5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
1/69
Prim. Dr Stojanovi-Deni Milica
Course : 6
Year : 2010
Language : Serbian
Country : SerbiaCity : Belgrade
Weight : 1754 kb
Related text : nohttp://www.euroviane.net
ANESTEZIJA BOLESNIKA ZA
OPERACIJE NA OKU
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
2/69
Bezbednost anestezije
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
3/69
Kontrola disajnog puta
Tehnika hirurkog radazahteva da lice bolesnika
bude prekriveno hirurkimaravom a anesteziologudaljen od operativnog
polja, to oteava pristupdisajnom putu i
onemoguava njegovuvizuelnu kontrolu.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
4/69
Kontrola disajnog puta
Kod OETA - rebrasta creva se spajaju
sa endotrahealnim tubusom pomouravnog Y-nastavka i fiksiraju se na
grudnom kou. vrstom fiksacijomtubusa treba preduprediti mogunostnjegovog pomeranja, ispadanja i
odvajanja od aparata za anesteziju.
Hirurke manipulacije u blizini tubusa
mogu dovesti do njegovog savijanja iopstrukcije disajnog puta, zbog ega
preporuuju upotrebu armiranih tubusa .
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
5/69
MonitoringZbog oteane kontrole disajnog puta,
pored rutinskog neinvazivnogmonitoringa KVS (EKG, TA, puls), jeznaajan monitoring ventilacije posmatranjem pokreta grudnog
koa, auskultacijom prekordijalnim
stetoskopom (kod dece) i praenjem disajnog volumena i
intrapulmonalnog pritiska naaparatu za anesteziju, poeljni su pulsna oksimetrija i
kapnografija
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
6/69
Starost bolesnika
Najveibroj bolesnika koji sepodvrgavaju operacijama na
oku pripada ekstremnim
starosnim grupama - ili su
veoma mladi (deca) ili veomastari, zbog ega anesteziologmora dobro da poznaje
principe izvoenja anestezije
u pedijatriji i gerijatriji.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
7/69
Pratee bolesti
Sistemska oboljenja :
kod mlaih (kongenitalne anomalije, metabolika i neuromiinaoboljenja, bronhijalna astma)
kod starijih (diabetes mellitus, hipertenzija, koronarna bolest,srana slabost, CV oboljenja, hronine plune bolesti).
Oftalmohirurka operacija nikada ne spaava ivot ali moe da ga
ugrozi (npr. kod osobe u osmoj deceniji ivota sa neregulisanomhipertenzijom, anginom pektoris ili poetnom kongestivnomsranom slabou).
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
8/69
Elektivnost operacije
Najvei broj hirurkih intervencija u oftalmologiji moe da seplanira.
ak i one operacije koje spadaju u hitne sa aspektaoftalmologije (npr. penetrantne povrede oka, ablacija retine) ne
preduzimaju se iz vitalnih indikacija i mogu da saekajujedan
prihvatljiv vremenski period koji je potreban za osnovnupreoperativnu pripremu bolesnika.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
9/69
Sistemsko dejstvo
oftalmolokih lekova
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
10/69
Sistemsko dejstvooftalmolokihlekova
Topikalno administrirani lekovi
Nain resorpicije Brzina resorpcije
Preko venjae
Preko sluzokoe nosa
Preko otvorenih krvnih sudova
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
11/69
Lekovi koji menjajuirinu zenice
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
12/69
Lekovi koji menjajuirinu zenice
irinu zenice i akomodaciju soiva kontroliu glatki miii oka(sfinkter i dilatator pupile, cilijarni mii) pod uticajem VNS.
Sfinkter duice i cilijarni mii inervisani su (PNS) ijapreganglijska vlakna polaze iz Westphal-Edingerovog jedra n.
oculomotoriusa (III) i putem ovog nerva dospevaju do cilijarnog
gangliona u orbiti. Odatle polaze postganglijska vlakna u vidu
kratkih cilijarnih nerava koji dospevaju do efektora.
