ZAKON
ZAKON
O SREDNJOJ KOLI
("Sl. glasnik RS", br. 50/92, 53/93, 67/93, 48/94, 24/96,
23/2002, 25/2002 - ispr., 62/2003 - dr. zakon, 64/2003 - ispr. dr.
zakona, 101/2005 - dr. zakon i 72/2009 - dr. zakon)
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Srednja kola je ustanova za obavljanje delatnosti u oblasti
srednjeg obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: kola).
kola obavlja obrazovno-vaspitnu delatnost ostvarivanjem
nastavnog plana i programa.
lan 2***
(Prestao da vai)
lan 3*
(Prestao da vai)
lan 4*
Deo nastavnog plana i programa ili nastavni plan i program u
celini, moe da se ostvaruje na stranom jeziku uz saglasnost
ministra prosvete.
lan 5
kola ostvaruje nastavni plan i program na jeziku narodnosti,
odnosno dvojezino, u skladu sa ovim zakonom.
kola ostvaruje nastavni plan i program na jeziku narodnosti,
odnosno dvojezino, ako se za to izjasni najmanje 15 uenika u
odeljenju prvog razreda.
kola ostvaruje nastavni plan i program na jeziku narodnosti,
odnosno dvojezino i za manje uenika u odnosu na broj utvren stavom
2. ovog lana, uz saglasnost Ministarstva prosvete.
Uenici iz st. 2. i 3. ovog lana savlauju nastavni plan i program
srpskog jezika.
Kada se uenik pripadnik narodnosti koluje na srpskom jeziku ima
pravo da ui maternji jezik sa elementima nacionalne kulture.
lan 6*
(Prestao da vai)
lan 7
Svojstvo redovnog, odnosno vanrednog uenika stie se upisom u
kolu svake kolske godine, pod uslovima utvrenim ovim zakonom.
lan 8*
(Prestao da vai)
lan 9
Zemljite, zgrade i druga sredstva kole koju osniva Republika u
dravnoj su svojini.
lan 10*
(Prestao da vai)
II KOLA
lan 11*
Prava graana od opteg interesa u srednjem obrazovanju i
vaspitanju su:
1) srednje obrazovanje redovnih uenika u trogodinjem i
etvorogodinjem trajanju;
2) srednje obrazovanje redovnih uenika sa posebnim
sposobnostima, obdarenih i talentovanih uenika;
3) srednje obrazovanje, obrazovanje i osposobljavanje za rad
redovnih uenika ometenih u razvoju;
4) srednje obrazovanje redovnih uenika na jeziku narodnosti,
odnosno dvojezino;
5) obrazovanje redovnih uenika za rad u trajanju od dve
godine;
6) uporedno srednje obrazovanje uenika koji postiu izvanredne
rezultate u uenju;
7) vaspitni rad u domu uenika.
l. 12-22*
(Prestali da vae)
III KOLOVANJE
1. Nastavni plan i program
lan 23
Osnova za donoenje nastavnog plana i programa strune i umetnike
kole je obrazovni profil.
Obrazovni profil, u smislu ovog zakona, obuhvata opte i strune
sadraje zasnovane na dostignuima nauke, tehnologije, kulture i
umetnosti neophodne za obavljanje poslova odreenog stepena
sloenosti u okviru podruja rada, odnosno za dalje kolovanje.
lan 24***
Nastavni plan i program donosi ministar prosvete.
Nastavni plan i program verske nastave sporazumno donose
ministar prosvete i sporta (u daljem tekstu: ministar prosvete) i
ministar vera, na usaglaeni predlog tradicionalnih crkava i verskih
zajednica (Srpska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolika
crkva, Slovaka evangelika crkva a.v, Jevrejska zajednica,
Reformatska hrianska crkva i Evangelika hrianska crkva a.v.), u
skladu sa zakonom.
Vlada Republike Srbije obrazuje komisiju za usaglaavanje
predloga programa verske nastave tradicionalnih crkava i verskih
zajednica, predloga udbenika i drugih nastavnih sredstava, za
davanje miljenja ministru prosvete u postupku izbora prosvetnih
savetnika za versku nastavu i za praenje organizovanja i
ostvarivanja programa verske nastave.
Nastavni plan i program za talentovane uenike ministar prosvete
moe da donese kao jedinstven za osnovnu i srednju kolu.
Nastavni plan i program za uenike ometene u razvoju donosi se za
svaku vrstu i stepen ometenosti u razvoju.
Osnove programa vaspitnog rada u koli sa domom i nain njegovog
ostvarivanja utvruje ministar prosvete.
lan 25*
Udbenike i druga nastavna sredstva za versku nastavu odobrava
ministar prosvete na usaglaeni predlog tradicionalnih crkava i
verskih zajednica, u skladu sa zakonom.
lan 26***
Nastavni plan i program sadri obavezne, izborne i fakultativne
oblike obrazovno-vaspitnog rada.
Nastavnim planom utvruju se nastavni predmeti, sedmini i godinji
broj asova za svaki predmet i njihov raspored po razredima.
2. Obrazovno-vaspitni rad
lan 27
Obavezni oblici obrazovno-vaspitnog rada su nastava - teorijska,
praktina i vebe, dodatni rad, dopunski rad, praksa i praktini rad
kada su odreeni nastavnim planom i programom; pripremni i
drutveno-korisni rad ako se u toku kolske godine ukae potreba za
njim.
Obavezni oblici obrazovno-vaspitnog rada za vanrednog uenika
mogu biti: nastava, pripremni, praktini i
konsultativno-instruktivni rad.
