2009-03

novi glasmagazin HAK -a Hrvatskoga akademskoga kluba

3 - 2009.

2

Sadraj

Sadraj. Slike // Fotografije. Impresum. 2 Uvod. 3 Ukidanje GH vjebov na Beanskoj slavistiki. 4 Neugodnosti zbog dvojezinosti?. 5 Quo vadis, lingua Croatica Burgenlandiensis?. 6 Tri drave, jedan jezik - mi Gradianski Hrvati. 8 Impresije 37. Dana Mladine. 11 Govor za otvaranje Dana Mladine 2009.. 15 37. Dan Mladine - Hrvatski Jandrof, 2009.. 16 Moj posjet na Danu Mladine u Hrvatskom Jandrofu. 17 GramatikA? ... AHA!!!. 18 Sarajevo i film. 22 Naticanje za Dan Mladine 2010. Izjava: HAK se solidarizira sa tudentskimi protesti. 23 Pozivnica na generalnu sjednicu HAK-a. 24

Impresum

Vlasnik i izdava: HAK. Hrvatski akademski klub.Schwindgasse 14 / 4. 1040 Be Tel: 0043 (0)1 - 504 63 54 Fax: 0043 (0)1 - 504 63 54 9 E-mail: [email protected]

Layout. tefan Emrich Glavni Urednik. Michael Hirschler Korektura. Marin Berlakovich Suradniki: Marin Berlakovich, Silvija Buczolich, tefan Emrich, Michael Hirschler, David Karall, Zrinka Kinda, Julia Klemen, Julia Kornfeind, Maria Kornfeind, Romana Schweiger, Florian Wagner, Mrs. X Tisak: Mail Boxes etc. Ruster Strae 120, 7000 Eisenstadt (Manci) Ekspedit. motivirani HAKleri.

Podupirano iz sredstav kancelarstva. Gefrdert aus Mitteln des BKA.

Slike // Fotografije

Zahvalimo se slijedeim fotografom da su nam dozvolili koristiti njeve slike po creative commons licenciji:

stran 1: Rich Gibson, http://www.flickr.com/photos/rich_gibson/ predjelao: tefstran 4: rejflinger, http://www.flickr.com/photos/rejflstran 5: Untitled blue, http://www.flickr.com/photos/untitlismstran 6/7: Ahmed Rabea, http://www.flickr.com/photos/ahmedrabeastran 18: Seattle Miles, http://www.flickr.com/photos/denemilesstran 19: stumayhew, http://www.flickr.com/photos/stumayhewstran 22: blandm, http://www.flickr.com/photos/blandmteksture (za stran 1 & 8/9): ground*floor, http://www.flickr.com/photos/chromaticaberrations

ostale fotografije: motivirane HAKlerice (i -leri).I njim svim naravno najsrdanija hvala!

Dan mlaDine 2010 SaDraj Slike // FotograFije impreSum

3Drage titeljice! Dragi titelji!

Za Zrinkom i Julijom me veseli da ti smim ja predstaviti treto izdanje ljetonjega novoga glaSa. Da sam imao tu ast koordinirati sadraj i organizaciju tono ovoga izdanja me je jako veselilo, jer sada u jeseni je tono jedno ljeto prolo od kada sam nastao lan Hrvatskoga akademskoga kluba. Jedno ljeto je jur tomu da sam svenek simo-tamo premiljavao ili u se ulaniti ili ne, edu me pravati ili edu me opet domom poslati. Ipak sam (nervoznom utom) proao na jednu sjednicu i evo: sva moja negativna miljenja su skrsnula. Bio sam isto preseneen kako ljubezno su me kotrigi primili: veljek su me ukljuili u svoju zajednicu prez kakovih predrasudov i tako sam se na isti veer ukljuio u HAK i moram rei da sam se dobro odluio niti jedno mi nije bilo ao moje odluke. Glui smino, je ali tako!

I kot vidi moje lanstvo nije bilo zaman: jer sada dri novi glaS u ruka, za koga sam bio ja velikim veseljem odgovoran!

Ali sada dosta o meni i o torici mojega lanstva idemo dalje pitanju ko e biti (mislim) za tebe ve zanimljivo: a te sve eka u ovom izdanju?

Opet je poeo novi semestar. Ali u ljetni praznika nismo bili samo na odmori nego i onda smo bili u slubi gradianskohrvatskoga jezika: skupa sa Znanstvenim institutom Gradianskih Hrvatov (ZIGH) se je HAK zalagao za opstanak gradianskohrvatskoga predavanja o naoj povijesti i literaturi na slavistikom institutu sveuilia Be. Naalost se u zimskom semestru nije ponudilo to predavanje: za i kako je dolo ukidanju e ti Julija razloiti u nje lanku. Uz zalaganje za gradianskohrvatski jezik ni ljetos nismo zabili na organizaciju nae velike fete! Kot je jur duga tradicija se treti novi glaS intenzivno bavi s Danom Mladine. A tu tradiciju nisam kanio prekinuti! Ova najvea priredba Gradianskih Hrvatov se je odrala od 4. do 6. septembra o. lj. u Hrvatskom Jandrofu (SK). Pod geslom Skupa jai neg eljezo je u ugodnoj, veseloj i dobro organiziranoj atmosferi gradianskohrvatska mladina iz trih drav (Austrije, Ugarske i Slovake) opet skupa dola i sveevala. Naini si sm kip ljetonjega Dana Mladine pri itanju lankov i pri gledanju kipic i izvidi kako je bilo i kako se je ljudem vidilo!

glavni ureDnik uvoD

Naini mali izlet u prolost i preti si kako je bio Dan Mladine u 1991. ljetu kad se je po prvi put priredio izvan Austrije po padu eljeznoga zastora u Koljnofu i ljeto dan kanje u Hrvatskom Jandrofu.Jur smo bili kod gradianskohrvatskoga jezika i ipak to nije bilo sve: ki put e na jezik pojti u budunosti? Kako zaistinu izgleda s mladinom? a za mogunosti i neugodnosti nosi dvojezinost sa sobom? To su pitanja s kimi se dva lanki u ovom izdanju bavu i ki sigurno svakomu od nas na srcu leu!

Kot jur prole pute ti je Zrinka opet pripravila neke primjere iz gradianskohrvatske gramatike ki su sigurno zanimljivi za pogledati, vjebati i si je zapamtiti!I jo a: novi glaS je gradianskohrvatski magazin ki omoguuje interesiranim mladim izraziti svoje miljenje i ideje. Ada, ako ima TI kakove teme za lanke ili sm rado pie onda se neka sramovati nego poalji nam je rado emo je nutar zeti u nae dojdue izdanje novoga glaSa!

Sada na koncu mi ve nita drugo ne ostaje nego da ti eljim uda veselja pri itanju novoga glaSa. Do drugoga puta. Uivaj!

Michael Hirschler

4Koncu augustua se je delegacija Hakovcev na inicijativu ZIGH-a (Znanstveni instut Gradianskih Hrvatov) skupa s HKD-om sastala u predsoblju ministra Hahna da upozoru ministra na ukidanje gradianskohrvatskih vjebov dr. Ludvika Kuzmia ki je ove vjebe drao na Beanskoj slavistiki u ciklusu od 4 semestrov i je predavao o kulturi, povijesti i knjievnosti Gradianskih Hrvatov. Velikim preseneenjem - no ali kako bi bilo drugaije moglo biti - smo doznali da je bio ministar u to vrime jo na odmoru. Ne da smo si znamda jur nekoliko tajednov prije nainjili termin ....Primili su nas njegova referentica ka je a smo kanje doznali rusistkinja Beanske slavistike i na dalje jedan advokat i neka gospa. Posluali su si sve o naoj problematiki da mi Gradianski Hrvati - nimamo na nikoj drugoj platformi mogunost za daljnju i viu naobrazbu za Gradianske Hrvate nego na Beanskoj slavistiki.Nikako nam nisu znali pomo, jer univerzitet stoji pod autonimijom i znanstveno ministarstvo more samo upozoriti na nau problematiku a jedina perona ka ima takoreku dozvolu za prekid ili dodatak predavanj je pelja tudijskoga programa na slavistiki v.r. sveu. Prof. Dr. Gero Fischer.