Transmisija nervnog impulsa odvija se dejstvom acetilholina (Ach)
na muskarinske holinergike receptore. Krajnji efekti jesukontrakcija sfinktera pupile (mioza) i kontrakcija cilijarnog miia(akomodacija ).
Mioza, indirektno, sniava IOP olakavajui oticanje one vodice
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
13/69
Lekovi koji menjajuirinu zenice
Dilatator pupile inervisan je simpatikim nervnim sistemom (SNS)ija preganglijska vlakna polaze iz intermediolateralnih rogova sivemase kimene modine u nivou T1 segmenta i dospevaju do gornjeg
cervikalnog gangliona u paravertebralnom simpatikom lancu.Odatle polaze postganglijska vlakna koja dospevaju do efektora.
Transmisija nervnog impulsa odvija se dejstvom noradrenalina na1 adrenergike receptore na postsinaptikoj membrani.
Krajnji efekat kontrakcija dilatatora pupile i midrijaza,
porast IOP jer oteava drenau one vodice
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
14/69
MIDRIJATICI
Simpatikomimetici (adrenergiki agonisti) stimuliu 1receptore u dilatatoru pupile (adrenalin i fenilefrin).
Parasimpatikolitici (holinergiki blokatori) inhibiu dejstvoacetilholina na muskarinske receptore u sfinkteru duice icilijarnom miiu (atropin, skopolamin i homatropin).
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
15/69
Simpatikomimetici (adrenergiki agonisti)
Adrenalin
Topikalna aplikacija 1-2% adrenalina smanjuje sekreciju onevodice,poboljava njeno oticanje i sniava IOP kod glaukoma
Poboljava i odrava intraoperativnu midrijazu. Sistemska dejstva vezana su za stimulaciju i receptora u srcu i
krvnim sudovima sa hipertenzijom, tahikardijom i poremeajimasrnog ritma, nesvesticom i bledilom.
nije poeljna primena halogeniranih inhalacionih anestetika kodoperacija koje zahtevaju intraoperativnu administraciju adrenalina
jer oni senzibilie srce na dejstvo cirkuliuih kateholaminadovodei do poremeaja sranog ritma.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
16/69
Fenilefrin
koristi se u obliku 2,5 %, 5 % i 10 % rastvora za izazivanjepreoperativne midrijaze i kapilarne dekongestije.
sistemski efekti poivaju na stimulaciji 1 receptora u glatkoj
muskulaturi krvnih sudova sa hipertenzijom i moguomrefleksnom bradikardijom
Sistemski efekti javljaju se 1-20 minuta posle njegove primene itraju oko 20 minuta.
koncentracija rastvora iznad 5 % nema znaajno vee midrijatikodejstvo, ali poveava uestalost i teinu sistemskih efekata.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
17/69
Simpatikomimetici (adrenergiki agonisti)
Sistemski efekti simpatikomimetika mogu se spreiti: pravovremenim zapoinjanjem preoperativne midrijaze i
prestankom ukapavanja leka najkasnije 20 - 30 minuta prehirurke intervencije i anestezije,
smanjenjem koncentracije i ogranienom aplikacijom leka koddece i starih osoba koji su izuzetno vulnerabilni na sistemskeefekte
kontrolisanom intraoperativnom primenom adrenalina i strogimizbegavanjem primene fenilefrina u toku operacije.
U sluaju izraenih sistemskih efekata indikovana je primenaadrenergikih blokatora.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
18/69
Parasimpatikolitici (holinergikiblokatori)
izazivaju midrijazu inhibiui dejstvo acetilholina na muskarinskereceptore u sfinkteru duice i cilijarnom miiu. Najee korienilekovi iz ove grupe jesu:
atropin, skopolamin i homatropin.
