Zagreb 18-1… · Web viewGRAD ZAGREB DJEČJI VRTIĆ ”MAKSIMIR” ALEJA A. AUGUSTINČIĆA 4. E-mail: [email protected] Tel: 2314-976 Tel/fax: 2315-712 KLASA: 601-02/19-05/01.

GRAD ZAGREB DJEČJI VRTIĆ ”MAKSIMIR”ALEJA A. AUGUSTINČIĆA 4.E-mail: [email protected]: 2314-976 Tel/fax: 2315-712

KLASA: 601-02/19-05/01.URBROJ: 251-577-04-19-1.

I Z V J E Š Ć E

O RADU DJEČJEG VRTIĆA U 2018./2019. PEDAGOŠKOJ GODINI

Zagreb, kolovoz 2019.g.

Na temelju čl. 43 Statuta Vrtića UPRAVNO VIJEĆE na sjednici održanoj dana 31.08.2019.g. donijelo je Odluku o prihvaćanju Izvješća o radu Dječjeg vrtića “Maksimir” u 2018./2019. pedagoškoj godini.

Predsjednik Upravnog vijeća:

Mirela Kunštek Divjak

Na sjednici ODGOJITELJSKOG VIJEĆA održanoj dana 31.08.2019.g. razmatrano je i usvojeno Izvješće o radu Dječjeg vrtića

“Maksimir” u 2018./2019. pedagoškoj godini.

Ravnateljica:

Silvana Bagarić

2

K A Z A L O S A D R Ž A J A

1. USTROJSTVO RADA…………………………………………………………….. 41.1. OBUHVAT I PROGRAM……………………………………………………………. 41.2. BOLOVANJA ZAPOSLENIH DJELATNIKA………………………………………. 202. MATERIJALNI UVJETI………………………………………………………… 212.1. STANJE I UVIJETI RADA…………………………………………………………… 212.2. IZVORI OPASNOSTI……………………………………………………………….... 232.3. BUDUĆI ZADACI……………………………………………………………………. 243. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE……….. 253.1. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI……………………………………………….... 253.2. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA…………………………………………………………. 253.3. PRAĆENJE I PROCJENA ZDRAVSTVENOG STANJA DJECE...........................3.4. PREHRANA……………………………………………………………………….......

2630

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD………………………………………….......... 324.1. OSVRT NA REALIZACIJU BITNIH ZADAĆA UNAPREĐIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA DJECE…………………………………………………………….. 324.2. OSTVARIVANJE PROCESA………………………………………………………… 384.3. RAZDOBLJE PRILAGODBE………………………………………………………… 484.4. USPJEŠNOST REALIZACIJE RAZVOJNIH ZADATAKA PO PODRUČJIMA RAZVOJA………………………………………………………. 494.5. PRIPREMA DJECE ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU……………………….. 524.6. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA……………………………………………….. 534.7. REALIZACIJA PROGRAMA POSJETA, IZLETA I SVEČANOSTI………………. 624.8. PLANIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA………………………………... 625. STRUČNO USAVRŠAVANJE STRUČNIH RADNIKA……................... 646. SURADNJA S RODITELJIMA………………………………………………… 897. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA………………………………. 918. RAD STRUČNOG TIMA DJEČJEG VRTIĆA…………………………….. 939. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………….. 94

P R I L O Z I :1. IZVJEŠĆE O RADU SKUPINA S RANIM UČENJEM STRANOG JEZIKA (ENGLESKOG I TALIJANSKOG)....................................…………………………….2. IZVJEŠĆE O RADU SKUPINA S MONTESSORI PROGRAMOM…………………..

1033. IZVJEŠĆE O RADU SKUPINE S EKO PROGRAMOM………………………………4. IZVJEŠĆE O RADU RAVNATELJA, ČLANOVA STRUČNOG TIMA I ZDRAVSTVENE VODITELJICE……………………………………………….............

95100104105

3

1. USTROJSTVO RADA

1.1. OBUHVAT I PROGRAM

Radne godine 2018./2019. Dječji vrtić “Maksimir” radio je na tri lokacije: Centralni objekt, Aleja A. Augustinčića 4., Područni objekt Aleja A. Augustinčića 2 i Područni objekt, Ravnice 4.

2018./2019. pedagoške godine u Dječjem vrtiću “Maksimir” je bilo obuhvaćeno 450 djece od navršene jedne godine do polaska u osnovnu školu. Djeca su bila raspoređena u 21 odgojnu skupinu redovitog programa; 5 odgojnih skupina jaslica i 16 odgojnih skupina vrtića.

Osim redovitog programa u 4 odgojne skupine provodili smo program ranog učenja stranog jezika kao posebni program u sklopu redovitog programa, 2 sata dnevno prema verificiranom programu od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. U dvije odgojne skupine program se provodio na engleskom jeziku, a u druge dvije odgojne skupine na talijanskom jeziku. Sve četiri skupine boravile su zajedno na katu u Centralnom objektu, što im je omogućilo bolju suradnju i razmjenu iskustava.

U tri odgojne skupine provodili smo alternativni program rada prema načelima Marije Montessori, dvije skupine u Centarlnom objektu i jedna u Područnom objektu.

U Područnom objektu smo u jednoj odgojnoj skupini provodili program odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj.

Tijekom cijele godine težilo se da osnovno obilježje odgojno-obrazovnog rada bude HUMANISTIČKO-RAZVOJNI PRISTUP s uvažavanjem prava djeteta i njegovih razvojnih potreba, mogućnosti i sposobnosti te prava i interesa roditelja, s naglaskom na vrijednosti obiteljskog odgoja.

Odgojiteljice i stručni suradnici koji imaju potrebnu dokumentaciju za rad, vodili su radionicu za potencijalno darovitu djecu 1x tjedno (više u glavi 4 ovog izvješća).

tečajevi:- tečaj engleskog i talijanskog jezika - tečaj ritmike i plesa- sportska igraonica s elementima nogometa (Mali nogomet)

4

- balet

U radnoj godini 2018./2019. Dječji vrtić “Maksimir” je ostvarivao navedene programe po odluci Upravnog vijeća te utvrđenim kriterijima Gradskog ureda za obrazovanje, a na osnovu verificiranih programa od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ove pedagoške godine, kako bi unaprijedili našu odgojno-obrazovnu praksu i osigurali kvalitetu rada našeg vrtića, nastavili smo s projektom „Iste mogućnosti za sve“ – senzomotorikom do bolje uključenosti djece s teškoćama.

Cilj ovog projekta je kroz opremljene prostore senzomotornom didaktikom poticati razvoj djece s teškoćama (autizmom, cerebralnom paralizom, općim razvojnim zaostajanjem, komunikacijskim i jezičnim teškoćama, ADD-om, ADHD-om, poremećajima u ponašanju, neurorizikom i distonim sindromom) te poboljšati uključivanje djece u interakciju s vršnjacima. Program su provodile odgojiteljice skupina u kojima su uključena djeca s teškoćama. Provodio se u predprostorima jasličkih i vrtićkih odgojnih skupina opremljenima specifičnim senzomotornim didaktičkim igračkama i materijalima. Svaka skupina u koju su uključena djeca s teškoćama u prostoru su boravili i koristili sredstva u igri i istraživanjima dva puta tjedno do sat vremena ovisno o mogućnostima i interesima djece. Napredak djece su pratili odgojitelji i stručni suradnici kroz opservaciju, liste za praćenje razvoja, razne protokole za praćenje djece u aktivnostima, upitnike i dijagnostičke testove. Tijekom izvedbenog programa i praćenja koristila se dokumentacija vrtića, a posebno: pedagoška dokumentacija odgojne skupine, zapisnici s timskih sastanaka odgojitelja i stručnih suradnika te foto i video dokumentacija.

Cijelu godinu smo radili na jačanju slabijih strana koje su pokazane u projektu Samovrednovanja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja čiji je cilj potpora vrtićima u procesu samovrednovanja i osiguranja kvalitete. Osim toga, vrtić je radio i na Razvojnom planu, također u sklopu projekta Samovrednovanja. U skladu s Razvojnim

5

planom, stručna služba vrtića je obavljala uvide u rad odgojitelja u odgojnim skupinama, pratila odgojno-obrazovni rad, njegovu kvalitetu, odnos odgojitelja i djece. Nakon svakog uvida je uslijedila zajednička refleksija odgojitelja, pedagoga, psihologa i ravnateljice, što je svakako doprinijelo njihovom profesionalnom rastu i razvoju tijekom pripravničkog staža.

Radne godine 2018./19. DV „Maksimir“ je sudjelovao na Danima dječjih vrtića grada Zagreba (opširnije u glavi 4 ovog izvješća).

Kroz cijelu pedagošku godinu vrtić „Maksimir“ je bio usmjeren na brigu o sigurnosti i zdravlju djece, te na optimalno zadovoljavanje njihovih potreba i prava.

Odgojna skupina Teddies i njihove odgojiteljice i ove godine su nastavile s akcijom ¨Kad se male ruke slože, svima se pomoći može¨. Cilj ove akcije je kumstvo djetetu u Južnoj Americi preko udruge „Zdenac“. Sredstva od božićnog sajma upućena su za školovanje jednog djeteta u Africi.

U eTwninnig Label projekte uključene su odgojiteljice Sandra Z.Ljubičić, Vanja Šuško, Ines V.Nardelli, Anamarija Klišanić, Marija Jukić i Nataša Bajić, te pedagoginja Jadranka Barać i ravnateljica Silvana Bagarić. Skupina Stelline i Teddies, te njihovi odgojitelji i pedagoginja sudjelovale su s likovnim radovima na 59. Međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku.

Vrtić Maksimir je sudjelovao u svim akcijama Susjed susjedu do njihovog zatvaranja u travnju 2019.g.

Imamo jako dobru suradnju s Gradskom četvrti Maksimir i gospodinom Stankom Gačićem.

Nastavljena je suradnja i s Domom za starije i nemoćne osobe Maksimir.Tijekom cijele godine imamo dobru suradnju i s OŠ A.G.Matoš (vidi glavu 4 ovog

izvješća).Sudjelovali smo u humanitarno-edukativnom programu ¨Škola za Afriku¨.

Ravnateljica sve akcije podržava i u njima sudjeluje, kao i u stručnim skupovima:1. Dani Maksimirskih naselja 22.09.2018.g.2. Darujmo djeci kazalište ¨Pas na zadatku¨ 07.10.2018.3. Sudjelovanje u projektu 72 sata bez kompromisa – 13.11.2018.g.4. Humanitarna akcija dječjem domu Nazorova 49 Zagreb, veljača 2019.g.5. Edukacija ¨Stres i načini suočavanja s teškim/neugodnim situacijama¨ Dvorac Bračak,

Zabok, 01.03.2019.g., Udruga ravnatelja6. Konferencija Mliječni zub Odgajati znanjem i srcem, tema ¨Kompetencije djeteta nvog

doba¨, Zagreb, 08.i 09. ožujka 2019.g.

6

7. Međunarodni stručno-znanstveni simpozij na temu ¨Cjeloživotnim obrazovanjem do

profesionalnog identiteta¨, Sisak, 09. i 10. svibnja 2019.g.8. Državni stručni skup ¨Odgovornost ravnatelja/voditelja za odnose i preuzimanje

vodstva¨, Primošten, 27.-29. ožujka 2019.g.9. Trodnevni stručni skup ¨Upravljanje ljudskim resursima – ulogas i kompetencije

ravnatelja, vođenje s autoritetom – ne autoritetom, Fenomen narcizma – kako utječe na upravljanje i suradnju s roditeljima¨, Primošten 07.05.2019.g.

10. Dani DV-a Grada Zagreba, ¨Umjetnički kurikulum¨11. Dobivena zahvalnica za nesebičan rad i pomoć udruzi Susjed susjedu pomaže

08.04.2019.g.

Tijekom 2018./2019. pedagoške godine, ravnateljica je sudjelovala u svim skupovima koje organizira Gradski ured za obrazovanje, AZOO i MZO, a koji se odnose na poslove ravnatelja. Također je sudjelovala na aktivima područnog ureda Maksimir i na sastancima koje organizira Udruga ravnatelja Grada Zagreba, te je bila član predsjedništva Udruge ravnatelja predškolskih ustanova i voditelj aktiva područnog ureda Maksimir.

Bez obzira na financije ove godine, vrtić je puno ulagao u stručno usavršavanje svojih djelatnika – koje smo financirali vlastitim sredstvima. Manje smo imali službenih putovanja, zbog situacije, te smo na timu dogovorili da svaki član tima ima jednu edukaciju, tj. službeno putovanje izvan Zagreba.

7

Dobrim odnosima u kolektivu nastojali smo sve zadano realizirati i u svakom trenutku

izvući najbolje rješenje da bi se zadovoljile potrebe djece, zato mislim da je ove godine kolektiv posebno senzibiliziran za rad i zadovoljavanje svih potreba djece i izvršavanje svih obaveza što se može vidjeti i u ocjeni ravnateljice za rad pojedinih djelatnika. Ovom prilikom pohvaljujem svoj kolektiv za uspješne rezultate.

Ove godine naša kolegica pedagoginja Jadranka Barać je otišla u zasluženu mirovinu.Ciljevi za sljedeću godinu potrebno je i dalje raditi na boljoj i jasnijoj komunikaciji u

kolektivu da bi se još bolje unaprijedili odnosi i stanje bilo savršeno. Svim ljudima je važno da se osjećaju dobro u radnoj organizaciji i da žele čuti što je važno i dobro za sve i na tome raditi za dobrobit cijelog kolektiva, jer je najveće blago ako radiš u ustanovi u kojoj se dobro osjećaš i ljudi se međusobno poštuju. To će biti jedan od zadataka za sljedeću godinu.

Na početku godine planiramo provesti anketu za roditelje kako bismo vidjeli njihova očekivanja, a na kraju godine evaluacijsku anketu kroz koju ćemo vidjeti koliko je bilo zadovoljstvo roditelja odgojno-obrazovnim procesom u našem vrtiću.

Svi zaposlenici su posebno senzibilizirani za sigurnost djece, zadovoljni smo napravljenim u ovoj godini, ali treba nastaviti i dalje, jer sigurnost u vrtiću je na prvom mjestu, i ta nam je zadaća raditi na projektima i mjerama sigurnosti tijekom godine.

Sljedeće pedagoške godine planiramo nastaviti s radom usmjerenim na brigu i zadovoljavanje potreba djece, s uvidima u odgojno-obrazovni rad odgojitelja i naravno na jačanju suradnje s roditeljima, ali i drugim institucijama, te poticati timski rad, a sve u cilju unapređivanja odgojno-obrazovne prakse.

RADNO VRIJEME VRTIĆA:

Naš Vrtić ima dugogodišnju tradiciju u ustrojstvu radnog vremena i njegovoj fleksibilnosti, u skladu s potrebama roditelja s našeg terena. Poznato je da primjenom različitih instrumenata snimamo potrebe djece i roditelja te u skladu s opravdanim potrebama organizaciju radnog vremena prilagođavamo njihovim potrebama tijekom čitave godine.

Radno vrijeme vrtića je od 6 do 19 sati, jer ove godine naši roditelji nisu imali potrebu za dužim radnim vremenom. Subotom se dežuralo za područje vrtića Maksimira, jedan dječji vrtić je dežurao ako se ukazala potreba prijavljenih roditelja za smještajem djeteta. Prijave za vrtićem subotom nismo imali i nije bilo potrebe za radom Vrtića. Imali smo samo jedan upit od jednog roditelja za radnu subotu.

Za kraj radne godine organizirali smo roditeljske sastanke roditelja – odgojitelja i djece “POKAŽI MAMI I TATI ŠTO SVE DJECA MOGU”, a odgojitelji starijih odgojnih skupina organizirali su završne svečanosti koje su djeca osmislila i na svoj dječji način oprostila se od Dječjeg vrtića „Maksimir“.

Za oproštaj djece od vrtića djeca su dobila sjećanja na vesele dane provedene u vrtiću.

8

Prijem djece je prisutan tijekom čitave godine, tako da nam je proces adaptacije stalno prisutan ali zadovoljavamo potrebu svakog djeteta da dobije mjesto u vrtiću, da bude sretno i zadovoljno i dijete i roditelj. Radne godine 2018./19. Dječji vrtić „Maksimir“ završio je s 21 odgojnom skupinom i

43 odgojitelja i 5 trećih odgojitelja za djecu s TUR. No, i ove godine imali smo preraspodjelu radnog vremena u slučajevima kad su zaposlenici bili na bolovanju.

Ove godine Dječji vrtić „Maksimir“ je nastavio s radom i brigom o sigurnosti djece. Naši domari ove godine su puno radili na pregledima našeg dvorišta prije izlaska djece na dvorište, te na sigurnosti dotrajale stolarije u oba objekta.

Ovog proljeća uredili smo dvorište u jaslicama.Dobru suradnju smo imali sa Gradskim uredom za obrazovanje, gospodinom

Pročelnikom Ivicom Lovrićem i gospođom Martinom Glasnović. Dobru suradnju smo imali s Agencijom za odgoj i obrazovanje sa savjetnicama Sanjom Jelovčić i Ingom Seme Stojnović. Također, dobra suradnja ostvarena je i s gospodinom Stankom Gačićem iz Gradske četvrti (grada Zagreba).

Dobru suradnju smo imali s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te predsjednicom Sindikata radnika predškolskog odgoja i obrazovanja gospođom Boženom Strugar. Također smo dobru suradnju ostvarili s Filozofskim fakultetom iz Zagreba, te s Higijensko epidemiološkom službom liječnicom Majom Vojvodić.

Dobru suradnju ostvarili smo i s dječjim vrtićima Grada Zagreba (o suradnji vidi u glavi 4 ovog izvješća).

Na kraju želim naglasiti i zaključiti, što se tiče organizacije i stručnog tima koji radi na tome da bi ocjena bila vrlo uspješna. Svaka ideja koja se rodi uz uvažavanje svakog pojedinca ona se i realizira. No ove godine dosta su otežala rad česta bolovanja odgojitelja.

Rad ljeti 2019.god. organiziran je prema potrebama ljetnih mjeseci (vidi ljetni raspored rada Vrtića).

PLAN RADA LJETI

Ove godine djeca su smještena u Područni objekt, jer u Centralnom objektu planiramo imati radove – promjena stolarije i uređenje dvorišra.

Ove godine, zadaća domara je da najviše naprave vlastitim radom jer nemamo novaca za plaćanje vanjskih izvođača.

