,
strunoj javnosti i poslovnoj praksi, ovaj termin podrazumeva
novoosnovano preduzee (preduzee koje je zapoelo poslovanje).
-
12
Stvoreni su uslovi za razvoj socijalnog preduzetnitva mladih
zasnovani na drutvenom razumevanju i podrci preduzetnitvu i
inovativnosti.
Razviti mehanizme podrke mladima koji se bave inovacijama i
istraivakim radom u preduzetnitvu;
podrati aktivnosti koje povezuju inovativnost, socijalno
preduzetnitvo, drutveno odgovorno poslovanje i otvaranje socijalnih
preduzea;
obezbediti razvoj preduzetnike kulture kod mladih, informisanja
o primerima dobre prakse mladih preduzetnika i pozitivnog uticaja
na drutvo i zajednicu.
Specifini problem: Nedostatak funkcionalnog, sveoobuhvatnog,
kvalitetnog i odrivog sistema karijernog voenja i savetovanja
mladih.
Specifini cilj 4: Razvijen funkcionalan i odriv sistem
karijernog voenja i savetovanja mladih
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za obrazovanje, ministarstvo nadleno za
mlade, ministarstvo nadleno za zapoljavanje
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije: Unapreen
nacionalni okvir za KViS.
Podrati osnivanje Nacionalnog resursnog centra za KViS i razvoja
mehanizama za upravljanje znanjem o KViS;
podrati aktivnosti upoznavanja mladih sa podrkom koju mogu
dobiti u KViS; pruiti podrku osnivanju Nacionalnog foruma za KViS i
uee u radu Evropske
mree politike celoivotnog voenja; razviti mehanizme za merenje
efekata razliitih usluga KViS po zapoljivost mladih,
koji ukljuuje efekte na razliite kategorije mladih; podrati
razvoj inovativnih alata, metoda i tehnika u oblasti KViS
prilagoenih
potrebama mladih ena i mukaraca.
Razvijen mehanizam za kontinuirano sprovoenje i unapreivanje
standarda i programa KViS mladih.
Unaprediti programe i metodologiju KViS za studente; obezbediti
razvoj postojeih i stvaranje novih programa KViS za mlade u
sistemu
srednjeg obrazovanja;
podrati unapreenje postojeih i razvoj novih programa KViS za
nezaposlene mlade van sistema obrazovanja, kao i mlade iz
osetljivih grupa;
unaprediti standarde KViS mladih.
Povean broj centara za KViS koji pruaju usluge mladima i
lokalnih timova za KViS mladih.
Podrati osnivanje novih centara i timova za KViS pri kolama,
fakultetima, univerzitetima, udruenjima koja sprovode omladinske
aktivnosti i KZM;
razviti aktivnosti meusektorskih partnerstava na lokalnom nivou
u cilju pruanja usluga KViS mladima;
pruiti podrku uspostavljanju lokalnih timova koji pruaju usluge
KViS mladima iz osetljivih drutvenih grupa.
-
13
Kontinuirana primena programa, standarda i usluga KViS u okviru
obrazovnih institucija.
Podrati primenu programa i metodologije KViS za studente u
Srbiji, uz korienje uspostavljenih standarda KViS;
obezbediti primenu programa KViS za mlade u sistemu srednjeg
obrazovanja, uz korienje uspostavljenih standarda KViS;
obezbediti sprovoenje godinje evaluacije programa i metodolije
KViS za mlade u sistemu srednjeg i visokog obrazovanja;
podrati obuke i kontinuirano usavravanje nastavnika i strunih
saradnika za pruanje usluga KViS.
Obezbeena je kontinuirana primena programa, standarda i usluga
KViS van obrazovnih institucija.
Podrati aktivnosti KViS za nezaposlene mlade van sistema
obrazovanja, kao i mlade iz osetljivih grupa, uz korienje
uspostavljenih standarda KViS;
obezbediti podrku za programe KZM za karijerno informisanje
mladih na lokalnom nivou;
podrati primenu programa karijernog voenja i savetovanja OCD
koje sprovede iste programe;
omoguiti obuke i kontinuirano usavravanje predstavnika KZM za
pruanje usluga KViS za mlade.
4.2. Obrazovanje, vaspitanje i obuka mladih
Sistem obrazovanja je sloeni niz procesa koji utiu na veliki deo
ukupne populacije. Ako se uzmu u obzir podaci da je na poetku
kolske 2013/14. godine evidentirano preko 1.200.000 osoba koje
uestvuju u nekom obliku formalnog obrazovanja, zatim broj
zaposlenih u sektoru obrazovanja u 2013. godini, koji iznosi
148.841, i ako se na to doda
broj onih koji uestvuju u neformalnom obrazovanju35, kao i broj
roditelja i staratelja onih koji su korisnici usluga sistema
obrazovanja, videemo da je to sistem koji je u neposrednoj ili
posrednoj vezi sa skoro svakim stanovnikom Srbije.
Pored sticanja kvalifikacije, osnovni cilj obrazovanja je
sticanje kvalitetnih znanja,
vetina i stavova za lino ostvarenje i razvoj, inkluziju i
zaposlenje i sticanje i razvijanje osnovnih kompetencija
36. Ipak, rezultati postignua uenika na PISA37 testiranju
pokazuju da
su rezultati uenika iz Republike Srbije znaajno nii u odnosu na
OECD38 prosek, kao i u odnosu na druge evropske zemlje (osim
Bugarske i Rumunije)
39. Analiza rezultata zavrnog
ispita40
, koji se sprovodi na kraju osnovnog obrazovanja, pokazuje da su
u 2014. godini
uenici osnovnih kola u vie od polovine okruga41 imali
ispodprosena postignua na sva tri
35 Definicija pojma neformalno obrazovanje odraslih definisana
je Zakonom o obrazovanju odraslih (Slubeni glasnik RS, broj
55/2013). U tekstu NSM neformalno obrazovanje oznaava svaki
organizovani oblik uenja sa jasno postavljenim ciljevima i ishodima
uenja, koji se odvija van obrazovnih institucija. 36 Zakon o
osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, (Slubeni glasnik RS, br.
72/2009, 52/2011 i 55/2013). 37 PISA Programme for International
Student Assessment (Meunarodni program procene uenikih postignua).
38 OECD The Organisation for Economic Cooperation and Development
(Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj). 39 Vlada Republike
Srbije, 2014, Drugi nacionalni izvetaj o socijalnom ukljuivanju i
smanjenju siromatva u Republici Srbiji, (preuzeto 02.12.2014;
dostupno preko linka http://socijalnoukljucivanje.gov.rs/rs/. 40
Zavrnim ispitom procenjuje se stepen ostvarenosti optih i posebnih
standarda postignua, odnosno obrazovnih standarda za kraj obaveznog
obrazovanja i vaspitanja. 41 Prema administrativnoj podeli
Republika Srbija ima 29 okruga i Region Beograda koji ima status
posebne teritorijalne jedinice u Srbiji. U Izetaju se nalazi podela
na 31 region jer je Raki podeljen na dva plus Beograd.