Ispoljavaju dejstvo na srce (tahikardija), pljuvane lezde(antisijalogogni efekat) i CNS (sedacija i amnezija) jer lako prolaze
hematoencefalinu barijeru.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
19/69
Parasimpatikolitici (holinergikiblokatori)
Atropin
alkaloid beladone za izazivanje dugotrajne midrijaze 7 - 10dana i cikloplegije
ima izraenije dejstvo na srce Sistemske toksine reakcije posle topikalne primene su retke
(u sluaju predoziranja kod male dece i starih osoba) Sistemske reakcije: tahikardija, crvenilo i osip po koi, suvausta , e i agitiranost
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
20/69
Skopolamin
alkaloid beladone, izaziva dugotrajnu midrijazu 3 - 5 dana ispoljava snanije okularno, antisijalogogno i centralnodejstvo.
Sistemske reakcije: agitacija, dezorijentacija i delirijum.
Simptomi intoksikacije CNS mogu se kupirati fizostigminom,inhibitorom holinesteraze.
Homatropin
polusintetski preparat koji se koristi za izazivanje kratkotrajnemidrijaze (1 - 2 dana) i ima minimalne sistemske efekte.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
21/69
MIOTICI
koriste se u terapiji glaukomaParasimpatikomimetici (holinergiki agonisti) stimuliu,direktnoili indirektno, muskarinske receptore u sfinkteru pupile dovodei domioze. Lekovi iz ove grupe mogu se svrstati u :
estre holina, holinomimetike alkaloide i
inhibitore holinesteraze.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
22/69
MIOTICI
Estri holina(karbamilholin) i holinomimetiki
alkaloidi(pilokarpin) ispoljavaju direktno dejstvo naefektore i imaju minimalne sistemske efekte
I nhibitor i holinesterazeDeluju indirektno, inhibiui enzim holinesterazu (HE) kojirazgrauje acetilholin . Na taj nain potencira se dejstvoacetilholina na efektore.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
23/69
I nhibitor i holinesteraze
Ehotiofat-jodid dugo-delujui antiholinesterazni medikament u terapiji glaukoma. dejstvo traje 4-6 nedelja, a po prestanku terapije potrebno je jo
oko 4 nedelje da bi se nivo HE u plazmi vratio na 50% fizioloske
vrednosti. Dugotrajna primena redukuje nivo HE u plazmi i produava
dejstvo sukcinilholina-prolongirana miina paraliza, i estarskih lokalnih anestetika (tetrakain, prokain, hlorprokain)-
toksini efekat pri manjim dozama.
Kod bolesnika koji su primali ehotiofat-jodid 4 nedelje prehirurke intervencije ne koristiti sukcinilholin i estarske lokalneanestetike.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
24/69
Lekovi kojisniavaju IOP
Primenjuju se u preoperativnom periodu i mogu da ispoljesistemske efekte koji interferiraju sa anestezijom. U ovu grupulekova spadaju:
hiperosmolarni rastvori i inhibitori karboanhidraze (acetazolamid) - za brzopreoperativno sniavanje IOP i
beta blokatori koji se primenjuju u terapiji glaukoma.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
25/69
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
26/69
2. Inhibitori karboanhidraze(acetazolamid)
sniava IOP inhibicijom enzima karboanhidraze koji uestvuje ustvaranju one vodice.
u bubrenim tubulima izaziva alkalnu diurezu sa gubitkom
bikarbonata i kalijuma to dovodi do metabolike acidoze ihipokalijemije.
acidobazni i hidroelektrolitni poremeaji moraju se korigovatipre operacije ( opasnost od tekih poremeaja sranog ritmatokom anestezije).
moe da se daje peroralno, intravenski i topikalno.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
27/69
3. Beta blokatori
blokiraju dejstvo noradrenalina na receptore u cilijarnom telu,ime smanjuju produkciju one vodice. Primenjuju se u vidu kapi.
Timolol je neselektivni b-blokatoriji sistemski efekti su vezani za snanu-blokadu (bradikardija, hipotenzija, bronhospazam, depresijaCNS, hipoglikemijske krize kod insulin-zavisnih dijabetiara).
Betaksolol je noviji antiglaukomatozni lek sa okulospecifinim
-blokatorskim dejstvom i minimalnim sistemskim efektima.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
28/69
SPECIFINI ZAHTEVIOFTALMOHIRURGIJE
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
29/69
1. akinezija oka,
2. analgezija,3. minimalno krvavljenje u operativnom polju,
4. kontrola intraokularnog pritiska, i
5. prevencija ili ublaavanje okulokardijalnog refleksa.