9

R A S P O R E D R A D A OD 01. 07. DO 30.08. 2019. ZA VRIJEME KORIŠTENJA GODIŠNJIH ODMORA RADNIKA /radi se u 3 smjene/:a/ J A S L I C E:

I SMJENA:01.07.-19.07.2019.

II SMJENA:22.07.-09.08.2019.

III SMJENA:12.08.-30.08.2019.

1. Radoš 6:152. Maček dugo3. Protulipac4. Bačani5. Cvjetičanin6. Ćurin

1.Gracin 7:002.Latin Brezina3. Martin Bašić4.Gašparić - l

1. Gašparić 7:002. Cecelja3. Maurin4. Dujmović -lll

b/ V R T I Ć I SMJENA:

01.07.-19.07.2019.II SMJENA:

22.07.-09.08.2019.III SMJENA:

12.08.-30.08.2019.PRIZEMLJE:

1. Graonić2. Tonković3. Kuprešan4. Divjak 7:00

5. Dujmović l+ll/Kutleša lll+3.odgojitelj Jareš Kutleša l+ll Bajić l+llKAT:

1. Nardeli 7:00

2. Josipović3. Valić I /Cecelja ll/ Zrinka lll

+3.odgojitelj Slišković

PRIZEMLJE:1. Nežić2. Jukić 6:15

3. Mulig dugo4. Cecelja l+ll /Kuprešan lll

+3.odg Ključarić Jareš do 26.07.

KAT:1. Pleteš2. Slišković l / Maurin ll+lll

PRIZEMLJE1. Lončar 6:15

2. Šaler3. Valić –ll+lll

+ 3.odg.Bajić lll

KAT:3. Vanja4. Hofšteter dugo

10

RAVNICE:

1. Topolovšek 7:00

2. Petrina3. Marjakaj l+ll4. Gregor 6:155. Mandić6. Komušar do 17

7. Krznarić l+ll+ 3.odg.Matijević

RAVNICE:1. Kolarić 6:152. Klišanin3. Koprivnjak do 17:00

4. Vrban

3.odg.Jurić do 02.08.

RAVNICE:1. Perić 6:15

2. Marjakaj3. Harcet 17:00

4. Krznarić

+3.odg. KJučarić Jareš ll+lll

Napomena: Ljetno radno vrijeme od 8:00do 1245 za jaslice a vrtić od 8:00 do 13:15 sati – I smjena, dežurstvo na jaslicama od 6 :15 sati.Popodne jaslice od 10:30 do 1630 a vrtić od 11 do 1630 sati. U slučaju smanjenog broja djece odgojitelji će koristiti slobodne dane u dogovoru s dežurnim članom stručnog tima i voditeljicom.

Sastanak OV-a ___31.08.2019._____u 830 sati u Centralnom objektu. SINDIKALNI POVJERENIK: RAVNATELJ:

Ljiljana Jurić Silvana Bagarić

11

DJEČJI VRTIĆ ¨MAKSIMIR¨Aleja A. Augustinčića 4, ZagrebTel: 2314-976, Fax: 2315-712e-mail: [email protected]

POŠTOVANI RODITELJI

Tijekom ljetnog perioda od 01.07. – 30.08.2019.g.odgojno-obrazovni rad vrtića Maksimir odvijat će se u

Područnom objektu, Ravnice 4.

Molimo Vas da do 28.06.2019.g. ispraznite garderobe i pokupite sve svoje stvari, jer tada se zatvara Centralni objekt.

Ukoliko će Vaše dijete dolaziti tijekom ljetnih mjeseci Vaša je obaveza da u Područni objekt gdje ćemo raditi tijekom ljeta donesete potrebne stvari u označenoj vrečici.

Centralni objekt počinje s radom u ponedjeljak 02.09.2019.g.

Zahvaljujemo na suradnji!Ravnateljica:

12

Silvana Bagarić

DJEČJI VRTIĆ ¨MAKSIMIR¨Aleja A. Augustinčića 4, ZagrebTel: 2314-976, Fax: 2315-712e-mail: [email protected]

POŠTOVANI RODITELJI

Tijekom ljetnog perioda od 01.07. – 30.08.2019.g.odgojno-obrazovni rad vrtića Maksimir odvijat će se u

Područnom objektu, Ravnice 4.

Molimo Vas da do 28.06.2019.g. ispraznite garderobe i pokupite sve svoje stvari, a ukoliko će Vaše dijete dolaziti tijekom ljetnih mjeseci stavite stvari u označene vrečice, jer će u vaš objekt doći djeca iz Centralnog objekta.

Slijedeća pedagoška godina 2019./2020. započinje s radom u ponedjeljak 02.09.2019.g. u oba objekta.

13

Zahvaljujemo na suradnji!

Ravnateljica:Silvana Bagarić

14

RASPORED KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA RAVNATELJA:

15.07. – 16.08.2019.g. 23 dana

ZAMJENA RAVNATELJA U VRIJEME KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA:

1. JASMINKA ČAVUŽIĆ ČAJKO od 15.07. do 19.07.2019.g.

2. PETRA MALNAR od 22.07. do 26.07.2019.g.

3. LIDIA BUINAC od 29.07. do 02.08.2019.g.

4. MARIJANA DOLIČKI od 06.08. do 16.08.2019.g.

15

Tablica br.1 DOBNA STRUKTURA ODGOJNIH SKUPINA - BROJNO STANJE DJECE PO ODGOJNIM SKUPINAMA U RADNOJ GODINI 2018./2019.

OBJEKT NAZIV ODJELA NAZIV SOBE

NAZIVODGOJNESKUPINE

BROJ DJECE USKUPINI

DOB DJECEU SKUPINI

CENTRALNIAl. A. Augustinčića 4.

PODRUČNIAl.A. Augustinčića 2

JASLIČKI

VRTIĆKI PRIZEMLJE

VRTIĆKI KAT

MONTESSORI

JASLICE 1 JASLICE 2 JASLICE 3 JASLICE 4

PRIZEMLJE 1 PRIZEMLJE 2 PRIZEMLJE 3 PRIZEMLJE 4 PRIZEMLJE 5

KAT 1 KAT 2 KAT 3 KAT 4

Domarska kućica

JASLICE 1JASLICE 2MLAĐA 1JASLICE 3

MLAĐA 2MLAĐA 3SREDNJA 1STARIJA 1MONTESSORI

ENGLESKA 1ENGLESKA 2TALIJANSKA 1TALIJANSKA 2-starija 2

MONTESSORI

19222322

2323212824

22222425

15

1 – 2 g.2 – 3 g.3 – 4 g.2 – 3 g.

3 – 4 g. 3 – 4 g.

4 – 5 g.5 – OŠ4 – OŠ

3 – OŠ3 – OŠ3 – OŠ5 – OŠ

3 – OŠ

16

Tablica br.1a

O B J E K T NAZIV ODJELA NAZIV SOBE NAZIV ODGOJNE SKUPINE

BROJ DJECE UODG.SKUPINI

DOB DJECE UGRUPI

PODRUČNI

RAVNICE 4 JASLIČKI

VRTIĆKI KAT

PRIZEMLJE 1 PRIZEMLJE 2 PRIZEMLJE 3

EKO RADIONICAKAT 1KAT 2KAT 3

JASLICE 4 JASLICE 5 MLAĐA 4

SREDNJA 2SREDNJA 3MLAĐA 5STARIJA 3

192020

17222329

1 – 2 g.2 – 3 g.3 – 4 g.

5 – OŠ4 – 5 g.3 – 4 g.5 – OŠ

17

Ukupan broj djece u radnoj godini 2018./2019. raspoređen je u 21 odgojnu skupinu.

Tablica broj 2. BROJ I DOBNA STRUKTURA ODGOJNIH SKUPINA BROJNO STANJE ODGOJITELJA NA POČETKU I NA KRAJU PEDAGOŠKE GODINE

OBJEKT ODJEL BROJ ODGOJNIH SKUPINA BROJ ODGOJNIH DJELATNIKA

CENTRALNIAl.A.

Augustinčića 4.

JASLICE

2.g. 3.g.

VRTIĆ

4.g. 5.g. 6.g. 3-oš

UKUPNO STANJE 01.09.2018.

Naknadneizmjene

Ukupnokrajem godine

JASLICE 1 2 1 4 8,5 - 8,5PRIZEMLJE 2 1 1 1 5 12 - 12KAT 1 3 4 9 - 9

PODRUČNIAl.A.

Augustinčića 2.Montessori 1 1 3 - 3

PODRUČNIRavnice 4

PRIZEMLJE 1 1 1 3 6 - 6KAT 1 2 1 4 9 - 9

U K U P N O 5 16 21 47,5 - 47,5

Tablica br.3

18

PODACI O BROJU UPISANE DJECE U JASLICAMA I VRTIĆU 2018./2019. PEDAGOŠKE GODINE

Upisano djece

IX X XI XII I II III IV V VIPROSJEKIX – VI MJ

JASLIČKE 94 91 95 95 97 97 99 101 101 101 97VRTIĆKE 357 360 360 359 357 356 355 352 351 344 356UKUPNO 451 451 455 454 454 453 454 453 452 445 452

Upisana djeca poodgojnim skupinama %

JASLIČKE 38,80 39,20 39,20 38,80 38,60 38,40 38,2

0 37,80 37,60 37,60 38,42

VRTIĆKE 61,20 60,80 60,80 61,20 61,40 61,60 61,8

0 62,20 62,40 62,40 61,58

UKUPNO 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Prosjek dolazećedjece po mjesecima %

JASLIČKE 86 87 87 74 66 75 81 84 85 85 81

VRTIĆKE 95 97 95 86 82 92 95 91 93 93 92

UKUPNO 91 92 91 80 74 83 88 89 89 89 87

19

Tablica br. 4

STRUKTURA BOLOVANJA DJELATNIKA U 2018./2019. PEDAGOŠKOJ GODINI PREMA VRSTAMA I MJESECIMA

Grafički prikaz br.1: Struktura bolovanja djelatnika u 2018./2019. prema vrstama izražena u postocima

20

27%

30 %

43% Na teret radne organizacije

Na teret fonda

Porodiljni dopust

MJESECIBOLOVANJENA TERETRAD.ORG.ukupni satidjelatnika

BOLOVANJENA TERETFONDAukupni satidjelatnika

PORODILJSKIDOPUSTukupni satidjelatnika

UKUPNOBOLOVANJA

BOLOVANJE ZA KOJE SMO IMALI ZAMJENU

IX/18. 472 88 320 880 9X/18. 592 440 368 1400 10XI/18. 872 432 352 1656 12XII/18. 800 568 336 1704 11

I/19. 700 408 368 1476 11II/19. 912 152 592 1656 10III/19. 672 32 712 1416 11IV/19. 1028 88 880 1996 11V/19. 668 640 920 2228 13VI/19. 392 320 920 1632 13

U K U P N O 7108 3168 5768 16044 111

Tablica br.5

PRIKAZ POTREBA ZA DJELATNICIMA U ZAMJENI OBZIROM NA STRUKTURU BOLOVANJA ODGOJITELJA I OSTALIH DJELATNIKATIJEKOM 2018./2019. PEDAGOŠKE GODINE

BOLOVANJE ODGOJITELJADJELATNIKA

BOLOVANJE OSTALIH DJELATNIKA

MJESECI Kraće od 1 mj.

Duže od1 mj.

Potrebanbrojzamjena

Kraće od1 mj.

Duže od1 mj.

Potrebanbrojzamjena

IX/18. 48 160 7 352 0 2X/18. 592 0 8 176 184 2XI/18. 696 176 10 232 176 2XII/18. 608 168 9 408 0 2

I/19. 766 0 10 168 0 1II/19. 504 0 8 448 0 2III/19. 536 0 10 208 0 1IV/19. 428 352 10 160 176 1V/19. 364 552 11 392 184 2VI/19. 80 552 11 144 160 2

UKUPNO 4622 1960 94 2688 880 17

21

1.2. BOLOVANJA DJELATNIKA

Ove godine imali smo dosta bolovanja odgojitelja, ali smo uspjeli i u takvoj situaciji zadovoljiti sve potrebe djece i realizirati planirane zadaće. Za duža bolovanja dobivali smo zamjene zahvaljujući Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport na razumijevanju u odobravanju zapošljavanja zamjena.Da bi slika bolovanja bila sastavni dio ovog izvješća to smo prikazali tablicom br. 4. i 5., te grafičkim prikazima 1 i 2.

Grafički prikaz br.2: Broj sati bolovanja po strukturi djelatnika izražen u postocima

59%

3%

13%

26%

0%

Odgojitelji

Uprava

Kuhinja

Spremačice

Domar

1.3. BUDUĆI ZADACI

I dalje raditi na ostvarivanju prava djece i zadovoljavanju individualnih potreba svakog djeteta.

Pratiti potrebe djece i roditelja i njima se prilagođavati organizacijom radnog vremena, te formiranjem odgojnih skupina kako primarnog, tako i kraćih programa.

Raditi timski po svim elementima odgojno obrazovnog rada i stvarati uvjete. Raditi na stručnom usavršavanju odgojno obrazovnih djelatnika, stvarati uvjete i

sredstva za realizaciju sljedeće radne godine u stručnom usavršavanju unutar Vrtića i izvan, za veći broj djelatnika.

Raditi na unapređivanju kvalitete ranog učenja stranog jezika u skupinama primarnog programa engleskog i talijanskog jezika, te raditi na usavršavanju djelatnika koji rade u tim programima.

Raditi na stručnom usavršavanju za program potencijalno darovite djece i stvarati uvjete.

Raditi na stručnom usavršavanju odgojitelja i članova stručnog tima u području Montessori pedagogije.

22

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

2.1. STANJE I UVJETI RADA

Ove godine promijenili smo stolariju, uredili dvorište jaslica u Centralnom objektu i postavili klima uređaje u sve sobe dnevnog boravka i kancelarije. Dobili smo donaciju jednog velikog TV-prijamnika od našeg roditelja Šelaković (HG SPORT).

Nabavili smo:

- Didaktika za Montessori grupu- Frižider za kuhinju- Didaktika za darovitu djecu- Didaktika za djecu s TUR- Igračke i didaktika za odgojne skupine- Potrošni materijal za odgojne skupine- Nabava sitnog inventara za kuhinju- Bojanje zidova u centralnom objektu- Tepisi za odgojne skupine- Didaktika i potrošni materijal za obogaćene grupe- Uređenje ulaznog hodnika u CO- Uređenje japanskog vrta u Područnom objektu- 40 drvenih stolica- Projektor- 4 laptopa

I u ovoj radnoj godini dječji vrtić Maksimir ima prihoda od kraćih programa i najma prostora. Zarađena sredstva vrtić troši za poboljšanje materijalnih uvjeta rada u vrtiću i stručno usavršavanje djelatnika.

23

Uz osnovnu djelatnost, uz suglasnost Grada Zagreba, Gradskog ureda za obrazovanje, ustanova obavlja i ostale poslove vezane uz djelatnost te tako ostvaruje vlastiti prihod od:

1. posebnih programa2. alternativnog programa3.najma prostora za programe verificirane od Ministarstva znanosti i obrazovanja zapolaznike vrtića: - škola stranih jezika - sportski program - program ritmike i plesa - program baleta5. najma prostora dvorane, za program vježbe yoge za odrasle

Podaci u financijskim izvještajima prezentirani su u hrvatskoj kuni kao izvještajnoj valuti u Republici Hrvatskoj.

Financijski izvještaji o ostvarenom vlastitom prihodu Dv Maksimir za razdoblje od 01.rujna 2018.-31.kolovoza 2019.godine.

Vlastiti prihod:

1. Prihod od posebnih programa 290 360,002. Alternativni program 200 920,003. Najam prostora 69 230,004. Ostali prihod po posebnim propisima 79 200,00

UKUPNO639 710,00

Sredstva od ostvarenog vlastitog prihoda utrošena su za poboljšanje uvjeta u ustanovi i u svrhu kvalitetnijeg obavljanja djelatnosti i rada u redovitom poslovanju. Investicijsko održavanje opreme i objekata velika je stavaka u rashodima poslovanja. Zbog nedostatka akontiranih sredstava iz proračuna,dio vlastitog prihoda utrošen je na održavanje objekta, izmjena stolarije, uređenje soba dnevnog boravka odgojnih skupina.

Sredstva vlastitog prihoda utrošena su na :

- potrošni materijal za grupe 91 600,00- stručno usavršavanje 9 900,00- osnovna sredstva 37 950,00- didaktika 31 650,00- sitni inventar i rad.obuća 17 230,00- održavanje objekta 104 170,00- materijal i namirnice za pružanje usluga 44 200,00- stimulacija djelatnika 240 290,00

24

2.2. IZVORI OPASNOSTI

Tablica br.6

Navedeni problemi zahtijevaju kontinuirano praćenje i ažurno reagiranje ljudskog faktora što smo nastojali i dijelom unaprijediti. Osim domara, koji je tu po prirodi radnog mjesta najviše angažiran, veliku važnost imaju odgajatelji koji moraju sve dobro zapažati i usmjeravati djecu na opasnosti koje vrebaju. Iako izvora opasnosti ima, ove radne godine smo zadovoljni, jer nije bilo puno povreda djece (vidi glavu III izvješća zdravstvenog voditelja).

Ocjena za materijalne uvjete i stručno usavršavanje po mišljenju stručnog tima treba biti što bolja da se poboljšava, a ne da stagnira, a ove godine sredstva su bila dosta mala, nadamo se slijedeće godine poboljšanju od strane Gradskog ureda za obrazovanje. Međutim, važno je naglasiti da smo mi to kompenzirali vlastitim sredstvima.

25

IZVORI OPASNOSTI UČESTALOST JAVLJANJA

%Otpad na igralištu koje ostavljaškolska omladina 20

Oštećenje sprava na igralištu 10Oštećenje namještaja 15Neispravnost drvenarije 15Nestabilnost staklenih površina 20Problem instalacija i odvodnih šahtova 20

2.3. BUDUĆI ZADACI

1. Na razini cijelog Vrtića raditi na osobnoj odgovornosti za obavljanje poslova i radnih zadataka svakog djelatnika pojedinačno.

2. I dalje raditi, sistematski, stručno i profesionalno na stručnom usavršavanju svih djelatnika, posebno odgojitelja i to: stručno usavršavanje na planu profesionalne i stručne komunikacije, na planu primjene integralne metode u radu s djecom, na planu emocionalne kompetencije, i to koristeći projektnu metodu rada iz ove pedagoške godine, uz razradu instrumenata za praćenje uspješnosti.

3. Raditi na timskom radu na temu:»Prava djece, uključujući i stručnu edukaciju cijelog tima i ostalih čimbenika Vrtića (roditelja te ostalih službi u Vrtiću).

