-
1
Modernistiki Knstlerroman Syllabus
Kolegij je opepovijesnoga karaktera. U prvoj treini dvadesetoga
stoljea
pojavljuje se niz fikcionalnih djela (romana, duljih
pripovijesti, novela) s umjetnikom
kao glavnim likom. Na odabranim primjerima (Portret umjetnika u
mladosti, Doktor
Faustus, Pronaeno vrijeme, Povratak Filipa Latinovicza)
tematolokom analizom
pokuat e se rasvijetliti neke od temeljnih modernistikih
preokupacija. Genijska
estetika kao ishodite dualizma izmeu umjetnika i graanina.
Bildungsroman kao
uzorna pripovijest moderniteta. Umjetnik i socijalni kontekst
civilizacijski i estetiki
modernitet. Intelektualni i estetiki mitovi modernizma - mit o
avangardi i mit o
dekadenciji. Estetiko i etiko - samostvaranje i solidarnost kao
dvije utopijske
paradigme. Metafikcionalni i metaliterarni iskazi kao sastavnica
romana o umjetniku.
Osvrt na ostala djela perioda sa slinom tematikom (Slika Doriana
Graya, Zapisci
Maltea Lauridsa Briggea, Tonio Krger, Smrt u Veneciji,
Krivotvoritelji, Vergilijeva
smrt, Majstor i Margarita i dr.)
Naziv kolegija: Modernistiki Knstlerroman (diplomski
studij)
Nastavnik: dr. sc. Slaven Juri, doc.
ECTS-bodovi: 6
Jezik: Hrvatski
Trajanje: jedan semestar, VII i IX, zimski
Status: izborni kolegij
Oblik nastave: predavanje, seminar,
Uvjeti za upis kolegija: nema
Cilj kolegija: Cilj kolegija je upoznavanje i razumijevanje
vanih
modernistikih romana s poetka 20. stoljea kao i razumijevanje
njihove
veze s prethodeom literarnom tradicijom (romantizam,
esteticizam).
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij pridonosi
boljem poznavanju povijesti i problematike moderne europske
knjievnosti kai i novih tipova romana u komparativnom
kontekstu.
Sadraj kolegija:
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
2
I: Uvodna razmatranja i komentar ponuene literature. Poetne
definicije romana o umjetniku.
II: Nastanak romana o umjetniku. Osvrt na romantiarske
pripadnike anra. Razlozi nastanka, socijalne i povijesne
pretpostavke.
III: Postavke i mitovi esteticizma. Umjetnik kao estetiki heroj
i
kao opozicija graanskim vrijednostima i etabliranom
simbolikom
poretku.
IV: Uvodni osvrt na romane i pripovijesti na razmei esteticizma
i
modernizma: Slika Doriana Graya, Tonio Krger, Smrt
uVeneciji.
V. Uvodni osvrt, II. dio: Zapisci Maltea Lauridsa Briggea.
Kriza
pripovjedanja kao kriza kulture.
VI: Portret umjetnika u mladosti. Znaajke romana i njegovo
mjesto u Joyceovu opusu. Modernistika tehnika
pripovijedanja.
VII: Steven Dedalus kao estetiki heroj i buntovnik.
Umjetnost
kao Bildung. Nacionalno i kozmopolitsko u poetici
modernizma.
VIII: U traganju za izgubljenim vremenom. Plan Proustova
ciklusa
i razvoj glavnoga lika u vremenu. Odnos pripovjeda lik.
Knstlerroman
kao autobiografija.
IX: Pronaeno vrijeme. Umjetnost kao otkupljenje. Sadraj i
smisao Proustova esteticizma.
X: Hrvatska inaica romana o umjetniku. Povratak Filipa
Latinovicza.
XI: Povratak Filipa Latinovicza, II. dio. Umjetnost kao
prokletstvo i kao alijenacija. Refleksija o umjetnosti kao
integralni dio
romana o umjetniku.
XII: Doktor Faustus. Faustovska tema u povijesti
knjievnosti.
Mannovo osuvremenjenje i preobrazba lika. Pripovjeda i junak.
Politiki
i socijalni kontekst estetika i etika u Doktoru Faustusu.
XIII: Adrian Leverkhn kao paradigma modernistikoga
umjetnika. Teorija umjetnosti u Doktoru Faustusu. Umjetnost i
bolest.
XIV: Sintetiki pogled na ulogu umjetnika i umjetnosti u
modernistikoj estetici. Umjetnik i drugi. Daljnji razvoj romana
o
umjetniku.
XV: Zakljuna razmatranja i evaluacija.
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
3
Literatura:
A. Obvezatna
1. Cambridge Companion to James Joyce, ur. D. Attridge,
Cambridge University Press, 1990. str. 1-31; 55-83 i
103-131.
2. V. mega, Istina fikcije, Moderni njemaki
pripovjedai, Zagreb, 1982. str. 7-32; 107-123 i 199-
221.
3. R. Shattuck, Proust' Way, A Field Guide to In Search
of Lost Time, New York & London, 2000. str. 23-48;
137-160 i 161-176.
4. V. Sepi, Klasici modernizma, Zagreb, 1996. str. 9-48
i 145-186.
5. A. Eistensson, The Concept of Modernism, Ithaca &
London, 1990. str. 8-50.
B. Dopunska
1. V. mega, Teita modernizma, Zagreb, 1986. str. 9-
62.
2. P. Brger, Teorija avangarde, Zagreb, 2007. str. 47-72.
3. P. Childs, Modernism, New York, 2000.
4. Modernism, ur. M. Bradbury and J. McFarlane, London
etc., Penguin Books, 1991; str. 393-442.
5. P. V. Zima, Der europische Knstlerroman,
Tbingen, 2oo8.
6. S. Kern, The Modernist Novel, Cambridge Univerity
Press, 2011.
7. M. Solar, Smrt Sancha Panze, Zagreb, 1981. str. 40-67.
8. M. Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd,
1985. str. 24-88 i 113-129.
9. I. Vidan, Nepouzdani pripovjeda, Zagreb, 1970. str.
62-73 i 155-170.
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
4
10. I. afranek, Marcel Proust: U traganju za izgubljenim
vremenom, u: Temelji modernog romana, Zagreb,
1971. str. 5-75.
11. The Cambridge Companion to Modern German Novel,
ur. G. Bartram, Cambridge University Press, 2004. str.
1-46 i 77-92.
12. The Cambridge Companion to Proust, ur. R. Bales,
Cambridge University Press, 2001.
13. M. Engelsfeld, Interpretacija Krleina romana
Povratak Filipa Latinovicza, Zagreb, 1975.
14. P. Bourdieu, Pravila umetnosti, Geneza i struktura
polja knjievnosti, Novi Sad, 2003. str. 75-252.
15. Thomas Mann, Doktor Faustus: 1947 1997, ur. W.
Rcke, Bern etc., 2001.
Nain polaganja ispita: pismeni ispit, seminarski rad
Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:
diskusija, usmena provjera
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
5
I. predavanje nastanak Knstlerromana
- knjievnopovijesni, socijalni i filozofski (estetiki) razlozi
nastanka
- roman o umjetniku mogao se pojaviti samo tamo i u trenutku
kad
umjetnost (barem u oima umjetnika, ali i neke ma kako
elitistiki
oblikovane zajednice) dobiva iznimno vanu ulogu
njemaki romantizam revolucija u sferi duha - slabija razvijenost
i
rasprenost njemaki govorni prostor izborne i nasljedne
kneevine
vicarska Habsburka monarhija prijelaz iz dvorske kulture
francuskoga tipa
na modernu decentriranu kulturu i knjievnu scenu trite
konkurencija elja
za kreiranjem jedinstvene i autentine nacionalne kulture Wlihelm
Meister
ambicija stvaranje nacionalnog teatra
Sturm und Drang (predromantizam oblikovanje nove osjeajnosti)
razdoblje
genija samoproglaenje socijalno jo neverificirano (nepriznato
Haydn,
Mozart, Beethoven) Goethe (sam sebi nije dodjeljivao odnos prema
plemstvu,
ali je s vremenom stekao taj status)
- filozofski i estetiki idealizam primat (poezije) umjetnosti i
njezina uloga u
koncepciji Bildunga zaviriti u estetiku njemake rane
romantike(samo kljune
pretpostavke)
- odnos prema prosvjetiteljstvu i razumu ambivalentan kritika
prosvjetiteljstva
njegovim vlastitim sredstvima prekoraenje ogranienja
- vjera u umjetnost i obrtanje uloge filozofije (racionalne
refleksije) i umjetnosti
umjetnou se dokuuje beskonano u konanom, nadosjetilno u
osjetilnom,
apsolutno u pojedinanoj pojavi objasniti nain formuliranja
estetike
fragmentaran, nejasan, nesistematian, apodiktian problemi (F.
Beiser)
- teorija istine od korespondencije (s prirodom stvari) prema
teoriji istine kao
kreacije i produkcije i koncepciji realiteta kao cjeline koja
bitno ovisi o aktivnosti
(i percepciji) subjekta (kategorije prostora i vremena) Kant
(trea kritika)
ogledalo i svjetiljka - romantika estetika nije poetska verzija
Kantove Kritike i
Fichteova subjektivnog idealizma Wissenschaftslehre 1794. (koje
su svi u
Jenskom krugu temeljito prouavali (braa Schlegel, Tieck,
Novalis,
Wackenroder, Schelling, Winkelmannn)
- Kantov utjecaj - doktrina o autonomiji umjetnosti (neovisnosti
estetikog suda o
praktinom i teorijskom), koncepcija organizma, definicija genija
kao stvaralake
moi koja nadmauje sud ukusa i namee vlastita pravila, ideja o
konanosti
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
6
(smislenosti) univerzuma svijet kao (umjetniki) tekst kasnije,
ljepote kao
simbola moralnosti sve je to u romantikoj teoriji zaotreno i
prevrednovano
- sinteza mimetikih i ekspresivnih teorija umjetnosti ono to
umjetnik proizvodi
zapravo je samoproizvodnja (Bildung) apsolutnoga iz sebe sama,
jer je
kreativno djelovanje najvii oblik organizacije i razvitka svih
stvaralakih sila u
prirodi
- umjetniko djelovanje je u skladu s prirodom, jer je integralni
dio prirode
(univerzuma) kao cjeline umjetnik otkriva tako to se sama
priroda u njemu i uz
njegovu pomo otkriva (Cit: iz Schlegela)
- on je posljednja karika u proizvodnom lancu prirode i najvie
ostvarenje te
proizvodnje
- subjekt objekt relacija problem identiteta stvar po sebi
(Kleist) ego kao
temelj filozofije cilj romantike je da se on apsolutno
transcendira (koncept
genija, slobode kroz Bildung)
- prema Kantu i Schilleru (Pisma o estetskom odgoju ovjeanstva,
1795) mi
ljepotu trebamo promatrati kao da je manifestacija slobode
romantiari ljepota
jest manifestacija slobode
- metafiziko znaenje umjetnosti u Kanta samo epistemoloko
znaenje
spaja teorijski koji se zapleu u aporije i otvara postulate za
praktini (moralni)
um
- preko organike teorije univerzuma organiko vs.
mehanicistiko
1. (priroda) univerzum kao organska cjelina ideja cjeline
prethodi dijelovima i
ini njihovo postojanje moguim
2. univerzum je estetska cjelina i pokazuje znaajke lijepoga
ideja cjeline
odreuje narav dijelova i drugo, autonomna je jer se ne podvrgava
vanjskim
pravilima; on se samogenerira i samoorganizira svijet kao
umjetniko djelo bez
vanjskoga kreatora ostavit emo otvoreno
3. ideja univerzuma moe se stei samo kroz estetiko iskustvo (a
ne analitikim
diskurzom ili praktinim djelovanjem)
- priroda i umjetnik djeluju prema nekoj inteligentnoj zamisli
premda je nisu
dokraja svjesni (svrhovitost bez svrhe) u mehanicistikoj slici
svijeta priroda se
pojavljuje ako racionalan ureen sistem (svijet kao znanstveni
tekst) u organikoj
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
7
kao umjetniko djelo koje nije dohvatljivo racionalnom analizom
(uzrok
posljedica) nego intuicijom i osjeajem (imaginacijom)
- organika teorija prirode - objanjenja u holistikim terminima u
dinamikoj
fizici onoga vremena tvar se sastoji od aktivne sile, a ne od
puke protenosti kao u
Newtonovskoj mehanici (elektricitet, kemija, magnetizam otkria
jo ne
usustavljena) - danas izgleda kao misticizam tada normalna
znanost
- kontinuitet anorganskog i organskog - jedna iva sila iza svih
pojava (jedinstvo
svega u svemu) ideja organizma podignuta na kozmiku razinu
koncept sile
posrednik izmeu mentalnoga i fizikoga univerzum kao
macroanthropos
Schelling: priroda bi trebabala biti vidljivi duh, a duh
nevidljiva priroda
- to su temelji za uvjerenje da je umjetniko djelovanje
samootkrivanje prirode
1. budui da je u organizmu cjelina neodvojiva i naelno slina
svojim dijelovima
slijedi da e umjetniko djelo odraavati cjelinu prirode (Novalis:
on je
mikrokozmos - fragm. br 17. str. 40 str 61 br. 89.