Kod njega se je ista delegacija sastala prvoga oktobra na institutu slavistike da bi se jo jedno pokusilo a preminjiti na tadanjoj situaciji.

Jur po nekoliko minut nam je bilo jasno da ovde ne moremo uda dostignuti, jer je Fischer argumentirao da na svi strani fali pinez i da je sve ve studentov, a isti budet. Ako bi mi sami mogli platiti ovu vjebu je po sebi razumljivo da se ovo predavanje more drati u prostorija Slavistike, je rekao Fischer. Predsjednica ZIGH-a, Zlatka Gieler, je ne samo jedan put upozorila Fischera na injenicu da se je Kuzmia predavanje dralo na naem gradianskohrvatskom jeziku ko je neophodno za izobrazbu dvojezinih uiteljev na gimanzija. Na to je Fischer samo rekao da Beanska slavstika nikako nima dunost predavati a o Gradianski Hrvati niti na naem jeziku. To nigdir nije napisano iako smo se naslonili na lan 7 Dravnoga ugovora. Fischeru to nije jako imponiralo i rekao nam je da mu je ao, ali da nije mogue u ovom zimskom semestru staviti dvoja predavanja o Gradianki Hrvati na raspolaganje tako da imamo samo jedne vjebe: jezine vjebe kod mag. Dr. Zorke Kinda. Fischer nam je na dalje predloio jedno predavanje o juni Slaveni ko se ali dri na nimkom jeziku s tim nas je kanio malo utoliti, a mu se ali nije ugodalo. Obeao nam je da e u ljetnom semestru predavanje o povijesti, kulture i literature Gradianskih Hrvatov opet stati na tudijskom planu.

To ali stoprv onda vjerujem kad sidim opet u hii broj 8 na institutu slavistike!

Ukidanje GH vjebov na Beanskoj slavistiki// Julia Klemen

gH jezik problemi na SlaviStiki

5Ako bi na ovo pitanje pontano odgovorila onda bi bio moj odgovor ne, ali im due premiljavam mi ipak dojdu neke neugodne situacije u pamenje ke su poele za vrime kolovanja u gimnaziji. U osnovnoj i glavnoj koli smo bili skoro svi Hrvati i dvojezinost je bila za svakoga od nas od sebe razumljiva. U gimnaziji se je pak situacija preminjila. Dola sam u gornje razrede gimnazije kade nas je bilo 25 kolarov i to je bio moj prvi susret s nimko-govoreimi kolari ki su mi bili do onda nepoznati. Iako nas nije bilo tako mali broj Hrvatov u razredu sam ipak utila napetost i nenavidnost prema nam. Uitelji su bili svenek korektni prema nam, ali a se tie naih sukolarov nije bilo svenek tako. U petom razredu smo se morali odluiti za jedan drugi stranjski jezik uz engleski. Na izboru su stali tri jeziki: francuski, latinski ili hrvatski. Svi Hrvati su se odluili za hrvatski i kad je dolo vrime kolskih djel su nam bili Francuzi nenavidni. Doli su tim argumentom: vi inako znate hrvatski i se ne pravate za kolsko djelo pripravljati. Pravoda da nisu znali da postoju razlike izmedju gradianskohrvatskoga i standardnoga jezika, ali jednostavno takovu izreku sprogovoriti bez prethodne informacije nije korektno. Za piemo onda uope kolske zadae iz predmeta Nimki? Iako se je na razrednik jako zalagao za nas Hrvate neu imati kolsko vrime u gimnazije svenek u najboljem spominku. Kad sam pak dola u Be na sveuilie sam

bila preseneena kako malo znanja imaju moji kolegi o nami. Jadam se jo svenek zbog pitanj: Kako dugo si jur ovde? Je tvoja mama iz Hrvatske? Ja: Ne. A tvoji stari starlji? Ja: Ne. Mi jur ivimo petsto ljet ovde i govorimo hrvatski. Aha, tako je to. Super, da ste si ouvali va jezik. Na poetku takovih razgovorov se svenek jadam i bludi me da javnost tako malo zna o gradianski Hrvati.

Ki je tomu kriv? injenica da samo premalo prezentni u javnosti je jur dugo poznata. To parvoda inkludira i medijsku situaciju. Jedne tajedne novine ne moru pokrivati sva podruja i potriboe naega itka. K tomu dojdu i razlini dijalekti uz ke je svaki pojedini e m o c i j o n a l n o vezan. Mislim da bi si svaki rado tao novine na svojem seoskom govoru, odnosno dijalektu. Ali to ne more biti cilj ako je pitanje jednoga j e d i n s t ve n o g a s t a n d a r n o g a jezika. Kod nas

jezik nije samo sredstvo izraavanja nego jo uda ve: mislim ovde na identitet, uti, jake i emocije. Sve ove komponente dohajaju u dijalektu do izraaja, a sigurno nisam jedina ka tako misli. Ali u javnosti ne more svaki potribovati da su tiskani proizvodi na njegovom seoskom govoru, nego mi pravamo jedan normirani jezik ki mora biti prezentan u javni institucija Gradia. Prouavala sam jednu tudiju ka veli da je veina ljudi na svitu dvo- ili trojezina. Dvojezinost je bogatstvo na ko moramo biti gizdavi, a ne sramovati se zbog toga.

Neugodnosti zbog dvojezinosti?// Mrs. X

gH jezik neugoDnoSti

6Poetkom ovoga ljeta su nas, Gradianske-Hrvatice i Hrvate, dostignule tune visti: UNESCO (hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu; engl.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) je na lipi jezik dodao u atlas ugroenih jezikov (ht tp://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=EN&pg=00139) i tim korakom je dokazano da gradianskohrvatski jezik polako izumira. Broj aktivnih govoraev (takoreku materincev) nastaje sve manji i zaistinu ne moremo tajiti da se u nai seli minja situacija jezika. Kade se to more bolje viditi nego na oni mjesti kade uda ljudi razline starosti skupa dojdu ada npr. na priredba. Na nai hrvatski priredba i feta se jur (u ve ki sel) uje ve nimki rii nego hrvatski. Najtunije su ali one hrvatske fete kade ima ti (ako se normalno po hrvatsku pomina) jur skoro potekoe da te mladi (ali i starji) ljudi barem razumu. Pravi doivljaj: bio sam na jednoj muzinoj feti u jednom dosta velikom gradianskohrvatskom selu (ime i mjesto nisu vani) i onde sam si normalno po hrvatsku naruio: Morem imat jednu Colu i jedan Almdudler, prosim. (ada isto normalno, ili?!). Konobar (u najbolji ljeti) me pitajui pogleda i veli: Kannst du mir das nochmal auf Deutsch sagen? elju sam mu ispunio. Druga runda je bila na redu ov put je dola diviica oko dvajset ljet i opet sam naruio po hrvatsku: bijeli pricer i Gummibrli (opet za fete normalna pia). I ona me nije razumila! Kanje su mi tovarui rekli da se nikako ne pravam trsiti pominati po hrvatsku, jer u ovom selu mladina ve gor ne govori hrvatski! I kad sam nevjerojatno u ljude gledao i je uo pominati, sam upamet zeo da se zaista svi po nimku pominaju na hrvatskoj feti!

