1477. Na osnovu ĉlana 95 taĉka 3 Ustava Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAŠENjU ZAKONA O PROCJENI UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU Proglašavam Zakon o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu, koji je donijela Skupština Crne Gore 26. saziva, na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijecanja u 2018. godini, dana 12. novembra 2018. godine. Broj: 01-1622/2 Podgorica. 16. novembra 2018. godine Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, s.r. Na osnovu ĉlana 82 taĉka 2 i ĉlana 91 stav 1 Ustava Crne Gore Skupština Crne Gore 26. saziva, na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2018. godini, dana 12. novembra 2018. godine, donijela je ZAKON O PROCJENI UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU I. OSNOVNE ODREDBE Predmet Ĉlan 1 Ovim zakonom ureĊuje se naĉin i postupak procjene uticaja za projekte koji mogu imati znaĉajan uticaj na ţivotnu sredinu, izrade i ocjene elaborata o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu i druga pitanja od znaĉaja za procjenu uticaja na ţivotnu sredinu. Definicija procjene uticaja na ţivotnu sredinu Ĉlan 2 Procjena uticaja na ţivotnu sredinu je postupak koji obuhvata: pripremu elaborata o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu, uĉešće zainteresovanih organa i organizacija i javnosti, postupak ocjene elaborata i donošenje odluke o davanju saglasnosti, odnosno odbijanju davanja saglasnosti, kao i obrazloţenje znaĉajnih uticaja projekta na ţivotnu sredinu na kojem se odluka zasniva, uzimajući u obzir rezultate javnih konsultacija (u daljem tekstu: procjena uticaja). Znaĉaj procjene uticaja Ĉlan 3 Procjenom uticaja se utvrĊuju, opisuju i vrednuju u svakom pojedinaĉnom sluĉaju, mogući direktni i indirektni uticaji planiranog projekta na: 1) stanovništvo i zdravlje ljudi; 2) biodiverzitet, a naroĉito na zaštićene vrste biljaka, ţivotinja i gljiva i njihovih staništa; 3) zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaţ;
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1477.
Na osnovu ĉlana 95 taĉka 3 Ustava Crne Gore donosim
UKAZ
O PROGLAŠENjU ZAKONA O PROCJENI UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU
Proglašavam Zakon o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu, koji je donijela Skupština
Crne Gore 26. saziva, na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijecanja u 2018.
godini, dana 12. novembra 2018. godine.
Broj: 01-1622/2
Podgorica. 16. novembra 2018. godine
Predsjednik Crne Gore,
Milo Đukanović, s.r.
Na osnovu ĉlana 82 taĉka 2 i ĉlana 91 stav 1 Ustava Crne Gore Skupština Crne Gore 26.
saziva, na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2018. godini, dana 12.
novembra 2018. godine, donijela je
ZAKON
O PROCJENI UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Ĉlan 1
Ovim zakonom ureĊuje se naĉin i postupak procjene uticaja za projekte koji mogu imati
znaĉajan uticaj na ţivotnu sredinu, izrade i ocjene elaborata o procjeni uticaja na ţivotnu
sredinu i druga pitanja od znaĉaja za procjenu uticaja na ţivotnu sredinu.
Definicija procjene uticaja na ţivotnu sredinu
Ĉlan 2
Procjena uticaja na ţivotnu sredinu je postupak koji obuhvata: pripremu elaborata o
procjeni uticaja na ţivotnu sredinu, uĉešće zainteresovanih organa i organizacija i javnosti,
postupak ocjene elaborata i donošenje odluke o davanju saglasnosti, odnosno odbijanju
davanja saglasnosti, kao i obrazloţenje znaĉajnih uticaja projekta na ţivotnu sredinu na kojem
se odluka zasniva, uzimajući u obzir rezultate javnih konsultacija (u daljem tekstu: procjena
uticaja).
Znaĉaj procjene uticaja
Ĉlan 3
Procjenom uticaja se utvrĊuju, opisuju i vrednuju u svakom pojedinaĉnom sluĉaju, mogući
direktni i indirektni uticaji planiranog projekta na:
1) stanovništvo i zdravlje ljudi;
2) biodiverzitet, a naroĉito na zaštićene vrste biljaka, ţivotinja i gljiva i njihovih staništa;
3) zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaţ;
4) materijalna dobra i kulturnu baštinu;
5) uzajamne odnose elemenata iz taĉ. 1 do 4 ovog stava.
Procjena iz stava 1 ovog ĉlana, obuhvata i mogući rizik od velikih nesreća ili katastrofa,
koji su relevantni za projekat za koji se vrši procjena uticaja.
Predmet procjene uticaja
Ĉlan 4
Predmet procjene uticaja su projekti koji se planiraju i izvode, a koji mogu znaĉajno da
utiĉu na ţivotnu sredinu ili zdravlje ljudi.
Procjena uticaja vrši se za projekte iz oblasti industrije, rudarstva, energetike, saobraćaja,
turizma, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, komunalnih djelatnosti i projekte koji se
planiraju u zaštićenom prirodnom dobru i lokalitetu nepokretnog kulturnog dobra.
Procjena uticaja ne vrši se za projekte namijenjene iskljuĉivo u svrhu odbrane, odnosno
otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa.
Organi nadleţni za sprovoĊenje postupka procjene uticaja
Ĉlan 5
Organi nadleţni za sprovoĊenje postupka procjene uticaja (u daljem tekstu: nadleţni
organ) su:
1) organ uprave nadleţan za poslove zaštite ţivotne sredine – za projekte za koje je
potrebna graĊevinska dozvola, odnosno prijava graĊenja i za projekte za koje saglasnosti,
odobrenja i dozvole izdaje drugi organ drţavne uprave;
2) organ lokalne uprave nadleţan za poslove zaštite ţivotne sredine za projekte za koje je
potrebna prijava graĊenja i za projekte za koje saglasnosti, odobrenja i dozvole izdaju drugi
organi lokalne uprave.
Znaĉenje izraza
Ĉlan 6
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća znaĉenja:
1) dozvola ili odobrenje za izvoĊenje projekta je odluka nadleţnog organa kojom se
nosilac projekta ovlašćuje da realizuje projekat, odnosno graĊevinska dozvola, prijava
graĊenja, odobrenje ili saglasnost;
2) javnost je jedno ili više fiziĉkih ili pravnih lica, udruţenja i organizacija;
3) nosilac projekta je domaće ili strano pravno lice, preduzetnik ili fiziĉko lice koje
podnosi zahtjev za izdavanje dozvole ili odobrenja za izvoĊenje projekta;
4) projekat odnosno izvoĊenje projekta je graĊenje, rekonstrukcija, instaliranje,
uklanjanje i demontaţa objekata, postrojenja ili sistema, sanacija, ostale aktivnosti u prirodi i
prirodnom okruţenju i eksploatacija mineralnih sirovina;
5) postojeće stanje ţivotne sredine je zateĉeno stanje segmenata ţivotne sredine prije
izvoĊenja bilo kakvih radova na lokaciji i neposrednoj blizini lokacije na kojoj se planira
izvoĊenje projekta;
6) zainteresovana javnost je javnost na koju projekat utiĉe ili se oĉekuje da će uticati,
ukljuĉujući i nevladine organizacije koje su registrovane za zaštitu ţivotne sredine u skladu sa
zakonom;
7) zainteresovani organi i organizacije su drţavni organi, organizacije i organi lokalne
samouprave koji imaju interes u donošenju odluka koje se odnose na zaštitu ţivotne sredine.
II. POSTUPAK PROCJENE UTICAJA
Projekti za koje se vrši procjena uticaja
Ĉlan 7
Procjena uticaja vrši se za projekte za koje:
1) je obavezna izrada elaborata procjene uticaja (u daljem tekstu: elaborat);
2) se moţe zahtijevati izrada elaborata.
Projekte iz stava 1 ovog ĉlana propisuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).
Nadleţni organ odluĉuje o potrebi izrade elaborata u svakom pojedinaĉnom sluĉaju za
projekte iz stava 1 taĉka 2 ovog ĉlana.
Obaveza pribavljanja saglasnosti na procjenu uticaja
Ĉlan 8
Nosilac projekta za koji je obavezna izrada elaborata ili projekta za koji je donijeta odluka
o potrebi izrade elaborata, ne moţe pristupiti izvoĊenju projekta, odnosno pribaviti odobrenje
za obavljanje djelatnosti bez saglasnosti na elaborat ili odluke da nije potrebna izrada
elaborata.
Kada postupak procjene uticaja ukljuĉuje i sprovoĊenje postupka ocjene prihvatljivosti,
postupak ocjene prihvatljivosti sprovodi se u okviru postupka procjene uticaja u skladu sa
zakonom kojim se ureĊuje zaštita prirode.
Kada se postupak procjene uticaja sprovodi u okviru drugih postupaka u skladu sa
posebnim propisima, ti postupci se sprovode usklaĊeno.
Elaborat i saglasnost na elaborat, odnosno odluka da nije potrebna izrada elaborata, je
sastavni dio dokumentacije potrebne za pribavljanje graĊevinske dozvole, odnosno prijave
graĊenja objekta, odobrenja ili saglasnosti za poĉetak izvoĊenja projekta.
Procjena uticaja
Ĉlan 9
Procjena uticaja obuhvata:
1) odluĉivanje o potrebi izrade elaborata za projekte za koje se moţe zahtijevati izrada
elaborata;
2) odreĊivanje obima i sadrţaja elaborata;
3) odluĉivanje o davanju saglasnosti na elaborat.
Prikupljanje podataka, obavještenja i dokumentacije
Ĉlan 10
Nadleţni organ, drugi organi drţavne uprave i lokalne uprave, duţni su da na zahtjev
nosioca projekta, obezbijede potrebne podatke i dokumentaciju od znaĉaja za utvrĊivanje i
procjenu direktnih i indirektnih uticaja projekta na ţivotnu sredinu, kao i rezultate
sprovedenih postupaka uticaja planiranog projekta na ţivotnu sredinu u skladu sa posebnim
propisima.
Podaci i dokumentacija iz stava 1 ovog ĉlana, dostavljaju se u roku od 15 dana od dana
prijema zahtjeva nosioca projekta.
Organ iz stava 1 ovog ĉlana, koji ne raspolaţe podacima i dokumentacijom od znaĉaja za
procjenu uticaja projekta na ţivotnu sredinu, duţan je da u roku od 15 dana od dana prijema
zahtjeva, obavijesti nosioca projekta u pisanoj formi.
Odluĉivanje o zahtjevu o potrebi izrade elaborate
Ĉlan 11
Odluka o potrebi izrade elaborata donosi se na osnovu podnijetog zahtjeva nosioca
projekta.
Uz zahtjev iz stava 1 ovog ĉlana, podnosi se sljedeća dokumentacija:
1) opis lokacije;
2) opis projekta;
3) opis mogućih znaĉajnih uticaja projekta na ţivotnu sredinu;
4) izvori podataka.
Zahtjev sa dokumentacijom iz st. 1 i 2 ovog ĉlana, podnosi se u pisanoj formi u tri
primjerka i/ili elektronskoj formi na portalu e-Uprave i/ili na e-mail nadleţnog organa.
Bliţi sadrţaj dokumentacije iz stava 2 ovog ĉlana, propisuje organ drţavne uprave
nadleţan za poslove zaštite ţivotne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Postupanje po zahtjevu za odluĉivanje o potrebi izrade
elaborate
Ĉlan 12
Nakon prijema zahtjeva za odluĉivanje o potrebi izrade elaborata, nadleţni organ
provjerava da li je uz zahtjev podnijeta propisana dokumentacija.
Ako je dokumentacija uz zahtjev iz stava 1 ovog ĉlana nepotpuna, nadleţni organ u roku
od tri dana od dana prijema zahtjeva, obavještava nosioca projekta da upotpuni dokumentaciju
i odreĊuje rok za dostavljanje dokumentacije.
Ako podnosilac zahtjeva ne dostavi dodatne podatke, obavještenja i dokumentaciju u
ostavljenom roku, nadleţni organ u roku od sedam dana od dana isteka roka za dostavljanje
dokumentacije, odbiće zahtjev.
Obavještavanje o zahtjevu za odluĉivanje o potrebi izrade elaborate
Ĉlan 13
Nadleţni organ obavještava zainteresovane organe i organizacije i zainteresovanu javnost
o podnijetom zahtjevu za odluĉivanje o potrebi izrade elaborata u roku od tri radna dana od
dana prijema urednog zahtjeva u skladu sa ĉlanom 28 ovog zakona.
Obavještenje iz stava 1 ovog ĉlana sadrţi:
1) naziv i sjedište, odnosno ime i adresu podnosioca zahtjeva;
2) naziv projekta;
3) mjesto i vrijeme uvida u dokumentaciju;
4) naziv i sjedište nadleţnog organa kojem se dostavlja mišljenje.
Zainteresovani organi i organizacije i zainteresovana javnost, mogu u roku od pet radnih
dana od dana prijema, odnosno objavljivanja obavještenja iz stava 1 ovog ĉlana, dostaviti
mišljenje nadleţnom organu o podnijetom zahtjevu.
Odluĉivanje o potrebi izrade elaborate
Ĉlan 14
Nadleţni organ duţan je da u roku od ĉetiri radna dana od dana isteka roka iz ĉlana 13 stav
3 ovog zakona, odluĉi o potrebi izrade elaborata.
Nadleţni organ duţan je da prilikom odluĉivanja razmotri dostavljena mišljenja iz ĉlana
13 stav 3 ovog zakona.
Nadleţni organ duţan je da obavijesti zainteresovane organe i organizacije i
zainteresovanu javnost o odluci iz stava 1 ovog ĉlana u roku od tri dana od dana donošenja
odluke.
Odluka iz stava 1 ovog ĉlana sadrţi:
1) u sluĉaju kad je potrebna izrada elaborata, razloge na kojima se odluka zasniva, uz
kratak opis lokacije, opis projekta i opis mogućih znaĉajnih uticaja projekta na ţivotnu
sredinu;
2) u sluĉaju da nije potrebna izrada elaborata, razloge na kojima se odluka zasniva uz
kratak opis lokacije, opis projekta, opis mogućih znaĉajnih uticaja projekta na ţivotnu
sredinu, kao i mjere zaštite kako bi se sprijeĉio ili umanjio negativan uticaj projekta na
ţivotnu sredinu.
Na odluku iz stava 1 ovog ĉlana, moţe se podnijeti ţalba Ministarstvu, odnosno glavnom
administratoru.
Zahtjev za odreĊivanje obima i sadrţaja elaborate
Ĉlan 15
Nosilac projekta moţe podnijeti zahtjev za odreĊivanje obima i sadrţaja elaborata.
Uz zahtjev iz stava 1 ovog ĉlana, podnosi se sljedeća dokumentacija:
1) podaci o nosiocu projekta (naziv i sjedište, odnosno ime i adresa);
2) opis lokacije;
3) opis projekta;
4) izvještaj o postojećem stanju segmenata ţivotne sredine mora se uraditi za projekte u
oblastima zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara, turizmu i sloţene inţenjerske objekte, a za
ostale projekte u skladu sa odlukom nadleţnog organa;
5) opis mogućih alternativa;
6) opis segmenata ţivotne sredine;
7) opis mogućih znaĉajnih uticaja projekta na ţivotnu sredinu;
8) opis mjera predviĊenih u cilju spreĉavanja, smanjenja ili otklanjanja znaĉajnog štetnog
uticaja na ţivotnu sredinu;
9) program praćenja uticaja na ţivotnu sredinu;
10) netehniĉki rezime informacija iz taĉ. 2 do 7 ovog stava;
11) podatke o mogućim poteškoćama na koje je naišao nosilac projekta u prikupljanju
podataka i dokumentacije;
12) rezultati sprovedenih postupaka uticaja planiranog projekta na ţivotnu sredinu u
skladu sa posebnim propisima;
13) dodatne informacije i karakteristike projekta za odreĊivanje obima i sadrţaja
elaborata;
14) izvori podataka.
Zahtjev sa dokumentacijom iz st. 1 i 2 ovog ĉlana, podnosi se u pisanoj formi u tri
primjerka i/ili elektronskoj formi na portalu e-Uprave i/ili na e-mail nadleţnog organa.
Izvještaj iz stava 2 taĉka 4 ovog ĉlana, moţe da izraĊuje pravno lice, preduzetnik ili
fiziĉko lice koje je ovlašćeno za vršenje poslova monitoringa pojedinih segmenata ţivotne
sredine, u skladu sa posebnim propisima.
Bliţi sadrţaj dokumentacije iz stava 2 ovog ĉlana propisuje Ministarstvo.
Postupanje po zahtjevu za odreĊivanje obima i sadrţaja
elaborata
Ĉlan 16
Nakon prijema zahtjeva za odreĊivanje obima i sadrţaja elaborata, nadleţni organ vrši
provjeru potpunosti dokumentacije u skladu sa ĉlanom 12 ovog zakona.
Uredan zahtjev za odreĊivanje obima i sadrţaja elaborata, nadleţni organ dostavlja u roku
od tri radna dana od dana podnošenja zahtjeva komisiji iz ĉlana 21 ovog zakona.
Komisija iz stava 2 ovog ĉlana, duţna je da u roku od deset radnih dana od dana prijema
zahtjeva, dostavi izvještaj sa predlogom obima i sadrţaja elaborata nadleţnom organu.
Predlog obima i sadrţaja elaborata komisije iz stava 2 ovog ĉlana, nadleţni organ
dostavlja nosiocu projekta i obavještava zainteresovane organe i organizacije i zainteresovanu
javnost u roku od pet radnih dana od dana prijema predloga.
Zainteresovani organi i organizacije i zainteresovana javnost o predlogu obima i sadrţaja
elaborata komisije iz stava 2 ovog ĉlana, mogu dostaviti mišljenje nadleţnom organu u roku
do 20 radnih dana od dana prijema obavještenja.
Nadleţni organ u roku od pet radnih dana od isteka roka za dostavljanje mišljenja,
odluĉuje o obimu i sadrţaju elaborata.
Nadleţni organ duţan je da prilikom odluĉivanja, razmotri mišljenja zainteresovanih
organa i organizacija i zainteresovane javnosti.
Odluku o obimu i sadrţaju elaborata, nadleţni organ dostavlja nosiocu projekta i
obavještava zainteresovane organe i organizacije i zainteresovanu javnost u roku od tri radna
dana od dana donošenja odluke.
Na odluku iz stava 8 ovog ĉlana, moţe se podnijeti ţalba Ministarstvu, odnosno glavnom
administratoru.
Odluĉivanje o davanju saglasnosti na elaborate
Ĉlan 17
Nakon izrade elaborata, nosilac projekta duţan je da nadleţnom organu podnese zahtjev
za davanje saglasnosti na elaborat.
Uz zahtjev iz stava 1 ovog ĉlana podnosi se elaborat.
Zahtjev sa elaboratom iz st. 1 i 2 ovog ĉlana, podnosi se u pisanoj formi u tri primjerka
i/ili elektronskoj formi na portalu e-Uprave i/ili na e-mail nadleţnog organa.
Ako je nadleţni organ donio odluku o potrebi izrade elaborata, nosilac projekta je duţan,
da izradi elaborat i podnose zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat nadleţnom organu,
najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema odluke o potrebi izrade elaborata.
Ako je nadleţni organ donio odluku o obimu i sadrţaju elaborata, nosilac projekta je
duţan da izradi elaborat i podnose zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat nadleţnom
organu, najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema odluke o obimu i sadrţaju
elaborata.
Sadrţaj elaborata
Ĉlan 18
Elaboratom se vrši analiza i ocjenjuje kvalitet segmenata ţivotne sredine i njihov uticaj na
odreĊenom prostoru, meĊusobni uticaj postojećih i planiranih aktivnosti, direktnih i
indirektnih uticaja projekta na ţivotnu sredinu i sprovoĊenje mjera za spreĉavanje,
otklanjanje, ublaţavanje ili sanaciju štetnih uticaja na ţivotnu sredinu i zdravlje ljudi.
Elaborat i saglasnost na elaborat su sastavni dio dokumentacije potrebne za pribavljanje
dozvole ili odobrenja za izvoĊenje projekta.
Elaborat sadrţi podatke iz ĉlana 15 stav 2 ovog zakona i podatke o organizaciji i licima
koja su uĉestvovala u izradi elaborata.
Prilikom izrade elaborata mogu se koristiti postojeći podaci o praćenju stanja pojedinih
segmenata ţivotne sredine u skladu sa posebnim propisima, radi izbjegavanja dupliranja
podataka.
Bliţu sadrţinu elaborata propisuje Ministarstvo.
Uslovi za izradu elaborate
Ĉlan 19
Elaborat moţe da izraĊuje pravno lice ili preduzetnik, koje je upisano u Centralni registar
privrednih subjekata za obavljanje djelatnosti projektovanja i inţinjeringa, izrade studija i
analiza.
Pravno lice i preduzetnik iz stava 1 ovog ĉlana, duţno je da na izradi elaborata angaţuje
struĉna lica za pojedine segmente ţivotne sredine, zavisno od projekta, koja imaju završen
najmanje VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i najmanje pet godina radnog iskustva u
struci i odredi lice koje će kooridinirati izradom elaborata.
Za projekte koji se realizuju u zaštićenom podruĉju obavezno je angaţovanje i struĉnog
lica sa završenim najmanje VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija iz oblasti biologije.
Javna rasprava o elaboratu
Ĉlan 20
Nadleţni organ duţan je da u roku od pet radnih dana od dana prijema zahtjeva za davanje
saglasnosti na elaborat, organizuje javnu raspravu i obavijesti zainteresovane organe i
organizacije i zainteresovanu javnost o naĉinu, roku i mjestu javnog uvida, naĉinu
dostavljanja primjedbi i mišljenja, kao i o vremenu i mjestu odrţavanja javne tribine o
elaboratu.
Elaborat za koji je organizovana javna rasprava objavljuje se na internet stranici nadleţnog
organa i portalu e-Uprave, danom poĉetka javne rasprave.
Javna tribina moţe se odrţati najranije deset radnih dana od dana obavještavanja
zainteresovanih organa i organizacija i zainteresovane javnosti.
Na javnoj tribini mora da uĉestvuje nosilac projekta, lice koje je koordiniralo izradom
elaborata iz ĉlana 19 ovog zakona i najmanje jedno lice koje je uĉestvovalo u izradi elaborata.
Ako javnoj tribini ne prisustvuju lica iz stava 4 ovog ĉlana, javna tribina se mora ponovo
organizovati za vrijeme trajanja javne rasprave.
Javnu raspravu organizuje i vodi nadleţni organ i traje najmanje 30 dana od dana
obavještavanja.
Komisija za procjenu uticaja
Ĉlan 21
UtvrĊivanje obima i sadrţaja elaborata i ocjenu elaborata, vrši komisija za procjenu uticaja
koju obrazuje nadleţni organ.
Komisija za procjenu uticaja se obrazuje iz reda zaposlenih u nadleţnom organu i drugih
struĉnih lica koja imaju najmanje završen VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i
najmanje pet godina radnog iskustva u struci za pojedine segmente ţivotne sredine.
Rješenjem o obrazovanju komisije za procjenu uticaja odreĊuje se broj, sastav i naĉin rada
komisije.
Ĉlanovi komisije za procjenu uticaja ne mogu biti lica, koja su uĉestvovala u izradi
elaborata ili su osnivaĉi ili zaposleni kod nosioca projekta ili kod pravnog lica ili preduzetnika
koje je izradilo elaborat.
Visinu troškova za rad komisije za procjenu uticaja u zavisnosti od vrste i sloţenosti
pojedinih projekata za koje se vrši procjena uticaja, odreĊuje nadleţni organ, uz prethodno
pribavljeno mišljenje organa drţavne uprave nadleţnog za poslove finansija.
Ocjena elaborata
Ĉlan 22
Nadleţni organ dostavlja komisiji za procjenu uticaja, elaborat u roku od dva radna dana
od dana njenog obrazovanja, a izvještaj sa mišljenjima i primjedbe sa javne rasprave u roku
od tri radna dana od dana odrţane javne rasprave.
Komisija za procjenu uticaja, moţe nosiocu projekta najviše dva puta dostavljeni elaborat
vratiti, da izvrši izmjene i dopune i da dodatno angaţuje struĉno lice za izmjenu i dopunu
elaborata za odreĊene segmente ţivotne sredine.
Nosilac projekta duţan je da komisiji za procjenu uticaja dostavi izmijenjen i dopunjen
elaborat u roku koji odredi komisija.
Ako nosilac projekta ne postupi u skladu sa stavom 3 ovog ĉlana, komisija za procjenu
uticaja, vrši ocjenu elaborata na osnovu raspoloţive dokumentacije.
Komisija za procjenu uticaja duţna je da izvještaj o ocjeni elaborata sa predlogom odluke
o odbijanju ili davanju saglasnosti na elaborat, kao i razlozima za prihvatanje ili odbijanje
primjedaba, predloga i mišljenja zainteresovanih organa i organizacija i zainteresovane
javnosti, dostavi nadleţnom organu najkasnije u roku od 25 radnih dana od dana prijema
dokumentacije iz stava 1 ovog ĉlana.
U rok iz stava 5 ovog ĉlana, ne uraĉunava se rok za izmjene i dopune elaborata.
Troškovi procjene uticaja
Ĉlan 23
Nosilac projekta snosi troškove izrade elaborata, troškove za obavještavanja iz ĉl. 13, 14,
16, 20 i 24 ovog zakona, troškove organizovanja i voĊenja javne rasprave iz ĉlana 20 ovog
zakona, kao i troškove rada komisije za procjenu uticaja.
Odluĉivanje o saglasnosti
Ĉlan 24
Odluku o davanju saglasnosti ili odbijanju zahtjeva za davanje saglasnosti na elaborat,
donosi nadleţni organ na osnovu izvještaja i predloga odluke komisije za procjenu uticaja.
Odluka o davanju saglasnosti na elaborat naroĉito sadrţi:
1) razloge na kojima se odluka zasniva ukljuĉujući i informacije o uĉešću zainteresovanih
organa i organizacija i zainteresovane javnosti;
2) uslove zaštite ţivotne sredine, opis svih komponenti projekta i/ili mjera koje je nosilac
projekta duţan da preduzima u cilju izbjegavanja, spreĉavanja, otklanjanja ili ublaţavanja
štetnih posljedica i praćenja stanja ţivotne sredine.
Odluka o odbijanju zahtjeva za davanje saglasnosti na elaborat sadrţi razloge o odbijanju
davanja saglasnosti na elaborat.
Odluka iz stava 1 ovog ĉlana, donosi se i dostavlja nosiocu projekta u roku od pet radnih
dana od dana prijema izvještaja i predloga odluke komisije za procjenu uticaja.
Nadleţni organ duţan je da u roku od pet radnih dana od dana donošenja odluke obavijesti
zainteresovane organe i organizacije i zainteresovanu javnost i da objavi na svojoj internet
stranici i portalu e-Uprave:
1) odluku iz stava 1 ovog ĉlana;
2) izvještaj o razlozima za prihvatanje ili odbijanje primjedaba, predloga i mišljenja
zainteresovanih organa i organizacija i zainteresovane javnosti; i
3) elaborat.
Odluka iz stava 2 ovog ĉlana sa elaboratom, dostavlja se i ekološkoj inspekciji u roku od
pet radnih dana od dana donošenja odluke.
Na odluku iz stava 1 ovog ĉlana, moţe se podnijeti ţalba Ministarstvu, odnosno glavnom
administratoru.
Prestanak vaţenja saglasnosti
Ĉlan 25
Odluka o davanju saglasnosti na elaborat, kao i odluka da nije potrebna izrada elaborata,
prestaje da vaţi, ako nosilac projekta ne pribavi graĊevinsku dozvolu ili podnese prijavu
poĉetka graĊenja objekta ili odobrenje ili saglasnost za izvoĊenje projekta u roku od dvije
godine od dana prijema odluke.
SprovoĊenje mjera utvrĊenih elaboratom
Ĉlan 26
Nosilac projekta duţan je da sprovede mjere utvrĊene elaboratom na koji je data
saglasnost ili mjere utvrĊene odlukom da nije potrebna izrada elaborata.
Provjeru sprovoĊenja mjera iz stava 1 ovog ĉlana, vrši ekološki inspektor i saĉinjava
zapisnik koji dostavlja nadleţnom organu.
Sukob interesa
Ĉlan 27
Ako je nadleţni organ nosilac projekta, njegova organizaciona jedinica nadleţna za
voĊenje postupka procjene uticaja ne smije uĉestvovati u projektu i duţna je da postupak
procjene uticaja sprovede objektivno, radi sprjeĉavanja sukoba interesa.
III. OBAVJEŠTAVANJE, VOĐENJE EVIDENCIJE I STAVLJANJE PODATAKA NA
UVID
Naĉin obavještavanja javnosti
Ĉlan 28
Obavještavanje javnosti iz ĉl. 13, 14, 16, 20 i 24 ovog zakona, vrši se putem štampanog
medija koji izlazi na podruĉju koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta i putem
elektronskih medija.
Zainteresovani organi i organizacije obavještavaju se pisanim putem (pošta i telefaks) i
elektronskim putem i objavljivanjem na internet stranici nadleţnog organa.
Obrada, razmjena i objavljivanje podataka u elektronskom obliku vrši se u skladu sa
zakonima kojima se ureĊuju elektronska uprava, elektronska identifikacija i elektronski
potpis, elektronski dokument, elektronska trgovina i informaciona bezbjednost.
Obavještavanje o prekograniĉnom uticaju
Ĉlan 29
Ako projekat moţe da ima znaĉajan uticaj na ţivotnu sredinu druge drţave ili ako drţava
ĉija ţivotna sredina moţe da bude znaĉajno ugroţena, na zahtjev te drţave, Ministarstvo u što
kraćem roku, dostavlja toj drţavi obavještenja o:
1) projektu zajedno sa svim dostupnim podacima o njegovim mogućim uticajima;
2) prirodi odluke koja moţe biti donijeta;
3) roku u kojem druga drţava moţe da saopšti svoju namjeru da uĉestvuje u postupku
procjene uticaja.
O odluci o davanju saglasnosti na procjenu uticaja ili o odbijanju zahtjeva za davanje
saglasnosti, Ministarstvo obavještava drţavu koja je uĉestvovala u postupku procjene uticaja,
dostavljanjem obavještenja o:
1) sadrţini odluke i uslovima ako su odreĊeni;
2) razlozima na kojima se odluka zasniva, ukljuĉujući i razloge prihvatanja ili odbijanja
dostavljenih primjedbi, predloga i mišljenja zainteresovanih organa i organizacija i
zainteresovane javnosti;
3) najvaţnijim mjerama koje je nosilac projekta duţan da preduzme u cilju otklanjanja,
spreĉavanja, ublaţavanja ili saniranja štetnih posljedica.
O primljenim obavještenjima o prekograniĉnim uticajima projekta druge drţave,
Ministarstvo obavještava zainteresovanu javnost u skladu sa ĉlanom 28 ovog zakona.
Pribavljena mišljenja zainteresovane javnosti, Ministarstvo uzima u obzir prilikom
davanja mišljenja o prekograniĉnim uticajima projekta druge drţave.
Obavještavanje i konsultacije sa drugim drţavama o mogućim prekograniĉnim uticajima
vrši se u skladu sa ovim zakonom i potvrĊenim meĊunarodnim ugovorima.
Obavještavanje i konsultacije iz stava 5 ovog ĉlana, mogu se vršiti putem zajedniĉkog
tijela formiranog na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi.
Evidencija
Ĉlan 30
Nadleţni organ, duţan je da vodi evidenciju o odlukama o davanju saglasnosti i odbijanju
zahtjeva za davanje saglasnosti na elaborat.
Evidencija iz stava 1 ovog ĉlana je javna.
Bliţi sadrţaj i naĉin voĊenja evidencije iz stava 1 ovog ĉlana, propisuje Ministarstvo.
Stavljanje podataka na uvid
Ĉlan 31
Nadleţni organ, duţan je da na zahtjev (u pisanoj ili elektronskoj formi), zainteresovanim
organima i organizacijama i zainteresovanoj javnosti, omogući uvid u dokumentaciju o
sprovedenom postupku procjene uticaja, osim dokumenata koji su oznaĉeni odgovarajućim
stepenom tajnosti u skladu sa zakonom u roku od 15 dana od prijema zahtjeva.
Dokumentacija koja se odnosi na emisije štetnih materija, rizike od udesa, rezultate
monitoringa i inspekcijski nadzor ne moţe biti oznaĉena stepenom tajnosti.
IV. NADZOR
Nadzor nad sprovoĊenjem zakona
Ĉlan 32
Nadzor nad sprovoĊenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrše
Ministarstvo i organ lokalne uprave nadleţan za poslove zaštite ţivotne sredine.
Inspekcijski nadzor nad sprovoĊenjem ovog zakona vrši organ uprave nadleţan za
inspekcijske poslove preko ekološke inspekcije, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim
se ureĊuje inspekcijski nadzor.
Inspekcijski nadzor nad sprovoĊenjem ovog zakona u odnosu na realizaciju mjera iz ĉlana
26 stav 2 ovog zakona, pored ekološkog inspektora vrše druge nadleţne inspekcije u skladu sa
posebnim propisima.
Prava i duţnosti ekološkog inspektora
Ĉlan 33
U vršenju poslova inspekcijskog nadzora ekološki inspektor kontroliše naroĉito:
1) da li nosilac projekta ima odluku nadleţnog organa o potrebi izrade elaborata;
2) da li nosilac projekta ima saglasnost na elaborat;
3) da li nosilac projekta realizuje mjere iz elaborata na koji je izdata saglasnost;
4) da li nosilac projekta realizuje mjere koje su utvrĊene odlukom da nije potrebna izrada
elaborata.