2. budui da postoji kontinuitet i hijerarhija u prirodi koja
dostie svoj vrhunac u
ljudskoj aktivnosti, umjetniko stvaranje bit e vrhunac svih
snaga inherentih
prirodi
3. budui da je mentalno samo pounutranjenje svih sila
svojstvenih materijalnom
umjetnika djelatnost e utjeloviti, razviti i izraziti sve
prirodne sile koje djeluju
na mentalnu aktivnost opet samorealizacija prirode same kroz
umjetnika i
umjetnost umjetnik dobiva privilegirani status jer posjeduje
najvie uvide (ne
nuno svjesno) u prirodu stvari
Bildung kao najvie dobro i izvor svega to je korisno (F.
Schlegel
najoriginalniji i najnejasniji uz Novalisa od svih)
dva vida Bildunga - obrazovanje svih lanova drutva (kultura)
i
samoobrazovanje (samoizgradnja) Rorty dva mogua vida utopije
- politiki kontekst Francuska revolucija oduevljenje i
razoarenje
republika, monarhija, aristokracija rezultati revolucije kult
razuma, nasilje,
teror
- republika nije mogua, ako nisu graani spremni ustav ne rjeava
stvari
drava (drutvo) kao cjelina pojedinac kao dio opi interes
primaran
pojedinani interes ne moe biti kohezivna snaga
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
8
- kako moemo biti ljudska bia openito (prosvjetiteljski moment),
ali i
individuumi
kritika hedonizma - umjetnik filistar (udobnost, sigurnost,
rutina) racionalna
etika (Kant) nedostatna i preotra jer malo mjesta ostavlja
senzibilitetu ,
uniformnost Dostojevski (Zapisi iz podzemlja)
- romantiki cilj - sve ljudske sposobnosti valja objediniti i
razviti u cjelinu
Schillerova ideja oblikovati pojedinca tako da razvije sklonost
prema lijepom i
dobrom i razumnom (opem interesu) aktivan, slobodan i kritian
graanin
nadmaivanje prosvjetiteljskih ideala
- umjetnost, religija, mit (Holderlin) religiozni vokabular
- umjetnost kao nova religija i moderna mitologija, moe
nadahnuti a ne samo
uputiti umjetnik kao sveenik i prorok novoga poretka
(utopije)
- leitmotiv romantikih Knstlerromana (Novalis, Heinrich von
Ofterdingen,
Tieck, Putovanja (lutanja) Franza Sternbalda, Wackenroder
(Herzenergiessungen
eines kunstliebenden Klosterbruders Izljevi srca jednog
samostanskoga
ljubitelja umjetnosti) - Engel transcendentalni roman
- svi su oni kreativni odgovor misreading (H. Bloom) na Wilhelma
Meistera
(1795)
slabija varijanta vie u pripovijestima (Nervalova Aurelija,
Eichendorf Iz
ivota jednog dangube ili u stihu Childe Harold, Jevgenij Onjegin
epovi, romani
deziluzije (Balzac, Sthendal)
- optube za naivnost Schiller - uloga umjetnosti u realizaciji
utopijskih zamisli
ne oblikuje se schne Seele tako to se konzumiraju i uivaju
umjetnika djela, nego
tako da estetiki odgoj oblikuje pojedinani karakter poput
umjetnikoga djela
herojsko doba (idealizam) graanstva (u irem smislu) estetsko
djelovanje nee biti
potisnuto razumom, niti e udovoljavati iskljuivo osjeajnoj
strani nego e ii pema
istananosti i oplemenjenju estetsko djelovanje nadahnuto je
uivanjem u ljudskoj
izvrsnosti koja slui kao pokreta da se izvrsnost postigne i
odri
- romantiari (Jena) proirili Schillerove zahtjeve na socijalnu
dimenziju
estetsko kao primarna svrha drave i drutva (dosegnuti estetsko
stanje) slobodna
interakcija izgraenih pojedinaca (Habermas) ideali moderne
(kao
prosvjetiteljskoga) projekta ne najbolji nego najljepi od svih
moguih svjetova
Lucinde (Ditiramb)
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
9
estetika sfera kao sfera slobode eli prekriti sve ostale
poetizirati, romantizirati
svijet
- autonomija umjetnosti (Bourdieu) izborena teorijski (Kant),
ali zapravo
proistekla iz parcijalizacije sfera u moderniziranim zapadnim
drutvima (zapazio ve
Hegel)
budui da je potpuno idealistiki koncipirana (rani romantizam
razdoblje velikih
nada) u poetku ima goleme pretenzije od esteticizma nadalje ne
nastoji pokoriti
podruje pragme
- u romantiara akcent na slobodi (samodostatnosti, neovisnosti
Tieck
Preobilje ivota) moderni ideal nasuprot starijim drutvima
(Heinrich von
Ofterdingen: Cjelokupno obrazovanje (Bildung) ne vodi niemu
drugom nego onom
to moemo zvati slobodom, premda ona ne treba oznaavati puki
pojam nego temelj
svega postojanja
paralela umjetnik (izgraeni individuum) umjetniko djelo F.
Schlegel fr.
116: romantina umjetnost je sva u postajanju, to je njena prava
bit; ona je uvijek
postajanje i ne moe se do kraja usavriti, ona se ne moe iscrpiti
nikakvom teorijom ,
samo boanska kritika bi se usudila odrediti njezin ideal, ona
sam je beskonana kao
to je slobodna. I kao prvu zapovijed ona priznaje da pjesnikova
volja ne priznaje
zakone iznad (izvan) sebe. U odreenom smislu svekolika poezija
(kreativna
djelatnost, imaginativna djelatnost) jest ili bi morala biti
romantina.
- sve se to odnosi i na oblikovanje osjetila i osjeaja Sturm und
Drang nasljee
estetika sposobnost odmak romantizirati osjetila razviti nau
percepciju za
svijet iznutra (koji je magian, nov, misteriozan Novalisov
fragment br. 86 str. 60
- samoostvarenje kao samootkrivanje istraivanje unutranjih
dubina
romantiari i nesvjesno nedostatak psihoanalitikog koncepta i
vokabulara
posredno bajka, udesno, srednjovjekovlje, Heinrich (snovi) prema
unutra vs.
Wilhelm Meister
- koncentrini krugovi sve ire vs. sve dublje kompozicija
epizodinosti
koherencija - kronologija i kauzalnost (Engel pragmatini nexus
vs. fragmentarnost
i raznorodnost (Lucinde); iskustvo (W. M.) kontemplacija i
konverzacija (H. O)
kauzalna fabula ne dolazi u obzir jer implicira racionalistiku
sliku svijeta
F. Schlegel o Meisteru (1798) jedinstveno i novo, ne moe se
razumjeti u
zakonima anra (klasicizam) bit romana kao pojave kasnije (1800)
sumnje u
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
10
djelo ba zato to je djelo - zaokrueno Wilhelmov umjetniki
put
Wilhelmova graanska (aristokratska) integracija zrelost
- tematski kritiziran, ali je roman i to kao Bildungsroman
proglaen uzornom
formom nove umjetnosti (u duhu Schlegelova fragmenta) omoguuje
ulazak svih
diskurzivnih praksi vremena to e se svojstvo, dakako zadrati u
modernistikom
Knstlerromanu (ukljuujui esejistiku, ali i pripovjedanje o
umjetnosti i
pripovjedanu umjetnost)
- ljubav kao kohezivna snaga zajednice Lucinde (ljubav kao
Bildung)
seksualna ravnopravnost ostvarenje (kvartet) opresivnost brane
zajednice
(tjelesno nije potisnuto i zanemareno) skandal i danas izazovan
tekst u svakom
pogledu
- zlatno doba (srednji vijek, 17. stoljee) organski srasla
zajednica pojedinani
interes kao temelj graanskoga drutva konformizam
teorija i praksa djelomino izostala (paradigmatska je engleska
situacija, Jane
Austin vs. Wordsworth, Blake, Shelley stihovane pripovijesti)
muke i enske
uloge M. Shelley Viktor Frankenstein kao alegorija tvorca
monstrum olienje
bildunga i deziluzije (alijenacija i prokletstvo)
Engel je li u romantizmu doista bitno da umjetnik postane
sredinjim likom?
svi junaci ak i kad to nominalno nisu posjednici su
imaginacije
- temelji esteticizma u romantizmu jedinstvo estetskoga,
moralnog i umnog se
raspada estetsko (ue shvaeno kao umjetniko, artistiko) ima
primat pred drugim
podrujima
- Bildungsroman po M. Engelu dosta strogo shvaen samo kad ima
jaka
intertekstualna uporita u romanima kraja 18- i poetka 19.
stoljea mnogi od autora
i nemaju doticaje s tom tradicijom
- ja ipak mislim da su teorijski projekti rane romantike, kao i
njihova praksa
(razvodnjena u zreloj i kasnoj romantici) posredno oblikovali i
tip junaka i omoguili
nastanak i razvoj esteticistike dogme u europskim knjievnostima
19. i ranog 20. st
- ne zanemarujui kontekstualne initelje (racionalizacija i
atomizacija graanskog
drutva, ispadanje umjetnika iz podjele rada, njegovo
deklasiranje; prevlast
pozitivizma i dominacija sistema nad Lebensweltom itd.