Dica i mladina, se veli, su budunost ... kakovu budunost ima onda na gradianskohrvatski jezik s ovakovom mladinom? Jer ja sam siguran ne, ja jo i znam da ovo hrvatsko selo nije jedino u kom je hrvatski jezik sve manje prezentan u svakidanjem itku. uda krat imamo situaciju da se u ve ki seli ne samo prva, nego i jur druga generacija (ada roditelji) stalno pomina po nimku.Ali ova tendencija ne postoji samo u veliki hrvatski seli Gradia, Ugarske i Slovake, nego i u oni ka nimaju toliko stanovnikov. Iako edu ta sela jo par ljet dugo biti takoreku otoki blaenih (Insel der Seligen) znamo dosta dobro iz povijesti da se mali kada-tada svenek redu po velikimi. Sada se to jo nee biti viditi tako strano, ali a e biti za dvajset, trideset ljet? Starja generacija e polako umriti, a mladi ljudi gradianskohrvatsku ri ve tako ne potuju. a e onda stopr biti? Onda e samo nek dvojezina tablica pokazati da su jedno u neki seli ivili Gradianski Hrvati ali jezik sm se ve nee uti.Ako mislimo na budunost: a nam hasnu naa gradianskohrvatska drutva, ako je sve manje narataja ki u njimi djela i se trudi za ouvanje gradianskohrvatskoga jezika i kulture? Ne bi to bilo groteskno ako u oni veliki drutvi Gradianskih Hrvatov u previdjenom vrimenu (pesimistino reeno u sto ljet) ljudi djelaju ki se zalau za gradianskohrvatski jezik, ali ga gor ve ne sami govoru?! Sada se jo smijemo prik ovakove misli i maemo glavom, ali gdo zna zaistinu a nas jo eka ...Zapravo moremo djelati a kanimo, ali ako se roditelji sa svojom dicom jur od poetka ne pominaju po gradianskohrvatsku onda nam cijelo pisanje i zdvajanje o naoj situaciji nita ne pomore. Da se lovik u ditinstvu tako lako naui

jezik kot nikada je otprta otajnost, ali za se ipak u sve manje familija govori gradianskohrvatski jezik? Uzrokov sigurno uda postoji i oni su nam svim poznati (i ako su nam nerazumljivi):jedan od roditeljov nije Hrvat i zato je glavna ri u krugu obitelj automatino nimka/ugarska/slovakaRoditelji su obadvimi Gradianski Hrvati i se sa svojom dicom pominaju po nimku/ugarsku/slovaku, bojei da se dica nee nauiti nimki/ugarski/slovaki(!)Sigurno najtuniji izgovor od svih! Tako a: premda smo danas kroz veu mobilizaciju i vee hasnovanje tehnikih mediov (npr. televizija, radio, internet, handy) ve nego kada-tada drugdar od (u naoj situaciji) nimkoga jezika okrojeni, se ljudi ipak jo boju da se njeva dica needu nauiti nimki. Obrnuto bi bio vei problem: jo iako bi roditelji nebi kanili da se njeva dica nauu nimki, bi danas gor nebi imali veliku ansu, jer je nimki jezik danas svagdir prezentan ili u radiji, televiziji, ili u selu. Dandananja situacija se ne more prispodobiti

Quo vadis, lingua Croatica Burgenlandiensis?// Michael Hirschler

gH jezik buDunoSt

7s onom pred npr. sedamdeset ljet: onda su ljudi jo ostali u svoji seli i rijetkokrat se je ula ka-ta stranjska ri. Sigurno je to onda bila neugodna ut za ljude kad su ili u varoe i kad im je teko spalo se po nimku pominati. Sramovali su se za svoj materinski jezik i nisu kanili da njeva dica doivu isto takove neugodne situacije kot oni. Ali sada? Ljudi dandanas ljutije i puno ve putuju nego kada-tada drugdar u lovijoj povijesti i tim se je i hasnovanje jezika preminjilo. U dananjem vrimenu se moraju roditelji jo i bolje zato trsiti da se njeva dica nauu i znaju gradianskohrvatski jezik. Jer ako ne sada, kada onda?! Kad je lovik jedno dvajset ili trideset ljet star, onda se sigurno tee to naui a se je pri odgoju zanemarilo pred svim jezik.Mogue je i da se ve ki roditelji pitaju a njevoj dici hasni gradianskohrvatski jezik?! Pri tom miljenju zabu ali da je ipak dobro da se na dragi jezik od generacije do generacije dalje da, jer na jeziku visu kultura, identitet i povijest. Jur skoro 500 ljet ivu Gradianski Hrvati u dananjem

Gradiu, u Ugarskoj i Slovakoj. 500 ljet dugo se nisu sramovali sa svoju kulturu, identitetu i JEZIK. 500 ljet su se borili protiv velike asimilacije, pri koj se prvo zgubi jezik onda identitet, a potom se zabi vlaa kultura.Nek dalje ovako, dragi moji Gradianski Hrvati, ako kanite da se o Vami, vaoj kulturi i o vaem lipom jeziku u npr. sto ljet samo nek jo u jednom historikom predavanju na sveuiliu pomina. Onda edu spametni ljudi diskutirati kako su gluale nae rii, kako smo je sprogovarali, a su bile tamburice, kakove pisce smo imali, itd. ... sve jako znanstveno i teoretino. Ako jo svenek nevjerno maete glavom i se smiite, onda pomislite nek na latinski jezik: njegova sudbina naime je bila isto ova: latinski jezik je mrtav. Na sveuiliu se diskutira kako su se Rimljani tono pominali (sigurno ne tako, kao se danas u kola jo poduava ali to je druga tema), kakove pisce su imali i kako je solo k tomu da jedan jezik, ki je bio u cijelom Starom svitu prezentan, izumre. Nekate si eljiti da nas dostigne ista sudbina! Gradianski

Hrvati, pominajte se med sobom po gradianskohrvatsku, dajte jezik na vau dicu dalje i budite gizdavi na njega! Gradianskohrvatska drutva, trsite se za mlade ljude, ukljuite je u vae projekte i podupirajte je i nadalje!Gradianskohrvatski jezik mora biti iv. a e biti iz nai tamburaki i kazalini drutvi, u ki sve ve lani ne znaju gradianskohrvatski? Jur sada postoju u seli drutva, kade lani igraju gradianskohrvatski igrokaz prez da zaistinu razumu a zapravo velu. Malim znanjem gradianskohrvatskoga jezika se igrokaz nek napamet nauu i se daju sveevati od gledateljev

za jedno djelo ko bi nam svim moralo namjesto veselja lice suzami namakati! Sigurno, to su jo iznimke, ali izgleda tako da e to biti naa budunost gradianskohrvatski jezik e jo nek biti jezik za napamet nauiti!Ali svaka situacija ima dvi strane: tunu i veselu, lipu i mraznu. Tako i ovde: postoji naime jo uda sel ka su gizdava na svoj gradianskohrvatski jezik i na dvojezinost ka je s njim ukljuena. U ti seli se jo uvaju jezik, kultura, identitet ... onde jo roditelji uu svoju dicu gradianskohrvatski; onde je jezik jo prezentan a to ne samo kod starje nego i kod mlade generacije! Onde ljudi nimaju potribno da se lani drutav gradianskohrvatski jezik napamet nauu, da govora prava neko vrime dokle mu dojde ka-ta gradianskohrvatski ri na pamet ... ne! Onde je gradianskohrvatski jezik jo svenek lingua omnium princeps (glavni jezik) i to prez roditeljnoga straha da se njeva dica ne edu znati pominati nimki naprotiv: oni imaju jo vee bogatstvo oni su naime dvojezino odrasli i zbog toga su njim vrata u dvi kulture i dva identitete otprta. Oni znaju misliti u dvi jeziki, a jedan njim otvara vrata prema istonoj Europi u dobi globalizacije nenaplativa sposobnost, jer ako zna jedan slavski jezik (a gradianskohrvatski je slavski jezik *gg*) onda nije teko se nauiti druge slavske jezike!!!Sada si izaberi tvoj smir u koga kani pojti, gradianskohrvatski jezik. I dobro si premisli: kani pojti u smir u koga UNESCO misli da e pojti ada e polako izumriti, ar te ljudi pozabu i ve ne hasnuju, ili e pojti put koga si iao u skoro zadnji 500 ljet? e nadalje biti prezentan u nai seli i u naem svakidanjem ivotu onde cvasti i rasti? Pitam te ada: Quo vadis, lingua Croatica Burgenlandiensis?

gH jezik buDunoSt

8Danas kad se govori za Dan mladine, se svenek spomene i to da je to prikgranina priredba. Pred padom eljeznoga zastora to ali nije bilo tako da su Hrvati iz Ugarske i Slovake mogli tako lako pohadjati priredbe u Austriji ili obrnuto, a kamoli da bi skupno organizirali jedan event ili fetu. Kako ste vi, Hakovci, u ono vrime uope doli na tu ideju, da bi se Dan mladine mogao organzirati u Koljnofu?