Ovlašćenja ekološkog inspektora
Ĉlan 34
Pored upravnih mjera i radnji utvrĊenih zakonom kojim se utvrĊuje inspekcijski nadzor,
ekološki inspektor je obavezan da, kada utvrdi da je povrijeĊen zakon ili drugi propis,
preduzme sljedeće upravne mjere i radnje:
1) naredi nosiocu projekta pribavljanje odluke nadleţnog organa o potrebi izrade
elaborata;
2) naredi nosiocu projekta pribavljanje saglasnosti na elaborat;
3) naredi nosiocu projekta realizaciju mjera iz elaborata;
4) naredi nosiocu projekta realizaciju mjera koje su utvrĊene odlukom da nije potrebna
izrada elaborata;
4) naredi nosiocu projekta sprovoĊenje programa praćenja uticaja na ţivotnu sredinu;
5) zabrani nosiocu projekta izvoĊenje radova dok ne pribavi saglasnost nadleţnog organa
na elaborat ili odluku da nije potrebna izrada elaborata.
V. KAZNENE ODREDBE
Ĉlan 35
Novĉanom kaznom u iznosu od 2.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno
lice, ako:
1) pristupi izvoĊenju projekta odnosno pribavi odobrenje za obavljanje djelatnosti, bez
saglasnosti na elaborat ili odluke da nije potrebna izrada elaborata (ĉlan 8 stav 1);
2) na izradi elaborata ne angaţuje struĉna lica za pojedine segmente ţivotne sredine,
zavisno od projekta, koja imaju završen najmanje VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija
i najmanje pet godina radnog iskustva u struci i ne odredi lice koje će kooridinirati izradom
elaborata (ĉlan 19 stav 2);
3) za projekte koji se realizuju u zaštićenom podruĉju ne angaţuje struĉno lice sa
završenim najmanje VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija iz oblasti biologije (ĉlan 19
stav 3);
4) ne sprovede mjere utvrĊene elaboratom na koji je data saglasnost ili mjere utvrĊene
odlukom da nije potrebna izrada elaborata (ĉlan 26 stav 1).
Za prekršaj iz stava 1 ovog ĉlana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom
kaznom u iznosu od 500 eura do 4.000 eura.
Za prekršaj iz stava 1 ovog ĉlana kazniće se preduzetnik novĉanom kaznom u iznosu od
1.000 eura do 12.000 eura.
Za prekršaj iz stava 1 taĉ. 1 i 4 ovog ĉlana, kazniće se fiziĉko lice novĉanom kaznom u
iznosu od 250 eura do 2.000 eura.
Za prekršaj iz stava 1 taĉ. 1 i 4 ovog ĉlana uĉiniocu prekršaja moţe se izreći i zaštitna
mjera zabrane vršenja djelatnosti, u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
Ĉlan 36
Novĉanom kaznom u iznosu od 500 eura do 4.000 eura kazniće se za prekršaj odgovorno
lice u organu uprave i organu lokalne uprave, ako:
1) ne organizuje javnu raspravu u roku od pet radnih dana od dana prijema zahtjeva za
davanje saglasnosti na elaborat i ne obavijesti zainteresovane organe i organizacije i
zainteresovanu javnost o naĉinu, roku i mjestu javnog uvida, naĉinu dostavljanja primjedbi i
mišljenja, kao i o vremenu i mjestu odrţavanja javne tribine o elaboratu (ĉlan 20 stav 1);
2) danom poĉetka javne rasprave ne objavi na svojoj internet stranici i portalu e-Uprave
elaborat za koji je organizovana javna rasprava (ĉlan 20 stav 2);
3) ne obrazuje Komisiju za procjenu uticaja iz reda zaposlenih u nadleţnom organu i
drugih struĉnih lica koja imaju završen najmanje VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i
najmanje pet godina radnog iskustva u struci za pojedine segmente ţivotne sredine (ĉlan 21
stav 2);
4) ne objavi na svojoj internet stranici i portalu e-Uprave odluku o davanju saglasnosti ili
odbijanju zahtjeva za davanje saglasnosti na elaborat, izvještaj o razlozima za prihvatanje ili
odbijanje primjedaba, predloga i mišljenja zainteresovanih organa i organizacija i
zainteresovane javnosti i elaborat, u roku od pet radnih dana od dana donošenja odluke (ĉlan
24 stav 5);
5) ne vodi evidenciju o odlukama o davanju saglasnosti i odbijanju zahtjeva za davanje
saglasnosti na elaborat (ĉlan 30 stav 1);
6) ne omogući uvid u dokumentaciju o sprovedenom postupku procjene uticaja,
zainteresovanim organima i organizacijama i zainteresovanoj javnosti, na zahtjev podnijet u
pisanoj ili elektronskoj formi (ĉlan 31 stav 1).
VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rok za donošenje podzakonskih akata
Ĉlan 37
Podzakonski akti za sprovoĊenje ovog zakona donijeće se u roku od godinu dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stava 1 ovog ĉlana primjenjivaće se podzakonski akti donijeti na
osnovu Zakona o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu „Sluţbeni list RCG“, broj 80/05, i
„Sluţbeni list CG“, br. 27/13 i 52/16), ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Zapoĉeti postupci
Ĉlan 38
Postupci procjene uticaja koji su zapoĉeti do stupanja na snagu ovog zakona, okonĉaće se
po propisima koji su vaţili do stupanja na snagu ovog zakona.
Prestanak vaţenja
Ĉlan 39
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o procjeni uticaja na
ţivotnu sredinu („Sluţbeni list RCG“, broj 80/05, i „Sluţbeni list CG“, br. 27/13 i 52/16).
Stupanje na snagu
Ĉlan 40
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom listu Crne
Gore“.
Broj: 27-1/18-2/5
EPA 483 XXVI
Podgorica, 12. novembar 2018. godine
Skupština Crne Gore 26. saziva
Predsjednik,
Ivan Brajović, s.r.
1478.
Na osnovu ĉlana 95 taĉka 3 Ustava Crne Gore donosim
UKAZ
O PROGLAŠENjU ZAKONA O UPRAVLjANjU I UNUTRAŠNjIM KONTROLAMA
U JAVNOM SEKTORU
Proglašavam Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, koji je
donijela Skupština Crne Gore 26. saziva, na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2018. godini, dana 12. novembra 2018. godine.
Broj: 01-1625/2
Podgorica. 16. novembra 2018. godine
Predsjednik Crne Gore,
Milo Đukanović, s.r.
Na osnovu ĉlana 82 taĉka 2 i ĉlana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 26.
saziva, na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2018. godini, dana 12.
novembra 2018. godine, donijela je
ZAKON
O UPRAVLJANJU I UNUTRAŠNJIM KONTROLAMA U JAVNOM SEKTORU
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Ĉlan 1
Ovim zakonom ureĊuju se upravljanje i unutrašnje kontrole u javnom sektoru i druga
pitanja od znaĉaja za upravljanje, uspostavljanje, sprovoĊenje i razvoj unutrašnjih kontrola u
javnom sektoru.
Javni sektor
Ĉlan 2
Javnim sektorom, u smislu ovog zakona, smatraju se: drţavni organi, ministarstva i drugi
organi uprave, drţavni fondovi, javne ustanove i druga pravna lica koja se finansiraju iz
budţeta Crne Gore, odnosno organi jedinice lokalne samouprave, organi lokalne uprave,
javne ustanove i druga pravna lica koja se finansiraju iz budţeta jedinice lokalne samouprave,
nezavisna regulatorna tijela, akcionarska društva i druga pravna lica u kojima drţava ili
jedinica lokalne samouprave ima većinski vlasniĉki udio (u daljem tekstu: subjekat).
Upravljanje i unutrašnje kontrole
Ĉlan 3
Upravljanje i unutrašnje kontrole u javnom sektoru obuhvataju postupke upravljanja
sredstvima subjekta, finansijske i druge kontrole i unutrašnju reviziju radi uspješnog
upravljanja i ostvarivanja poslovnih ciljeva subjekta, na transparentan, pravilan, ekonomiĉan,
efikasan i efektivan naĉin.
Upotreba rodno osjetljivog jezika
Ĉlan 4
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fiziĉka lica u muškom rodu podrazumijevaju iste
izraze u ţenskom rodu.
Znaĉenje izraza
Ĉlan 5
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće znaĉenje:
1) razumna uvjerenost je stepen sigurnosti koji pruţa uspostavljeni sistem unutrašnjih
kontrola da će se ciljevi subjekta ostvariti u skladu sa troškovima, koristima i rizicima;
2) uvjerenost je nezavisna i objektivna ocjena adekvatnosti i efektivnosti procesa
upravljanja, upravljanja rizikom i unutrašnjih kontrola u subjektu;
3) rizik je mogućnost nastupanja dogaĊaja koji moţe negativno uticati na ostvarivanje
postavljenih ciljeva subjekta;
4) revizorski trag je dokumentovani tok finansijskih i drugih transakcija od njihovog
poĉetka do završetka, radi omogućavanja rekonstrukcije svih pojedinaĉnih aktivnosti i
njihovog odobravanja;
5) etiĉki kodeks je kodeks koji je prihvaćen na osnovu Etiĉkog Kodeksa Instituta internih
revizora;
6) meĊunarodni okvir profesionalne prakse je sistem pravila profesionalne prakse za
rad unutrašnjih revizora koji objavljuje Institut internih revizora (IIA);
7) meĊunarodni standardi za profesionalnu praksu unutrašnje revizije su skup obaveznih
zahtjeva koji je izdao Odbor za standarde interne revizije;
8) indikator prevare je sumnja na izvršene materijalno znaĉajne radnje, koji ukazuje na
postojanje elemenata prekršaja ili kriviĉnog djela, odnosno propusta na osnovu kojih se moţe
izvesti zakljuĉak da postoji namjerno, odnosno pogrešno predstavljanje materijalnih ili
finansijskih ĉinjenica;
9) prevara je radnja koju je izvršilo lice u okviru ili van subjekta u svrhu sticanja
protivpravne imovinske koristi;
10) nepravilnost je svako kršenje ugovora ili propisa, nastalo ĉinjenjem ili neĉinjenjem,
koje ima ili bi moglo da utiĉe na sredstva budţeta Crne Gore, budţeta jedinice lokalne
samouprave ili sredstva pravnih lica u kojima drţava ili jedinica lokalne samouprave ima
većinski vlasniĉki udio; i
11) sukob interesa je situacija u kojoj unutrašnji revizor kome je povjereno obavljanje
poslova unutrašnje revizije u skladu sa MeĊunarodnim standardima za profesionalnu praksu
interne revizije, ima suprostavljen profesionalni i liĉni interes.
II. ODGOVORNOST ZA UPRAVLJANJE
Odgovornost rukovodioca
Ĉlan 6
Za ostvarivanje poslovnih ciljeva subjekta i uspostavljanje i razvoj unutrašnje kontrole u
subjektu, u skladu sa ovim zakonom odgovoran je rukovodilac subjekta.
Rukovodilac subjekta, odnosno rukovodilac organizacione jedinice duţan je da ciljeve iz
svoje nadleţnosti ostvaruje upravljanjem sredstvima na pravilan, ekonomiĉan, efikasan i
efektivan naĉin.
Rukovodilac subjekta iz stava 1 ovog ĉlana je starješina drţavnog organa, ministarstva i
drugog organa uprave, drţavnog fonda, javne ustanove i organ upravljanja u drugom pravnom
licu koje se finansira iz budţeta Crne Gore, odnosno starješina organa lokalne uprave, javne
ustanove i organa upravljanja u drugom pravnim licu koje se finansira iz budţeta jedinice
lokalne samouprave, nezavisnog regulatornog tijela, akcionarskog društava i drugog pravnog
lica u kojem drţava ili jedinica lokalne samouprave ima većinski vlasniĉki udio.
Rukovodilac organizacione jedinice je lice koje obavlja poslove visoko rukovodnog i
ekspertsko rukovodnog kadra u skladu sa propisima kojima se ureĊuju prava, obaveze i
odgovornosti drţavnih, odnosno lokalnih sluţbenika i namještenika.
Rukovodilac subjekta, rukovodilac organizacione jedinice i lice na koje su prenijeta
ovlašćenja i odgovornosti, u skladu sa ovim zakonom za vršenje poslova iz svoje nadleţnosti
odgovara organu koji ga je postavio ili imenovao, odnosno licu koje mu je prenijelo
ovlašćenja i odgovornosti.
Obaveze rukovodioca subjekta
Ĉlan 7
Rukovodilac subjekta duţan je da obezbijedi:
1) utvrĊivanje poslovnih ciljeva subjekta kojim rukovodi, a koji doprinose ostvarivanju
misije subjekta;
2) izradu i sprovoĊenje strateških i drugih planova, kao i programa za ostvarenje poslovnih
ciljeva subjekta;
3) sprovoĊenje i razvoj sistema upravljanja i kontrola;
4) uspostavljanje unutrašnje organizacije u subjektu, sa jasno utvrĊenim ovlašćenjima i
odgovornostima svih rukovodilaca koji upravljaju sredstvima;
5) identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima u subjektu;
6) uspostavljanje unutrašnjih kontrola utvrĊivanjem internih pravila i procedura i
sprovoĊenje kontrola, u skladu sa ovim zakonom;
7) sistem izvještavanja u skladu sa prenijetim ovlašćenjima i odgovornostima, u cilju
praćenja ostvarenih rezultata i utroška dodijeljenih finansijskih sredstava;
8) saradnju sa organima i organizacijama iz upravne oblasti za koju je subjekat nadleţan,
ukljuĉujući i sistem izvještavanja o ostvarenim rezultatima i uspostavljenim unutrašnjim
kontrolama;
9) praćenje i procjenu efektivnosti kontrola, i
10) da odredi lice odgovorno za koordinaciju aktivnosti na sprovoĊenju i unaprijeĊenju
upravljanja i kontrola.
Lice iz stava 1 taĉka 10 ovog ĉlana je rukovodilac organizacione jedinice u ĉijoj
nadleţnosti je obavljanje opštih poslova i poslova finansija subjekta.
Naĉin uspostavljanja i unaprijeĊenja upravljanja i kontrola propisuje organ drţavne uprave
nadleţan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Prenošenje ovlašćenja
Ĉlan 8
Rukovodilac subjekta, radi realizacije poslovnih ciljeva iz nadleţnosti subjekta, pojedine
poslove i zadatke finansijskog upravljanja i unutrašnjih kontrola moţe rješenjem prenijeti na
rukovodioce organizacionih jedinica ili druge zaposlene u subjektu.
Prenošenjem ovlašćenja iz stava 1 ovog ĉlana, ne iskljuĉuje se odgovornost rukovodioca
subjekta.
Bliţe poslove i zadatke iz stava 1 ovog ĉlana propisuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu:
Vlada).
Odgovornost rukovodioca organizacione jedinice
Ĉlan 9
Rukovodilac organizacione jedinice duţan je da u okviru prenijetih ovlašćenja:
1) utvrdi ciljeve organizacione jedinice u skladu sa poslovnim ciljevima subjekta;
2) ostvaruje poslovne ciljeve u skladu sa odobrenim budţetskim sredstvima u obimu
prenesenih ovlašćenja;
3) utvrdi pokazatelje uspješnosti (u daljem tekstu: indikatore), kao osnovu za izvještavanje
o realizaciji utvrĊenih ciljeva;
4) identifikuje, procjeni i upravlja rizicima koji mogu da ugroze ostvarivanje poslovnih
ciljeva;
5) razvija i sprovodi odgovarajuće unutrašnje kontrole i druge mjere ili aktivnosti za
upravljanje rizicima;
6) organizuje poslovne procese radi pravilnog, ekonomiĉnog, efikasnog i efektivnog
poslovanja; i
7) prati i procjenjuje efektivnost kontrola.
III. UPRAVLJANJE I UNUTRAŠNJE KONTROLE
Svrha upravljanja i unutrašnje kontrole
Ĉlan 10
Upravljanje i unutrašnje kontrole sprovode se radi:
1) unaprijeĊenja odluĉivanja u realizaciji utvrĊenih poslovnih ciljeva subjekta;
2) pravilnog, ekonomiĉnog, efikasnog i efektivnog poslovanja;
3) obavljanja poslovanja u skladu sa zakonom i internim opštim aktima;
4) jaĉanja odgovornosti rukovodilaca za upravljanje sredstvima u realizaciji ciljeva;
5) obezbjeĊenja pouzdanog, potpunog i blagovremenog finansijskog i drugog
izvještavanja; i
6) zaštite sredstava od gubitaka koji mogu nastati neodgovarajućim upravljanjem,
neopravdanim trošenjem i korišćenjem, kao i drugih nepravilnosti i prevara.
Upravljanje i unutrašnje kontrole sprovode se u svim organizacionim jedinicama, koje u
skladu sa ovlašćenjima i odgovornostima realizuju aktivnosti na ostvarivanju ciljeva i
obuhvata sva sredstva subjekta, ukljuĉujući i sredstva dobijena od Evropske unije i donacije.
Koordinacija razvoja upravljanja i kontrola
Ĉlan 11
Rukovodilac organizacione jedinice iz ĉlana 7 stav 2 ovog zakona je duţan da koordinira
sprovoĊenje i razvoj upravljanja i kontrola.
Razvoj i sprovoĊenje upravljanja i kontrola vrši se na osnovu plana unaprijeĊenja
upravljanja i kontrola, koji utvrĊuje rukovodilac subjekta.
Sadrţaj plana iz stava 2 ovog ĉlana propisuje Ministarstvo.
Elementi upravljanja i kontrola
Ĉlan 12
Upravljanje i kontrola zasnivaju se na primjeni sljedećih elemenata, i to:
1) kontrolnom okruţenju;
2) upravljanju rizicima;
3) kontrolnim aktivnostima;
4) sistemu informacija i komunikacija; i
5) praćenju i procjeni sistema upravljanja i kontrola.
Kontrolno okruţenje
Ĉlan 13
Kontrolno okruţenje kao osnova za upravljanje i donošenje odluka subjekta naroĉito
obuhvata:
1) poštovanje etiĉkih vrijednosti i liĉnog i profesionalnog integriteta rukovodilaca i
veterinarskih ljekova u izluĉevinama i tjelesnim teĉnostima živih životinja, organima i tkivima zaklanih životinja i proizvodima životinjskog porijekla i ciljana tkiva za njihovo odreĊivanje date su u Prilogu 1 koji ĉini sastavni dio ovog pravilnika.
Ĉlan 2
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o maksimalno dozvoljenim koliĉinama rezidua farmakološki aktivnih supstanci veterinarskih ljekova u proizvodima životinjskog porijekla (“Službeni list CG”, br. 41/14 i 28/17).
Ĉlan 3 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
„Službenom listu Crne Gore”. ------------------------------- * U ovaj pravilnik prenijeta je: Uredbe Komisije broj 37/2010 od 22.decembra 2010.godine o farmakološki aktivnim supstancama i njihovoj klasifikaciji u odnosu na maksimalno dozvoljene koliĉine rezidua u hrani životinjskog porijekla i Implementirajuće Uredbe o izmjeni Uredbe broj 37/2010: br. 758/2010 od 24. avgusta 2010.godine; br. 759/2010 od 25. avgusta 2010.godine, br. 761/2010 od 25. avgusta 2010.godine; br. 890/2010 od 8. septembra 2010.godine; br. 914/2010 od 12. septembra 2010.godine; br. 362/2011 od 13. aprila 2010.godine; br. 363/2011 od 13. aprila 2011.godine; br. 84/2012 od 1. februara 2012.godine; br. 85/2012 od 1. februara 2012.godine; br. 86/2012 od 1. februara 2012.godine; br. 107/2012 od 8. februara 2012.godine; br. 122/2012 od 13. februara 2012.godine; br. 123/2012 od 13. februara 2012.godine; br. 201/2012 od 8. marta 2012.godine; br. 202/2012 od 8. marta 2012.godine; br. 201/2012 od 8. marta 2012.godine; br. 221/2012 od 14. marta 2012.godine; br. 222/2012 od 14. marta 2012.godine; br. 436/2012 od 23. maja 2012.godine; br. 466/2012 od 1. juna 2012.godine; br. 1161/2012 od 7. decembra 2012.godine; br.1186/2012 od 11. decembra 2012.godine; br. 1191/2012 od 12. decembra 2012.godine; br. 59/2013 od 23. januara 2013.godine; br. 115/2013 od 8. februara 2013.godine; br. 116/2013 od 8. februara 2013.godine; br. 394/2013 od 29. marta 2012.godine; br. 406/2013 od 2. maja 2013.godine; br. 489/2013 od 27. maja 2013.godine; br. 1056/2013 od 29. oktobra 2013.godine; br. 1057/2013 od 29. oktobra 2013.godine; br. 1235/2013 od 2. decembra 2013.godine; br. 19/2014 od 10. januara 2014.godine; br. 20/2014 od 10. januara 2014.godine; br. 200/2014 od 3. marta 2014.godine; br. 201/2014 od 3. marta 2014.godine; br. 418/2014 od 24 aprila 2014.godine; br. 676/2014 od 19.juna 2014 godine; br.677/2014 od 19. juna 2014 godine; br. 681/2014 od 20. juna 2014 godine; br. 682/2014 od 20.juna 2014 godine; br. 683/2014 od 20.juna 2014 godine; br.967/2014 od 12. septembra 2014 godine; br. 1227/2014 od 1.novembra 2014 godine; br.1359/2014 od 18.novembra 2014 godine; br. 1390/2014 od 19.novembra 2014 godine; br.2015/149 od 30.januara 2015 godine; br.2015/150 od 30. janura 2015 godine; br. 2015/151 od 30. januara 2015 godine; br. 2015/152 od 30.januara 2015 godine; br. 2015/394 od 10. marta 2015 godine; br. 2015/446 od 17. marta 2015 godine; br. 2015/1078 od 3. jula 2015 godine; br. 2015/1079 od 3. jula 2015 godine; br. 2015/1080 od 3. jula 2015 godine; br. 2015/1308 od 29. jula 2015 godine; br. 2015/1491 od 3. septembra 2015 godine; br. 2015/1492 od 3. septembra 2015 godine; br.2015/1820 od 9. oktobra 2015 godine; br. 2015/2062 od 17. novembra
2015 godine; br. 2016/129 od 1. februara 2016 godine; br.2016/305 od 3. marta 2016 godine; br.2016/312 od 4. marta 2016 godine; br.2016/576 od 14. aprila 2016 godine; br. 2016/710 od 12. maja 2016 godine; br.2016/885 od 3. juna 2016 godine; br.2016/1444 od 31. avgusta 2016 godine; br. 2016/1834 od 14. oktobra 2016 godine; br. 2016/2045 od 23. novembra 2016 godine; br. 2016/2074 od 25. novembra 2016 godine; br. 2018/201 od 6. februara 2017 godine; br. 2017/1558 od 14. septembra 2017 godine; br. 2017/1559 od 14. septembra 2017 godine; br.2018/520 od 28. marta 2018 godine; br. 2018/523 od 28. marta 2018 godine; br. 2018/721 od 16. maja 2018 godine; br. 2018/722 od 16. maja 2018 godine; br. 2018/1076 od 30. jula 2018 godine.
Broj: 323-67/18-4 Podgorica, 30. oktobra 2018. godine
Ministar,
mr Milutin Simović, s.r.
Prilog 1
MAKSIMALNO DOZVOLJENE KOLIČINE REZIDUA FARMAKOLOŠKI AKTIVNIH SUPSTANCI VETERINARSKIH LJEKOVA U PROIZVODIMA ŢIVOTINJSKOG PORIJEKLA U IZLUČEVINAMA I TJELESNIM TEČNOSTIMA ŢIVIH ŢIVOTINJA, ORGANIMA I TKIVIMA ZAKLANIH ŢIVOTINJA I PROIZVODIMA ŢIVOTINJSKOG PORIJEKLA
Dozvoljene supstance
Farmakološki aktivna
supstanca
Marker rezidua Vrsta ţivotinje Maksimalno dozvoljene
količine (MDK)
Ciljno tkivo Ostale napomene Terapijska klasifikacija
Abamektin Avermektin B1a Goveda 10 μg/kg 20 μg/kg
Masno tkivo Jetra
NEMA UNOSA
Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endo i
ektoparazita
Ovce 20 μg/kg 50 μg/kg 25 μg/kg 20 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Ekstrakt pelina Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Acetilcistein Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Acetilmetionin Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Acetilsalicilna kiselina
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane osim riba
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko ili jaja koriste za ishranu ljudi
Nema unosa
Acetilsalicilna kiselina DL lizin
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane osim riba
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko ili jaja koriste za ishranu ljudi
Nema unosa
Adenozin i njegovi 5-mono, 5-di i 5-trifosfati
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Proljećni gorocvijet (Adonis vernalis)
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenim u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:100 djelova.
Nema unosa
Divlji kesten (Aesculus hippocastanum)
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenim u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:10 djelova.
Nema unosa
Konoplja (Agnus castus)
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripre-mljenim u skladu sa homeopatskim farma-kopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Pajasen (Ailanthus altissima)
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pri-premljenima u skladu sa homeopatskim farma-kopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Alanin Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Alarelin Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Supstance koje djeluju na reproduktivni sistem
Albendazol Zbir albendazol-sulfoksi-da,albendazol-sulfona i albendazol- 2-aminosulfona izražen
kao albendazol
Sve vrste preživara 100 μg/kg 100 μg/kg 1 000 μg/kg 500 μg/kg 100 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endoparazita
Albendazol oksid Zbir albendazol-oksida, albendazol-sulfona i albendazol-2-aminosulfona izražen kao albendazol
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endoparazita
Alfakalcidol Ne upotrebljava se
Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Samo za krave tokom teljenja Nema unosa
Alfaprostol Ne upotrebljava se
Goveda, svinje, kunići i kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Alantoin Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Obiĉni luk (crveni) (Allium cepa)
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pri-premljenim u skladu sa homeopatskim farm-akopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Aloja gel i ekstrakt cijelog lista aloje (Aloe vera)
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Aloji, barbadoški i kapski, njihov stand-ardizovani suvi ekstr-akt i njihovi preparati
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
. Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
Altrenogest Altrenogest Svinje 4 μg/kg Koža i masti Samo za zootehniĉku upotrebu u u skladu sa propisom o zabraniupotrebe i tretiranja životinja koje se uzgajaju odreĊenim supstancama i veterinarskim ljekovima
Supstance koje djeluju na reproduktivni sistem 4 μg/kg Jetra
Kopitari 4 μg/kg Masti
4 μg/kg Jetra
Aluminijum distearat Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Aluminijum hidroksid Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Aluminijum hidroksid acetat
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Aluminijum monostearat
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Aluminijum fosfat Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
Aluminijum salicilat, baziĉni
Salicilna kiselina Goveda, koze, kopitari, kunići
200 μg/kg 500 μg/kg 1 500 μg/kg 1 500 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Nema unosa Sredstvo protiv proliva i protiv upale crijeva
Goveda, koze, kopitari
9 μg/kg Mlijeko
Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se upotre-bljavaju za proizvodnju hrane, osim goveda, koza, kopitara, kunića i riba
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Samo za spoljašnju primjenu.
Aluminijum tristearat Ne upotrebljava se
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
2-aminoetanol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
Nema unosa Nema unosa
2-aminoetanol glukuronat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
2-aminoetil dihidrogenfosfat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Amitraz Zbir amitraza i svih metabolita koji sadrže 2,4-DMA dio, izražen kao amitraz
Goveda 200 μg/kg 200 μg/kg 200 μg/kg 10 μg/kg
Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
Ovce 400 μg/kg 100 μg/kg 200 μg/kg 10 μg/kg
Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Koze 200 μg/kg 100 μg/kg 200 μg/kg 10 μg/kg
Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Svinje 400 μg/kg 200 μg/kg 200 μg/kg
Koža i masno tkivo Jetra Bubreg
Pĉele 200 μg/kg Med
Amonijum hlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Amonijum laurilsulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Amonijum sulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Amoksicilin Amoksicilin Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 4 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosuu”. MDK za masno tkivo, jetru i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Protiv upalne (antimikro-bne) supstance /Antibiotici
Ampicilin Ampicilin Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 4 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Protiv upalne (antimikrobne) supstance /Antibiotici
Amprolsoli Ne upotrebljava se Živina MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Anis, eteriĉno ulje (Anisi aetheroleum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Plod zvjezdastog anisa,standardizovani ekstrakti i njihovi preparati (Anisi stellati fructus)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Indijska konoplja (Apocynum cannabium)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:100 djelova. Samo za oralnu primjenu.
Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Protiv upalne (antimikrobne) supstance /Antibiotici
Ne upotrebljava se Ovce, svinje, kokoške i kunići MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko ili jaja koriste za ishranu ljudi.
Aqua levici Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenim u skladu sa homeopatskim farmakopejama.
Nema unosa
Arginin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Planinska arnika (Arnica montana) (cvijet i cijela biljka)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Korjen arnike planinske (Arnicae radix)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenim u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:10 djelova.
Nema unosa
Pelin (Artemisia abrotanum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu s homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Asparagin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Aspartatna kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Velebilje (Atropa belladonna)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenim u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:100 djelova.
Nema unosa
Atropin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kod svinja i živine ovaj se MDK odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom omdnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Protiv upalne (antimikro-bne) supstance /Antibiotici
Azagli-nafarelin Ne upotrebljava se Salmonidae MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Ne upotrebljava se kod riba ĉija se ikra koristi za ishranu ljudi.
Nema unosa
Azametifos Ne upotrebljava se Ribe MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
Nema unosa Protiv upalne (antimikro-bne) supstance /Antibiotici
Svinje 40 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg
Kožna i masno tkivo Jetra Bubreg
Barijum selenat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nije za primjenu ubrizgavanjem Probavni trakt i metabo-lizam /mineralni dodaci
Beklometazon dipropionat
Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Primjenjuje se samo za inhalaciju. Nema unosa
Tratinĉica (Bellis perennis)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenim u skladu sa homeopatskim farma-kopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Benzalkonijum hlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent u koncentracijama do 0,05 %.
Nema unosa
Benzokain Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao lokalni anestetik. Nema unosa
Salmonidae MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa
Benzilni alkohol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Benzil benzoat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Benzil p-hidroksibenzoat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Benzilpenicilin Benzilpenicilin Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 4 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Protiv upalne (antimikrobne) supstance /Antibiotici
Betain Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Betain glukuronat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Biotin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Bizmut subkarbonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Bizmut subgalat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Bizmut subnitrat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za intramamarnu primjenu. Nema unosa
Bizmut subsalicilat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Bituminosulfonatamonijumove i natrijumove soli
Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvo-dnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Boldov list (Boldo folium)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Borna kiselina i borati
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Bromelain Ne upotrebljava se Svinje MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Sredstvo protiv proliva
Bromheksin Ne upotrebljava se Goveda, svinje i živina MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko ili jaja koriste za ishranu ljudi
Nema unosa
Bromid, kalijumova so
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Bromid, natrijumova so
Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Bronopol Ne upotrebljava se Ribe MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Brotizolam Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za terapeutsku primjenu. Nema unosa
Buserelin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Butafosfan Ne upotrebljava se Sve vrste sisara koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Probavni trakt i metabo-lizam /mineralni dodaci
n-Butan Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
n-Butanol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Butorfanol tartarat Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za intravenoznu primjenu. Nema unosa
Butil 4-hidroksibenzoat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Butilskopolamin bromid
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kofein Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum acetat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum aspartat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijev benzoat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum boroglukonat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum karbonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum hlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum citrat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum glukoheptonat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum glukonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum glukono-glukoheptonat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum glukonolaktat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum glutamat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum glicerofosfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum hidroksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum hipofosfit Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum malat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum oksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum pantotenat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum fosfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum polifosfati Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum propionat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum silikat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijev stearat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalcijum sulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Neven (Calendula officinalis)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenim u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:10 djelova.
Nema unosa
Nevenov cvijet (Calendulae flos)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Kamfor Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Kamfor Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenim u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:100 djelova.
Nema unosa
Paprikin plod (Capsici fructus acer)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Nema unosa Supstance koje djeluju na nervni sistem /Supstance koje djeluju na autonomni nervni sistem
Svinje 5 μg/kg 5 μg/kg 25 μg/kg 25 μg/kg
Mišić Koža i masno tkivo Jetra Bubreg
Karbasalat kalcijum Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane osim riba
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Ne pupotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko ili jaja koriste za ishranu ljudi.
Nema unosa
Karbetocin Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ekstrakt kardamona Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cardiospermum halicacabum
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripre-mljenim u skladu sa homeopatskim farma-kopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Korijen karline- krav-ljaka (Carlinae radix)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Karnitin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Karprofen Zbrir karprofena i karprofen glukuronida
Nema unosa Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Cefalonijum Cefalonijum Goveda 20 μg/kg Mlijeko Samo za intramamarnu primjenu i lijeĉenje oĉiju. Anti- inflamatorne Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se
ni za koje tkivo osim za mlijeko.
supstance /Antibiotici
Cefapirin Zbir cefapirina i desacetilcefapirina
Goveda 50 μg/kg 50 μg/kg 100 μg/kg 60 μg/kg
Mišić Masno tkivo Bubreg Mlijeko
Nema unosa Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Cefazolin Cefazolin Goveda, ovce i koze 50 μg/kg Mlijeko NEMA UNOSA Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Ne upotrebljava se Goveda, ovce i koze MDK se ne zahtijeva ni za koje tkivo osim za mlijeko.
Ne upotrebljava se Samo za intramamarnu primjenu, osim ako se vime koristi za ishranu ljudi.
Cefoperazon Cefoperazon Goveda 50 μg/kg Mlijeko Samo za intramamarnu primjenu kod krava u laktaciji.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva ni za koje tkivo osim za mlijeko.
Samo za zootehniĉku primjenu. Supstance koje djeluju na reproduktivni sistem
Hloroform Ne upotrebljava se Sve vrste sisara koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Smije se koristiti samo kao pomoćna supstanca u vakciama i samo u koncentracijama koje ne prelaze 1 % w/v, pri ĉemu ukupna doza ne smije da prelazi 20 mg po životinji.