Kod intraokularnih operacija (katarakte, glaukoma,vitrektomija i transplantacija ronjae) dobra kontrola IOP i
potpuna relaksacija ekstraokularnih miia od znaaja su zaishod operacije,
kod ekstraokularnih operacija (strabizam i ablacija retine)dominira potreba za spreavanjem i ublaavanjem OKR.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
30/69
1. Akinezija oka
je od izuzetnog znaaja -minimalni pokreti oka pod
mikroskopom deluju kao
"zemljotres" u operativnom polju
Akinezija se postie inhibicijomfunkcije miia koji pokreu kapak ionu jabuicu.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
31/69
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
32/69
Akinezija oka
Onu jabuicu pokree estekstraokularnih miia od kojih suetiri pravi (m. rectus superior,inferior, lateralis, medialis)
a dva kosi (m. obliqus superior,
inferior).
Gornji kosi mii inervie n.trochlearis (IV), unutranji pravi
mii n. abducens (VI), a sveostale n. oculomotorius (III).
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
33/69
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
34/69
3. Intraoperativno krvavljenje
Krvarenje u oku tokom
operacije moe se minimizirati:
odravanjem normalnog TA
spreavanjem venskekongestije (pravilan poloajglave, spreavanje kalja inapinjanja).
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
35/69
4. Kontrola IOP
IOP zavisi od dinamike ravnoteeizmeu stvaranja i oticanja onevodice koja se stvara u cilijarnomtelu u zadnjoj onoj komori
Iz zadnje komore kroz otvorzenice prelazi u prednju onukomoru odakle, preko Schlemm-ovog kanala u uglu oka, otie uepiskleralne vene.
Normalno IOP je 10 - 22 mmHg, aiznad 25 mmHg patoloki.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
36/69
Kontrola IOP
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
37/69
Kontrola IOP
Hipotonija oka je od znaaja u toku intraokularnih operacija i odanesteziologa se oekuje da svojim postupcima ne doprinese
poveanju IOP kao i da preduzme mere za njegovo sniavanje.
Faktori koji poveavaju IOP:
Trendelerburgov poloaj
Laringoskopija i ET intubacija-poveavaju IOP za 1020 mmHg
Kaalj i napinjanje
Postoperativno povraanje
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
38/69
Efekat anestetika na IOP
VEINA ANESTETIKIH LEKOVA ILISMANJUJU ILI NEMAJU EFEKAT NA IOP
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
39/69
Inhalacioni anestetici
Inhalacioni anestetici smanjuju IOP u proporciji dubineanestezije.
Uzroci smanjenja IOP :
1. Smanjenje TA dovodi do smanjenja volumena u horioideji2. Relakscijom ekstraokularnih miia dovodi do smanjenja
pritiska u zidu one jabuice3. Pupilarna konstrikcija -mioza olakava oticanje one
vodice
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
40/69
Intravenski anestetici
Intravenski anestetici smanjuju IOP Izuzetak je ketamin iji uticaj jo uvek nije dovoljno razjanjen.
Dok po jednim autorima on poveava IOP poveanjem tonusaekstraokularnih miia, po drugima je njegov uticaj na IOPzanemarljiv. Kod dece i.m. ubrizgan moe dovesti ak i do
smanjenja IOP. ketamin je nepoeljan kod veine oftalmolokih operacija jer:
izaziva nistagmus, omoguava blefarospazam zbog ouvanih onih refleksa i poveava krvavljenje u operativnom polju zbog svog
simpatomimetskog delovanja.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
41/69
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
42/69
Efekat anestetika na IOP
Lek Efekat na IOP
Inhalacioni anestetici
volatilni anestetici
N2O
Intravenski anesteticiBarbiturati
Benzodiazepini
Ketamin
narkotici
?
Miini relaksanti
depolarizujui (Sukcinilholin)
nedepolarizujui
0/
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
43/69
5. Okulokardijalni refleks
Koji su aferentni i eferentni putevi OKR?