Tote mi veljek jedna pasna torica namisli dojde. Naime kad je 1987. ljeta Dan mladine bio u Pajngrtu, smo na folklorno otpodne imali pozvano tamburae iz Koljnofa. A pak nam Hakovcem dojde koljnofski direktor Pajri i nam veli: Diaki, kako bi to bilo lipo, kad bi vo imali Koljnofi! Mi nato nit nismo odgovorili. A ja sam si pri sebi mislio: Tetac, kade ivite? Sad ste doli prik granice, a da se to omogui smo biali od Poncijua do Pilatua, kako si vi predstavite da emo ta cijeli ekvipment i sve drugo za Dan mladine prik granice donest?

To je bilo 87. ljeta, onda je bio jo eljezni zastor. A za ste se dvoja ljeta kanje ipak odluili za Koljnof i a je onda omoguilo da je mogao biti u Koljnofu?

lovik si nij mogao predstaviti - a pak dvoja ljeta kanje je zaistinu bio Dan mladine Koljnofi! 1989. ljeta se je situacija pak tako jako preminjila da si to lovik pred tim nij mogao misliti da e to tako dojti. Granice su se otprle, Hrvati su mogli prik pojt i mi smo si mislili da sad moramo mi Hakovci pokazati da smo mi jedan isti narod. I moto tih Danov mladine je bio Tri drave jedan jezik mi Gradianski Hrvati.

A gdo vam je bio partner u Koljnofu?

Partner se je lako naao. Onda su to bili kulturni ljudi odnosno ljudi ki su se za hrvatstvo zanimali i angairali. Nam je bilo vano da mi pokaemo da smo isti narod i ako je bilo

sve teko. Organizatorske stvari, cijeli ekvipment se je morao prik odnesti poeto od atora, do stolov i stolcev mislim i organizatorski je to bila nova stran za nas, jer nismo znali kako emo to. Ja znam da smo onda jako uda s Gospodarskom komorom skupa djelali da to bude funkcioniralo. Kod atora smo nekoliko gradianskih firmov prosili da prik dojdu - ali nijedna nije kanila! Onda smo na sriu u tajerskoj jednu firmu nali ka se je ufala u Ugarsku prik pojti. I a je jo bio velik fakat, kako emo ga financirati? Zapravo smo se stoprv ufali kad smo nali ponzore ki su ga najper financirali. Onda smo se stoprv prik ufali.

A je bilo teko najti ponzore? Su bili pripravni da daju pineze za Ugarsku odnosno su to oni vidili tako da je to jedan narod?

Mi smo imali sriu, jer je tote bio jedan lonac financijov, ta se je onda zvao Ost-fond: To je bio od drave postavljen fond a ta nam je lipu svotu dao. To je bila polovica te svote ku smo pravili, a drugu polovicu smo pak nali kod privatnih ponzorov.

Tri drave, jedan jezik mi Gradianski Hrvati// Silvija Buczolich

gH jezik Dan mlaDine

9Kako je bilo sa strane Koljnofa? Su to svi dobro primili, jer za nje je to sigurno bila prva tako velika priredba ku oni organiziraju?

Ja se znam na to spomenuti kad smo ator postavljali. Onda su si ljudi doli ator pogledati, jer je to bio prvi ator va toj velikini, tako ega jo oni nisu vidili bili! Infrastrukturu smo mi ljudem donesli iz Austrije, ali Koljnof je bio jako pripravan da s nami suradjiva.

Kako je izgledalo sa strani mladine i od koljnofske i od gradianske strane?

Ja se znam spomenuti da je jako uda ljudi dolo iz sel iz sridnjega Gradia, ali naravno i iz Koljnofa i ugarsko-govorei ljudi, ada Ugri. Ali koliko se znam spomenuti je ator bio nabito pun. Naa mladina na poetku to nij mogla tako prihvatiti. Ve puti sam uo na krmi: a, sad ete pojti na Ugre?. Na poetku ljudi to nisu tako utili i nisu bili zadovoljni, ali kad je pak bio na Petrovom Selu etira ljeta kanje, onda ve nigdor nita nij rekao. Ada moremo mirno re da je Dan mladine i ljude senzibilizirao u ta

smjer.

Kako je izgledao program? Ste imali kakovu diskusiju?

Znam se spomenuti da smo imali veliko dije otpodne. To je bilo organizirano od ugarskih kol, ter to je jako dobro funkcioniralo. Onda znam da smo imali tafetu da smo od Koljnofa seoske table po sridnjem Gradisu obisili. To je pak dostao veliki eho u medija. A muziki program... Petak smo parali na muiki. Subotu su bili Magazini, oni su mislim po drugi put u Gradiu igrali, a to je bio velik uspjeh. Kade smo se ve bojali

je bio Jandrof. Kad Koljnof je va sredini, a Jandrof lei ve na rubu Gradia, a ako kanimo da mladina dojde na Dan mladine pravamo jako dobru grupu ka vlie. Zbog toga smo si zibrali Prljavo Kazalite. Oni jo nikada pred tim nisu bili med Gradianskimi Hrvati. Ja znam da smo platili 50.000 ilingov a to je za nas bila jako velika svota, jer HAK ali i cijelo hrvatsko gibanje, nij imalo subvencije odnosno jako malo subvencije. I ja znam da je to bila velika tema na odbornoj sjednici i veliko pitanje je li emo Prljavce doprimiti ili ne i je li si je moremo uope leistat.

A se je pak onda splatilo?

To se je tako splatilo da je je naa mladine strano gledala. Oni nisu poznali jake, ali dolo je uda Hrvatov iz Bea ki su timungu nainjali Jandrofi. A dvoja ljeta kanje, kad su Prljavci bili Frakanavi, je mladina jur znala svaku jaku napamet. Ada, va ti smjer se je sigurno splatilo.

Dan mladine Koljnofi 1990. je bio prvi izvan granice, veljek ljetodan po tom ste se opet odluili za jedno selo izvan granice. Za je onda odluka pala na Jandrof?

Mislim, vaan nam je bio ta moto Gradianski Hrvati - jedan jezik u tri drava. A uz Austriju i Ugarsku je bila treta drava na redu, a to je bila ondanja ehoslovaka. I Jandrof je bilo ono selo s kim smo mi Hakovci najve suradjivali i nam je bilo jasno da e bit drugi Dan mladine po Koljnofi u Jandrofu. To smo jur najper znali a i sad smo imali jur iskustva kako se tako a organizira i znali smo kade si moremo pinez preskrbiti, ter nam je bilo jur laglje.

A kako da ste imali te veze s Jandrofci i gdo je bio onda va partner?

Mi Hakovci smo jur pred tim htili pojti Jandrof na bale ili na drugo. Ja se jo znam spomenuti da smo mi Mjenovci 1990. ljeta, kratko kad se je granica otprla, tote igrokaz igrali. I poznali smo jur pojedine ljude i mladinu. Uglavnom je bila mladina na partner, sigurno je i starlja generacija pomogla. Mislim, Jandrof je bio za mene doivljaj za to, jer je bilo zaistinu uda ljudi iako je na rubu Gradia.