-
14
testa, dok se u oko treini okruga postiu rezultati na nivou
prosenih42. Loa postignua uenika otvorila su pitanje nastavnikih
kompetencija i pozicije nastavnike profesije
uopte43, vaspitnog i pedagoko psiholoko didaktiko metodikog
pristupa u obrazovanju i prilagoenosti sadraja nastavnih i
vannastavnih aktivnosti potrebama mladih.
Usvajanjem Zakona o obrazovanju odraslih44
uinjen je znaajan napredak u stvaranju uslova za priznavanje
prethodnog uenja steenog kroz neformalno obrazovanje i informalno
uenje. Meutim, jo uvek nije usvojen standard kvalifikacija i
standardi strunih i kljunih kompetencija, to onemoguava praktinu
primenu priznavanja prethodnog uenja. Takoe, Zakon o obrazovanju
odraslih ne prepoznaje specifinost neformalnih obrazovnih programa
u omladinskom sektoru koji nisu usmereni na sticanje odreene
kvalifikacije i struno osposobljavanje. Omladinski programi
usmereni su na sticanje kompetencija mladih. Vaan je proces, ali
pre svega ishod procesa uenja, postojanje fleksibilnosti u
realizaciji programa u skladu sa potrebama uesnika i irok spektar
aktivnosti koje nisu samo obuke i treninzi45.
U kontekstu neformalnog obrazovanja od sutinske vanosti za mlade
je priznavanje kompetencija steenih kroz omladinski rad. Postoji
inicijativa da se kvalifikacije steene u omladinskom radu definiu
kroz Nacionalni okvir kvalifikacija46(u daljem tekstu: NOK).
Kompetencije koje se stiu u neformalnom obrazovanju kroz omladinski
rad znaajne su za zapoljivost mladih, jer upravo te kompetencije
poslodavci trae prilikom zapoljavanja. Postoji statistiki znaajna
povezanost izmeu duine uea i frekvencije uea u programima
neformalnog obrazovanja u omladinskom radu i stepena i obima
steenih kompetencija mladih
47.
Prevremeno naputanje obrazovanja i osipanje uenika i studenata
jo jedan je od velikih izazova sa kojima se suoava sistem
obrazovanja Republike Srbije. Broj mladih
uzrasta 15 24, iz NEET kategorije, u 2012. godini iznosio je
25,1%, dok je taj broj na nivou zemalja EU iznosio 13%. Prema
Popisu stanovnitva iz 2011. godine, u Republici Srbiji je 2%
stanovnika starijih od deset godina nepismeno (ena je pet puta vie,
nego mukaraca), 11% stanovnitva starijeg od 15 godina ima nepotpuno
osnovno obrazovanje, 20,8% samo osnovno i 48,9% stanovnitva srednje
obrazovanje. Samo 16,2% stanovnitva ima zavreno vie ili visoko
obrazovanje. Dostupnost obrazovanja u velikoj meri je smanjena
mladima iz osetljivih drutvenih grupa. U kategoriji osoba sa
invaliditetom 53,3% uzrasta iznad 15 godina ima zavreno osnovno
obrazovanje ili nepotpunu osnovnu kolu, dok svega 6,6% ima zavreno
vie ili visoko obrazovanje.
Kada je re o pripadnicima romske nacionalne zajednice, ukupno
87% ima osnovno ili nie obrazovanje, a manje od 1% ima vie i visoko
obrazovanje48. Kada se osvrnemo na podatke razvrstane po polu,
uoiemo da ene ine veinu (81%) od ukupnog broja osoba bez
42 Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja,
2014, Izvetaj o realizaciji i rezultatima zavrnog ispita na kraju
osnovnog obrazovanja i vaspitanja u kolskoj 2013/2014. godini,
preuzeto 02.12.2014.godine; dostupno preko linka
http://www.ceo.edu.rs/images/stories/IzvestajiZI/Izvestaj%20o%20rezultatima%20ZI%20final.pdf.
43Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine (Slubeni
glasnik RS, broj 107/2012). 44 Zakon o obrazovanju odraslih
(Slubeni glasnik RS, broj 55/2013). 45 Markovi, D., 2008, Kojim
putem?Prepoznavanje neformalnog obrazovanja/uenja u omladinskom
sektoru u Srbiji; preuzeto 02.12.2014. godine; dostupno preko linka
http://www.hajdeda.org.rs/08_download/Kojim%20putem%20-
20prepoznavanje%20neformalnog%20obrazovanja%20u%20omladinskom%20sektoru%20u%20Srbiji.pdf.
46 Nacionalni okvir kvalifikacija u Srbiji bi trebalo da bude
instrument kojim se ureuju pitanja kvalifikacija potrebnih tritu
radne snage i predstavlja osnovu za primenu koncepta celoivotnog
uenja. Zakljuno sa 1.12.2014. godine, NOK nije usvojen. 47 Markovi,
D. Digurski, S., 2014, Istraivanje: Uticaj neformalnog obrazovanja
u omladinskom radu na sticanje kompetencija za bolju zapoljivost
mladih, Nacionalna asocijacija praktiara/ki omladinskog rada,
preuzeto 02.12.2014. godine; dostupno preko linka
http://www.napor.net/images/pdf/istraivanje%20uticaj_nfouor_na_zapoljivos_mladih.pdf.
48 Vlada Republike Srbije, 2014, Drugi nacionalni izvetaj o
socijalnom ukljuivanju i smanjenju siromatva u Republici Srbiji,
preuzeto 02.12.2014; dostupno preko linka
http://socijalnoukljucivanje.gov.rs/rs/.
-
15
kole, a isto tako i veinu diplomiranih osoba (kolska 2012/2013.
godina 53%). Osobe mukog pola manje upisuju studije prvog stepena
(45% upisanih studenata), a jo manje master studije (39.5%)
49. Rodna nejednakost ogleda se u segregaciji obrazovnih
profila, gde i
dalje preovlauje tradicionalna podela na muka i enska zanimanja.
Na fakultetima humanistikih nauka i umetnikim fakultetima
preovlauju studentkinje sa priblino 65%, na medicinskim fakultetima
broj je izjednaen na oko 50%, dok na tehnikim fakultetima
studentkinje uestvuju sa jedva oko 25%. U
informacionokomunikacionim tehnologijama ene ine 25% specijalista.
Tradicionalizam u odnosu na rodne uloge uslovljava veu tehniku
nepismenost ena, to ih kasnije dodatno dovodi u nejednak poloaj na
tritu rada
50.
Svakako ne treba ispustiti iz vida i injenicu da ni nadareni i
talentovani mladi nisu u dovoljnoj meri podstaknuti da razvijaju
svoje potencijale. Znaajan napredak uinjen je osnivanjem Fonda za
mlade talente koji na godinjem nivou stipendira oko 2.000 uenika i
studenata. Poseban problem nastaje kada diplomci treba da se
zaposle, o emu svedoi duina ekanja na posao. Na posao izmeu dve i
etiri godine eka 18,5% osoba sa visokim obrazovanjem, a isti period
u traenju posla provede i 15,6% osoba sa zavrenom srednjom kolom51.