Izborni predmeti su verska nastava i drugi predmet
etiko-humanistikog sadraja koji utvrdi ministar prosvete i
ostvaruju se u skladu sa nastavnim planom i programom za
odgovarajuu kolu, bez obzira na broj uenika.
Uenik je obavezan da prilikom upisa u prvi i svaki naredni
razred kole izabere jedan od predmeta iz stava 3 ovog lana.
Predmet koji je uenik izabrao obavezan je za uenika u toj
kolskoj godini.
Fakultativni oblici obrazovno-vaspitnog rada su: nastava jezika
narodnosti sa elementima nacionalne kulture, drugog stranog jezika
i predmeta potrebnih za dalje kolovanje, struno osposobljavanje ili
razvoj uenika i vannastavni oblici - hor, ekskurzija,
kulturno-umetnike, tehnike, pronalazake, humanitarne,
sportsko-rekreativne i druge aktivnosti.
Fakultativni oblici obrazovno-vaspitnog rada obavezni su za
uenike koji se za njih opredele.
l. 28-29*
(Prestali da vae)
lan 30
U gimnaziji uenik moe da ima do 31 as nastave sedmino, u strunoj
i umetnikoj koli do 33, a u baletskoj koli do 41 as.
Kada uenik kole iz stava 1. ovog lana stie obrazovanje na jeziku
narodnosti, odnosno dvojezino, ima dva asa nastave sedmino vie.
Uenik moe da ima do etiri asa fakultativne nastave sedmino.
as teorijske nastave i vebi traje 45 minuta, a praktine nastave
60 minuta. Za uenike ometene u razvoju moe se propisati nastavnim
planom i programom krae trajanje asa.
lan 31
Nastava se izvodi u odeljenju do 30 uenika, grupi, odnosno
pojedinano, u skladu sa nastavnim planom i programom.
Odeljenje, odnosno vaspitna grupa uenika ometenih u razvoju moe
biti do 10, a sa viestrukom ometenou i za praktinu nastavu do est
uenika.
lan 32
Praktinu nastavu i praksu kola moe da ostvaruje u saradnji sa
preduzeem, ustanovom ili drugom organizacijom.
Vreme, nain i uslovi za ostvarivanje praktine nastave i prakse
utvruju se ugovorom.
lan 33
Dodatni rad ostvaruje se za uenika koji postie izuzetne
rezultate i pokazuje interesovanje za produbljivanje znanja iz
odreenog predmeta.
Dopunski rad kola ostvaruje sa uenicima koji zaostaju u
savlaivanju programa iz pojedinih nastavnih oblasti.
Pripremni rad kola ostvaruje za redovnog uenika koji se zbog
bolesti upuuje na polaganje razrednog ispita i za vanrednog
uenika.
lan 34
kola moe da osnuje ueniku zadrugu u cilju razvijanja
vannastavnih aktivnosti.
Sredstva steena prodajom proizvoda, odnosno usluga zadruge,
praksom i praktinim radom uenika koriste uenici kole.
Pravila rada zadruge utvruju se statutom kole i posebnim
pravilnikom.
lan 35
kola prati razvoj uenika i pomae mu u izboru daljeg obrazovanja
i profesionalnog osposobljavanja.
U koli se obezbeuju uslovi za drutvene, tehnike, humanitarne,
kulturne i sportske aktivnosti koje doprinose razvoju linosti
uenika.
3. Ogled u koli
l. 36-37*
(Prestali da vae)
IV UENICI
1. Upis uenika
lan 38
U kolu moe da se upie lice koje je zavrilo osnovnu kolu.
Lice koje je zavrilo osnovnu kolu u inostranstvu moe da se upie
u kolu ako mu se nostrifikuje svedoanstvo.
U muziku, odnosno baletsku kolu moe da se upie lice koje je
zavrilo osnovnu muziku, odnosno baletsku kolu, a lice koje nije
zavrilo tu kolu, ako prethodno poloi ispit na nivou programa tog
obrazovanja.
Lice koje nije zavrilo osnovnu kolu, a zavrilo je osnovnu muziku
ili baletsku kolu moe da se upie u muziku, odnosno baletsku kolu
radi pohaanja nastave iz umetnikih i strunih predmeta.
U strunu kolu, radi sticanja specijalizacije, moe da se upie
lice sa zavrenom odgovarajuom kolom, koje ima najmanje dve godine
radnog iskustva. Nastavnim planom i programom utvruje se koja je
kola odgovarajua za sticanje specijalizacije.
lan 39
U kolu za uenike ometene u razvoju upisuje se lice na osnovu
reenja kojim se utvruje vrsta i stepen ometenosti u razvoju, a koje
donosi optinska uprava u skladu sa zakonom.
Predlog za utvrivanje, odnosno ponovno utvrivanje vrste i
stepena ometenosti u razvoju moe da podnese roditelj, kola, odnosno
zdravstvena ustanova.
Reenjem o utvrivanju vrste i stepena ometenosti u razvoju uenika
utvruje se vrsta i stepen ometenosti u razvoju i profesionalno
usmeravanje uenika.
lan 40
kola predlae broj uenika za upis Ministarstvu prosvete do 31.
decembra.
Ministarstvo prosvete donosi do 31. marta odluku o broju uenika
za upis u kole koje osniva Republika.
lan 41
Upis u prvi razred vri se na osnovu konkursa u junskom roku.
Ministarstvo prosvete raspisuje do 1. maja zajedniki konkurs za
sve kole koje osniva Republika.
Konkurs sadri i obavetenje o jeziku na kome se ostvaruje
nastavni plan i program.
kola vri upis radi sticanja strune osposobljenosti,
prekvalifikacije, dokvalifikacije i specijalizacije uz saglasnost
Ministarstva prosvete.
lan 42
Kandidat za upis u gimnaziju ili strunu kolu u etvorogodinjem
trajanju polae kvalifikacioni ispit.