4. Raditi na integralnom pristupu, pronalazeći modele za veću povezanost Vrtića s društvenim čimbenicima: više javnog rada za roditelje te ostale čimbenike društvenog druženja, veća povezanost s vrtićima drugih gradova.

5. Raditi sistematski na boljem ozračju unutar Vrtića a i van njega pronalazeći modele razmjena, stručnih spoznaja iz prakse drugih vrtića.

6. Uključivati odgojitelje u sve vidove stručnog usavršavanja. U svrhu ispunjenja zakonske obveze individualnog usavršavanja ekipirati ljude prema interesu, u cilju projektnog rada uz jasnu razrađenu strategiju, cilj je te zadaće veća efikasnost u radu s djecom.

7. Pokretati inicijative za rješavanje statusa djelatnosti, te djelatnika na svim razinama, koristeći sve zakonske mogućnosti u cilju navedenog.

8. Raditi na programu poticanja razvoja darovite djece, te na unapređivanju odgojno-obrazovnog rada.

9. Više raditi i biti otvoreniji prema pristupnim fondovima od kojih možemo dobiti sredstva, u cilju zapošljavanja više djelatnika.

26

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE

3.1. SANITARNO-HIGIJENSKI UVJETI

Univerzalni preventivni programi zaštite zdravlja usmjereni su smanjenju rizičnih i osnaživanje zaštitnih čimbenika. Uvjeti prostorija u kojima borave djeca od velikog su značaja za rast i razvoj i zdravstveno stanje djece.

Zbog osjetljivosti populacije o kojoj skrbimo, nužno je striktno poštivanje sanitarnih propisa, te pravilno čišćenje i dezinfekcija svih prostora u kojima borave djeca. Analizom godišnjeg izvješća odgojitelja provođenje sanitarno-higijenskih mjera tijekom godine bilo je zadovoljavajuće, manji je broj djelatnika sanitarno-higijensku razinu ocijenio djelomično zadovoljavajući navodeći kao razlog nezadovoljstva tehničku opremljenost prostora i izvođenje poslova od strane tehničkog osoblja. Kontinuirani probleme dugotrajnih bolovanja tehničkog osoblja , bez pravovremene zamjene rezultira smanjenjem kvalitete higijene prostora. Nastojeći unaprijediti kvalitetu procesa čišćenja i dezinfekcije prostora tijekom godine radilo se na edukaciji tehničkog osoblje, te unapređenju efikasnosti rada.

Sigurnost djece tijekom boravka u jaslicama i vrtiću važan je zadatak, te se kontinuirano provode akcije osiguravanja sigurnog okoliša (video nadzor dvorišta, svakodnevna kontrola igrališta, čišćenje, prekopavanje i insolacija pješčanika). Suradnja sa Higijensko-epidemiološkom službom provođena je u više navrata tijekom godine. Kod pojave grupiranja virusnog gastroenterokolitisa (3 mj. ) promptno se dojavilo epidemiološkoj službi te su se prema napucima epidemiološke službe provodile protuepidemijske mjere. Brza izmjena informacija i rano započinjanje protuepidemijskih mjera pokazale su kao važan faktor za kontrolu pojavnosti zaraznih bolesti u skupinama.Prema važećim propisima uputili smo djelatnike na periodične sanitarne preglede. Djelatnici kuhinje upućeni su na tečaj higijenskog minimuma prema propisu. Deratizacija i dezinsekcija je provođena sukladno planu i programu mjera deratizacije i dezinsekcije i po potrebi. Redovito se provodilo monitoring gotovih obroka (kvalitativna i mikrobiološka analiza). Prema nalazima Zavoda za javno zdravstvo hrana je zdravstveno ispravna, usklađena sa važećim propisima i normativima.

3.2. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Temeljne strategije promicanja zdravlja je zagovaranje stvaranja uvjeta za zdravlje, te omogućavanje dostizanja punog zdravstvenog potencijala.Najučinkovitiji pristup je djelovanje ondje gdje dijete boravi, živi, uči i provodi vrijeme (setting). Tu se susreću i isprepliću međusobna djelovanja utjecaja obitelji, zajednice, pojedinca, društvene i ekonomske okoline. Načelo integriranog pristupa očuvanju zdravlja ostvarivalo se timskim radom i kroz bitne zadaće.

27

BITNA ZADAĆA PROVEDENO DJELOMIČNO PROVEDENO

NEREALIZIRANO

1.Intervju s roditeljima novoprimljene djece

+

2. Identifikacija djece s posebnim potrebama

+

3.Briga za organizaciju dnevnog ritma življenja u jaslicama i vrtiću

+

4.Fleksibilna organizacija rada , zadovoljiti individualne potrebe djece

+

5.Prevencija oboljenja i ozljeda, trijaža bolesne djece, evidencija pobola, briga o zdravoj prehrani

+

Izrađeni su individualni programi rada za djecu s zdravstvenim teškoćama (febrilne kolvulzije, astma, epilepsija) N=10Prevencija respiratornih bolesti provođena je tijekom godine, trijažom bolesne djece, svakodnevnim boravkom na zraku i pravilnim mikroklimatskih uvjetima.

Pružena je prva pomoć djeci sa ozljedama, visokom temperaturom, povraćanjem i drugim smetnjama. U sklopu projekata „Čuvajmo svoje zdravlje“ u starijim odgojnim skupinama provedene su aktivnosti zdravstvenog odgoja.

3.3. PRAĆENJE I PROCJENA ZDRAVSTVENOG STANJA DJECE

BITNA ZADAĆA PROVEDENO DJELOMIČNO PROVEDENO

NEPROVEDENO

1.pravovremana izolacija bolesne djece

+

2.stupanj procijepljenosti +3.suradnja s raznim institucijama na razini Grada Zagreba

+

Tijekom proljeća izvršena je redovita godišnja kontrola procijepljenosti, te su neprocijepljena djeca upućena u pedijatrijske ordinacije na docjepljivanje (N =33 djece).Pripremala se prilagođena prehrana za djecu sa alergijskom anamnezom. Ostvarila se dobra suradnja s roditeljima u kreiranju jelovnika za djecu s posebnim prehrambenim potrebama. U svrhu suporta obitelji i partnerskog odnosa fleksibilno se prilagođavala satnica boravka djece s zdravstvenim teškoćama, te se prilagodilo potrebama djeteta u odnosu na njegovu dob i fazu odrastanja.

PRAĆENJE PSIHOFIZIČKOG STATUSA TIJEKOM GODINE

28

Rastući broj djece sa raznim teškoćama (neurorizične djece, djece sa kroničnim oboljenjima i posebnostima u prehrani ) koja se uključuju u kolektiv zahtijevaju pomnije praćenje i dobru timsku suradnju, dodatnu edukaciju svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Zdravstvene poteškoće evidentirane su kod upisa i /ili tijekom godine. Partnerska suradnja sa roditeljima, pravovremeno obavješćivanje i izmjena iskustava nužan su preduvjet da dijete sa teškoćama zadovolji sva svoja prava i potrebe u vrtiću.

TJELESNO ZDRAVSTVENE SMETNJE

JASLICE VRTIĆ UKUPNO

1.ALERGIJSKE BOLESTI 4 9 132.TJEL.OŠTEČENJA 0 1 13.KRON.BOLESTI 1 4 54.KONVULZIJE,EPI 1 3 45.ASTMA 0 1 1

Djeca sa navedenim poteškoćama provode redovite kontrole kod nadležnih specijalista. Praćena su od strane stručnog tima, savjetovani su odgojitelji i roditelji .

PRIKAZ ANTROPOLOŠKIH MJERENJA

Bitan zadatak u preventivnoj zaštiti zdravlja je praćenje stanja uhranjenosti djece. Svjetske studije upozoravaju na prijeteću epidemiju pretilosti u dječjoj dobi. Stanje uhranjenosti praćeno je mjerenjem tjelesne težine (kg) i visine(cm).Izračunavanjem BMI i percentilima, analizom podataka došli smo do slijedećih podataka:

Broj izmjerene djece je 415 (91 % upisanih).

BMI-PERCENTIL JASLICE N=79

JASLICE79%

VRTIĆN=336

VRTIĆ93,3%

Ispod 5.prec.BMI POTHRANJENOST 0 0% 15 4,5 %od 5.-15.prec.BMI RIZIK ZA POTHRANJENOST

4 5 % 41 12%

od 15.-85.prec.BMI ADEKVATNA T.TEŽINA

67 84,8 % 230 68,7 %

86.-95.prec.BMI RIZIK ZA PRETILOST

7 8,9 % 26 7 %

Iznad 96.prec.BMI

PRETILOST

1 1,3 % 24 7,1%

Analizirajući prijašnja mjerenja uočava se blago opadanje normalno uhranjene djece, a porast broja preuhranjene i/ili pretile djece. Nastavljena je promocija tjelesnih aktivnosti. Daljnjim unapređivanjem jedinstvenih sezonskih jelovnika nastoji se unaprijediti prehrambeno zdravlje i unijeti trajne promjene u prehrambene navike djece. Suradnja i suport roditelja u provedbi promjena u prehrambenim navikama djeca, a tako i obitelji još uvijek nije zadovoljavajuća. Potrebno je razvijati svijest o dalekosežnim posljedicama smanjene tjelesne aktivnost na zdravlje djece, koje svoju punu prezentaciju negativnog učinka ima u odrasloj dobi. Roditelje su upoznati s mjerenjima, savjetovani o potrebnim promjenama životnih navika (povećana tjelesna aktivnost, prehrambena navike). Za nekoliko djece koja su zbog

29

pretilosti ,nakon liječničke obrade, stavljena na redukcionu dijetu prilagodio se jelovnik u suradnji s roditeljima i odgojiteljima.

TJELESNO ZDRAVSTVENO REKREATIVNI PROGRAM

Važnost tjelesno zdravstvenih programa je u razvijanju navika bavljenja tjelesnom aktivnosti kao mehanizma prevencije pretilosti i brojnih suvremenih poremećaja izazvanih smanjenom tjelesnom aktivnošću i sjedilačkim aktivnostima. Brojne bolesti koje su u porastu povezuju se sa smanjenom tjelesnom aktivnosti:dijabetes, povećana tjelesna masa, bolestilokomotornog sustava, bolesti srca i krvnih žila, mentalni status i dr.Kako bi od najranije dobi usvojili naviku bavljenja tjelesnom aktivnosti i vrtiću smo tijekom godine provodili :

-jutarnja tjelovježba-2x tjedno vježbanje u dvorani-svakodnevne aktivnosti na zraku-u zimskim mjesecima boravak snijegu-jednodnevni izleti,šetnje naseljem Parkom Maksimir-od kraćih programa: ritmika, nogomet, -Program Djeca u prirodi-Granešina

ZDRAVSTVENI ODGOJ

Kontinuirano u svim životnim situacijama, promicao se zdravi način života radi ostvarenja psihofizičkog i socijalnog potencijala djeteta. Provođene su aktivnosti usvajanja kulturno higijenskih navika, briga o osobnoj higijeni, pravilnoj prehrani, kako očuvati zdravlje, sigurnost za sebe i drugih.Zdravstveni odgoj nije bio usmjeren samo prema djeci, nego i prema roditeljima i zaposlenicima vrtića. Uključivanjem u projekte s zdravstvenim aspektom, roditeljski sastanci s zdravstvenim temama, radionice, roditeljski kutići samo su neki vidovi rada na zdravim stilovima života kod najmlađih i njihovih obitelji.

Mogu sam- oralno zdravlje Vrtićka prehrana -sigurnost Zaštita od sunca-Projekt „Djeluj sada“ „Uši nisu sramota, ali su napast“ Najčešće bolesti u jaslicama –roditeljski sastanci Protuepidemijske mjere kod rota i mora virusa Zdravstvene radionice i plakati s temama pretilost, prehrambene navike

Tijekom godine sukladno Strategiji zaštite mentalnog zdravlja, provođeni su Primarni preventivni programi prevencije zlostavljanja, Primarni preventivni program zlouporabe droga. Kroz aktivnosti unapređenja samopoštovanja, podučavanje i usvajanje vještina odluka, izbora i dogovora radilo se na aspektu univerzalne primarne prevencije mentalnog zdravlja pojedinca i obitelji.Individualnim konzultacijama s odgojiteljima, pisanim materijalom davala se podrška odgojiteljicama koje skrbe o djeci s zdravstvenim poteškoćama. S pripravnicama se radilo na jačanju znanja i vještina zbrinjavanja djece sa zdravstvenim potrebama te usvajanju znanja pružanja prve pomoći, usvajanju protokola sigurnosno-zaštitnih mjera.

PRIKAZ OBOLJENJA NA OSNOVU EVIDENCIJE LIJEČNIČKIH ISPRIČNICA

30

 PRIKAZ NAJČEŠĆI OBOLJENJAOBOLJENJA JASLICE VRTIĆ UKUPNO

VIROSIS J00 68 60 128AK.FARINGITIS J02 5 10 15AK.TONZILITIS J03 12 24 36AK.LARINGITIS J04 14 8 22ARI GORNJI TRAKT J06 88 79 167INFLUENZA J11 5 12 17PNEUMONIJA J18 9 3 12AK.BRONHITIS J20 24 22 46BRONHITIS NESPEC. J40 6 5 11ASTMA J45 / 1 1VARICCELLE B01 10 13 23ENTEROVIROZA B34 34 29 63UŠLJIVOST B84 / 3 3KONJUKTIVITIS H10 12 15 27UPALA UHA H65 40 53 93SCARLATINA A38 2 4 6ERITHEMA VIROSII B08 4 4 8DIJAREJA A09 49 22 71IMPETIGO L01 / / /MONONUKLEOZA 2 2 4

PRIKAZ BROJA BOLESNE DJECE PO MJESECIMA

MJESEC JASLICE VRTIĆ UKUPNOIX 45 35 80X 71 67 138XI 49 49 98XII 46 50 96I 58 81 139II 60 62 122III 76 50 126IV 30 22 52V 45 31 76VI 7 1 8

Analizom prikupljenih liječničkih ispričnica (N= 935) broj respiratornih infekcija je učestaliji u jesensko-zimskih mjesecima ( studeni i veljača), a jesenske mjesece obilježavaju infekcije probavnog trakta virusne etiologije, što je u skladu s epidemiološkim sezonskim varijablama. Ove godine nije bilo veliki broj oboljelih od influence. Manji broj djece prebolio je variccelle, što je uobičajeno da se svakih 3-4 godine pojavi u epidemiološki značajnijem broju pojava variccella tijekom proljeća. Specifičnost ove godine je i porast infekcija gornjeg respiratornog trakta, a pad broja oboljelih od akutnog tonzilitisa koji je duži niz godina bio vodeće oboljenje. Također je uočen porast oboljelih s akutnim bronhitisom.U više navrata javio se sporadični problem ušljivosti. Zajedničkim djelovanjem i suradnjom s roditeljima problem je brzo riješen. U slučaju ušljivosti uočena je potreba za zdravstvenim prosvjećivanjem, budući se osim nepoznavanja postupaka čišćenja uočio i problem predrasuda i negativnog stava.ANALIZA POVREDA

31

Tijekom godine bila su 3 prijeloma ( nadlaktice, ključne kosti i potkoljenice)Više malih ozljeda (oguljotina, podljeva, ugriza ) koje nisu zahtijevali tretman izvan vrtića. Dvoje djece upućeno je na pregled kirurgu i potrebe šivanja rana.Djeca se podjednako povređuju i u unutarnjim i vanjskom prostorima i različite dobne starosti. Potrebno je i dalje raditi na osvješćivanju opasnosti, usvajanjem samozaštitnog ponašanja djece i odgojitelja, kreiranjem primjerenog materijalno-prostornog konteksta, te kontinuiranim procjenjivanjem i prevencijom potencijalno opasnih mjesta, situacija u svrhu provođenja sigurnosnih mjera.

3.4. PREHRAMBENO ZDRAVLJE DJECE

Prehrambeno zdravlje ili stanje uhranjenosti, znači zdravlje organizma uvjetovano prehranom, tj. unosom i korištenjem prehrambenih tvari. Pravilna prehrana je najznačajniji faktor za osiguravanje pravilnog rasta i razvoja djece, kao i osiguranje zdravlja u smislu imunoloških funkcija, mentalnih sposobnosti i fizičke aktivnosti. Budući da nedostatna podjednako kao i preobilna prehrana može negativno utjecati na organizam djeteta, osobita se pažnja posvećuje kvalitativnom i kvantitativnom unosu hrane. U svrhu unapređivanja i ujednačavanja kvalitete vrtićkih obroka Grad Zagreb, Nastavni zavod „Dr. Andrija Štampar“ i Prehrambeno biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu realizirali su projekt “Pravilan prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“. Sezonski dnevni jelovnici predstavljaju standard prehrane koja osigurava 75% djetetovih dnevnih potreba. Projekt je nastavljen i ove godine, a unapređivanje je bazirano na pozitivnim vrtićkim iskustvima, uvažavanju sugestija praktičara, kroz aktivnu suradnju zdravstvenih voditelja i kuhara.Za nastavak dobre implementacije projekta potrebno je nastaviti uključivanje sve sudionika u procesu prehrane u vrtićima od ravnatelja preko kuhinjskog osoblja do odgojitelja. Velika pozornost se posvećuje transparentnosti i komunikaciji s roditeljima te se svakodnevno putem fotografija roditelje upoznaje s obrocima koje dijete konzumira u vrtiću. Sezonski dnevni jelovnici grupirani su prema godišnjem dobu, uključujući široki spektar sezonskih namirnica, visokovrijednih žitarica, kvalitetnih mesa s pomno razrađenom količinom kako bi se djeci osigurao optimalan unos makro i mikronutrijenata. Za sve jelovnike napravljena je kvalitativna analiza.

Mikrobiološka, kemijska analiza gotovih namirnica, nalazi briseva s radnih površina, suđa, osobne higijene djelatnika u kuhinji redovito je nadzirana od Zavoda za javno zdravstvo. Sve kontrole bile su uredne. U svrhu unaprjeđena higijensko sanitarnih uvjeta rad u kuhinji i poštivanja zakonskih odredbi razvrstavao se otpad koji nastaje u kuhinji (bio-otpad, papir, plastika, otpadna jestiva ulja). U procesu rada provode se implementirana načela HACCP-a. Kontinuirano se radi na unapređenju uvjeta rada u kuhinji (ličenje zidova,izmjena stolarije, kupnja tehničkih pomagala, opreme -vidi materijalne uvjete).