Veliki broj mladih sa visokim obrazovanjem napustio je zemlju ili
eli da je napusti, i zbog toga je zadatak ove strategije da pronae
nain da mlade ljude motivie da se profesionalno i lino usavravaju i
svoja znanja i vetine uloe u drutveni, ekonomski i kulturni
napredak zemlje.
STRATEKI CILJ Unapreen kvalitet i mogunosti za sticanje
kvalifikacija i razvoj kompetencija i inovativnosti mladih
Specifini problem: Struna znanja i transverzalne vetine mladih i
postojei obrazovni profili nisu u skladu sa linim i drutvenim
potrebama.
Specifini cilj 1: Obezbeeni su uslovi za razvoj kreativnosti,
inovativnosti i inicijative mladih i sticanje kompetencija u okviru
celoivotnog uenja
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za obrazovanje, ministarstvo nadleno za
mlade
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije:
Unapreene su vaspitne i pedagoko psiholoko didaktiko metodike
kompetencije nastavnika i strunih saradnika u radu sa mladima.
Inicirati izmene propisa tako da udruenja koja sprovode
omladinske aktivnosti mogu da podnose na akreditaciju programe
stalnog strunog usavravanja nastavnika i strunih saradnika;
49 Republiki zavod za statistiku, statistika obrazovanja, 2014.
godina, dostupno preko linka http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/. 50
Minstarstvo za rad, zapoljavanje, boraka i socijalna pitanja, 2014,
Jednake mogunosti. ene i upotreba IKT tehnologija. 51 Republiki
zavod za statistiku, 2013, Anketa o radnoj snazi, Bilten 578,
preuzeto 02.12.2014. godine; dostupno preko linka
http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/repository/documents/00/01/35/41/SB-578_ARS_2013-SAJT.pdf.
-
16
podstai i podrati udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti
da razviju i podnose na akreditaciju programe stalnog strunog
usavravanja nastavnika i strunih saradnika;
osnaiti predstavnika tela uenika i studenata za aktivno uee u
razvoju i primeni metodologije i sistema merenja efekata strunog
usavravanja nastavnika i strunih saradnika;
koristiti rezultate TALIS52 istraivanja u procesu kreiranja
politika strunog usavravanja nastavnika;
podrati inicijative za uspostavljanje programa i uvoenje
obavezne obuke akademskog osoblja za razvoj profesionalnih
kompetencija u radu sa studentima.
Obezbeeno je kontinuirano unapreenje nastave i vannastavnih
aktivnosti kroz saradnju obrazovnih ustanova i SOP.
Podrati aktivno uee predstavnikih tela uenika i studenata u
razvoju programa rada kole i studijskih programa;
uspostaviti i podrati mehanizam saradnje udruenja koja sprovode
omladinske aktivnosti i KZM sa obrazovnim institucijama pri
izvoenju nastavnih programa;
razviti mehanizme saradnje i razmene iskustava predstavnikih
tela uenika i studenata, drugih udruenja koja sprovode omladinske
aktivnosti i KZM;
omoguiti razmenu iskustava u radu sa mladima izmeu obrazovnih
ustanova i OCD na domaem i meunarodnom nivou;
podrati programe koji promoviu solidarnost, razumevanje,
toleranciju, rodnu ravnopravnost i principe inkluzivnog drutva u
okviru vannastavne aktivnosti.
Afirmisan je sistem celoivotnog uenja i priznavanja prethodnog
uenja i prepoznate su specifinosti neformalnih obrazovnih programa
u omladinskom sektoru.
Podrati uee SOP u afirmisanju koncepta celoivotnog uenja;
inicirati izmenu propisa za obezbeivanje uee predstavnika mladih
prilikom
definisanja modela priznavanja prethodnog uenja i razvoja i
primene standarda rada u neformalnom obrazovanju;
informisati mlade o proceduri priznavanja prethodnog uenja;
podrati aktivnosti prepoznavanja specifinosti neformalnih
obrazovnih programa u
omladinskom sektoru koji nisu usmereni na sticanje odreene
kvalifikacije i struno osposobljavanje;
podrati razvoj neformalnih obrazovnih programa u omladinskom
sektoru, koji nisu iskljuivo obuke i treninzi.
Specifini problem: Omladinski rad nije sistemski prepoznat,
priznat i podran.
Specifini cilj 2: Unapreen je kvalitet i dostupnost omladinskog
rada i obezbeeno njegovo prepoznavanje
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za mlade, ministarstvo nadleno za
obrazovanje
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije:
52 TALIS Teaching and Learning International Survey (Meunarodno
istraivanje o predavanju i uenju). Istraivanje serealizuje pod
pokroviteljstvom OECD-a, a sa ciljem utvrivanja uslova u kojima
rade nastavnici kako bi se obezbedila efikasnija nastava i uenje u
kolama, link http://talissrbija.org/tag/istrazivanje/.
-
17
Unapreen kvalitet programa omladinskog rada i kapaciteti pruaoca
usluga omladinskog rada.
Podrati istraivanja o potrebama mladih; obezbediti kontinuirano
unapreivanje i razvoj novih programa u skladu sa potrebama
mladih i drutva; obezbediti kontinuirano praenje efekata
realizacije programa omladinskog rada u
skladu sa razvijenim standardima za osiguranje kvaliteta.
Obezbeeno je prepoznavanje i priznavanje omladinskog rada kao
usluge koja doprinosi unapreenju poloaja mladih.
Podrati aktivnosti profesionalizacije delatnosti omladinskog
rada kroz formalno i neformalno obrazovanje u skladu sa standardima
zanimanja omladinskog rada;
kreirati mehanizam za priznavanje kompetencija steenih kroz
omladinski rad i prepoznavanje zanimanja omladinskog rada kroz NOK
i Klasifikaciju zanimanja;
utvrditi potrebe za razvoj usluga omladinskog rada na lokalnom
nivou i zapoljavanje omladinskih radnika.
Specifini problem: Postoji neravnopravnost u pristupu
obrazovanju koja dovodi do naputanja kolovanja i neposedovanja
priznatih kompetencija.
Specifini cilj 3: Unapreene su mogunosti ravnopravnog pristupa
obrazovanju za sve i podrka mladima iz osetljivih drutvenih
grupa
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za obrazovanje, ministarstvo nadleno za
mlade
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije: Razvijeni
i primenjeni programi preventivnog delovanja radi smanjivanja broja
mladih koji
prevremeno naputaju kolovanje. Razviti programe prevencije ranog
naputanja kolovanja i prepoznavanja mladih u
riziku od naputanja kolovanja; uspostaviti sistem praenja uzroka
i obima prevremenog naputanja obrazovanja i
efekata preduzetih mera na smanjenje stope naputanja; podrati
programe za osnaivanje predstavnikih tela uenika i studenata za
pruanje
vrnjake podrke mladima u riziku od naputanja kolovanja; podrati
programe predstavnikih tela uenika i studenata, udruenja koje
sprovode
omladinske aktivnosti za senzibilizaciju nastavnika za
preventivni rad i motivisanje
mladih u riziku od naputanja kolovanja; podrati udruenja koja
sprovode omladinske aktivnosti i KZM u pruanju podrke
mladima u riziku od naputanja kolovanja.
Unapreeni mehanizmi praktine podrke mladima iz osetljivih grupa
za obrazovanje u skladu sa njihovim potrebama.