Kandidat za upis u umetniku kolu, odnosno za obrazovni profil u
oblasti umetnosti, kolu za uenike sa posebnim sposobnostima, kolu u
kojoj se deo nastave ostvaruje na stranom jeziku i kolu za
talentovane uenike polae prijemni ispit.
Kandidat za upis u kolu ima pravo da polae kvalifikacioni,
odnosno prijemni ispit na jeziku na kome je zavrio osnovnu
kolu.
Pravo na rangiranje radi upisa stie kandidat koji je poloio
kvalifikacioni, odnosno prijemni ispit.
Redosled kandidata za upis u kolu utvruje se na osnovu uspeha na
kvalifikacionom, odnosno prijemnom ispitu i uspeha u prethodnom
kolovanju.
Kandidati za upis u kolu u dvogodinjem i trogodinjem trajanju
rangiraju se prema uspehu postignutom u osnovnoj koli.
Kandidati za upis na specijalizaciju rangiraju se prema uspehu u
prethodnom obrazovanju i prema drugim uslovima utvrenim nastavnim
planom i programom specijalizacije.
Izuzetno od stava 1. ovog lana kvalifikacioni ispit ne polae
kandidat koji je zavrio osnovnu kolu ili jedan od poslednja dva
razreda ove kole u inostranstvu i kandidat za kolu za uenike
ometene u razvoju.
Ministar prosvete utvruje: sadrinu, vreme, mesto i nain
polaganja kvalifikacionog, odnosno prijemnog ispita; osnove, merila
i postupak za rangiranje i upis u kolu; blie uslove za vrednovanje
uea uenika osmog razreda na takmienjima i vrste takmienja ija se
mesta vrednuju.
lan 43
Ako je uenik u osnovnoj koli uio dva strana jezika, ima pravo da
pri upisu u I razred kole izabere jedan od tih jezika, ukoliko
nastavnim planom i programom nije predvieno obavezno uenje odreenog
stranog jezika.
lan 44
Redovan uenik pohaa nastavu i izvrava druge utvrene obaveze.
Redovan uenik prvog razreda ne moe biti stariji od 17
godina.
Nastavnim planom i programom umetnike kole i kole za uenike
ometene u razvoju moe se utvrditi druga starosna granica za upis u
kolu.
Vanredni uenik polae ispite i izvrava druge utvrene obaveze.
lan 45
Uenik ima svojstvo redovnog uenika u jednoj koli, osim ako se
uporedo koluje u umetnikoj koli.
Redovan uenik moe uporedo da savlauje nastavni plan i program,
odnosno deo nastavnog plana i programa za drugi obrazovni profil,
kao vanredan uenik.
lan 46
Uenik koji prelazi u drugu kolu radi zavravanja zapoetog
kolovanja u istom trajanju, polae dopunske ispite iz predmeta koji
nisu bili utvreni nastavnim planom i programom koji je uenik zapoeo
da savlauje, u rokovima utvrenim reenjem, saglasno optem aktu
kole.
Uenik upisan u kolu radi prekvalifikacije, polae ispite iz
strunih predmeta koje odredi nastavniko vee kole.
Uenik upisan u kolu radi dokvalifikacije polae dopunske ispite
iz predmeta iji sadraji nisu preteno isti, iz predmeta koji nisu
bili utvreni nastavnim planom i programom i ispite zavrnog razreda,
o emu odluku donosi nastavniko vee kole.
lan 47
kola sa domom prima uenika na poetku kolske godine na osnovu
konkursa.
Osnove i merila za rangiranje kandidata za prijem u kolu sa
domom utvruje ministar prosvete.
2. Ocenjivanje uenika
lan 48***
Uspeh uenika iz predmeta i vladanje ocenjuju se.
Ocena je javna i saoptava se ueniku sa obrazloenjem.
Uspeh uenika u uenju izraava se ocenom: odlian (5), vrlo dobar
(4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ocena nedovoljan (1)
je negativna.
Uspeh uenika iz izbornih predmeta ocenjuje se opisno, na osnovu
kriterijuma koje utvrdi ministar prosvete.
Ministar prosvete, na zajedniki predlog Ministarstva vera i
tradicionalnih crkava i verskih zajednica, utvruje kriterijume i
nain ocenjivanja uenika koji pohaa versku nastavu.
Ocena iz izbornog predmeta ne utie na opti uspeh uenika.
Vladanje uenika izraava se ocenom: primerno (5), vrlo dobro (4),
dobro (3), dovoljno (2) i nezadovoljavajue (1).
Zakljunu ocenu na predlog predmetnog nastavnika i ocenu iz
vladanja na predlog odeljenjskog stareine utvruje odeljenjsko
vee.
lan 49
Opti uspeh utvruje se za uenika koji je zavrio razred na osnovu
aritmetike sredine ocene iz vladanja i pozitivnih ocena svih
obaveznih predmeta jednog razreda, i to:
- odlian uspeh - ako ima srednju ocenu najmanje 4,50;
- vrlo dobar uspeh - ako ima srednju ocenu od 3,50 zakljuno sa
4,49;
- dobar uspeh - ako ima srednju ocenu od 2,50 zakljuno sa
3,49;
- dovoljan uspeh - ako ima srednju ocenu do 2,49.
Ocene iz fakultativnih predmeta ne utiu na opti uspeh
uenika.
lan 50
Uenik moe biti zbog bolesti ili nekog telesnog nedostatka
privremeno ili za odreenu kolsku godinu osloboen, delimino ili u
celini, nastave fizikog vaspitanja.