Kako je to bilo uope mogue da su ljudi iz svih sel doli u Jandrof? Je tote bio kakov shuttle bus, slino kot sada? I kako je to bilo te sve ljude prik granice spraviti? Dobro, eljezni zastor je pao ali ipak nije bilo tako lako dojti prik granice, ili?

gH jezik Dan mlaDine

10

Gijeci je bio granini prelaz, ta je bio svenek do deseti otprt. Ja znam jo da smo kanili da ta bude duglje otprt, ali to nam se ali Boe nije ugodalo. Onda su se morali svi okolo voziti, prik Berga i Petralke, pak skroz Bratislavu na Jandrof. Ona sela ka su si sami buse organizirali su doli na busi, jer HAK onda nije imao ta budet da to financira. Mislim toga prlje nij bilo, nij bilo subvencijov, nij bilo pinez i nismo imali tu financijelnu situaciju kodi sada.

Ljetos, po osamnaestimi ljeti, je pak opet bio Dan mladine u Hrvatskom Jandrofu. Moto ljetonjega Dana mladine je bio Jai neg eljezo a se nekako i odnaa na eljezni zastor. Se je to u onas isto diskutiralo u Jandrofu?

Ja mislim da pad eljeznoga zastora jo nij bila takova tema, onda je bila vea tema da mi sliimo skupa. Ali samo za to moremo bit sad konano skupa kad je eljezni zastor pao. Ali tako historino se to jo nij mislilo.

Ti si isto bio cijeli vikend prisutan na Danu mladine pak si vidio oko tisu mladih ljudi iz svih krajev Gradia okupljeno u Jandrofu. Kakova ut je to po toliki ljeti da mladi ljudi to sami tematiziraju da smo skupa jai neg eljezo i da se tako utu da sliu skupa. Je to i zasluga HAK-a?

Ja mislim da je to velika zasluga bila HAK-a i da je HAK tote bio peldodavan. Mislim da smo mi bili jedno med prvimi drutvi, ki su a na tom podruju djelali. I da su to sve mladi ljudi bili, ki su to djelali. To se je onda tako od ljeta do ljeta dalje dalo. I injenica je da kad dojdu Jandrofci, ali unovci, ali Koljnofci, ali idanci ali Petroviani, a ja znam, na Dan mladine - svejedno je li je ajti ili Klimpuhi ili na Mjenovi, svejedno. A to je sigurno i zasluga da smo se mi na poetku, kad je zastor spao, ufali prik pojti s Danom mladine.

Sada je bio 37. Dan Mladine, to znai da priredba ima jako dugu tradiciju. Ukoliko se sada razlikuje sadanji DM od tih kakovi su prlje bili. Si zadovoljan s tim razvitkom? Kako ti na to gleda?

emo zet tako: prlje je sigurno bilo ve politikih akcijov. Poznate su akcije oko seoskih tablov - to mi meru fali... su neke diskusije, ali to nij to. a mi se jako vidi je da mladina kempira pak da duglje ostane. Da 40- 50 ljudi ki tote tri dane spidu i Dan mladine uivaju. A tako se Hrvati bolje upoznaju, to mi se jako vidi! To se sad zadnjih sedam- osam ljet pojavlja, a to je fantastino. Toga prlje nij bilo tako.

Koliko Danov mladine si ti organizirao?

Mislim deset. Ti si bio glavni organizator deset Danov mladine - za si to djelao? Za si uloio toliko ivac i vrimena u ta projekt?

Zato kad, neznam Meni se je ta priredba jur svenek vidila, jur kot teenager mi se je vidila i gizdavo sam gledao na te ljude ki su ga organzirali. Prvoga sam organizirao na Mjenovi, 87. ljeta, ali onda jo na strani sela, ne od HAK-a. I kot mladi lovik sam se tote jako uda nauio i to je bio za mene velik doivljaj i veliko veselje. A onda pak je doao jedan za drugim i tako je to pak ilo. Mislim, ta priredba me je svenek fascinirala morebit za to kad sam ju sprohadjao, kad sam ju kroz moj ivot, kroz sva ljeta do sada sprohadjao. Ja jo nisam jednoga zamudio u zadnji dvajsetpeti ljeti!

Sad kad se tebe poslua onda si lovik misli da je DM ve nek samo feta s muzikom i koncerti, ali u zadnji dani je bilo sve ve kritike uti a se tie izbora muzikih grup. a ti misli idu ljudi na Dan mladine zbog koncerta ili je to a drugoga?

Mislim da se danas ve ne ide zbog muzike, jer su skoro sve grupe ke su med Gradianskimi Hrvati poznate jur igrale po nai seli. Mislim, Prljavo Kazalite je bilo jur nekoliko puti, ali tako i druge. Mislim da se sada ve ide zbog flaira Dana mladine, a to se minja. Do 95. ljeta je bilo drugaije, jer uglavnom je onda htio biti prvi nastup jedne grupe na Danu mladine, a to je bila velika razlika onda se je ve zbog grupov dolo.

a bi si eljio odnosno ima kakovu elju ili tipe na hakovce i organizatore a bi mogli drugaije, bolje, itd. ?Svaka generacija neka si svoj Dan mladine tako nainji kot misli. Nij idealno sada govoriti za tipe i tako. Ja u to re, ako to vidim, ili imam kakovu ideju, ali to u tomu organizatoru re ki je za Dan mladine nadlean. Ali na ovom putu sigurno ne. (se smije)

Znai ali da e i u budunosti biti gost Dana mladine, ili?

Predvidjam, da. (se smije)

gH jezik Dan mlaDine

timunga je bila leiwand,

hvala za podupiranje!

(Kacavida)

U atori hladne kie padaju!

(Kulo, Nova Gora)

Dalje tako HAK, super je bilo!(Clemens Bencsics)

Svako ljeto je lipo za vidit kako mladina iz cijeloga

gradia (austrijski, ugarski i slovaki djel) skupa dojde i tri

dane sveuje...bez granic.(Mate Biricz)

Moj moto: a se na dan

mladine stane, ostat e na

danu mladine : )

(Eva Palatin)

I finds super, dass sich hier

so viele Volksgruppen treffen

und miteinander gemtlich

beisammen sind...(Potica)

Na Dan mladine ne curi! Nek samo va atori je curilo : )

(Karall David)

Gdo se zna spomenut, nij bio onde.

(Miko P. Hadanov)

Na Dan mladine ne curi! Nek samo va atori je curilo : )

(Karall David)

DM je na meni mimo proal :)

Po dani sam s kumom pil, a

knoi spal.(Mate)

Super je bio ov DM!!! ...kot svako ljeto :o) jako me je veselilo da smo po dugom asu opet mogli na Dan Mladine u Slovaku!!

Veselim se jur na dojdue ljeto!(tefan Emrich)

5 uri busvozit...odiseja...

drugaije super!

(Markus Wagner)

Na Danu Mladine se sve falinge oprostu, sve rane zacilu i sve boli projdu!(eljko)

Es war super, weil ma den

Ort no net kennt hom, des

mocht den Reiz aus.

(Max Karall)

15

Potovani gosti!

U ime organizatora, Hrvatskoga akademskoga kluba, ki ljetos organizira Dan mladine u suradnji s Klubom mladih Hrvatov Vas najsrdanjie pozdravljam na ovoj najveoj manifestaciji ovoga tradicionalnoga gradianskohrvatskoga drutva ovde u Hrvatskom Jandrofu.

Zadnji put se je odrao DM ovde u Jandrofu 1991. ljeta tono dvoja ljeta po padu eljeznoga zastora. Ov pad je bio prvi i vaan korak na putu ujedinjenja Hrvatov iz trih zemalj naime Austrije, Slovake i Ugarske. Dojdui vaan korak je bio pristup ovih zemalj pod krov Europske zajednice i konano ratificiranje engenovoga ugovora. To a je pod Habspurgovci bila jedna geografska regija je i sada opet jedan prostor.