Nema unosa
Hlorokrezol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Hlorfenamin Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Hlortetraciklin Zbir izvornog spoja i njegovoga 4-epimera
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
100 μg/kg 300 μg/kg 600 μg/kg 100 μg/kg 200 μg/kg
Mišić Jetra Bubreg Mlijeko Jaja
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za jetru i bubreg ne primjenjuju se na ribe.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Holin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kloksacilin Kloksacilin Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
300 μg/kg 300 μg/kg 300 μg/kg 300 μg/kg 30 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Kobalt karbonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kobalt dihlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kobalt glukonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kobalt oksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kobalt sulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kobalt trioksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kokosovi alkil dimetil betaini
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Kolistin Kolistin Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Kora konduranga kondorvine (Condu-rango cortex), stan-
dardizovani ekstrakti i njihovi preparati
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
ĐurĊica (Convallaria majalis)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:1 000 djelova
Nema unosa
Bakar karbonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Probavni trakt i metabolizam/mineralni dodaci
Bakar hlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Bakar glukonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Bakar heptanoat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Bakar metionat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Bakar oksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Bakar sulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Eteriĉno ulje korijandera (Coriandri aetheroleum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kortikotropin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kumafos Kumafos Pĉele 100 μg/kg Med Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
Glog (Crataegus) Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
NEMA UNOSA
Eteriĉno ulje ĉempresa
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Kod živine se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Sve ostale vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
100 μg/kg 50 μg/kg 200 μg/kg 200 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Goveda, ovce i koze 30 μg/kg Mlijeko
Dekokvinat Ne upotrebljava se Goveda i ovce MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Nema unosa
Deltametrin Deltametrin Sve vrste preživara 10 μg/kg 50 μg/kg 10 μg/kg 10 μg/kg 20 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
Ribe 10 μg/kg Mišić i koža u prirodnom odnosu
Dembreksin Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Denaverin hidrohlorid
Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Derkvantel Derkvantel Ovce 2 μg/kg Mišić Ne primjenjuje se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Antiparazitici/tvari za suzbijanje endoparazita 40 μg/kg Masno tkivo
20 μg/kg Jetra
5 μg/kg Bubreg
Deslorelin acetat Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Detomidin Ne upotrebljava se Goveda, kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za terapeutsku primjenu. Nema unosa
Dikloksacilin Dikloksacilin Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
300 μg/kg 300 μg/kg 300 μg/kg 300 μg/kg 30 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
DiBakar oksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Diciklanil Zbir diciklanila i 2, 4, 6-triamino-pirimidin-5-karbonitrila
Ovce 200 μg/kg 150 μg/kg 400 μg/kg 400 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
Dietil ftalat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Dietil sebakat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Dietilen glikol monetil eter
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Svinje 400 μg/kg 100 μg/kg 800 μg/kg 800 μg/kg
Mišić Koža i masno tkivo Jetra Bubreg
Živina 300 μg/kg 400 μg/kg 1 900 μg/kg 600 μg/kg
Mišić Koža i masno tkivo Jetra Bubreg
Sve ostale vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
300 μg/kg 100 μg/kg 800 μg/kg 600 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Diflubenzuron Diflubenzuron Salmonidae 1 000 μg/kg Mišić i koža u prirodnom odnosu
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
Dihidrostreptomicin Dihidrostreptomicin Sve vrste preživara, svinje i kunići 500 μg/kg Mišić Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na Anti-
500 μg/kg 500 μg/kg 1 000 μg/kg
Masno tkivo Jetra Bubreg
„kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. inflamatorne supstance /Antibiotici
Sve vrste preživara 200 μg/kg Mlijeko
3,5-dijod-L-tirozin Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Dimangan trioksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Dimetikon Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Dimetil acetamid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Dimetil ftalat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Dimetil sulfoksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Dinoprost Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Dinoprost trometamin
Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Dinoproston Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Diprofilin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Doramektin Doramektin Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
40 μg/kg 150 μg/kg 100 μg/kg 60 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endo i ektoparazita
Doksiciklin doksiciklin Sve vrste životinja koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane
100 μg/kg 300 μg/kg 300 μg/kg 600 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK-ovi za masno tkivo, jetru i bubrege ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se za životinje ĉiji su mlijeko i jaja namijenjeni ljudskoj ishrani.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Dvolanĉana ribonu-kleinska kiselina ho-mologna virusnoj ri-bonukleinskoj kiselini koja kodira dio prote-inskog omotaĉa i dio intergenske regije izraelskog virusa akutne paralize
Ne upotrebljava se Pĉele MDK se ne zahtijeva Med Nema unosa Nema unosa
D-fenilalanin (6) – hormon koji otpušta luteinizirajući hormon
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Rudbekija / ehinacea (Echinacea)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripre-mljenima u skladu sa homeopatskim farma-kopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima. Samo za spoljašnju primjenu. Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:10 djelova.
Nema unosa
Purpurna rudbekija (Echinacea purpurea)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju upotrebu. Nema unosa
Emamektin Emamektin B1a Ribe 100 μg/kg Mišić i koža u prirodnom odnosu
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endo i ektoparazita
Enilkonazol Ne upotrebljava se Goveda i kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju upotrebu. Nema unosa
Enrofloksacin Ne upotrebljava se Goveda, ovce i koze 100 μg/kg 100 μg/kg 300 μg/kg 200 μg/kg 100 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Etamifilin kamsilat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Etamsilat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
proizvodnju hrane
Etanol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Etil laktat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Etil oleat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Etilendiamintetraacetatna kiselina i njezine soli
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Etiproston trometamin
Ne upotrebljava se Goveda i svinje MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Eukaliptol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Eukaliptus (Eucalyptus globulus)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Eufrazija/vidac (Euphrasia officinalis)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Febantel Zbir rezidua koje je mogu-će ekstrahovati i koje mo-gu oksidirati u oksfendazol sulfon
Sve vrste preživara, svinje i kopitari 50 μg/kg 50 μg/kg 500 μg/kg 50 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endoparazita
Sve vrste preživara 10 μg/kg Mlijeko
Fenbendazol Zbir ekstrahirajućih rezidua koje se mogu oksidirati u oksfendazol sulfon
Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Goveda, ovce i koze 50 μg/kg Mlijeko
Živina 400 μg/kg 250 μg/kg 800 μg/kg 1 000 μg/kg
Mišić Koža i masno tkivo Jetra Bubreg
Ribe 600 μg/kg Mišić i koža u prirodnom odnosu.
Sve ostale vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
Nema unosa Antiinflamatorne supstance/Nesteroidne antiinflamatorne supstance
Svinje 50 μg/kg 10 μg/kg 200 μg/kg 30 μg/kg
Mišić Koža i masno tkivo Jetra Bubreg
Kopitari 10 μg/kg 20 μg/kg 100 μg/kg 200 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
5-hidroksifluniksin Goveda 40 μg/kg Mlijeko
Fluralaner Fluralaner Živina 65 μg/kg Mišić Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
650 μg/kg Koža i masno tkivo u prirodnom odnosu
650 μg/kg Jetra
420 μg/kg Bubreg
1 300 μg/kg Jaja
Eteriĉno ulje komo-raĉa (Foeniculi aetheroleum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Folna kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Folikul-stimulirajući hormon (prirodni FSH svih vrsta i nji-hovih sintetiĉkih analoga)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Aditivi u hrani (sup-stance sa važećim E brojem, odobrene kao dodaci hrani za ljude)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo supstance odobrene kao aditivi za hranu za ljude, osim konzervansa. Samo supstance odobrene kao aditivi namjenjeni za ishranu ljudi, osim konzervansa: E 234 nizin, E 235 natamicin, E 239 heksame-tilentetramin, E 242 dimetildikarbonat, E 284 borna kiselina, E 285 natrijum- tetraborat (boraks), E 249 kalijum-nitrit, E 250 natrijum- nitrit, E 251 natrijum-nitrat, E 252 kalijum-nitrat, E 280 propionska kiselina, E 281 natrijum-propionat, E 282 kalcijum-propionat, E 283 kalijum-propionat i E 1105 lizozim
Nema unosa
Formaldehid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Mravlja kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Krkavinina kora (Frangulae cortex),
standardizovani ekstrakti i njihovi preparati
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Furosemid Ne upotrebljava se Goveda i kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za intravenoznu primjenu. Nema unosa
Gamitromicin Gamitromicin Sve vrste preživara osim goveda 50 μg/kg Mišić Ne primjenjuje se kod životinja ĉije je mlijeko namijenjeno ishrani ljudi
Sve vrste sisara koje se koriste za proizvodnju hrane i ribe
50 μg/kg 50 μg/kg 200 μg/kg 750 μg/kg 100 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Korijen lincure (Ge-ntianae radix), sta-ndardizovani ekstra-kti i njihovi preparati
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ginko (Ginkgo biloba)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:1 000 djelova.
Nema unosa
Ginseng Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Ginseng, standardizovani ekstrakti i njihovi preparati
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Glutaminska kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Glutamin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Glutaraldehid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Glicerol formal Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Glicin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
proizvodnju hrane
Hormon koji otpušta gonadotropin
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Gvajakol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Gvanozin i njegovi 5-mono, 5-di i 5-trifosfati
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje protozoa
Hamamelis (Hamamelis virginiana)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:10 djelova.
Nema unosa
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu.
Vražja kandža (Harpagophytum procumbens)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Harunga madagascariensis
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:1 000 djelova.
Nema unosa
Heparin i njegove soli
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Heptaminol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Hesperidin Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Hesperidin metil kalkon
Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Heksaflumuron Heksaflumuron Ribe 500 μg/kg Mišić i koža u prirodnom odnosu
Nema unosa Antiparazitici/sredstva za suzbijanje ektoparazita
Heksetidin Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Sjeme divljeg keste-na (Hippocastani semen)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Histidin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Humani korionski gonadotropin
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Humani korionski gonadotropin (prirodni HCG i njegovi sintetiĉki analozi)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Humani menopa-uzalni urinarni gonadotropin
Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Huminske kiseline i njihove natrijumove soli
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Hijaluronska kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Hlorvodoniĉna kiselina
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Hidrohlorotiazid Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Hidrokortizon Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Hidrokortizon aceponat
Zbir hidrokortizona i njego-vih estera nakon alkalne hidrolize izražen kao hidrokortizon
Svi preživaĉi, kopitari 10 μg/kg Mlijeko Samo za intramamarnu primjenu Kortikosteroidi
Ne upotrebljava se Svi preživaĉi, kopitari MDK nije potreban ni za koje tkivo osim za mlijeko
Ne upotrebljava se
Vodonik peroksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Hidroksietilsalicilat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane osim riba
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
8-Hidroksikinolin Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu kod novoroĊenih životinja.
Nema unosa
Ulje gospine trave (Hyperici oleum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Rupiĉasta plju-skavica (Hypericum perforatum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripr-emljenima u skladu s homeopatskim farm-akopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
NEMA UNOSA Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje protozoa
Ovce 300 μg/kg 50 μg/kg 2 000 μg/kg 1 500 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Inozin i njegovi 5-mono, 5-di i 5-trifosfati
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Inozitol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Jod i jodovi anorganski spojevi, ukljuĉujući:
- natrijum i kalijum jodid
- natrijum i kalijum jodat
- jodofore, ukljuĉujući poli-vinilpirolidon-jod
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Jodovi organski spojevi
- jodoform
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
GvožĊe amonijum citrat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
GvožĊe dekstran Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
GvožĊe dihlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
GvožĊe fumarat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
GvožĊe glukoheptonat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
GvožĊe sulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Isoeugenol Isoeugenol Ribe 6 000 μg/kg Mišići i koža u prirodnim omjerima
Ne primjenjuje se Sredstva koja djeluju na živĉani sustav/Sredstva koja djeluju na središnji živĉani sustav
Izobutan Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Izofluran Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Za primjenu udisanjem Opći anestetici
Svinje MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Za primjenu udisanjem kod prasadi do 7 dana starosti
Izoleucin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Izopropanol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Izoksuprin Ne upotrebljava se Goveda i kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za terapeutsku primjenu u skladu s Direktivom Vijeća 96/22/EEZ
Nema unosa
Ivermektin 22, 23-dihidro-avermektin B 1a
Sve vrste sisavaca koji se koriste za proizvodnju hrane
30 μg/kg 100 μg/kg 100 μg/kg 30 μg/kg
mišićno tkivo masno tkivo jetra bubreg
Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne smije se upotrebljavati za životinje ĉije se mlijeko proizvodi za ishranu ljudi
Supstanci protiv para-zita/Supstanci koje djeluju protiv endo i ektoparazita
Riblje ulje (Jecoris oleum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Plod borovice (Juniperi fructus)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kanamicin Kanamicin A Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane osim riba
Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Protuupalne tvari/Antibiotici
Ketamin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ketanserin tartarat Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ketoprofen Ne upotrebljava se Goveda, svinje i kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Lachnanthes tinctoria
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:1 000 djelova.
Nema unosa
Blagi aromatski na-ftni rastvaraĉ koji sa-drži kumen u konce-ntraciji manjoj od 2,5 % i benzen u koncentraciji manjoj od 0,0002 %
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za primjenu na koži. Samo pri volumenu od najviše 15 μl naftnog rastvaraĉa/kg tjelesne težine.
Nema unosa
Mlijeĉna kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Lanolin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Za svinje i živina se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko ili jaja koriste za ishranu ljudi.
Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endoparazita
Levometadon Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za intravenoznu primjenu. Nema unosa
Levotiroksin Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Lidokain Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za lokalno-regionalnu anesteziju. Nema unosa
Linkomicin Linkomicin Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
Za ribe se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Za svinje i živina se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Linearna alkilbenzen Ne upotrebljava se Goveda i ovce MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
sulfonska kiselina s alkilnim lancem du-žine od C9 do C13 koja sadrži manje od 2,5% lanaca dužih od C13
Laneno ulje (Lini oleum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Lišaj (Lobaria pulmonaria)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripre-mljenima u skladu sa homeopatskim farma-kopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Lobelin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Lufenuron (RS-izomeri)
Lufenuron (RS-izomeri)
Ribe 1 350 μg/kg Mišići i koža u prirodnom odnosu
Nema unosa Supstance protiv parazita/Supstance (koje djeluju) protiv ektoparazita
Luprostiol Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Luteinizirajući hormon (prirodni LH svih vrsta i njegovi sintetiĉki analozi)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Lizin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum acetat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum aluminijum silikat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum aspartat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum karbonat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum hlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum citrat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum glukonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum glutamat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum glicerofosfat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum hidroksid
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum hipofosfit
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum orotat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum oksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum fosfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum stearat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijum sulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Magnezijev trisilikat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Mažuran - cijela biljka (Majoranae herba)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Jabuĉna kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Mangan karbonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Probavni trakt i meta-bolizam/mineralni dodaci
Mangan hlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Mangan glukonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Mangan glicerofosfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Mangan oksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Mangan pidolat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Mangan ribonukleat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Mangan sulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Manitol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
1-metil-2-pirolidon Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Hajduĉka trava – cijela biljka (Millefolii herba)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Mineralni ugljo vodo-nici, niske do visoke viskoznosti, uklju-ĉujući mikrokristalne voskove, približno C10-C60, alifatske, razgranane alifatske i alicikliĉne spojeve
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Osim aromatskih i nezasićenih spojeva. Nema unosa
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za primjenu kod novoroĊenih životinja. Nema unosa
Nafcilin Nafcilin Sve vrste preživara 300 μg/kg 300 μg/kg 300 μg/kg 300 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Samo za intramamarnu primjenu. Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
30 μg/kg Mlijeko
Natamicin Ne upotrebljava se Goveda i kopitari MDK nije potreban Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Neomicin (ukljuĉujući framicetin)
neomicin B sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
500 μg/kg mišić Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
500 μg/kg masno tkivo
5 500 μg/kg jetra
9 000 μg/kg bubreg
1 500 μg/kg mlijeko
500 μg/kg jaja
Neostigmin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Netobimin Zbir albendazol oksida, albendazol sulfona i albe-ndazol 2-amino sulfona, izražen kao albendazol
Samo za terapeutsku i zootehniĉku primjenu. Supstance koje djeluju na reproduktivni sistem
Novobiocin Novobiocin Goveda 50 μg/kg Mlijeko Samo za intramamarnu primjenu. Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva ni za koje tkivo osim za mlijeko.
Ne upotrebljava se Nema unosa
17β-estradiol Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za terapeutsku i zootehniĉku primjenu. Nema unosa
Okoubaka aubrevillei Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pri-premljenima u skladu sa homeopatskim farma-kopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Oleiloleat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Omeprazol Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Orgotein Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ornitin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Orotska kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Oksacilin Oksacilin Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
300 μg/kg 300 μg/kg 300 μg/kg 300 μg/kg 30 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Oksalna kiselina Ne upotrebljava se Pĉele MDK nije potreban Ne upotrebljava se Nema unosa Anti- inflamatorne supstance
Oksfendazol Zbir rezidua koje je mogu-će ekstrahirati i koje mogu oksidirati u oksfendazol sulfon
Sve vrste preživara, svinje i kopitari 50 μg/kg 50 μg/kg 500 μg/kg 50 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endoparazita
Ne upotrebljava se Goveda, ovce, koze i svinje MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Oksolinska kiselina Oksolinska kiselina Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
100 μg/kg 50 μg/kg 150 μg/kg 150 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko ili jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Oksiklozanid Oksiklozanid Sve vrste preživara 20 μg/kg 20 μg/kg 500 μg/kg 100 μg/kg 10 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endoparazita
Oksitetraciklin Zbir izvornoga spoja i njegovoga 4-epimera
Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
100 μg/kg 300 μg/kg 600 μg/kg 100 μg/kg 200 μg/kg
Mišić Jetra Bubreg Mlijeko Jaja
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Oksitocin Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Oktenidin dihidrohlorid
Ne upotrebljava se Sve vrste sisavaca za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za kožnu primjenu. Anti- inflamatorne supstance /Antiseptici
Pankreatin Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Papain Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Papaverin Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za primjenu kod novoroĊene teladi. Nema unosa
Paracetamol Ne upotrebljava se Svinje MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu. Nema unosa
Parkonazol Ne upotrebljava se Biserke MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Paromomicin Paromomicin Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
500 μg/kg 1 500 μg/kg 1 500 μg/kg
Mišić Jetra Bubreg
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko ili jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Peforelin Ne upotrebljava se Svinje MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Penetamat Benzilpenicilin Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 4 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Pepsin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Peroctena kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Fenilalanin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Floroglucinol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Foksim Foksim Sve vrste za proizvodnju hrane osim riba.
25 μg/kg 550 μg/kg 50 μg/kg 30 μg/kg 60 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Jaja
Za svinje i živinu MDK za masno tkivo se odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne pupotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Antiparazitici/tvari za suzbijanje ektoparazita.
Ameriĉki kermes ili vinobojka Phytolacca americana)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:1 000 djelova.
Nema unosa
Fitomenadion Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Nema unosa Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Polikrezulen Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Poloksalen Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Poloksamer Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Polietilen glikol 15 hidroksistearat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Polietilen glikol 7 gliceril kokoat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Polietilen glikol ste-arati s 8-40 oksie-tilenskih jedinica
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Polietilenski glikoli (molekularne mase od 200 do 10 000 )
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Polioksietilen sorbit-an monooleat i trioleat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Polioksil ricinusovo ulje s 30 do 40 oksietilenskih jedinica
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Polioksil hidroge-nirano ricinusovo ulje s 40 do 60 oksi-etilenskih jedinica
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Polisorbat 80 Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Polisulfat glikozaminoglikan
Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Svinjski prolaktin Ne upotrebljava se Svinje MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Za oralnu upotrebu kod tek roĊenoj prasadi u dozi do 0,2 mg po životinji. Za oralnu upotrebu kod krmaĉa u ukupnoj dozi do 5 mg po životinji.
Supstance koje djeluju na reproduktivni sistem
Kalijum DL-aspartat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalijeum glukuronat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalijev glicerofosfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalijum nitrat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kalijum selenat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Prazikvantel Ne upotrebljava se Ovce i kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Pretkamid (krote-tamid i kropropamid)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Proĉišćeni poluĉvrsti ekstrakt biljke Hu-mulus lupulus L. koji sadrži oko 48 % beta kiselina (kao što su kalijumove soli)
Ne upotrebljava se Pĉele MDK se ne zahtijeva Med Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
Prokain Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Progesteron Ne upotrebljava se Goveda, ovce, koze i kopitari (ženke) MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za intravaginalnu terapeutsku ili zoote-hniĉku primjenu i u skladu s odredbama upotrebu u skladu sa propisom o zabrani upotrebe i tretiranja životinja koje se uzgajaju odreĊenim supstancama i veterinarskim ljekovima
Nema unosa
Prolin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Propan Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Propil 4-hidro-ksibenzoat i njegova natrijumova so
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao konzervans Nema unosa
Propilen glikol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Lovor-višnja (Prunus laurocerasus)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu s homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:1 000 djelova.
Nema unosa
Pirantel embonat Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ekstrakt buhaĉa Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
2-Pirolidon Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Kod parenteralnih doza do 40 mg/kg tjelesne težine.
Nema unosa
Kvatrezin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao konzervans u koncentracijama do 0,5 %.
Nema unosa
Hrastova kora (Quercus cortex)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Quillaia ekstrakt (Quillaia saponins)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za intramamarnu primjenu, osim ako se vime koristi za ishranu ljudi, i za intrauterinu primjenu.
Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu.
Romifidin Ne upotrebljava se Kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za terapeutsku primjenu. Nema unosa
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
List ruzmarina (Rosmarini folium)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Veprina (Ruscus aculeatus)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Ruta (Ruta graveolens)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:1 000 djelova. Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Nema unosa
Salicilna kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
List kadulje (Salviae folium)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cvijet zove (Sambuci flos)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici Salmonidae 30 μg/kg Mišić i koža u prirodnom
odnosu.
Kraljica noći (Selenicereus grandiflorus)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:100 djelova.
Nema unosa
Sabal palma Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripre- Nema unosa
(Serenoa repens) proizvodnju hrane mljenima u skladu sa homeopatskim farma-kopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Serin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Serotonin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ĉiĉak a (Silybum marianum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi
Antiparazitici/sredstva za suzbijanje ektoparazita
Sjeme crne slaĉice (Sinapis nigrae semen)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum 2-metil-2-fenoksi-propanoat
Ne upotrebljava se Goveda, svinje, koze i kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum acetilsalicilat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko ili jaja koriste za ishranu ljudi.
Nema unosa
Natrijum benzil 4-hidroksibenzoat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum boroformiat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum butil 4-hidroksibenzoat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum cetostearil sulfat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Natrijum hlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum hlorid Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Natrijum hromoglikat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum dikloroizocijanurat
Ne upotrebljava se Goveda, ovce i koze MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Natrijum dioktilsulfosukcinat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum formaldehid sulfoksilat
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum glicerofosfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum hipofosfit Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum lauril sulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum nitrit Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Natrijum propionat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum pirosulfit Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum salicilat Ne upotrebljava se Goveda, svinje MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu upotrebu. Ne primjenjuje se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za hranu
Nema unosa
Sve vrste za proizvodnju hrane osim riba.
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za lokalnu primjenu.
Natrijum selenat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum selenit Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum stearat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Natrijum tiosulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Solidago virgaurea Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pri-premljenima u skladu s homeopatskim farma-kopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Somatosalm Ne upotrebljava se Lososi MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Sorbitan seskvioleat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Sorbitan trioleat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Sve ostale vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
Streptomicin Streptomicin Sve vrste preživara i kunići 500 μg/kg 500 μg/kg 500 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra
Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
1 000 μg/kg Bubreg
Sve vrste preživara 200 μg/kg Mlijeko
Sjeme strihnina (Strychni semen)
Ne upotrebljava se Goveda, ovce i koze MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu u dozama do ekvi-valenta 0,1 mg strihnina po kg tjelesne težine.
Nema unosa
Strihnin Ne upotrebljava se Goveda MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za oralnu primjenu u dozama do 0,1 mg/kg tjelesne težine.
Nema unosa
Supstance koje se koriste u homeopatskim VMP
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Sve supstance koje se koriste u homeopatskim VMP pod uvjetom da njihova koncentracija u proizvodu ne prelazi 1:10 000 djelova.
Nema unosa
Sulfogvajakol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Sulfonamidi (sve supstance koje pripadaju grupi sulfonamida)
Izvorna tvar Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
100 μg/kg 100 μg/kg 100 μg/kg 100 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Ukupne rezidue svih supstanci iz grupe sulfonamida ne smiju preći 100 μg/kg. Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Hemoterapeutici
Goveda, ovce i koze 100 μg/kg Mlijeko
Sumpor Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Korjen gaveza (Symphyti radix)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu na neoštećenoj koži. Nema unosa
Syzygium cumini Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Tanin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
L-tartarna kiselina i njene mono i diba-ziĉne natrijumove, kalijumove i kalcijumove soli
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao ekscipijent. Nema unosa
Tau fluvalinat Ne upotrebljava se Pĉele MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Teflubenzuron Teflubenzuron Salmonidae 500 μg/kg Mišić i koža u prirodnom odnosu
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje ektoparazita
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endoparazita
Tiamfenikol Tiamfenikol Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Tiamilal Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za intravenoznu primjenu. Nema unosa
Tioktinska kiselina Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se NEMA UNOSA Nema unosa
Tiomersal Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu kao konzervans u vakcinama sa više doza u najvećoj koncentraciji od 0,02 %.
Nema unosa
Natrijum tiopental Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za intravenoznu primjenu. Nema unosa
Treonin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Tuja istoĉnjaĉka (Thuja occidentalis)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:100 djelova.
Nema unosa
Eteriĉno ulje Timijana (Thymi aetheroleum)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Timidin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Timol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Tiamulin Zbir metabolita koji mogu hidrolizirati u 8-α-hidroksimutilin
Svinje i kunići 100 μg/kg 500 μg/kg
Mišić Jetra
Nema unosa Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici Kokoške 100 μg/kg
100 μg/kg 1 000 μg/kg
Mišić Koža i masno tkivo Jetra
Ćurke 100 μg/kg 100 μg/kg 300 μg/kg
Mišić Koža i masno tkivo Jetra
Tiamulin Kokoške 1 000 μg/kg Jaja
Tiaprost Ne upotrebljava se Goveda, ovce, svinje i kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cvijet lipe (Tiliae flos)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Tildipirosin Tildipirosin Ovce, koze 400 μg/kg Mišić Ne primjenjuje se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi.
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Sve ostale vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
Toltrazuril Toltrazuril sulfon Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
100 μg/kg 150 μg/kg 500 μg/kg 250 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg
Kod svinja se MDK za masno tkivo odnosi na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉije se mlijeko koristi za ishranu ljudi. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje protozoa
Živina 100 μg/kg 200 μg/kg 600 μg/kg 400 μg/kg
Mišić Koža i masno tkivo Jetra Bubreg
Natrijum tosilhloramid
Ne upotrebljava se Goveda i kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Ribe MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za primjenu u vodi.
Tragakant Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Trikain mezilat Ne upotrebljava se Ribe MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za primjenu u vodi. Nema unosa
Triklormetiazid Ne upotrebljava se Svi sisari koji se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Triklabendazol Zbir rezidua koje je mo-guće ekstrahirati i koje mogu oksidirati u ketotriklabendazol
Sve vrste preživara 225 μg/kg 100 μg/kg 250 μg/kg 150 μg/kg 10 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Nema unosa Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endoparazita
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”. Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti-inflamatorne supstance /Hemoterapeutici
Sve ostale vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg 50 μg/kg
Mišić Masno tkivo Jetra Bubreg Mlijeko
Trimetilfloroglucinol Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Tripsin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Triptofan Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Triptorelin acetat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Supstance koje djeluju na reproduktivni sistem
Tulatromicin (2R,3S,4R,5R,8R,10R,11R,12S, 13S,14R)-2-etil-3,4,10,13-tetra-hidroksi-3,5,8,10,12,14-heksametil-11-[[3,4,6-trideoksi-3-(dimetil-lamino)-ß-D-ksilo-heksopiranosil]oksi]-1-oksa-6-azaciklopent-dekan-15-on izraženi kao ekvivalenti tulatromicina
Ovce, koze 450 μg/kg Mišić Ne smije se primjenjivati za životinje ĉije je mlijeko namijenjeno ishrani ljudi
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
250 μg/kg Masno tkivo
5 400 μg/kg Jetra
1 800 μg/kg Bubreg
Goveda 300 μg/kg Mišić
200 μg/kg Masno tkivo
4 500 μg/kg Jetra
3 000 μg/kg Bubreg
Svinje 800 μg/kg Mišić
300 μg/kg Koža i masno tkivo u prirodnom odnosu
4 000 μg/kg Jetra
8 000 μg/kg Bubreg
Damiana (Turnera diffusa)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pri-premljenima u skladu sa homeopatskim fa-rmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Tilozin Tilozin A Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
Kod riba se MDK za mišić odnosi na „mišić i kožu u prirodnom odnosu”. MDK za masno tkivo, jetra i bubreg ne primjenjuju se na ribe. Kod svinja i živine MDK za masno tkivo odnosi se na „kožu i masno tkivo u prirodnom odnosu”.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Tilvalozin Zbir tilvalozina i 3-O-acetiltilozina
Svinje 50 μg/kg Mišić Nema unosa Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
50 μg/kg Koža i masno tkivo
50 μg/kg Jetra
50 μg/kg Bubreg
Živina 50 μg/kg Koža i masno tkivo
50 μg/kg Jetra
Tilvalozin Živina 200 μg/kg Jaja
Tirozin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Urea Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Morski luk (Urginea maritima)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:100 djelova.
Nema unosa
Samo za oralnu primjenu.
Uridin i njegovi 5-mono, 5-di i 5-trifosfati
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Kopriva (Urticae herba)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Valin Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Ne upotrebljava se kod životinja ĉija se jaja koriste za ishranu ljudi.
Anti- inflamatorne supstance /Antibiotici
Virola sebifera Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje u proizvodima ne prelaze 1:1 000 djelova.
Nema unosa
Bijela imela (Viscum album)
Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za upotrebu u homeopatskim VMP pripremljenima u skladu sa homeopatskim farmakopejama u koncentracijama koje odgovaraju osnovnoj tinkturi i njenim razrjeĊenjima.
Nema unosa
Vitamin A Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Vitamin B1 Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Vitamin B2 Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Vitamin B3 Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Vitamin B5 Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Vitamin B6 Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Vitamin B12 Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Vitamin D Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Vitamin E Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Alkoholi iz vune Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Samo za spoljašnju primjenu. Nema unosa
Ksilazin hidrohlorid Ne upotrebljava se Goveda, kopitari MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cink acetat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cink aspartat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cink hlorid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cink glukonat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cink oleat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cink oksid Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cinkov stearat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
Cink sulfat Ne upotrebljava se Sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
MDK se ne zahtijeva Ne upotrebljava se Nema unosa Nema unosa
1506.
Na osnovu člana 4 st. 2 i 4, člana 14 stav 7, člana 16 stav 2, člana 19 stav 3, člana 26 stav 3,
člana 26a stav 4, člana 31 stav 2, člana 32 stav 4, člana 34 st. 4 i 5, člana 35 stav 4, člana 37 stav 6,
člana 38 stav 6, člana 39 stav 3 i člana 76 Zakona o sjemenskom materijalu poljoprivrednog bilja
("Sluţbeni list RCG", broj 28/06 i "Sluţbeni list CG", broj 61/11 i 48/15), Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog razvoja donijelo je
P R A V I L N I K
O PROIZVODNJI I STAVLJANJU U PROMET SJEMENSKOG MATERIJALA
ULJARICA I PREDIVOG BILJA*
Predmet
Član 1
Ovim pravilnikom propisuju se kategorije, način pakovanja i označavanja sjemenskog
materijala uljarica i predivog bilja, način i metode obavljanja stručne kontrole, sadrţaj i rokovi za
dostavljanje izvještaja o izvršenoj stručnoj kontroli, sadrţaj i obrazac prijave za vršenje stručne
kontrole, sadrţaj i obrazac sertifikata o priznavanju sjemenskog usjeva i način voĎenja evidencije,
dozvoljene količine u partiji za sjemenski materijal uljarica i predivog bilja, kvalitet sjemenskog
materijala uljarica i predivog bilja, količine koje se uzimaju kao uzorak i način označavanja uzorka
sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja, obrazac prijave za ispitivanje i utvrĎivanje kvaliteta,
metode uzorkovanja i ispitivanja kvaliteta sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja, obrazac
izvještaja o ispitivanju kvaliteta, način čuvanja uzoraka sjemenskog materijala uljarica i predivog
bilja, obrazac deklaracije i etikete, njihova sadrţina i način izdavanja i voĎenja evidencije, način
pakovanja, etiketiranja i deklarisanja i metode uzimanja uzoraka sjemena, procenat uzoraka koji se
uzima svake godine za kontrolno ispitivanje sjemena, kao i način vršenja kontrolnog ispitivanja
sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja.
Primjena
Član 2
Ovaj pravilnik primjenjuje se na uljarice i predivo bilje sljedećih rodova i vrsta:
- Arachis hypogaea L. – kikiriki;
- Brassica juncea (L.) Czern - smeĎa slačica;
- Brassica napus L. (partim) - uljana repica;
- Brassica nigra (L.) W.D.J.Koch - crna slačica;
- Brassica rapa L. var. silvestris (Lam.) Briggs - krmna repica;
- Cannabis sativa L. – konoplja;
- Carthamus tinctorius L. – šafranika;
- Carum carvi L. – kim;
- Glycine max (L.) Merr. – soja;
- Gossypium spp. – pamuk;
- Helianthus annuus L. – suncokret;
- Linum usitatissimum L. - predivi i uljni lan;
- Papaver somniferum L. - Poppy – mak;
- Sinapis alba L. - bijela slačica.