Odluku o oslobaanju uenika od nastave fizikog vaspitanja i
ocenjivanju donosi nastavniko vee na osnovu predloga lekara.
lan 51
Uenik koji postie izuzetne rezultate u uenju ima pravo da zavri
kolovanje u roku kraem od predvienog.
Uenik iz stava 1. ovog lana ima pravo da polaganjem ispita zavri
zapoeti i naredni razred. Nastavniko vee utvruje ispunjenost uslova
za ostvarivanje prava.
Kada uenik, koji postie izuzetne rezultate u uenju, uporedo
savlauje drugi nastavni plan i program ili njegov deo kao vanredan
uenik, ne plaa kolarinu.
lan 52
Uspeh uenika ocenjuje se i na ispitu.
Ispiti se polau po predmetima i razredima.
U koli se polau: razredni, popravni, dopunski, zavrni, maturski,
ispit za proveru strune osposobljenosti. U muzikoj, odnosno
baletskoj koli polae se i godinji ispit.
Ispiti iz stava 3. ovog lana polau se pred ispitnom komisijom
koju ine najmanje tri lana od kojih su najmanje dva struna za
predmet. lanove ispitne komisije odreuje direktor kole.
Optim aktom kole utvruju se rokovi za polaganje ispita.
lan 53
Vanredan uenik polae ispit iz svakog predmeta utvrenog nastavnim
planom i programom, osim iz predmeta fiziko vaspitanje ako je
stariji od 20 godina i predmeta odbrana i zatita ako je odsluio
vojni rok.
Vladanje vanrednog uenika ne ocenjuje se.
lan 54
Razredni ispit polae uenik koji iz opravdanih razloga nije
prisustvovao nastavi vie od jedne treine predvienog broja asova, a
ocenjivanjem se utvrdi da nije savladao nastavni plan i
program.
Uenici polau razredni ispit iz predmeta iz koga nije
organizovana nastava najmanje za jednu treinu ukupnog godinjeg
broja asova nastave.
Razredni ispit polae uenik u junskom i avgustovskom ispitnom
roku.
lan 55
Popravni ispit polae uenik koji na kraju drugog polugodita ili
na razrednom ispitu ima do dve nedovoljne ocene iz obaveznih
predmeta.
Uenik polae popravni ispit u koli u kojoj stie obrazovanje u
avgustovskom, a uenik zavrnog razreda u junskom i avgustovskom
ispitnom roku.
Uenik zavrnog razreda koji nije poloio popravni ispit zavrava
razred u narednoj kolskoj godini u istoj koli kao vanredan uenik,
polaganjem ispita iz predmeta iz koga nije poloio ispit.
lan 56
Uenik je zavrio razred kada na kraju kolske godine ima pozitivne
ocene iz svih obaveznih predmeta.
Redovan uenik se upuuje da ponavlja razred kada na kraju drugog
polugodita ima najmanje tri negativne ocene iz obaveznih predmeta,
kada ne pristupi polaganju razrednog, odnosno popravnog ispita ili
ga ne poloi, a u umetnikoj koli ako dobije negativnu ocenu iz
glavnog predmeta na godinjem ispitu.
Redovan uenik ima pravo jedanput da ponovi razred u toku
kolovanja.
Uenik iz st. 1. i 2. ovog lana ima pravo da se upie u
odgovarajui razred najkasnije do 31. avgusta.
lan 57
Zavrni ispit polae uenik na kraju dvogodinjeg i trogodinjeg
obrazovanja, maturski ispit - na kraju etvorogodinjeg obrazovanja,
specijalistiki ispit - na kraju specijalizacije, a ispit za strunu
osposobljenost na kraju strunog osposobljavanja.
Ispit iz stava 1. uenik polae u koli u kojoj je zavrio razred u
junskom i avgustovskom ispitnom roku.
Uspeh uenika na ispitu iz stava 1. ovog lana ocenjuje se
brojano, prosenom ocenom.
Uenik koji je popravni ispit polagao u junskom ispitnom roku
polae ispit iz stava 1. ovog lana u avgustovskom ispitnom roku.
Redovan uenik koji ne poloi ispit iz stava 1. ovog lana u
avgustovskom ispitnom roku moe taj ispit da polae, kao vanredan
uenik, u ispitnim rokovima utvrenim optim aktom kole.
3. Prava, obaveze i odgovornosti uenika
lan 58*
(Prestao da vai)
lan 59
Uenik koji se istie u uenju pohvaljuje se ili nagrauje.
Optim aktom kole odreuju se uslovi i nain za dodeljivanje
pohvala i nagrada.
lan 60
Kao poseban oblik priznanja u toku kolovanja ueniku se dodeljuje
diploma ili nagrada za izuzetan opti uspeh, odnosno za izuzetan
uspeh iz pojedinih nastavnih oblasti ili predmeta.
Vrste diploma, odnosno nagrada, nain i uslove za njihovo
dodeljivanje utvruje ministar prosvete.
lan 61*
(Prestao da vai)
l. 62-66***
(Prestalo da vai)
lan 67
Redovan uenik koji se ispisao iz kole moe da se upie u drugu
kolu u roku od 7 dana od dana uruenja ispisnice.
Uenik iz stava 1. ovog lana koji se ne upie u propisanom roku
ima pravo da naredne kolske godine izvri ponovni upis u isti
razred.
V NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI, VASPITAI I SARADNICI U
NASTAVI
l. 68-83*
(Prestali da vae)
lan 84
Nastavnici, odnosno saradnici u koli ostvaruju pravo na trajk
pod uslovom da obezbede minimum procesa rada kole, u ostvarivanju
prava graana od opteg interesa u srednjem obrazovanju.