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
11
II. predavanje autonomija umjetnosti esteticizam umjetnik i
institucija
umjetnosti 19. stoljee
proli put razvoj koncepta Bildunga i zaeci Knstlerromana Engel
odbija
uspostavu kontinuiteta i irenje termina (djelomino s pravom,
djelomino ne)
metoda (komparatistika deskripcija (fenomenologija) i
pozitivizam
realistiki roman deziluzije s ambicijom reprezentacije
totaliteta graanskog drutva
u formiranju (lice i nalije) naturalistiki roman nema mjesta za
sredinju ulogu
umjetnika postavka pripovjedaa 3. lice kroniar, moralist i
analitiar
- nova pozicija umjetnika umjetnosti kao i njihove drutvene i
kulturne
(i)relevantnosti gradila se u tekstovima drugoga tipa estetikim
i kultorolokim
esejima, manifestima, u poeziji ili refleksiji koja je uz nju
ila (Baudelaire, Mallarm,
Rimbaud)
- esteticistika dogma i esteticistiki mitovi - pokrajna struja u
stoljeu zanstvenoga
pozitivizma, empirizma, povjerenja u progres i uspon
parlamentarne demokracije
(mega) (gotovo svi esteticisti ujedno i skeptici ili otvoreni
protivnici graanskoga
drutva utemeljenog na parlamentarnom sustavu u emu su uglavnom
vidjeli samo
vladavinu mase i prodor masovnoga ukusa (pojava fotografije)
- sve u uskoj meusobnoj ovisnosti - Brgerova teorija prema
Marxovim
postavkama kritike graanskoga drutva i kapitalistike ekonomije
(Benjamin,
Frankfurtska kritika teorija) djelomino slijedi i mega
- zato u knjizi koja je nominalno teorija avangarde (kritika)
traiti objanjenje
esteticizma odnosno pojavu umjetnike religije
Brger: S povijesnim avangardnim pokretima umjetnost drutveni
parcijalni sistem
umjetnost ulazi u stadij samokritike. () Avangardni protest
kojemu je cilj umjetnost
vratiti u ivotnu praksu otkriva vezu izmeu autonomije i
beskorisnosti. Time
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
12
uspostavljena samokritika parcijalnog sistema umjetnosti
omoguava objektivno
razumijevanje proteklih faza razvoja
objektivno razumijevanje kritika teorija sagledati neto iz
pozicije koja
omoguava odreenje povijesnog statusa neke pojave, a da se ne
upada (ne
ograniava9 na zablude koje sami suvremenici dijele o vlastitom
djelovanju, ni na
dijagnozu iz neke vanvremenske pozicije koja pretendira na
konano vaenje
- avangarda kao samokritika institucije umjetnosti razotkrila
prethodne momente u
procesu (osamostaljenje institucije umjetnosti) esteticistiki
impuls provesti
umjetnost u praksi povratak utopije koja se ne ograniava na
samostvaranje
Selbstbildung
-moja hipoteza i anticipacija - Knstlerroman vremenski istodoban
cvjetanju
avangardnih pokreta samo koincidencija? jedna od funkcija upravo
preispitivanje
institucije umjetnosti (i drutvenoga poloaja umjetnika), ali bez
radikalnih zahtjeva
da se umjetnost kao drutvena praksa ozbilji i u konanici dokine
(ostanak na
esteticistikim pozicijama uz raskid s pojedinim mitovima
esteticistike dogme)
- autonomija ni kao pojam kako su ga razvili larpurlartisti, ni
kao predodba
sociologa koji je vide kao subjektivni umjetnikov umiljaj nego
kao posljedica
realnih drutvenih procesa koji su osudili umjetnost da se
izdvoji kao potpuno
diferenciran drutveni sistemi to takav da ne preuzima nikakvu
drutvenu funkciju
- mega prvi dio esteticistiko samorazumijevanje vie od
autonomije samo
pretpostavka estetika sfera daje najvii smisao i nadmona je
etikim ili
racionalnim (pa i spoznajnim) ciljevima u Nietzscheovoj
artistikoj metafizici
svijet je opravdan samo kao estetiki fenomen esteticistiki oblik
teodiceje (1872)
Olimp privida imamo ljepotu, e da ne bismo umrli od istine
- Francuska (Pariz) preuzima teorijsku tafetnu palicu od Jene i
Berlina
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
13
- Baudelaire kraj pokuaja da se priroda i duh izjednae -
Schelling: priroda bi
trebabala biti vidljivi duh, a duh nevidljiva priroda - prijezir
prema prirodnome
antirusoovski impuls
- pohvala izvjetaenosti, umjetnosti, kazaline dekoracije
Baudelaire i Mallarm
kult Wagnera antimimetizam (realistika dominanta), lakune,
sveobuhvatna
umjetnost mit
- prodesse et delektare prodesse otpada kao izvanumjetnika
(umjetnosti strana)
komponenta
- Gautier Gospoica Maupin (1835) predgovor ranim pjesmama
1832
antiburujsko usmjerenje (buruj dendi (inaica genija)
deklarativnost kao
defenziva put od l'art pour l'art do esteticizma odnos prema
masi od (Schillera)
Poea, Heinea preko Baudelairea do Mallarma, Georgea i Rilkea
(Ortega y Gasseta)
- Flaubert (Bourdieu) umjetnost se moe zamisliti samo u opreci
prema vladajuem
ukusu i miljenju jaz izmeu estetike i politike umjetnost je azil
due u svijetu
ispranjenom od smisla vita activa vita contemplativa
(resakralizacija
umjetnosti) Brger - poslije
- artizam i umjetnika forma (savrenstvo proizvoda cilj i izvor
samosvijesti)
moral umjetnosti je u njezinoj ljepoti) tretman uspjeha onda i
danas
- roman i simfonija (Flaubert i Brahms) svi nai romani i
romanopisci estetiki
heroji potpuno potinjavanje umjetenikoj egzistenciji (Monet
serija) Mann
Hanno Budenbrock prizor smrti distanca i dehumanizacija
prividna
- Mallarm, Huysmans, George sastanci utorkom Sartre, Barthes,
Blanchot,
Derrida odnos prema tekstu, djelu, knjievnosti (prostoru
knjievnosti)
- fetiki karakter rijei knjievni i izvanknjievni (trgovaki)
jezik nita s
komunikacijom
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
14
Engleska struja - Ruskin, Morris, Pater, Wilde veza sa
socijalnom sferom utopije
nalik romantiarskim u esteticistikom kljuu ovjekova dua u
socijalizmu
(1891) estetsko kao podloga i smisao utopijskoga muka ovjeka ini
tupim za igru
i umjetnost umjetnik kao simbol drutva osloboena od prisile
- antimimetizam obrnuti mimetizam (Decay of Lying) Marx ljudska
su osjetila
proizvod ljudske povijesti umjetnost kolujui i izgraujui
senzibilitet stvra
pretpostavke za percepciju pojava koje do tada nisu bile
zamijeene romantiarske
metafore (ljubavi, enje, inspiracije itd) kreacionistika teorija
istine
formalistika teorija oteane forme i dezautomatizacije vienje
grada u romantizmu
i modernizmu
- autonomija kao povijesni proces odvajanja jednoga parcijalnog
sistema od cjeline
drutvenih odnosa, plaen gubitkom drutvene funkcije umjetnika
- proli put precjenjivanje i hipostaziranje umjetnosti njezina
utopijska
svjetskopovijesna misija objedinjuje sve Hugo, Mickiewicz,
Manzoni, enoa,
Tolstoj, Krlea
sada program iskljuenja i odbijanja da slui bilo kakvoj
drutvenoj svrsi koncept
slobode, selbstbildunga i neprestanoga samoodreenja bez temelja
izvanjski zadana
(Schlegel - 116. fr. kao i Heinrich von Ofterdingen)
- (umjetnika) sloboda kao samodreenje: stalno preosmiljavanje
vlastite
(umjetnike) egzistencije, odnosno ustrajni pokuaj da se odredi
to netko jest
(permanentna revolucija, bez vrstoga temelja ujedno i
modernistiki kredo) prema
ovim odreenjima ja sam svoja vlastita povijest (i jo vie
budunost) nema
izvanjskih (tradicijskih) jamaca drutvo, religija, ideologija
univerzalno
primijenjeno vodi potpuno novim drutvenim okolnostima
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
15
u esteticizmu taj moment nedostaje, ali se moe uoiti moment
resakralizacije
umjetnosti (Brger) na temelju Benjaminovih eseja, ali i protiv
njih aura doba
tehnike reprodukcije auratini moment (nedosenost, daljina) u
kultnom obredu,
ostaje prisutan u umjetnosti od renesanse sakralni karakter
srednjovjekovne
umjetnosti emancipacija moderne umjetnosti od sakralnoga i
ujedno dobiva sakralni
(nereligiozni) karakter nita zajedniko
- proizvodnja, recepcija drutvena svrha sakralna umjetnost
dvorskam
umjetnost graanska umjetnost
- Kantova i Schillerova estetika institucija umjetnosti sazrela
do kraja 18. st.
estetika kao disciplina mogua tek kad se institucija umjetnosti
u potpunosti etablirala
umjetnik i umjetnost sfera ostala izvan podjele rada svrhovito i
racionalno
tehnika minimalna (Benjamin) pomiruje (posreduje izmeu
teorijskog (priroda) i
praktinog (sloboda) Schiller paradigmatska djelatnost -
Bildung
- uloga romana paradigmatska forma graanske umjetnosti
individualna
proizvodnja individualna recepcija udubljivanje auratini
karakter
kontemplacija u esteticizmu (modernizam kao nastavak) umjetnost
(i umjetnik)
postaju sadrajem umjetnikoga djela umjetnost se bavi sobom i
svojim vlastitim
pretpostavkama
problem jezika problem medija kriza umjetnosti (Mallarm,
Valry,
Hofmannstahl) ista poezija ispranjena od sadraja Huismans
iskljuivo
umjetniko Proust roman tematizira problem reprezentacije
Wildeovi aforizmi
dekadencija i avangarda kao objektivni momenti i kao mitovi
modernizma
- problem institucije umjetnosti problem kanona i konstrukcije
(Eysteinsson)
nehomogenost Benjamin fotografija i esteticizam Wilde i Mallarm
urednici
enskih asopisa modernizam i popularna kultura - elitizam
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
16
- esteticizam i politiko deklasirani umjetnik (forma kao poliki
feti koji se moe
popuniti bilo kojim ideolokim dodatkom status quo ili povratak u
jo starije oblike
politike organizacije iznimka Englezi Wilde unitavanje
privatnoga vlasnitva
odluan je korak prema prekrasnom i snanom individualizmu -
odustajanje od reprezentacije naa problematika svijest da je to
jedan od moguih
prikaza modernistike prakse i samorazumijevanja
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
17
- opi kontekst i partikularnost teksta i jedno i drugo
Wilde i Mann poetak modernizma Slika Doriana Graya - 1891 A
rebour (1884)
Tonio Krger (1903) Smrt u Veneciji (1911)- Glad 1890
Budenbrokovi (1899)
- od zaotrenog esteticizma do antiesteticizma prvi prizor prvi
dio romana poput
kasnoromantikoga krajolika simbolizacija prostora (Wilde i Mann)
sve
oplemenjeno ljudskom rukom priroda nevana baudelaireovski
odmak
- roman kao glorifikacija (kulminacija) i paradoksalno, kritika
esteticizma (implicitno
donosi sve opasnosti larprlartizma)
- Camille Paglia Seksualna lica Lijepi djeak kao unitavatelj -
pitanja tehnike
(forme) kronologija apolinijski konceptualist najpotpunija
studija dekadentnog
erotikog naela simbioza djeaka i slike (androgini efeb, Antinoj,
Adonis,
Alkibijad) Basil ga otkriva - Lord Henry mu daje samosvijest
pogled i duhovni
utjecaj kao seksualna sublimacija
- impresionizam kao blato i rasplinutost Kritiar kao umjetnik
priroda bez plana
umjetnost daje smisao (Decay of Lying) Baudelaire Mann umjetnost
organizira i
daje smisao nijemom ivotu
- forma je sve Wildeov pogled na formu, ini mi se prilino
konzervativan
zaokruenost, geometrija, simetrija
od Manna drugi oblici organizacije glazbena forma, apstrakcija,
katedrala
- utjecaj romantizma slika feti romantikog kulta prema sebi
sklonost prema
demonskom Frankenstein i Dorian nedovoljno naglaena veza gotiki
element
problem autora i njegove umjetnine - doppelganger
trokutni odnos hijerarhija autor djelo publika tri lika
simboliziraju
komunikacijsku dinamiku - auratini status djela osamostaljuje se
i posjeduje mo
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
18
(Benjamin knjiga i slika) Basilova smrt fiziki nestanak
Dorianovo
pokoravanje tavan gore
- odbijanje kranskog (puritanskog) uime poganskog (hedonistikog)
arhonti
buntovnitvo protuporedak (Basilova uloga mediokritetska)
vanjski i unutarnji fokalizator pretapanje pripovjeda Dorian
esejiziranje
aforizmi neizostavni dio knstlerromana
- Goethe, Ljermontov, Balzac, Huysmans realistiki prosede
nerealistiki elementi
- (vrijeme se ne podudara) fantastina pretpostavka romantika
Caliban sinteza
simbolizam resakralizacija umjetnosti? odnos prema simbolizmu
(poglavlje
- umjetnost i ivot ivot koncipiran kao umjetnost, ne kao priroda
ivot kao
umjetniko djelo vii oblik organizacije od romantizma umjetnost
kao
Selbstbildung cjelokupna ljudskost podvrgnuta stvaranju opusa
Tonio ovjek
mora umrijeti da bi bio potpun stvaralac (slika, roman i
Dorianova sudbina usporedo
se razvijaju dovrena je tek zadnjim inom
klasna (rasna) problematika perspektiva elite (Wotton jedini
vidio portret)
kritinost samo posredno Kad bi siromasi imali profil, lako bi se
rijeilo pitanje
siromatva - Aforizmi i filozofija za mlade ljepota i runoa kao
da su klasno
raspodijeljene (vidljivo se izbjegava opis Dorianova ivota)
smisao za umjetnost
(Sybil Vane) sentimentalno iracionalno Goethe Faust i Wilhelm
Meister
Margareta, Marijana Mignon (Dorian)
- finale s poukom Paglia se ne slae slika je fatalna i posjeduje
vlastite zakone
ritualni, a ne moralni zakoni
- to je sa kompozicijskim (narativnim aspektom) ?