OKR je trigeminovagalni refleks aferentni impulsi idu oftalmikom granom n. trigeminus-a (V)
do Gasser-ovog gangliona, a zatim do dorzalnog jedra n.
vagus-a (X).
Eferentni impulsi idu n. vagus-om do srca.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
44/69
5. Okulokardijalni refleks
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
45/69
Okulokardijalni refleks
Uzrokovan je :
Trakcijom ekstraokularnih miia (unutranji pravi mii oka)-strabizam,enukleacija i ablacija retine
Pritisak na onu jabuicu Ispiranje oka hladnom vodom
Faktori doprinose poveanju uestalosti i intenziteta OKR:
Povrna anestezija,
Preoperativna anksioznost hipoksija i hiperkarbija
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
46/69
Okulokardijalni refleks
OKR se manifestuje:
Bradikardija
hipotenzijom
Cardiac arrest
Bigeminija, nodalni ritam i AV blok
bledilo, preznojavanje,
muka, nagon na povraanje i povraanje.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
47/69
Okulokardijalni refleks
Koje su mere prevencije i ublaavanja OKR ?
obavezan EKG monitoring svih bolesnika bez obzira na vrstuanestezije,
adekvatna dubina OETA,
zadovoljavajua oksigenacija i ventilacija i nean hirurki rad.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
48/69
Okulokardijalni refleks
Terapija OKR:
1. Trenutan prekid hirurkih stimulacija, nakon ega, obino, dolazido uspostavljanja normalnog ritma i frekvence sranog rada unutar20 sekundi. Pri ponovljenim manipulacijama dolazi doiscrpljivanja refleksnog luka na nivou kardioinhibitornog centra.
2. Obezbediti adekvatnu ventilaciju,oksigenaciju i dubinu anestezije
3. Atropin i.v. -ukoliko bradikardija i dalje traje. Atropina ( i.m.) dat
u premedikaciji nema vagolitiko delovanje posle 60 min. ( nemakoristi u prevenciji i terapiji OKR ).
4. Usluaju uporne bradikardije dolazi u obzir infiltracijaekstraokularnih miia lidokainom.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
49/69
Izbor vrste anestezije
Izbor vrste anestezije zavisi od :
starosti i opteg stanja bolesnika,
prirode i duine hirurke intervencije, sposobnosti bolesnika da komunicira i sarauje sa okolinom
linih elja.
Oftalmohirurke intervencije se mogu izvesti u lokalnoj iliopstoj anesteziji.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
50/69
Opta anestezija
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
51/69
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
52/69
Opta anestezija
izvodi se po svim principima koji vae i za ostale hirurkeintervencije sa naglaskom na:
kontrolu disajnog puta,kontrolu IOP,preduzimanje mera za spreavanje i ublaavanje OKRmera za ublaavanje sistemskih efekata oftalmolokih lekova.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
53/69
nije mogue pratiti one pokazatelje dubine opte anestezije(irina zenica, suzenje, oni refleksi) jer :
- zdravo oko je pokriveno, a- zenica je na obolelom oku medikamentozno proirena dok sevlanost oka odrava polivanjem fiziolokim rastvorom(spreava se suenje i oteenje epitela ronjae).
Opijati ne ispoljavaju miotiki efekat na medikamentoznoproirenu zenicu.
Opta anestezija
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
54/69
Penetrantne povrede oka
zahtevaju hitnu hirurkuintervenciju, najee u OETanesteziji.
opasnost od politraume (najeepovrede glave i vrata) i punogeludaca
operacija se ne preduzima izvitalnih indikacija zato je trebaodloiti dok se ne utvrdi pun
obim poremeaja i ne sprovedeminimalna preoperativnapriprema bolesnika.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
55/69
Penetrantne povrede oka
Panja usmerena ka preduzimanju mera za spreavanje :
aspiracije povraanog ili regurgitiranog sadraja -primenjuje setehnika brzog uvoda u anesteziju.
porasta IOP - izbegavati sukcinilholin, zbog svog specifinogdejstva na ekstraokularne miie, to moe da ima za posledicu
prolaps intraokularnog sadraja i definitivnim gubitkom vida.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
56/69
Razrokost
Najea oftalmoloka operacija u
dejem uzrastu.