Minimum procesa rada za nastavnika je izvoenje nastave u
trajanju od 30, odnosno 40 minuta po asu u okviru dnevnog rasporeda
i obavljanje ispita, a za strunog saradnika, odnosno vaspitaa 20
asova rada nedeljno.
Ako nastavnici, odnosno saradnici kole uestvuju u trajku ne
obezbeujui minimum procesa rada iz stava 2. ovog lana, direktor
kole pokree disciplinski postupak.
Nastavniku, odnosno saradniku za povredu obaveze iz stava 2.
ovog lana izrie se mera prestanka radnog odnosa.
Direktor kole e, za vreme trajka organizovanog protivno odredbi
stava 2. ovog lana, obezbediti ostvarivanje nastave ili obavljanje
ispita, odnosno deurstvo vaspitaa dok traje trajk.
lan 85*
(Prestao da vai)
VI RUKOVOENJE I UPRAVLJANJE KOLOM
l. 86-92a*
(Prestali da vae)
VII PRIZNAVANJE STRANE KOLSKE ISPRAVE
lan 93
Jugoslovenski dravljanin koji u inostranstvu zavri kolu ili
pojedini razred kole, ima pravo da zahteva priznavanje diplome ili
svedoanstva - nostrifikaciju ili priznavanje ekvivalencije tih
isprava.
Strani dravljanin i lice bez dravljanstva ima pravo da zahteva
nostrifikaciju ili priznavanje ekvivalencije diplome i svedoanstva
steenih u inostranstvu ako za to ima pravni interes.
lan 94
Predmet postupka nostrifikacije, odnosno priznavanje
ekvivalencije je diploma ili svedoanstvo steeno u inostranstvu (u
daljem tekstu: strana kolska isprava).
Nostrifikaciju, odnosno priznavanje ekvivalencije strane kolske
isprave vri Ministarstvo prosvete.
Nostrifikacijom se strana kolska isprava izjednaava sa
odgovarajuom domaom kolskom ispravom u celini u pogledu prava koja
njenom imaocu pripadaju za nastavljanje kolovanja i prava na
zapoljavanje.
Priznavanjem ekvivalencije strana kolska isprava izjednaava se
sa odgovarajuom domaom kolskom ispravom u pogledu prava na
nastavljanje kolovanja.
lan 95
U postupku nostrifikacije, odnosno priznavanja ekvivalencije
strane kolske isprave primenjuju se odredbe Zakona o optem upravnom
postupku ukoliko ovim zakonom nije drukije ureeno.
U postupku nostrifikacije, odnosno priznavanja ekvivalencije
uzima se u obzir: trajanje obrazovanja, sistem obrazovanja zemlje,
sticanja strane kolske isprave, nastavni plan i program, prava koja
daje strana kolska isprava imaocu i druge okolnosti od znaaja za
odluivanje.
Ako se u postupku utvrdi da nastavni plan i program savladan u
inostranstvu znatno odstupa od domaeg sa kojim se uporeuje,
nostrifikacija se uslovljava polaganjem odreenih ispita, izradom
odreenih radova ili proverom znanja.
Organ koji vodi postupak moe utvrivanje ispita i nain provere
znanja iz stava 3. ovog lana da poveri posebnoj strunoj
komisiji.
lan 96
Lice koje je podnelo zahtev za nostrifikaciju, odnosno
priznavanje ekvivalencije strane kolske isprave moe uslovno da se
upie u naredni razred ukoliko postupak nije okonan do isteka roka
za upis uenika u kolu.
lan 97
Lice koje zahteva nostrifikaciju, odnosno priznavanje
ekvivalencije strane kolske isprave uz zahtev dostavlja original te
isprave i prevod ovlaenog prevodioca.
Reenje o nostrifikaciji i reenje o priznavanju ekvivalencije
konano je u upravnom postupku.
Kratak sadraj reenja ispisuje se na originalu kolske isprave i
na primerku prevoda (klauzula o nostrifikaciji, odnosno priznavanju
ekvivalencije).
lan 98
Ministarstvo prosvete uva dokumentaciju i o tome vodi
evidenciju.
Nain voenja evidencije i njen sadraj propisuje ministar
prosvete.
VIII EVIDENCIJA I JAVNE ISPRAVE
lan 99
kola vodi evidenciju: matinu knjigu, knjigu evidencije o
obrazovno-vaspitnom radu, evidenciju o ispitima, uspehu uenika na
kraju kolske godine, izdatim svedoanstvima i diplomama i o podeli
predmeta na nastavnike.
kola sa domom vodi matinu knjigu, dnevnik vaspitnog rada i
dnevnik dnevnog deurstva.
Evidencija iz stava 1. ovog lana vodi se na srpskom jeziku
irilikim pismom, latinikim pismom u skladu sa Zakonom, a kada se
nastava izvodi i na jeziku narodnosti, evidencija se vodi i na
jeziku te narodnosti, osim dnevnika rada (razredna knjiga) koji se
vodi na jeziku na kome se ostvaruje obrazovno-vaspitni rad.
kola trajno uva matinu knjigu i evidenciju o izdatim
svedoanstvima i diplomama, a ostalu evidenciju - 10 godina.
Ministar prosvete propisuje sadraj i nain voenja evidencije i
odobrava izdavanje obrazaca evidencije.
lan 100
Na osnovu podataka unetih u evidenciju kola izdaje javne
isprave.