- Tonio Krger Hanno Buddenbrook Tonio Gustav Adrian Leverkhn
opsesivna tema (1903)
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
19
fragmenti leitmotivi to se ne dogaa na zemlji doivljeni govor
(Joyce)
modernizacija diskursa esejiziranje rasprava s Lizavetom
Ivanovnom umjetniki
credo modernizma umjetnost vs. ivot (puna emocionalnost)
dehumanizacija
umjetnosti Ortega y Gasset distanca (ironija) - ovjek mora
umrijeti da bi bio
potpun stvaralac - radi uime openitijih zakona mimo osobnih
interesa (mega)
majstor ironinog relativizma i posredovanja izmeu ekstrema
(Serenus Zeitbloom i
Adrian) -
promaeni povratak (Filip) potpuno kidanje veza s matinom
sredinom
umjetnik graanin boem (vanjtina i sadraj) cijepanje osobnosti
samo u
Mannovoj koncepciji umjetnika (Hesse e ponoviti) nadrealisti i
dadaisti u
halbcilindrima
- Smrt u Veneciji poetak nemir (prolaznik kao nagovjetaj
sudbine, smrti)
stabilna se pozicija rui djela tip umjetnika (19. st. bard, na
izmaku) stari kico
i gondolijer anticipacija propasti i umora nedostatka volje mit
o dekadenciji
utjelovljen ovim tekstom (Venecija kao simboliki topos nekadanje
snage i sadanje
ocvalosti lupeko-trgovaki duh pale kraljice) (pomaknuti) eros i
thanatos -
umjetnost i bolest bolest kao metafora - i kao zbilja (Proustov
otac) - dokolica,
umjetnost ivot Elizijum str. 226 tajnost i mimikrija (takoer
povijesno
legitimirani) lice i nalije Europe pred I svjetski rat
- Smrt u Veneciji i Slika Doriana Graya (sudbina glumca u
Viscontijevu filmu)
Tadzio ista slika (kip) govori drugim jezikom uzdignutim do
glazbe
Aschenbach Basil oboavanje problem homoseksualnosti Grka
Symposion, Fedar (Hlderlin) u skladu s glavnim likom i njegovom
izgradnjom
vlastitog identiteta (preci) umjetnost kao borba i rtvovanje
- mitovi avangarde i dekadencije u Toniu i Smrti u Veneciji
povlatena spoznajna
uloga umjetnika rtvovanje, otuenje, osamljenost
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
20
Rilke Malte zapisci
jo kompleksniji tekst taj teki, teki Malte (Rilke) 1904 1910
Rodin
nekoliko faza , asoslov (1905), (Nove pjesme, 1907-1908)
Dingedichte
udubljivanje u stvari u njihovu fenomenoloku bit uivljavanje
fenomenologija
svijet bez trancendentalnog uporita fragmentira se i reducira na
spoznajni okvir i
intencionalnost svijesti usmjerenost na predmete bitak
dohvatljiv jedino kao
sadraj svijesti zaokret prema uvjetima spoznaje vidljiv i u
Zapiscima -
- fragment, nekoherentnost, bezoblinost, povremena hermetinost,
naputanje
kronolokog koda (fiksiranje pojedinih trenutaka) 71 zapisak
(Aufzeichnung)
nacrt, skica, nabaaj
kako tekst distribuira informacije potpuno modernistiki mnogi se
likovi ne
imenuju, ili nedostaje kljuna informacija o njihovu odnosu,
Karlo VI tek na kraju
historiograski detalji bez izvora polemika s povijesnim romanom-
princi
selekcije nejasan i neodreen str. 136 - Hugo
- nasljee rane romantike fragment kao osnova anra i nadomjestak
svih anrova
- ako je cjelovitost samo prividna, jer je svijet beskonaan
i totalitet se ne moe dosegnuti, onda pocijepano djelo u
jednakoj mjeri nagovjetava pravu realnost, ako ne i u veoj
mjeri, jer nam uredno komponirano djelo, s intencijom
iscrpnosti samo zavarava u pogledu prave prirode svijeta i
mogunosti njezine spoznaje kao i njezine reprezentacije
- fragment novo konstruktivno naelo enja za cjelinom
uvijek prisutna, ali cjelina ne moe biti dohvaena
fragment hvata jedan moment apsoluta koji ve u sljedeem
trenutku biva nadmaen (aufheben) proces,a ne statinost
- fragment i prosvjetiteljski aforizam kontinuitet i
diskontinuitet
- prosvjetiteljski aforizam izrie istinu o svijetu (i
racionalno je koncipiran) romantiarski fragment odnosi se
na sama sebe on je poezija i ujedno refleksija o njoj
poezija poezije uzorna forma svi anrovi nose ga u
osnovi (od lirske pjesme do romana, drame i historiografske
sinteze)
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
21
- fragment i Witz (dosjetljivost, otroumnost, humor)
spajanje udaljenog i spontanost (udio nesvjesnog
suprotstavljen analitikom razumu atomizacija svijeta
povezanost svih stvari u duhu) metaforiko naelo
poetska funkcija jezika Novalisov Monolog -
autoreferencijalnost
- poetski jezik eksklamacije, ponavljanja, apostrofe signali
Sartre o poeziji
priznanje o neuspjehu (ovjeanstva) cit: dobitak Ist es
mglich?
- anrovska pomutnja podrijetlo Mallarm umjetniki jezik
pragmatini
jezik (poezija proza vs. svakodnevni govor) nadoknauje
nedostatke prirodnog
jezika (modernistiki postulat) smanjuje arbitrarnost znaka blii
referentu u
konanici
situacija u prozi i romanu oko 1910 iscrpljena realistika
paradigma, a nova jo nije
nastala
tematska i oblikovna raznolikost (Solar razvrstao)
1. zapici o stvarnom ili fiktivnom dogaaju (pretpovijest -
djetinjstvo pripovjedaa)
2. refleksije (o sebi, percepciji, ustroju svijeta)
3. poetski oblikovane asocijacije
4. pasivna registracija dojmova dojam u biti ja sam
(sadanjost Pariz; - prolost Danska).
- kriza kulture promjena - otkrivanje epohalne situacije istine
o njoj i njezinim
pretpostavkama u Wildea povjerenje u (knjievni) karakter i
zaostaci pustolovine
u Rilkea karakter samo sluajna nakupina sjeanja i dojmova ivot
kao narativ
postao nemogu i nevjerodostojan Zapisci kao roman? Solar
nepovjerenje u
spoznajne konvencije, nepovjerenje u knjievne konvencije,
nepovjerenje u odrivost
dotadanjih kulturnih oslonaca (povijest, nacija, koherentnost
osobe)
- istroenost narativnih konvencija dijagnoza simptomi
Mann (Tonio Krger) ovjek mora umrijeti da bi bio potpun
stvaralac iza
staklene pregrade osamljenici odmaknuti se od (praktinog) ivota
da bi se
spoznavalo nema boljega, a netko mora str. 19. str. 18. ja sam
nitica - proces
dezintegracije ega ve odmaknuo ali u ime stvaralake
subjektivnosti umjetnost
(spoznaja) kao iskupljenje moe biti samo relativna u kulturi
koja je izgubila
zajednike osnove
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
22
profil junaka - Pariz Danska (slinost s Mannovim junacima) Jens
Peter
Jacobsen i Sgbjorn Obstfelder (Detlev von Liliencron Malte
Kjerkewanden
Mit dem linken Ellenbogen) problematian paranoja, ludilo,
epohalne
karakteristike str. 136 str. 148 svi romani o umjetniku
varijacija prie o
izgubljenom (razmetnom) sinu str. 151
ja mi u Rilkea (Devinske elegije) sitna ljubav stada
(Pariz, Petrograd, Venecija, Napulj) centar - periferija (veliko
malo) stranac
razliitost, posebnost, bolest, neuroza (motivacija posebnoga
vienja) aristokrat
deklasiran propast Ulsgaarda - aristokratska sredina evokacija
predmodernog
svijeta koji posjeduje i integritet (zajedniku okosnicu) i
individualnost str. 18.
- motiv smrti otac majka (djedovi bake, tetke, ujak kue Ulsgaard
i
Urnekloster Brigge i Brache) nostalgija za jednim tipom kulture
(vrijeme za
umjetnost i umjetniki opaaj zidni sagovi pjesme neto stabilno -
Sartre u
artefaktu popularne kulture jazz standard) znatno utjecao na
egzistencijalistiki
roman (uz Dostojevskog Zapisi iz podzemlja)
mit o dekadenciji (gubitak Ulsgaarda) natjeran na
kozmopolitizam
masovnost smrti u modernim bolnicama Buddenbrookovi Marcuse
feudalna
kultura kao ideal antimodernizam i modernizam
redefinicija romana (pripovjedanja) proizlazi iz redefinicije
zbilje str. 96;
str. 139 svaki koherentan narativ poiva na pretpostavci o
hijerarhiji vanoga i
nevanoga, u kriznim trenucima to vie nije mogue ustanoviti misli
o teatru (Ibsen,
Fergusson)
sada analepse zauzimaju vie teksta nego sadanjost prie
selekcija ispripovijedanog nijedan krupan dogaaj u sadanjosti
po
tradicionalnim mjerilima sve se vano dogodilo u prolosti
poklopac svetac
moderni osamljenik skromnije zadae (umjetnik kao moderni
svetac?)
str. 90. -mega centar? poliperspektivnost policentrinost da su
priali,
odista priali
nalije grada Pariz grad svjetlosti - nita od bljetavila ili
velike dinamike
(saloni, revolucija i sl) grad svjetlosti u grad sivila i
polumraka Mannova Venecija
labirint jedan od elemenata ironije i polemike s drutvenim,
kulturnim i
narativnim dominantama
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
23
- problematini odnosi s prolou i sadanjou Drugi susjedi
(Polanski)
str. 102.