Značenje izraza
Član 3
Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:
1) inbred ili samooplodna linija je zadovoljavajuće ujednačena i postojana linija dobijena
samooplodnjom i odabirom kroz veći broj generacija ili drugom odgovarajućom tehnikom;
2) stranooplodna sorta je zadovoljavajuće ujednačena i postojana sorta;
3) dvostruki hibrid je prva generacija ukrštanja koje je definisao oplemenjivač izmeĎu dvije
samooplodne linije;
4) trostruki hibrid je prva generacija ukrštanja koje je definisao oplemenjivač izmeĎu
samooplodne linije i dvostrukog hibrida;
5) četvorostruki hibrid je prva generacija ukrštanja koje je definisao oplemenjivač izmeĎu dva
dvostruka hibrida;
6) sintetička sorta je sorta koja je sastavljena od sertifikovanog sjemena tačno odreĎenog o
oprašivaču zavisnog hibrida sa sertifikovanim sjemenom jednog ili više tačno odreĎenih oprašivača i
mehanički kombinovanih komponenti u proporcijama koji su zajedno odredila lica odgovorna za
odrţavanje tih komponenti, nakon što je o toj kombinaciji sluţbeno obaviješteno tijelo nadleţnog za
sertifikaciju;
7) hibrid ovisan o oprašivaču je muška sterilna komponenta sintetičke sorte (ţenska komponenta);
8) oprašivač je komponenta sintetičke sorte koja oprašuje cvjetni prah (muška komponenta);
9) sitno pakovanje je pakovanje sjemena uljarica i predivog bilja kategorije sertifikovano sjeme,
sertifikovano sjeme prve generacije, sertifikovano sjeme druge generacije, sertifikovano sjeme treće
generacije ili komercijalno sjeme do najveće ukupne mase pakovanja od 2 kg, namijenjeno
stavljanju u promet;
10) stavljanje u promet (marketing) je prodaja, drţanje radi prodaje, ponuda za prodaju ili bilo
koji drugi način raspolaganja, snabdijevanja ili prenosa za komercijalnu upotrebu sjemenskog
materijala povrća trećim licima;
11) sluţbene mjere (official measures) su mjere koje preduzima organ uprave nadleţan za
sjemenski materijal (u daljem tekstu: Uprava) i fitosanitarna inspekcija ili pravno lice koje ovlasti
Uprava pod uslovom da ne ostvaruju korist od tih mjera.
Kategorije sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja
Član 4
Kategorije sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja su:
1) predosnovno sjeme;
2) osnovno sjeme;
3) sertifikovano sjeme;
4) sertifikovano sjeme prve generacije;
5) sertifikovano sjeme druge generacije;
6) sertifikovano sjeme treće generacije;
7) komercijalno sjeme.
Sjeme konoplje i maka moţe se proizvoditi samo pod uslovima i na način utvrĎen u zakonu
kojim se ureĎuje sprečavanje zloupotrebe droga.
Predosnovno sjeme
Član 5
Predosnovno sjeme je sjeme:
1) koje je proizveo oplemenjivač u skladu sa pravilima za odrţavanje sorte;
2) namijenjeno za proizvodnju sjemena kategorija: osnovno sjeme, sertifikovano sjeme;
3) koje ispunjava uslove za osnovno sjeme iz Priloga 1 i 2.
Osnovno sjeme
Član 6
Osnovno sjeme je sjeme (sorte osim hibrida):
- proizvedeno pod odgovornošću oplemenjivača u skladu sa opšteprihvaćenom praksom za
odrţavanje sorte;
- namijenjeno za proizvodnju sjemena kategorije sertifikovano sjeme ili sertifikovano
sjeme druge generacije ili, gdje je primjenjivo, sertifikovano sjeme treće generacije;
- koje ispunjava minimalne uslove za osnovno sjeme iz Priloga 1 i 2.
Osnovno sjeme (hibridi) je:
1) osnovno sjeme inbred linija:
- koje ispunjava uslove za osnovno sjeme iz Priloga 1 i 2; i
- za koje je stručnim nadzorom ili u slučaju uslova propisanih u Prilogu 2 stručnim
nadzorom ili nadzorom pod stručnom kontrolom utvrĎeno da ispunjava uslove iz stava 1
ovog člana.
2) osnovno sjeme dvostrukih hibrida:
- koje je namijenjeno za proizvodnju trostrukih ili četverostrukih hibrida;
- koje ispunjava uslove za osnovno sjeme iz Priloga 1 i 2; i
- za koje je sluţbenim nadzorom ili u slučaju uslova propisanih u Prilogu 2 stručnim
nadzorom ili nadzorom pod stručnom kontrolom utvrĎeno da ispunjava uslove iz stava 1
ovog člana i tačke 1 ovog stava.
U slučaju osnovnog sjemena u promet se moţe staviti sjeme soje, lana, uljane repice, krmne
repice, konoplje, šafranike, kima, pamuka, opijumskog maka, smeĎe slačice, bijele slačice i
šafranika, crna slačica, kim, suncokret, opijumski mak, bijela slačica):
1) proizvedeno od:
- osnovnog sjemena; ili
- generacija koje prethode osnovnom sjemenu i za koje je stručnom kontrolom utvrĎeno da
ispunjavaju uslove propisane za osnovno sjeme iz Priloga 1 i 2;
2) koje je namijenjeno za proizvodnju za druge svrhe osim proizvodnje sjemena uljarica i predivog
bilja;
3) koje ispunjava uslove za sertifikovano sjeme iz Priloga 1 i 2;
4) koje podlijeţe stručnoj kontroli i stručnoj kontroli pod nadzorom;
5) koje podlijeţe sluţbenoj naknadnoj kontroli kojom se provjerava sortna autentičnost i sortna
čistoća.
Sertifikovano sjeme prve generacije
Član 8
Sertifikovano sjeme prve generacije je sjeme (kikiriki, jednodoma konoplja, lan, soja,
pamuk):
1) proizvedeno od:
- osnovnog sjemena; ili
- generacija koje prethode osnovnom sjemenu i za koje je stručnom kontrolom utvrĎeno da
ispunjavaju uslove propisane za osnovno sjeme iz Priloga 1 i 2;
2) koje je namijenjeno za proizvodnju sjemena kategorije sertifikovano sjeme druge generacije ili
gdje je primjenjivo, kategorije sertifikovano sjeme treće generacije ili za druge svrhe osim
proizvodnje sjemena uljarica i predivog bilja;
3) koje ispunjava uslove za sertifikovano sjeme iz Priloga 1 i 2;
4) koje podlijeţe stručnoj kontroli i stručnoj kontroli pod nadzorom;
5) koje podlijeţe sluţbenoj naknadnoj kontroli kojom se provjerava sortna autentičnost i sortna
čistoća.
Sertifikovano sjeme druge generacije (kikiriki, lan, soja, pamuk)
Član 9
Sertifikovano sjeme druge generacije je sjeme (kikiriki, lan, soja, pamuk):
1) proizvedeno od:
- osnovnog sjemena; ili
- sertifikovanog sjemena prve generacije; ili
- generacija koje prethode osnovnom sjemenu i za koje je stručnom kontrolom utvrĎeno
da ispunjavaju uslove propisane za osnovno sjeme iz Priloga 1 i 2;
2) koje je namijenjeno za proizvodnju za druge svrhe osim proizvodnje sjemena uljarica i predivog
bilja ili, gdje je primjenjivo, sertifikovano sjeme treće generacije koje ispunjava uslove za
sertifikovano sjeme iz Priloga 1 i 2;
3) koje podlijeţe stručnoj kontroli i stručnoj kontroli pod nadzorom;
4) koje podlijeţe sluţbenoj naknadnoj kontroli kojom se provjerava sortna autentičnost i sortna
čistoća.
Sertifikovano sjeme druge generacije (jednodoma konoplja)
Član 10
Sertifikovano sjeme druge generacije je sjeme (jednodoma konoplja):
1) proizvedeno od:
- sertifikovanog sjemena prve generacije; koje je potvrĎeno i sluţbeno nadzirano posebno u
pogledu proizvodnje sertifikovanog sjemena druge generacije;
2) koje je namijenjeno za proizvodnju konoplje koja će biti poţeta u cvetanju;
3) koje ispunjava uslove za sertifikovano sjeme iz Priloga 1 i 2;
4) koje podlijeţe stručnoj kontroli i stručnoj kontroli pod nadzorom;
5) koje podlijeţe sluţbenoj naknadnoj kontroli kojom se provjerava sortna autentičnost i sortna
čistoća.
Sertifikovano sjeme treće generacije
Član 11
Sertifikovano sjeme druge generacije je sjeme (lan):
1) proizvedeno od:
- osnovnog sjemena; ili
- sertifikovanog sjemena prve generacije; ili
- sertifikovanog sjemena druge generacije; ili
- generacija koje prethode osnovnom sjemenu i za koje je stručnom kontrolom utvrĎeno da
ispunjavaju uslove propisane za osnovno sjeme iz Priloga 1 i 2;
2) koje je namijenjeno za proizvodnju za druge svrhe osim proizvodnje sjemena uljarica i predivog
bilja;
3) koje ispunjava uslove za sertifikovano sjeme iz Priloga 1 i 2;
4) koje podlijeţe stručnoj kontroli i stručnoj kontroli pod nadzorom;
5) koje podlijeţe sluţbenoj naknadnoj kontroli kojom se provjerava sortna autentičnost i sortna
čistoća.
Komercijalno sjeme
Član 12
Komercijalno sjeme uljarica i predivog bilja je sjeme koje:
1) se moţe identifikovati po vrsti kojoj pripada;
2) ispunjava uslove za komercijalno sjeme iz Priloga 2;
3) podlijeţe stručnoj kontroli i stručnoj kontroli pod nadzorom;
4) podlijeţe sluţbenoj naknadnoj kontroli kojom se provjerava sortna autentičnost i sortna čistoća.
Pakovanja sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja
Član 13
Sjemenski materijal uljarica i predivog bilja pakuje se u čistu i neupotrebljavanu ambalaţu
(papirne ili plastične vreće i jutane dţakove).
Sjemenski materijal uljarica i predivog bilja pakuje se na način da se pakovanje ne moţe
otvoriti bez oštećenja plombe, etikete na pakovanju ili pakovanja.
Pakovanja koja se plombiraju odnosno zatvaraju prošivanjem ili lijepljenjem aparatom
(toplotnim, pod pritiskom), označavaju se etiketom pričvršćenom na pakovanju ili samoljepljivom
etiketom ili otisnutim podacima na pakovanju.
Pakovanja koja se plombiraju odnosno zatvaraju vezivanjem i koja se osiguravaju metalnom
ili plastičnom plombom, označavaju se etiketom.
Podaci koji se utiskuju na pakovanju treba da su neizbrisivi.
Sitna pakovanja sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja kategorija sertifikovano
sjeme, sertifikovano sjeme prve generacije, sertifikovano sjeme druge generacije, sertifikovano
sjeme treće generacije i komercijalno sjeme su pakovanja čija neto masa ne prelazi 2 kg.
Označavanje pakovanja
Član 14
Pakovanja sjemena uljarica i predivog bilja, osim sjemena u sitnim pakovanjima iz člana 13
stav 6 alineja 1 ovog pravilnika treba da:
- su označena sa spoljne strane etiketom pričvršćenom na pakovanju, samolepljivom etiketom;
ili
- neizbrisivo otisnute oznake; i
- prati deklaracija (official document) koja moţe biti u boji etikete.
Etiketa treba da sadrţi podatke date u Prilogu 3 na crnogorskom jeziku i da je odgovarajuće
boje i to:
- bijela sa dijagonalnom ljubičastom crtom za predosnovno sjeme;
- bijela za osnovno sjeme;
- plava za sertifikovano sjeme prve generacije;
- plava sa dijagonalnom zelenom crtom za sertifikovano sjeme sintetičke sorte;
- crvene za sertifikovano sjeme drugih generacija;
- siva za sjemenski materijal uljarica i predivog bilja koje nije konačno sertifikovan;
- smeĎa za komercijalno sjeme i sjemenski materijal sorte uljarica i predivog bilja koja nije
upisana u Registar sorti.
Dodatni zahtjevi za označavanje
Član 15
Sjemenski materijal uljarica i predivog bilja koji je genetski modifikovan, na etiketi,
deklaraciji ili drugom dokumentu koji je nalijepljen na pakovanju ili prati partiju označava se:
„genetski modifikovana sorta”.
Etiketa ili deklaracija sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja koje:
- je tretirano sredstvima za zaštitu bilja, treba da sadrţi oznaku: „tretirano, (naziv aktivne
materije, upotrijebljena doza, upozorenje o štetnosti kao i da se tretirano sjeme ne smije
upotrebljavati za ishranu ljudi, stoke i u industrijskoj preradi)“;
- nije tretirano sredstvom za zaštitu bilja, treba da sadrţi oznaku: »nije tretirano«;
- je ponovo ispitivano odnosno doraĎeno, označava se oznakom: »ponovo ispitano« sa
datumom ispitivanja.
Ako se etiketa na ambalaţi ošteti prilikom uzorkovanja sjemenskog materijala uljarica i
predivog bilja, fitosanitarni inspektor ovjerava deklaraciju sa štambiljem „pregledao fitosanitarni
inspektor __________ (potpis i datum pregleda)“.
Etiketa proizvoĎača
Član 16
Pakovanja sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja, pored podataka iz člana 14 stav 1
ovog pravilnika mogu biti označena i etiketom proizvoĎača koja je otisnuta na pakovanju, koja
sadrţi podatke o proizvoĎaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu), znak proizvoĎača i druge
podatke koji se odnose na sjemenski materijal uljarica i predivog bilja i proizvodnju sjemenskog
materijala uljarica i predivog bilja.
Etiketa proizvoĎača treba da bude različita od boje etikete iz člana 14 stav 2 ovog
pravilnika.
Način obavljanja stručne kontrole
Član 17
Stručne kontrole nad proizvodnjom sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja vrši se
radi utvrĎivanja ispunjenosti uslova iz Priloga 1 i 2.
Izvještaj o stručnoj kontroli sačinjava se na obrascu 1.
Izvještaj iz stava 2 ovog člana sačinjava se za svaku proizvodnu parcelu u tri primjerka i dostavlja
se u roku od 15 dana od dana sačinjavanja izvještaja.
Prijava za vršenje stručne kontrole
Član 18
Stručna kontrola iz člana 17 ovog pravilnika vrši se na osnovu prijave za vršenje stručne
kontrole (u daljem tekstu: prijava) ili najkasnije 15 dana nakon sjetve sjemenskog materijala
uljarica i predivog bilja.
Uz prijavu se dostavlja:
1) dokaz o porijeklu upotrijebljenog sjemenskog materijala (faktura, carinska deklaracija,
fitosanitarni sertfikat, sertifikat o kvalitetu, etiketa, deklaracija);
2) ugovor o načinu korišćenja zaštićene sorte ukoliko je sorta zaštićena;
3) skica lokacije parcele za sjemenski usjev uljarica i predivog bilja sa površinom, brojem
katastarske parcele i geografsko pozicionog sistema (u daljem tekstu: GPS koordinate);
4) dokaz o upisu u Registar proizvoĎača sjemenskog materijala.
Prijava se dostavlja na obrascu 2.
Sertifikat o priznavanju sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja
Član 19
Sertifikat o priznavanju sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja izdaje se, na osnovu
Izvještaja o izvršenoj stručnoj kontroli, na obrascu 3.
Način voĎenja evidencije o izdatim sertifikatima
Član 20
O izdatim sertifikatima, vodi se evidencija na obrascu 4.
Količina sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja u partiji i masa uzorka
Član 21
Dozvoljena količina sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja u partiji i masa uzorka
je:
1) najveća masa partije sjemena: 20 metričkih tona;
2) najmanja masa uzorka za ispitivanje: 500 grama;
3) maksimalna teţina partije koja nije veća od 5% dozvoljene količine sjemenskog materijala
uljarica i predivog bilja u partiji.
Dozvoljena količina sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja u partiji i masa uzorka
data je u Prilogu 4.
Metode ispitivanja kvaliteta sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja i količine koje se
uzimaju za uzorak
Član 22
Ispitivanje kvaliteta sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja vrši se radi provjere
čistoće, vlage, klijavosti, zdravstvenog stanja, kalibraţe i čistoće vrste i sorte, uzimanjem uzoraka iz
partija sjemenskog materjala uljarica i predivog bilja koji je namijenjen pakovanju, plombiranju i
označavanju, radi stavljanja u promet.
Ispitivanje kvaliteta iz stava 1 ovog člana i uzimanje uzoraka vrši se u skladu sa Prilogom 5.
Ispitivanje kvaliteta sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja vrši se na osnovu
prijave, koja se podnosi na obrascu 5.
Nakon završenog ispitivanja kvaliteta, ovlašćena laboratorija izdaje izvještaj o kvalitetu na
obrascu 6.
Izdavanje deklaracije i etikete
Član 23
Deklaracija i etiketa, izdaje se na osnovu zahtjeva koji se podnosi na obrascu 7.
Deklaracija se izdaje na obrascu 8.
Produţavanje vaţenja deklaracije
Član 24
Vaţenje deklaracije produţava se nakon ponovnog ispitivanja sjemenskog materjala uljarica
i predivog bilja.
Zahtjev za produţavanje vaţenja deklaracije za ponovno ispitivanje iz stava 1 ovog člana
podnosi se na obrascu 9.
Kontrolno ispitivanje
Član 25
Kontrolna ispitivanja sjemenskog materjala uljarica i predivog bilja vrše se uzimanjem
kontrolnog uzorka za ponovno ispitivanje kvaliteta, radi provjere procesa sertifikacije prema
godišnjem programu.
Kontrolnim ispitivanjima podlijeţe do 5% ukupno proizvedenog sjemenskog materjala
uljarica i predivog bilja pod stručnom kontrolom u prethodnoj godini.
Prilozi i obrasci
Član 26
Prilozi 1 do 5 čine sastavni dio ovog pravilnika.
Obrasci 1 do 9 čine sastavni dio ovog pravilnika.
Prestanak vaţenja
Član 27
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena odredaba Pravilnika o normama
kvaliteta, pakovanja, plombiranja i deklarisanja sjemena poljoprivrednog bilja („Sluţbeni list
SFRJ“, broj 55/75), koje se odnose na sjemenski materijal uljarica i predivog bilja, Pravilnika o
kvalitetu sjemena poljoprivrednog bilja („Sluţbeni list SFRJ“, br. 47/87, 60/87, 55/88 i 81/89 i
„Sluţbeni list SRJ“, br. 16/92, 8/93, 21/93, 30/94, 43/96, 10/98, 15/01 i 58/02), koje se odnose na
sjemenski materijal uljarica i predivog bilja i prestaju da vaţe odredbe Pravilnika o stručnoj kontroli
nad proizvodnjom poljoprivrednog sjemena („Sluţbeni list RCG“, br. 28/94 i 5/03), koje se odnose
na sjemenski materijal uljarica i predivog bilja.
Stupanje na snagu
Član 28
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom listu Crne
Gore“.
-------------------------------------------
*U ovaj pravilnik prenešene su: Direktiva Savjeta 2002/57/EC od 13 Juna 2002 o stavljanju u
promet sjemena uljarica i predivog bilja; Direktiva Komisije 2003/45/EC od 28 May 2003 o
dopuni Direktive Savjeta 2002/57/EC o stavljanju u promet sjemena uljarica i predivog bilja;
Direktiva Savjeta 2003/61/EC od 18. juna 2003. o dopuni Direktiva 66/401/EEC, 66/402/EEC,
68/193/EEC, 92/33/EEC, 92/34/EEC, 98/56/EC, 2002/54/EC, 2002/55/EC, 2002/56/EC i
2002/57/EC; Direktiva Komisije 2004/117/EC od 22. decembra 2004. o dopunama Direktiva
66/401/EEC, 66/402/EEC, 2002/54/EC, 2002/55/EC i 2002/57/EC; Direktiva Komisije 2009/74/EC
od 26. juna 2009. o dopuni Directiva 66/401/EEC, 66/402/EEC, 2002/55/EC, 2002/57/EC,
66/401/EEC, 66/402/EEC i 2002/57/EC; Implementaciona Direktiva Komisije (EU) 2016/11 od 5
januara 2016 koja dopunjava Anex II Direktiva Savjeta 2002/57/EC od 13 Juna 2002 o stavljanju u
promet sjemena uljarica i predivog bilja; Direktiva Komisije (EU) 2016/317 od 3. marta 2016. o
dopunama Direktiva 66/401/EEC, 66/402/EEC, 2002/54/EC, 2002/55/EC, 2002/56/EC i
2002/57/EC za označavanje pakovanja; Odluka komisije 97/125/EZ od 24. januara 1997. o
odobravanju neizbrisivog tiskanja propisanih podataka na pakovanju sjemena uljarica i predivog
bilja i o izmjeni Odluke 87/309/EEZ o odobravanju neizbrisivog tiskanja propisanih podataka na
pakovanja sjemena odreĎenih vrsta krmnog bilja; Odluka komisije 2004/266/EC od 17 marta 2004 o
autorizaciji neizbrisivog tiskanja propisanih podataka na pakovanja sjemena odreĎenih vrsta
krmnog bilja; Direktivom Komisije 2008/124/EZ od 18. decembra 2008. kojom se ograničava
stavljanje na trţište sjemena odreĎenih vrsta krmnog bilja, uljarica i predivog bilja osim sjemena
koje je sluţbeno sertifikovano kao osnovno sjeme ili sertifikovano sjeme; Direktivom Komisije
2009/74/EZ od 26. juna 2009., kojom se mijenjaju i dopunjuju odredbe Direktive Vijeća
66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 2002/55/EZ i 2002/57/EZ u pogledu botaničkih imena bilja, naučnih
imena ostalih organizama i odreĎenih Priloga Direktiva 66/401/EEZ, 66/402/EEZ i 2002/57/EZ u
svijetlu razvoja naučnih i tehničkih znanja; Direktiva Komisije 2012/340/EU od 25 juna 2012.
organizaciji privremenoog istraţivanja na osnovu Direktiva Savjeta 66/401/EEZ, 66/402/EEZ,
2002/54/EZ, 2002/55/EZ i 2002/57/EZ u vezi sa pregledima u polju pod sluţbenim nadzorom za
osnovno sjeme i oplemenjivačevo sjeme uzgojeno od generacija koje prethode osnovnom sjemenu.
Broj: 320-1789/18-4
Podgorica, 13. novembra 2018. godine
Ministar,
mr Milutin Simović, s.r.
Prilog 1
USLOVI ZA SERTIFIKACIJU USJEVA
Usjev sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja sertifikuje se ako je:
1) plodored usklaĎen sa vrstom i sortom usjeva koja se proizvodi, a polje dovoljno čisto od samoniklog bilja zaostalog od prethodnog usjeva, a u slučaju hibrida uljane
repice, usjev se uzgaja na polju koje je pet godina bilo slobodno od biljaka iz porodice Cruciferae.
2) najmanja udaljenost usjeva (minimalna izolacija) od susjednih izvora polena, radi sprječavanja nepoţeljnog stranog oprašivanja:
Usjev Najmanja udalje-
nost* metara
Brassica spp. osim Brassica napus; Cannabis sativa osim jedno-
dome konoplje; Carthamus tinctorius; Carum carvi; Sinapis alba:
– za proizvodnju osnovnog sjemena; 400
– za proizvodnju sertifikovanog sjemena; 200
Brassica napus: – za proizvodnju osnovnog sjemena sorti osim hibrida; 200
– za proizvodnju osnovnog sjemena hibrida; 500
– za proizvodnju sertifikovanog sjemena sorti osim hibrida; 100
– za proizvodnju sertifikovanog sjemena hibrida. 300
Cannabis sativa, jednodoma konoplja: – za proizvodnju osnovnog sjemena; 5000
– za proizvodnju sertifikovanog sjemena; 1000
Helianthus annuus: – za proizvodnju osnovnog sjemena hibrida; 1500
– za proizvodnju osnovnog sjemena sorti osim hibrida; 750
– za proizvodnju sertifikovanog sjemena; 500
Gossypium hirsutum i/ili Gossypium barbadense: – za proizvodnju osnovnog sjemena Gossypium hirsutum; 100
– za proizvodnju osnovnog sjemena Gossypium barbadense 200
– za proizvodnju sertifikovanog sjemena ne hibrida i unutarvrsnih hibrida
Gossypium hirsutum proizvedenih bez citoplazmatske muške sterilnosti CMS - om 30
– za proizvodnju sertifikovanog sjemena unutarvrsnih hibrida Gossypium hirsutum
proizvedenih CMS - om 800
– za proizvodnju sertifikovanog sjemena ne hibrida i unutarvrsnih hibrida
Gossypium barbadense proizvedenih bez CMS - a 150
– za proizvodnju sertifikovanog sjemena unutarvrsnih hibrida Gossypium
barbadense proizvedenih CMS - om 800
*Minimalna izolacija moţe se zanemariti ako postoji odgovarajuća zaštita od bilo kog nepoţeljnog stranog oprašivača (npr. usjev visokih biljaka ili pojas šume).
3. Usjev treba imati zadovoljavajuću autentičnost i čistoću sorte ili, u slučaju usjeva inbred linija, zadovoljavajuću autentičnost i čistoću u pogledu njenih karakteristika, a
za proizvodnju sjemena hibridnih sorti se primijenjuje na osobine komponenti, uključujući mušku sterilnost ili obnavljanje fertilnosti.
Posebno, usjevi Brassica juncea, Brassica nigra, Cannabis sativa, Carthamus tinctorius, Carum carvi, Gossypiumspp. i hibridi Helianthus annuus i Brassica napus treba da
ispunjavaju sljedeće standarde:
3.1 Brassica juncea, Brassica nigra, Cannabis sativa, Carthamus tinctorius, Carum carvi i Gossypium spp. osim hibrida:
broj biljaka koje su atipične i očito ne pripadaju sorti, ne smije prelaziti:
– jedna na 30 m2 za proizvodnju osnovnog sjemena,
– jedna na 10 m2 za proizvodnju sertifikovanog sjemena
3.2 Hibridi Helianthus annuus:
3.2.1 procenat broja biljaka koje su atipične i očito ne pripadaju inbred liniji ili komponenti ne smije prelaziti:
3.2.1.1 za proizvodnju osnovnog sjemena inbred linija 0,2%
3.2.1.1.1 jednolinijski hibridi:
– muški roditelj, biljke koje su izbacile polen dok 2% ili više ţenskih biljaka imaju receptivne cvjetove 0,2 %
– ţenski roditelj 0,5%
3.2.1.2 za proizvodnju sertifikovanog sjemena
– muška komponenta, biljke koje su izbacile polen dok 5% ili više ţenskih biljaka imaju receptivne cvjetove 0,5%
– ţenska komponenta 1,0%
3.3 Sljedeći drugi standardi ili uslovi trebaju biti zadovoljeni za proizvodnju sjemena hibridnih sorti:
3.3.1 dovoljno polena treba biti izbačeno od biljaka muške komponente dok su biljke ţenske komponente u cvjetanju;
3.3.2 gdje ţenska komponenta biljaka ima receptivne stigme, porocenat broja ţenske komponente biljaka koje su izbacile polen ili izbacuju polen ne smije prelaziti 0,5%;
3.3.3 za proizvodnju osnovnog sjemena ukupni porocenat broja biljaka ţenske komponente koje su atipične i očito ne pripadaju komponenti i koje su izbacile polen ili
izbacuju polen ne smije prelaziti 0,5%;
3.3.4 gdje uslovi iz Priloga 2 Dio I tačke 2 ne mogu biti ispunjeni, sljedeći uslovi treba da budu ispunjeni: muška sterilna komponenta će se upotrijebiti za proizvodnju
sertifikovanog sjemena upotrebom muške komponente koja sadrţi specifičan obnavljač linije ili linija tako da barem trećina biljaka od hibrida će proizvesti polen koji se
3.4.1 procenat broja biljaka koje su atipične i očito ne pripadaju inbred liniji ili komponenti ne smije prelaziti:
3.4.1.1 za proizvodnju osnovnog sjemena
3.4.1.1.1 inbred linija 0,1 %
3.4.1.1.2 jednolinijski hibridi:
– muška komponenta 0,1%
– ţenska komponenta 0,2%
3.4.1.2 za proizvodnju sertifikovanog sjemena
– muška komponenta 0,3%
– ţenska komponenta 1,0%
3.4.2 muška sterilnost treba biti najmanje 99% za proizvodnju osnovnog sjemena i 98% za proizvodnju sertifikovanog sjemena. Nivo muške sterilnosti treba da bude
ocijenjena ispitivanjem biljaka na nedostatak fertilnih antera;
3.5 Hibridi Gossypium hirsutum i Gossypium barbadense:
3.5.1 u usjevima za proizvodnju osnovnog sjemena roditeljskih linija Gossypium hirsutum i Gossypium barbadense, najmanja čistoća sorte obije ţenske i muške roditeljske
linije treba da bude 99,8% kada 5% ili više biljaka koje donose sjeme imaju receptivne cvjetove za polen. Nivo muške sterilnosti roditeljske linije koja donosi sjeme treba
da bude ocijenjena ispitivanjem biljaka na prisutnost sterilnih antera i ne smije biti manja od 99,9%;
3.5.2 u usjevima za proizvodnju sertifikovanog sjemena hibridnih sorti Gossypium hirsutum i/ili Gossypium barbadense, najmanja čistoća sorte oba roditelja koji donose
sjeme i roditeljska linija koja sadrţi polen treba da bude 99,5% kada 5% ili više biljaka koje donose sjeme imaju receptivne cvjetove za polen. Nivo muške sterilnosti
roditeljske linije koja donosi sjeme treba da bude ocijenjena ispitivanjem biljaka na prisutnost sterilnih antera i ne smije biti manja od 99,7%.
4. Prisutnost štetnih organizama koji umanjuju upotrebljivost sjemena treba biti na najmanem mogućem nivou. U slučaju Glycine max. ovi uslovi posebno se odnose na
organizme Pseudomonas syringae pv. glycinea, Diaporthe phaseolorum var. caulivora i var. sojae, Phialophora gregata i Phytophthora megasperma f.sp. glycinea.
5. Ispunjavanje gore navedenih standarda ili drugih uslova će u slučaju osnovnog sjemena, biti utvrĎeno stručnom kontrolom, a u slučaju sertifikovanog sjemena stručnom
kontrolom ili stručnom kontrolom pod nadzorom.
Stručna kontrola vrši se u skladu sa sljedećim uslovima:
5.1 stanje i polen razvoja usjeva će omogućiti prikladno ispitivanje.
5.2 u slučajevima osim usjeva hibrida Helianthus annuus, Brassica napus, Gossypium hirsutum i Gossypium barbadense, treba biti najmanje jedan pregled.
U slučaju hibrida Helianthus annuus trebaju biti najmanje dva pregleda.
U slučaju hibrida Brassica napus trebaju biti najmanje tri pregleda: prvi treba biti sproveden prije cvjetanja, drugi u ranom cvjetanju i treći na kraju cvjetanja.
U slučaju hibrida Gossypium hirsutum i/ili Gossypium barbadense vrše se tri pregleda: prvi treba biti sproveden u ranom stadijumu cvjetanja, drugi prije završetka
stadijuma cvjetanja i treći na kraju stadijuma cvjetanja nakon uklanjanja, gdje je prikladno, roditeljskih biljaka koje imaju polen,
5.3 Veličina, broj i podjela parcela u svrhu ispitivanja uslova iz ovog priloga, treba da bude utvrĎena u skladu sa odgovarajućim metodama.
Prilog 2
USLOVI ZA SJEME
Dio I
OSNOVNO I SERTIFIKOVANO SJEME
1.Sjeme treba da ima odgovarajuću autentičnost i čistoću sorte.
Vrste i kategorija Najmanja čistoća sorte (%)
1 2
Arachis hypogaea:
– osnovno sjeme
– sertifikovano sjeme
99,7
99,5
Brassica napus osim hibrida, osim sorti koje se isključivo koriste u krmne svrhe, Brassica rapa, osim sorti koje se isključivo koriste u
krmne svrhe
– osnovno sjeme
– sertifikovano sjeme
99,9
99,7
Brassica napus spp. osim hibrida, sorti koje se isključivo koriste u krmne svrhe, Brassica rapa, sorte koje se isključivo koriste u krmne
svrhe, Helianthus annuus, osim hibridnih sorti uključujući njihove komponente, Sinapis alba:
– osnovno sjeme
– sertifikovano sjeme
99,7
99
Linum usitatissimum:
– osnovno sjeme
– sertifikovano sjeme, prve generacije
– sertifikovano sjeme, druge i treće generacije
99,7
98
97,5
Papaver somniferum:
– osnovno sjeme
– sertifikovano sjeme
99
98
Glycine max:
– osnovno sjeme
– sertifikovano sjeme
99,5
99
1.1. Najmanja čistoća sorte treba da bude utvrĎena kroz nadzor u polju u skladu sa uslovima iz
Priloga 1, a u slučaju hibrida Brassica napus dobijeng upotrebom muške sterilnosti sjeme će ispunjavati uslove i standarde navedene od tačke 1.1.1 do tačke 1.1.4.
1.1.1. Sjeme treba da ima zadovoljavajuću autentičnost i čistoću u pogledu sortnih karakteristika njegovih komponenti, uključujući mušku sterilnost ili obnavljanje
fertilnosti.
1.1.2. Najmanja čistoća sorte za:
– osnovno sjeme, ţenska komponenta 99,0%
– osnovno sjeme, muška komponenta 99,9%
– sertifikovano sjeme zimskih sorti uljane repice 90,0%
– sertifikovano sjeme proljećnih sorti uljane repice 85,0%
1.1.2. Sjeme neće biti sertifikovano kao sertifikovano sjeme ukoliko tokom procjene rezultata sluţbene naknadne kontrole na parceli na uzorcima osnovnog sjemena
uzetih sluţbeno i sprovedeni tokom vegetacijske sezone sjemena uključenog za sertifikaciju kao sertifikovano sjeme i utvrditi da li je osnovno sjeme ispunilo uslove za
osnovno sjeme propisano u pogledu autentičnosti karakteristika komponenti, uključujući mušku sterilnost, i standarde za osnovno sjeme propisani u pogledu minimalne
čistoće sorte navedene u tački 1.1.2 ovog priloga.
1.1.3. U slučaju osnovnog sjemena hibrida, čistoća sorte moţe biti procijenjena prikladnim biohemijskim metodama.
1.1.4. Standardi u pogledu minimalne čistoće sorte iz tačke 1.1.2 ovog priloga u pogledu sertifikovanog sjemena hibrida treba da bude nadzirano sluţbenom naknadnom
kontrolom na prikladnom omjeru uzoraka sluţbeno uzetih. Mogu se koristiti odgovarajuće biohemijske metode.