Podrati programe za obuku nastavnika i strunih saradnika za
prilagoavanje potrebama mladih iz osetljivih drutvenih grupa u
skladu sa inkluzivnim principima u obrazovanju;
podrati programe senzibilizacije nastavnika i roditelja za
promenu kulturolokih matrica koje nameu limitirajue rodne
uloge;
-
18
podrati programe podrke u ispunjavanju svih aspekata
pristupanosti (fizika, sadrajna, finansijska) i prilagoenosti
obrazovanja u skladu sa vaeim propisima i preporukama;
razviti mreu vrnjake podrke (mentorstvo, vrnjaka asistencija)
obrazovanju mladih iz osetljivih grupa;
unaprediti programe podsticajnih mera i mehanizme primene za
ukljuivanje i uspean nastavak kolovanja mladih iz osetljivih grupa
uvaavajui socijalnu dimenziju.
Razvijeni mehanizmi podrke mladima koji su napustili obrazovanje
da se vrate u sistem obrazovanja i steknu kvalifikaciju.
Podrati razvoj podsticajnih mera za povratak i ukljuivanje u
obrazovanje mladih koji nisu u sistemu ili su napustili obrazovni
sistem;
razviti nove i unaprediti postojee programe podrke mladih iz
osetljivih grupa koji su napustili obrazovanje da se vrate u proces
obrazovanja;
podrati uspostavljanje programa uenja na daljinu i drugih
savremenih metoda za poveanje obuhvata mladih koji su napustili ili
nisu bili ukljueni u formalno obrazovanje;
unaprediti regulativni okvir u visokom obrazovanju koji
obezbeuje podsticaj za prilagoavanje nastave kolovanju studenata uz
rad, roditeljstvo, itd.;
razvijati programe podrke za nastavak kolovanja mladim
roditeljima, posebno mladim majkama.
Specifini problem: Nadareni i talentovani mladi nisu dovoljno
prepoznati i podrani u obrazovanju, usavravanju i zapoljavanju.
Specifini cilj 4: Omogueno prepoznavanje i obezbeena podrka
razvoju potencijala nadarenih i talentovanih mladih
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za mlade, ministarstvo nadleno za
obrazovanje
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije:
Prepoznati i podrati nadarene i talentovane uenike, studente i
mlade u razvoju linih interesovanja i potencijala.
Podrati razvoj sistema za identifikaciju nadarenih i
talentovanih uenika i studenata i adekvatne mehanizme podrke u
nerazvijenim, siromanim devastiranim podrujima;
razviti i unaprediti programe podrke strunog razvoja i
usavravanja koji omoguavaju nadarenim i talentovanim uenicima i
studentima razvoj interesovanja, kreativnosti i inovativnosti;
podrati uee talentovanih i nadarenih uenika i studenata u
postojeim i podrati
razvoj novih naunih, kulturnih, sportskih, tehnikotehnolokih i
drugih aktivnosti; obezbediti bolju prilagoenost nastave
individualnim potrebama nadarenih i
talentovanih uenika i studenata;
-
19
podrati razvoj vannastavnih aktivnosti saradnjom sa naunim,
kulturnim, sportskim, tehnikotehnolokim i drugim institucijama koje
pruaju razvojne mogunosti mladima.
Obezbeena je podrka obrazovanju, usavravanju, zapoljavanju i
vrednovanju postignua nadarenih i talentovanih uenika i
studenata.
Omoguiti nagraivanje i stipendiranje mladih talenata kroz dalji
rad Fonda za mlade talente Republike Srbije i unapreenje drugih
naina stipendiranja i nagraivanja;
razvijeni programi promocije i podrke obrazovanja mladih ena u
tehnikim i prirodnim naukama;
omoguiti kontinuiranu podrku i subvencionisanje istraivakog rada
mladih talenata;
uspostaviti kontinuiranu saradnju SOP sa privatnim i javnim
sektorom u cilju profesionalnog razvoja, zapoljavanja i
samozapoljavanja mladih talenata;
unaprediti naine procene znanja mladih, kako bi se omoguilo
vrednovanje vrhunskih postignua u uenju.
4.3. Aktivizam i aktivno uee mladih
Stvaranje pravnog i politikog okvira koji stimulie uee i
aktivizam mladih mogue je jedino uz kreiranje razliitih, efikasnih
mehanizama koji e omoguiti njihovo aktivno uee u javnim politikama.
Mehanizmi kojima e se to uraditi moraju biti proaktivni i
odgovarati potrebama mladih. Ukljuivanje mladih u razvoj politika
za mlade, realizaciju razliitih razvojnih projekata, izradu
lokalnih stratekih dokumenata, rad radnih grupa, donoenju odluka,
samo su neki od efikasnih mehanizama kojima se moe poveati njihovo
angaovanje u bitne drutvene tokove. Od posebnog je znaaja
ukljuivanje mladih u razvoj politika za mlade, jer se time
osigurava kvalitetan odgovor na sve njihove potrebe, ali mora
se imati u vidu da se aktivizam mladih najbolje razvija i jaa
kroz grupe kakve su OCD, udruenja koja sprovode omladinske
aktivnosti, KZM i sl.
Udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti, bez svake sumnje,
vre bitnu drutvenu i politiku funkciju, ali i pored toga ne postoji
podsticajna sredina za razvoj omladinskog civilnog sektora, kao ni
povoljna sredina za promociju i zatitu graanskog prostora mladih.
Naime, kapaciteti SOP su nedovoljno razvijeni, te s toga treba
intenzivno
raditi na njima, kako bi se poveao i aktivizam mladih. Podizanje
kapaciteta, s druge strane, iziskuje izvesno finansiranje, to
krovne organizacije mladih nisu u mogunosti da obezbede i time se
ceo ovaj proces oteava.
Razliiti vidovi dravnih programa koji omoguavaju ovu vrstu
podrke veoma su znaajni i verovatno i najbitniji nain za jaanje
kapaciteta mladih. Razliiti vidovi karijernog savetovanja,
neformalnog obrazovanja, trening za trenere, sticanje vetina i
znanja, samo su neki od vidova kojima se ovo moe postii, a samim
tim i aktivno uee mladih i njihovo osnaivanje u reavanju zaista
bitnih drutvenih pitanja. Sve ovo je veoma znaajno, jer se omoguava
da mladi mogu da preuzmu vitalnu ulogu, kako u sopstvenom, tako i u
razvoju svoje zajednice.
Zakon o volontiranju je usvojen 2010. godine, ali ono to se u
praksi pokazalo je da ne omoguava oekivano promovisanje i
stimulisanje kulture volontiranja. Da bi se postigao efektivni
zakonski okvir za volontiranje, neophodno je da ga, pored Zakona o
volontiranju,
-
20
ine i drugi zakoni, kao to si Zakon o udruenjima, Zakon o
visokom obrazovanju, Zakon o osnovama obrazovanja i vaspitanja, ali
i neki sektorski zakoni (kultura, socijalna politika,
mladi i dr.).
Volonterizam jeste i uvek treba da bude osnova civilnog drutva,
i kao takav treba da bude podstican u drutvu, a posebno kod mladih.
