universitas | lipanj2013. 20 intervju RAZGOVARAO: NENAD KUZMANIć Kemijsko-tehnološki fa- kultet u Splitu, na svojoj svečanoj sjednici povo - dom obilježavanja 52. go- dišnjice osnutka i rada, do- dijelio je dr. sc. Jeleni Pe- rić, redovitoj profesorici u trajnom zvanju priznanje - Nagradu za životno dje- lo. Priznanje je to za nje- nu sveukupnu aktivnost, kako nastavnu tako i onu znanstvenu, koja je osta- vila značajan trag u djelo- vanju ove visokoškolske institucije. Razgovor smo vodili u ambijentu Zavo- da za inženjerstvo okoliša u kojem je profesorica Pe- rić dugogodišnja nastav- nica i predstojnica. Predavali ste na svim studij- skim razinama, uključuju- ći i poslijediplomske studi- je našeg Fakulteta. Studenti izuzetno pozitivno ocjenjuju Vašu pedagošku sposobnost. Kako Vi njih “ocjenjujete”? Uz znanstveni rad, uvijek me ispunjava i rad u na- stavi. Rad s mladim lju- dima je poticajan, zahti- jeva kreativnost i veliku odgovornost. Trudim se predavanja učiniti zani- mljivim, ali naravno, tu je važno uspostaviti dija- log, ili barem osjetiti da vas studenti sa zanima- njem slušaju i prate. Po - nekad to uspijevam vi - še, ponekad manje. Stara kineska poslovica kaže: “Učitelj otvori vrata, a ući morate sami”. Veseli me kad ponekad osjetim da sam sa studentima na predavanju na istoj stra- ni vrata koja se otvaraju. Uvijek se rado sjetim si- tuacije na jednom preda- vanju, kolega student mi je postavio pitanje, na ko- je u tom trenutku nisam znala odgovor. Rekla sam da ne znam, ali da ću do sljedećeg predavanja po- kušati naći odgovor. Ta- ko je i bilo. S obzirom na dugogodišnje nastavno iskustvo, kako ste doživjeli promjene visokoš- kolskog sustava vezane uz Bolonjski proces? Mislim da je koncept stu- diranja po Bolonjskom procesu u biti dobro za- mišljen. Prepoznala sam njegov osnovni cilj, da se uz učinkovito usvajanje znanja i optimalno vri - jeme studiranja ostvari kompatibilnost s progra- mima visokog obrazo - vanja unutar europskog prostora i na taj način omogući mobilnost stu- denata i mladih znan - stvenika. On je u mno - gim aspektima bio revo - lucionaran, a problem je, po mom mišljenju, da smo Predmet znanstvenog interesa mog tima u posljednjih dvadesetak godina su prirodni materijali, kako ih posuditi od prirode, korisno uporabiti i vratiti da s prirodom opet ostvare prijateljski odnos ga mi primijenili u krat- kom vremenu i bez dovolj- ne pripremljenosti. Ovaj model studiranja podra- zumijeva i veću izravnu komunikaciju i druženje nastavnik-student. Naža- lost, danas primjećujem da je to sve manje prisut- no. Ispiti se polažu uglav- nom putem pismenih ko- lokvija, a sve se više na- pušta praksa usmene provjere znanja. Istina, ovakvim načinom pola- ganja ispita povećana je uspješnost i prolaznost na ispitima, ali manje je usvojenog znanja. Mi- slim da bi se trebao pro - mijeniti i način ocjenjiva- nja kvalitete nastavnika. No, kako je “koncept Bo- lonje” zamišljen kao pro- ces, dakle kao nešto što neprekidno treba usavr- šavati, poboljšavati i mi- jenjati ono što se pokaza- lo nedovoljno dobro, želim vjerovati da će dosadašnja iskustva dati smjernice za nužne promjene i usavrša- vanje. Utemeljiteljica ste Zavoda za industrijsku ekologiju na KTF-u. Koji su bili osnovni motivi formiranja tog Zavo- da? Već sam spomenula da je Fakultet još 70-ih godina počeo osuvremenjivati studijske programe veza- no za održivi razvoj i za- štitu okoliša. Sve više ra- sla je potreba za uključiva- nje kemijsko-inženjerske struke za rješavanje mno- gih problema u međuod- nosu tehnološki razvoj – okoliš, a posebice onih koji se odnose na vodne resurse i priobalno mo - re, marikulture, te zašti- tu tla i atmosfere. Takve potrebe su zahtijevale or- ganizirani pristup, što se moglo ostvariti poseb- nom organizacijskom je- dinicom. Sluha za to imao je tadašnji dekan, profesor Ratimir