- ide i dalje od toga dijagnosticira krizu u osobnom identitetu
kao i u vrijednosti
tradicije (pria pripada djedovskoj generaciji str. 90 Malte i
majka ne vole obine
prie (fantastino, udesno, romantino) str. 62. -63. (smisao prie
s duhovima
usredotoenost na reakcije) preutna polemika s romantizmom i
Wildeom, ali i
preoblienje - fragment
samo uspomene (Ali tko posjeduje uspomene?) deromantizirana
romantika
estetiki heroizam lien transcendencije, ali i potrebe da
pragmatiku teksta
legitimira (cjelovitom) priom (zapletom) autonomija i neovisnost
samorazumljive
pretpostavke (svetac kao paradigma) slava publika (Beethoven,
Ibsen)
poredak u zbilji poredak u pripovjednom tekstu H. White anali,
kronika,
narativ (pripovijest) podrazumijeva poredak i zavrenost dogaaja
u neverbalnoj
zbilji (objektivnost, jasnou) slabije organizirane forme po
Whiteu paradoksalno to
bolje ine blie su kaosu stvarnosti str. 96 ako je svijet u naelu
neobjanjiv i
nesvediv na pouzdane principe onda se diskurs namee kao njegova
autentinija
reprezentativna opcija (prevlast subjektivnog pripovjedanja u
modernistikoj prozi)
arbitrarnost znaka manja bolje pogaa istinu bitka;
Bili smo jednoduni u tome da prie ne volimo mislili smo kad bi
sve ilo
svojim tokom bilo bi to jo udesnije - prevlast sluaja
(kontigencije nad poretkom
str. 62
napetost izmeu strukture i funkcije romana odlazak u
meuprostor
roman kao izraz totaliteta epohe moe opstati, ako se njegova
struktura izmijeni i
ukljui ona rjeenja problema fiksacije fragmenata ukljuenjenjem
lirskoga
doivljaja svijeta Solar
i Rilke vodi Maltea od dna (siromatva, paranoje i ludila) do
Olimpa (umjetniki
artefakti, iznimni trenuci senzibilnosti epifanije, blaeni
trenuci) radikalizira
spoznajni poloaj kako bi propitao gotovo sve pretpostavke
zapadne kulture;
redefinirao odnos junaka i svijeta pamenje anra - Bildung
str. 152- rezime otvoren kraj zadaa (misija) Joyce, Proust,
Tonio
ujedno vraanje na poetak Homer (Joyce)
-----
menipska satira samo neke od anrovskih znaajki tematske
znaajke
anrovske znaajke moderna umj. proza osobito egzistencijalistika
(novela i
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
24
roman) slijede tu tradiciju uvodei nove problematske sklopove i
svjetonazorska
rjeenja
memoarska forma ja pripovjeda (Od Apuleja do Swifta)
eksperimentira, propituje svjetonazorske premise stvaranjem
iznimnih
situacija (granine situacije Jaspers znaajne situacije Sartre),
konfrontacija
ogoljenih konanih stavova o svijetu,
mijea visoko i nisko humor - karnevalizacija, stihove i prozu,
naturalizam
drutvenog podzemlja prije Olimp podzemni svijet
karnevalizacija (interiorizirana) krma, bordel (podzemlje)
sentimentalna i
estita prostitutka u Dostojevskog (simbol drutvenoga pada i
moralnoga uzdignua)
oksimoronska figura u modernom romanu ima samo konotacije
iskuenja i pada
desentimentalizirana, ali obavezna (Joyce, Proust, Sodoma i
Gomora, Krlea - Mann
fantastika promatranje s neobine toke gledita ovdje
preoblikovana
skandal, ekscentrino ponaanje (Samouk, Meursault u oima drugih,
Jean
Baptiste
moralno-psiholoki eksperimenti teme ludila, cijepanje linosti,
neobuzdano
matanje itd. pustolovina (dogaaj) u modernoj prozi (menipskoj
satiri) uvijek
locirani u psiholoki prostor manjak dogaaja (ili
problematiziranje naravi
dogaaja) Sartre - Rilke
- socijalne utopije; publicistiki ton nove tendencije u razvoju
svakodnevnog
ivota, novi socijalni tipovi -
- formirao se epohama raspadanja nacionalne predaje moda
najadekvatniji izraz
karakteristika dane epohe (Bahtin)
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
25
J. Joyce Portret umjetnika u mladosti
- prvi pravi roman o umjetniku doista se u etapama i velikoj
formi prati
sazrijevanje junaka Bildung kao samooblikovanje
- mjesto u opusu nerazdvojivo od tehnike Stephen the Hero ini se
realistika
matrica (djelomino i Portret) Dublinci (1904-1907) ipak
psiholoki realizam
- tri romana tri evolutivna koraka nautrb realizma (naturalizma)
koji ipak
ostaje sastavnim dijelom slojem
Stephen the Hero dobrim dijelom i Portret izrasli iz realistike
tradicije romana
portret (razvoj) sredinjega lika i esteticistike misli i stila
posljednje treine 19.
stoljea pokazati na kljunim sastavnicama
najkrupnija fabularna razlika u sredinjoj toki Isabellina smrt
nema tako
drastinoga dogaaja u Portretu seli se na unutranji plan iskuenja
pakla
(prokletstva) i zareenja (strahovita mo)- Stephen - epizodini
fragmenti A
Portrait diskontinuirani narativ od treega dijela
intenzifikacija teksta prema
unutranjem
- kljuna razlika u pripovjedau sve ire i kompleksnije slojeve
svijesi i svijeta
str. 18. anticipacija i putokaz
- tip dogaajnosti i anrovska okosnica izostavlja se pragmatini
nexus manje
nego u Rilkea letmotivi nice djevojke ptice, onomatopeje pik,
pok, puk,
Deadalov let, itd. (Wagnerov Siegfried se spominje pred kraj ba
ptiji zov)
Engel: a) Bildung nije naprosto obrazovanje, a jo manje trening,
kolovanje,
puko stjecanje znanja i tehnikih vjetina; Bildung znai
formiranje karaktera,
individualne osobnosti. Bildungsroman je nerrazdvojivo vezan uz
ideju moderne
individualnosti i svijest da strukture modernoga drutva naginju
prijetnji ili ak
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
26
ponitenju harmonine osobnosti. Taj antimodernistiki impuls ini
podrijetlo i raison
d'etre anra.
b) Formiranje moe, ali ne mora biti voeno idejom organskoga
razvoja. Ono,
meutim, implicira interakciju, dijalektiku ovisnost izmeu lika i
okoline,
individualizacije i socijalizacije; i zbog toga neka vrsta
kompromisa izmeu puke
samorealizacije, subjektivnosti, i iste adaptacije realitetu,
objektivnosti. Idealno,
roman e zavriti junakovom socijalnom integracijom. Pozitivan
kraj, meutim nije
nuna sastavnica anra; brojni su primjeri Bildungsromana ex
negativo, u kojem
proces formiranja propada, ili zbog junakovih manjkavosti, ili
jer manjkaju u drutvu
toga doba. Ono to je nuno, jest koncept idealnoga poeljnoga i
moguega procesa
formiranja lika.
c) dakle, Bildung nije naprosto element zapleta, nego sredinja
tema
Bildungsromana. Ti romani ne samo da pripovjedaju o formiranju
junaka, nego
raspravljaju o konceptu Bildunga na implicitan ili eksplicitan
nain.
- na koji nain se modificira anr modernistiki junak nema ili
brzo gubi iluzije
o mogunosti integracije elim se vinuti iznad tih mrea
- kao i u Rilkea i u Manna pria o razmetnom (razbatinjenu) sinu
Menipska
satira od Olimpa do podzemlja ini se nuno vezana za umjetniku
sudbinu str.
173, kao u Manna
5 poglavlja svako ocrtava jednu etapu (proces i stasis)
linearnost na povrini i
koncentrini krugovi (emancipacije) sve razvedeniji) u dubinskoj
strukturi str. 63
vodom prvi put zavrava djetinjstvo djeatvo vrhunac krize (Sezona
u paklu) -
san Smrt u Veneciji djelomino oslobaanje str. 184-85 nepotpuno
umjetniko i
ljudsko sazrijevanje (djeja pjesmica, puki napjevi, villanela
dnevnik mjeavina
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
27
cinizma i entuzijazma) opet Rimbaud crnaka knjiga, poganska
knjiga subjekt
kao svojevoljni crnac izdvojen iz drutvene zajednice, obitelji i
na pragu
univerzalnoga umjetnikog jezika ekstaze i naturalizam
- epsko lirsko dramsko 1. poglavlje dramska scena Dante Casey
2.
poglavlje duhovska predstava 3. poglavlje dramska scena pakla
(ritual -igrokaz) 4.
poglavlje Stephen i sveenik (ravnatelj) odluni trenutak 5.
poglavlje str. 228
teorija rodova poetika (dramska prepirka)
- (dva prva kontrastno organizirana dvije epizode iz koleda
jedna iz kue
potom kua, a u sredini predstava) kraa s vie raznovrsnih dogaaja
princip
memorije smjenjivanje bez narativnog kauzaliteta vremenski
skokovi daleko od
simetrije na siejnom planu jednako tako u 3. dijelu Stephenove
refleksije
stijenjene jezuitskim diskursom (o grijehu i paklu) potpuno
obuhvaen pokazati
str.
- uloga itatelja mnogo aktivnija povezuje i preslaguje,
anticipira i prikuplja
svih pet poglavlja identino supostavljanje stilova (Riquelme,
Booth) realizam -
povieni iskaz ekstaza vizionarni intenzitet interna fantazija
(Zapisci) (Pater
simbolizam, esteticizam zakljuak Renesanse umjetnost odreuje kao
najvanije
od svih iskustava, a uspjeh u ivotu definira kao odravanje ove
(umj.) ekstaze i
sagorijevanje u tom dragocjenom plamenu) opori realizam i
svakodnevica koji
uokviruju povlatene momente Rilke Mann rekli smo da
esteticistiki kredo ne
iskljuuje naturalistiku pozadinu usporediti poglavlja Sartre -
Proust
- profil junaka kao i u drugim romanima unaprijed predodreen za
umjetniku
sudbinu nekad ugledna obitelj - prenobilis i pervetuta familia
opadanje i
siromaenje otkodanje od korijena zavrava ssa Stephenom
drugaiji str 69; str. 172. str. 256. i formulacije s kraja
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
28
- koncentrini krugovi u sinkroniji momenti dijakronije princip
ekvivalencije
Joyce i romantizam Stephenovo sazrijevanje Grof Monte Christo
Byron
Childe Harold - Don Juan osveta, hereza konana metoda utnja,
progonstvo,
lukavstvo str. 264. (Hauptmann) svi sadrani i u procesu razvoja
i u strukturi
romana
- autobiografija i Rousseau tamo silom prilika ovdje svjesna
odluka tamo
epizodinost, pa i pikareska (sluajnost), ovdje niz stasisa koji
vode zavrnom
opredjeljenju selekcija iz memorije u slubi konstrukcije
je li Stephenov osbni put, ujedno i epohalni dotaknuta osnovna
epohalna i
svjetonazorska opredjeljenja Zapada tomistika skolastika
izgraena na antikoj
(Aristotelovoj) estetici, Dante i dolce stil nuovo (villanella),
romantizam, naturalizam,
simbolizam, od kozmosa do kaosmosu
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
29
Joyce II
aspekti stila odgovaraju aspektima karaktera (tenja ka sakralnom
prostitutka
?? - poetski stil fantazija (fantazmi) najavljuje neposredni
pristup rafiniranoj
duhovnoj sferi iji status odreujemo (zamjeujemo) zbog razlika u
odnosu na
svakidanji realitet (Riquelme) - sukus svih djela o umjetniku
Proustovi povlateni
trenuci (kontemplacije i meditacije) raskrivanja biti pojave
Sartreova kritika u
Munini ipak zaostaju u umjetnikom djelu ne i u egzistenciji
arolije
esteticizma (bijeda egzistencije)
- ovdje takoer podvrgnuti parodijskom prevrednovanju
- Joyceova teorija epifanije str. 188 i 232. W. Pater zakljuak
Ogleda o
renesansi: Svakoga trenutka pojavljuje se na jednom licu ili
ruci stanovito
savrenstvo oblika, neki tonalitet je na breuljcima ili na moru
savreniji od ostalih;
neko stanje strasti ili vizije ili intelektualnoga uzbuenja za
nas je neodoljivo realno i
privlano. () Dok se sve raspada pod naim nogama, moemo traiti da
uhvatimo
kakvu savrenu strast, kakav doprinos spoznaji, koji s
razvedravanjem jednoga
horizonta izgleda da oslobaa duh za trenutak, ili kakvo
osjetilno uzbuenje udne
boje, udnovate mirise, ili djelo umjetnike ruke , ili lice drage
osobe.