Volontiranje treba promovisati kao neto to zajednikim zalaganjem
donosi dobrobit celokupnom drutvu, kao neto to e omoguiti da se
stvari pokrenu i okrenu. Do nepovoljnih uslova za volontiranje
dovelo je slabije
interesovanje mladih za ovaj vid angaovanja, odnosno njihov
nedostatak slobodnog vremena usled poveanja obaveza. Meutim, sa
druge strane, mladi su tehnoloki veoma obrazovani, to u mnogome moe
pomoi volonterskim servisima u kvalitetnijem pruanju usluga, voenju
razliitih kampanja preko interneta, irenju ideja i mobilizaciji
drutva, tako da i to moe biti jedan od bitnih naina ukljuivanja
mladih u volontiranje. Za unapreenje volonterizma je bitno i
umreavanje volonterskih organizacija, jaanje njihovih kapaciteta,
ali i uticanje na promenu generalnog stava javnosti o volonterizmu
samo kao servisu za pruanje usluga.
Nedovoljna ukljuenost mladih u aktivnosti u vezi sa zatitom
ivotne sredine, kao i u donoenje odluka u ovoj oblasti, proizilazi
iz injenice da ne postoji dovoljan broj informacija o nainima na
koje to mogu da urade. Meutim, nedostatak informacija nije jedini
problem koji dovodi do toga. Nedovoljno povezivanje izmeu sektora
zatite ivotne sredine, zdravlja i obrazovanja, problem siromatva i
izostanak multidisciplinarnog pristupa svakako doprinose uveanju
ovog problema. Uee mladih u programima obrazovanja stanovnitva i
podizanja javne svesti o znaaju zatite ivotne sredine je
nedovoljno, jer ne postoje dovoljno razvijeni mehanizmi za uee
graana u odluivanju o problemima povezanim sa ovom oblau. Jedan od
veoma pouzdanih mehanizama za ukljuivanje mladih u pitanja u vezi
sa za zatitom ivotne sredine svakako je edukacija.
Prirodne nepogode, saobraajne nesree, proizvodnja i korienje
opasnih materija, zagaanje vazduha, vode i zemljita, ukazuju na
potrebu edukacije mladih da prepoznaju rizike po zdravlje u ivotnoj
sredini, kako bi se preduzele mere i aktivnosti za njihovo
otklanjanje ili prevazilaenje. Sa druge strane, poveanje nivoa
informisanosti i njihovog znanja o problemima ivotne sredine
omoguie njihovo vee ukljuivanje u identifikovanje i traenje mogueg
reenja za ove drutveno veoma bitne i kompleksne probleme.
STRATEKI CILJ Unapreeno aktivno uee mladih ena i mukaraca u
drutvu
Specifini problem: Pravni i politiki okvir ne podstie i ne
stimulie uee i aktivizam mladih, jer ne stvara adekvatne uslove za
ostvarivanje omladinskog uea i aktivizma. Ne postoje efikasni
mehanizmi za integrisanje omladinskih perspektiva u javne politike
i uee mladih.
Specifini cilj 1: Unapreen je pravni i politiki okvir
ukljuivanja perspektive mladih ena i mukaraca i uee mladih u
procesima donoenja odluka i razvoju politika za mlade
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za mlade
-
21
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije:
Organizacije i institucije prepoznaju mlade i razliite kategorije
mladih kao posebnu grupu sa svojim pravima i potrebama.
Izraditi sveobuhvatnu analizu pravnog i politikog okvira i
prakse za uee i aktivizam mladih na nacionalnom, pokrajinskom i
lokalnom nivou;
definisati zakonsku obavezu svih institucionalnih aktera da u
razvoj svojih politika uvrste perspektive mladih i predstavnike
mladih;
formulisati kriterijume za rodno osetljivo praenje razvoja
politika u kojima su uvrtene perspektive mladih i predstavnici
mladih;
obezbediti adekvatnu zastupljenost (procenat mesta) i nivo uea
mladih, kako bi se postigla ravnopravnost mladih u procesima i
telima;
izvriti izmene i dopune ZOM-a, kako bi se unapredilo pravno
prepoznavanje mladih i ukljuivanje perspektive mladih u razvoj
javnih politika.
Organizacije i institucije kreiraju svoju politiku i posebne
planove uzimajui u obzir perspektive mladih i ukljuujui mlade.
Podrati funkcionalno i aktivno ukljuivanje predstavnika mladih u
rad i odluivanje javnih institucija i organizacija na ravnopravnoj
osnovi;
razviti smernice za omladinsko i rodno odgovorno budetiranje na
svim nivoima; razviti standarde i mehanizme izbora mladih za uee u
procesima donoenja odluka
i razvoja politika, ukljuujui afirmativne mere za uee manje
zastupljenog pola; razviti i primeniti mehanizam strukturiranog
dijaloga po meunarodnim standardima; obezbediti adekvatnu
zastupljenost i nivo uea mladih kako bi se postigla
ravnopravnost u procesima i telima.
JLS kreiraju politiku za mlade na osnovu realnih potreba mladih
na lokalnom nivou i
dostupnih resursa za rad sa mladima.
Razviti smernice za SOP na lokalnom nivou za ukljuivanje
perspektive mladih koje sadre i rodnu perspektivu i perspektivu
osetljivih grupa mladih u razvojne procese i politike;
podrati izradu, realizaciju, praenje i evaluaciju LAP uz aktivno
uee mladih u procesima i odlukama;
ukljuiti mlade mukarce i ene na ravnopravnoj osnovi u proces
razvoja, implementacije, praenja i evaluacije LAP;
unaprediti smernice za ulogu, nadlenosti i pravni status KZM i
kompetencije osoba koje rukovode KZM.
Specifini problem: SOP nemaju dovoljno razvijene i izgraene
kapacitete za implementaciju i praenje omladinske politike.
Udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti nemaju uslove koji
omoguavaju kontinuiran rad i razvoj programa sa mladima i prilagoen
i podran sistem komunikacije sa mladima.
Specifini cilj 2: Uspostavljeni su uslovi za izgradnju
kapaciteta i sinergiju u radu SOP i odrivi razvoj i ukljuivanje
veeg broja udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za mlade
-
22
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije: Razvijen
mehanizam koordinacije procesa i izgradnje kapaciteta SOP za
realizaciju NSM.
Utvrditi sve SOP koji doprinose realizaciji NSM; definisati
uloge i precizirati odgovornosti u procesu realizacije NSM;
unaprediti administrativne i operativne kapacitete nadlenog
ministarstva za
sprovoenje NSM; razviti programe obuke SOP za razvoj i
realizaciju omladinske politike i NSM; obezbediti razvoj kapaciteta
SOP za praenje i izvetavanje o realizaciji NSM; podrati razvoj
kapaciteta mladih da kao izabrani predstavnici mladih, uestvuju
u
procesima razvoja politika i donoenju odluka, na svim nivoima i
meunarodnom nivou;
obezbediti razvoj i realizaciju Agendi za mlade53 u okviru
ministarstava kojima se definiu aktivnosti koje ministarstva
realizuju za mlade;
podrati izmenu ZOM kojom bi se obezbedilo redovno izvetavanje
Saveta za mlade i javnosti o napretku u sprovoenju NSM i Agendi za
mlade;
razviti tematsko godinje planiranje realizacije ciljeva NSM,
kojim bi se odreena tema stavila u fokus javnosti i postigla
sinergija u radu;
utvrditi usluge dostupne mladima na lokalnom nivou koje pruaju
institucije i organizacije, i obezbediti podrku za razvoj,
standardizovanje i odrivo finansiranje postojeih i stvaranje novih,
uz obezbeenu koordinaciju i sinergiju.