Žanetić, koji je tu ideju podržao, a Fakultet- sko vijeće ju je prihvati- lo. Zavod za industrijsku ekologiju kao znanstve - no-nastavna jedinica dje- luje od akademske godine 1999./2000., a 2006. godi- ne preimenovan je u Za- vod za inženjerstvo okoli- ša. U okviru Zavoda se, uz znanstveni i nastavni rad, obavljaju stručni poslovi, Želim da ideje naših kreativnih mladih ljudi postanu smjernice razvoja našeg fakulteta kao što su izrade elabora- ta i studija, uspostavlja se i razvija suradnja, doduše ranijih godina mnogo vi- še, s lokalnim vlastima i inspekcijskim službama. U obrazloženju nagrade za ži- votno djelo koje Vam je dodi- jelio KTF istaknuto je da ste osoba koja potiče svoje surad- nike na etičnost u radu, me- đusobno povjerenje i uvaža- vanje, te razvoj osobnog inte- griteta svakog pojedinca. Broj Current Contents ra- dova i njihova citiranost, impact factor, h-index re- zultat su zajedničkog tim- skog rada s mojim surad- nicima. Zato, ono što me osobno veseli upravo je ovo obrazloženje u prijedlogu nagrade. Timski rad je izu- zetno vrijedan. Međusob- nim bodrenjem i zajednič- kim savladavanjem prepre- ka lakše se može ostvariti ono što želimo. Ovom pri- likom svojim suradnicima zahvaljujem i želim ih poi- menično navesti: izvanred- ne profesorice Marina Tr- go i Neda Vukojević Med- vidović, znanstveni novaci Ivona Nuić i Marin Ugrina, te viša laborantica Renata Dumanić. Vaši suradnici u Zavodu po- prilično su aktivni kada je u pitanju međunarodna su- radnja. Za stjecanje znanja i pro- širenje spoznaja u nekom znanstvenom području vrijedno je upoznati se s različitim metodama znan- stvenog istraživanja, sofi- sticiranim tehnikama ko- je se primjenjuju u eksperi- mentalnim određivanjima, obradom i interpretacijom rezultata i razmijeniti dru- ga iskustva. Svjesna toga, uvijek sam mlade surad- nike poticala na odlazak u istraživačke centre ili sve- učilišta u inozemstvu. Ta- ko je realiziran studijski boravak u “Laboratoire des Sciences du Genie Chi- mique – Nancy” u Francu- skoj, u istraživačkom labo- ratoriju kompanije Schae- fer Kalk GmbH & Co KG, Diez u Njemačkoj, te raz- mjene u okviru programa Erasmus na “AGH Univer- sity of Science and Techno- logy in Krakow” u Poljskoj. Svi suradnici su još kao znanstveni novaci izlaga- li svoje radove na međuna- rodnim znanstvenim kon- gresima u Europi, SAD-u i Kini. Sudjelovanje na ta- kvim skupovima izuzetno je vrijedno iskustvo. Osim što se uspostavljaju izrav- ni kontakti sa znanstveni- cima koji se bave sličnom problematikom, pa čak i dogovore suradnje, usavr- šava se jezik, stječe samo- pouzdanje, upoznaje kultu- ra drugih naroda. Mislim da su to bitne komponente u formiranju sveučilišnog nastavnika i stoga se uvi- jek zdušno zalažem da se iznađu mogućnosti za ta- kva putovanja. Najcitiranija ste znanstveni- ca našeg fakulteta na polju kemijskog inženjerstva čime ste zasigurno pridonijeli vi- sokoj znanstvenoj rangira- nosti našeg Sveučilišta. Što je predmet Vašeg znanstve- nog interesa? Predmet znanstvenog in- teresa mog tima u posljed- njih dvadesetak godina su prirodni materijali, kako ih posuditi od prirode, ko- risno uporabiti i vratiti da s prirodom opet ostvare pri- jateljski odnos. Jedno od prvih takvih istraživanja odnosilo se na dobivanje taložnog kalcijeva karbo- nata iz prirodnog kalcijeva karbonata, vapnenca. To je materijal koji je u našoj re- giji vrlo rasprostranjen, ali ima ograničenu uporabu zbog sadržaja onečišćenja i niskog stupnja bjeline, ne- odgovarajuće morfologije čestica, tehničkih ograni- čenja za njegovo usitnjava- nje i drugo. Uz različite pro- cesne uvjete može se dobi- ti taložni kalcijev karbonat različitih kristalnih struk- tura, oblika i veličine česti- ca, te izuzetne kemijske či- stoće što mu omogućuje vrlo široku primjenu od industrije premaza, gume, plastike, papira, keramike, abraziva, do