2. Gdje uslovi propisani u Prilogu 1 tački 3.4.2 ne mogu biti ispunjeni sljedeći uslovi trebaju biti utvrĎeni: gdje je za proizvodnju sertifikovanog sjemena hibrida suncokreta
upotrijebljena ţensko muška sterilna komponenta i muška komponenta koja ne obnavlja mušku fertilnost, sjeme dobijeno od muškog sterilnog roditelja treba da bude
pomiješano sa sjemenom dobijenog od potpuno fertilnog roditelja. Odnos sjemena muškog sterilnog roditelja i muškog fertilnog roditelja ne smije biti veći od dva prema
jedan.
3. Sjeme treba ispunjavati standarde ili druge uslove na klijavost, analitičku čistoću i prisutnost sjemena drugih biljnih vrsta, uključujuću Orobanche spp.:
Tabela 1
Vrste i kategorija
Najmanja
klijavost
(% od
čistog
sjemena)
Analitička čistoća Najveći sadrţaj prema broju sjemena drugih biljnih vrsti u uzorku teţine navedene u koloni 4
Priloga 3. (ukupno po koloni) Uslovi u
pogledu
sadrţaja
sjemena
Orobanche
Najmanja
analitička
čistoća
(teţinski
%)
Najveći sadrţaj
sjemena drugih
biljnih vrsti
(teţinski %)
Druge
biljne
vrste
(a)
Avena fatua,
Avena
ludoviciana,
Avena
sterilis
Cuscutaspp.
Raphanus
rapha-
nistrum
Rumex
spp.
osim
Rumex
acetosella
Alopecur-us
myosuro-
ides
Lolium
remotum
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Arachis hypogaea 70 99 - 5 0 0(c)
Brassica spp.
–osnovno sjeme
– sertifikovano sjeme
85
85
98
98
0,3
0,3
-
-
0
0
0(c) (d)
0(c) (d)
10
10
2
5
Cannabis sativa 75 98 - 30 (b) 0 0(c) (e)
Carthamus tinctorius 75 98 - 5 0 0(c) (e)
Carum carvi 70 97 - 25 (b) 0 0(c) (d) 10 3
Gossypiumspp. 80 98 - 15 0 0(c)
Helianthus annuus 85 98 - 5 0 0(c)
Linum usitatissimum:
– predivi lan
– uljni lan
92
85
99
99
-
-
15
15
0
0
0(c) (d)
0(c) (d)
4
4
2
2
Papaver somniferum 80 98 - 25 (b) 0 0(c) (d)
Sinapis alba:
– osnovno sjeme
– sertifikovano sjeme
85
85
98
98
0,3
0,3
-
-
0
0
0(c) (d)
0(c) (d)
10
10
2
5
Glycine max. 80 98 - 5 0 0(c)
3.1. Standardi ili drugi uslovi navedeni u tabeli u Prilogu 2 Dio I:
3.1.1. maksimalan sadrţaj sjemena naveden u koloni 5 takoĎe uključuje sjeme vrsta od kolone 6 do kolone 11;
3.1.2. utvrĎivanje ukupnog sadrţaja sjemena drugih biljnih vrsti prema broju ne treba biti sprovedeno, osim ako postoji sumnja da uslovi iz kolone 5 nisu ispunjeni;
3.1.3. utvrĎivanje broja sjemenki Cuscuta spp. ne treba biti sprovedeno, osim ako postoji sumnja da uslovi iz kolone 7 nisu ispunjeni;
3.1.4. prisutnost jedne sjemenke Cuscuta spp. u uzorku propisane mase neće se smatrati nečistoćom, ukoliko drugi uzorak iste mase ne sadrţi ni jednu
sjemenku Cuscuta spp.;
3.1.5. sjeme treba da bude bez sjemenki Orobanche spp.; ipak prisutnost jedne sjemenke Orobanche spp. u uzorku od 100 grama neće se smatrati nečistoćom ukoliko drugi
uzorak od 200 grama ne sadrţi ni jednu sjemenku Orobanche spp.;
4. Prisutnost štetnih organizama koji umanjuju upotrebljivost sjemena treba da bude na najmanjem mogućem nivou, a sjeme treba da ispunjava sljedeće uslove:
Tabela 2
Vrsta
Štetni organizmi
Maksimalan procenat prema broju sjemenki zaraţenih štetnim organizmima (ukupno po koloni)
Botrytis spp.
Alternaria linicola,
Phoma exiqua var. linicola, Colletotirchum
linicola, Fusarium spp.
Platyedria
gossypiella
Sclerotinia sclerotiorum(maksimalan broj
sklerocija ili dijelova sklerocija u uzorku
teţine navedene u koloni 4 Priloga 3.)
1 2 3 4 5
Brassica napus 10(b)
Brassica rapa 5(b)
Cannabis sativa 5
Gossypium spp. 1
Helianthus annuus 5 10(b)
Linum usitatissimum 5 5(a)
Sinnapis alba 5(b)
4.1. Standardi ili drugi uslovi navedeni u tabeli 2 ovog priloga i:
4.1.1. u predivom lanu, maksimalan procenat prema broju sjemenki zaraţenih Phoma exiqua var. linicola ne smije preći jedan;
4.1.2. utvrĎivanje sklerocija ili djelova sklerocija Sclerotinia sclerotiorum prema broju ne treba da bude sprovedeno, osim ako postoji sumnja da uslovi iz kolone 5 ove
tabele nisu ispunjeni.
4.2. Posebni standardi ili drugi uslovi koji se odnose na Glycine max.:
4.2.1 u pogledu Pseudomonas syringae pv. glycinea maksimalan broj poduzoraka unutar uzorka od 5000 sjemenki minimalno po partiji podijeljeno u 5 poduzoraka za koje
je utvrĎeno da su zaraţeni navedenim organizmom ne smije preći četiri; tamo gdje su sumnjive kolonije utvrĎene u svih pet poduzoraka mogu se primijeniti prikladna
biohemijska testiranja na sumnjive kolonije izdvojene na odgovarajućim podlogama za svaki poduzorak da bi se potvrdili gore navedeni standardi ili uslovi;
4.2.2. u pogledu Diaporthe phaseolorum maksimalan broj zaraţenih sjemenki ne smije preći 15%;
4.2.3. maseni udio inertne materije, kao što je propisano u skladu sa trenutnim meĎunarodnim metodama testiranja ne smije preći 0,3.
Dio II
KOMERCIJALNO SJEME
Uslovi iz Priloga 2 Dio 1 odnose se na komercijalno sjeme kada je to primjenjivo.
Prilog 3
ETIKETA
I Etiketa na pakovanju treba da sadrţi sljedeće informacije:
a) ZA OSNOVNO I SERTIFIKOVANO SJEME:
1. Zakon o sjemenskom materijalu poljoprivrednog bilja;
2. Sertifikaciju izvršio: naziv organa, naziv drţave ili skraćenice;
2a.Sluţbeno dodijeljen serijski broj;
3. Referentni broj partije;
3.a Mjesec i godina plombiranja „plombirano__________ (mjesec i godina)“; ili
mjesec i godina posljednjeg sluţbenog uzimanja uzoraka radi sertifikovanja, „uzorci uzeti _____ (mjesec i godina)“;
4. Biljna vrsta: latinski naziv (botanički naziv), narodni naziv;
5. Sorta: naziv sorte latiničnim pismom;
6. Kategorija;
7. Zemlja proizvodnje;
8. Neto ili bruto masa ili broj sjemenki;
9. Gdje je naznačena masa i upotrijebljeni granulisani pesticidi, materije za peletiranje ili drugi čvrsti dodaci, navodi se i pribliţan odnos izmeĎu mase čistog sjemena i
ukupne mase i aktivna supstanca za upotrijebljeni pesticid;
10. Za sertifikovano sjeme druge generacije i generacija koje dolaze poslije osnovnog sjemena navodi se: broj generacija poslije osnovnog sjemena;
11. U slučaju sorti koje su hibridi ili inbred linije:
– za osnovno sjeme gdje je hibrid ili inbred linija kojoj sjeme pripada sluţbeno priznata:
ime ove komponente, pod kojim je sluţbeno priznata, sa ili bez preporuke o konačnoj sorti, popraćena, u slučaju hibrida ili inbred linija koji su namijenjeni isključivo kao
komponente za konačne sorte riječju „komponenta”,
– za osnovno sjeme u drugim slučajevima:
ime komponente kojoj osnovno sjeme pripada, koja moţe biti u obliku šifre, praćena preporukom o konačnoj sorti, sa ili bez preporuke na njenu funkciju (mušku ili
ţensku) i riječ „komponenta”,
– za sertifikovano sjeme:
ime sorte kojoj sjeme pripada i riječ „hibrid”;
12. U slučaju ponovnog ispitivanja klijavosti naznačava se „ponovo ispitano_______ (mjesec i godina)”, a moţe se navesti i naziv ovlašćene laboratorije koja je napravila
ponovno ispitivanje.
13. Za sertifikovano sjeme sintetičke sorte
– Informacija zatraţena u dijelu a), osim da umjesto imena sorte, bude ime sintetičke sorte (informacija sintetičke sorte i njeno ime) i maseni udjeli različitih komponenti
sorti moraju biti navedeni;
– dovoljno je dati ime sintetičke sorte ako su maseni udjeli navedeni napismeno kupcu, na zahtjev i da je sluţbeno zabiljeţen.
b) ZA KOMERCIJALNO SJEME:
1. Zakon o sjemenskom materijalu poljoprivrednog bilja;
2. „Komercijalno sjeme” (nije sertifikovano kao sorta);
3. Sertifikaciju izvršio: naziv organa, naziv drţave ili skraćenice;
3a.Sluţbeno dodijeljen serijski broj;
4. Referentni broj partije;
4.a Mjesec i godina plombiranja „plombirano_____ (mjesec i godina)“; ili
mjesec i godina posljednjeg sluţbenog uzimanja uzoraka radi sertifikovanja, „uzorci uzeti____ (mjesec i godina)“;
5. Biljna vrsta: latinski naziv (botanički naziv), narodni naziv;
6. Region proizvodnje;
7. Neto ili bruto masa ili broj sjemenki;
8. Gdje je naznačena masa i upotrijebljeni granulisani pesticidi, materije za peletiranje ili drugi čvrsti dodaci, navodi se i pribliţan odnos izmeĎu mase čistog sjemena i
ukupne mase i aktivna supstanca za upotrijebljeni pesticid;
9. U slučaju ponovnog ispitivanja klijavosti naznačava se „ponovo ispitano______ (mjesec i godina)”, a moţe se navesti i naziv ovlašćene laboratorije koja je napravila
ponovno ispitivanje.
II. Minimalne dimenzije
110 × 67 mm
Prilog 4
Dozvoljena količina sjemenskog materijala uljarica i predivog bilja u partiji i masa uzorka
Vrsta Najveća masa partije (t) Najveća masa uzorka uzeta iz partije
(g)
Masa uzorka za odreĎivanje prema broju
predviĎeno u kolonama 5 do 11 Priloga 2 Dio 1
Tabela 1 i koloni 5 Priloga 2 Tabela 2
1 2 3 4
Arachis hypogaea 30 1000 1000
Brassica rapa 10 200 70
Brassica juncea 10 100 40
Brassica napus 10 200 100
Brassica nigra 10 100 40
Cannabis sativa 10 600 600
Carthamus tinctorius 25 900 900
Carum carvi 10 200 80
Gossypium spp. 25 1000 1000
Helianthus annuus 25 1000 1000
Linum usitatissimum 10 300 150
Papaver somniferum 10 50 10
Sinapis alba 10 400 200
Glycine max. 30 1000 1000
Najveća masa partije ne smije prelaziti više od 5 % propisane teţine.
Prilog 5
KVALITET SJEMENSKOG MATERIJALA ULJARICA I PREDIVOG BILJA
I. Ispitivanje kvaliteta
U pogledu čistoće, prisustva drugih vrsta bilja, korova, energije klijanja, klijavosti, sadrţaja vlage, i drugih svojstava, sjeme treba da ispunjava norme kvaliteta.
Sjeme u pogledu zdravstvenog stanja treba da ispunjava uslove utvrĎene propisima o zdravstvenoj zaštiti bilja i ovog priloga.
Ispitivanjem kvaliteta sjemena utvrĎuju se čistoća, klijavost, vlaga i zdravstveno stanje, a za odreĎene biljne vrste i energija klijanja, masa 1000 sjemena i druga svojstva.
II. Postupak uzimanja uzoraka
Uzorak predstavlja prosječan kvalitet partije sjemena iz koje je uzet.
Partija sjemena treba da bude uskladištena na način da svi njeni djelovi budu dostupni za uzimanje uzoraka.
Prema načinu uzimanja uzoraka, uzorak moţe biti: pojedinačni, zbirni, prosječan, radni, za vlagu i za utvrĎivanje prisustva drugih vrsta.
Pojedinačan uzorak predstavlja količinu sjemena naizmjenično uzetu sa vrha, iz sredine i sa dna iz pojedinih pakovanja u partiji sjemena.
Zbirni uzorak čine svi pojedinačni uzorci uzeti iz odreĎenog broja pojedinačnih pakovanja u toj partiji sjemena u isto vrijeme i na isti način (manuelno, automatskim
uzimačem uzoraka na liniji dorade).
Zbirni uzorak se formira sastavljanjem i miješanjem pojedinačnih uzoraka iz jedne partije sjemena i sluţi za dobijanje prosječnog uzorka i uzorka za vlagu.
Prosječan uzorak sluţi za dobijanje radnih uzoraka za ispitivanje čistoće, klijavosti, energije klijanja, mase 1.000 sjemena, vitalnosti, zdravstvenog stanja i utvrĎivanje
prisustva drugih vrsta i za druga ispitivanja.
Uzorak za vlagu sluţi za ispitivanje sadrţaja vode u sjemenu.
Uzorak za utvrĎivanje prisustva drugih vrsta sluţi za utvrĎivanje naziva i broja drugih vrsta, odnosno rodova koji ne pripadaju toj partiji sjemena.
Uzimanje uzoraka, formiranja zbirnog uzorka, prosječnog uzorka i uzorka za vlagu vrši se na mjestu uzimanja uzorka.
Uzorci se uzimaju ujednačavanjem sadrţaja zbirnog uzorka, koji se stavlja na ravnu, čistu i suvu podlogu, izmiješa i poravna na način da se dobije sloj debljine do 2 cm za
krupno, odnosno do 1 cm za sitno sjeme, što se ponavlja više puta radi ujednačavanja uzorkovanog sadrţaja sjemena.
Pripremljeni zbirni uzorak razdijeli se na više polja pravilnog oblika iz kojih se naizmjenično, pomoću laboratorijske kašike, od dna prema vrhu sloja izdvajaju
odgovarajuće količine za formiranje prosječnog uzorka i uzorka za vlagu ili pomoću posebnog razdjeljivača uzoraka.
Uzorak za vlagu treba da ima najmanje 100 g za krupno ili 50 g za sitno sjeme, odnosno manje od 50 g, ako su u pitanju uzorci skupog izvornog ili drugog visokovrijednog
sjemena, proizvedenog u ograničenim količinama značajnim za dalju reprodukciju, uzorak moţe imati manju masu od propisane, ukoliko je moguće izvršiti ispitivanje
kvaliteta tog sjemena uz napomenu o masi uzetog uzorka.
Najmanja masa uzorka sjemena data je u članu 21 ovog pravilnika.
Pojedinačni uzorci sjemena mogu se uzimati ubadačama različitih tipova (šila, sonde) i rukom ili ureĎajem za automatsko uzimanje uzoraka, zavisno od fizičkih osobina
sjemena, svrhe uzimanja uzoraka, vrste pakovanja, načina skladištenja i opreme za doradu sjemena.
Za partiju sjemena u vrećama ili u drugoj vrsti ambalaţe uzima se sljedeći najmanji broj pojedinačnih uzoraka:
Do pet pakovanja u partiji Po jedan uzorak iz svakog pakovanja, ali ne manje od pet pojedinačnih uzoraka
od 6 do 30 pakovanja u partiji Jedan uzorak iz svakog trećeg pakovanja, ali ne manje od pet pojedinačnih uzoraka
od 31 do 400 pakovanja u partiji Jedan uzorak iz svakog petog pakovanja, ali ne manje od 10 pojedinačnih uzoraka
Više od 401 pakovanja u partiji Jedan uzorak iz svakog sedmog pakovanja, ali ne manje od 80 pojedinačnih uzoraka.
Sjeme pakovano u mala pakovanja (kutije, kesice i vrećice) prethodno se grupiše u osnovne jedinice od po 100 kg (npr. 20 pakovanja po 5 kg; 25 pakovanja po 4 kg;
50 pakovanja po 2 kg; 100 pakovanja po 1 kg ili neka druga veličina posebnog pakovanja).
Broj uzoraka za sjeme u rasutom stanju odnosno rinfuzi (skladište, brod, šlep, vagon, kamion, kontejner, prikolica):
do 500 kg Najmanje pet pojedinačnih uzoraka
od 501 do 3.000 kg Jedan pojedinačan uzorak na svakih 300 kg sjemena, ali ne manje od pet uzoraka
od 3.001 do 20.000 kg Jedan pojedinačan uzorak na svakih 500 kg sjemena, ali ne manje od 10 uzoraka
Više od 20.000 kg Jedan pojedinačan uzorak na svakih 700 kg sjemena, ali ne manje od 40 uzoraka
Ako je neto-masa jednog pakovanja sjemena jednaka najmanjoj masi prosječnog uzorka ili manja od najmanje mase prosječnog uzorka, a nije moguće formirati partiju
sjemena, uzima se, po izboru, onoliki broj pojedinačnih pakovanja koliko je potrebno da se postigne trostruka masa prosječnog uzorka.
Pakovanja se dijele na tri jednaka dijela i svaki dio se posebno pakuje u ambalaţu, zatvara i plombira.
Uzorak izrazito skupog izvornog ili drugog visokovrijednog sjemena, proizvedenog u ograničenim količinama značajnim za dalju reprodukciju, moţe imati manju
masu od propisane mase, pod uslovom da je moguće izvršiti ispitivanje kvaliteta.
Prosječan uzorak pakuje se u čistu, suvu i neupotrebljavanu kesu od papira, plastike, platna i slično, obiljeţava se rednim brojem partije sjemena i dostavlja laboratoriji
za ispitivanje kvaliteta sjemena.
Ako lice koje je uzelo uzorak ne nosi uzorke sa sobom, oni se pakuju u jutanu ili plastičnu vreću, plombiraju ili zapečate i dostavljaju laboratoriji.
Uzorak za ispitivanje sadrţaja vlage pakuje se u čistu i suvu staklenu, limenu ili plastičnu bočicu, posudu ili kesicu od polietilena debljine najmanje od 0,05 mm, koje
se hermetički zatvaraju i pečate preko zatvarača, vezuju kanapom i plombiraju.
Bočica, posuda, kesica treba da bude napunjena sjemenom do ivice zatvarača, do ivice zatvaranja, odnosno uzorci se zatvaraju na način da se onemogući otvaranje
upakovanog uzorka bez oštećenja ambalaţe, pečata ili plombe.
Do isteka roka vaţnosti deklaracije, uzorci sjemena čuvaju se u posebnom prostoru (suvom i čistom, uz mogućnost provjetravanja), na način da se sačuvaju sva
osnovna svojstva uzorka.
Prilikom uzimanja uzoraka sjemena za sluţbenu kontrolu formiraju se iz zbirnog uzorka tri prosječna uzorka i tri uzorka za ispitivanje sadrţaja vlage u sjemenu.
Po jedan uzorak sjemena ostavlja se licu čije je sjeme, a dva se dostavljaju laboratoriji koja vrši ispitivanje sjemena koja jedan uzorak upotrebljava za ispitivanje, a
drugi uzorak zadrţava šest mjeseci za slučaj ponovnog ispitivanja (superanaliza).
Vaţnost uzorka za vlagu je 48 sati.
Uzorak sjemena uzet za inspekcijske potrebe pečati se voskom ili plombira.
Na pečatu ili plombi treba da bude oznaka organa koji je uzeo uzorak, odnosno izvršio plombiranje.
Pečat ili plomba stavljaju se na način da se onemogući otvaranje ambalaţe bez oštećenja pečata, plombe.
Na ambalaţu uzorka za sluţbene kontrole stavlja se oznaka koja sadrţi:
1) šifru uzorka;
2) vrstu bilja, sortu i kategoriju sjemena;
3) godinu proizvodnje sjemena;
4) broj deklaracije;
5) datum uzimanja uzorka;
6) naziv preparata kojim je sjeme tretirano;
7) potpis inspektora koji je uzeo uzorak.
Zapisnik o uzimanju uzorka za sluţbene kontrole sačinjava se poslije uzimanja uzoraka i sadrţi naziv i sjedište odnosno ime vlasnika, odnosno korisnika sjemena,
redni broj partije sjemena i broj pakovanja u toj partiji, odnosno dijelu partije i broj deklaracije; vrstu i oblik ambalaţe i količinu sjemena u pojedinačnom pakovanju; način
zatvaranja, plombiranja ambalaţe i deklarisanje; podatke iz deklaracije uz otpremnicu; mjesto i uslove smještaja i lagerovanja, a za sjeme u rinfuzi - i visinu i površinu
lagera; broj i datum otpremnice i tovarnog lista, broj vagona, kamiona ili drugog prevoznog sredstva; količinu sjemena od koje je uzet uzorak; broj pakovanja iz kojeg su
uzeti pojedinačni uzorci; mjesto i datum uzimanja uzorka i šifru kojom je označen uzorak.
U zapisnik se unose i podaci o specifičnim okolnostima koje bi mogle uticati na kvalitet sjemena ako su takve okolnosti postojale pri uzimanju uzorka, a zapisnik se
dostavlja licu od kojeg je uzorak uzet.
Laboratorija koja ispituje uzorke sjemena izdaje tri primjerka izvještaja o kvalitetu sjemena i dostavlja nadleţnom inspektoru.
Prvi primjerak izvještaja inspektor zadrţava, drugi dostavlja vlasniku, odnosno korisniku sjemena, a treći primjerak, sa zapisnikom ovlašćenom pravnom licu za
izdavanje deklaracije.
U roku od 15 dana od dana prijema izvještaja, moţe se traţiti ponovno ispitivanje sjemena, u tom slučaju će nadleţni inspektor odrediti drugo ovlašćeno pravno lice za
ispitivanje.
Laboratorija koja je izvršila prvo ispitivanje sjemena dostavlja uzorak inspektoru koji ga dostavlja odreĎenom drugom ovlašćenom pravnom licu za ispitivanje,
odnosno superanalizu.
III. Partije sjemena
Sjeme se pakuje u partije sjemena.
Pod partijom sortnog sjemena podrazumijeva se odreĎena količina sjemena ujednačenog kvaliteta, iste vrste, sorte, kategorije, sortne čistoće, godine proizvodnje i
porijekla, obiljeţena, potvrĎena i snabdjevena propisanim dokumentima.
Gornja granica za veličinu partije i dozvoljeno odstupanje u veličini partije dati su u članu 21 ovog pravilnika.
Partija sjemena treba da bude označena rednim brojem i brojem deklaracije, po kojima se moţe ustanoviti vjerodostojnost za svako pojedinačno pakovanje u toj partiji.
Kalibrirano sjeme i drugi vidovi - po veličini, obliku i ujednačenosti sjemena pakuju se u posebne partije, po frakcijama.
Sjeme se moţe pakovati i po broju sjemena.
Pakovanja u jednoj partiji sjemena treba da bude iste neto-mase, osim za pakovanja po broju sjemena i za poslednje pakovanje u toj partiji sjemena, a ambalaţa treba
da bude iste veličine i od istog materijala.
Sjeme se pakuje u neoštećene, čiste, suve, dovoljno jake i čvrste vreće, kese, kesice, kutije i kontejnere koje je moguće zapečatiti i obiljeţiti za identifikaciju
jedinstvenom oznakom.
Materijali za ambalaţu sjemena mogu biti od prirodnih ili vještačkih vlakana, papira, impregniranog materijala, plastičnih i metalnih folija ili njihovih kombinacija.
Sjeme namijenjeno izvozu moţe se pakovati i na način predviĎen sporazumom izmeĎu prodavca i inostranog kupca, na način da se udovolji transportnoj i drugoj
manipulaciji do krajnjeg odredišta.
Rok vaţenja deklaracija ne moţe biti kraći od naredne sezone sjetve.
Podaci u deklaraciji upisuju se štampanim slovima.
Ako je sjeme u omotaču, na etiketi koja se stavlja na ambalaţu i deklaraciji uz otpremnicu treba da bude naznačeno da je sjeme pilirano, inkrustirano, granulirano, u
trakama, segmentirano, kalibrirano, sa dimenzijom i oznakom frakcije.
Ako je sjeme pakovano po broju sjemena, na deklaraciji treba da bude naznačen broj sjemena u pakovanju.
IV. Metode ispitivanja sjemena i uslovi kvaliteta sjemena
1. Pribor, oprema i postupci koji prethode ispitivanju
1.1. Pribor za uzimanje uzoraka sjemena iz ambalaţe i pakovanja odreĎene partije sjemena je:
1.1.1. Šiljasta sonda koja se sastoji od spoljašnje čvrste cijevi koja se završava izduţenim šiljkom, a spoljašnja cijev ima otvore, koji se mogu poklopiti sa otvorima
unutrašnje rotirajuće cijevi.
Kad se sonda zabode u sadrţaj sjemena, unutrašnja cijev je okrenuta za polovinu obrtaja, da sjeme ne moţe ulaziti u sondu.
Kada se uzima uzorak sjeme ulazi u sondu ili prolazi kroz sondu u odreĎenu posudu, za pojedinačni uzorak, na način što se unutrašnja cijev okrene u poloţaj u kome se
otvori spoljašnje i unutrašnje cijevi poklope.
Uzorci sitnog sjemena, koje je sipko, uzimaju se sondom duţine 762 mm, prečnika 25,4 mm sa 6 otvora.
Uzorci iz partije sjemena u rasutom stanju uzimaju se na istom principu kao i uzorci iz vreća, ali pomoću znatno duţe sonde (do 1.600 mm), većeg prečnika spoljašnje
cijevi (do 38 mm) i sa 6 ili 9 otvora.
Sondom uzimaju se uzorci svih vrsta i iz svih tipova pakovanja, kao i sjemena u rasutom stanju.
Poslije uzimanja uzoraka papirne vreće se lijepe posebnim ljepljivim trakama.
1.1.2. Nobeovo šuplje šilo dugačko je 500 mm, a sastoji se od cijevi sa zašiljenim vrhom i sa izduţenim otvorom prema zašiljenom dijelu šila.
Unutrašnji prečnik šila namijenjenog za uzimanje uzorka sitnog sjemena i ostalo slično sjeme - oko 10 mm.
Nobeovo šuplje šilo isključivo sluţi za uzimanje uzoraka iz vreća.
Šilo se, otvorom nadolje, ubada u vreću, pod uglom od 30°.
Otvorom šila dopre se do sredine vreće, šilo se obrne za 180° (da se otvor okrene nagore), pa se šilo lagano izvlači, s tim što se brzina izvlačenja smanjuje, srazmjerno
pribliţavanju otvora šila perifernom dijelu ambalaţe.
1.1.3. Uzimanje uzorka sjemena rukom koristi se za sjeme koje nije sipko, pri čemu ruka treba da bude čista i suva.
Ako se uzorak uzima rukom (pojedinačan uzorak) iz ambalaţe dublje od 40 cm, sjeme treba istresti na odgovarajuću prostirku i uzeti odreĎeni broj uzoraka pa ga ponovo
vratiti u ambalaţu i propisno je zatvoriti.
Pri izvlačenju uzetog uzorka šaka treba da bude čvrsto zatvorena, kako sadrţaj uzorka ne bi ispadao.
1.2. Uzimanje uzoraka sjemena na liniji dorade moţe se vršiti, ugraĎenim automatskim uzimačem uzoraka, za dobijanje zbirnog uzorka radi formiranja prosječnog
uzorka za vlagu.
1.3. Metode za pripremanje radnog uzorka
Radni uzorak je odgovarajući dio mase prosječnog uzorka i sluţi za ispitivanje i utvrĎivanje čistoće, klijavosti, zdravstvenog stanja i za druga ispitivanja, a moţe se dobiti
primjenom metoda i postupaka u zavisnosti od fizičkih osobina sjemena.
1.3.1. Metoda upotrebe aparata za dijeljenje.
Pomoću aparata za dijeljenje uzorak sjemena se podijeli na pribliţno jednake polovine.
Jedna polovina dijeli se dalje sve dok se ne dobije odreĎena količina radnog uzorka.
Za dijeljenje uzorka upotrebljavaju se sljedeći aparati:
a) konus tip (Boerner),
b) jednostavni aparat za dijeljenje (Soil divider) i
v) centrifugalni aparat za dijeljenje (Gamet tip).
1.3.2. Metoda slučajnih posuda primjenjuje se za vrste bilja za koje je radni uzorak preko 10 g.
Na posudu kvadratnog oblika (tacnu) razmjesti se po slučajnom rasporedu šest do osam posudica jednake veličine (čaše, lončići).
Iz posude u kojoj se nalazi prosječan uzorak sjeme se ravnomjerno rasipa po cijeloj površini u jednom smjeru, a zatim u suprotnom smjeru.
Sjeme koje se zadrţalo u posudicama predstavlja radni uzorak.
Ako je potrebno da se količina sjemena koja se zadrţala u posudicama smanji, sjeme iz posudica ponovo se izmiješa i postupak ponovi.
Veličina posudice odreĎuje se prema krupnoći sjemena u skladu sa Tabelom 1 ovog priloga.
Tabela 1. Primjer veličina posudica u kvadratnoj posudi
Unutrašnje dimenzije posudica, u mm Dimenzije pravougaone
posude, u mm
Veličina uzorka, u g
prečnik dubina prosječni radni
1 2 3 5 6
15 15 120-120 50 5
12 14 100-100 50 5
10 8 100-100 25 2
7 6 150-150 25 0,5
1.3.3. Metoda polovljenja primjenjuje se na način što se sjeme sipa iznad posebne plitke posude koja ima paran broj četvorougaonih komorica (od kojih je svaka druga
bez dna).
Kad se posuda podigne polovina uzorka ostaje u sudu postavljenom ispod nje i na taj način uzorak sadrţan u posudi smanjuje sve dok se ne dobije odreĎena količina
radnog uzorka.
1.3.4. Metoda polovljenja kašikom: sjeme se prethodno dobro izmiješa, zatim ravnomjerno rasipa po cijeloj podlozi i u sloju jednake debljine.
Kašikom u jednoj i pomoćnim lenjirom u drugoj ruci uzima se sjeme sa najmanje pet proizvoljno rasporeĎenih mjesta dok se ne dobije propisana teţina radnog uzorka.
Ova metoda se primjenjuje samo za vrste veoma sitnog sjemena.
1.3.5. Radni uzorak sjemena sa omotačem uzima se iz dobro izmiješanog prosječnog uzorka od 250 g, zatvorenog u nepropustljivoj ambalaţi.
Radni uzorak izdvaja se aparatom za dijeljenje (Soil divider) u koji se sipa sjeme sa visine od 25 cm.
Uzima se 2. 50 g (ne manje od 45 g i ne više od 55 g), sa 2 5000 peleta.
Ako je uzorak manji, u izvještaju je potrebno navesti broj peleta.
Ta se količina prosijava sistemom sita sa okruglim otvorima, i to:
donje sito sa otvorima 0,25 mm manjim od najniţe nominalne veličine sjemena;
serija sita koja dijele preostalo sjeme po veličini u frakcije po četvrtini milimetra;
sito sa otvorima 0,25 mm većim od gornje nominalne veličine sjemena.
Prosijane frakcije (uključujući i dio koji je prošao kroz najmanje sito) izmjere se tačnošću na dva decimalna mjesta.
Frakcije se izraţavaju procentom na jedno decimalno mjesto od ukupne mase.
Prosjek vrijednosti za dva radna uzorka predstavlja rezultat analize, ako razlike izmeĎu suma i unutar odreĎenih frakcija nijesu veće od 1,5%.
Ako je ta tolerancija prevaziĎena, uzima se treći uzorak od 50 g, a ako je potrebno, i četvrti uzorak.
2. Čistoća sjemena
2.1. Čistoća sjemena je odnos količine čistog sjemena vrste koja se ispituje i količina sjemena drugih vrsta poljoprivrednog bilja, korova i inertnih materija zajedno.
2.2. Čisto sjeme je sjeme koje pripada deklarisanoj vrsti ili koje je kao takvo identifikovano u laboratoriji za ispitivanje sjemena:
zrelo i neoštećeno sjeme i plodovi normalne veličine;
nedozrelo, šturo ili isklijalo sjeme iznad polovine normalne veličine;
sjeme (botanički plodovi), bez obzira na to da li sadrţi pravo sjeme;
plodovi sjemena koje bez izduvavanja, stereoskopa, diafanoskopa ili drugih, odredimo i čisto sjeme, ako klica nije vidljiva;
Klupko ili djelovi klubaka monogermih vrsta, uključujući peteljku, koja nije duţa od debljine klupka, bez vidno prisutnog sjemena, djelimično ili sasvim golo sjeme, iznad
polovine normalne veličine.
2.3. Sjeme drugih vrsta i sjeme korova čine sve vrste sjemena, osim čistog sjemena, koji ispunjavaju uslove za čisto sjeme iz tačke
2.4. Inertne materije obuhvataju djelove sjemena (zrna) vrsta poljoprivrednog bilja i korova, kao i strane primjese koje ne potiču od sjemena, i to:
djelovi polomljenog ili oštećenog sjemena manji od polovine normalne veličine;
sjeme bez sjemene ljuske i golo sjeme suncokreta preko 1%;
prazne pljevice i slobodni prazni cvjetići;
cvjetići vrsta trava sa kariosom manjom od propisane. Odlomljeni sterilni cvjetići ili kod kojih sterilni cvjetići ostaju;
klupka i djelovi klubaka Beta vrsta, koji su pali kroz sito sa pravougaonim otvorima veličine 20 . 1,5 mm poslije prosijavanja od 1 minute (tresenja, vibriranja),
osim genetički monogermnih vrsta. Mahune i čahure sa sjemenom treba otvoriti, izvaditi sjeme i grupisati ga u čisto sjeme, a ostale djelove svrstati u inertne
materije;
otpadni materijal, lake frakcije dobijene primjenom metode izduvavanja.