- impresionizam, trenutak, neponovljivost, jednokratnost s
trajnim uinkom vs
navika, sinestezija (digresija o Wagneru) Baudelaire i Mallarm
(Proust takoer
batinio taj nain promatranja)
- kinesis i stasis kinesis se smiruje u stasisu i postaje
objektom (za subjekt)
Paterova estetika ostaje na trenutnom, da tako kaem, konzumaciji
ljepote
(Swann); u Joycea i Prousta takvi su trenuci ugraeni u
konstrukciju golemih
kompleksnih struktura
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
30
iznenadno duhovno oitovanje, bilo u vulgarnosti govora ili
geste, bilo u
uznesenoj (memorable) fazi sama duha. Vjerovao je (Stephen) kako
je dunost
ovjeka od pera da te epifanije zabiljei iznimno paljivo,
shvativi da su one
najdelikatniji i najnestalniji (evanescent) trenuci - svi
slojevi romana proeti istom
suprotnou (ili paralelizmom) u Stephen the Hero jo razdvojeni
ovdje se
izmjenjuju, stapaju ili preklapaju str. 233 konano
povezivanje
u modernistikom romanu odnos (dijalektika) subjekt objekt
okrenut prema
subjektivnom polu epifanije poivaju u razumijevanju
(doivljavanju) odnosa,
pojam umjetnika koji imaginacijom kreira svijet (odnosno njegov
smisao)
- Joyce i romantizam posljednji nasljednik romantike tradicije
??? je li
posljednji? (Byron kao simbol hereze i pobune) kreacionistika
teorija istine
(Wordsworth Tittern Abby) stvari pola viene pola stvorene
razraditi duh i
priroda (Schelling) ovdje unutranje vizije i poetski stil
Eco nije to samo sluaj s Joyceom nego nam, prije i nakon njega,
suvremena
knjievnost prua, ne teoretizirajui o njima (Knstlerroman to i
ini), primjere takve
vrste: i uvijek primjeujemo da se injenica (prije bih rekao
perceptivna cjelina -
jedinica) ne epifanizira zato to bi bila dostojna toga da se
epifanizira, nego, naprotiv,
izgleda dostojnom da se epifanizira zato to je stvarno
epifanizirana (granica izmeu
starih i modernih poetka)
- suprotnost Tomistikom uenju koji prednost daje objektu u
Joycea
dekontekstualizacija objekta (Proust madelaine, neravna povrina
kamenih ploa u
Veneciji, zvuk vode u radijatoru poprimaju kolosalno
znaenje)
-druga situacija u Uliksu - citat iz 3. poglavlja Uliksa str. 45
i na engleskom
Riquelme str. 106-107, Hamlet upotreba zamjenice ONE - parodira
Paterov
stili i sud o umjetnosti (itanju) kao neposrednom pristupu
prolosti (velikim
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
31
umjetnicima) Pico della Mirandola Paterovo djelo dokumenti i
monumenti
Foucault mistika iskustva biblioteka koja je spaljena prije 2000
godina
- umjetnost, religija, politika poetni dijelovi i zavrna misao
(Parnell crkva
ljubav - umjetnost str. 264 nije do kraja emancipiran ni od
jednoga, tj. oni ostaju
konstitutivni elementi njegova Bildunga (Hegelijanski)
- bunt jo neartikuliran (non serviam) irska periferna pozicija
(slina hrvatskoj)
tek se emancipira ista estetska funkcija (autonomija) Stephenov
put put svake
umjetnosti str. 18. analiza posljednjega poglavlja odluka vizija
epifanija
rezultati emancipacije obitelj anticipacija rasprave mala
rasprava nadstojnik
politika MacCann kao puruitanski revolucionar totalizirajue
nasilje (kao i u
djetinjstvu) - Irska (mit, jezik, pjesnitvo Davin) Lynch
rasprava o estetici
mjeavina simbolizma, esteticizma i skolastike proces (kinesis) i
stasis integritas
okvir consonatia ritam harmonija struktura claritas
jedinstvo
umjetniki opaaj
Epsko lirsko dramsko ak i u knjievnosti isprepleteni
- odnos prema prikazanoj estetici
i u kontekstu romana izdvojenost iz pragme neskladno tandrkanje
kola
prizemne ambicije kolega palainke ironija u kojoj je ouvana bit
stalni proces
ironijskog distanciranja str. 233 . -villanella nakon epifanije
zapisana na cigaretama
- posljednji dio razgovor s Cranleyem posljednja iskuenja
ljubav
prijateljstvo tiina, lukavstvo, progonstvo samoa nerazrijeeni
odnosi prema
bilo emu- samo skepsa homoerotizam?
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
32
Proust Pronaeno vrijeme
nastanak ciklusa otprilike 1909 egzistencijalna i umjetnika
kriza samo Jean
Santeuil (Stephen the Hero) nekoliko estetcistikih lanaka i
eseja (Uici i dani) i
prijevod Ruskina (Amienska Biblija), namjeravao napisati i
knjigu, ostalo na uvodnom
eseju, kaoi Protiv saint Beuvea koji se promentnuo u mladalaki
roamn pa u ciklus
Ruskin (1819 19009 zasluan za esteticistiki sloj katedrale,
crkve, slikarstvo,
glazba, Venecija (Moderni slikari, Kamenje Venecije)
- samu krizu umjetniki neuspjeh - (njezine uzroke, razvoj i
ishod) uinio temom
grandioznog ciklusa umjetnik kao paradigmatska sudbina (Tonio,
Malte, Stephen)
u njemu se ili u njegovoj umjetnosti drutvene silnice jae
pokazuju roman o
umjetniku eli izboriti ta prava i mapira drutveni prostor
(prostor moi) iz aspekta
umjetnike sfere
prolazak kroz graansko u Prousta u najveoj mjeri paradoks Ja
narator i
protagonist (stari i mladi Marcel) kako bi se dosegnulo Drugog
Proustovo
uvjerenje da je univerzum stvaran, ali, ah, razliit za svakoga
od nas (Kantovstvo bez
transcendentalnoga subjekta Bergsson i unutarnje vrijeme
(trajanje) nadmono
kronolokom mjerljivom
gdje i kako se Ja i drugi susree ostavit emo za kasnije realizam
ostaje pri
povrini, a i koncept sveznajueg pripovjedaa pada u vodu, u
okvirima takve
filozofske pretpostavke
prvi put roman rijeka (prva reenica) veliki broj likova dugaak
vremenski
period cijela kulturna sredina (1870 1920) fin de siecle la
belle epoque
modernizam sve postaje francuske kulture opisane (Dreyfussova
afera u odjecima)
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
33
svjetske izlobe 1889 - 1900- potvrda statusa francuske kao
imperijalne i kulturne
sile (Eifell nova tehnika dostignua (Zatoenica i Odbjegla
Albertina) Proust i
tehnika (automobil, koncerti - teatrofon, burza, vojska odnos s
majkom i bakom)
saloni (primanja) zauzimaju golemi dio teksta str. 37 Shattuck 9
velikih
prizora od salona Verdurinovih (snobovskoga) do konanoga
(Guermantesovi i
Verdurinovi spojeni) kao dvije staze na poetku pronaenoga
vremena krug ivota
(ne samo pripovjedaeva)
gornji slojevi (Verdurin Guermantes) bogata buroazija (forsira
umjetnost) i
aristokracija Francoise konstanta (simbol francuskoga seljatva
vjena)
- impresionizam (Elstir), kasna romantika (Vinteuil, Faure),
esteticizam
(Bergotte), zaokret od Wagnera prema Debussyju, a potom potkraj
ciklusa prema
ruskom baletu (Stravinski) i Richardu Straussu u razgovoru sa
Charlusom Nietzsche
je ve velikan pri poetku Manetova Olimpija, signali u tekstu
(povijesnih)
umjetnikih djela razasuti kako bi se okvirno naznailo vrijeme
(ratni dio iznimka)
Grand Hotel Balbec (Caubourg) Proustov Ritz odnosi i
komunikacija s
gostima i poslugom
- Cynthia Gamble Social panorama -
- kraj romana svoenje rauna retrospektivni pogled (i prije
prisutan) gotovo
svi likovi (svi vaniji) iskrsavaju u sjeanju ili na primanju kod
Kneza Guermantesa
- prostori i likovi (Shattuck) str. 30 i 32 simboliki
prostori
pitanje pripovjedaa doivljajno ja pripovjedno ja (glavni
fokalizatori)
brojne analepse i prolepse (uz generalizacije) Autor?
razmislite!
dogaaji razvoj siea u velikim bazenima (krugovima) kratki
vremenski
rasponi jedna sezona nekoliko kljunih dana
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
34
1. Combray (Put k Swannu) obiteljski krug i junaci (salon
Verdurinovih,
daleki Guermantesi) djetinjstvo 2. Swannova ljubav -
pretpovijest
anticipacija Marcelova ivota 3. Paris Gilberte- Champs Elysees
4.