Obezbeena je podrka odrivom razvoju udruenja koja sprovode
omladinske aktivnosti. Obezbediti redovno administrativno i
programsko finasiranje rada i razvoja
reprezentativnih saveza mladih;
omoguiti korienje javnih prostora udruenjima koja sprovode
omladinske aktivnosti za realizaciju programa za mlade;
utvrditi postojanje svih javnih prostora za mlade (omladinska
imovina) i staviti ih u funkciju mladih;
podrati aktivnosti razvoja i primene planova za razvoj
demokratskih procedura u udruenjima koje sprovode omladinske
aktivnosti i svrishodno ukljuivanje u rad i napredovanje novih
lanova.
Uspostavljena je kontinuirana podrka programima za sprovoenje
aktivnosti ukljuivanja mladih u drutvo.
Omoguiti kontinuirano finansiranje programa udruenja koja
sprovode omladinske aktivnosti koji doprinose razvoju drutva i
omoguavaju aktivno uee mladih;
podrati programe za razvoj znanja i vetina omladinskih aktivista
za efektivan doprinos drutvu kroz rad postojeih udruenja koja
sprovode omladinske aktivnosti;
podrati aktivno ukljuivanje mladih iz osetljivih grupa u rad
udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti i razvoj njihovih
kompetencija;
obezbediti podrku predstavnikim telima uenika i studenata u
razvoju kompetencija lanova i poveanje broja uenika ili studenata
koji uestvuju u aktivnostima predstavnikih tela;
podrati aktivnosti KZM usmerenih na ukljuivanje mladih u drutvo;
podrati aktivnosti motivisanja i razvoja kapaciteta za ukljuivanje
mladih ena i
mukaraca u rad nacionalnih saveta nacionalnih manjina;
53 Agenda za mlade treba da bude planski dokument za rad sa
mladima i za mlade u okviru ministarstava i institucija, ustanova i
organizacija razvijenih na osnovu NSM i akcionog plana NSM i
usklaenih sa mandatom, ulogom i vrstom podrke koja se prua
mladima.
-
23
podrati programe motivisanja mladih ena i mukaraca za uee u
politikom ivotu i izbornim procesima.
Izgraen je mehanizam podrke i motivacije SOP za saradnju i
umreavanje i zajednike aktivnosti.
Obezbediti podrku razvoju programa koji se realizuju u
partnerstvu izmeu udruenja koje sprovode omladinske aktivnosti i u
partnerstvu sa KZM;
podrati programe koji omoguavaju umreavanje SOP i udruivanje
napora (sinergiju) na razliitim nivoima i temama;
razviti smernice i podrati aktivnosti razmene iskustava, prenosa
znanja i vrnjake edukacije u okviru i izmeu udruenja koja sprovode
omladinske aktivnosti;
podrati ukljuivanje i lanstvo udruenja koja sprovode omladinske
aktivnosti u meunarodnim organizacijama, uee u meunarodnim
skupovima, procesima i telima;
podrati razvoj i realizaciju projekata meunarodne saradnje.
Unapreeni su i inovirani pristupi i komunikacija udruenja koja
sprovode omladinske aktivnosti sa mladima.
Izvriti istraivanje i analizu naina na koji udruenja koja
sprovode omladinske aktivnosti ukljuuju nove lanove i aktiviste, i
podsticajnih faktora koji mlade motiviu na ukljuivanje u aktivnosti
i rad udruenja, koja ukljuuje rodnu perspektivu;
razviti smernice za inovativne naine ukljuivanja mladih i
motivisanje za aktivno uee, koje ukljuuje rodnu perspektivu i
podsticajne mere za osetljive grupe mladih;
podrati razvoj novih naina komunikacije i kanala komunikacije
udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti sa mladima, sa ciljem
ukljuivanja novih aktivista i lanova.
Specifini problem: Nepovoljno je okruenje za volontiranje na
koje utie lo institucionalni okvir, nepostojanje strategije i plana
implementacije Zakona o volontiranju i podrka volonterskim
akcijama.
Specifini cilj 3: Unapreeni uslovi za volontiranje meu mladima i
za mlade
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za mlade
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije: Obezbeena
podsticajna sredina i podrka za razvoj volonterskih aktivnosti i
volontiranje mladih.
Podrati volonterske aktivnosti udruenja koja sprovode omladinske
aktivnosti, KZM i neformalnih omladinskih grupa;
podrati ukljuivanje mladih volontera u kratkorone i dugorone
volonterske programe;
podsticati obrazovne, kulturne i sportske ustanove da
prepoznaju, podre i vrednuju volontiranje mladih;
uspostaviti sistem za prepoznavanje i priznavanje vetina steenih
volontiranjem pri zapoljavanju i pratiti njegovu efikasnost;
-
24
podsticati meugeneracijsku saradnju i ukljuivanje mladih iz
osetljivih grupa kroz volonterske programe, projekte i
inicijative;
podrati programe volontiranja u vanrednim situacijama.
Volontiranje mladih je prepoznato i podrano u razvoju. Podrati
formulisanje politike volontiranja na nacionalnom nivou,
unapreenje
zakonskog okvira za volontiranje i razvoj standarda volonterskog
rada;
ukljuiti programe volontiranja u nacionalne i lokalne planove
razvoja, kao i u planove reavanja vanrednih situacija;
podrati SOP da razumeju pravne obaveze i unaprede zatitu
volontera i korisnika volontiranja;
podrati umreavanje volonterskih centara i servisa u okviru
udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti i KZM;
razviti rodno osetljive kriterijume za izvetavanje i merenje
efekata volontiranja; podrati programe koji promoviu volontiranje
kao drutveno korisnu aktivnost.
Osnaena udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti i KZM za
sprovoenje volonterskih programa i projekata.
Obezbediti primenu standarda volonterskog rada u aktivnostima
udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti i KZM;
podrati obuke za udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti i
KZM o volonterskom menadmentu;
podrati razvoj i rad volonterskih servisa u okviru udruenja koja
sprovode omladinske aktivnosti i KZM;
podrati redovne, rodno osetljive evaluacije programa
volontiranja u okviru udruenja koja sprovode omladinske aktivnosti
i KZM.
Specifini problem: Mladi su nedovoljno ukljueni u aktivnosti i
donoenje odluka u oblasti ivotne sredine.
Specifini cilj 4: Poveano je uee mladih u zatiti ivotne sredine
i odrivog razvoja
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za mlade, ministarstvo nadleno za ivotnu
sredinu
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije: Unapreene
su mogunosti mladih za uee u procesima i odlukama o ivotnoj sredini
i odrivom razvoju.