BITNA ZADAĆA PROVEDENO DJELOMIČNO PROVEDENO

NEPROVEDENO

32

1.praćenje procesa pripreme i distribucije hrane +

2.izrada jelovnika prema propisanim normativima +

3.izrada jelovnika za djecu sa posebnim prehrambenim potrebama

+

4.kontrola ispravnosti živežnih namirnica i pravilno uskladištenje

+

5.provjera kvalitete i kvantitete gotovih obroka +

6.kontrola higijene pri raspodjeli, pri serviranju i distribuciji hrane u područni objekt

+

7.kontrola postupaka sa posuđem, priborom i dezinfekcija

+

8.Pravovremeno upućivanje djelatnika kuhinje na epidemiološke preglede, higijenski minimum

+

Za manji broj djece čiji su roditelji imali potrebu za dugim popodnevnim dežurstvom do 18 sati osigurana je dodatna užina iza 17:30 sati.Potrebnom je i dalje raditi na unapređenju projekta; MOGU SAM, pratiti nove spoznaje o prehrani te nastaviti raditi na zdravstvenom odgoju vezano uz prehranu. Uočena je potreba kontinuirane edukacije o problemu današnjice -pretilosti u dječjoj dobi koja osim sa načinom prehrane je i u direktnoj korelaciji sa tjelesnom neaktivnosti djece.Potrebno je raditi na unapređivanju komunikacijskih odnosa svih djelatnika (odgojitelja, kuharica, spremačica, domara) radi boljeg razumijevanja i djelotvornijeg zadovoljavanja djetetovih potreba.

4. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

33

(IZVJEŠĆE O PROVEDBI ASPEKATA CJELOVITOG ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROGRAMA)

4.1. POPIS BITNIH ZADAĆA I OSVRT NA REALIZACIJU BITNIH ZADAĆA UNAPREÐIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA DJECE

Kao bitni zadaci za proteklu pedagošku godinu postavljeni su:

4.1.1. Ciljano pratiti odgojno-obrazovni rad u svim odgojnim skupinama s naglaskom na koji način se zadovoljavaju potrebe svakog povjerenog djeteta i njihova prava (više uvida u odgojno-obrazovni rad svih članova stručnog tima s ciljem praćenja zadovoljavanja primarnih potreba).

U odgojno-obrazovnom programu i dalje su zastupljene istraživačke osobitosti, iznalaženje metodologije rada, uz ostvarivanje zadaća i metodičkih posebnosti različitih vrsta i formi predškolskih programa. Ustroj i provedba odgojno-obrazovnog rada osnovani su na humanističko-razvojnom pristupu, s uvažavanjem prava djeteta, njegovih razvojnih potreba i mogućnosti i sposobnosti, te prava i interesa roditelja s naglaskom na edukaciju o vrijednostima obiteljskog odgoja i partnerstva s vrtićem.

Unaprjeđivanje zadovoljavanja prava (Tablica 7.) djece nastavljeno je iz protekle pedagoške godine. Rezultati su pokazali da su prava djece zadovoljena u izrazitoj mjeri. I ove pedagoške godine smo intenzivno radili na unapređivanju i obogaćivanju materijalnog i socijalnog konteksta, pa je upravo ta organizacija prostora po raznim aspektima odgovarala potrebama i interesima djece za interaktivno učenje djece i odraslih.

34

Tablica 7. Stimuliranje zadovoljavanja prava djece

4.1.2. Raditi na unaprjeđivanju timskog rada kroz podjelu radnih uloga ovisno o specifičnosti problematike koja je vezana za unapređivanje odgojno obrazovnog rada s djecom u Dječjem vrtiću. Prije svega zadovoljavanje osnovnih potreba djece u ulozi suvremenog odgojitelja (POTICATELJA, PROMATRAČA, USMJERAVAČA, PONUĐAČA i PROCJENJIVAČA, ISTRAŽIVAČA VLASTITE PRAKSE).

Kroz timsko djelovanje svih stručnjaka u vrtiću, uz značajnu ulogu odgojitelja u procesu vrednovanja, planiranja i ostvarivanja rezultata programa, korištena su: iskustva iz odgojno-obrazovne prakse, teorijske spoznaje, istraživanje i promicanje odgojno-obrazovnih procesa u mogućnostima postojećih uvjeta rada. U praćenju i vrednovanju svih programa korišteni su različiti mjerni instrumenti: testovi, upitnici, liste praćenja razvoja, protokoli za procjenu kakvoće odgojno-obrazovnog procesa, a organizirani su stručni sastanci odgojitelja, ravnateljice, pedagoginje, psihologinje, logopedinje i zdravstvene voditeljice i drugih stručnjaka (Agencija za odgoj i obrazovanje, Gradski ured za obrazovanje grada Zagreba, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Udruge raznih profila stručnjaka) u vezi pitanja odgojno-obrazovne prakse. I dalje će nam cilj biti pronalaziti načine koje mogu ovo područje učiniti

1. na zdravstvenu zaštitu 5. na igru kao metodu učenja, dogovaranja, pregovaranja

2. na razvoj, odgoj i obrazovanje 6. na zaštitu od fizičkog zlostavljanja

35

ODG. SKUPINA 1 2 3 4 5 6 7JASLIČNA 1 3 2 3 3 3 3 3JASLIČNA 2 3 3 3 3 3 3 3JASLIČNA 3 3 3 3 3 3 3 3

JASLIČNA 4-R 3 3 3 2 3 3 3JASLIČNA 5-R 3 3 3 3 3 3 3

M JASLICE 3 3 3 3 3 3 3MLAĐA 1 3 3 3 3 3 3 3MLAĐA 2 3 3 3 3 3 3 3MLAĐA 3 3 3 3 3 3 3 3

MLAĐA 4-R 3 3 3 3 3 3 3MLAĐA 5-R 3 3 3 3 3 3 3M MLAĐE 3 3 3 3 3 3 3SREDNJA 1 2 3 2 3 3 3 3

SREDNJA 2-R eko 3 3 3 3 3 3 3SREDNJA 3-R 3 3 3 3 3 3 3M SREDNJE 3 3 3 3 3 3 3Montessori 1 2 3 3 3 3 3 3Montessori 2 2 3 3 3 3 3 3Engleska 1 2 3 3 3 3 3 3Engleska 2 3 2 3 3 3 3 3Talijanska 1 3 3 3 3 3 3 3

M MJEŠOVITE 2 3 3 3 3 3 3STARIJA 1 3 3 3 3 3 3 3

STARIJA 2 tal 3 3 3 3 3 3 3STARIJA 3-R 3 3 3 3 3 3 3M STARIJE 3 3 3 3 3 3 3

sadržajnijim, kreativnijim i učinkovitijim. Također, ćemo i dalje težiti suvremenom vrtiću, odnosno organizaciji koja istražuje, uči i mijenja se.

Postignuća u timskom odgojno-obrazovnom radu, u kojem su sudjelovali stručnjaci iz DV

raznih profila i roditelji vidljiva su u kvaliteti odgojno-obrazovne prakse, pozitivnom partnerskom odnosu i pozitivnoj povratnoj informaciji (feedback) na refleksijama. Postignuća bismo okvirno mogli ocijeniti ocjenom 4-5, ovisno o području.

4.1.3. Roditelje educirati kao partnera u odgojno-obrazovnom procesu uvažavajući njihova prava i potrebe. Intenzivirano je partnerstvo s roditeljima, osobito u etapama: prijema djece u vrtić, razdoblja prilagodbe, zajedničkog odgojnog djelovanja u vezi s djecom s posebnim potrebama, prijelaza iz vrtića u školu, komunikacijskih roditeljskih sastanaka, radionica za roditelje, te uključivanje roditelja u neposredni odgojno-obrazovni rad s djecom. Procijenjeno je da su sve postavljene zadaće izvršene vrlo uspješno (ocjena 5).

4.1.4. Razvijati kulturu zajednice koja uči

Radili smo na unapređivanju svih čimbenika koji određuju kulturu ustanove, osobito na socio-emocionalnoj klimi koja na neki način definira zajednički način življenja u ustanovi (opširnije u točci 5.2.)

4.1.5. Raditi na unapređivanju uvjeta rada s djecom s posebnim potrebama i potencijalno darovitom djecom

Ove pedagoške godine, posebno smo radili na unapređivanju rada s djecom s posebnim potrebama. Veliki naglasak je bio na unapređivanju uvjeta rada s djecom, što uključuje treće odgojitelje, te pripravnike na stručnom osposobljavanju. I ove godine nastavili smo s radom Igraonice za potencijalno darovitu djecu, uz superviziju mr.sc. Jasne Lay Cvetković.

Detaljno izvješće o radu s djecom s posebnim potrebama vidi u točci 4.6.

4.1.6. i 4.1.7. Stvaranje uvjeta za siguran boravak u vrtiću i unapređivanje kvalitete boravka djece na zraku

Ispunjeni su svi planirani preduvjeti za siguran boravak djece u dječjem vrtiću. Proveden je Preventivni program mjera sigurnosti i zaštite djece, sukladno dobnim mogućnostima djece. Također su provedene radionice s odgojiteljima u cilju unapređivanja znanja i vještina u tom području. Ove pedagoške godine intenzivno smo radili s odgojiteljima i djecom u cilju razvijanja svijesti o sebi i svojim mogućnostima, što uključuje i psihosocijalnu sigurnost djeteta kao nešto na što dijete može samo utjecati. Također, intenzivno se radilo na razvijanju pozitivne slike o sebi, na koju veliki utjecaj ima kvaliteta ozračja u grupi, te primjerena komunikacija i interakcija odraslih s djecom.

I ove godine CAP tim je proveo cjelokupni CAP program (predavanje za odrasle i radionice za djecu) sa svom djecom školskim obveznicima.

Naglasak je stavljen na igre na otvorenom, pri čemu se doprinijelo kvaliteti boravka djece na zraku. Polazeći od problema suvremenog učenja djece odvojenog od prirode, sve je značajnija uloga vrtića u omogućavanju trajnog pristupa vanjskom prostoru djece s različitim potrebama i mogućnostima, uz povećane mjere sigurnosti za kvalitetniji odgojno-obrazovni proces. Cilj i zadaće našeg programa su bile identificirati i prevenirati utjecaj potencijalno

36

rizičnih situacija, utvrđivati i primjenjivati optimalne standarde za povećanje fizičke i psihosocijalne sigurnosti djece u slobodnoj igri na otvorenom. Na otvorenom prostoru dvorišta, dijete ima priliku birati funkcionalne igre u kojima provjerava svoje spretnosti i uživa u njima. Ovi tipovi igara se očituju tjelesnim, društvenim natjecateljskim i istraživalačkim aktivnostima, koje su planirane u svakodnevnim aktivnostima kroz međugrupnu i timsku suradnju sa stručnim suradnicima.

Procijenjeno je da su sve postavljene zadaće izvršene vrlo uspješno. Međutim, jasno da je moguće i daljnje poboljšanje svih ovih preduvjeta kroz

kontinuiranu timsku suradnju svih radnika u vrtiću, te partnerstva s roditeljima na stvaranju preduvjeta za siguran boravak u vrtiću, a kroz odgojno-obrazovni rad na osvještavanju djece o potrebi razvoja kompetencije u području samostalnosti, brige o sebi i drugima.

U Tablici 8 prikazana je zastupljenost pojedinih sadržaja rada na navedenim aktivnostima. Zastupljenost pojedinih oblika uvjetovana je dobnim mogućnostima djece uz partnerstvo s roditeljima. I dalje je potrebno stavljati naglasak na poticanje razvoja pozitivne slike o sebi.

Tablica 8: Izvješće o realizaciji projekta unapređivanja tjelesno-zdravstvenog odgoja i programa povećanih mjera sigurnosti i zaštite djece

VRSTE AKTIVNOSTIPROVEDENI %

ZAST. ML

PROVEDENI %

ZAST. SR

PROVEDENI %

ZAST. MJEŠ

PROVEDENI %

ZAST. ST

TJELESNE AKTIVNOSTI 20 20 15 20

RAZNE IGRE 15 10 10 10

RAZGOVORI NA TEMU 15 15 15 15

AKTIVNOSTI IZVAN VRTIĆA 0 15 20 15

RAZVOJ POZIT.SLIKE O SEBI 25 20 20 15

NENASILNO RIJEŠ. SUKOBA 10 10 10 5

SURADNJA S OBITELJI 15 10 10 20

Realizacija ekološkog programa i programa sigurnosti djece.

Unaprijeđeni su preduvjeti za siguran boravak djeteta u vrtiću: veća pozornost odgojitelja i drugih djelatnika u pogledu djetetove fizičke i emocionalne sigurnosti, niz praktičnih mjera (kontrola dovođenja i odvođenja djeteta iz vrtića, preventivno zaključavanje ulaznih vrata u vrtiću, šifra za ulazak u vrtić, mjere zaštite na sportskim rekvizitima, pojačana briga o zdravlju, itd.) Svaki odgojitelj ima svoj primjerak Protokola konkretnih postupaka za postupanje s djecom u situacijama u kojima je djetetu ugrožena temeljna sigurnost, te intenzivnija edukacija i provjera znanja odgojitelja: Primarni preventivni program unapređenja sigurnosti i zaštite djece s naglaskom na odgojno-obrazovni rad s djecom u okviru navedene tematike. Osim toga, nastavili smo i ove godine s provedbom Programa odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, te je prezentiran primjer dobre prakse na stručnom skupu, AZOO.

37

OZNAKA PITANJA

10.1. NEPOSREDNA ZAŠ. ZDRAVLJA 10.2. ZAŠTITA ZDRAVLJA U INTERAKCIJI S

OKOLINOM

10.3.1. ODNOS PREMA PREDMETIMA

10.3.2. OSTALO

ODG.SKUPINA a b c d e f a b c d a b c d 1.3.2. 1.3.3. 1.4.JASLIČNA 1 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 0 2 0JASLIČNA 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 1 2 2JASLIČNA 3 3 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3 2 3 2 3 3 3

JASLIČNA 4-R 2 3 1 2 2 3 1 1 2 2 1 1 0 2 0 0 0JASLIČNA 5-R 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

M JASLICE 3 3 2 3 2 3 2 2 3 3 3 2 2 2 1 2 2MLAĐA 1 2 3 3 3 2 3 3 3 2 3 3 2 3 3 3 3 3MLAĐA 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3MLAĐA 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

MLAĐA 4-R 2 3 3 3 3 2 3 2 2 3 2 1 2 3 2 3 3MLAĐA 5-R 3 3 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3M MLAĐE 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2 3 3 3 3 3SREDNJA 1 2 3 3 3 3 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3

SREDNJA 2-R eko 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3SREDNJA 3-R 2 3 3 2 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 2 3 2M SREDNJE 2 3 3 2 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3Montessori 1 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3 3 2 3 3 3 3 3Montessori 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2 3 2Engleska 1 3 2 2 2 3 3 2 3 3 3 2 3 3 3 2 3 3Engleska 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 2 2 2 2 3 2Talijanska 1 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

M MJEŠOVITE 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2 3 3STARIJA 1 3 3 3 3 3 3 3 2 2 3 2 2 3 2 2 3 2

STARIJA 2 tal 3 3 1 1 3 3 2 3 2 2 3 3 3 3 1 2 3STARIJA 3-R 2 3 2 2 2 2 3 2 3 3 3 3 3 3 2 3 3M STARIJE 3 3 2 2 3 3 3 2 2 3 3 3 3 3 2 3 3

Tablica 9: Zaštita i unapređivanje okoliša – ostvarenost zadaća (upitnik u prilogu)

38

Kao specifični dijelovi odgojno-obrazovnog programa izdvajaju se: program odgoja za održivi razvoj. Po svim dobnim skupinama djeca su usvojila bitna načela neposredne zaštite zdravlja, zaštite zdravlja u interakciji s okolinom, kao i ostale zadaće održivog razvoja, u izrazito zadovoljavajućoj mjeri, kao i u odnosu prema predmetima. A intenzivnije se na ovim sadržajima radi u srednjoj skupini s Programom odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, koja je i dalje u projektu Gradski vrtovi.

OSTALOa) Informacije o zaštiti ljudi (bolesti, problemima mlađih, starijih, bolesnih) i razvijanje ponašanja usmjerenog na pomoćb) Učenje o zaštiti biljnog i životinjskog svijetac) Sadržaji koji se odnose na zaštitu šireg eko-sistema (važnost zelenih površina u biološkom ciklusu, zaštite zelenila i svih životinjskih vrsta, štetnost pušenja i drugih loših navika, izvori zagađenja zraka, vode i kopna, mogućnosti zaštite, reciklaža otpada, štednja energije)

39

4.1.8. Vrednovati odgojno-obrazovni proces u dječjem vrtiću

Intenzivno smo radili na senzibiliziranju stručnih djelatnika na potrebi samovrednovanja, vrednovanja, refleksije i samorefleksije odgojno-obrazovnog procesa, putem edukacija kroz interne stručne aktive u našem vrtiću.

Prikupljanjem i analiziranjem postignuća kroz projekte u radu s djecom zajednički smo reflektirali i raspravljali, te promišljali o potrebnim promjenama, na čemu ćemo intenzivno raditi i tijekom slijedeće pedagoške godine. Šire o toj temi je izvješće u točci 5.