2.5. Ispitivanje čistoće sjemena sa omotačem: omotač sjemena treba da bude ispran ili uklonjen u suvom stanju. Sjeme u trakama uklanja se sa trake na način da se za
ispitivanje dobije 100 sjemena (ljuštenje, natapanje).
Ako je i to sjeme obloţeno, primijeniće se postupak predviĎen za takvo sjeme.
Radni uzorak treba da sadrţi najmanje 2.500 sjemena, koja se potapaju u vodu na malom situ i tresu. Preporučuje se sito dimenzija otvora 0,5 do 1,0 mm.
Omotač sjemena ispira voda, sjeme se tokom noći suši na filtrir-papiru, a zatim u peći, prema metodi propisanoj za ispitivanje vlage za pojedinu vrstu.
Čistoća se ispituje na način koji je naveden za ispitivanje čistoće sjemena (čisto sjeme, primjese drugog poljoprivrednog bilja, korovi i mrtve primjese).
Količina omotača sjemena utvrĎuje se samo ako se to izričito zahtijeva.
2.6. Načela postupka
2.6.1. Ispitivanjem čistoće sjemena utvrĎuju se sastavni djelovi radnog uzorka sjemena, kao i identičnost različitih vrsta sjemena i inertnih materija. Pri ispitivanju čistoće
sjemena, uzorci se razdvajaju na četiri osnovne grupe:
2.6.1.1. čisto sjeme osnovne kulture;
2.6.1.2. sjeme drugih vrsta;
2.6.1.3. sjeme korova;
2.6.1.4. inertne materije.
2.6.2. Čistoća sjemena se izraţava u procentima, na osnovu mjerenja dobijene mase za svaku od izdvojenih grupa.
2.7. Aparati: pomoćna sredstva (lupe, refleksna svjetla, sita i duvaljke) upotrebljavaju se za dijeljenje sjemena u frakcije, kao i za odvajanje primjesa iz sjemena.
2.8. Radni uzorak: analiza čistoće vrši se na radnom uzorku koji je formiran iz prosječnog uzorka po jednoj od metoda iz tačke 1.3. Radni uzorak treba da ima najmanje
2.500 sjemena. Analiza se radi na jednom radnom uzorku ili na dva radna uzorka čija je masa jednaka najmanje polovini mase cijelog radnog uzorka.
Rezultati mjerenja svake od četiri izdvojene osnovne grupe izraţavaju se u gramima i sa više decimalnih mjesta u skladu sa Tabelom 2 ovog priloga. Broj decimalnih
mjesta zavisi od mase propisane za radni uzorak.
Tabela 2. Masa radnog uzorka i broj decimalnih mjesta pri mjerenju
Masa radnog uzorka, u g Broj decimalnih mjesta
1 2
manje od 1,000 4
1,000 - 9,999 3
10,00 - 99,99 2
100,0 - 999,9 1
1000 i više 0
2.9. Separiranje
2.9.1. Površinski se ispituju: sjeme i plodovi, bez upotrebe pritiska, povećala, diafanoskopa ili drugih posebnih aparata, a ako se zapazi da je plod bez sjemena, smatra se
inertnom materijom.
2.9.2. Čisto sjeme je cvjetić sa endospermom i kariopsom.
2.9.3. Oštećeno sjeme se odreĎuje po osnovu tačke 2.2. (pravilo polovine sjemena).
2.9.4. NeodreĎene vrste: ako se ne moţe identifikovati, navodi se samo ime roda kao čisto sjeme, a slično sjeme se oduzme iz ostalih frakcija i mjeri zajedno. Iz mješavine
se slučajnom metodom oduzme 400 do 1.000 sjemena, separarira uzorak i količinski determiniše i, na osnovu tačke 2.10, izračunava konačni rezultat. Frakcije se navode
po broju sjemena, a metoda se primjenjuje ako je pošiljalac naveo vrste ili u slučajevima koje izabere analitičar.
2.9.5. Metoda izduvavanja : Prije kalibriranja sjeme treba da bude na sobnoj temperaturi. Radni uzorak stavlja se u cijev duvaljke (izduvavanje se reguliše prema
uputstvima datim za tu vrstu aparata) i izduvava 3 minuta.
2.9.6. Podjela teţe frakcije: iz ostataka u cijevi poslije izduvavanja, u čisto sjeme ubrajaju se neoštećeni jednocvjetni klasovi, cvjetni klasovi sa gljivičnim plodištima (kao
sklerocije i Claviceps) zatvoreni izmeĎu pretpljeve i površinske pljeve, cvjetni klasovi i kariopse koji su oštećeni od štetočina ili oboljeli (uključujući prazne naborane,
izblijedjele ili smrvljene kariopse) i slomljeni klasovi ili kariopse veći od polovine normalne veličine. Cvjetni klasovi sa vidljivim sklerocijama, slomljeni klasovi i
kariopse, kao i sve ostale primjese organskog i neorganskog porijekla su mrtve primjese, odnosno sjeme drugog bilja.
2.9.7. Podjela lakše frakcije: svi cvjetni klasovi i kariopse u lakšoj frakciji su mrtve primjese. Drugo sjeme, stabalca, listići, pijesak i slično svrstavaju se u druge vrste
sjemena i mrtve primjese, u skladu sa metodama za ispitivanje čistoće. Ako je procenat veći, koristi se alternativna metoda.
2.9.8. Alternativni metod za utvrĎivanje Poa spp. u Poa pratensis: po slučajnom izboru odabere se 400 do 1.000 fertilnih cvjetnih klasića izdvojenih iz obije frakcije,
utvrde se pojedine Poa spp. pod stereoskopom i determiniše procenat tih vrsta.
2.9.9. Višesjemenske jedinice; posebno se mjere višesjemenske jedinice, i to: fertilni klasić sa jednim pripojenim sterilnim klasićem ne duţim od vrha fertilnog klasića bez
rese; fertilni klasić sa više fertilnih ili sterilnih klasića duţine fertilnog klasića; fertilni klasić sa sterilnim klasićem pripojenim na rahilu (cvjetnu peteljku), bez obzira na
duţinu. Klasići sa jednim fertilnim i sterilnim klasićem kraćim od vrha fertilnog klasića bez rese smatraju se jednosjemenskim grupama. Sterilni klasić nije odlomljen od
fertilnog klasića. Višesjemenske jedinice posebno se mjere i izračunavaju po postupku iz tačke 2.11 ovog priloga.
2.10. Obrada rezultata za neodreĎene vrste
Količinski prosjek komponente je zbir masa te komponente iz svih uzoraka podijeljen zbirom masa svih komponenata iz svih uzoraka i pomnoţen sa 100. Formula:
Procenat vrste= (m3 x m1/m2 xm) x100
pri čemu je:
m - masa čitavog uzorka;
m1 - masa sličnog sjemena iz radnog uzorka;
m2 - masa frakcije 400 ili 1.000 sličnih sjemena uzetih za konačnu separaciju;
m3 - masa traţene vrste, u m2.
2.11. Dobijanje rezultata
Rezultat čistoće izračunava se na jednu decimalu, a sve komponente treba da iznose 100%. Za komponente manje od 0,05%, navodi se: "u tragovima".
U izvještaju se navodi latinski naziv naĎenih drugih vrsta i korova, a mogu se nabrojati i inertne materije. Ako je jedna vrsta u frakciji iznad 1% ili ako podnosilac prijave
za ispitivanje sjemena zahtijeva pojedinačne rezultate iznad 0,1%, onda se za te slučajeve posebno navodi procenat.
2.12. Tolerancije
2.12.1. Ispitivanje čistoće sjemena na dvije polovine jednog radnog uzorka ili na dva radna uzorka, provjerava se da li su rezultati ispitivanja u granicama dozvoljenih
odstupanja. Ako rezultati ispitivanja čistoće sjemena nijesu u granicama dozvoljenih odstupanja, odreĎivanje čistoće ponavlja se na isti način još jedanput ili više puta. Kao
konačni rezultat ispitivanja uzimaju se prosječne vrijednosti čistoće dobijene poslije svih ispitivanja u skladu sa Tabelom 3 ovog priloga.
Tabela 3. Dozvoljena odstupanja za ispitivanje čistoće sjemena dva radna uzorka, dobijena iz istog prosječnog uzorka (za pljevičasto i nepljevičasto sjeme), sa
vjerovatnoćom od 0,05
Prosječna analiza dvije polovine ili dva cijela uzorka Dozvoljeno odstupanje izmeĎu
polovina radnih uzoraka cijelog radnog uzorka
1 2 3 4
99,95-100,00 0,00-0,04 0,23 0,16
99,90-99,94 0,05-0,09 0,34 0,24
99,85-99,89 0,10-0,14 0,42 0,30
99,80-99,84 0,15-0,19 0,49 0,35
99,75-99,79 0,20-0,24 0,55 0,39
99,70-99,74 0,25-0,29 0,59 0,42
99,65-99,69 0,30-0,34 0,65 0,46
99,60-99,64 0,35-0,39 0,69 0,49
99,55-99,59 0,40-0,44 0,74 0,52
99,50-99,54 0,45-0,49 0,76 0,54
99,40-99,49 0,50-0,59 0,82 0,58
99,30-99,39 0,60-0,69 0,89 0,63
99,20-99,29 0,70-0,79 0,95 0,67
99,10-99,19 0,80-0,89 1,00 0,71
99,00-99,09 0,90-0,99 1,06 0,75
98,75-98,99 1,00-1,24 1,15 0,81
98,50-98,74 1,25-1,49 1,26 0,89
98,25-98,49 1,50-1,74 1,37 0,97
98,00-98,24 1,75-1,99 1,47 1,04
97,75-97,99 2,00-2,24 1,54 1,09
97,50-97,74 2,25-2,49 1,63 1,15
97,25-97,49 2,50-2,74 1,70 1,20
97,00-97,24 2,75-2,99 1,78 1,26
96,50-96,99 3,00-3,49 1,88 1,33
96,00-96,49 3,50-3,99 1,99 1,41
95,50-95,99 4,00-4,49 2,12 1,50
95,00-95,49 4,50-4,99 2,22 1,57
94,00-94,99 5,00-5,99 2,38 1,68
93,00-93,99 6,00-6,99 2,56 1,81
92,00-92,99 7,00-7,99 2,73 1,93
91,00-91,99 8,00-8,99 2,90 2,05
90,00-90,99 9,00-9,99 3,04 2,15
88,00-89,99 10,00-11,99 3,25 2,30
86,00-87,99 12,00-13,99 3,49 2,47
84,00-85,99 14,00-15,99 3,70 2,62
82,00-83,99 16,00-17,99 3,90 2,76
80,00-81,99 18,00-19,99 4,07 2,88
78,00-79,99 20,00-21,99 4,23 2,99
76,00-77,99 22,00-23,99 4,37 3,09
74,00-75,99 24,00-25,99 4,50 3,18
72,00-73,99 26,00-27,99 4,61 3,26
70,00-71,99 28,00-29,99 4,71 3,33
65,00-69,99 30,00-34,99 4,86 3,44
60,00-64,99 35,00-39,99 5,02 3,55
50,00-59,99 40,00-49,99 5,16 3,65
2.13. Prisutnost drugih vrsta bilja koje ne pripadaju partiji sjemena čiji se uzorak ispituje, utvrĎuje se iz uzorka za odreĎivanje prisustva drugih vrsta uzetog iz prosječnog
uzorka te partije sjemena.
2.13.1. Rod se navodi, ako nije moguće utvrditi vrstu.
2.13.2. Ispitivanje se prekida kad se pronaĎe vrsta čije se ni jedno zrno ne smije naći u uzorku.
2.13.3. Rezultat ispitivanja navodi se brojem naĎenih zrna drugih vrsta i u procentu. Razlika rezultata ispitivanja dva uzorka ne smije da bude veća od dozvoljenog
odstupanja u skladu sa Tabelom 4 ovog priloga.
Tabela 4. Tolerancije za rezultate dva ispitivanja sa vjerovatnoćom od 0,05
Prosjek dvije ocjene Najveća dozvoljena razlika Prosjek dvije ocjene Najveća dozvoljena razlika Prosjek dvije ocjene Najveća
dozvoljena razlika
1 2 1 2 1 2
3 5 76-81 25 253-264 45
4 6 82-88 26 265-276 46
5-6 7 89-95 27 277-288 47
7-8 8 96-102 28 289-300 48
9-10 9 103-110 29 301-313 49
11-13 10 111-117 30 314-326 50
14-15 11 118-125 31 327-339 51
16-18 12 126-133 32 340-353 52
19-22 13 134-142 33 354-366 53
23-25 14 143-151 34 367-380 54
26-29 15 152-160 35 381-394 55
30-33 16 161-169 36 395-409 56
34-37 17 170-178 37 410-424 57
38-42 18 179-188 38 425-439 58
43-47 19 189-198 39 440-454 59
48-52 20 199-209 40 455-469 60
53-57 21 210-219 41 470-485 61
58-63 22 220-230 42 486-501 62
64-69 23 231-241 43 502-518 63
70-75 24 242-252 44 519-534 64
3. Klijavost sjemena
3.1. Klijavost sjemena je ispitana i utvrĎena energija klijanja i klijavost sjemena iz uzorka jedne partije sjemena u laboratorijskim uslovima.
3.1.1. Energija klijanja je broj normalnih klijanaca u odnosu na broj sjemena stavljenih na klijanje utvrĎen poslije isteka vremena predviĎenog za prvo ocjenjivanje,
odnosno utvrĎivanje energije klijanja.
3.1.2. Klijavost sjemena je broj normalnih klijanaca u odnosu na ukupan broj sjemena stavljenih na klijanje utvrĎen poslije isteka vremena predviĎenog za završno
ocjenjivanje.
3.1.3. Energija klijanja i klijavost sjemena izraţavaju se u procentima i saopštavaju u izvještaju.
3.1.4. Normalni klijanci, zavisno od biljne vrste, sadrţe specifičnu kombinaciju odreĎenih struktura neophodnih za rast i razviće, i to:
korjenov sistem (primarni korijen, sekundarni i seminalni korijen);
neoštećeni, zdravi klijanci, kod kojih su osnovne strukture dobro razvijene;
klijanci sa slabim mehaničkim oštećenjem osnovne strukture koji po razvoju ne zaostaju za neoštećenim klijancima;
klijanci sa sekundarnim neparazitnim infekcijama prouzrokovanim gljivama i bakterijama.
3.2.1. Neoštećeni, zdravi klijanci, sa dobro razvijenim korjenovim sistemom koji se sastoji od:
dugačkog i vitkog primarnog korijena, obično pokrivenog mnogobrojnim korjenovim dlačicama, koji se završava tankim vrhom;
sekundarnog korijenja, koje se razvilo u toku propisanog perioda ispitivanja;
nekoliko seminalnih korjenova, umjesto jednog primarnog korijena kod nekih rodova.
Dobro razvijen izdanak i tjemeni pupoljak:
upravno izduţen i vitak hipokotil kod vrsta sa epigealnim tipom isklijavanja;
dobro razvijen epikotil kod vrsta sa hipogealnim tipom isklijavanja;
dobro razvijen hipokotil i epikotil kod pojedinih rodova sa epigealnim tipom isklijavanja.
Kotiledoni:
jedan kotiledon monokotila ili izuzetno dikotila (ako je zelene boje slične listu ili promijenjen, ali čitav ili djelimično u sjemenu);
dva kotiledona dikotila sa epigealnom klijavošću, a ako su zeleni i slični listu, veličine i oblika koji variraju unutar vrsta koje se ispituju. U klijancima koji
pokazuju hipogealni tip isklijavanja oni su hemisferični, mesnati (zadebljali) i ostaju djelimično u omotaču sjemena.
Primarni listovi:
zeleni i dobro razvijeni;
jedan primarni list, kome ponekad prethodi nekoliko naizmjeničnih slojeva listova u klijancu;
dva primarna lista, jedan nasuprot drugom u klijancu.
Vršni pupoljak i izdanak, čiji razvoj varira zavisno od vrste koja se ispituje.
3.2.2. Klijanci sa slabim (blagim) oštećenjem, gdje se sljedeća oštećenja smatraju slabim:
primarni korijen sa ograničenim oštećenjem ili neznatno zaostalim, retardiranim porastom;
primarni korijen oštećen, ali sa dobro razvijenim sekundarnim korjenovima.
kotiledoni sa slabim i ograničenim oštećenjem (ako je polovina ili više od polovine ukupne površine tkiva normalno i ako nije vidljivo oštećenje ili truleţ oko
vršnog dijela izdanka ili okolnog tkiva prouzrokovanog saprofitnim mikroorganizmima);
samo jedan normalan kotiledon kod dikotila (ako nije vidljivo oštećenje ili truleţ oko vršnog dijela izdanka ili okolnog tkiva prouzrokovano saprofitnim
mikroorganizmima);
tri kotiledona umjesto dva (pod uslovom da je polovina ili više od polovine normalne veličine);
primarni listovi sa ograničenim oštećenjem (ako je polovina ili više od polovine ukupnog tkiva sposobno za normalne funkcije);
koleoptila sa ograničenim oštećenjem;
koleoptila napukla od vrha naniţe, ali ne više od trećine svoje duţine;
koleoptila povijena ili omčasta (usled toga što je dugo bila u omotaču sjemena);
koleoptila sa zelenim listom, koji doseţe najmanje do polovine duţine koleoptile.
3.2.3. Klijanci sa sekundarnom infekcijom, truli klijanci napadnuti gljivama ili bakterijama, računaju se kao normalni ako je vidljivo da sjeme nije razlog infekcije i ako
se ocijeni da su bile prisutne sve osnovne strukture.
3.3. Nenormalni klijanci su oni za koje se ocijeni da nemaju sposobnost da se razviju u normalnu biljku u povoljnim poljskim uslovima, jer je jedna osnovna struktura ili
više osnovnih struktura nepovratno oštećeno. Nenormalni klijanci se ne uračunavaju u procenat klijavosti. U nenormalne klijanice ubrajaju se tri glavne grupe i to:
oštećeni (nedostaje ili je oštećena bilo koja osnovna struktura);
deformisani i neizbalansirani (defektna, nerazvijena, fiziološki poremećena, neproporcionalna bilo koja od bitnih struktura);
istruo (truli klijanci, oboljele ili trule neke od osnovnih struktura usljed primarne infekcije sjemena nesposobnog za razvoj).
Klijanci sa jednim oštećenjem ili kombinacijom tih oštećenja ubrajaju se u nenormalne klijanice:
3.3.1. Primarni korijen: zakrţljao zadebljan, nerazvijen, nedostaje, slomljen, napukao od vrha, vretenast, suţen, zatvoren omotačem sjemena, sa negativnom geotropijom,
staklast, truo kao rezultat primarne infekcije, sa jednim sekundarnim korijenom ili bez sekundarnih korjenova. Seminalni korijen: samo jedan ili nijedan. Klijanci sa
sekundarnim ili seminalnim korijenima koji pokazuju jedan ili više navedenih nedostatatka ne mogu zamijeniti primarni korijen.
Kad postoji nekoliko sekundarnih korjenova, ili najmanje dva seminalna korijena ocjenjuju se kao normalni klijanci.
3.3.2. Hipokotil, epikotil, mezokotil: kratak i zadebljao, duboko napuknut ili polomljen, skroz rascijepljen, ako nedostje, suţen, veoma uvijen i usukan, previjen, formira
omčice ili spirale, vretenast, staklast, truo kao rezultat primarne infekcije.
3.3.3. Kotiledoni (pravilo je da ih je 50% i više); zadebljani i kovrdţavi, deformisani, polovljeni ili drukčije oštećeni, odvojeni ili da nedostaju, obezbojeni, nekrotirani,
staklasti, truli kao rezultat primarne infekcije.
Klijanci čiji su kotiledoni oštećeni ili truli na mjestu na kome su srasli sa osom klijanca ili oko vršnog izdanka ocjenjuju se kao nenormalni, bez obzira na veličinu
oštećenja.
3.3.4. Primarni listovi (pravilo je da ih je 50% ili više); deformisani, oštećeni, da nedostaju, obezbojeni, nekrotirani, truli kao rezultat primarne infekcije, normalnog
oblika, ali manji od četvrtine normalne veličine.
3.3.5. Vršni pupoljak i okolna tkiva: deformisani, oštećeni, nedostaju, truli kao rezultat primarne infekcije.
Ako je vršni pupoljak oštećen ili nedostaje, klijanac je nenormalan čak i kad su jedan ili dva pazušna pupoljka ili izdanka već razvijeni.
3.3.6. Koleoptila i prvi list:
Koleoptila: deformisana, oštećena, nedostaje, sa oštećenjem ili bez vrha, znatno savijena, oblikuje omču ili spiralu, čvrsto uvijena, napukla više od trećine duţine od vrha,
napukla u bazi, izduţena i vretenasta, trula kao rezultat primarne infekcije.
Prvi list: zaostao u razvoju (doseţe ispod polovine normalne duţine koleoptile), nedostaje, oštećen, raskinut, kovrdţav ili drukčije deformisan.
3.3.7. Klijanac u cjelini: deformisan, odlomljen i oštećen, pojava kotiledona prije korijena, spojena dva klijanca, ţut ili bijeli, izduţen i vretenast, staklast, truo kao rezultat
primarne infekcije.
3.4. Višeklično sjeme posjeduju neke biljne vrste. Iz njega se moţe dobiti više od jednog klijanca u slučaju kad:
sjeme sadrţi više od jednog pravog sjemena;
pravo sjeme sadrţi više od jednog embriona (javlja se obično kod poliembrih vrsta) ili izuzetno u drugim vrstama (blizanci), kad je jedan od klijanaca slab ili
vretenast, a ponekad su oba normalne veličine;
sjedinjen embrion (ponekad dva klijanca spojena, a nastala iz jednog sjemena).
3.5. Neklijavo sjeme je sjeme koje ne klija do isteka vremena predviĎenog za trajanje ispitivanja:
3.5.1. Tvrdo sjeme je oblik dormantnosti. To sjeme ne moţe upiti vodu u okviru datih uslova i zato ostaje tvrdo.
3.5.2. Svjeţe sjeme, koje nije tvrdo, a nije ni isklijalo do kraja ispitivanja rezultat fiziološke dormantnosti. Ono moţe upiti vodu u datim uslovima, ali mu je budući razvoj
blokiran, iako je očito sposobno za ţivot.
3.5.3. Mrtvo sjeme: meko, obezbojeno ili promijenjene boje, plesnivo, često napadnuto mikroorganizmima i ne pokazuje znake razvoja klice.
3.5.4. Ostalo neklijavo sjeme čini:
prazno sjeme koje sadrţi svjeţi endosperm ili gametofitno tkivo u kome ne postoje embrionalna šupljina i embrion;
sasvim prazno sjeme (sasvim prazno ili sadrţi mali ostatak tkiva);
sjeme oštećeno insektima (sjeme sadrţi larve insekata ili pokazuje druge vidove napada štetočina), što moţe uticati na sposobnost klijanja.
3.6. Klijavost se ispituje iz sjemena osnovne grupe "čisto sjeme" u propisanim uslovima.
3.7. Podloge za ispitivanje klijavosti
3.7.1. Papirna podloga moţe biti filtar, uvijač ili papir koji dobro upija vlagu (papirni ubrusi). Ova vrsta podloge treba da bude od stoprocentno č istog drveta, pamuka ili
čišćenog celuloznog vlakna, bez prisustva gljiva, bakterija ili toksičnih dodataka koji bi mogli uticati na klijavost. Papirna podloga treba da bude porozna, ali toliko
sabijena da korijen raste na površini i ne prodire u podlogu, pri čemu papir ne smije da se cijepa. Podloga treba da upije dovoljno vode kako bi ostala vlaţna sve vrijeme
ispitivanja klijavosti, sa rN vrijednošću izmeĎu 6,0 i 7,5. Papirna podloga čuva se u hladnom, sterilnom i suvom prostoru, zaštićena od mogućih oštećenja.
3.7.2. Pijesak treba da bude ujednačen, a veličina zrna takva da propadaju kroz sito prečnika otvora 0,8 mm i ostaju na situ čiji su otvori prečnika 0,05 mm. Pijesak ne
smije da sadrţi strane primjese, sjeme, gljivice, bakterije, organske ili toksične materije koje bi mogle uticati na klijavost. Vlaga navlaţenog pijeska treba da bude
optimalna za sve vrijeme trajanja klijavosti i ne smije biti toliko vode da ne bi bilo moguće kruţenje vazduha kroz podlogu. Vrijednost rN treba da bude izmeĎu 6,0 i 7,5.
Pijesak treba po potrebi sterilisati i prati i, kao takav, moţe se upotrebljavati više puta ako sjeme koje se ispituje nije hemijski tretirano.
3.7.3. Zemlja treba da bude dobrog kvaliteta, bez primjesa krupnih čestica, gljivica, bakterija, nematoda ili toksičnih i hemijskih materija koje mogu uticati na klijavost.
Vlaţnost treba da omogući dostup vazduha do korijena koji se razvija, sa rN vrijednošću izmeĎu 6,0 i 7,5. Ako zemlja sadrţi pomenute nepoţeljne primjese ili materije ili
se više puta upotrebljava, sterilize se po istom postupku kao pijesak.
3.7.4. Voda ne smije sadrţati organske i neorganske primjese, a moţe se koristiti destilisana ili dejonizovana voda sa rN vrijednosti izmeĎu 6,0 i 7,5.
3.8. Oprema za postavljanje sjemena na klijanje
3.8.1. Ploča za brojanje: upotrebljava se obično pri rasporeĎivanju krupno zrnastog sjemena na klijavu podlogu. Ima 50 ili 100 ravnomjerno rasporeĎenih otvora na
gornjoj ploči, a da se oni napune sjemenom, donja ploča ili dno se izmakne i sjeme pada na podlogu.
3.8.2. Vakuumski brojači: upotrebljavaju se za pravilno oblikovano i glatko sjeme. Na otvore glave za brojanje usisa se 50 ili 100 sjemena koja se prekidanjem sistema za
usisavanje spuštaju na podlogu za klijanje. Glave su različite veličine, a otvori, čiji je prečnik različit kako bi odgovarao vrsti sjemena, obično se nalazi u krugu. U svakom
otvoru treba da bude samo jedno sjeme. Glave za brojanje ne smiju se potopiti u sjeme, jer se usisava samo lakše sjeme.
3.9. Klijališta
3.9.1. Jakobsen aparat (Copenhagen tip klijališta) sastoji se od ploče za klijanje na koju se stavlja filtrir-papir sa sjemenom. Filtar se neprestano vlaţi pomoću trake koja
kroz otvore dopire u sud sa vodom. Filtar sa sjemenom pokriva zvono na čijem se vrhu nalazi otvor za zračenje. Temperatura se najčešće reguliše automatski. Aparat je
upotrebljiv za sve konstantne ili izmjenjive temperature.
3.9.2. Kotreba za klijanje je zatvoren prostor za klijanje sjemena u tami ili na svjetlosti. Savremene komore imaju sistem za hlaĎenje i grijanje, kojim se automatski
regulišu odgovarajuća temperatura (koja se mijenja ili je ravnomjerna) i svjetlosti i vlaţnost vazduha (ako je "vlaţna" kotreba). Ako je temperatura u komori ujednačena, a
traţi se temperatura koja se mijenja, testove treba prenositi iz jedne komore u drugu komoru sa odgovarajućom temperaturom. U suvoj komori testovi treba da budu u
zatvorenim sudovima koji su preporučljivi i za vlaţne komore.
3.9.3. Soba za klijanje radi na istom principu na kome radi i kotreba za klijanje, samo što je veća i prohodna za čovjeka. Osvjetljavanje, temperatura i vlaţnost vazduha
automatski se regulišu i kontrolišu.
3.9.4. Radni uzorak predstavlja 4. 100 sjemena koja se uzimaju nasumice iz osnovne grupe "čisto sjeme" i ravnomjerno rasporeĎuju na odgovarajuću podlogu za klijanje.
Ponavljanja zavise od vrste sjemena i posude za klijanje, a mogu se podijeliti na potponavljanja od 8. 50 ili 16. 25 sjemena. Ako je sjeme jako inficirano, pri ponovnom
brojanju se moţe premjestiti na novu papirnu podlogu.
3.10. Uslovi za ispitivanje klijavosti sjemena po biljnim vrstama dati su u tabeli 2.
3.11. Metode korišćenja podloga za klijanje
3.11.1. Papirne podloge:
Na papir: sjeme klija na jednoj ili više papirnih podloga u Jakobsen aparatu, u posebnim posudama ili Petrijevim kutijama ili neposredno na pločama u
kotrebama za klijanje (ako je vlaga u njima dovoljno visoka).
IzmeĎu papira; sjeme klija izmeĎu dva sloja papirne podloge, i to na način da se pokrije slojem papira ili se stavlja izmeĎu naboranog papira ili izmeĎu papira
koji se savija u rolne i stavlja vodoravno ili vertikalno u komoru. Sjeme moţe klijati u plastičnim sudovima ili neposredno na pločama kotreba za klijanje pod
uslovom da je vlaţnost vazduha blizu granice zasićenosti.
Naborani papir: sjeme klija izmeĎu bora papira u sudovima ili u "vlaţnoj" komori za klijanje.
3.11.2. Pijesak
Na pijesku: sjeme se sije na površinu pijeska.
U pijesku: sjeme se stavlja na sloj vlaţnog pijeska i pokrije slojem istog pijeska debljine 10 do 20 mm, ali na način da se postigne provjetravanje. Umjesto papirne podloge,
zbog razvoja bolesti, moţe se upotrebiti pijesak. Pijesak se ponekad upotrebljava i prilikom istraţivanja razvoja sumnjivih klijanaca, iako je za to zemlja prikladnija.
3.11.3. Zemlja ili kompost nisu preporučljivi za prvo ispitivanje, jer je teško dobiti ravnomjernu podlogu i kad klijanci pokazuju fitotoksične znake ili ako je njihov razvoj
na papiru sumnjiv. Zemlja se najčešće upotrebljava za komparativno ispitivanje ili u istraţivačke svrhe, pri čemu se preporučuje samo jednokratna upotreba.
3.12. Vlaţnost i pristup vazduha
Za sve vrijeme klijavosti podloga treba da je dovoljno vlaţna, ali ne smije sadrţati mnogo vode, koja bi onemogućavala pristup vazduha. Početna količina dodate vode
zavisi od prirode i veličine podloge i veličine sjemena. Optimalna količina utvrĎuje se probom. Treba izbjegavati dodavanje vode u meĎuvremenu, jer to prouzrokuje
razlike izmeĎu ponavljanja u testu. Provjetravanje testa na papiru i izmeĎu papira nije potrebno, a na naboranom papiru i na pijesku treba voditi računa da oko sjemena ima
dovoljno vazduha, zbog čega se sjeme rastresito pokriva pri primjeni metoda i sa pijeskom i sa zemljom.
3.13. Temperatura
Na propisanu temperaturu, tolerancija moţe da iznosi najviše ± 1 °S. Ako su propisane naizmjenične temperature, niţa temperatura treba da traje 16, a viša 8 h. Prelazak sa
jedne temperature na drugu temperaturu moţe trajati do 3 h, a za sjeme u fazi mirovanja temperatura treba da se promijeni u roku od 1 h ili brţe ili da se testovi prenesu u
drugi prostor za klijanje sa niţom temperaturom. Ako se mijenjanje temperature ne moţe nadzirati (nedjelje, praznici), testovi se ostavljaju na niţoj temperaturi.
3.14. Osvjetljavanje
Sjeme klija na svjetlosti ili u tami. Osvjetljavanje vještačkom ili dnevnom svjetlošću preporučljivo je za bolji razvoj klijanaca, koji u potpunoj tami etioliraju i mogu biti
napadnuti mikroorganizmima, što oteţava ocjenjivanje klijavosti.
3.15. Tvrdo ili svjeţe sjeme kojeg na kraju ispitivanja ostane previše (npr. fiziološko mirovanje - dormantnost - inhibitorne supstancije, tvrdo sjeme) ili ako se
pretpostavlja da će kod sjemena nastati takva pojava, predviĎeno je više metoda kojima se moţe dobiti potpuniji uvid u klijavost sjemena.
3.15.1. Metode za prekidanje mirovanja sjemena:
suvo čuvanje: sjeme koje zahtijeva duţe vrijeme mirovanja produţeno se čuva u suvoj prostoriji;
prethodno hlaĎenje: sjeme poljoprivrednog bilja, obično se prethodno hladi na podlogama za klijanje, na temperaturi od 5 °C do 10 °C, sedam i više dana prije
nego što se stavi na propisanu temperaturu. Ponekad prethodno hlaĎenje treba produţiti ili ponoviti, s tim što se ono ne ubraja u vrijeme potrebno za klijanje;
prethodno gajenje sjemena na podlogama za klijanje je neophodno u nekim slučajevima na temperaturi 30 do 35 °C, sedam ili više dana prije nego što se stavi
u propisane uslove za klijanje. To vrijeme se ne ubraja u vrijeme potrebno za klijanje;
osvjetljene: test se osvjetljava osam sati u trajanju od 24 h u periodu kad je viša temperatura i pri temperaturi koja se mijenja. Intenzitet osvjetljavanja hladnom
bijelom svjetlošću treba da iznosi 750 do 1.250 luksa.
Kalijum-nitrat (KNO3): (0,2%-ni vodeni rastvor) kojim se na početku vlaţi podloga za klijanje. Prilikom kasnijeg vlaţenja upotrebljava se voda;
giberelinska kiselina (GA3). Podloga za klijanje vlaţi se 0,05% rastvorom GA3. Ako je mirovanje sjemena oslabilo, dovoljno je 0,02%, a ako je, upotrebljava
se 0,1%-ni rastvor. Ako je koncentracija veća od 0,08%, preporučuje se rastvaranje GA3 u fosfatno pufernom rastvoru (1.7799 g Na2HPO4 . 2H2O i 1.3799 g
Na H2PO4 . H2O rastvara se u litri destilovane vode);
zatvoreni polietilenski omoti se upotrebljavaju kad na kraju testiranja ostane još dovoljno svjeţeg sjemena. Ponovno testiranje u zatvorenim polietilenskim
omotima odgovarajuće veličine za test preporučuje se za podsticanje klijanja svjeţeg sjemena.