Balbec i djevojke u cvatu (Albertina, Andree) - Robert de
Saint-Loup 5.
svijet Guermantesovih Pariz ulazak u mondeno drutvo (barun)
smrt
bake homoseksualna tema - Dreyfus 6. Balbec klan Verdurinovih
i
Albertina homoseksualizam drugoga predznaka Charlus i Morel
(Sodoma i Gomora) 7. Albertina u Parizu (Zatoenica) igra
nadzora
(majka i Francoise) Albertinini bijeg i smrt (pad s konja) -
(Odbjegla
Albertina) 7. Prekid i povlaenje (kraj Bjegunice i poetak
Pronaenoga vremena) Gilberte i Saint-Loup homoseksualizam i
nesretni brak evokacija djetinjstva spajanje staza Goncourtov
dnevnik
odustajanje od umjetnosti ratni Pariz saint Loup Charlus
patriotizam identini mehanizmi u svim sferama poraz umjetnosti
smrt
esteticizma (str. ) 8. Pronaeno vrijeme odlazak na zabavu
biblioteka
(predvorje osama Tonio) povlateni trenuci - refleksija o
umjetnosti
odluka za temu romana - ulazak distanca starost nalije
mondenoga
zavrne refleksije
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
35
Proust II dio
Plan Pronaenog vremena
sumacija zavrni susreti problem gledanja (Gouncourtov dnevnik
samo
postaja) II 17
- Gilberte, Charlus (Jupien), Saint-Loup (Francoise) najtraniji
znakovi
blaeni trenuci teorija, protiv realizma, angairane (didaktine)
umjetnosti,
ekspresionizma, matineja (vrijeme), smrt fiksiranje djela
produetak
ivota
2. Struktura i stil Proustova reenica dugaka s mnogo
poveznih
jedinica (veznika i odnosnih zamjenica), razvedena sintaksa
(simbolizam i
esteticizam), ali i unutarnji razlozi svi aspekti linost, pojave
ili misli
(opisi, sjeanja, refleksije, dijalozi) zavrna poanta ili
generalizacija I.
str. ; II. str. 14-15;
- struktura kao katedrala ili geoloki slojevi (poput reenice) da
bi se doprlo do
same biti (konane istine), odnosno da bi se realiziralo konano
JA protagonista
(nakon mukotrpnoga razvoja, krivih koraka, odugovlaenja,
preinaka) Elstirov
monolog (USPD) nuni put svakoga ovjeka i umjetnika opet narativ
o
izgubljenom sinu (razoaranja roditelja, patnja, lijenost,
nespremnost i
nesposobnost za bilo kakvu profesionalnu karijeru)
- kretanje kroz simbolike prostore (spavaa soba palaa) i kroz
vrijeme
dubinska struktura Deleuze (1964) nema jedinstva
Shattuck prvi i posljednji dio jednako graeni i klju - potraga
za
identitetom, uranjanje u kontingenciju otkrivanje identiteta
(specifina scena do
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
36
u pojedinosti poetak pada) raznovrsna iskustva Combraya i
svijeta (staze
ocean)
1. nesnalaenje i pitanje o identitetu scena s majkom 2.
madeleine 3. razrjeenje
u Combrayu i irini svijeta (otkriveno sjeanje)
- 1. sjeanja (reminiscencije) na cjelokupni materijal knjige
(prolost) 2.
specifina scena primanja sadanjost (ulovljenost u kontigenciju i
zaborav) -3.
konana prilagodba i prihvaanje knjievnoga poziva (drugi dio kao
prepreka)
dva puta se vraa u zavrnom dijelu
- subjekt trajna supstanca i bezbrojne metamorfoze
3. umjetnost i ivot uloga itatelja prevladavanje esteticizma
esteticistikim sredstvima koncept umjetnikog svijeta
posredovanje
izmeu dvaju subjekata Sartre sloboda u Prousta istina o
ivotu
otkupljenje prolaznoga
4. itanje kao eskapizam (mladi Marcel) umjetnost kao protusvijet
do
umjetnost kao via sfera ivota, u kojoj tatina, ispraznost i
zabluda nalazi
svoje opravdanje estetika kao etika (principijelno je svakom
dostupna) -
samo nekoliko ih je u stanju dosegnuti tu mudrost, a jo manje je
pretoiti u
umjetniko djelo str. 147. fotokopirati za sebe umjetnost kao
prijevod
ivota II. 7; II. 13-14 proitati susret dvaju (mnotva)
univerzuma
Mallarm nadilaenje ivota- Proust ispunjenje ivota nijanse,
moda
isto odnos prema mimetizmu
5. reminiscencije (nehotina memorija madleine) , impresije
- umjetnost svakodnevna komunikacija (gubljenje sebe,
rasprivanje) u drugome
umjetniki jezik istinsko razumijevanje sebe i drugog
samooblikovanje i
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
37
solidarnost rtvovanje za umjetnost trijumf je trenutan i mora ga
se iznova
osvajati (modernistiki credo)
- samooblikovanje i figure autoriteta redeskripcija u sjeanju
obnavljanju
pogled Charlusa i Saint Loupa i svih osoba koje se pojavljuju i
u kontaktu su s
pripovjedaem poliperspektivizam i kontingencija umjetnost (ne
narator)
kreiranje umjetnikoga djela uspostavlja (izokree) odnose moi
umjetnost
drutvene konvencije
junak u odreenom smislu vei od naratora i autora kao i u svim
romanima o
umjetniku
Proustov ciklus u tradiciji odnos prema Balzacu (realizmu)
modernistiki tekst
prednost naracije nad fabulom (analiza strasti nadmauje broj
dogaaja u Swannovoj ljubavi)
- M. Raimond u sreditu naracije nije vie sukob (osvajanje
svijeta) nego
raszotkrivanje njegova privida ipod kojega lei realitet
- iterativnost (metonimija) Genette granice Proustova modernizma
ne vie puta
o istome (premda ima i toga), nego jednom o neemu to se
viekratno
dogaa
sredinji dio - poetika digresije i sinegdohe (analogije) moe se
beskonano
duljiti (kontingencija) - sve je u odnosima nita u samim
entitetima (stvarima i
pojavama) relacionalist (strukturalist?)
analogon, ali i pokuaj prevladavanja istina dojmova (realitet)
dolazi do svoga
pojma otkrivanje biti, ali bit je individualna (Deleuze, 1964),
budui da je i
univerzum individualan
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
38
- Proustov itatelj opet oni koji su u stanju slijediti njegov
silno ambiciozni projekt
(Proustovci- svake godine iznova)
- umjetnost i ivot dublja, istinitija slika ivota posreduje
nam
podruja realiteta (biti, ideje) koja inae ostaju nedostupna
- ono to nazivamo izvanjskim svijetom tek je razoaravajua,
uniformirajua granica svih tih izraenih svjetova (Deleuze)
Oni
svjetovi koje zovemo pojedincima, a koje nikada ne bismo
upoznali da
nema umjetnosti - Zatoenica (PV)
jedina u stanju pribliiti univerzum drugoga (pa i prolih ja)
nesrea kao predispozicija za visoki umjetniki senzibilitet
romantika poetika
boli naslaga tradicija u Prousta (od srednjega vijeka do
modernizma) sve to se
nadaje kao realitet posredovano umjetnou (esto i kroz vie
slojeva)
kruna sakralizacije umjetnosti u svrhu glorifikacije ivota kroz
njegovu
kritiku svakodnevica siromana i nedostatna
- zaotreni esteticizam Paterovskoga tipa nedovoljan Proustu (I.
101) junak sve
blie krajnjoj pripovjedaevoj poziciji
ambivalencija (Shattuck)
- prolazak kroz socijalno otkriva nuni moment vremena (smisao
posljednje velike
scene primanja) cilj je istodobno prikazati vrijeme, ali i
pokazati mogunost izlaska
iz vremenskih ogranienja
- u Proustovu svijetu vlada pansemioza (II. 14) krajolici,
mjesta, gradovi,
umjetnika djela i ljudi, ravnopravni znakovi koji svoj smisao
uvijek dobivaju prema
jastvu koje im daje znaenje
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
39
Proust i KNJIGA (Mallarm) i roman i uvjeti njegova nastanka (J.
Pfeiffer)
roman, esej, lirsko, kritika poema opet daleka derivacija
ranoromantikoga
projekta - Gesamtkunstwerk
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
40
Krlea Povratak Filipa Latinovicza
- zreli Krlea sve priznatiji i sve vie u sukobu i s lijevima i s
desnima (Moj
obraun s njima) boravak (osamljivanje) u ekoj i Poljskoj, a
potom put u Pariz
rad na romanu 1932 Prve knjige Sabranih djela u Minervinu
izdanju
- Krleini svjetonazori i poetike od esteticizma, preko
ekspresionizma (Hrvatski
bog Mars, 1921) (avangarde, kojoj nikada bez ostatka nije
pripadao), do svojevrsnoga
povratka modernistikom realizmu (drame Glembajevi, U agoniji
1928, Leda 1931)
novele dvadesetih godina, proza o Glembajevima, 1928-29), s
obaveznim elementima
ekspresionistiko-esteticistike stilske bujnosti (osobito u
dijelovima Filipovih
slikarskih vizija (ali i Kyrialesovih meditacija o logici i
smrti) vana paralela
- eseji o Proustu (1926), T. Mannu 1927, Hoffmannstahlu 1929,
Rilkeu 1930
odreda esteticisti kompleks koji je nastojao nadrasti
socijalistikim uvjerenjima
(solidarnost samooblikovanje), ALI, nikad nije uspio u
potpunosti avangarda i
dekadencija Nietzscheom inspiriran vitalizam mladenake faze
ostao trajnom
komponentom spirale (Wierzbicki)
- hrvatska inaica romana o umjetniku vrijeme zaotrenoga i
bezuvjetnoga
esticizma (povjerenja u otkupiteljsku ulogu umjetnosti) ve
pomalo prolazi
esto spominjana Sartreova Munina 1938 oznaava poetak novog
koncepta
romana i romanesknog junaka (ipak Sabato) premda (jazz arija,
pisac povijesne
monografije) neki elementi preostaju pamenje anra umjetnost
kao
egzistencijalna dilema
- do sada uglavnom umjetnik u nastajanju (Bildung) imat emo i u
Faustusu
ovdje ve kao gotov rezultat momenti karijere formiranja, uspjeha
(vitrai u
Americi) samo sporedno
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
41
i u Latinoviczu vidljiv proces postupne preobrazbe anra
nedvojbeno sredinji
lik zasjenjuje sve ostale, a pogled pripovjedaa i naslovnoga
lika esto neodvojiv
Filipova svijest sredite (fokus) kroz koji su prelomljeni
dogaaji (prvi dio u
potpunosti ispunjen reminiscencijama) postoji li jasan
kompozicijski plan?
teme (Engelsfeld) 1. potraga za smislom egzistencije (najiri
kompleks) i
vrstim vrijednostima ovjek civilizacija, povijest, priroda,
umjetnost 2. potraga
za osobnim identitetom (majka, otac, uloga predaka, mrtvih
Proust, unutranje
nestabilno jastvo); 3. Filip i drugi majka, Liepach, krug oko
Boboke, odnos prema
pripadnicima nacije donjega sloja (Joa Podravec, Jaga i dr.)
alijenacija i
pripadnost uloga umjetnika i umjetnosti pitanje funkcije
Kyriales, primitivizam
podloge, kaos iskona
- kriza identiteta (svi dosadanji junaci) sve dublja bez
katarze, ali s
potencijalno otvorenim krajem Joyce i Krlea
- povrinska fragmentarnost (epizodinost) 30-ak epizoda
struktura trodijelna- 1. povratak (reminiscencije, potpuna
interiorizacija) 2.