Iako su sve tri drave sada u medjunarodnoj suradnji i granice kot takove ve ne postoju, se pitam je li su jo granice u nai glava? Predrasude su jo ovde ke se jo nisu mogle odstraniti.

Kot nam najnovija povijest kae ko se i pod skupnim krovom Europske zajednice manjine upotribljavljaju u nacionalne politike svrhe. Zakon za obrambu slovakoga jezika ovde u Slovakoj i sve napetosti ke stoju u vezi s tim su dobri primjeri za pogrinu manjinsku politiku u Europskoj zajednici. Ravno Europska zajednica bi morala imati zbog svojega zajednikoga duha vitalan interes na jaanju manjin, njevih razvitkov i njevih prav. S tim bi se i raznolikost podupirala ka oznai Europu.

Na europskoj razini se ovi izazovi radje potcijenjivaju, a pitanju integracije doseljenikov iz drugih zemalj se daje sva vea panja. Na ovom mjestu kanim citirati odgovornoga nimke vlade za strance i narodne manjine, Christofa Bergnera: Eksiztencija narodnih manjin na Europskom istonom i jugoistonom podruju je rezultat naseljivanja u prolosti. Europskomu identitetu sliu ne samo velik broj nacionalnih drav nego i nacionalne manjine unutar njih.

Zadaa Europske zajednice bi ada morala biti stvaranje adekvatnih mogunosti za medjusobno miran i uspjean itak, takoreku gradnja mostov.

HAK je jur 2007. ljeta postavio DM pod geslo Most smo mi tim smo kanili pokazati da igramo mi, Gradianski Hrvati, u ovom procesu vanu ulogu. Mi, ki jur stoljea

dugo ivimo na ovom prostoru, znamo da manjinska politika poinje kod svakoga pojedinoga, da su pronske veze i kontakti najvaniji u odstranjivanju predrasudov.

Jo i eljezni zastor, ki nas je razdvajao duga ljeta, nije mogao prepriiti da i nadalje gajimo na jezik i prijateljstva izvan vlae drave. A pod tim geslom stoji i ljetonji DM : Jai neg eljezo!

U tom smislu nam sada svim jo eljim za budunost da DM bude i nadalje most izmed Gradianski Hrvati ki ivu u ovi tri zemlja, ali i most ki nas vee s naimi susjedi iz veine.

Ja se kanim zahvaliti Klubu mladih Hrvatov za njev trud i angaman i se veselim na ov skupni vikend.eljim nam svim dobru zabav sa arolikim programom.Ufam se da edu se razviti uda nova prijateljstva i da e se tim dalje pojaati ova naa skupna regija.

U tom smislu vas pozivam i na diskusiju o situaciji i razvitku nae narodne grupe po padu eljeznoga zastora ku emo drati sutra u 17:00 uri u kulturnom stanu. A sada mi samo ostane ast da otvorim ov DM. Lipa Hvala!

Govor za otvaranje Dana Mladine 2009.// Julia Klemen

Dan mlaDine otvaranje

5 uri busvozit...odiseja...

drugaije super!

(Markus Wagner)

16

Ljetonji 37. DAN MLADINE se je odrao u Hrvatskom Jandrofu u Slovakoj, a geslo mu je bilo Skupa jai neg eljezo.

Geslo neka nas spominja na pad eljeznoga zastora pred tono 20-imi ljeti ... a spominka vridno je i da se je tono u ovom selu odrao i prvi DAN MLADINE u Slovakoj, a to 1991. ljeta. Ljetoni festival je HAK organizirao skupa s Klubom mladih Hrvatov u Jandrofu, kod koga se kanimo srdano za dobru suradnju zahvaliti.

Poeo je ov trodnevni festival kot svako ljeto s dijem otpodnem pri kom su dica iz unova, Devinskoga Novoga Sela i Hrvatskoga Jandrofa imala mogunost se pri razlini igra malo upoznati.

Pri oficijelnom otvaranju u kulturnom domu su seoski naelnik, Pavol kodler, predsjednik Kluba mladih Hrvatov, Palo Maly, i potpredsjednica HAKa, Julia Klemen, pozdravili goste. Muko jakarno drutvo Hrvatski Jandrof je muzikalno oblikovalo otvaranje.

Po oficijelnom djelu i malom razgovoru na bifeju se je konano mogao poeti zabavni dio Dana Mladine: prvo je nastupala mlada grupa ungam iz Petrovoga sela. Potom je grupa Gustafi jo jae zagrijala publiku ... moram rei da mi se je na poetku tako inilo kot da bi rijetko ki poznao grupu (zvana od youtube-a ) ... a oni su to sigurno isto upamet zeli ... ali im due su igrali, tim vie je mladina skakala .... Cijeli ator je tancao a respekt prema jakarici grupe ... ta je pravi hochsprung-talenat.

Za njimi je nastupila grupa Prljavo Kazalite ke, mislim, ne tribam dalje predstaviti. Ja je ljubim, a Julia moja sestra je bila razoarana ... veli da su igrali isto isti program i isti redoslijed kot u Velikom Boritofu. Ipak, ator je skakao, tancao, jaio Ruuuuuo ... i to je najvanije, a ne? Kot zadnja grupa toga veera je nastupila Kacavida, mlada grupa iz Velikoga Boritofa, ki su jo do konca nainili dobru timungu s njevim genialnim show-om. A jutro se je - kot je to stara navada - jo jailo...

Subotu je brojna mladina ka je onde u kolskoj dvorani ili u vlaem atoru prenoevala, dostala tradicionalni gula za objed. Potom je poeo reli ganjkov pri kom su nam ovo ljeto jo i muzikanti zaigrali! Oni su se pred nami na koli vozili koga je zadnji jandrofski konj vlikao.

Tako smo se - pri dobroj muziki i tijelovnom okripljenju - veselo etali kroz selo od jedne tacije do druge. Jandrofska mladina si je uda ganjkov izmislila kot na primjer iskanje jedne vake u pladnju puno muke ili iskanje jaj u vrtu. Dobro smo se zabavljali a na koncu nije bilo vano ki je bio u kom timu ili ki je dobio ... Na putu domom se je strana nesria stala: konj se je najedno zruio i je bio mrtav. Tako je zadnji jandrofski konj preminuo pred naimi oima.

Su znamda zbog ovoga oka morali svi pojti malo poinuti? Na svaki nain nije dolo uda ljudi na diskusiju ka je na jednu stran usporedila manjinska prava i manjinsko djelovanje u Slovakoj, Ugarskoj i Austriji, i se na drugu stran bavila s novim manjinskim zakonom u Slovakoj.

Subotu naveer su PAXi otvorili zabavni program ki su veljek napunili cijeli prostor za tancanje. Potom su Elektrikeri i Zetori oduevili njeve fene, a poznata jakarica Jelena Rozga je s jakami Magazina zagrijala tancoe i zaarala muku publiku.

Nedilju je Hrvatski Jandrof sveevao kiritof, a program se je poeo jur rano jutro (u deseti) sa svetom maom. Onde su mladi Jandrofci nosili dare na oltar a med njimi i jedan DM-lajbl, a nas je osebito veselilo. Potom je slijedila dobra agapa pri koj se je moglo malo druiti.

Program u atoru je poeo u tri otpodne s festivalom zborov kade su zbor epreg, Medjunarodni folklorni ansambl, Klapa Staro vino, unovski Beari, Muko jakarno drutvo Hrvatski Jandrof, Klapa Ji i Hatsko Kolo pokazali arolik i zanimljiv program. Kasno otpodne su zaigrale jur legendarna jandrofska grupa Melodija, grupa Meteor i Mladi Jandrofci . Od samoga poetka se je vidilo da imaju ljudi i na treti dan fete jo dost energije za tanac uz dobru muziku ... iako smo uda gostov Bog zna odakle su bili - nedilju po prvi put vidili na feti . Do rane zore su igrali 05Party na zabav ... jakarici se je tako jako zavidilo da skoro ve nije kanila prestati jaiti ... a mi smo dalje tancali...