3.15.2. Metode omekšavanja tvrdog sjemena
Karakteristično je da na kraju testa za mnoge vrste ostane tvrdo sjeme, koje se upisuje u deklaraciju. Da bi se dobio realniji rezultat klijavosti, potrebno je različitim
metodama uticati na sniţenje procenta tvrdog sjemena u korist proklijalog sjemena.
Natapanje: sjeme sa tvrdim sjemenskim epidermom natapa se 24 do 48 h u vodi.
Mehaničko oštećenje epiderma: prekidanje uslova mirovanja zbog nepropusnog epiderma postiţe se ako se sjeme probode, zasiječe ili istrlja pijeskom, pri čemu se vodi
računa o tome da se ne oštete embrioni, pa su mehaničke intervencije ispravnije na strani suprotnoj od embriona.
Obrada sjemena kiselinom: ova metoda je primjenjiva kad se za omekšavanje tvrde ljuske koristi koncentrovana sumporna kiselina (H2SO4). Sjeme se natapa u kiselini
toliko dugo da počinje da se mreška, što traje nekoliko minuta do 1 h. Za vrijeme natapanja sjeme treba pregledati svakih nekoliko minuta i, poslije natapanja, dobro oprati
u tekućoj vodi i staviti da klija u odgovarajućim uslovima.
3.15.3. Metode otklanjanja inhibitornih supstanci:
ispiranje: prirodne supstancije u perikarpu ili u sjemenskom epidermu, koji su inhibitori klijavosti, mogu se otkloniti ispiranjem tekućom vodom pri
temperaturi od 25 °C prije nego što se sjeme stavi na klijanje. Poslije ispiranja sjeme treba osušiti na temperaturi od najviše 25 °C;
otklanjanje struktura oko sjemena: klijavost se moţe ubrzati ako se otklone razne strukture;
dezinfekcija sjemena moţe se primijeniti prije sijanja sjemena samo kad se zna da sjeme nije tretirano.
3.16. Trajanje ispitivanja klijavosti
Duţina ispitivanja klijavosti je odreĎena za pojedine biljne vrste. Ako se primijeti da će neko sjeme i poslije tog roka klijati, vrijeme klijavosti produţava se do sedam dana
ili za polovinu propisanog vremena, što se evidentira, a kad se najveća moguća klijavost postigne brţe, ispitivanje se moţe završiti prije propisnog vremena. Vrijeme prvog
ocjenjivanja dato je pribliţno, ali treba da odgovara vremenu kad su klice dostigle razvojnu fazu u kojoj se mogu ocijeniti njihove bitne osobine. Vrijeme za ocjenjivanje
dato je za najviše temperature, a pri niţim temperaturama prvo ocjenjivanje se pomjera za kasnije. Za ispitivanje u pijesku, koje traje 7 do 10 dana, prvo ocjenjivanje se
moţe izostaviti. Ako je potrebno, ocjenjivanje se moţe izvršiti u meĎuvremenu i otkloniti dobro razvijeni klijanci. Datume ocjenjivanja odreĎuje analitičar, imajući na umu
najmanji rizik oštećenja dovoljno razvijenih klijanaca.
3.17. Ocjenjivanje
3.17.1. Klijanac: pri prvom i svim ostalim ocjenjivanjima izdvajaju se klijanci čije su sve ţivotno potrebne strukture dobro razvijene. Oboljeli klijanci, uz obavezno
utvrĎivanje prouzrokovača, izdvajaju se prije konačnog brojanja. Nedovoljno razvijeni i nenormalni klijanci, kao i neklijavo sjeme ostavljaju se do kraja ispitivanja
klijavosti. Ako se pojavljuju znaci ograničenog razvoja ili fitotoksičnosti, ispitivanje treba ponoviti u pijesku ili u zemlji, pri temperaturi koja je propisana za tu vrstu
sjemena.
3.17.2. Kao jedan procenat klijavosti računa se svaka višesjemenska jedinica sa jednim klijancem ili više klijanaca. Ako se traţi nalaz po broju klijanaca na 100 jedinica
ili po broju jedinica koje daju jedan, dva ili više klijanaca, u klijavost se ubrajaju svi normalni klijanci.
3.17.3. Neklijavo sjeme:
tvrdo sjeme: na kraju vremena propisanog za klijanje, tvrdo sjeme se broji, a njegov procenat upisuje u rubriku izvještaja: "tvrdo sjeme";
svjeţe sjeme: koriste se preporuke za ubrzavanje klijavosti, pogotovu ako je veliki broj svjeţih sjemena. Vitalnost svjeţeg sjemena moţe se utvrditi i
biohemijskom metodom ili presijecanjem i upisati u izvještaju kao "svjeţe sjeme";
mrtvo sjeme: ne klija, a nije tvrdo ni svjeţe, već meko i plesnivo, uz obavezno utvrĎivanje prouzrokovača;
ostalo neklijavo sjeme: prazno sjeme i sjeme koje nije proklijalo. Na zahtjev, navodi se broj praznih sjemena (koje su oštetile štetočine) ili sjemena bez
embriona.
Za utvrĎivanje tih grupa mogu se primijeniti sljedeće metode: (1) prije ispitivanja klijavosti - zračenjem testa H zracima kojima se zrače ponavljanja za ispitivanje
klijavosti i presijecanjem sjemena, gdje se svako od četiri ponavljanja po 100 sjemena posebno natapa u vodi 24 h (-) na sobnoj temperaturi, a svako sjeme presiječe po
uzduţnoj osi i ocjenjuje; (2) poslije ispitivanja klijavosti, svjeţe sjeme, koje nije proklijalo, se presijeca i ocjenjuje. Ako se primijeni tetrazol-test (biohemijska metoda),
prilikom pripremanja ocjenjuje se i procenat praznog sjemena i sjemena koje su ozlijedile štetočine.
3.18. Ponavljanje ispitivanja
Ako rezultat ispitivanja nije prihvatljiv, ispitivanje će se ponoviti po istom postupku ili će se odabrati drugi pogodniji metod. Razlozi za ponovno ispitivanje su:
sumnja na mirovanje sjemena (svjeţe sjeme);
utvrĎene (naĎene) ekonomski bezopasne biljne bolesti i štetočine;
greške u odnosu na propisane uslove za razvoj klica ili greške u ocjenjivanju.
3.19. Ispitivanje klijavosti sjemena sa omotačem
Sjeme sa omotačem iz osnovne grupe "čistog sjemena" ispituje se na način što se omotač sjemena ne uklanja. Za podlogu klijanja upotrebljava se papir, pijesak i, u nekim
slučajevima, zemlja. Za sjeme sa omotačem upotrebljava se naborani papir (preporuka: naborani papir teţine 100 do 120 g na 1 m2, uz sposobnost apsorpcije vode 220 do
240%). Sadrţaj vode varira zavisno od omotača sjemena i vrste bilja. Ako je omotač sjemena pripijen uz kotiledone, treba ga isprati raspršivanjem vode. Sjeme iz trake
stavlja se izmeĎu papira i savija u vertikalne smotuljke. Radni uzorak predstavlja 4 .100 sjemena sa omotačem. Sjeme u trakama otkida se po slučajnom izboru da bi se u
malim djelovima na traci sastavila četiri ponavljanja po 100 sjemena. Aparati i uslovi ispitivanja jedinki su kao za sjeme bez omotača, a isti su i uslovi za prekidanje
mirovanja. Usporavanje klijavosti moţe biti posljedica neodgovarajućih uslova za klijanje ili čvrstog omotača sjemena. Ocjena razvoja klijanaca, kao i višesjemenskih
jedinica ista je kao ocjena klijavosti sjemena bez omotača. U izvještaju se saopštava procenat normalnih i nenormalnih klijanaca i mrtvog sjemena. Za sjeme u trakama
saopštava se broj normalnih klijanaca na metru trake.
3.20. Izračunavanje i saopštavanje rezultata
Rezultat se daje kao procenat broja normalnih i nenormalnih klijanca, tvrdog, svjeţeg i mrtvog sjemena, koji ukupno iznosi 100. Svako ponavljanje izračunava se posebno
(ako ima 25 ili 50 sjemena, u rezultatu se zbrajaju ponavljanja 4 . 25 ili 2 . 50 sjemena). Prosječni procenat svih ponavljanja izraţava se u cijelom broju, bez decimala.
Rezultat najvećeg i najmanjeg procenta kod ponavljanja treba da bude u granicama dozvoljenog odstupanja, kao i u slučajevima kad se isti uzorak ispituje dva puta u
skladu sa Tabelom 5 ovog priloga.
Ako su odstupanja veća, ispitivanje je potrebno ponoviti.
Tabela 5. Najveća moguća tolerancija meĎu ponavljanjima
Prosjek procenta klijavosti Najveća granica
odstupanja
Prosjek procenta klijavosti Najveća granica
odstupanja
1 2 3 1 2 3
99 2 5 87 do 88 13 do 14 13
98 3 6 84 do 86 15 do 17 14
97 4 7 81 do 83 18 do 20 15
96 5 8 78 do 80 21 do 23 16
95 6 9 73 do 77 24 do 28 17
93 do 94 7 do 8 10 67 do 72 29 do 34 18
91 do 92 9 do 10 11 56 do 66 35 do 45 19
89 do 90 11 do 12 12 51 do 55 46 do 50 20
Tabela pokazuje najveću razliku u procentu klijanja koja se toleriše izmeĎu ponavljanja. Dozvoljeno odstupanje izmeĎu vrijednosti uzoraka toleriše se sa 0,025
vjerovatnoće. Da bi se odredila najveća moguća tolerancija, izračuna se prosječan procenat za sva četiri ponavljanja, za najbliţi cijeli broj. Odredi se prosjek procenata
klijavosti u skladu sa Tabelom 6 ovog priloga.
Tabela 6. Podudarnost ispitivanja
Prosjek procenta klijavosti Najveća granica
odstupanja
Prosjek procenta klijavosti Najveća granica
odstupanja
1 2 3 1 2 3
98 do 99 2 do 3 2 77 do 84 17 do 24 6
95 do 97 4 do 6 3 60 do 76 25 do 41 7
91 do 94 7 do 10 4 51 do 59 42 do 50 8
85 do 90 11 do 16 5
Ova tabela pokazuje toleranciju koja se moţe uzeti pri odlučivanju da li su, za probu po slučajnom izboru varijacije dva ispitivanja podudarna sa samo 0,025 vjerovatnoće.
Da bi se ustanovilo da li su dva ispitivanja podudarna, izračunava se prosjek procenata klijanja od dva ispitivanja, za najbliţi cio broj i odredi se u kolonama 1 i 2 ove
tabele. Testovi su podudarni ako razlika izmeĎu procenata klijanja dva ispitivanja ne prelazi toleranciju datu u koloni 3.
4.1. Biohemijsko ispitivanje primjenjuje se za brzo utvrĎivanje vitalnosti sjemena uopšte, a pogotovu u slučaju dugotrajnog mirovanja (dormantnosti) sjemena:
ako je na kraju ispitivanja klijavosti ostalo dosta neklijalog mirujućeg (dormantnog) sjemena, utvrĎuje se vitalnost pojedinog mirujućeg sjemena ili vitalnost
radnog uzorka;
test vaţi za sve biljne vrste za koje su navedeni metode.
4.2. Sredstva za biohemijsko ispitivanje
U topografskom tetrazol-testu upotrebljava se bezbojni rastvor 2, 3, 5, - trifenil-tetrazol-hlorida ili bromida kao indikator redukcijskih procesa koji se u ţivim ćelijama
odvijaju pomoću hidrogenaze. Pri tom se stvara trifenil-formazan, koji ţive ćelije oboji u crveno, a mrtve ostaju neobojene. Pored potpuno obojenog i potpuno neobojenog
neţivog sjemena nalazi se i djelimično obojeno sjeme. Po razlikama djelova nekrotičnog tkiva, po mjestu i veličini u embrionu i/ili endospermalnom, gateofitnom tkivu i
po intenzivnosti bojenja utvrĎuje se koje se sjeme ocjenjuje kao ţivo, a koje neţivo. Razlike u boji odlučujuće su za utvrĎivanje zdravog, oslabljenog ili mrtvog tkiva.
Upotrebljava se 0,1% do 1,0% vodenog rastvora 2, 3, 5-trifenil-tetrazol-hlorida ili tetrazol-bromida. Za različite vrste, koncentracija varira. Ako prah-rastvori destilisane
vode nisu u granicama rN vrijednosti 6,5 do 7,5 rastvora treba pripremiti po sljedećem postupku:
A rastvor čini 9,078 g KH2PO4 u 1.000 ml vode;
V rastvor čini 9,472 g Na2HPO4 u 1.000 ml vode ili 11,876 g Na2HPO4 . 2H2O u 1.000 ml vode.
Pomiješaju se dva dijela rastvora A sa tri dijela rastvora V. U toj smiješi se rastvori potrebna količina tetrazolove soli (ili hlorid ili bromid) kako bi se dobila ţeljena
koncentracija (npr. 1 g soli u 100 ml mešovitog rastvora daje 1%-ni rastvor).
4.3. Radni uzorak čini 4 . 100 sjemena odabranih po slučajnom izboru iz osnovne grupe "čisto sjeme" ili pojedinačna sjemena koja su ocijenjena da na kraju ispitivanja
klijavosti još miruju.
4.4. Pripremanje sjemena i postupci
4.4.1. Natapanje sjemena prije bojenja preporučuje se za sve vrste bilja. Navlaţeno sjeme manje je krhko od suvog sjemena, lakše se zaseče ili probode i bojenje je
ravnomjernije. (Vrijeme natapanja navedeno je u tabeli). Ako sjemenska koţica ne dozvoljava bubrenje sjemena, treba je probosti.
Sporo vlaţenje preporučuje se za sjeme koje se zalomi u vodi ili za staro i suvo sjeme. Sjeme se vlaţi izmeĎu dva vlaţna papira. Sjeme nekih vrsta prilikom
sporog vlaţenja ne nabrekne pa ga treba potapati u vodu.
Natapanje u vodi: sjeme se natopi u vodi, a ako natapanje traje 24 h, vodu treba zamijeniti.
4.4.2. Pripremanje sjemena prije bojenja: pripremanje sjemena treba da bude precizno kako se ne bi oštetili ţivotno značajni djelovi tkiva. Za otvaranje ili otklanjanje
sjemenske koţice primjenjuju se različite tehnike. Tako pripremljeno sjeme treba da bude natopljeno do kraja pripreme svih ponavljanja. Vrijeme prethodnog natapanja
sjeme nekih vrsta bilja postaje sluzavo. Sluz se otklanja površinskim sušenjem ili se sjeme obriše krpom ili papirnim ubrusom ili natapa pet minuta u 1 do 2%-nom rastvoru
Sjeme prethodno natopljeno ili tvrdo probada se iglom ili skalpelom na ţivotno beznačajnoj strani sjemena.
4.5. Bojenje
Sjeme treba da bude potpuno prekriveno rastvorom tetrazola, a da nije izloţeno neposrednoj svjetlosti koja uzrokuje redukciju soli tetrazola. Vrijeme bojenja moţe se
produţiti ako se sjeme dovoljno ne oboji u propisano vrijeme. Svijetlija boja moţe biti posledica oštećenja poslije mraza, slabog sjemena itd. Sjemenu nekih vrsta dodaje se
mala količina fungicida ili antibiotika (npr. 0,01%-ni preventol 115) kako bi se spriječilo pjenušanje rastvora sa tamnim talogom. Sitno sjeme moţe prethodno da se navlaţi
na papiru koji se smota ili nabora i potom stavi u rastvor tetrazola.
4.6. Ocjenjivanje: ocjenjuje se ţivo i neţivo sjeme. Potrebno je paţljivo ocijeniti karakteristike koje opredjeljuju grupu ţivog ili neţivog sjemena. Ţivo sjeme treba da
bude sposobno da razvije normalne klice pri testiranju klijavosti u povoljnim uslovima kad je mirovanje (dormantnost) prekinuto, i poslije odgovarajuće dezinfekcije,
zdravo. Ţivo je ono sjeme ili embrion koji je potpuno ili samo djelimično obojen na karakterističnim djelovima tkiva. Neţivo sjeme je sjeme koje nema te karakteristike ili
nekarakteristično obojeno, koje ima mutno obojene ţivotno značajne djelove ćelije. Sjeme sa vidljivo nenormalno razvijenim embrionom ili nenormalnim ţivotno
značajnim djelovima ocjenjuje se kao neţivo, bilo da je obojeno ili neobojeno. Sjeme sa malim nekrozama na ţivotno beznačajnim djelovima ocjenjuje se kao ţivo.
4.7. Izračunavanje i saopštavanje rezultata: broj ţivih sjemena iz svakog ponavljanja, izraţen u procentu, izračunava se zajedničkim procentom najbliţim cijelom broju.
Odstupanja izmeĎu ponavljanja jednaka su kao pri ispitivanju klijavosti.
U izvještaju, odnosno deklaraciju unosi se: "Tetrazol test..... procenat ţivog sjemena". Ako se testira pojedinačno sjeme, na kraju testa klijavosti rezultat se uključuje u
procenat sjemena koje klija.
5. Vlaga sjemena
5.1. Vlaga sjemena podrazumijeva se količina vode u sjemenu izraţena u procentu. Propisani metodi za ispitivanje vlage onemogućavaju redukciju, razgradnju ili gubitak
isparljivih supstanci.
5.2. Aparati
5.2.1. Mlin za mljevenje sjemena treba da bude uraĎen od neapsorbujućeg i nekorozivnog materijala, da za vrijeme mljevenja sjeme ili mljeveni materijal budu do
najveće moguće mjerezaštićeni od vazduha iz okoline, da ravnomjerno usitnjava sjeme i ne prouzrokuje zagrijavanje usitnjenog materijala, da kruţenje vazduha bude
normalno kako ne bi došlo do gubitka vlage i da bude pripremljen da odgovara zahtjevima za veličinu samljevenih čestica.
5.2.2. Peć sa konstantnom temperaturom i dodacima treba da se električno zagrije i nadzire termostatom, da je dobro izolovana, da temperatura bude ravnomjerna u
cijeloj komori, da je opremljena termometrom sa preciznošću od 0,5°, da se za 15 min moţe ponovo zagrijati na traţenu temperaturu pošto se poslije prethodnog
zagrijavanja otvori, kako bi se u nju stavile posude.
5.2.3. Posude treba da budu od nekorozivnog metala ili stakla debljine oko 0,5 mm, da imaju poklopce koji sprečavaju gubitak vlage iz usitnjenog materijala, da su okrugli,
ravnog dna i glatko brušeni. Prije upotrebe posude se suše 1 h na temperaturi 104 °C i hlade u eksikatoru. Usitnjeni materijal rasporeĎuje se na način da ga ima najviše 3 g
na 1 cm2, a eksikator treba da omogući brzo hlaĎenje i da je napunjen eksikatnim materijalom.
5.2.4. Analitička vaga se koristi za brzo mjerenje do tačnosti od 0,001 g.
5.2.5. Sita treba da imaju otvore od 0,50 mm, 1,00 mm i 4,00 mm.
5.3. Postupci
5.3.1. Zaštitna mjera: uzorak za vlagu treba da bude zatvoren u nepropustljivoj ambalaţi iz koje je vazduh maksimalno uklonjen, a postupak utvrĎivanja vlage treba da
bude brz, s tim da uzorak bude minimalno izloţen spoljnoj atmosferi (laboratorije). Za vrste koje se ne melju moţe proteći najviše 1 minut od momenta uzimanja sjemena
do vremena kada se radni uzorak zatvara u sud za sušenje i mjeri.
5.3.2. Rezultat mjerenja izraţava se u gramima, sa tri decimale.
5.3.3. Vlaga se ispituje u dva ponavljanja iz uzorka za vlagu u količini koja odgovara veličini prečnika sudova:
manji od 8 cm - 4 do 5 g - veći od 8 cm - 10 g
5.3.4. Mljevenje: krupnozrno sjeme treba da bude usitnjeno prije sušenja, osim ako sadrţi ulja, što oteţava usitnjavanje i oksidacijom povećava teţinu. Prije pripremanja
radnog uzorka, usitni se uzorak za vlagu. Kad se mlin za mljevenje reguliše na poţeljnu veličinu čestica najprije se usitni mala probna količina uzorka koja se odbaci, a
zatim se usitni masa uzorka veća od mase potrebne za ispitivanje vlage.
5.3.5. Prethodno sušenje: za sjeme koje je potrebno samljeti, obavezno je prethodno sušenje. Primjenom dva ponavljanja od po 25 g (mjereno do tačnosti od 2,0 mg),
stavljaju se u izmjerene posude i suše na temperaturi od 130 °C, od 5 do 10 min. Ostale vrste čije sjeme sadrţi vlagu veću od 30%, suše se noću u toploj prostoriji (npr. na
peći). I u ostalim slučajevima sjeme se prethodno suši u peći na konstantnoj temperaturi od 130 °C u trajanju od 5 do 10 min. Dosušeno sjeme ostavlja se u laboratorijskim
uslovima 2 h. Poslije prethodnog sušenja uzorci u posudama ponovo se mjere kako bi se utvrdila količina gubitka vlage, a zatim se oba ponavljaju, melju i ispituju po
sljedećim metodama:
metoda sa niskom konstantnom temperaturom: radni uzorak rasporeĎuje se u posude za sušenje koja se meri sa poklopcem prije i poslije punjenja. Sudovi sa
otvorenim poklopcima zatim se brzo stavljaju u peć za sušenje na temperaturi od 103 °C ± 2 °C za 17 h ± 1 h. Sušenje počinje kad je temperatura u peći
ponovo na traţenoj visini. Poslije isteka propisanog vremena sudovi se pokriju i prenesu u eksikator u kome se hlade 30 do 45 min. i mjere, sa poklopcima, u
uslovima relativne vlage ispod 70%;
metoda sa visokom konstantnom temperaturom: sa radnim uzorkom postupa se kao i kad se primjenjuje prethodna metoda, s tim što temperatura sušenja
iznosi 130 do 133 °C.
5.4. Izračunavanje i saopštavanje rezultata: sadrţaj vlage saopštava se (izračunava) u procentu, na jednu decimalu, prema sljedećoj formuli:(M2-M3) x (100/M2-M1)
gdje je:
M1 - masa posude i poklopca u gramima;
M2 - masa posude, poklopca i sadrţaja prije sušenja;
M3 - masa posude, poklopca i sadrţaja poslije sušenja.
Ako je sjeme prethodno sušeno, uvaţavaju se oba rezultata (iz prethodnog sušenja i sušenja): Ako je S1 gubitak vlage u prvoj fazi i gubitak vlage u drugoj fazi, oba se
računaju po gronjoj formuli izraţavaju u procentima.
Procenat stvarne vlage izračunava se po obrascu:S1+S2- (S1x S2/100)
5.5. Dozvoljena odstupanja pri utvrĎivanju sadrţaja vlage u sjemenu
5.5.1. Rezultat se izračunava kao aritmetička sredina oba ponavaljanja. Ako razlika izmeĎu oba rezultata iznosi više od 0,2%, postupak treba ponoviti.
5.2.2. Dozvoljena odstupanja su izmeĎu 0,3% do 2,5%, zavisno od veličine sjemena.
6. Masa 1.000 sjemena
6.1. Ispitivanje mase 1.000 sjemena vrši se uzimanjem 1.000 sjemena od frakcije "čisto sjeme" i njihovim mjerenjem utvrĎuje prosječna masa 1.000 sjemena, izraţena u
gramima.
Za uzimanje sjemena sluţi poseban ili običan aparat za brojanje koji se upotrebljava pri ispitivanju klijavosti. Radni uzorak moţe biti cela frakcija "čisto sjeme" ili
ponavljanja u ovoj frakciji.
6.2. Postupci brojanja
6.2.1. Brojanje cijelog radnog uzorka: cio radni uzorak (frakcija "čisto sjeme") propušta se kroz aparat, a broj očitava na indikatoru, mjeri, u gramima, na isti broj
decimala kao pri analizi čistoće.
6.2.2. Brojanje ponavljanja: iz radnog uzorka, po principu slučajnosti (ručnoj) ili brojačem za klijavost, odabere se osam ponavljanja, svako po 100 sjemena, koja se
mjere na isti broj decimala kao pri analizi čistoće, i izračunava varijansa, standardna devijacija i varijacijski koeficijent, po sljedećim obrascima:(n (∑x2)- (∑x2))/n(n-1)
h - masa svakog ponavljanja, u gramima;
n - broj ponavljanja;
Σ - zbir (suma).
Standardna devijacija (s) = √varijanse(c/X x 100)
x = prosječna masa 100 sjemena.
Ako varijacijski koeficijent ne prelazi 6,0 za pljevaste trave ili 4,0 za drugo sjeme, moţe se izračunati rezultat. Kad varijacijski koeficijent prelazi bilo koji od tih limita,
onda se to navodi, ponovo mjeri osam ponavljanja i standardna devijacija izračunava za 16 ponavljanja, a izdvaja se svako ponavljanje koje odudara od prosjeka za više od
dvostruke standardne devijacije.
6.3. Izračunavanje i saopštavanje rezultata
6.3.1. Ako je brojanje vršeno aparatom iz količine cijelog radnog uzorka, izračunava se masa 1.000 sjemena. Ako se računaju ponavljanja osam ili više puta po 100
sjemena, onda se broj ponavljanja pomnoţi sa prosječnom masom 100 sjemena i dobije prosječna masa 1.000 sjemena (npr. 10 puta h).
6.3.2. Masa i veličina sjemena sa omotačem ispituju se brojanjem čiste frakcije 1000 sjemena sa omotačem, meri i izračunava. Za taj postupak uzima se uzorak
odgovarajuće veličine, prosije sitom (čistoća sjemena sa omotačem) i svaka prosijana frakcije determiniše. Za utvrĎivanje mase upotrebljavaju se odgovarajući aparati za
brojanje, a za utvrĎivanje veličine - odgovarajuća sita po postupcima odreĎenim za utvrĎivanje čistoće obloţenog sjemena.
7. Uslovi za klijanje sjemena
Red. br. Biljna vrsta
(latinski naziv)
Uslovi za ispitivanje klijavosti
Podloga Temperatura u ° S
Broj dana
Prvo ocenjivanje Završno ocenjivanje Postupak za prekidanje mirovanja
10. Helianthus annuus L. IF, P 20-30; 25; 20 4 10 PS, Ph
11. Linum usitatissimum L. NF, IF 20-30; 20 3 7 Ph
12. Papaver somniferum NF 20 5 10 Ph
13. Sinapsis alba L. NF 20-30,20 3 7 Ph
Tabela 7. Uslovi za ispitivanje klijavosti sjemena
T T. - tetrazolium test
Objašnjenje oznake za čitanje tabele:
1) Podloge za klijanje:
IF - izmeĎu filtrir-papira, odnosno upijača;
NF - na filtrir-papiru, odnosno upijaču;
P - pijesak.
2) Temperatura:
- jedan broj označava konstantnu temperaturu (npr. „20; 15”);
- dva broja razdvojena crticom označavaju naizmjenične temperature (npr.“20 – 30“).
3) Svjetlosti:
S - biljne vrste koje se ispituju pri svjetlu;
T - biljne vrste koje se ispituju u tami.
4) Postupak za prekidanje mirovanja i druge preporuke:
Ph - prethodno hlaĎenje;
PS - prethodno sušenje;
KNO3 - 0,2% - rastvor kalijum-nitrata;
GA3 - rastvor giberelinske kiseline;
7.1. Posebne norme za sjeme uljarica i predivog bilja
7.1.1 Pri ispitivanju klijavosti sjemena tvrda zrna se ubrajaju u klijavo sjeme.
Višeklično (multigermno) sjeme odnosi se na:
- diploidno sjeme čija klupka sadrţe najmanje 85% diploida;
- triploidno sjeme čija klupka sadrţe najmanje 75% triploida;
- tetraploidno sjeme čija klupka sadrţe najmanje 85% tetraploida;
- poliploidno sjeme čija mješavina di, -tri i - i tetraploida sadrţe najviše 40% diploida.
7.2. U prosječnom uzorku ne smije se nalaziti nijedno zrno:
viline kosice (Cuscuta sp.);
viline kosice (Cuscuta sp.) i volovoda (Orobanche spp.);
divljeg ovsa (Avena fatua);
bunike (Hyoscyamus niger);
Ambrosia spp. i Orobanche spp..
7.2.1. Kalibriranje sjemena vrši se u tri dimenzije:
širina zrna od 6 do 11 mm;
debljina zrna od 3,5 do 9 mm;
duţina zrna od 8 do 14 mm.
Dimenzije zrna u pojedinim frakcijama odreĎuje doraĎivač sjemena u okviru propisanih dimenzija, s tim što odstupanje od veličine frakcije moţe iznositi najviše 5%
sjemena.
7.3. Kalibrirano sjeme treba da bude ujednačeno po veličini i obliku, s najvećom tolerancijom 2 %.
7.4. UtvrĎivanje zdravstvenog stanja sjemena
Predmet utvrĎivanja zdravstvenog stanja sjemena predstavlja ispitivanje uzorka sjemena u partiji sjemena iz domaće proizvodnje i sjemena iz uvoza.
Zdravstveno stanje sjemena radi deklarisanja i stavljanja u promet ispituje se samo za partije sjemena koje potiču od usjeva koji su tokom vegetacije kontrolisani i nisu bili
zaraţeni karantinskim i odreĎenim ekonomski štetnim biljnim bolestima i štetočinama, što se potvrĎuje uvjerenjem o zdravstvenom stanju usjeva ili uvjerenjem o
aprobaciji usjeva.
Sjeme iz uvoza, prije deklarisanja i stavljanja u promet, podlijeţe obaveznom isptivanju prisustva karantinskih i odreĎenih ekonomski štetnih biljnih bolesti i štetočina.
Kad se ispitivanjem zdravstvenog stanja sjemena ustanovi karantinska biljna bolest ili štetočina, ispitivanje se prekida. Taj nalaz se unosi u izvještaj o kvalitetu sjemena za
tu partiju sjemena, koja se ne smije koristiti kao sjemenski materijal.
Zdravstveno stanje sjemena označava prisutnost ili odsutnost karantinskih i odreĎenih ekonomski štetnih biljnih bolesti i štetočina.
Zdravstveno stanje sjemena ispituje se naučno prihvaćenim i stručno provjerenim metodama prilagoĎenim za odreĎene biljne bolesti i štetočine. U izvještaju laboratorije
navodi se metoda koja je primijenjena.
Prethodna obrada (pred tretiranje) jeste svaka fizička ili hemijska obrada radnog uzorka prije inkubacije, koja olakšava ispitivanje. Pod obradom sjemena podrazumijeva se
svako fizičko ili hemijsko tretiranje cijele frakcije sjemena (potrebno je navesti način obrade i vrstu hemijske i druge supstance kojom je sjeme tretirano).
Kao radni uzorak moţe se, zavisno od metoda ispitivanja, upotrijebiti cio prosječan uzorak ili njegov dio. Ako se traţi veći prosječni uzorak od predviĎenog prosječnog
uzorka, s tim će se upoznati lice koje uzima uzorak. Radni uzorak za tu svrhu najčešće se dobija iz prosječnog uzorka i treba da sadrţi više od 400 sjemena osnovne vrste ili
odgovarajuću masu sjemena iz prosječnog uzorka. U slučaju prigovora, po metodi slučajnog izbora uzeće se odreĎeni broj sjemena i ponovno ispitivati.
Rezultat ispitivanja zdravstvenog stanja sjemena iskazuje se u procentu oboljelog sjemena ili kao broj naĎenih organizama (štetočina) u količini ispitivanog uzorka, što se
unosi u izvještaj laboratorije i u odgovarajuću deklaraciju za dotičnu partiju sjemena.
Najviše dozvoljeni procenat ili broj prisutnih (norme) ekonomski štetnih biljnih bolesti i štetočina dati su u Tabeli 8 ovog priloga.
Posebne metode ispitivanja zdravstvenog stanja sjemena: mikroflora sjemena (partije ili uzorka) moţe se izmijeniti za vrijeme čuvanja sjemena u uslovima sredine koje su
zadovoljavajući za odrţavanje ţivotne sposobnosti sjemena.
Saprofitska mikroflora moţe biti znak lošeg kvaliteta sjemena uslovljenog nepovoljnim uslovima za vrijeme ţetve, dorade, čuvanja ili starenja sjemena. Neke gljivice
(npr. Rhizopus spp.) brzo se šire testom na filtrir - papiru i mogu prouzrokovati truljenje zdravih klijanaca. Zato se preporučuje prethodna obrada sjemena. Za ubrzavanje
sporulacije poţeljno je osvjetljenje (naizmjenično 12 h) osvjetljavanja ultravioletnom svjetlošću - NUV) u vrijeme inkubacije. Preporučuje se kao izvor i fluorescentno
svjetlo (360 nm), a zadovoljavaju i fluorescentne cijevi sa dnevnom svjetlošću.
Opisane metode, osim za Ustilago nuda, namijenjene za neobraĎeno (netretirano) sjeme, uglavnom su neadekvatne za tretirano (obraĎeno) sjeme. Sjeme se moţe natapati
10 min. u rastvoru natrijum-hipohlorida koji sadrţi 1% u vodi rastvorljivog hlorida i zatim se suvišna tečnost odstrani sušenjem.
Prilikom upotrebe filtrir-papira ili agara kao podloge upotrebljava se destilovana ili dejonizovana voda. Ako se sjeme ispituje u Petrijevoj kutiji njen prečnik treba da iznosi
90 mm. Ako se ocijeni da je sjeme za vrijeme inkubacije višestruko zaraţeno, saopštava se samo prosječni procenat zaraze.