Kostanjevaki krug mijeanje unutarnjega i vanjskoga (skupina
likova mrtvaci,
lutke, groteska) 3. Boboka, Kyriales, Baloanski - fin de siecle
uglavnom kroz
Filipovu optiku, ali dominacija vanjskog vs Joyce (polemike,
dogaaji,
samoubojstvo, ubojstvo) poremeeni eros (Dorian Gray) -
dekadencija (bivi ljudi),
ali nisu lutke
- status likova kao aktanata (nedvojbena distancija spram
kostanjevakog kruga i
djelomina upletenost, uz zadravanje pasivne uloge u Bobokinu
krugu -
doppellgngeri Kyriales i Baloanski Englelsfeld motivske paralele
odnos
prema Boboki istovjetan u nekim segmentima
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
42
djetinjstvo (odlazak ) zemlja (podloga neposrednost - Joa
Podravec)
Kostanjevec (Liepach) , krma - Boboka, Baloanski, Kiriales na
stari nain
pretpovijest - Manzoni) dogaajni dio rasplet
- prostor i vrijeme iznova simboliki konstruirani proljee jesen
veliki
(provincijalni) grad seoski dvor krma nada u obnovu kontakt s
prirodom
(zemljom) - dezintegracija linosti
- pravo vrijeme romana mnogo ire uslonjavaju ga stalni vremenski
skokovi
(analepse znatno ee nego prolepse samo u nagovjetajima) i
konceprt
istodobnosti neistodobnoga Joa , Panonija i avion (London
-Bagdad Bombay)
- priroda i kultura (Wierzbcki) stari romantik kontinuiteta
zapadne kulture
bordel (u svim prostorima latentno ili otoreno prisutan)
drutveni status
umjetnika identian ostalima Marcel tek se ima otuiti
- psiholoka i drutvena uloga (i aura) bordela u svim romanima
simboliki
pad linosti (ali i obuhvaanje svih sfera koje odabrani junak moe
dohvatiti)
drutvena marginalizacija (oznaen prostor) nalije graanskoga
drutva isti
princip trgovine i razmjene sakralizacija umjetnikoga ina i
realna socijalna
pozicija pocijepani modernitet
- poveznica povlateni trenuci nehotina memorija (Proust)
epifanije Joyce
tepihklopfer, laica, konji, frajle - simbol Meduze kastracija
kompleks seksa
vratiti se
- pria o razmetnom (izgubljenom) sinu kao i u svim dosadanjim
djelima
problematina (odsutna) pozicija oca raa umjetnika zabludjeloga
graanina -
tema alijenacije i podloge propitivanje sibmolikoga poretka
(Filip i figure
autoriteta rani bijeg (progonstvo) Liepach, Kyriales tema
pogleda str. i str.
argon autentinosti i umjetnost kao religija (jedno to se uzdie
nad kaotinost
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
43
prirode) Kyriales kao razodgajatelj (Kravar) i Mefistofeles
(vulgarni, bespotedni
darvinizam i materijalizam) Dostojevski (Stavrogin) prizor
(fantazma) s djeakom
na brodu
-Krlein (Filipov) (antimodernizam) iskon (vitalistiki kaos)
civilizacija kao
sajmite jeftine robe (otuenje), optimalna projekcija politika
esejistika i literatura
pitanja:
- evropsko i nacionalno u Latinoviczu antitetika i
ambivalencija
- stupanj povjerenja u misiju umjetnosti
odlike svjetonazora i karaktera intuicionizam, egzistencijalni
apsurd, pasivnost
(spaavanje vola vie nesvjesno i samodestruktivno)
- povjerenje u budunost- proplamsava Kyrialesov pogled iz 35.
stoljea
- samooblikovanje i solidarnost
- pitanje vrstoe i dosljednosti kompozicije (anrovi detektivski,
melo -
drama), problemi unutarnjeg i vanjskog dosljednost
pripovjedaa
- gledite romana umjetnost i socijalna funkcija otuenje i napor
za dodjelom
funkcije
Filip II 14. 1. 2008.
ponoviti o likovima aktanti i akteri povijesno odreeni
europsko i nacionalno - antitetika i ambivalencija staro i novo
u Krleinu
romanu umetnute povijesti
- karakter Filipovih vizija intermedijalni karakter nehotina
sjeanja
povlateni trenuci epifanije
- okrenuti negativnom kao i u Maltea kad dolaze iz empirijske
sfere okrenuti
pozitivnom iz umjetnike (figurica Europe na biku)
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
44
- prizor s Kristom na protenju Kravar deformatorske tendencije
prizora
izazvane bogatim figuralnim slojem govor pripovjedaa i Filipa
unisoni (monolog,
Boboka nijema) nema reakcije str. 136 -
- holizam (koloplet, poplava, elementarna snaga) groteskni
simultanitet Bosch,
Breugel
- biocentrizam sve se to slijevalo i raslo u jedan pakleni
furioso
- arhaizacija prapoetni element, diluvijalna snaga (Joa
Podravec)
- vrednovanje vienoga avolsko, dijabolino, noga neastivoga, jama
smrada
- Krleini umjetniki svjetonazori vitalizam (Pan ,Podnevna,
Kraljevo),
Nietzscheom inspiriran u poetku pozitivno vrednovan kransko
pogansko u
Panu
- u prizoru negativno uime civilizacijskoga napretka i
Krista
- razliiti svjetovi i njihova koegzistencija proli put
- Krist ima malo kranskih obrisa bazalt, mramor, snaga usidren
u
ovostranom materijalnom svijetu deklarativno nadnaravan, ali
materijalistiki
izmatan (Kravar) granitni sudar (revolucionarni princip) Krlein
odnos prema
demokraciji Kr. Kolumbo, Hrvatski Genije Lenjin Krist princip
voe
- anticivilizacijska, iracionalistika narav eur. filozofije
ivota Sokrat kao
kvaritelj (Ulica u jesenje jutro) poetak Oktobarska
revolucija
- vitalizam i kranska simbolika obje regresivne
- prelazak u esteticistiku sferu sakralizacija umjetnosti u
podlozi
materijalizam i empirizam (dodue razgraen u fragmentarno) Filip
kao ateistika
zapadna bluna
slinosti s Malteom Leitner takoer u obliku epifanija i
povlatenog pogleda
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
45
anr Erlebnisroman - psiholoki raskidanost kaleidoskop
epizodinost
djetinjstvo
nadmo stvari pojedinanoga ivotna sfera se vie ne nadaje ka
cjelina, nego
kao nakupina subjektivnih dojmova
- gnjusoba runoa empirijskoga svijeta potreba za esteticizmom
(utoite
od drutveno povijesnoga svijeta str. 165.) munina i apsurd
dominantne teme
romana oko sredine stoljea
- tip junaka antijunak pasivnost psiholoke regresije u
djetinjstvo
problematino podrijetlo
- Kyriales dosljedan, ali autodestruktivan nepoznat netko
neastivi
razodgajatelj - Mefistofeles kao isto materijalno? Krist kao
antiteza
- kraj romana nema eshatona, ali mogunost umjetnosti
(umjetnikog
osmiljavanja empirije) preostaje unato krizi novi poetak?
Krleina beletristika kao antiteza politikom i javnom
djelovanju
- umjetnost kao povlaten pristup bitku kriza karaktera - kraj
romana umjetnik
kao katalizator graanskoga drutva kroz njega se fokusira, ali
sam ostaje relativno
poteen Roquentin i Autodidact u svim romanima kraj otvoren
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
46
Doktor Faustus Thomas Mann 1947 - podnaslov
- ideja iz 1904 sazrela i proirena, dovedena u povijesni
kontekst
- prostor i vrijeme romana 1890-1945 kljuno razdoblje njemake
kulture i
njezina kulturnoga sloma biografski okvir (jezgra) Aristotel
sama po sebi nema
jedinstvo poetika digresije analiza i kritika njemakog
kulturnoga sklopa
- jedinstvo uspostavljeno Adrianovim sazrijevanjem
(provincijalni protestantski
misticizam, migrena, teologija, glazba, matematika, hladnoa)
- umjetnik i graanin za Adriana smijena romantika opozicija?
Joyce,
Proust, Krlea
genetika i drutveni okoli kao odreujui initelji (dakako i
povijest kao i povijest
glazbe) sve se vraa u kasnijim fazama
- druga razina razvoj njegove stvaralake osobnosti
- Buchel, Keisersaschern (III-X) Halle (Kumpf, Schleppfuss,
XI-XV, izleti
konzervativna i napredna omladina sva u znaku njem. idealizma
kraja XIX i poetka
XX. st.) Leipzig (1905-1910) studij glazbe - pismo (XVI XXI)
putovanje u
Graz fatalni moment (XIX) Saloma (R. Strauss)) - lijeenje u
znaku broja 3
opus 132
- glazba teologija astronomija (matematika) njemaki
idealizam
Schildknapp vrijeme opere Wagner i moderna stapanje glazbe i
rijei str. 212
(Wagner Leverkhn Mann Krlea ) razliiti pokuaji
Gesamtkunstwerka
Brahms i apsolutna glazba umjetnost kao teina vs lakoi ivota
umjetnost kao
spoznaja XXI poglavlje rat (1943) zvjezdice i autoreferencijalni
komentari
XXII vjenanja i Zeitblomova odluka (parna pogavlja)
Beethovenove
simfonije (glas, muzika i rije kao dvije vrste govora) teorija
dodekafonije
dvanaestonske ljestvice pravni spor sa Schnbergom XXIII -
odlazak u Mnchen
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
47
(1910) Rodde krug (Spengler, Zink, Klarisa, Ines, Rudi
Schwerdtfeger, Jeanette
Scheurl Lou Andreas Salom?) minhenska secesija moderna izlet u
Waldshut
(Schweigestill- simbolika imena) vjetija kuhinja (Pfeiffering)
ukleti dvorac-
ludilo, bolest, sramota, smrt
XXIV Italija -1912 XXV veliki inkvizitor sredinji trenutak
sredinje
poglavlje, zapravo 49 poglavlja dijaloka forma (biljeke odsutni
pripovjeda)
prividno iz prve ruke avlova teorija umjetnosti bolest i
zdravlje kanon zabrane
str. 311- klasicizam i folklorizam protivnik djela? Mann? objava
barbarstva
- XXVI povratak u Mnchen i preseljenje u Pfeiffering XXVII -
Mnchausenova putovanja menipska satira put prema dolje i gore u
ekstremima
moderna znanost Einstein - XXVIII Breisacherova konzervativna
revolucija
slabosti liberalizma XXIX - Ines Swerdtfeger Insistoris - XXX 1.
svjetski rat
paralele s Proustom ratno oduevljenje (dionizijska sveanost
idealizam)
Schicksal Kleist str. 397 Sehnsucht i Drang schiller i Kleist
Bildung i
oblikovanje nacije vi idete umjesto mene - Gesta Romanorum
XXXII Ines vjenanje i brak - XXXIII porazi u oba rata (1918)
Adrianova
bolest (Nakedey i Kunigunda Rosenstiel oboavateljice) Rudi Ines
violinski
koncert djetinjska demonija jo jedan u nizu avolovih pomonika -
XXXIV s
nastavkom (1919) kraj humanizma pobjeda parlamentarne
demokracije
koncepcija apokaliptikoga oratorija (Apocalipsa cum figuris)
(Pavao, Eneja,
Odisej, Dante epski junaci) Drer sinteza slikarstava glazbe i
knjievnosti
nastavak krug s Breisacherom i pjesnikom Danielom zur Hhe
(Stefan George)
naznaka nacizma konzervativna revolucija i osvajanje svijeta
XXXIV (3)
Adrianovo pismo kultura i barbarstvo glisando i rascijepljeni
zbor opis
apokalipse antihumana demonija arhajskoprastanje krik
(ekspresionizam)
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF
(http://www.novapdf.com/)
-
48
groteska i karikatura arhajsko (elementarno) i sofisticirano
letmotiv od poetka
(Kretschmarova predavanja) sluge i gospodari (Beissel)
XXXV (1922) Smrt Clarisse Rodde Henri ucjenjiva samoubojstvo
kiselinom Ines postaje narkomanka XXXVI druga polovica
dvadesetih porast
Adrianove slave madame von Tolna prsten (Bajka) Adrianovo
putovanje u Be
violinski koncert boravak u dvorcu Tolna zaokruenje Reicha
Maarska
XXXVII (1923) Adrian i svijet menader Saul Fitelberg ponuda za
Pariz
osvajanje svijeta- j jedan koji ga iskuava XXXVIII Krug kod
Bullingera nakon
izvedbe violinskog koncerta Samson i Dalila Rudijeva pobjeda nad
Adrianovom
izolacijom XXIX Bern i Zrich veera kod Reiffovih Marie Godeau
bijela
svila tamnoputost (djevica Marija - Esmeralda) 1925 crtaica XL
Adrianovi
planovi za brak izlet Ludwig II XLI razgovor Adriana i Rudolfa
(odsutni
pripovjeda u svim katastrofama) XLII Rudijeva izdaja Rudijeva
smrt . XLIII
1926 i 1927 premijera Apocalipsis cum figuris u Frankfurtu
Adrianova
depresija i kriza smrt oca i kuevlasnika u isti as Adrianova
Komorna glazba
zamisao Doktora Fausta XLIV - roenje i ulazak Nepom