Velika verovatnoe pojave OKR
tokom operacije
Povean rizik maligne hipertermije
Visoka uestalost postoperativne
muke i povraanja to se tumai
trakcijom ekstraokularnih miia koja
izaziva (OKR).
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
57/69
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
58/69
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
59/69
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
60/69
Povrinska anestezija
anesteziraju se samo ronjaa i
venjaa dok ostale strukture okanisu pristupane dejstvu lokalnoganestetika.
kratko traje i moe da izazovelokalnu iritaciju i suenje ronjae.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
61/69
Regionalna anestezi ja
ubrizgavanjem anestetika u okolinu nerva premedikacija (anksiolitici, sedativi, opijati) bolesnik treba da bude svestan, miran, kooperativan, da ima
ouvane refleksa i prohodan disajni put. zbog moguih komplikacija neophodno je uspostavitiintravenski put i monitoring vitalnih funkcija.
s obzirom da je glava pokrivena,poeljnaje oksigenoterapijavisokim protokom kiseonika (810 l/min) kako bi se spreilo
nagomilavanje CO2 ispod hirurkih arava.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
62/69
Dovodi do paralize krunogmiia oka (m. orbicularis oculi)i nemogunost stiskanja kapaka.
Sprovodi se ubrizgavanjemlokalnog anestetika na nekolikomesta du anatomskog putanerva u predelu lica.
van Lint, Atkinson, and OBrien
Facijalni blok
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
63/69
Tehnika po O'Brien-u -blokira se zigomatina granafacijalnog nerva.
Blok se izvodi ubrizgavanjem4-6 ml lokalnog anestetikaispred tragusa uva, ispodzadnjeg kraja zigomatinognastavka i iznad kondiloidnognastavka mandibule.
Facijalni blok
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
64/69
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
65/69
Retrobulbarni blok
Komplikacije su: perforacija one jabuice, oteenje krvnih sudova orbite (retrobulbarni hematom sa
protruzijom bulbusa) i
oteenje optikog nerva i subduralno dat anestetik (anestezijamodanog stabla)
intraokularno i intravaskularno ubrizgavanje anestetika
Uestalost komplikacija znatno je vea nego kod peribulbarnog i
subtenonijalnog bloka i iznosi oko 1:500.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
66/69
Peribulbarni blok
Ubrizgava se 68 ml lokalnoganestetika u "prednju orbitu", vanmiinog konusa, kroz donji i gornjikapak.
Anestezija nastupa za 712 min amoguje porast IOP zbog ubrizgavanjavee koliine anestetika. To se moeukloniti sporim ubrizgavanjem lokalnoganestetika ili primenom orbitalnog
kompresionog balona.Komplikacije bloka su retke.
S b ij l i ( b lb i ) bl k
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
67/69
Subtenoni jalni (parabulbarni ) blok
Ubrizgavanje 12 ml lokalnog anestetika kroz inciziju nakonjunktivi i tenonovoj kapsuli u subtenonijalni prostor koji seprostire od limbusa ronjae pa sve do optikusa .
U ovom prostoru se nalaze senzitivni i motorni nervi za svedelove one jabuice i za sve ekstaokularne miie du kojih
lokalni anestetik difunduje u retrobulbarni prostor.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
68/69
Subtenoni jalni (parabulbarni ) blok
Blok se izvodi tupom iglom ime se otklanja opasnost odperforacije one jabuice, retrobulbarne hemoragije i oteenjaoptikog nerva.
Blok je bezbolan i obezbeuje dobru anesteziju uz neto loijuakineziju.
Komplikacije su izuzetno retke to, uz komfor koji prua kakobolesniku tako i hirurgu, ini njegovu primenu u oftalmologijidanas iroko rasprostranjenom.
5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica
69/69
HVALA NA PANJI !!!!