4.2. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD – OSTVARIVANJE PROCESA

Tablica 10. Pregled najkorisnijih materijalnih sredstava za poboljšanje kvalitete neposrednog odgojno-obrazovnog rada

ODG. SKUPINA a b c d e f g h i j k

JASLIČNA 1 1 1 0 1 1 0 0 1 1 1 /JASLIČNA 2 1 1 1 2 1 2 1 1 2 1 1JASLIČNA 3 1 1 2 1 2 2 2 2 1 1 /

JASLIČNA 4-R 2 2 / / / 1 1 / 2 2 /JASLIČNA 5-R 2 2 / 2 0 2 0 2 2 2 2

M JASLICE 1 1 1 1 1 2 1 1 2 1 1MLAĐA 1 1 1 2 2 2 1 2 2 1 2 /MLAĐA 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 /MLAĐA 3 2 2 2 2 1 2 2 2 1 1 /

MLAĐA 4-R 2 1 0 1 0 1 1 1 2 1 2MLAĐA 5-R 1 1 2 1 2 2 1 2 1 1 /M MLAĐE 2 1 2 2 1 2 2 2 1 1 0SREDNJA 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 /

SREDNJA 2-R eko 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 /SREDNJA 3-R 1 0 2 2 2 2 2 2 2 2 /M SREDNJE 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 /Montessori 1 2 2 0 1 1 2 1 0 2 1 /Montessori 2 1 1 0 2 0 2 1 0 2 1 2Engleska 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 /

Engleska 2 1 1 2 2 0 2 2 2 2 2 2 pristup

računalu

Talijanska 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 /M MJEŠOVITE 1 1 1 2 1 2 2 1 2 2 1

STARIJA 1 2 2 1 2 1 2 2 1 1 1 2STARIJA 2 tal 1 0 2 1 1 2 2 2 1 1 /STARIJA 3-R 2 2 2 2 2 2 0 0 2 2 /M STARIJE 2 1 2 2 1 2 1 1 1 1 1

NAJVIŠE (2) OSREDNJE (1) MALO (0)a. namještaj za razne vrste kutića b. ostala osnovna mater. oprema-namještaj i sl.c. Lego-kocke d. stručna literaturae. ASCO-program f. slikovnice i literatura za djecug. športski rekviziti i sprave za igralištah. ostale vrste konstruktivnih igračaka (osim ASCO, LEGO)i. potrošni materijalj. neoblikovani didaktički materijalk. ostalo

38

Odgojiteljice procjenjuju da su sva sredstva potrebna za poboljšanje kvalitete neposrednog odgojno-obrazovnog rada u odgojnim skupinama. Kao najkorisnije za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada s djecom, a u skladu sa suvremenim spoznajama, procjenjuju upotrebu neoblikovanog i potrošnog materijala, stručnu literaturu, slikovnice i sprave za igrališta, što procjenjujemo pozitivnim pomakom u kvaliteti odgojno-obrazovnog rada.

BUDUĆI ZADACINa temelju ovih ali i drugih podataka, materijalno opremanje vrtića bi trebalo i dalje brižljivo planirati, s prioritetom opremanja pojedinih odgojnih skupina u specifičnim aspektima, a osobito sve prostore pokušati koristiti za odgojno-obrazovni rad, ali brinuti da je sigurnost djece na prvom mjestu.

Aspekti fleksibilne organizacije kao jedno od bitnih načela kurikuluma u principu su potpuno ili djelomično zadovoljeni u svim dobnim grupama djece. I dalje odgojitelji smatraju da su igra i odmor u istom prostoru teško ostvarivi. Rad u podrgrupama u vrijeme odlaska s dvorišta i pripreme za ručak nije uvijek bio ostvariv zbog velikog broja bolovanja odgojitelja.

Među sredstvima ukupnog poticanja djece u aktivnostima bili su zastupljeni svi raspoloživi poticaji, za sve dobne skupine. U jasličkim odgojnim grupama dominiraju (vrlo često) sve vrste poticaja, a često su zastupljeni verbalni poticaji. Od načina verbalnog poticanja djeteta na aktivnost, u jaslicama je vrlo često bila zastupljena sugestija i molba ali češće i pohvala, dok je poticanje naredbom i zahtjevom bilo rijetko. U vrtićkim odgojnim skupinama, sugestija i pohvala bile su dominantna sredstva verbalnih poticaja, ali češće i molba uz bogato pripremljenu materijalnu sredinu uz didaktička i neoblikovana sredstva logički raspoređena po kutićima.

BUDUĆI ZADACIKoristiti što veći broj različitih vrsta poticaja osobito bogato pripremljenu materijalnu sredinu, koja daje mogućnost istraživanja. Prilagođavati provedbu i sadržaje programa potrebama djece i roditelja, te poboljšati pojedine aspekte prilagodljive organizacije procesa: poslijepodnevnog odmora (u svim odgojnim skupinama), optimalnog radnog vremena, na razini Vrtića u cjelini, i sukladno dobnim mogućnostima djece. Ubuduće odabirati još raznovrsnije aktivnosti u odgojno-obrazovnom radu s djecom.

Tablica 11. Ometajući čimbenici u realizaciji odgojno-obrazovnog rada

39

ODGOJNA SKUPINA

a b c d e f g

JASLIČNA 1 0 1 0 2 0 0 /JASLIČNA 2 1 1 0 2 1 0 0JASLIČNA 3 0 0 1 0 0 1 /

JASLIČNA 4-R / 2 / / 2 / /JASLIČNA 5-R 0 0 0 1 0 0 /

M JASLICE 0 1 0 1 1 0 /MLAĐA 1 1 1 0 2 0 1 /MLAĐA 2 0 0 1 1 0 1 /MLAĐA 3 1 1 / 2 / 1 1

MLAĐA 4-R 0 0 0 2 0 1 /MLAĐA 5-R 1 1 0 0 0 0 /M MLAĐE 1 1 0 2 0 1 /SREDNJA 1 0 1 0 1 0 0 /

SREDNJA 2-R eko 0 0 1 0 0 1 /SREDNJA 3-R 1 0 0 1 0 0 /M SREDNJE 0 0 0 1 0 0 /Montessori 1 0 1 2 1 0 0 /Montessori 2 1 1 1 0 0 0 0Engleska 1 1 1 0 1 0 0 0Engleska 2 0 0 0 0 0 0 0Talijanska 1 1 1 0 2 0 1 /

M MJEŠOVITE 1 1 1 1 0 0 /STARIJA 1 2 1 0 1 0 0 /

STARIJA 2 tal 1 0 0 1 0 0 /STARIJA 3-R 1 0 0 0 1 0 /M STARIJE 1 1 0 1 0 0 /

ZNAČENJE PROCJENA: IZRAZITO (2), DJELOMIČNO (1), NEBITNO (0)a. bolovanja odgojitelja (OD)b. neredovitost dolaska djecec. prisustvo djece s teškoćamad. velika prosječna prisutnost djecee. fluktuacija(stalni upisi/ispisi djece)f. nedostaci materijalne sredineg. ostalo

Ometajući čimbenici za realizaciju neposrednog odgojno-obrazovnog rada, vidljivi su i iz podataka u okviru sustavnog praćenja razvoja djece. Po rezultatima je vidljivo je da su u jaslicama ometajući čimbenici djelomično bili izrazito velika prosječna prisutnost djece, dok ostali čimbenici nisu bili izraženi. U vrtićkim dobnim skupinama zamijećeni su, kao značajan ometajući čimbenik u odgojno-obrazovnom radu: u mlađim odgojnim skupinama izrazito – velika prosječna prisutnost djece, djelomično velika bolovanja odgojitelja, neredovitost dolaska djece, prisustvo djece s tur i nedostaci materijalne sredine; djelomično velika prisutnost djece, nedostaci materijalne sredine, te prisustvo djece s teškoćama u razvoju (srednje odgojne skupine); djelomično – neredovitost dolaska djece, velika prosječna prisutnost djece i prisustvo djece s tur u mješovitim odgojnim skupinama, dok u starijim odgojnim skupinama gotovo svi čimbenici su djelomično ometali rad.BUDUĆI ZADACIIako se tek dijelom može utjecati na navedene ometajuće čimbenike u odgojno-obrazovnom radu: kvalitetnom suradnjom s roditeljima utjecati na pravovremenost i/ili redovitost dolaska djece u DV, glede kontinuiranog sudjelovanja u programu. Nadamo se da će novi pedagoški standard moći biti primjenjiv što prije radi unapređivanja uvjeta rada (manji broj djece).4.2.1. INDIKATORI KVALITETE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

40

Na temelju samoprocjene odgojitelja, a prema kriterijima za ¨certifikat izvrsnosti¨, utvrđeni su prosječni rezultati za samovrednovanje rada odgojitelja, te internog vrednovanja odgojno-obrazovnog procesa od strane članova stručno-razvojne službe, ravnateljice i odgojiteljica.

Tablica 12. Indikatori kvalitete - princip individualizacije (fleksibilna organizacija odgojno-obrazovnog procesa prilagođena potrebama i mogućnostima djece)

ZNAČENJE PROCJENA: 1 – RIJETKO PRISUTNO 2 – UGLAVNOM PRISUTNO 3 – STALNO PRISUTNO

Visoki prosječni rezultati dobiveni su za gotovo sve indikatore na području

principa individualizacije programa, dakle prilagođavanju programa svakom pojedinom djetetu, sa svojim specifičnostima. Za sve su dobne skupine visoko zadovoljavajuće postignuti gotovo svi indikatori kvalitete.

Edukacija u našem vrtiću na temu odgojitelj refleksivni praktičar, koja se kontinuirano provodi od strane pedagoginje, psihologinje i ravnateljice senzibilizirala je stručne radnice da postupno unose promjene sukladne suvremenim spoznajama o razvoju, mogućnostima i oblicima učenja djece rane i predškolske dobi.

41

ODGOJNA SKUPINA

1 2 3 4 5

JASLIČNA 1 3 3 3 3 2JASLIČNA 2 3 3 3 3 3JASLIČNA 3 3 3 3 3 3

JASLIČNA 4-R 3 3 3 2 2JASLIČNA 5-R 2 2 3 2 2

M JASLICE 3 3 3 3 2MLAĐA 1 3 3 3 3 3MLAĐA 2 3 3 3 3 3MLAĐA 3 3 3 3 2 3

MLAĐA 4-R 3 3 3 3 3MLAĐA 5-R 3 3 3 3 3M MLAĐE 3 3 3 3 3SREDNJA 1 3 2 3 2 3

SREDNJA 2-R eko 3 3 3 3 3SREDNJA 3-R 3 3 3 2 3M SREDNJE 3 3 3 2 3Montessori 1 3 3 3 2 3Montessori 2 3 3 3 2 3Engleska 1 3 3 3 2 2Engleska 2 3 3 3 2 3Talijanska 1 3 3 3 3 3

M MJEŠOVITE 3 3 3 2 3STARIJA 1 3 3 3 2 2

STARIJA 2 tal 3 3 3 2 2STARIJA 3-R 3 3 3 3 3M STARIJE 3 3 3 2 2

1. Često stupam u interakciju sa svakim djetetom ponaosob, pokazujući poštovanje i ljubav prema djeci.

2. Kreiram situacije za učenje i prilagođavam metode rada/poučavanja kako bih zadovoljio/la individualne potrebe djece i njihove sposobnosti.

3. Sva djeca u mojoj odgojnoj grupi imaju jednake mogućnosti sudjelovanja u ponuđenim aktivnostima.

4. Razgovori s djecom i među njima vode se o unaprijed osmišljenim temama.

5. Materijali i oprema odražavaju različitost djece u odgojnoj grupi.

Iz tablice br 13., vidljivo je da su dobiveni vrlo visoki prosječni rezultati i za praktički sve indikatore na području stvaranja optimalnog (poticajnog) okruženja za učenje.

Procjene odgojitelja govore o stalnoj prisutnosti kvalitetno opremljenog poticajnog okruženja, korištenjem neoblikovanog materijala, u kojem dijete ima mogućnosti da prirodno uči i istražuje bez izravnog poučavanja. Zadaća nam je i u slijedećoj pedagoškoj godini raditi na edukaciji stručnih i ostalih radnika, te putem refleksije implicitne pedagogije težiti ka ujednačavanju kvalitete odgojno-obrazovnog procesa u radu s djecom u svim odgojnim skupinama, putem samovrednovanja.

Tablica 13. Indikatori kvalitete – okruženje za učenjeODG.

SKUPINA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

JASLIČNA 1 3 2 2 2 2 3 3 3 3 3JASLIČNA 2 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3JASLIČNA 3 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3

JASLIČNA 4-R 3 2 2 2 3 2 3 3 3 3JASLIČNA 5-R 3 2 3 2 3 3 3 3 3 3

M JASLICE 3 2 2 2 3 3 3 3 3 3MLAĐA 1 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3MLAĐA 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3MLAĐA 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

MLAĐA 4-R 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3MLAĐA 5-R 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3M MLAĐE 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3SREDNJA 1 2 3 2 1 2 3 2 3 2 2

SREDNJA 2-R eko 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3SREDNJA 3-R 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3M SREDNJE 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3Montessori 1 3 3 2 3 3 3 3 3 2 2Montessori 2 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3Engleska 1 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3Engleska 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3Talijanska 1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

M MJEŠOVITE 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3STARIJA 1 3 2 2 3 3 2 3 3 3 3

STARIJA 2 tal 2 3 3 2 2 2 3 3 3 2STARIJA 3-R 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3M STARIJE 3 3 3 3 3 2 3 3 3 3

42

6. Djeca slobodno izražavaju koja su njihova očekivanja u vezi ponašanja i aktivnosti u grupi.

7. Modeliram pozitivnu komunikaciju i naglašavam važnost vještina rješavanja problema i mirnog rješavanja sukoba.

8. Djeca imaju mogućnost izbora (aktivnosti, materijala, zadataka, redoslijeda…).

9. U odgojnoj grupi postoji prostor za aktivnosti u malim i velikim grupama te za individualne aktivnosti.

10. Postoji predviđen prostor u kojem djeca mogu surađivati, izmjenjivati se u radu i pomagati jedni drugima.

Tablica 14. Indikatori kvalitete – partnerstvo s roditeljima

Visoki prosječni rezultati dobiveni su i za sve indikatore na području sudjelovanja obitelji u odgoju i obrazovanju djece. Za sve dobne skupine postignuti su maksimalno zadovoljavajući uvjeti sudjelovanja obitelji u svakodnevnom životu djece u vrtiću.

U našem vrtiću promičemo dobre, partnerske odnose s roditeljima. Djeca su prirodno spremna za učenje, a o nama odraslima ovisi kakve ćemo im uvjete pružiti osobito usklađene s obiteljskim odgojem. To je naša zadaća kao institucije za poticanje razvoja i učenja kod djece rane i predškolske dobi. Svaku primjedbu i pohvalu roditelja za odgojno-obrazovni proces uvažamo radi unapređivanja odgojno-obrazovnog rada. Ove godine, su se u grupama Pande i Mačke roditelji intenzivno uključivali u neposredni odgojno-obrazovni rad s djecom.

43

ODG. SKUPINA 1 2 3 4JASLIČNA 1 3 3 3 3JASLIČNA 2 3 3 3 3JASLIČNA 3 3 2 2 3

JASLIČNA 4-R 3 3 3 3JASLIČNA 5-R 3 3 3 3

M JASLICE 3 3 3 3MLAĐA 1 3 3 3 3MLAĐA 2 3 3 3 3MLAĐA 3 3 3 3 3

MLAĐA 4-R 3 2 3 3MLAĐA 5-R 3 3 3 3M MLAĐE 3 3 3 3SREDNJA 1 3 3 3 3

SREDNJA 2-R eko 3 3 3 3SREDNJA 3-R 3 3 3 3M SREDNJE 3 3 3 3Montessori 1 3 3 3 3Montessori 2 3 3 3 3Engleska 1 3 3 3 3Engleska 2 3 3 3 3Talijanska 1 3 2 3 3

M MJEŠOVITE 3 3 3 3STARIJA 1 3 3 3 2

STARIJA 2 tal 3 3 3 3STARIJA 3-R 3 3 3 3M STARIJE 3 3 3 3

1. Nastojim pozdraviti sve roditelje kad dovode i odvode djecu iz vrtića.

2. Postoje natpisi dobrodošlice u grupu i vrtić namijenjeni roditeljima.

3. Postoje pisane informacije o programu te o mogućim načinima suradnje vrtića i roditelja.

4. Organiziram sastanke s roditeljima i s njima razgovaram o njihovim očekivanjima, ciljevima za njihovu djecu, brigama i potrebama koje imaju.

Tablica 15. Indikatori kvalitete – interaktivno učenje

Prema procjenama odgojitelja, dobiveni su visoki prosječni rezultati i za gotovo sve indikatore na području stvaranja strategija uspješnog interaktivnog učenja. Međutim, procjena pedagoga i psihologa je da bez obzira na njihovu procjenu, i dalje treba intenzivno raditi na suvremenom pristupu u radu na razvoju kompetencija djece i razvoja općenito, a osobito na osobnom i profesionalnom rastu i razvoju, te putem refleksije na kvalitetnom vrednovanju procesa.

Svi su kriteriji zadovoljavajuće ostvareni, u svim odgojnim skupinama (ocjena 2-3). Nastojimo iskoristiti sav potencijal djece u ranoj dobi stvarajući poticajnu okolinu za interaktivno učenje čineći dijete-djeca-odrasli- okolina.

44

ODG. SKUPINA 1 2 3 4 5 6 7 8JASLIČNA 1 3 3 2 3 2 3 2 2JASLIČNA 2 3 2 3 3 3 3 3 3JASLIČNA 3 3 3 3 3 2 3 3 3

JASLIČNA 4-R 2 1 1 3 2 3 3 3JASLIČNA 5-R 2 2 3 3 3 3 3 3

M JASLICE 3 2 2 3 2 3 3 3MLAĐA 1 3 3 2 3 2 3 3 3MLAĐA 2 3 3 3 3 3 3 3 3MLAĐA 3 3 3 3 3 3 3 3 3

MLAĐA 4-R 2 3 3 3 3 3 3 3MLAĐA 5-R 3 3 3 3 3 3 3 3M MLAĐE 3 3 3 3 3 3 3 3SREDNJA 1 2 3 3 3 3 3 3 3

SREDNJA 2-R eko 3 3 3 3 3 3 3 3SREDNJA 3-R 3 3 3 3 3 3 3 3M SREDNJE 3 3 3 3 3 3 3 3Montessori 1 3 3 3 3 3 3 3 3Montessori 2 3 2 3 2 3 3 3 3Engleska 1 3 2 3 3 3 3 2 2Engleska 2 3 3 3 3 3 3 3 3Talijanska 1 3 3 3 3 3 3 3 3

M MJEŠOVITE 3 3 3 3 3 3 3 3STARIJA 1 3 3 3 3 3 3 3 3

STARIJA 2 tal 2 3 3 3 2 2 2 2STARIJA 3-R 3 3 3 3 3 3 3 3M STARIJE 3 3 3 3 3 3 3 3

1. Djeca imaju mogućnosti zajednički raditi i rješavati probleme

2. Djeca su tijekom dana različito grupirana.

3. Djeci nudim aktivnosti koje potiču razvoj jezika i pismenosti.

4. Aktivnosti i materijali koje nudim djeci potiču motorički razvoj.

5. Aktivnosti i materijali potiču na razmišljanje, propitivanje i eksperimentiranje.

6. Aktivnosti i iskustva u grupi razvijaju socijalne vještine i pozitivnu sliku djece o sebi.

7. Smisleno učenje se odvija i tijekom izmjene aktivnosti i drugih dnevnih rutina.

8. Korištenjem tematskih jedinica integriraju se dječja iskustva i koncepti.

Tablica 16. Prometne aktivnosti za djecu vrtićke dobi

Promišljanje, djelovanje i mijenjanje odgojne prakse iz područja spoznajnog razvoja informiranja i aktivnog sudjelovanja djeteta na razvijanju prometne kulture u okviru teme ¨Djeca prijatelji u prometu”, uspješno je provedeno.