Tako je opet jedno zavrio DAN MLADINE a s njim je minulo opet jedno ljeto .... mi smo ostali do pandiljka .... ufamo se da vam se je tako dobro vidilo kot i nam .... ako ne, nute se uzrujavati kod soizomta ili kod cyberkrowodn-ov.... ili dojdite u HAK i nute nam pomo (to bi nas najve veselilo) ..... ada, vidimo se najkanje pri DANu MLADINE 2010 u junom Gradiu !!!

37. Dan Mladine - Hrvatski Jandrof, 2009.// Julia i Maria Kornfeind

37. Dan MlaDine

17

Ovo ljeto sam bio u petak na Danu Mladine u Hrvatskom Jandrofu. Put u Jandrof je iz Pinkovca jako duiak, ali to za tri prijatelje (moja sestrica Viki, moj brati Markus i moja susjeda Katja) i mene nije bio uzrok da ne idemo tamo. Tako smo se otpravili u pol est na put i poela je prava odiseja: prvi cilj naega putovanja je bila Doljnja Pulja. Katja je bila pripravna da nas odveze tamo do busa i da e nas jutro opet odvesti domom. Zato smo joj bili zahvalni. Od Doljnje Pulje smo se vozili dalje busom, koga je organizirao HAK. Konano smo u frtalj na jedanaest stigli u Hrvatski Jandrof. Znali smo jur unajpr da emo biti dugo na putu i da moramo imati malu pticu da se dajemo na ov put. ;-)Ali nije nam bilo niti sekundu ao. Jur kad smo stupili u ator smo utili dobru atmosferu ka je vladala cijelu no. Grupa ungam je svirala pri naega dolaska uprav nje zadnje jake na tom veeru. Trefili smo na poznate obraze. To su bili Pinkoari koji su doli iz Bea, ali i prijatelji i poznanci iz cijeloga Gradia.Vrijeda su poeli svirati Gustafi. Oni nudu interesantnu muziku, to je povezano s interesantnom kombinacijom

instrumentov. Ona kombinacija je baza za njev poseban stil. timunga je dobra i oni su razumili animirati njevu publiku.Po nastupu grupe Gustafi su stupili rokeri Prljavoga Kazalita na pozornicu. Oduevljen od novoga albuma i njevoga nastupa u Velikom Boritofu na Vazmenoj nedilji sam se jako veselio na njev nastup. I oni me nisu razoarali. Imali su publiku pod kontrolom i prezentirali su miks iz poznatih i novih jaak. Pred pozornicom smo skakali i larmali tako da je voda koja ja kondenzirala na atoru poela padati na nas kot kia.Znatieljan sam bio na nastup grupe Kacavida, ar ju jo nikad nisam uo uivo. Mlada grupa je prezentirala solidan nastup i miks programa se ogranii od drugih bendov (Daj mi daj, Pokerface po hrvatsku...). Naalost nisam mogao posluati cijeli nastup, ar se je na bus opet vozio u Doljnju Pulju.U busu sam do Doljnje Pulje imao vrimena za mali san, doek smo se seli u auto na zadnju etapu domom. Tote sam bio u pol osam i umorno sam se legao u stelju...PS: Pinkovac nije Pinkafeld ;-) *gg*

Moj posjet na Danu Mladine u Hrvatskom Jandrofu// Florian Wagner

Dan mlaDine komentar

18

gH jezik gramatika

GramatikA? ... AHA!!!// Zrinka Kinda

Neke zanimljivosti iz deklinacije za mlade (i ve ne tako mlade) Hrvate i Hrvatice:

Deklinacija imenic enskoga roda:

Obino imenice zavravaju na samoglasnik a: mama, sestra, ruka, ptica.

Neke imenice enskoga roda zavravaju i: na suglasnik: ri, no, krv, dob, pomo na skup ost: starost, mladost, sigurnost, ne/zaposlenost. Zvana toga je i misao enskoga roda.

Zato i velimo: dobra misao, velika nezaposlenost, diboka starost, kura no, teka ri

Ove imenice se dekliniraju po i-deklinaciji.

Deklinacija imenic enskoga roda na a:

Jednina: Mnoina:

N ena eneG ene enD eni enamA enu eneV ena/eno eneL eni enaI enom enami

PAZI: U vokativu, 5. padeu, jednine imamo dva razline

nastavke.Za je to tako?

Hrvati u sjevernom i sridnjem Gradiu u vokativu hasnuju imenicu kao u nominativu:

Draga majka! Draga teta!

A Hrvati u junom Gradiu imaju u vokativu tokavski nastavak (isto kao u hrvatskomu standardnomu jeziku).Oni velu:

Draga babo! Sestro!

PAZI: Genitiv, 2. pade, mnoine zna u gradianskohrvatskomu

standardu biti kratak ili duiak:

19

gH jezik gramatika

Obino je genitiv mnoine bez nastavka (kratak):

Na naoj koli poduava est uiteljic (a ne uiteljicov).Va kadnji lei dost starih dasak. (a ne daskov)

Zato se i veli: uda en, jaak, divojak, nog, iam, glav, vianj, ... (a ne: enov, jakov, divojkov, nogov, glavov, imov, vinjov)

S druge strani imaju ali neke imenice svenek nastavak ov u genitivu mnoine (duika mnoina):

Kako su nek ljudi prlje ivili prez lampov?Ona ima uda torbov u svi mogui farba i obliki.

Zato se i veli: uda unkov, itankov, plahtov, himnov, majkov, rajnov, ...

Si znala/znao da mi i muka imena na o i e obino dekliniramo kao imenice enskoga roda (kao npr.: ena a ne kao mu) a ne kao imenice mukoga roda? (Sada neka jo gdo veli da mi nismo za emancipaciju!)

Mirko Ive gh: Reci to Mirki!Mirke Ive hrv: Reci to Mirku!Mirki IviMirku ili IvuMirko Ive gh: Nazovi Stanku!Mirki Ivi hrv: Nazovi Stanka!Mirkom Ivom

A sada za kraj si pogledajmo jo i-deklinaciju:

Jednina: Mnoina: Jednina: Mnoina:

N no noi misao misliG noi noi misli misliD noi noam misli miljamA no noi ili misao misli V no noi misao misliL noi noi misli misliI nou/noom noi milju/miljom misli

20

Prlje se je kuhalo uda s mau, onda se ljudi nisu bojali masti u krvi. Jednom riju, kanim ti rei, da te imam rado.

Kod nastavka ju nastane jotovanje1: Zato velimo: smrt>smrt+ju >smru radost>radost+ju >radou starost>starost+ju >starou

Za labijali/usnenimi suglasniki b,p,m,v i glasa j se umee l ko se stapa u lj: kap>kap+ju >kaplju zob>zob+ju >zoblju ljubav >ljubav+ju >ljubavlju2

Instrumental na u imaju imenice na i -lj: pomo>pomou no>nou obitelj>obitelju

Pu-ha, dost gramatikih pravil za denas!

PAZI: Instumental jednine ima dva nastavke: -u/-ju ili om, ali po mogunosti se daje prednost nastavku u/-ju:

no: nou/noom, ri: riju/riom, la: laju/laom.

1 Jotacija: Naziv dohaja od grkoga imena za glas j jota. Zbog glasa j se u odredjeni sluaji nepalatali minjaju u palatale, npr. u instrumentalu jednine (smrt>smru), kod komparacije (jak-jai) i u prezentu: (iskati iem).

2 Posebna napomena za nae drage Mjenovce/ke, Filece/ke, uevce/ke, Puljance/ke, Frakanavce/ke i druge ki u svojem domaem govoru nimaju glasa -lj: gh. standard glasi ljubavlju a ne ljubavju, krvlju a ne krvju ili kervju, ...