Unaprediti dostupnost informacija o stanju ivotne sredine
mladima u saradnji sa SOP;
podrati uspostavljanje saradnje izmeu mladih i tela JLS nadlenog
za zatitu ivotne sredine, ukljuivanje mladih u osnivanje i rad
zelenih saveta i izradu lokalnih ekolokih akcionih planova;
podrati ukljuivanje mladih u konsultativne procese u oblasti
zatite ivotne sredine i razvoj smernica za praenje procene uticaja
na ivotnu sredinu.
Obezbeena je multisektorska podrka programima zatite ivotne
sredine i odrivog razvoja koje realizuju SOP.
-
25
Podrati osnivanje fondova za ivotnu sredinu koji bi izdvajali
deo sredstava za aktivnosti mladih na zatiti i unapreenju ivotne
sredine;
podrati koordinaciju aktivnosti privrednog sektora u pravcu
izdvajanja sredstava za omladinske programe u oblasti zatite ivotne
sredine;
podrati subvencionisanje omladinskih preduzetnikih ideja sa
komponentom zatite ivotne sredine kroz promociju obnovljivih izvora
energije, ekoturizma i drugih oblika zelene ekonomije;
podrati aktivnosti zatite ivotne sredine koje realizuju SOP i
ukljuivanje mladih u realizaciju programa zatite ivotne sredine i
odrivog razvoja koje sprovode meunarodne organizacije.
4.4. Zdravlje i blagostanje mladih
Bolesti zavisnosti imaju hronian tok i dovode do tekih poremeaja
psihikog i
telesnog zdravlja mladih, odnosno ugroavaju ili zaustavljaju
njihov pravilan psihofiziki razvoj. Sve ee do prvog uzimanja droge
dolazi u uzrastu od 11 do 13 godina. Inicijalne supstance su najee
duvan, alkohol, kanabinoidi, sedativi, pojedinano ili u
kombinaciji, ali to mogu biti i opioidi (posebno kod devojaka) i
amfetamini. Ukupno 64,5% stanovnika Srbije
je u toku svog ivota puilo cigarete. Upotreba ilegalnih droga,
bar jednom u toku ivota, zabeleena je kod 8% ispitanika, starosti
od 18 do 64 godine. Najee koriena ilegalna droga meu odraslom
populacijom je kanabis (marihuana i hai), ija je upotreba, bar
jednom u toku ivota, zabeleena kod 7,7% ispitanika uzrasta od 18 do
64 godine. U Srbiji je u populaciji od 18 34 godine starosti,
rasprostranjenost upotrebe rezliitih droga nia nego u veini zemalja
EU. Sportsko klaenje je drugi najzastupljeniji vid kockanja, koji
je upranjavalo 17,2% ispitanika nekada u toku svog ivota.54
Studije pokazuju da se u prve seksualne odnose stupa veoma rano,
gde se mladi zatiu fiziki i psihiki nespremni. U cilju edukacije iz
oblasti reproduktivnog zdravlja potrebno je unaprediti rad
savetovalita za mlade. Usled neznanja, stida i neprosveenosti,
najvei broj njih ne koristi sredstva za kontracepciju, zbog ega
prednjae meu vrnjacima iz Evrope po broju obolelih od polno
prenosivih bolesti i namernim prekidima trudnoe55. Od 2002. godine
registrovan je porast broja mladih uzrasta 15 29 godina meu
novodijagnostikovanim HIV pozitivnim osobama (47% u 2008, odnosno
30% u 2013. prema 22% tokom 2002. godine)
56.
Mladi su suoeni sa brojnim stresovima i potrebna im je podrka u
noenju sa stresom (vie od 50% srednjokolaca navodi da je u protekle
dve godine doivelo bar jedan stresogeni ivotni dogaaj)57.
Prema dostupnim podacima vie od dve treine odraslog stanovnitva
u Srbiji je fiziki neaktivno. U Srbiji je gojazan skoro svaki peti
odrasli stanovnik (21,2%), svaki trei stanovnik pui (34,7%), oko
40% svakodnevno ili povremeno konzumira alkohol, a skoro polovina
stanovnitva ima hipertenziju (46,1%). Ukupno 40% stanovnika EU
izjavljuje da se bavi sportom bar jednom nedeljno, dok se sportom u
Srbiji jednom nedeljno bavi samo oko
10% stanovnika. Oko 34% stanovnika EU izjavljuje da se nikada ne
bavi fizikim vebanjem, dok se u Srbiji nikada ne bavi fizikim
vebanjem ak 56% odsto populacije.
54 Institut za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanovi Batut,
2014, Nacionalno istraivanje o stilovima ivota stanovnitva Srbije
2014. godine korienje psihoaktivnih supstanci i igre na sreu. 55
Institut za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanovi Batut, 2013,
Nacionalno istraivanje o stilovima ivota stanovnitva Srbije za
2013. godinu. 56 Nacionalna kacelarija za HIV, Institut za javno
zdravlje Srbije Dr Milan Jovanovi Batut, 2012, Epidemioloka slika
2013. 57 Centar za edukaciju, istraivanje i razvoj, 2013, Mentalno
zdravlje mladih u Srbiji.
-
26
Kada se uporede podaci istraivanja koje su sproveli Eurobar i
Cesid, videe se da je nedostatak vremena osnovni razlog slabog uea
u sportskim aktivnostima. Upravo su to rezultati koje navodi EU kao
osnovni razlog, dok je u Srbiji taj broj manji i kree se na nivou
od oko 40%. Nema podataka o ueu ena i devojaka u profesionalnom,
rekreativnom i kolskom sportu, ali podaci o ulaganju u enski i muki
sport na lokalnom nivou pokazuju nesrazmerno mala budetska sredstva
namenjena sportistkinjama, dok u nekim lokalnim sredinama nema
sportskih aktivnosti koje odgovaraju mladim enama. Anketa Rodni
barometar 2012 je pokazala da se samo 11% ena bavi rekreacijom, i
to ine znatno ree od mukaraca.
Mlade u zdravstvenom riziku odlikuju nizak nivo znanja i brige o
sopstvenom
zdravlju, nedovoljno korienje slubi zdravstvene zatite,
nezaposlenost, stigma i diskriminacija koju doivljavaju od opte
populacije, rano susretanje sa problemima specifinim za odrasle,
rano stupanje u seksualne odnose, esta promena seksualnih partnera
i korienje alkohola, duvana i droga. Rizik od oboljevanja i
prenoenja bolesti u ovoj populaciji je znatno vei u odnosu na optu
populaciju mladih, te je neophodno posvetiti posebnu panju
kreiranju mera adekvatnih za brigu o zdravlju mladih u riziku58.
Procenat ranog raanja i maloletnikih trudnoa je znatno smanjen, ali
je i dalje visok procenat
maloletnikih trudnoa u romskim naseljima. U optoj populaciji,
1,4% ena, starih 20 24 godine, je rodilo dete pre 18. godine, a u
romskim naseljima je udeo ena koje su rodile pre 18. godine,
38,3%
59.