Djeca uspješno usvajaju pojmove o prometu, jasno u skladu s dobnim mogućnostima, uzme li se u obzir veći broj pojmova koji se usvajaju kod sve starije djece. Od starije djece se češće očekuje usvajanje složenijih pojmova, te stjecanje vještina direktnim iskustvom (šetnje po naselju, izleti, korištenje javnih prijevoznih sredstava i dr.). Broj spoznajnih aktivnosti iz područja prometa, bio je češće zastupljen s porastom kronološke dobi djece, te obogaćen posjetom kvartovskog i prometnog policajca.

PROMETNE AKTIVNOSTI ZA DJECU VRTIĆKE DOBI (uzorak za vrtićke odgojne skupine, u postotku)MLAĐA ODG. SKUPINA SREDNJE I MJEŠ. ODG. SKUPINE STARIJA ODG. SKUPINA

PODRUČJE ZNAJU NE ZNAJU PODRUČJE ZNAJU NE

ZNAJU PODRUČJE ZNAJU NE ZNAJU

poznavanje 3-4 prometna sredstva 100% poznavanje transportnih i prometnih

sredstava 100%poznavanje transportnih i

prometnih sredstava- tramvaj, autobus, kamion, željeznica

100%

tko upravlja njima? 100% tko upravlja vozilima ? 100% što pokreće pojedino vozilo? 100%

pravila kretanja ulicom 90% 10% gdje se kreću vozila ? 100% tko upravlja pojedinim vozilima ? 100%

gdje se kreću pješaci? 98% 2% što se prevozi pojedinim vozilom? 100%

gdje je dopušten prijelaz preko ulice ? 100% pravila ponašanja na ulici, na prometnicama 100%

što znači semafor ? 90% 10%na kojim mjestima se ne smije prelaziti s jednog pločnika na

drugi100%

koje su opasnosti na križanju na cestama i pruzi ? 75% 25%

stečenost navike djece da idu desnom stranom pločnika 75% 25%

UKUPNO 96,7% 3,3% UKUPNO 92.25% 7.75% UKUPNO 100%

45

Tablica 17. Indikatori kvalitete - planiranje i procjenjivanje odgojno-obrazovnog rada

Visoki prosječni rezultati dobiveni su i za indikatore na području planiranja i procjenjivanja odgojno-obrazovnog rada. Za sve su dobne skupine maksimalno zadovoljavajuće ostvareni elementi planiranja odgojno-obrazovnog rada. Iz procjena odgojitelja je vidljivo da treba više raditi davanju mogućnosti djeci te na prikupljanju informacija o dječjim dnevnim aktivnostima i njihovim postignućima, već u ranoj dobi, što će na biti jedan od bitnih zadataka za slijedeću pedagošku godinu.

ODG. SKUPINA 1 2 3 4 5 6JASLIČNA 1 3 3 3 3 3 1JASLIČNA 2 3 3 3 3 2 1JASLIČNA 3 3 3 3 2 2 3

JASLIČNA 4-R 3 3 3 2 2 1JASLIČNA 5-R 3 3 3 2 3 3

M JASLICE 3 3 3 2 2 2MLAĐA 1 3 3 3 3 3 3MLAĐA 2 3 3 3 3 3 3MLAĐA 3 3 3 3 3 3 3

MLAĐA 4-R 3 3 3 2 3 3MLAĐA 5-R 3 3 3 3 3 3M MLAĐE 3 3 3 3 3 3SREDNJA 1 3 2 3 3 2 3

SREDNJA 2-R eko 3 3 3 3 3 3SREDNJA 3-R 3 3 3 3 2 3M SREDNJE 3 3 3 3 2 3Montessori 1 3 3 3 3 3 3Montessori 2 3 3 3 2 2 3Engleska 1 3 3 3 3 3 3Engleska 2 3 3 3 3 2 3Talijanska 1 3 3 3 3 3 3

M MJEŠOVITE 3 3 3 3 3 3STARIJA 1 3 3 3 3 2 3

STARIJA 2 tal 2 3 2 2 2 2STARIJA 3-R 3 3 3 3 3 3M STARIJE 3 3 3 3 2 3

1. Pisani planovi i tematske jedinice usmjereni su na sva područja dječjeg razvoja.

2. Tijekom dana nudim različite aktivnosti koje zadovoljavaju individualne potrebe djece i njihove stilove učenja.

3. Planiram sve vrste aktivnosti (prema programskom usmjerenju).

4. Planirane aktivnosti reflektiraju interese djece i njihovih obitelji.

5. Prikupljam informacije o dječjim dnevnim aktivnostima i njihovim postignućima.

6. Djeci pružam mogućnost da raspravljaju i objasne svoj rad.

46

Tablica 18. Indikatori kvalitete – poticanje razvoja dječje socijalne i građanske kompetencije

Odgojitelji savjesno rade na socijalnoj i građanskoj kompetenciji djece, koja obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu suradnju. Ocjene kvalitete ovog aspekta su visoke u svim odgojnim skupinama. Uočljiva je tendencija da količina zadovoljstva odgojitelja po ovom pitanju raste s dobi djece, jer su djeca prema psihofizičkim mogućnostima sposobnija kognitivno i emocionalno elaborirati ovu vrstu pitanja, što su zrelija.

Temeljni cilj odgojno-obrazovnog rada s djecom je neprekidno poticanje razvoja dječje socijalne i građanske kompetencije, te razvoj osobina kao što su suradnja, kritički stav, ustrajnost i poštivanje različitosti kao preduvjeta za razvoj osobnog identiteta i socijalni razvoj djece.

Važno je napomenuti da pedagog i psiholog na internim stručnim aktivima i u okviru refleksije na postignuća u odgojno-obrazovnom radu usmjeravaju odgojiteljice na visoku samokritičnost postignuća u radu, pozitivnu komunikaciju s

djecom i ostalima, akcijska istraživanja i potrebu kontinuiranog cjeloživotnog učenja.4.3. RAZDOBLJE PRILAGODBE

Tablica 19. Procjena kvalitete prilagodbe djece Boravak roditelja u odgojnim skupinama tijekom prilagodbe (po danima i

ODG. SKUPINA

1 2 3 4 5 6

JASLIČNA 1 3 2 2 3 2 2JASLIČNA 2 2 2 1 1 1 1JASLIČNA 3 1 2 1 2 2 2

JASLIČNA 4-R 3 3 1 2 1 1JASLIČNA 5-R 3 3 1 3 2 3

M JASLICE 2 2 1 2 2 2MLAĐA 1 3 3 1 3 3 3MLAĐA 2 3 3 3 3 3 3MLAĐA 3 3 3 3 3 2 3

MLAĐA 4-R 3 3 3 3 3 3MLAĐA 5-R 2 3 3 3 3 3M MLAĐE 3 3 3 3 3 3SREDNJA 1 2 3 2 3 3 3

SREDNJA 2-R eko 3 3 3 3 3 3SREDNJA 3-R 2 3 / 3 2 3M SREDNJE 2 3 2 3 3 3Montessori 1 2 3 3 3 3 3Montessori 2 2 3 2 3 2 3Engleska 1 3 3 2 3 2 3Engleska 2 2 3 1 3 2 3Talijanska 1 3 3 3 3 3 3

M MJEŠOVITE 2 3 2 3 2 3STARIJA 1 2 3 2 2 2 3

STARIJA 2 tal 1 3 2 3 1 3STARIJA 3-R 3 3 2 3 / 3M STARIJE 2 3 2 3 1 3

1. Koristim materijale i aktivnosti koji odražavaju raznolikost djece u grupi i široj okolini (narodni običaji)

2. Djecu potičem da poštuju razlike među ljudima.

3. U grupi može se raspoznati doprinos različitih etničkih skupina iz kojih djeca potječu.

4. Potičem djecu da aktivno sudjeluju, raspravljaju i kritički razmišljaju, te da poštuju različita mišljenja.

5. Ukazujem djeci na nejednakosti u društvu i na njegove posljedice.

6. Kod djece razvijam osjetljivost na nejednakost.

47

unutar dana) Razlozi lošije prilagodbe

ODGOJNASKUPINA

KVALITETA PRILAGODBE

BORAVAK RODITELJA U ODGOJNOJ SKUPINI RAZLOZI LOŠE PRILAGODBEPO DANU PO SATU

A B C a b c d a b c d a b c d e fJASLIČNA 1 2 1 0 1 2 1 1 1 1 0 0 2 0 2 0 0JASLIČNA 2 2 1 0 2 1 0 0 1 2 1 0 2 0 2 1 1 0JASLIČNA 3 2 0 0 1 2 0 0

JASLIČNA 4-R 2 1 2 2 2JASLIČNA 5-R 2 0 0 0 2 0 0 0 2 0 0

M JASLICE 2 1 0 1 2 1 0 1 1 1 0 2 0 1 1 1 0MLAĐA 1

MLAĐA 2 2 0 0 2 2MLAĐA 3 2 2 2

MLAĐA 4-R

MLAĐA 5-R 2 2 0 2 1 0 0M MLAĐE 2 0 0 2 0 0 0 2 1 0 0SREDNJA 1 2 0 0 1

SREDNJA 2-R eko

SREDNJA 3-R

M SREDNJE 1 0 0Montessori 1 2 0 0 2 0 0 0 2 0 0 0 2 0 0 0 0Montessori 2 2 0 0Engleska 1 2 0 2 0 0 0 2 0 2 0 2 2 1Engleska 2 2 2 2Talijanska 1 2 2 2 1 1

M MJEŠOVITE 2 0 0 2 1 0 0 2 1 1 0 2 0 1 1 1 0STARIJA 1

STARIJA 2 tal 2 0 0 2 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0STARIJA 3-R 2M STARIJE 2 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0

* Kvaliteta prilagodbe: * Po razdoblju prilagodbe:a - lakša prilagodba a - 0 - 2b - teža prilagodba b - 2 - 5 danac - neprilagođena djeca c - 5 - 10 dana

d - 11 dana i dulje

Boravak roditelja: po satu Razlozi loše prilagodbe a - 0 - 30 min a - neredovit dolazak djece b - 30 - 60 min b - strani drž./ratni uvjeti c - 1 - 2 h c - prerani dolazak /prekasan odlazak djeteta u /iz D.V.-a d - 2 h i dulje d - osobine djeteta

e - kvaliteta obiteljskog odgoja f - ostalo

ZNAČENJE PROCJENA:2 - najviše 1 - srednje često 0 - rjeđe M - prosjek

48

Razdoblje intenzivne prilagodbe djece na vrtić (jaslice) bilo je od početka rujna do kraja listopada 2018. godine. U svim odgojnim skupinama vrtića i jaslica DV ¨Maksimir¨ praćen je tijek prilagodbenog procesa novoprimljene djece i reprilagodbe djece koja su već pohađala dječji vrtić.

Sumativno gledajući, prilagodba je protekla ¨u najboljem redu¨. Većina djece vrlo se

dobro i lako prilagodila, dok je broj teže prilagođene djece bio izrazito malen i to u jasličkim skupinama.

Prosječni boravak roditelja s djetetom u odgojnoj skupini trajao je u jasličkim odgojnim skupinama najčešće od 2-10 dana, a u mlađim i mješovitim odgojnim skupinama boravak s roditeljima u odgojnoj grupi trajao od 0 – 2 dana, ili do 5 dana.

Boravak djeteta s roditeljem u svim odgojnim skupinama trajao je najčešće od 30 min do 2 sata.

Najzastupljeniji razlog lošije prilagodbe u jaslicama i u vrtiću su neredovit dolazak djece u vrtić, te osobine djeteta i kvaliteta obiteljskog odgoja.

BUDUĆI ZADACI Poboljšati kvalitetu prilagodbe u datim uvjetima: izobrazbom (u prvom redu roditelja), te općim proširenjem i poboljšanjem ponuđenih programa DV-a, što kontinuiranije. Boravak roditelja u odgojnoj grupi, u svim dimenzijama interakcije prilagoditi potrebama djeteta i roditelja, u interakcijskom odnosu odgojitelj - dijete - roditelj.

4.4. REALIZACIJA RAZVOJNIH ZADAĆA

Razvojni su zadaci realizirani razmjerno dobi djece. U jasličkim su odgojnim skupinama ostvareni razvojni zadaci iz svih područja razvoja, bilo djelomično ili potpuno, a u skladu s dobi. U vrtićkim skupinama ostvareni su razvojni zadaci u svim područjima razvoja, bilo djelomično ili potpuno. Ove godine su u jasličkim, mlađim, mješovitim i starijim skupinama zadaće iz područja tjelesnog i psihomotornog razvoja, te socio-emocionalnog razvoja i razvoja ličnosti djelomično ispunjena, dok su u srednjim odgojnim skupinama potpuno ispunjena. Također, izrazito su dobro ispunjene i zadaće iz područja spoznajnog razvoja i razvoja govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva. U jasličkim, mješovitim i starijim odgojnim skupinama, u velikoj mjeri su ispunjeni razvojni zadaci iz svih domena razvoja djeteta. U mlađim i srednjim odgojnim skupinama, razvojne zadaće su, po mišljenju odgojitelja vrlo zadovoljavajuće ispunjene. To je u skladu s novim znanstvenim spoznajama ¨prve tri su najvažnije¨. Potreba za poslijepodnevnim odmorom i snom je izrazito zadovoljena u svim odgojnim skupinama izvrsnom organizacijom odgojnog procesa kroz međugrupnu suradnju.

49

Tablica 20. i 21. (1, 2) Uspješnost realizacije razvojnih zadaća po područjima razvojaODGOJNA SKUPINA

TJELESNI I ZDRAVSTVENI RAZVOJ

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

a b c d e f a b c d e f g h i j k l m n o pJASLIČNA 1 2 1 2 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2JASLIČNA 2 2 1 2 2 1 2 2 1 2 0 1 1 2 1 2 1 2 2 2 1 1 2JASLIČNA 3 2 1 2 1 1 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2

JASLIČNA 4-R 1 0 1 0 0 1 1 0 1 1 1 2 1 2 2 1 1 1JASLIČNA 5-R 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 1 2

M JASLICE 2 1 2 1 1 2 2 1 1 1 1 1 2 1 2 2 2 2 2 2 1 2MLAĐA 1 2 1 2 1 1 1 2 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 2MLAĐA 2 2 1 2 2 1 1 1 2 1 2 1 2 2 1 2 1 2 2 2 2 1 2MLAĐA 3 2 2 2 2 2 1 2 2 1 1 1 1 2 1 2 2 2 2 2 1 1 2

MLAĐA 4-R 2 1 2 2 2 2 2 2 1 1 1 2 1 1 2 2 2 2 1 2 1 2MLAĐA 5-R 2 1 1 2 2 2 2 1 1 2 1 1 1 1 1 2 2 2 2 1 1 2M MLAĐE 2 1 2 2 2 1 2 2 1 1 1 2 2 1 2 2 2 2 2 1 1 2SREDNJA 1 2 1 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1

SREDNJA 2-R eko 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 0 2 2 2 2

SREDNJA 3-R 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2M SREDNJE 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 2Montessori 1 2 1 1 2 2 2 2 2 2 1 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 1 1Montessori 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2Engleska 1 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 1 1 2 2 2 1 2 1 1 1 1 1Engleska 2 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 1 1 2 2 2 1 2 2 1 1 1 2Talijanska 1 2 2 2 2 2 2 2 1 2 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

M MJEŠOVITE 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2STARIJA 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

STARIJA 2 tal 2 1 2 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1STARIJA 3-R 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2M STARIJE 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 1 2 2 2 2

ODGOJNA SKUPINA

SPOZNAJNI RAZVOJ RAZVOJ GOVORA, KOMUNIKACIJE, IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVA

a b c d e f g h i j a1 a2 a3 b c d e f g hJASLIČNA 1 2 2 2 2 1 1 1 2 2 1 1 1 2 2 1 1 2 1 1 2JASLIČNA 2 2 1 2 1 1 1 0 0 1 0 1 1 1 1 0 0 2 1 2 2JASLIČNA 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 2 1 2 2 1 1 2

JASLIČNA 4-R 1 1 1 1 2 2 2JASLIČNA 5-R 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 1 2

I ZADAĆE TJELESNOG I ZDRAVSTV. ODGOJA

a. razvoj opće motorike (osnovna kretanja)b. razvoj grafomotorike, korištenje olovkec. osjećaj ravnotežed. koordinacija pokreta u složenijim radnjamae. preciznost finijih pokreta (šake, prstiju)f. razvoj brige za vlastito zdravlje

II ZADACI SOCIO-EMOCIONALNOG RAZVOJA a. samostalnost u jelub. samost.u svlačenju i oblačenjuc. samost.u osobnoj higijenid. samost.u kontroli fizioloških potrebae. razvoj odnosa prema opasnim situacijamaf. samostalnost u brizi za stvari i rad.odgojg. uklapanje većine djece u skupni radh. neovisnost o odgojitelju (OD-u)i. odvajanje od roditeljaj. međusobno prihvaćanje djece u skupini k. slob.izražavanje djeteta,samost.izbor aktivnostil. spavanje djece u DVm. razvoj spos. za suradnju s djecom i odraslimn. usvajanje osnovnih normi ponašanja u društvuo. sposob. samost.otklanjanja međusob.konflik.djecep. odnos djece prema uzimanju hrane

50

M JASLICE 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 2MLAĐA 1 2 1 2 1 1 1 1 1 2 2 1 1 2 2 2 2 2 1 2 2MLAĐA 2 2 1 2 1 1 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2MLAĐA 3 2 2 2 2 2 2 2 1 2 0 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2

MLAĐA 4-R 2 1 2 2 1 1 2 2 2 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2MLAĐA 5-R 2 2 1 1 2 2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2M MLAĐE 2 1 2 1 1 2 2 2 2 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2SREDNJA 1 2 0 2 0 0 1 1 1 1 1 0 0 0 2 1 2 1 1 1 1

SREDNJA 2-R eko 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2SREDNJA 3-R 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 1 1 2 1 2 2 2 2 2M SREDNJE 2 1 1 1 1 2 2 2 2 2 1 1 1 2 1 2 2 2 2 2Montessori 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2Montessori 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2Engleska 1 2 2 2 1 1 1 2 2 2 2 1 1 1 2 2 2 1 1 1 1Engleska 2 2 2 1 1 1 1 2 2 2 1 1 1 1 2 2 2 2 1 1 2Talijanska 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

M MJEŠOVITE 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2STARIJA 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

STARIJA 2 tal 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2STARIJA 3-R 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 2 1 1 2M STARIJE 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2

BUDUĆI ZADACII nadalje, treba ujednačeno ostvarivati zadaće svih područja razvoja djece svih dobnih skupina, te tako osigurati cjelovitost razvoja djece, u skladu s razvojnim mogućnostima djece konkretne dobi. Osobito raditi s odgojiteljicama mješovitih odgojnih skupina na realnom procjenjivanju razvoja u odnosu na dob, a ne ostalu djecu u skupini.