Za kraj ti jo kanim napomenuti samo jednu ri, ka je isto enskoga roda i ka se deklinira po

i-deklinaciji:

momad

Zato se i veli...

Ova momad je dobra. a ne Ov momad je dobar.Hrvatske momadi (a ne momade) iz Gradia sudjeljuju pri Hrvatskomu kupu.

Do drugoga puta i govori hrvatski!

gH jezik gramatika

21

Za kraj ti jo kanim napomenuti samo jednu ri, ka je isto enskoga roda i ka se deklinira po

i-deklinaciji:

momad

?

!

Reenice za vjebanje. Prevodi je na hrvatski:(Koristi slobodne rede za hrvatski prevod ;)

Heuer gab es viele Zwetschken, aber wenige Marillen.

Er spielte schon lange mit dem Gedanken,

Unsere Mannschaft hat das Spiel gewonnen.

Hast du Angst vor dem Tod?

Mit groer Freude geben wir bekannt, dass ...

Bei uns sind die Sommernchte sehr angenehm.

Ohne die Mdchen knnen wir nicht auftreten.

Ljetos smo imali (je bilo) uda sliv, ali malo maruljic.

Jur se je dugo bavio milju,

Naa momad je dobila igru.

Te je strah pred smru/smrom?

S velikom radou nazviujemo, da ...

Kod nas su ljetne noi jako ugodne.

Prez/bez tih diviic ne moremo nastupiti.

Rjeenje:

JOTACIJAc + j = : uticati utiem (utic+jem)d + j = dj: mlad madji , glad gladjug + j = : drag drai (drag+ji), lagati laemh + j = : puhati-puem (puh+jem), tih tiik + j = : jak jai (jak+ji), skakati skaem l + j = lj: dalek dalji (dal+ji), sol soljun + j = nj: tanak tanji (tan+ji), trn trnjes + j = : pisati piem (pis+jem), visok viit + j = : kratak krai (krat+ji), list lie (list+je)z + j = : mazati maem (maz+jem), opaziti opaenIz: Mirko Berlakovich (1995:10)

Literatura:Berlakovich, Mirko: Hrvatksa gramatika. Mali pregled gradianskohrvatksoga i hrvatskoga jezika (usporedna

gramatika). HKDC, eljezno, 1995.Sui, Ivo (ur.): Gramatika gradianskohrvatskoga

jezika, ZIGH, eljezno, 2003.

gH jezik gramatika

22

kultura Sarajevo Film FeStival

Ako se misli na Sarajevo najvei dio od nas sigurno jo uvijek ima kipe od boja i smrti pred oiju.Ali malo gdo zna da Sarajevo ima najpoznatiji filmski festival cijelog Balkana. Akoprem se najveim dijelom kau regionalni filmi, su broji internacionalnih produkcija u proli ljeti narasli a tim je i ve internacinalno poznatih zvjezdic filma pohodilo Sarajevo. Tako su ovo ljeto na primjer doli glumac Mickey Rourke, glumica Gillian Anderson i redatelji Darren Aronofsky i Stellan Skarsgard (i puno drugih). Ako ima srie je ponekad more i viditi kade po cesta Sarajeva. Tako sam i ja 2006. ljeta vidila malo pijanoga Nick Nolte-a. Ali sada bitnim informacijam: Prvi Sarajevski film festival se je odrao 1995. ljeta, jo u vrime kad je grad bio pod opsadom. Kanio se je obdrati kosmopolitni duh Sarajeva da se ljudem nudi neka kulturna izmjena. Tako je ve prvi festival privukao oko 15 000 ljudi, prikazalo se je 37 filmov iz petnaest zemalj. Po boju, od 1996. ljeta, ima SFF internacijonalno naticanje, ali od 2003. ljeta se glavna nagrada imenom Srce Sarajeva samo daruje filmskim projektom iz jugoistone Europe, ada regionalnim filmom. Tako se ufa da e se regionalna filmska industrija pomou festivala naviti i distribucija tih filmov na europskom triu rairiti. Neki filmi ki su dobili ovu nagradu su dijelom i kod nas gradianskih Hrvatov poznati. To su na primjer: No mans land Danis Tanovi-a, Gori vatra Pjer alice i Gospoica Andre-e taka.

Sarajevo film festival se svako ljeto odrava sredinom / koncu augustua. Tako se udakrat stane da ako gleda film u Sarajevu ga onda opet more vidit u jeseni na Viennale u Beu, samo da su karte ovde oko 70% drae. Za vrime festivala procvate grad i nudu se razlini koncerti i priredbe po centru ali i u djeli grada kamo bi kot turist morebit nebi od samoga doao. Festival ima mnogobrojnu internacionalnu publiku, predsvim mladi ljudi broju med njegove fene. Ja sam ve tri pute bila u Sarajevu tokom ovoga festivala i meni se pred svim vidilo da se Sarajevo javlja kot bogato kulturno i raznolino mjesto i da ov grad ima samosvist i ugodan flair. Ali ja sam ipak isto samo turist. Stanujem u lakocijeni stani kade si mislim za je ov stan prazan? Gdo je ovde ivio? Je morao pobignuti? Neznam. Onda mi bii gusinja koa po hrbatu. Onda sam opet u realnosti, ali mislim da je Sarajevski film festival svejedno znak da se grad minja, otvara, da se po cijelom svitu ova kulturna ponuda cijeni i stare rane zacilu.

Sarajevo i film// Romana Schweiger

hasnovite web-stranice:

www.sff.bawww.filmski.net

23

Hrvatski akademski klub (HAK) je otvorio rok naticanja za Dan mladine 2010. ljeta. HAK poziva sva zainteresirana hrvatska sela iz junoga Gradia na suorganizaciju najvee omladinske gradianskohrvatske priredbe. Pred svim se Hrvatski akademski klub obraa omladinskim drutvam u junom Gradiu i u susjedni seli u Ugarskoj. U sklopu naticanja neka sela predstavu svoje ideje, koncepte i predloge. Rok zavrava 31. decembra.Zainteresirana drutva junoga gradia neka se prosim javu pismeno potom ili mailom.Veselimo se na suradnju!Hrvatski akademski klubSchwindgasse 14/41040 Be / [email protected]

Dan mlaDine naticanje 2010.

Dan Mladine 2010. u junom Gradiu// HAK

Potribujemo ve pinez za sektor naobrazbe da bi se mogla nadalje osigurati dobra izobrazba tudentov, ali i kolarov u Austriji. Nijedna drava ne smi zanemariti tako vaan faktor za svoju budunost. Sigurna je propast sistema u kom skroz ljeta broj tudentov raste uda jae nego financijska sredstva. Osim toga moraju tudenti imati mogunost samo-odredjenoga tudija, jer sveuilite nije - i neka ne nastane - kola.

Glavna toka za HAK je upozorenje na emernu i nesigurnu situaciju u naobrazbi u manjinski jeziki. Potribujemo da se prava na izobrazbi manjine u svojem jeziku uvede kot toka u pravu za austrijanske visoke kole. Naobrazba u nai manjinski jeziki mora biti mogua od uvarnice do viih kol!

a nam donese vea svota pinez, ako s tim ipak nisu osigurane nae vjebe i predavanja?

Be, 4.11.2009

Hrvatski akademski klub se solidarizira sa tudentskimi protesti u Austriji!// HAK

P.b.b.Nr.: GZ02Z032501M

Erscheinungsort: WienVerlagspostamt: 1040 Be / Wien

Hrvatski akademski klub srdano poziva na

GENERALNU SJEDNICU,

10.12.2009. u 20:00 uri

u CGH-u (Schwindgasse 14/4, 1040 Be)

Program:

1) pozdrav i izvjetaj predsjednika

2) izvjetaj blagajnika

3) izvjetaj kontrolorov

4) rastereenje staroga odbora

5) odibiranje novoga odbora

6) budue djelovanje

7) diskusija

U ime Hrvatskoga akademskoga kluba,

David Karall

(predsjednik)