farmaceutske, kozmetičke, prehrambene i drugih industrija. Upravo je iz ove problematike moj prvi znanstveni novak Ma- rijan Vučak magistrirao i doktorirao, te je uspješnu karijeru nastavio u ino - zemstvu. A voda? Znam da je ona za- stupljena u Vašim nastavnim programima kroz više kolegi- ja i da je bitan segment Vaših znanstvenih istraživanja. O, da, voda! Voda je moje posebno nadahnuće. Kao ljudsko biće prema njoj osjećam divljenje, zahval- nost i ljubav. Kao znan- stvenici mi je izazov upo- znavanje “tajnih veza” u njezinoj molekuli, koje joj daju izuzetna svojstava bez kojih ne bi bilo života na Zemlji, njezine sposob- nosti obnovljivosti kakvo- će, količine i energije kroz kružni ciklus. Njezino ne- prekidno gibanje i promje- ne zapravo odražavaju su- štinu života. U industriji i domaćinstvima sve se više pažnja usmjerava na raci- onalnu uporabu vode, re- cikliranje, smanjenje nje- zinog onečišćenja i zaštitu prirodnih voda, i mi naše studente o tome poučava- mo kroz različite kolegije. Ono što je naš znanstve- ni interes jest usavršava- nje metoda i postupaka za uklanjanje štetnih i vrlo toksičnih tvari iz otpadnih voda prije njihova ispusta u prirodne vodotoke. Tako nas je voda povezala s tre- ćim prirodnim materija- lom - zeolitima. Zeoliti su, najjednostavnije rečeno, hidratizirani alumosili- katni minerali jedinstvene prostorno-mrežne struktu- re, koji imaju sposobnost da svoje ione, koji nisu štet- ni za okoliš, zamjene s io- nima teških metala. Tako se vrlo toksični teški me- tali mogu ukloniti do izni- mno niskih koncentracija. Upravo je posljednjih pet- naestak godina naš znan- stveni interes usredotočen na istraživanje uklanjanja cinka, olova, kadmija i žive iz vode na zeolitu, a započe- li smo i s ispitivanjima mo- gućnosti primjene zeolita kao permeabilne reaktiv- ne barijere za pročišćava- nje procjednih voda. Pose- ban izazov ovim istraživa- njima su očekivanja da će stečena znanja naći prak- tičnu upotrebljivost. Vašu sveukupnu nastavu i znanstvenu aktivnost prepo- znalo je i Splitsko sveučilište koje Vam je 2011. godine do- dijelilo Plaketu za razvoj Sve- učilišta u Splitu. Kako ste do- živjeli to priznanje? Nikad mi poticaj u radu ni- je bilo dobivanje nagrade. A kad se to već dogodilo, naravno da me to prizna- nje veseli. Ovom prigodom zahvaljujem Sveučilištu u Splitu, koje mi je dodijelilo Plaketu, kao i mom Fakul- tetu, koji me je za takvo pri- znanje predložio. Znam da je nezahvalno, ali ipak ću Vas upitati – nakon više od 40 godina radnog dje- lovanja možete li izdvojiti ne- ki svoj nastavni ili znanstve- ni uspjeh na koji ste posebno ponosni. Teško je izdvojiti. Ipak, ono što sam uvijek osjećala svo- jim uspjehom i što me rado- valo jest završetak i obrana diplomskih radova stude- nata kojima sam bila men- torica. Završetak studija je uistinu veliki uspjeh, to je priznanje za znanje koje smo stekli i, trebao bi biti, početak primjene tog zna- nja i stjecanja iskustva u radu. Moram reći da me danas obuzima i tuga zbog problema zapošljavanja i nemogućnosti da se steče- na znanja u praksi primi- jene. Aktivna ste članica Alumni- ja KTF-a, kao i ostalih stru- kovnih udruga koje djeluju u području kemije i kemijskog inženjerstva. Što Vas motivi- ra da tako aktivno sudjeluje- te u njihovu radu? Na Fakultetu se već tradi- cionalno održavaju struč- na i znanstvena predava- nja u organizaciji Udruge kemijskih inženjera i teh- nologa i Hrvatskog kemij- skog društva. Od 2009. go- dine djeluje i Udruga biv- ših studenata i prijatelja Kemijsko-tehnološkog fa- kulteta i u ove četiri godi- ne postala je jedna od naj- aktivnijih Alumni udru- ga na našem Sveučilištu. Zanimljiva predavanja, razmjena znanja i isku- stava, susreti i druženja bivših studenata različi- tih generacija i sve više prijatelja našeg Fakul - Život na KTF-u i za KTF