4.5. PRIPREMA DJECE ZA OSNOVNU ŠKOLU

4.6. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Kao bitne zadaće za proteklu godinu postavljene su:

III ZADAĆE SPOZNAJNOG RAZVOJA a. interes za različite vrste aktivnosti (djelatnosti)b. trajanje pažnje (za dob)c. istraživ.odnos djet.prema stvarima i pojavamad. sposobnost pamćenjae. spos.uočavanja veza i odnosa, zaključivanje, rješ.problemaf. razvoj pojmova prostorag. raz.pojm.kvantitete(broj,veličina,količina,dužina)h. razvoj pojmova oblikai. razvoj pojmova bojaj. razvoj pojmova o prometu

IV ZADAĆE RAZVOJA KOMUNIKACIJE, IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVAa. razvoj spos. govor. sporazumijevanja: a1. struktura rečenice (gramat.) a2. artikulacija a3. bogatstvo rječnikab. rado se likovno izražava, bogatstvo zastupljenih temac. originalnost likovnog izrazad. pozn. i koriš. raznih likovnih tehnikae. interes za glazbene aktivnosti i izražavanje pjevanjem ili sviranjemf. razvoj glasovnih mogućnostig. razvoj osjećaja za ritamh. razvoj slob. pokreta uz glazbu, ples

ZNAČENJE PROCJENA:0 - nezadovoljavaljuće

1 - djelomično zadovoljavajuće2 - vrlo zadovoljavajuće

M - prosjek

51

1. Otkrivanje, identificiranje, evidentiranje djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju

2. Suradnja s odgojiteljima djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju,3. Suradnja s roditeljima djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju,4. Timska suradnja u cilju osiguravanja jedinstvenog djelovanja na nivou Vrtića i obitelji,5. Suradnja s vanjskim stručnim ustanovama za pomoć djeci s PP i TUR,6. Neposredni rad s djecom.

Zadaće su provedene uspješno, dakle mogli bismo provedbu ocijeniti ocjenom 4-5. Povremena manja uspješnost u ¨ublažavanju¨ ili otklanjanju posebnih potreba djece uvjetovana je i vrstom posebnih potreba, individualnim specifičnostima djece i roditelja, te objektivnim okolnostima.

4.7. PROVEDBA PROGRAMA POSJETA, IZLETA I SVEČANOSTI

Plan i program posjeta izleta, svečanosti i prigodno obilježavanje blagdana, sukladno tradicionalnim običajima, proveden je u potpunosti. Planirane i provedene proslave, svečanosti i dramske predstave za djecu, globalno se mogu procijeniti vrlo uspješnim. U skladu s godišnjim planom i programom organiziran je petodnevni boravak djece ¨Djeca u prirodi¨ u Gradu mladih, Granešina. Također su organizirani jednodnevni izleti u suradnji s Trakostyan toursom, Eko vrtićem Bubamara, Agronomski fakultet te nekoliko poludnevnih izleta u Maksimirsku šumu i posjeta ZOO vrtu, te obilazak i upoznavanje znamenitosti grada Zagreba. Programi su uspješno provedeni uz zadovoljstvo i dobrobit djece, uz partnerstvo s roditeljima. Od posjeta, važno nam je naglasiti posjet domu umirovljenika Maksimir.

4.8. PLANIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Odgojitelji vlastiti rad planiraju uz uvažavanje razvojnih mogućnosti i potreba u suradnji sa stručnim suradnicama i roditeljima, sa sljedećim komponentama:

ORIJENTACIJSKI PLAN I PROGRAM RADA: tromjesečni, s razvojnim zadaćama, te aktivnostima-sadržajima i uvjetima za provedbu istih

TJEDNI PLAN I PROGRAM RADA: tjedni plan glavnih aktivnosti na razini odgojne skupine i objekta, uz koncizno vrednovanje postignuća

DNEVNE ZABILJEŠKE, ZAPAŽANJA: aktivnosti, zapažanja i praćenje doživljenog u odgojnoj skupini, uz naglasak na brizi za pojedinačne potrebe svakog djeteta, uvjet su za usmjeravajuće i jedinstveno djelovanje odgojitelja kroz kategorije: planirani (očekivani) poticaj, situacijski (spontani) poticaj, ostvarene aktivnosti, napomene za budući rad.

Tijekom provedbe odgojno-obrazovnog rada, odgojitelji uvažavaju:

opće-temeljne odrednice razvoja djeteta (samostalnost, iskustvo, spontanost, stvaralaštvo) i zadovoljavanje prava i potreba s naglaskom na razvoj odgovornosti

52

sve je povezano sa svim: polazi se uvijek od djeteta i događaja u užoj i široj prirodnoj i društvenoj sredini (situacijsko učenje)

planiraju različite teme: ovisno o interesima djece stvaranje poticajnog okruženja za učenje (dovoljno materijala logički povezanih u

raznovrsnim centrima) međugrupna suradnja djece i odraslih uz značajke dobrog odnosa

53

Tablica 23. Izvori za planiranje odgojno-obrazovnog radaOdgojnaskupina

Izvori za planiranje Odgojnaskupina

Izvori za planiranje

A B C D E F A B C D E FJASLIČNA 1 1 0 0 2 0 SREDNJA 2-R eko 2 2 2 2 2 2JASLIČNA 2 2 1 0 2 2 1 SREDNJA 3-R 2 2 2 2 0JASLIČNA 3 2 1 1 2 2 1 M SREDNJE 2 2 2 2 1 1

JASLIČNA 4-R 2 2 2 Montessori 1 2 2 2 2 2 2JASLIČNA 5-R 2 2 2 2 2 Montessori 2 2 1 2 2 1

M JASLICE 2 1 1 2 2 1 Engleska 1 2 2 2 2 2MLAĐA 1 2 2 1 2 0 Engleska 2 2 1 1 1 1 2MLAĐA 2 2 2 2 2 2 Talijanska 1 2 2 1 2 2MLAĐA 3 2 2 2 2 0 M MJEŠOVITE 2 2 2 2 2 2

MLAĐA 4-R 2 2 2 2 0 STARIJA 1 2 2 2 2 1 1MLAĐA 5-R 1 1 0 2 2 STARIJA 2 tal 0 2 2 0 0M MLAĐE 2 2 2 2 1 STARIJA 3-R 1 1 2 2 1SREDNJA 1 1 1 1 2 0 M STARIJE 1 2 2 1 1 0

LEGENDA:VRLO ČESTO (2) ČESTO (1) RJEĐE (0)

a. stručnu pedagoško-psihološku literaturu b. dječju poeziju i beletristiku c. dječje enciklopedije d. dobivene priloge e. priloge iz kvalitetnih tromjesečnih planova (¨starih¨, iz ranijih godina) f. neke druge

Unapređivanje procesa planiranja odgojno-obrazovnog rada s djecom odvijao se u radnim grupama, timskim radom odgojiteljica, pedagoginje i psihologinje. Metodologija planiranja i programiranja rada predstavlja cjelovit pristup dugoročnom i kratkoročnom planiranju i vrednovanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada, a usklađeno sa Programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete br. 7/8) i Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Kurikulumom vrtića. Odgojitelji su uvijek tijekom rada polazili od djeteta i događaja u okolini djeteta, društvenoj i prirodnoj, a teme su planirane prema interesima djece. Posebno ističemo pozitivno planiranje materijalnog konteksta u kojem djeca imaju mogućnost istraživanja i učenja čineći. U jasličkim i srednjim odgojnim skupinama najčešće korišten izvor za planiranje bili su stručna pedagoško-psihološka literatura, dobiveni prilozi od pedagoga i psihologa i prilozi iz kvalitetnih planova, dok su ostala sredstva često korištena. U mlađim odgojnim skupinama najčešće su korišteni stručna literatura, dobiveni prilozi i dječje enciklopedije. U mješovitim su najčešće korišteni gotovo svi prilozi dok su u starijim odgojnim skupinama najčešće korišteni dobiveni prilozi i stručna literatura. Posebno su svi istaknuli korisnost dobivenih priloga od pedagoga (kalendar događanja).Teži se i dalje obogaćivati fond stručne literature. I iduće pedagoške godine planira se primjena istovrsnog sustava planiranja, uz dorade i preinake, a u skladu s potrebama prakse kroz suradnju s Učiteljskim i Filozofskim fakultetom, te naputcima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje RH i Gradskog ureda za obrazovanje, te s drugim vrtićima.

54

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE STRUČNIH RADNIKA

Kao bitni zadaci za proteklu pedagošku godinu postavljeni su:1. Unapređivanje procesa komunikacije u dječjem vrtiću (radionice) s naglaskom na: radu

na sebi, uspješnoj interakciji i unapređivanju komunikacije primjenom teorije izbora s djecom i među svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.

2. Pronalaziti načine koji mogu put prema suvremenom vrtiću, tj. organizaciji koja istražuje, uči i mijenja se, učiniti sadržajnijim, kreativnijim i učinkovitijim.

3. Naglašavanje važnosti stručnog i timskog rada na rješavanju problema u unapređenju odgojne prakse: učenje timskog rada, formiranje timova za unapređivanje odgojne prakse projektnom metodom rada.

Zadaće su provedene vrlo uspješno, dakle mogli bismo provedbu ocijeniti ocjenom 4-5. Naime u različite oblike funkcionalnog stručnog usavršavanja uključeni su svi stručni radnici.

U skladu sa zahtjevima humanističko-razvojne koncepcije neprekidnog stjecanja novih spoznaja, istraživanja i samoprocjenjivanja odgojno-obrazovnog rada ustanovili smo da je navedeni oblik individualnog i skupnog stručnog usavršavanja:

1. olakšao funkcionalnost organizacije konteksta2. pomogao u jasnijem praćenju razvoja djeteta, osobito simboličke igre3. proširio stručne spoznaje o suvremenoj metodologiji rada4. pomogao u razmjeni iskustava i dostignuća u odgojnoj praksi.

Metodologija stručnog usavršavanja i obrazovanja metodom tzv. akcijskih istraživanja, te

prezentacijom i izmjenom iskustava (mogućnost primjene teorijskih saznanja u praksi) putem internih stručnih aktiva, pedagoških radionica i odgojiteljskih vijeća pokazala se višestruko korisna. Stručno usavršavanje stručnih djelatnika provedeno je prema planu i izvedbenom programu rada Vrtića. Funkcionalna povezanost modela stručnog usavršavanja DV ¨Maksimir” neposredno se ¨ogleda” u praksi odgojno-obrazovnog rada posredstvom akcijskih istraživanja, refleksijom, te kroz sustav projektnog modela rada, koja provode i osmišljavaju odgojitelji, a u suradnji s članovima stručne službe.

55

5.1. NAJKORISNIJI NAČINI STRUČNOG USAVRŠAVANJA ODGOJITELJA ZA ODGOJNO-OBRAZOVNU PRAKSU

Tablica 24. Indikatori kvalitete – profesionalni razvoj

1 – rijetko prisutno2 – uglavnom prisutno 3 – stalno prisutno

Odgojitelji savjesno rade na vlastitom stručnom usavršavanju i vode popratnu dokumentaciju, te su ocjene kvalitete ovog aspekta vrlo visoke. Ocjene su maksimalne za za jasličke i mješovite odgojne skupine, a za mlađe, srednje i starije skupine ocjene su od 2-3. Odgojiteljice postaju sve osvještenije o važnosti profesionalnog i osobnog rasta i razvoja, te rada na dokumentiranju istog.

ODG. SKUPINA 1 2 3JASLIČNA 1 3 3 3JASLIČNA 2 3 3 2JASLIČNA 3 3 3 2

JASLIČNA 4-R 2 2 2JASLIČNA 5-R 2 2 3

M JASLICE 3 3 2MLAĐA 1 3 3 3MLAĐA 2 3 3 3MLAĐA 3 3 3 3

MLAĐA 4-R 3 3 3MLAĐA 5-R 3 3 3M MLAĐE 3 3 3SREDNJA 1 2 2 2

SREDNJA 2-R eko 3 3 3SREDNJA 3-R 3 3 3M SREDNJE 3 3 3Montessori 1 2 3 3Montessori 2 3 3 3Engleska 1 3 2 3Engleska 2 3 3 3Talijanska 1 3 3 3

M MJEŠOVITE 3 3 3STARIJA 1 3 3 3

STARIJA 2 tal 3 2 3STARIJA 3-R 2 3 3M STARIJE 3 3 3

1. Radim bilješke o vlastitim stručnim usavršavanjima.

2. Redovito se informiram o mogućnostima stručnog usavršavanja.

3. Izrađujem Mapu stručnog usavršavanja (materijali koji se koriste u radu).

56

Tablica 25: Najučinkovitiji oblici stručnog usavršavanja

0 – malo1 – osrednje 2 – najviše

a – stručni seminarib – radionicec – predavanja

U tablici 25. možemo vidjeti da odgojiteljice kao učinkovite smatraju sve oblike stručnog usavršavanja. Razlike se vide u odnosu na pojedine grupe, tj. odgojitelje, dakle možemo zaključiti da se radi o individualnim preferencijama, a nevezano uz uzrast djece iz odgojne skupine.

BUDUĆI ZADACIU slijedećoj pedagoškoj godini planiramo stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika nastaviti metodologijom refleksije na rad kroz praćenja i vrednovanja postignuća i integraciju u odgojnu praksu kroz različite oblike.

ODG. SKUPINA a b cJASLIČNA 1 1 1 1JASLIČNA 2 1 2 1JASLIČNA 3 1 2 1

JASLIČNA 4-R 1 2 1JASLIČNA 5-R 0 2 0

M JASLICE 1 2 1MLAĐA 1 2 2 1MLAĐA 2 2 1 2MLAĐA 3 2 2 2

MLAĐA 4-R 2 2 2MLAĐA 5-R 1 2 1M MLAĐE 2 2 2SREDNJA 1 0 2 1

SREDNJA 2-R eko 2 2 2SREDNJA 3-R 2M SREDNJE 1 2 1Montessori 1 2 2 1Montessori 2 2 2 2Engleska 1 1 2 1Engleska 2 2 2 2Talijanska 1 2 2 0

M MJEŠOVITE 2 2 1STARIJA 1 2

STARIJA 2 tal 2 2 0STARIJA 3-R 2 2 2M STARIJE 2 2 1

57

5.2. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE STRUČNIH DJELATNIKA U DJEČJEM VRTIĆU – INTERNI STRUČNI AKTIVI I ODGOJITELJSKA VIJEĆA

Program rada internih stručnih aktiva i odgojiteljskih vijeća je realiziran prema planu.

TIM REFLEKSIVNIH PRAKTIČARA; Odgojitelj refleksivni praktičar

Voditeljica tima: Jadranka Barać, pedagoginjaSuradnice: Petra Malnar, psihologinja i ravnateljica Silvana BagarićSudionici stručnih aktiva: odgojiteljice i stručne suradnice

ZAKLJUČCI NAKON ZAJEDNIČKIH RASPRAVA, REFLEKSIJA I VREDNOVANJA KVALITETE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PRAKSEpedagoške godine 2018./2019.

Usmjerenost u radu našeg vrtića je visoka razina kvalitete odgojno-obrazovnog procesa što podrazumijeva njezin stalni rast i razvoj. Uvjet za visoku kvalitetu rada su profesionalno kompetentni stručni djelatnici što kroz cjeloživotno obrazovanje kontinuirano potičemo.Kvalitetnim timskim radom stručnih radnika s ostalim radnicima, s roditeljima djece i vanjskim suradnicima, kontinuirano potičemo razvojno pedagošku djelatnost vrtića uvažavajući suvremene spoznaje i znanja o cjelovitom razvoju i učenju djece te razvoju kompetencija kod djece rane i predškolske dobi.

Ove pedagoške godine timski nastavili smo s praćenjem, samovrednovanjem i vrednovanjem kvalitete rada vrtića materijalnog i socijalnog konteksta, odnosa odrasli-djeca, djeca-djeca, odrasli-odrasli, uz naglasak na prepoznavanju kulture kurikuluma odgojno-obrazovne skupine.Za potrebe unapređivanja koristili smo protokole praćenja, osobne i zajedničke slike o kvaliteti razvojno poticajnog okruženja, komunikacije i odnosa. Kvalitetu (navedenu) temeljili smo na vrijednostima koje učimo u našim tematskim stručnim aktivima, na Timu refleksivnih praktičara, stručnoj literaturi, seminarima izvan vrtića, mijenjajući i razvijajući uvjete života u našem vrtiću i sl.Što znači dobra kvaliteta u ovom kontekstu? Odgovore smo pokušavali naći kroz definiciju ciljeva i zadaća u našem vrtićkom kurikulumu?

Ciljeve rada Tima refleksivnih praktičara pokušavali smo realizirati kroz:- poticanje profesionalne povezanosti odgojiteljica- umjerenost na razvoj ozračja koje podržava individualni i organizacijski razvoj- poticanje, ohrabrivanje i podržavanje otvorenosti svih stručnjaka za akcijska istraživanja- novi oblik učenja i kontinuirano otkrivanje novih suvremenih oblika mogućnosti u radu s djecom rane i predškolske dobi- izmjena iskustava

Zadaće rada Tima refleksivnih praktičara operacionalizirane su kroz usmjerenost u radu:* Formirali smo samokritične i refleksivne zajednice, grupe praktičara* Osvještavali razinu svojih profesionalnih kompetencija u stvaranju kvalitetnog konteksta u kurikulumu svoje odgojno-obrazovne skupine

58

* Kontinuirano radili i usavršavali vještine samoprocjenjivanja, praćenja te zajedničke refleksije u cilju unapređivanja kvalitete i promjene odgojno-obrazovne prakse * Vježbali vještine promatranja djece u aktivnostima i igri te uočavali i uvažavali aktualne interese djece* Osvještavali važnost kontinuiranog promatranja i razumijevanja učenja djece, njihovih aktivnosti i raznovrsnih ekspresija * Reflektirali smo kvalitetu pripremljenog konteksta, povezivali s kvalitetom interakcija i odnosa, vještine učenja i samoregulacije učenja (metakognitivne sposobnosti),* Razmjenjivali iskustva o kvalitetnom kurikulumu sa sustručnjacima* Prezentirali iskustva dobre prakse iz svoje odgojno obrazovne skupine* Osvještavali uloge odgojitelja* Osvještavali značaj pedagoške dokumentacije za unapređivanje odgojno obrazovne prakse te prikazali primjere dobre dokumentacije

U zajedničkoj refleksiji s odgojiteljima raspravljalo se o profesionalnoj kompetenciji odgojitelja koja se ogleda u osmišljavanju i oblikovanju prostorno materijalnih uvjeta, te stvaranja situacija za učenje i osposobljavanje djece za korištenje materijala.Zaključili smo da kvaliteta prostorno-materijalnog okruženja vrtića ima veliki utjecaj na kvalitetu iskustava i učenja djece tj. kurikuluma odgojno-obrazovne skupine.