Tabela 8. Dozvoljeni procenat prisutnih ekonomski štetnih biljnih bolesti i štetočina
1. SOJA (Glycine hyspida)
Colletotrichum spp. (Colletotrichum
truncatum, C. destructivum) (5) 10% napadnute biljne površine 10(1) - 3(7) 10
Fusarium spp. (F. moniliforme, F.
oxysporum, F. pallidorseum i dr) (5) 10% napadnutih biljaka 10(1) - 3(7) 10
(1) poslednji pregled sjemenskog usjeva podrazumijeva: vizuelni pregled u polju pred ubiranje usjeva, uzorkovanje naturalnog sjemena, laboratorijsku analizu naturalnog
sjemena i kompletiranje podataka u Izvještaju koji se vodi na Obrascu 1. Procedura uzorkovanja naturalnog sjemena iz prikolice: broj uboda sondom (primarni uzorci)
za pojedinačnu parcelu: 6 uboda sondom na 7,1-10 t, 7 uboda sondom na 10,1- 23 t, 10 uboda sondom na 23,1 - 50 t, 15 uboda sondom na 50,1 - 100 t, 25 uboda
sondom na 100,1 - 200 t, 30 uboda sondom na 200,1 - 300, 40 uboda na 300,1 - 400 t. Procedura uzorkovanja naturalnog sjemena iz skladišta proizvoĎača: 5 uboda za
količinu do 500 kg, 1 na svakih 300 kg, ali ne manje od 5 uboda za količinu 501- 3000 kg; jedan na svakih 500 kg, ali ne manje od 10 uboda za količinu od 3001-
20000 kg i jedan na svakih 700 kg, ali ne manje od 40 uboda za količinu od 20001 20001 -100000 kg, 1 na svaku tonu, ali ne manje od 60 uzoraka za količinu veću od
100001 kg. Iz primarnih uzoraka formira se zbirni, a iz njega prosječan uzorak mase 1 kg za pojedinačnu parcelu. Uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim
licima. Laboratorijski pregled naturalnog sjemena se vrši prema ISTA (ako postoji protokol) i drugim meĎunarodno prihvaćenim metodama što najmanje
podrazumijeva: "trijerisanje" u cilju pripreme uzorka (odbacivanje šturih zrna), analizu suvog sjemena, filter papir metod i izolaciju na hranjivu podlogu. Tek nakon
dostavljanja izvještaja ovlašćenog pravnog lica dopunjava se zapisnik iz poslednjeg zdravstvenog pregleda i izdaje Uverenje o zdravstvenom stanju poljoprivrednog
usjeva za proizvodnju sjemena i rasada, zdravstvenom stanju sjemena i zdravstvenom stanju objekta za proizvodnju sadnog materijala višegodišnjih biljaka u čijem
prilogu je Izvještaj ovlašćenog pravnog lica o izvršenim analizama uzoraka naturalnog sjemena uzetih tokom poslednjeg pregleda.
(2) uzorak od 5000 sjemena dijeli se u 5 poduzoraka.
(3) dozvoljeni % odnosi se na broj zrna u uzorku. Veličina uzorka za koji se determinišu sjemena korova je 1000 g.
(4) odsustvo štetnih organizama
(5) opšti zahtjevi za vršenje pregleda: I faza - izbor ocjenjivačkog mjesta - osmatranje polja, kriterijumi za odreĎivanje broja ocjenjivačkih mjesta za utvrĎivanje
zdravstvenog stanja širokoredih ratarskih usjeva; II faza model pregleda sjemenskog usjeva. Posebni zahtjevi: Pregled usjeva se vrši u obliku spirale.
(6) procedura uzorkovanja doraĎenog sjemena: način uzorkovanja i čuvanje uzoraka do slanja se vrši u skladu sa ISTA metodama. Uzorci se šalju u ovlašćenu
laboratoriju.
(7) uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim licima.
2. SUNCOKRET (Helianthus spp.)
Alternaria helianthi, A. zinniae (5) 20% napadnute biljne površine 10(1) - 10(8) 30
A. alternata (5) 20% napadnute biljne površine (1)(9) - (9) 30
(1) poslednji pregled sjemenskog usjeva podrazumijeva: vizuelni pregled u polju pred ubiranje usjeva, uzorkovanje naturalnog sjemena, laboratorijsku analizu naturalnog
sjemena i kompletiranje podataka u Izvještaju koji se vodi na Obrascu 1. Procedura uzorkovanja naturalnog sjemena iz prikolice: broj uboda sondom (primarni uzorci)
za pojedinačnu parcelu: 6 uboda sondom na 7,1-10 t, 7 uboda sondom na 10,1- 23 t, 10 uboda sondom na 23,1 - 50 t, 15 uboda sondom na 50,1 - 100 t, 25 uboda
sondom na 100,1 - 200 t, 30 uboda sondom na 200,1 - 300, 40 uboda na 300,1 - 400 t. Procedura uzorkovanja naturalnog sjemena iz skladišta proizvoĎača: 5 uboda za
količinu do 500 kg, 1 na svakih 300 kg, ali ne manje od 5 uboda za količinu 501- 3000 kg; jedan na svakih 500 kg, ali ne manje od 10 uboda za količinu od 3001-
20000 kg i jedan na svakih 700 kg, ali ne manje od 40 uboda za količinu od 20001 20001 -100000 kg, 1 na svaku tonu, ali ne manje od 60 uzoraka za količinu veću od
100001 kg. Iz primarnih uzoraka formira se zbirni, a iz njega prosječan uzorak mase 1 kg za pojedinačnu parcelu. Uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim
licima. Laboratorijski pregled naturalnog sjemena se vrši prema ISTA (ako postoji protokol) i drugim meĎunarodno prihvaćenim metodama što najmanje
podrazumijeva: "trijerisanje" u cilju pripreme uzorka (odbacivanje šturih zrna), analizu suvog sjemena, filter papir metod i izolaciju na hranjivu podlogu. Tek nakon
dostavljanja izvještaja ovlašćenog pravnog lica dopunjava se zapisnik iz poslednjeg zdravstvenog pregleda i izdaje Uvjerenje o zdravstvenom stanju poljoprivrednog
usjeva za proizvodnju sjemena i rasada, zdravstvenom stanju sjemena i zdravstvenom stanju objekta za proizvodnju sadnog materijala višegodišnjih biljaka u čijem
prilogu je Izvještaj ovlašćenog pravnog lica o izvršenim analizama uzoraka naturalnog sjemena uzetih tokom poslednjeg pregleda.
(2) dozvoljeni procenat odnosi se na broj zrna u uzorku. Veličina uzorka za koji se determinišu sjemena korova je 1000 g.
(3) odsustvo štetnog organizma Plasmopara halstedi na sjemenu; tretiranje u cilju suzbijanja štetnog organizma u toku vegetacije o čemu postoji evidencija u knjizi
(5) zahtjevi za vršenje pregleda: I faza - izbor ocjenjivačkog mjesta - osmatranje polja, kriterijumi za odreĎivanje broja ocjenjivačkih mjesta za utvrĎivanje zdravstvenog
stanja; II faza model pregleda sjemenskog usjeva. Posebni zahtevi: Pregled usjeva se vrši u obliku spirale.
(6) maksimalni dozvoljeni broj sklerocija u uzorku je 10.
(7) procedura uzorkovanja doraĎenog sjemena: način uzorkovanja i čuvanje uzoraka do slanja se vrši u skladu sa ISTA metodama. Uzorci se šalju u ovlašćenu
laboratoriju.
(8) uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim licima.
(9) Dozvoljeno je 20% bolesnih klijanaca, odnosno klijanaca sa kojih se izoluje A. alternata.
3. ULjANA REPICA I DRUGE ULjANE I KRMNE KRSTAŠICE (Brassica spp., i dr.)
(1) poslednji pregled sjemenskog usjeva podrazumijeva: vizuelni pregled u polju pred ubiranje usjeva, uzorkovanje naturalnog sjemena, laboratorijsku analizu
naturalnog sjemena i kompletiranje podataka u Izvještaju koji se vodi na Obrascu 1. Procedura uzorkovanja naturalnog sjemena iz prikolice: broj uboda sondom
(primarni uzorci) za pojedinačnu parcelu: 6 uboda sondom na 7,1-10 t, 7 uboda sondom na 10,1- 23 t, 10 uboda sondom na 23,1 - 50 t, 15 uboda sondom na 50,1 -
100 t, 25 uboda sondom na 100,1 - 200 t, 30 uboda sondom na 200,1 - 300, 40 uboda na 300,1 - 400 t. Procedura uzorkovanja naturalnog sjemena iz skladišta
proizvoĎača: 5 uboda za količinu do 500 kg, 1 na svakih 300 kg, ali ne manje od 5 uboda za količinu 501- 3000 kg; jedan na svakih 500 kg, ali ne manje od 10
uboda za količinu od 3001-20000 kg i jedan na svakih 700 kg, ali ne manje od 40 uboda za količinu od 20001 20001 -100000 kg, 1 na svaku tonu, ali ne manje od
60 uzoraka za količinu veću od 100001 kg. Iz primarnih uzoraka formira se zbirni, a iz njega prosječan uzorak mase za: Brassica rapa -200 g; B. juncea -100 g; B.
napus - 200 g; B. nigra - 100 g; Raphanus sativus - 600 g; Sinapis alba - 400 g. Uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim licima. Laboratorijski pregled
naturalnog sjemena se vrši prema ISTA (ako postoji protokol) i drugim meĎunarodno prihvaćenim metodama što najmanje podrazumijeva: "trijerisanje" u cilju
pripreme uzorka (odbacivanje šturih zrna), analizu suvog sjemena, filter papir metod i izolaciju na hranjivu podlogu. Tek nakon dostavljanja izvještaja ovlašćenog
pravnog lica dopunjava se zapisnik iz poslednjeg zdravstvenog pregleda i izdaje Uverenje o zdravstvenom stanju poljoprivrednog usjeva za proizvodnju sjemena i
rasada, zdravstvenom stanju sjemena i zdravstvenom stanju objekta za proizvodnju sadnog materijala višegodišnjih biljaka u čijem prilogu je Izvještaj ovlašćenog
pravnog lica o izvršenim analizama uzoraka naturalnog sjemena uzetih tokom poslednjeg pregleda.
(2) procedura uzorkovanja doraĎenog sjemena: način uzorkovanja i čuvanje uzoraka do slanja se vrši u skladu sa ISTA metodama. Uzorci se šalju u ovlašćenu
laboratoriju.
Veličina uzorka za:
B. juncea: koji se uzorkuje iz partije 100 g; za determinaciju organizama pod (4), (5) i (6) je 40 g;
B. napus: koji se uzorkuje iz partije 200 g; za determinaciju organizama pod (4), (5) i (6) je 100 g;
B. nigra: koji se uzorkuje iz partije 100 g; za determinaciju organizama pod (4), (5) i (6) je 40 g;
Sinapis alba: koji se uzorkuje iz partije 400 g; determinaciju organizama pod (4), (5) i (6) je 200 g;
(3) maksimalni dozvoljeni % u naturalnom sjemenu (ne računajući sklerocije u uzorku)
(4) broj sklerocija u uzorku: za Brassica napus - 10; B. rapa - 5; Sinapis alba - 5;
(5) odnosi se na broj zrna u uzorku - bazno i sertifikovano sjeme - vaţi za Brassica spp. i Sinapis alba
(6) odnosi se na broj zrna u uzorku - bazno sjeme 2 zrna; sertifikovano sjeme 5 zrna; vaţi za Brassica spp. i Sinapis alba
(8) zahtjevi za vršenje pregleda: I faza - izbor ocjenjivačkog mjesta - osmatranje polja, kriterijumi za odreĎivanje broja ocjenjivačkih mjesta za utvrĎivanje
zdravstvenog stanja širokoredih ratarskih usjeva ; II faza model pregleda sjemenskog usjeva. Posebni zahtjevi: Pregled usjeva se vrši u obliku spirale.
(9) uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim licima.
4. LAN (Linum usitarissimum) i KONOPLjA (Cannabis sativa)
(1) poslednji pregled sjemenskog usjeva podrazumijeva: vizuelni pregled u polju pred ubiranje usjeva, uzorkovanje naturalnog sjemena, laboratorijsku analizu naturalnog
sjemena i kompletiranje podataka u Izvještaju koji se vodi na Obrascu 1.. Procedura uzorkovanja naturalnog sjemena iz prikolice: broj uboda sondom (primarni
uzorci) za pojedinačnu parcelu: 6 uboda sondom na 7,1-10 t, 7 uboda sondom na 10,1- 23 t, 10 uboda sondom na 23,1 - 50 t, 15 uboda sondom na 50,1 - 100 t, 25
uboda sondom na 100,1 - 200 t, 30 uboda sondom na 200,1 - 300, 40 uboda na 300,1 - 400 t. Procedura uzorkovanja naturalnog sjemena iz skladišta proizvoĎača: 5
uboda za količinu do 500 kg, 1 na svakih 300 kg, ali ne manje od 5 uboda za količinu 501- 3000 kg; jedan na svakih 500 kg, ali ne manje od 10 uboda za količinu od
3001-20000 kg i jedan na svakih 700 kg, ali ne manje od 40 uboda za količinu od 20001 20001 -100000 kg, 1 na svaku tonu, ali ne manje od 60 uzoraka za količinu
veću od 100001 kg. Iz primarnih uzoraka formira se zbirni, a iz njega prosječan uzorak mase za: Linum usitarissimum- 150 g; Cannabis sativa- 600 g. za pojedinačnu
parcelu. Uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim licima zrna), analizu suvog sjemena, filter papir metod i izolaciju na hranjivu podlogu. Tek nakon
dostavljanja izvještaja ovlašćenog pravnog lica dopunjava se zapisnik iz poslednjeg zdravstvenog pregleda i izdaje Uvjerenje o zdravstvenom stanju poljoprivrednog
usjeva za proizvodnju sjemena i rasada, zdravstvenom stanju sjemena u čijem prilogu je Izvještaj ovlašćenog pravnog lica o izvršenim analizama uzoraka naturalnog
sjemena uzetih tokom poslednjeg pregleda.
(2) vaţi za Linum usitatissimum, izuzev za sjeme običnog lana gde je maksimalni dozvoljeni procenat Ascochyta linicola (sin. Phoma linicola) 1%
(3) procedura uzorkovanja doraĎenog sjemena: način uzorkovanja i čuvanje uzoraka do slanja se vrši u skladu sa ISTA metodama. Uzorci se šalju u ovlašćenu
laboratoriju.
Veličina uzorka za:
Linum usitatissimum: koji se uzorkuje iz partije 300 g; za determinaciju organizama navedenih pod (4), (5) i (6) je 150 g;
Cannabis sativa: koji se uzorkuje iz partije 600 g; za determinaciju organizama navedenih pod (4), (5) i (6) je 600 g;
(4) odnosi se na broj zrna u uzorku - vaţi za Linum usitatissimum i Cannabis sativa
(5) odnosi se na broj zrna u uzorku - vaţi za Linum usitatissimum
(6) odnosi se na broj zrna u uzorku - vaţi za Cannabis sativa
(7) zahtevi za vršenje pregleda: I faza - izbor ocjenjivačkog mjesta - osmatranje polja, kriterijumi za odreĎivanje broja ocjenjivačkih mjesta za utvrĎivanje zdravstvenog
stanja širokoredih ratarskih usjeva; II faza model pregleda sjemenskog usjeva. Posebni zahtjevi: Pregled usjeva se vrši u obliku spirale.
(8) uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim licima.
5. MAK (Papaver somniferum)
Helminthosporium papaveris 2 x 1 m2/ha dijagonalno 5% napadnute biljne površine 1 - 1 5
Peronospora arborescens 2 x 1 m2/ha dijagonalno 5% napadnute biljne površine 1 - 1 5
Sjemena drugih biljnih vrsta - - - 25(1) (3) 25(1) (4) - (1) (2)
Avena fatua; A. ludoviciana; A. sterilis - - - 0(1) (3) 0(1) (4) - (1) (2)
Cuscuta spp. - - - 0(1) (3) 0(1) (4) - (1) (2)
(1) odnosi se na broj zrna u uzorku
(2) veličina uzorka za koji se uzorkuje iz partije 50 g; za determinaciju organizama je 10 g;
(3) procedura uzorkovanja doraĎenog sjemena: način uzorkovanja i čuvanje uzoraka do slanja se vrši u skladu sa ISTA metodama. Uzorci se šalju u ovlašćenu
laboratoriju.
(4) uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim licima.
KIKIRIKI (Arachis hypogea)
Macrophomina
phaseolina
(6) 5% napadnutih
biljaka (pasulja,
kikirikija)
- - - -
Druge biljne vrste - - - 5(2)(7) 5(2) (8) 5(2) (2)
Ţive Acarina - - - 0(7) 0(8) 0 -
(1) Arachis hypogea - 50 g. Uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim licima. Laboratorijski pregled naturalnog sjemena vrši se prema ISTA (ako postoji protokol)
i drugim meĎunarodno prihvaćenim metodama što najmanje podrazumijeva: "trijerisanje" u cilju pripreme uzorka (odbacivanje šturih zrna), analizu suvog sjemena,
filter papir metod i izolaciju na hranjivu podlogu. Analizira se 1 prosječan uzorak po usjevu u: 2 ponavljanja za količinu do 500 kg koja je uzorkovana, 3 ponavljanja za
količinu od 3001-20000 kg koja je uzorkovana i 4 ponavljanja za količinu preko 20 001 kg koja je uzorkovana. Tek nakon dostavljanja izvještaja ovlašćenog pravnog
lica dopunjava se zapisnik iz poslednjeg zdravstvenog pregleda i izdaje Uverenje o zdravstvenom stanju poljoprivrednog usjeva za proizvodnju sjemena i rasada,
zdravstvenom stanju sjemena i zdravstvenom stanju objekta za proizvodnju sadnog materijala višegodišnjih biljaka u čijem prilogu je Izvještaj ovlašćenog pravnog lica
o izvršenim analizama uzoraka naturalnog sjemena uzetih tokom poslednjeg pregleda;
(2) Veličina uzorka 1000 g. Vaţi samo za Arachis hypogea
(3) Odsustvo štetnih organizama na biljkama;
način vršenja pregleda: I faza-izbor ocjenjivačkog mjesta-osmatranje polja, kriterijumi za odreĎivanje broja ocjenjivačkih mjesta za utvrĎivanje.
(4) zdravstvenog stanja povrtarskih usjeva; II faza model pregleda sjemenskog usjeva. Posebni zahtjevi: Pregled ujseva se vrši u obliku spirale.
(5) procedura uzorkovanja doraĎenog sjemena: način uzorkovanja i čuvanje uzoraka do slanja se vrši u skladu sa ISTA metodama. Uzorci se šalju u ovlašćenu
laboratoriju;
(6) uzeti uzorci se dostavljaju ovlašćenim pravnim licima.
8.Dozvoljena odstupanja (tolerancije) u kvalitetu sjemena izmeĎu deklarisanog kvaliteta i kvaliteta utvrĎenog ponovnim ispitivanjem
8.1. Ispitivanjem kvaliteta sjemena moţe se dobiti rezultat, odnosno kvalitet drugačiji od deklarisanog kvaliteta. Dozvoljena su odstupanja (tolerancije) izmeĎu
deklarisanog kvaliteta i ponovnim ispitivanjem kvaliteta koji je utvrdila ovlašćena laboratorija - u granicama do kojih je razlika, odnosno odstupanje dozvoljeno.
8.2. Granice dozvoljenih odstupanja za čistoću sjemena
Tabela 9. Dozvoljena odstupanja za sve komponente čistoće
Ako je prosjek izmeĎu deklarisanog i ispitivanjem utvrĎenog kvaliteta (procenta) u granicama:
1 2
50% do 100% manji od 50%
99,95-100,00 0,00-0,04
99,90-99,94 0,05-0,09
99,85-99,89 0,10-0,14
99,80-99,84 0,15-0,19
99,75-99,79 0,20-0,24
99,70-99,74 0,25-0,29
99,65-99,69 0,30-0,34
99,60-99,64 0,35-0,39
99,50-99,59 0,40-0,44
99,60-99,54 0,45-0,49
99,40-99,49 0,50-0,59
99,30-99,39 0,60-0,69
99,20-99,29 0,70-0,79
99,10-99,19 0,80-0,89
99,00-99,09 0,90-0,99
99,75-98,99 1,00-1,24
98,50-98,74 1,25-1,49
98,25-98,49 1,50-1,74
98,00-98,24 1,75-1,99
97,75-97,99 2,00-2,24
97,50-97,74 2,25-2,49
97,25-97,49 2,50-2,74
97,00-97,25 2,75-2,99
96,50-96,99 3,00-3,49
96,00-96,49 3,50-3,99
95,50-95,99 4,00-4,49
95,00-95,49 4,50-4,99
94,00-94,99 5,00-5,99
93,00-93,99 5,00-6,99
92,00-92,99 7,00-7,99
91,00-91,99 8,00-8,99
90,00-90,99 9,00-9,99
88,00-89,99 10,00-11,99
86,00-92,99 12,00-13,99
84,00-85,99 14,00-15,99
82,00-83,99 16,00-17,99
80,00-81,90 18,00-19,99
78,00-79,99 20,00-21,99
76,00-77,99 22,00-23,99
74,00-75,99 24,00-25,99
72,00-73,79 26,00-27,99
70,00-71,99 28,00-29,99
65,00-69,99 30,00-34,99
60,00-64,00 35,00-39,99
50,00-59,99 40,00-49,99
Ako se čistoća sjemena ispituje sa dvije polovine jednog radnog uzorka ili sa dva radna uzorka, provjerava se da li su rezultati ispitivanja u granicama dozvoljenih
odstupanja. Ako rezultati ispitivanja čistoće sjemena nisu u granicama dozvoljenih odstupanja, postupak odreĎivanja čistoće se ponavlja na isti način jedanput ili više puta.
Kao konačni rezultat ispitivanja uzimaju se prosječne vrijednosti čistoće dobijene poslije svih ispitivanja.
Dozvoljena odstupanja (tolerancije) koriste se za sve komponente čistoće (sjeme osnovne kulture, sjeme drugih vrsta poljoprivrednog bilja, korova i mrtve primjese).
Dozvoljena odstupanja za procenat čistoće sjemena osnovne kulture, sadrţaj sjemena drugih vrsta kulturnog poljoprivrednog bilja, sadrţaj korova i sadrţaj internih
(mrtvih) primjesa, odnose se na razliku izmeĎu deklarisanog kvaliteta i kvaliteta utvrĎenog ispitivanjem. Ako razlika izmeĎu deklarisanog kvaliteta i kvaliteta utvrĎenog
ispitivanjem prelazi izračunati iznos dozvoljenih odstupanja, smatraće se da sjeme ne odgovara deklarisanom kvalitetu.
8.3. Granice dozvoljenih odstupanja za klijavosti sjemena
Tabela 10. Dozvoljena odstupanja (tolerancije) za procenat klijavosti sjemena
Ako je prosjek izmeĎu deklarisanog i
ispitivanjem utvrĎenog kvaliteta (procenta)
klijavosti u granicama: Dozvoljeno odstupanje od
deklarisanog kvaliteta u procentu
Ako je prosjek izmeĎu deklarisanog i
ispitivanjem utvrĎenog kvaliteta (procenta)
klijavosti u granicama Dozvoljeno odstupanje od
deklarisanog kvaliteta u procentu
Preko 50% 50% i manji preko 50% 50% i manji
1 2 3 1 2 3
99 2 3 88 do 86 15 do 19 7
97 do 98 3 do 4 3 76 do 81 20 do 25 8
94 do 96 5 do 7 4 70 do 75 26 do 31 9
91 do 93 8 do 10 5 60 do 69 32 do 41 10
87 do 90 11 do 14 6 51 do 59 42 do 50 11
Dozvoljena odstupanja za procenat klijavosti sjemena odnose se na razliku izmeĎu deklarisanog kvaliteta i kvaliteta koji je ponovnim ispitivanjem utvrdila ovlašćena
laboratorija. Ako razlika izmeĎu deklarisnog kvaliteta i kvaliteta utvrĎenog ispitivanjem prelazi dozvoljena odstupanja, smatraće se da sjeme ne odgovara deklarisanom
kvalitetu.
8.4. Granice dozvoljenih odstupanja za broj drugih vrsta za deklarisani i naknadno ispitivani kvalitet
Tabela 11. Dozvoljena odstupanja (tolerancije) za izbrojano sjeme korova i drugih vrsta
Izbrojani
prosjek
Dozvoljeno
odstupanje
Izbrojani
prosjek
Dozvoljeno
odstupanje
Izbrojani
prosjek
Dozvoljeno
odstupanje
Izbrojani
prosjek
Dozvoljeno
odstupanje
1 2 1 2 1 2 1 2
3-4
5-6
7-8
9-11
12-14
15-17
18-21
22-25
26-30
31-34
35-40
41-45
46-52
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
53-58
69-65
66-72
73-79
80-87
88-95
96-104
105-113
114-122
123-131
132-141
142-152
153-162
163-173
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
174-186
187-198
199-210
211-223
224-235
236-249
250-262
263-276
277-290
291-305
306-320
321-336
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
337-351
352-367
368-386
387-403
404-420
421-438
439-456
457-474
475-493
494-513
514-532
533-552
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
Obrazac 1
IZVJEŠTAJ O STRUČNOJ KONTROLI NAD PROIZVODNJOM SJEMENSKOG MATERIJALA ULJARICA I PREDIVOG BILJA br. ____________
I. PODACI O PROIZVOĐAČU
1. Naziv/sjedište odnosno ime i prezime registrovanog proizvoĎača:
2. Odgovorno lice proizvoĎača:
3. Naziv/ Ime i prezime i JMB fizičkog lica koje ima ugovor o saradnji sa proizvoĎačem i evidencioni broj:
4. Broj rješenja o upisu u registar proizvoĎača:
5. Broj iz evidencije za kooperante:
6.Telefon/Fax/E-mail:
II. PORIJEKLO UPOTRIJEBLJENOG SJEMENA
1. Biljna vrsta (latinski i crnogorski naziv):
2. Sorta/hibrid/linija:
3. Kategorija:
4. Porijeklo posijanog sjemena:
5. Broj partije, broj i datum deklaracije o kvalitetu sjemena:
6. Naziv i sjedište izdavaoca deklaracije:
7.Količina posijanog sjemena (kg/ha):
8.Ukupno utrošena količina sjemena (kg):
III. SJEMENSKI USJEV
PRVI PREGLED
1. Oznaka parcele (lokalni naziv, katastarski broj i mjesto parcele i GPS kordinate):
Ovlašćeno pravno lice koje izdaje Deklaraciju o kvalitetu sjemena uz otpremnicu
I. OSNOVNI PODACI O SJEMENU
1. Biljna vrsta (narodno ime, latinski naziv):
2. Sorta/hibrid/linija:
3. Kategorija:
4. Godina proizvodnje:
5. ProizvoĎač (naziv i sjedište, a za sjeme iz uvoza - zemlja izvoznica):
6. DoraĎivač (naziv i sjedište):
7. Broj i datum Sertifikata o priznavanju sjemenskog usjeva, odnosno sertifikata o sortnosti sjemena koje je izdala zemlja izvoznica:
8. Broj i datum izvještaja o kvalitetu sjemena:
9. Broj partije sjemena i količina u kg:
10. Broj pakovanja u partiji sjemena:
11. Neto-masa jednog pakovanja:
12. Naziv peparata kojim je sjeme tretirano i klauzula:
13. Serijski broj deklaracija na ambalaţi:
II. UTVRĐENI KVALITET
1. Čistoća, u %:
2. Sadrţaj vlage, u %:
3. Klijavost, u %:
4. Energija klijanja, u %:
5. Masa 1.000 sjemena:
6. Sadrţaj drugih biljnih vrsta, u % (naziv i broj zrna):
7. Sadrţaj korova, u % (naziv i broj zrna):
8. Zdravstveno stanje (naziv naĎenih bolesti i procenat) (naziv naĎenih štetnih organizama i broj):
9. Datum izdavanja deklaracije:
10. Datum do koga vaţi deklaracija:
MP
Odgovorno lice za izdavanje deklaracije:
_______________________________
Obrazac 9
Naziv i adresa podnosioca zahtjeva
_____________________________
ZAHTJEV ZA PRODUŢENJE VAŢENJA DEKLARACIJE BR. ________
1. Biljna vrsta:
2. Sorta:
3. Kategorija:
4. ProizvoĎač/doraĎivač:
5. Broj sertifikata o priznavanju sjemenskog usjeva /sertifikat o sortnosti za sjeme iz uvoza:
6. Broj izvornog sertifikata (u slučaju prepakivanja):
7. Zemlja porijekla:
8. Vrsta etikete na pakovanju (samoljepljiva, za prošivanje, za vezanje):
Datum podnošenja zahtjeva: Podnosilac zahtjeva:
______________________ _________________
1507. Na osnovu člana 50 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju („Službeni list RCG“, br. 64/02, 31/05 i 49/07 i „Službeni
list CG“, br. 45/10, 45/11, 36/13, 39/13 i 47/17) i člana 18 stav 1 Zakona o upravnom postupku („Službeni list CG“, br. 56/14,
20/15, 40/16 i 37/17), Ministarstvo prosvjete donijelo je
R J E Š E Nj E
O IZDAVANjU LICENCE JAVNOJ USTANOVI DOM UČENIKA I STUDENATA, BERANE
1. Izdaje se licenca za rad Javnoj ustanovi Dom učenika i studenata, Berane, za obezbjeđivanje smještaja i ishrane 220 učenika
i studenata.
2. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u „Službenom listu Crne Gore“.
Broj: UP I 060-107/2018
Podgorica, 19. novembra 2018. godine
Ministar,
dr Damir Šehović, s.r.
1508.
Na osnovu člana 43 stav 4 tačka 3 Zakona o energetici ("Službeni list CG", br. 5/16 i 51/17) i člana 12 tačka 1 tačka 1 Statuta Regulatorne agencije za energetiku ("Službeni list CG", broj 36/17), Odbor Agencije, na sjednici održanoj 15. novembra 2018. godine, donio je
P R AV I L A O IZMJENI I DOPUNI PRAVILA O LICENCAMA ZA OBAVLJANJE ENERGETSKIH
DJELATNOSTI
Član 1 U Pravilima o licencama za obavljanje energetskih djelatnosti ("Službeni list CG", br. 50/16 i 30/18), u članu 6 stav 9 tačka 4 poslije riječi: "energije", dodaju se riječi: "i/ili gasa."
Član 2
U članu 7 stav 1 tačka 2) podtačka f) brišu se riječi: "i skladištenje." U članu 7 stav 1 tačka 2) podtačka h) mijenja se i glasi: "skladištenje tečnog
prirodnog gasa ( u daljem tekstu: TPG)." U članu 7 stav 1 tačka 2) podtačka i) brišu se riječi: "trgovinu na veliko TPG i. " U članu 7 stav 1 tačka 3) poslije tačke j) dodaje se nova tačka k) koja glasi: "za
upravljanje postrojenjem za tečni naftni gas. " U članu 7 stav 1 tačka 4) briše se riječ: "naftnih. "
Član 3
U članu 18 stav 5 poslije riječi: "derivata", dodaje se riječ: " i/ili TPG."
Član 4 U članu 19 poslije stava 2 dodaju se dva nova stava koja glase: " (3) Godišnji izvještaj o poslovanju iz stava 2 tačka 1 ovog člana energetski subjekat je dužan da dostavi do 30. aprila tekuće godine za prethodnu godinu, osim ukoliko je obveznik revizije, do 30. juna. " (4) Energetski subjekat je dužan da do 31. januara tekuće godine Agenciji dostavi fizičke pokazatelje poslovanja ostvarene u prethodnoj godini. "
Član 5
U članu 21 brišu se riječi: "prirodni gas i."
Član 6
Ova pravila stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
Broj: 18/3878-3 Podgorica, 15. novembar 2018. godine
Predsjednik Odbora,
Branislav Prelević, s.r.
1509.
Na osnovu člana 24 Statuta Komore fizioterapeuta Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”
broj 44/2017), a u skladu sa Odlukom Komisije za kontinuiranu fizioterapeutsku edukaciju Komore
fizioterapeuta Crne Gore, Izvršni odbor Komore fizioterapeuta Crne Gore je na sjednici održanoj
17.11.2018.g. donio
O D L U K U
O DONOŠENjU RASPOREDA STRUČNIH USAVRŠAVANjA
U ORGANIZACIJI KOMORE FIZIOTERAPEUTA CRNE GORE U 2019. GODINI
1. Donosi se Raspored stručnih usavršavanja u organizaciji Komore fizioterapeuta Crne Gore u
2019. godini.
2. Raspored stručnih usavršavanja u 2019. godini je sastavni dio ove Odluke.
3. Fizioterapeuti i fizioterapeutski tehničari su u obavezi da se blagovremeno prijave Stručnoj
službi Komore za prisustvo određenom stručnom usavršavanju.
4. Evidenciju o bodovima vrši Stručna služba Komore.
5. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u Službenom Listu Crne
Gore.
Broj: 1654
Podgorica, 17. novembra 2018. godine
Izvršni odbor Komore fizioterapeuta Crne Gore
Predsjednik,
Krsto Kovačević, s.r.
Raspored stručnih usavršavanja za 2019. godinu
u organizaciji Komore fizioterapeuta Crne Gore
Tema 2 – Trening za žene – vježbe za karlično dno – Rajka Adžić
Herceg-Novi 16.mart
Podgorica 11.maj
Bijelo Polje 07.septembar
Tema 3 – Osteoartritis i gojaznost – izazovi za fizioterapiju – Pavle Đukanović
Bijelo Polje 02.mart
Herceg-Novi 25.maj
Podgorica 02.novembar
Tema 4 – Gruba motorička funkcionalna klasifikacija cerebralne paralize – mogućnosti korišćenja u praksi
– Sead Adrović
Bijelo Polje 15.jun
Herceg-Novi 21.septembar
Podgorica 14.decembar
Tema 5 – Fizioterapija dementnih osoba – Emil Luković