Osamostaljivanje mladih u Srbiji oteano je usled loeg ekonomskog
poloaja mladih i nepostojanja adekvatne stambene politike za mlade.
Ovo za posledicu ima veliku zavisnost
mladih od roditelja i pojavu tzv. produene mladosti koju
karakterie ostanak mladih u roditeljskom domu i posle 30. godine
ivota. Mladi koji se odlue na osamostaljivanje od roditelja
suoavaju se sa potekoama u pronalaenju stambenog prostora usled
visokih trinih cena iznajmljivanja ili kupovine stambenih jedinica.
Veliki broj studenata suoava se sa potekoama u pronalaenju
adekvatnog i pristojnog stambenog prostora tokom studija, a
programi subvencionisanog iznajmljivanja stanova za studente ne
postoje. Postojei sistem socijalnog stanovanja za davanje stanova u
zakup nije pristupaan mladima i mladim porodicama
60.
Glavni problemi zatite ivotne sredine su nizak nivo svesti o
ivotnoj sredini, nedovoljna edukacija o ivotnoj sredini i
neadekvatno uee javnosti u odluivanju. Veliko je nerazumavanje
vanosti i hitnosti reavanja ovih pitanja u cilju ouvanja zdravlja
ljudi.
Formalno obrazovanje iz oblasti zatite ivotne sredine u okviru
vaspitnoobrazovnog procesa jo uvek nije zadovoljavajue. Nedovoljno
neformalno obrazovanje iz oblasti zatite ivotne sredine prisutno je
kao posledica nedostupnosti odgovarajuih informacija i ogranienog
interesa medija61.
58 Timoki omladinski centar, JAZAS, Partnerstvo za zdravlje,
2012, Prirunik Mladi u riziku. 59 Republiki zavod za statistiku,
UNICEF, 2014, Istraivanje viestrukih pokazatelja poloaja ena i dece
u Srbiji. 60 Vlada Republike Srbije, 2014, Drugi nacionalni izvetaj
o socijalnom ukljuivanju i smanjenju siromatva u Republici Srbiji,
preuzeto 02.12.2014; dostupno preko linka
http://socijalnoukljucivanje.gov.rs/rs/. 61 Vlada Republike Srbije,
2010, Nacionalni program za zatitu ivotne sredine preuzeto
02.12.2014. dostupno preko
linka:http://www.kombeg.org.rs/Slike/CeTranIRazvojTehnologija/2010Mart/Nacionalni%20program.pdf.
-
27
STRATEKI CILJ Unapreeno zdravlje i blagostanje mladih ena i
mukaraca
Specifini problem: Postoji trend poveavanja rizinog ponaanja i
pogoranja zdravlja mladih. Mladi nemaju dostupne adekvatne programe
i usluge prevencije.
Specifini cilj 1: Programi promocije zdravlja i prevencije
rizinog ponaanja mladih su unapreeni i dostupni veem broju mladih
ena i mukaraca
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za mlade, ministarstvo nadleno za
zdravlje
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije:
Standardizovani programi i razvijene usluge za prevenciju zdravlja
i unapreenje zdravih stilova ivota.
Unaprediti rad i programe savetovalita za mlade koji e ukljuiti
u jednakoj meri mlade ene i mukarce;
izraditi programe promocije zdravlja mladih; unaprediti programe
i usluge prevencije rizinog ponaanja kod mladih; podrati razvoj i
primenu rodno osetljivih kriterijuma za procenu kvaliteta
programa
prevencije rizinog ponaanja mladih.
Unapreena dostupnost programa za prevenciju bolesti zavisnosti
mladih. Podrati programe vrnjake edukacije mladih za prevenciju
bolesti zavisnosti od
psihoaktivnih supstanci, igara na sreu i novih medija, na
lokalnom nivou; podrati programe edukacije roditelja i nastavnika
za prevenciju bolesti zavisnosti od
psihoaktivnih supstanci, igara na sreu i novih medija; podrati
programe i aktivnosti informisanja u svrhu prevencije bolesti
zavisnosti.
Unapreena dostupnost programa za prevenciju polno prenosivih
infekcija, HIV/side i ouvanja reproduktivnog zdravlja.
Podrati programe vrnjake edukacije mladih za prevenciju polno
prenosivih infekcija, HIV/side i unapreenje reproduktivnog
zdravlja;
podrati programe edukacije roditelja i nastavnika za prevenciju
polno prenosivih infekcija, HIV/side i unapreenje reproduktivnog
zdravlja;
podrati programe prevencije polno prenosivih infekcija i
HIV/side; podrati programe iji je osnovni cilj unapreenje
reproduktivnog zdravlja mladih i
planiranja porodice.
Unapreena dostupnost programa za ouvanje mentalnog i opteg
zdravlja mladih. Podrati programe edukacije mladih, roditelja i
nastavnika za unapreenje mentalnog
i opteg zdravlja mladih; razviti savetovalita za mentalno
zdravlje i usluge psiholoke podrke i pomoi van
zdravstvenih ustanova;
podrati programe pravilne ishrane i prevencije gojaznosti kod
mladih ena i mukaraca.
-
28
Specifini problem: Nedovoljna fizika aktivnost mladih, kao
faktor u nastajanju mnogih obolenja. Znaajno je odsustvo podrke
omladinskih inicijativa za unapreenje zdravih stilova ivota.
Specifini cilj 2: Stvoreni uslovi za razvoj zdravih stilova
ivota mladih ena i mukaraca
Nosioci realizacije:
ministarstvo nadleno za mlade, ministarstvo nadleno za
zdravlje
Oekivani rezultati i planirane aktivnosti realizacije: Unapreene
politike i programi razvoja zdravih stilova ivota mladih ena i
mukaraca.
Podrati istraivanja praenja stilova ivota mladih i analize
kretanja po meunarodnim standardima, koja e ukljuiti rodnu
perspektivu;
uspostaviti mehanizam saradnje SOP na razmeni informacija i
razvoju smernica za programe zdravih stilova ivota;
unaprediti javne politike za finansiranje programa za zdrave
stilove ivota; izraditi Nacionalnu strategiju zdravlja mladih;
podrati programe razvoja zdravih stilova ivota mladih i njihovo
praenje i
evaluaciju.
Unapreene mogunosti mladih ena i mukaraca za kvalitetno
provoenje slobodnog vremena i uee u sportskim i rekreativnim
aktivnostima.
Podrati razvoj i realizaciju programa SOP za razvoj zdravih
stilova ivota; podrati i razviti programe sportskih sekcija i
drugih vannastavnih aktivnosti
usmerenih na razvoj zdravlja kroz ivotne vetine, sa posebnim
osvrtom na mlade ene;
unaprediti i razviti sistem kolskih takmienja i uvoenje
raznovrsnosti sportskih disciplina i stimulaciju ukljuivanja svih
mladih, sa posebnim osvrtom na mlade ene;
podrati aktivnosti uvoenja nastave fizikog vaspitanja u nastavne
planove i programe visokokolskih ustanova;
podrati izgradnju, sanaciju i adaptaciju javnih prostora i
stavljanje u funkciju kvalitetnog provoenja slobodnog vremena
mladih.
Specifini problem: Broj mladih koji su izloeni nekom od rizika
je u po