Javne isprave, u smislu ovog zakona, su: aka knjiica, ispisnica,
uverenje, svedoanstvo i diploma.
kola upisanom ueniku izdaje aku knjiicu, a prilikom ispisivanja
- ispisnicu.
kola izdaje ueniku uverenje o poloenom ispitu, odnosno o
savladanom programu strunog osposobljavanja koje traje do godinu
dana, svedoanstvo za svaki zavreni razred, a diplomu za steeno
srednje obrazovanje i obrazovanje za rad u trajanju od dve
godine.
Javna isprava izdaje se na srpskom jeziku irilikim pismom,
latinikim pismom u skladu sa zakonom, a kada se nastava izvodi i na
jeziku narodnosti javna isprava se izdaje i na tom jeziku.
Obrazac javne isprave propisuje Ministarstvo prosvete i odobrava
njegovo izdavanje.
lan 101
kola overava verodostojnost javne isprave peatom, saglasno
zakonu.
Statutom kole odreuje se lice odgovorno za upotrebu i uvanje
peata.
lan 102
kola izdaje duplikat javne isprave na propisanom obrascu, posle
proglaenja originala javne isprave nevaeim u "Slubenom glasniku
Republike Srbije".
U nedostatku propisanog obrasca kola izdaje uverenje o
injenicama unetim u evidenciju.
lan 102a
kola ponitava javnu ispravu iz lana 100. stav 2. ovog zakona ako
utvrdi:
1) da nije izdata na propisanom obrascu;
2) da ju je potpisalo neovlaeno lice;
3) da nije overena peatom u skladu sa zakonom;
4) da nije izdata na jeziku i pismu u skladu sa zakonom;
5) da nije izdata na osnovu propisane evidencije ili da podaci u
ispravi ne odgovaraju podacima u javnoj evidenciji;
6) da imalac nije savladao propisani nastavni plan i program,
odnosno nije poloio propisane ispite u skladu sa ovim zakonom.
Ako kola ne poniti ispravu iz stava 1. ovog lana u roku od 15
dana od dana saznanja, ponitie je Ministarstvo prosvete.
lan 102b
Javnu ispravu iz lana 100. stav 2. ovog zakona ponitie
Ministarstvo prosvete ako utvrdi da je neovlaeno izdata.
Isprava koju na propisanom obrascu izda organizacija koja
obavlja delatnost obrazovanja po vankolskim propisima ili koja
sadri naziv obrazovnog profila koji se stie u koli - nitava je.
lan 102v
kola, odnosno Ministarstvo prosvete oglaava ponitenu javnu
ispravu u "Slubenom glasniku Republike Srbije.
lan 103
Lice koje nema javnu ispravu o zavrenom kolovanju, a evidencija
o tome, odnosno arhivska graa je unitena ili nestala, moe da
podnese zahtev optinskom sudu na ijem podruju je sedite ili je bilo
sedite kole, radi utvrivanja zavrenog kolovanja.
Zahtev sadri dokaze na osnovu kojih moe da se utvrdi da je to
lice zavrilo kolu i potvrdu da je evidencija, odnosno arhivska graa
unitena ili nestala.
Potvrdu da je arhivska graa unitena ili nestala izdaje kola u
kojoj je lice steklo obrazovanje ili druga organizacija koja je
preuzela evidenciju, odnosno arhivsku grau. Ako takva organizacija
ne postoji, potvrdu izdaje Ministarstvo prosvete.
lan 104
Reenje o utvrivanju steenog obrazovanja licu iz lana 103. ovog
zakona donosi optinski sud u vanparninom postupku, na osnovu
pismenih dokaza.
Reenje sadri: naziv i sedite kole u kojoj je steeno obrazovanje,
ime i prezime lica, a za udate i devojako prezime, ime oca i majke,
datum i mesto roenja i prebivalita lica i stepen strune spreme koji
je lice steklo.
Reenje kojim se utvruje steeno obrazovanje zamenjuje javnu
ispravu koju izdaje kola.
IX OBEZBEIVANJE SREDSTAVA
l. 105-107*
(Prestali da vae)
X NADZOR NAD RADOM KOLE
l. 108-108e*
(Prestali da vae)
XI KAZNENE ODREDBE
lan 109**
Novanom kaznom od 30.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj
kola ako:
1. ne ostvaruje propisani nastavni plan i program;
2. (prestala da vai);
3. upie uenika pre dobijenog reenja o ispunjenosti uslova za
poetak rada kole, odnosno suprotno odredbama l. 38, 39, 41, 42. i
44. st. 2. i 3. ovog zakona;
4. obavi ispit suprotno l. 52. do 57. ovog zakona;
5. utvrdi vie asova obavezne nastave (lan 30);
6. ne vodi, ne vodi na propisani nain ili neuredno vodi
propisanu evidenciju (lan 99);
7. izda javnu ispravu o zavrenom kolovanju suprotno l. 100. do
102. ovog zakona;
8 - 11. (prestale da vae).
Novanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kaznie se i direktor
kole ako osim prekraja iz stava 1. izabere nastavnika, odnosno
saradnika koji ne ispunjava uslove utvrene ovim zakonom ili ga
izabere bez javnog konkursa (l. 69. do 73).
XII PRIMENA ODREDABA OVOG ZAKONA
lan 110
Na kole iji je osniva drugo pravno ili fiziko lice primenjuju se
odredbe l. 1. do 4; lana 5. st. 1, 4 i 5; l. 6. do 8; l. 10, 13,
14. i 15. st. 1, 2. i 3; l. 17. i 18. stav 1; l. 19. i 20. st. 1. i
2; l. 21, 23. do 29. st. 1. i 2; lan 30. st. 1, 2. i 4; l. 32, 36,
37, 38, 40, 43. i 44. st. 1; l. 46, 48. st. 1. do 5; l. 49, 51. do
57, st. 1. do 3; l. 63. do 67; l. 69. do 71; l. 75. do 77; l. 80,
86. st. 4; l. 87, 88, 99. do 102, 108, 109. i 124. ovog zakona.
XIII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 111
Zemljite, zgrade i druga sredstva kole iji je osniva optina,
grad, autonomna pokrajina, odnosno Republika prelaze u dravnu
svojinu na dan stupanja na snagu ovog zakona.
lan 112
Mreu kola utvrdie Vlada do 1. juna 1992. godine.
Danom stupanja na snagu mree kola Republika ima prava i obaveze
osnivaa na postojeim kolama utvrenim mreom kola, a iji su osnivai
optina, grad, odnosno pokrajina.
lan 113
Vlada e imenovati predsednika i po devet lanova kolskog odbora
kole iz lana 111. ovog zakona.
Treina lanova kolskog odbora imenuju se iz reda zaposlenih u
koli.
lan 114
Imenovanje direktora kola izvrie se u roku od godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 115
kola e uskladiti svoju organizaciju i opte akte sa odredbama
ovog zakona u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Nastavne planove i programe donesene na osnovu ovog zakona kole
koje je osnovala Republika primenjivae u prvom razredu od kolske
1992/93. godine.
lan 116
Obrazovanje za rad u trajanju od dve godine odgovara drugom
stepenu strune spreme; srednje obrazovanje u trajanju od tri godine
treem, a etiri godine etvrtom stepenu. kolovanje za specijalizaciju
odgovara petom stepenu strune spreme.
Struno osposobljavanje u trajanju do godinu dana odgovara prvom
stepenu strune spreme.
Obrazovanje u koli za talentovane uenike odgovara etvrtom
stepenu strune spreme.
lan 117
Uenik iz lana 354. stav 1. Zakona o usmerenom obrazovanju i
vaspitanju ("Slubeni glasnik SRS", br. 14/86, 8/88 i 19/89) ima
pravo da zavri zapoeto obrazovanje do kraja kolske 1991/92.
godine.
Uenik koji je poeo kolovanje prema propisima koji su vaili do
stupanja na snagu Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju
("Slubeni glasnik SRS", broj 5/90), moe da stekne obrazovanje po
planovima i programima tog obrazovanja do kraja kolske 1994/95.
godine.
Lice koje je zavrilo pojedini razred kole po propisima koji su
vaili do stupanja na snagu Zakona o srednjem obrazovanju i
vaspitanju, moe da upie naredni razred ako poloi dopunske
ispite.
Uenik koji je poeo da stie obrazovanje prema propisima koji su
doneti na osnovu Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju ima
pravo da zavri zapoeto obrazovanje po planu i programu tog
obrazovanja do kraja kolske 1995/96. godine.
lan 118
Uenici kola na teritoriji Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija
koji u kolskoj 1990/91. godini nisu sticali srednje obrazovanje
prema planovima i programima obrazovanja koje je doneo Prosvetni
savet Republike Srbije, polau razredni ispit iz predmeta iji
programski sadraji ne odgovaraju propisanom planu i programu
obrazovanja.
lan 119
Lice koje je steklo pravo po osnovu lana 355. stav 1. taka 1. i
lana 356. st. 4, 5. i 6. Zakona o usmerenom obrazovanju i
vaspitanju i l. 371, 372, 373. i 374. stav 3. Zakona o vaspitanju i
obrazovanju ("Slubeni list SAPV", br. 15/83, 11/86, 5/87, 17/88 i
23/88) i lana 138. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vaspitanju
i obrazovanju ("Slubeni list SAPV", broj 11/86) zadrava i dalje to
pravo.
lan 120
Nastavnik, odnosno struni saradnik koji je po propisima koji su
vaili do stupanja na snagu ovog zakona ispunjavao uslove u pogledu
stepena i vrste strune spreme moe i dalje da obavlja
obrazovno-vaspitni rad u koli.
Praktinu nastavu u koli na teritoriji Republike osim autonomnih
pokrajina moe da izvodi i lice koje je visokokvalifikovani radnik
kome je priznato srednje obrazovanje, do kraja kolske 1992/93.
godine.
Nastavnik praktine nastave u koli na teritoriji Republike osim
autonomnih pokrajina koji nije ispunjavao uslove u pogledu stepena
i vrste strune spreme 4. maja 1986. godine, a ostalo mu je na dan
stupanja na snagu ovog zakona najvie pet godina radnog staa za
sticanje prava na linu penziju, moe i dalje da izvodi ovu nastavu u
koli.
lan 121
Nastavnik, odnosno saradnik kole za uenike ometene u razvoju
koji na dan stupanja na snagu ovog zakona ima najmanje 25 godina
radnog staa u obrazovanju, od ega najmanje 15 godina u koli za
uenike ometene u razvoju, a ne ispunjava uslove u pogledu stepena i
vrste strune spreme, moe i dalje da obavlja obrazovno-vaspitni rad
u toj koli.
Nastavniku, odnosno saradniku kole za uenike ometene u razvoju
koji na dan stupanja na snagu ovog zakona ispunjava uslove u
pogledu stepena i vrste strune spreme, ako ne stekne strunu
osposobljenost na defektolokom fakultetu u roku od dve godine od
donoenja programa osposobljavanja, prestaje radni odnos.
Nastavnik, odnosno saradnik kole za uenike ometene u razvoju
koji na dan stupanja na snagu ovog zakona ne ispunjava uslove u
pogledu stepena i vrste strune spreme, rasporeuje se na druge
odgovarajue poslove, a ako takvih poslova nema ili ih odbije,
prestaje mu radni odnos na kraju kolske godine.
Ako se na konkurs za izbor nastavnika, odnosno saradnika kole za
uenike ometene u razvoju prijavi lice koje ispunjava uslove u
pogledu stepena i vrste strune spreme, a nema strunu osposobljenost
za rad sa ovim uenicima, ima pravo i obavezu iz stava 2. ovog
lana.
lan 122
Nastavnik, odnosno saradnik i pripravnik kole ije je sedite na
teritoriji autonomne pokrajine, koji nije poloio struni ispit,
odnosno deo strunog ispita po propisima iz oblasti obrazovanja,
koji su se primenjivali do stupanja na snagu Zakona o srednjem
obrazovanju i vaspitanju obavezan je da ga poloi u roku od tri
godine od dana stupanja na snagu ovog zakona na odgovarajuem
fakultetu ili vioj koli.
lan 123
Podzakonski akti koji su se primenjivali do stupanja na snagu
ovog zakona, a nisu sa njim u suprotnosti, primenjivae se do
donoenja propisa na osnovu ovog zakona.
lan 124
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da vae: Zakon o srednjem
obrazovanju i vaspitanju ("Slubeni glasnik SRS", broj 5/90),
odredbe Zakona o vaspitanju i obrazovanju ("Slubeni list SAPV", br.
15/83, 11/86, 5/87, 17/88 i 23/88) koje se odnose na muziko,
baletsko i vaspitanje i obrazovanje uenika ometenih u razvoju,
odredbe Zakona o muzikom i baletskom obrazovanju i vaspitanju koje
se odnose na srednju kolu ("Slubeni glasnik SRS", br. 51/85 i 4/86
- ispr.); odredbe Zakona o vaspitanju i obrazovanju dece i omladine
ometene u razvoju koje se odnose na srednju kolu ("Slubeni glasnik
SRS", br. 43/84 i 18/89), Zakona o vaspitanju i obrazovanju dece i
omladine ometene u razvoju ("Slubeni list SAPK", broj 19/85);
odredbe Zakona o diplomama za izuzetan uspeh u kolskom uenju i
vladanju ("Slubeni glasnik SRS", br. 14/66 i 20/76), Zakona o
diplomama za izuzetan uspeh u kolskom uenju i vladanju ("Slubeni
list SAPV", broj 27/72), Zakona o diplomi za izuzetan uspeh uenika
"Vuk Karadi" ("Slubeni list SAPK", broj 21/88) koje se odnose na
srednju kolu i odredbe Zakona o ogledima u oblasti predkolskog,
osnovnog i srednjeg obrazovanja ("Slubeni list SAPK", broj 27/76)
koje se odnose na srednju kolu.
lan 125
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
"Slubenom glasniku Republike Srbije".
Samostalni lanovi Zakona o izmenama i dopunama Zakona o srednjoj
koli
("Sl. glasnik RS", br. 23/2002)
lan 29
Skuptina optine, odnosno skuptina grada imenovae lanove kolskog
odbora u roku od dva meseca od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
lan 30
kola e usaglasiti svoju organizaciju i rad i izabrae savet
roditelja u roku od mesec dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
kolski odbor e izabrati direktora kole u roku od dva meseca od
dana svog konstituisanja.
lan 31
Ministarstvo prosvete reenjem e utvrditi broj zaposlenih u
optinskoj, odnosno gradskoj upravi za obavljanje poslova prosvetnog
inspektora u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Optinska, odnosno gradska uprava aktom o unutranjoj organizaciji
i sistematizaciji poslova i zadataka u optinskoj, odnosno gradskoj
upravi, utvrdie radna mesta za obavljanje poslova prosvetnog
inspektora u skladu sa ovim zakonom i aktom Ministarstva prosvete
iz stava 1. ovog lana, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu
tog akta.
Optinska, odnosno gradska uprava preuzee kolske nadzornike koji
ispunjavaju uslove za prosvetnog inspektora, a koji imaju
prebivalite na teritoriji optine, odnosno grada u roku od 30 dana
od dana stupanja na snagu akta o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji.
lan 32
Zaposleni u koli koji je do dana stupanja na snagu ovog zakona
obavljao poslove sekretara kole, a ne ispunjava uslove u pogledu
stepena i vrste strune spreme, moe da obavlja ove poslove najdue do
kraja kolske 2004/2005. godine.
Zaposleni iz stava 1. ovog lana rasporeuje se na druge
odgovarajue poslove, a ako takvih poslova nema, ostvaruje prava
zaposlenog za ijim je radom prestala potreba.
lan 33
Sekretar kole koji ispunjava uslove u pogledu stepena i vrste
strune spreme, moe i dalje da obavlja poslove svog radnog mesta pod
uslovom da u roku od dve godine od dana donoenja programa iz lana
22. ovog zakona poloi struni ispit.
Sekretar kole sa poloenim pravosudnim ili strunim ispitom za rad
u organima dravne uprave oslobaa se polaganja strunog ispita.
lan 34
kolski nadzornici moraju najkasnije do kraja kolske 2002/2003.
godine stei najmanje zvanje mentora da bi obavljali poslove
prosvetnog savetnika.
Odredba lana 108 ovog zakona u delu koji se odnosi na zvanje
mentora stupa na snagu poetkom kolske 2003/2004. godine.
lan 35
Odredbe l. 6. i 10. ovog zakona primenjivae se na uenike koji se
upisuju u I razred poev od kolske 2002/2003. godine.
lan 36
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
"Slubenom glasniku Republike Srbije".