Zaključili smo da kompetencije odgojitelja reflektiraju se u umijeću promatranja dječjih aktivnosti u cilju otkrivanja novih interesa, razumijevanja i učenja. Oblikovanje konteksta slušanja te moderiranje rasprava djece, osiguravanje različitih izražajnih medija te poticanje djece na samoevaluaciju vlastitih aktivnosti i postignuća (učiti kako učiti), vrijednosti su za koje smo se opredijelili i planiramo rad na istome u slijedećoj pedagoškoj godini.

Na refleksiji vraćali smo se na ciljeve i bitne zadaće iz područja socijalnog konteksta povezujući ga s primjerenom komunikacijom uz aktivno slušanje i „ja poruke „ što je još uvijek teže, lakše nam je dati refleksiju na materijalni kontekst.Razmatrala se vrijednost promatranja i razumijevanja djece i njihovih aktivnosti te uloga odgajateljeva umijeća slušanja djeteta.Naglasak smo stavljali i na odgojiteljevu ulogu da stvara uvjete za kvalitetne socijalne interakcije kako s odraslima tako i s vršnjacima, da stvara pravu suradničku spoznaju, da potpomaže i podržava dječje učenje, da neizravnim djelovanjem uz pomoć promjena u materijalnom okruženju vrši utjecaj i onda kada promatra ili sluša djecu sa „strane“...Odgojitelj i postupci u interakciji s drugom djecom, način na koji prihvaća dječju inicijativu, zadovoljava dječje potrebe i prava, pripremi materijalno okruženje i organizira vrijeme, kako se odnosi s roditeljima i suradnicima, sve to čini komunikacijski kontekst u vrtićkom kurikulumu (kulturu vrtića) na koji smo stavljali naglasak kod praćenja, vrednovanja i refleksije odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi.I napokon, razmatrala se vrijednost dokumentiranja djece u aktivnostima, i to s ciljem analize aktivnosti; u funkciji razvoja djece a i kurikuluma, roditeljima omogućava da bolje razumiju i vide što djeca rade u vrtiću, u funkciji analize vlastite uloge i jačanja refleksivne prakse.

U radu Tima refleksivnih praktičara se najviše poticala samorefleksija i zajednička refleksija, akcija samih odgojiteljica u praćenju izvedbenog programa neposrednog odgojno-obrazovnog rada s djecom i partnerstva s roditeljima. U tijeku rasprava poticani su odgojitelji

59

na preuzimanje uloge aktivnih, konstruktivnih, kreativnih voditelja pozitivnih promjena u kurikulumu odgojno-obrazovne skupine.

Na šest Timova refleksivnih praktičara zaključili smo da je priprema uvjeta za aktivnosti i igre djece jedna od važnijih uloga odgojitelja jer u velikoj mjeri određuje perspektivu razvoja aktivnosti i procesa učenja djece te razvoja njihovih kompetencija.

Pokušavali smo i dalje osvještavati: „Kako je ono što činimo povezano s onim što znamo, želimo, trebamo činiti u radu s djecom i u partnerstvu s roditeljima, da li je u skladu s univerzalnim vrijednostima i načelima rada koja čine vrijednosna uporišta za kvalitetan vrtićki kurikulum?“

Zaključili smo jedno od temeljnih obilježja kvalitete je njezin stalni rast pa je naša obaveza stalno promišljati, vrednovati kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i djelovati u smjeru njezina kontinuiranog unapređivanja. Osvještavali smo da su kompetencije stručnih djelatnika ključ za visoko kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

60

5.3. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE STRUČNIH RADNIKA IZVAN DJEČJEG VRTIĆA

Tablica 26: Obrazovanje i usavršavanje stručnih radnika izvan dječjeg vrtića – u suvremenim oblicima stručnog usavršavanja (seminari, radionice, predavanja):

Br. tema

Br. osoba IME I PREZIME NAZIV TEME ORGANIZATOR MJESEC

1. 1. Jadranka Barać

Stručni skup Pedagog pedagoški voditelj stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja u dječjem vrtiću

AZOO rujan 2018.

2. 2. Marijana Dolički Pravilna prehrana djece u bolnici KBC Rebro, zagreb rujan 2018.

3. 3. Petra MalnarKonferencija Igralište novog doba: ¨Klik vrijedan sigurnosti¨

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, CSI, Vlada RH, Ured za udruge…

listopad 2018.

4. 4. Marina Valić

Stručni skup Značaj, uloga i kompetencije odgojitelja za primjenu i poticanje vokalnog i glazbenog izričaja u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu

AZOO listopad 2018.

5. 5. Maja Martin Bašić Važnost bajki i umijeće pripovijedanja

Centar za kulturu i film Augusta Cesarca listopad 2018.

6. 6. Marijana Karapetrić

Metodički seminar za voditelje programa učenja engleskog jezika u vrtićima

SOVA listopad 2018.

7. 7.8.

Ine VrsalovićAnamarija Klišanić

Diplomski i završni radovi studenata

Sveučilište u Rijeci Učiteljski fakultet listopad 2018.

8. 9. Jasminka Čavužić Čajko

ATAAC 2018 Assistive Tehnology and AAC Conference

E-glas, ERF listopad 2018.

9. 10. Martina Tonković Kozmički odgoj u Montessori pedagogiji AZOO listopad 2018.

10. 11.12.

Anamarija KlišanićInes Vrsalović Nardelli

Prezentacija znanstvenih i diplomskih radova

UF Rijeka listopad 2018.

11. 13. Anita Gracin 5. Modula - Poticanje razvoja glazbenih sposobnosti i

SRC, DV Špansko od listopada 2018. do svibnja 2019.

61

stvaralaštva djece rane i predškolske dobi

12. 14. Marijana Dolički 2. Kongres o sigurnosti i kvaliteti prehrane

Zavod za javno zdravtsvo dr. A. Štampar, Opatija

studeni 2018.

13. 15. Jelena DujmovićTople pahulje i hladne bodlje u emocionalnom povezivanju s djetetom

Centar Proventus studeni 2018.

14. 16. Petra Malnar

I. znanstveno-stručna konferencija ¨Modeli prevencije u zajednici-partnerstvo znanosti i prakse¨

AZOO prosinac 2018.

15. 17. Petra MalnarProcjenjivanje potencijalne kreativnosti (EPoC)

CZPD i ICIE siječanj 2019.

16. 18. Marijana Dolički ¨Idiopatska plućna fibroza¨ KBC Rebro, HKMS siječanj 2019.

17. 19. Marija Jukić Psihodinamika u Montessori pedagogiji

AZOO iDječji vrtić „Vrbik“ veljača 2019.

18. 20. Petra Malnar

Radionica o ranoj intervenciji u djetinjstvu u okviru projekta ¨DOBRO¨

ERF veljača 2019.

19. 21. Petra Malnar

Psihodijagnostika u dječjem vrtiću – kako prenijeti informacije o djetetu?

AZOO veljača 2019.

20.

22.23.24.25.26.27.28.29.30.31.32.33.34.

Ljiljana TopolovšekVišnja KomušarMarija MarijakajMarijana KarapetrićRenata Lea GašparićTamara BaćaniMarijana KarapetrićNikolina GraonićJelena DujmovićPetra KrznarIvana OrlovićMarija KlišaninJadranka Barać

Od priče do predstave

Kazalište „Svijet lutaka“ iDječji vrtić „Maksimir“

veljača 2019.

21. 35. Petra MalnarRadionica o tražilici rani KLIK u okviru projekta ¨DOBRO¨

ERF veljača 2019.

22. 36. Jasminka Čavužić Čajko

Znanstveno – stručni simpozij ¨Autizam – komunikacija omogućava povezivanje¨ i Okrugli stol ¨Poremećaj iz

Europski dan logopedije, Zagreb, HLD i ERF

ožujak 2019.

62

spektra autizma izgubljen u spektru nepoznanica¨

23. 37. Marijana DoličkiTečaj trajne edukacije medicinskih sestara dječjih vrtića

HUMS, Zagreb ožujak 2019.

24.

38.39.40.41.42.

Marijana DoličkiMarijana MarjakajKristina PetrinaLea Renata GašparićMagdalena Perić

Febrilne konvulzije KBC Sestre Milosrdnice ožujak 2019.

25. 43. Ines Vrsalović Nardelli Therapeutic Art Webinar na stranom

jeziku ožujak 2019.

26.44.

45.

Jasminka čavužić ČajkoPetra Malnar

5. Hrvatski simpozij o ranoj intervenciji u djetinjstvu ¨Rano otkrivanje, dijagnostika i podrška kod poremećaja iz spektra autizma¨

Split, HURID travanj 2019.

27.

46.

47.48.

Ines Vrsalović NardelliVanja ŠuškoSilvana Bagarić

Međunarodno znanstveni skup: Cjeloživotnim obrazovanjem do profesionalnog identiteta

AZOO, Sisak travanj 2019.

28.

49.50.51.52.53.54.55.56.57.

Silvana BagarićJadranka BaraćPerta MalnarJasminka Čavužić ČajkoBranka GregorLjiljana JurićRenata ŠalerŽeljka Pleteš

Umjetnički kurikulum Dječji vrtići Grada Zagreba i AZOO svibanj 2019.

29. 58. Ines Vrsalović Nardelli Yoga for kids Webinar na stranom

jeziku svibanj 2019.

30. 59.60.

Marijana DoličkiPetra Malnar

Izazovi u prehrani djece vrtićke dobi

Klinika za dječje bolesti Zagreb svibanj 2019.

31. 61. Marijana Dolički

Znanstveno-stručni simpozij ¨Prevencija zloćudnih tumora kože, Grad Zagreb, primjer dobre prakse¨

GU za zdravstvo, HZJZ, Udruga ¨Zdrav pod suncem¨

svibanj 2019.

32. 62. Kristina Cecelja Kreativna radionica ¨A što u paru?¨

Udruga Kretaivan trening i Studio Kubus

lipanj 2019.

33. 63. Anamarija Klišanić Priprema kvalitetnog odgojno-obrazovnog konteksta i didaktičkih

AZOO kolovoz 2019.

63

materijala u ustanovama za RPOO

34. 64. Petra Malnar

Understanding and Working with Children and Families affected by Parental Alienation

Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada ZagrebaUSZM

kolovoz 2019.

35. 65. Silvana Bagarić Različita tematika Udruga predškolskih ravnatelja

tijekom pedagoške godine

36. 66. Jadranka Barać Različita tematika Sekcija predškolskihpedagoga

tijekompedagoškegodine

37. 67. Petra Malnar Različita tematikaSekcija za razvojnu psihologiju rane i predškolske dobi

tijekompedagoške godine

38. 68. Jasminka ČavužićČajko Različita tematika Sekcija predškolskih

logopeda

tijekom pedagoške godine

39. 69. Marijana Dolički Različita tematika HUMS- SD med sestara DV - a

Tijekom pedagoške godine

Svaki je stručni radnik sudjelovao na nekom obliku stručnog usavršavanja izvan vrtića. Stručni radnici su bili na stručnom usavršavanju na ukupno 39 različite teme izvan DV (ne uključujući prezentacije stručnog rada).

Iz tablice je vidljivo da je veći broj odgojno-obrazovnih radnika protekle godine bio uključen u suvremene oblike stručnog usavršavanja: stručne seminare, radionice, predavanja što je vidljivo na preciznom popisu sudjelovanja na oblicima stručnog usavršavanja izvan našeg vrtića. Suvremena sredstva stručnog usavršavanja («iskustvene» radionice, stručni seminari) procijenjeni su kao korisniji za odgojno-obrazovnu praksu u odnosu na predavanja. Ali i sve ostale oblike stručnog usavršavanja odgojiteljice procjenjuju kao podjednako vrijedne.

64

5.3.1. Prezentacija stručno-pedagoškog rada stručnih radnika na gradskoj i državnoj razini

Br. tema

STRUČNI RADNICI NAZIV TEME MJESTO PREZENTACIJE

1.

Renata Šaler, odgojiteljicaMarijana Karapetrić, odgojiteljicaNikolina Graonić, odgojiteljica

Poticanje razvoja socijalnih kompetencija kroz igru - projekt

Zbornik radovaMirisi djetinjstva24. Dani ranog i predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije 2018.ISSN 1845 – 772XUDK 373.2

2.Vanja Šuško, odgojiteljicaInes Vrsalović Nardelli, odgojiteljica

Istraživanje odgojne prakse i sukonstrukcija kurikuluma

AZOOSisak, svibanj 2019.

3.

Silvana Bagarić, ravnateljicaBranka Gregor, odgojiteljicaLjiljana Jurić, odgojiteljicaJadranka Barać, pedagoginjaPetra Malnar, psihologinja

Prezentacija programa za odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj

Dječji vrtić „Maksimir“, Zagrebsvibanj 2019.

4.

Marina Valić, odgojitelj Prezenter vježbi iz područja"Socijalizacije", primjer dobre prakse

DV Srčeko – Stručno-razvojnicentar za edukaciju montessori odgojitelja i stručnih suradnika

5.

Marina Valić, odgojitelj Prezenter vježbi iz područja"Kozmičkog", primjer dobre prakse

DV Srčeko – Stručno-razvojnicentar za edukaciju montessori odgojitelja i stručnih suradnika

6.Marina Valić, odgojiteljVedrana Hofšteter, odgojitelj

Prezentacija projekta ¨Evolucija¨ i ¨Postanak svijeta¨

Osnovna škola ¨Silvije Strahimir Kranjčević¨

7.Jasminka Čavužić Čajko, logoped

Poster prezentacija ¨Potpomognuta komunikacija u vrtiću¨

Assistive Tehnology and AAC Conference, 17. – 19. 10. 2018. Zagreb, u organizaciji E-glas, ERF

8.Jasminka Čavužić Čajko, logoped

Predavanje ¨Vizualna podrška u radu logopeda¨

Sekcija predškolskih logopeda u DV Trešnjevka, 26.02.2019. Zagreb

9.

Jasminka Čavužić Čajko, logoped Predavanje ¨Poremećaj

iz spektra autizma – put od vrtića do škole¨

5. Hrvatski simpozij o ranoj intervenciji u djetinjstvu ¨Rano otkrivanje, dijagnostika i podrška kod poremećaja iz spektra autizma¨, 04. – 06.04.2019., Split, HURID

10.

Jasminka Čavužić Čajko, logoped

Predavanje ¨Procjena i intervencija kod djece s poremećajem iz spektra autizma i poremećajima socijalne komunikacije¨

5. Hrvatski simpozij o ranoj intervenciji u djetinjstvu ¨Rano otkrivanje, dijagnostika i podrška kod poremećaja iz spektra autizma¨, 04. – 06.04.2019., Split, HURID

11.Marijana Dolički, zdravstveni voditelj Komunikacija u kriznim

situacijama

Simpozij Društva medicinskih sestara dječjih vrtića, 23.11.2018.g., Zagreb

65

5.3.2. Program aktivnosti 22. DANA DJEČJIH VRTIĆA GRADA

ZAGREBA

Stručni radnici DV ¨Maksimir¨ sudjelovali su u aktivnostima kako je navedeno:

U organizacijskom odboru u Gradskom uredu za obrazovanje ispred vrtića sudjelovale

su Branka Gregor i Ana Mandić, odgojiteljice

Stručni skup na temu : „Umjetnički kurikulum“. U navedenom skupu su sudjelovale:

Silvana Bagarić (ravnateljica), Jadranka Barać (pedagoginja), Petra Malnar

(psihologinja), Jasminka Čavužić Čajko (logopedinja), Branka Gregor, Ana Mandić,

Renata Šaler i Željka Pleteš (odgojiteljice)

U radu stručnih radionica na temu Umjetnički kurikulum

sudjelovale su stručne radnice: Marija Jukić, Ljiljana Jurić i Petra Krznarić

Aktivnosti „GORNJI GRAD U ŠETNJI KROZ PRIČU“ pripremale su se za vođenje

Nikolina Graonić i Jelena Dujmović, odgojiteljice

(aktivnost je odgođena radi vremenskih nepogoda)

„Zajedno u Parku Bundek“ u aktivnostima:

Druženja djece, roditelja i odgojitelja; u aktivnosti je sudjelovala je odgojna skupina

Srčeka, odgojiteljica Branke Gregor i Ljiljane Jurić, te Jasenke Matijević

Sportske igre odgojitelja i roditelja; u igre su se uključili Branka Gregor, Ana Mandić,

Ljiljana Topolovšek, odgojiteljice i roditelji navedenih odgojno-obrazovnih skupina

Odgojiteljice Ljiljana Jurić i Marijana Kolarić su u istim igrama sudile.

Druženju djece, odgojitelja i roditelja pridružile su se i ravnateljica i logopedinja.

Centar za kulturu Trešnjevka

Sudionici glazbeno-scenskog programa dječjih vrtića su bile:

Ana Mandić, Branka Gregor, Ljiljana Vrban, Biserka Nežić (odgojiteljice), Marijana

Dolički (zdravstvena voditeljica) i Jadranka Barać (pedagoginja).

66

5.4. RAD S ODGOJITELJIMA-PRIPRAVNICIMA

Rad s odgojiteljicama-pripravnicama i odgojiteljicama-mentoricama bio je intenzivan i vođen prema programu. Na efikasnijoj metodologiji rada planiramo i dalje timski raditi i unaprijediti i ovaj aspekt rada i ubuduće.

5.5. NAPREDOVANJE U STRUCI

U pedagoškoj godini 2018./19.

Marija Jukić, odgojiteljica je napredovala u struci i ponovno stekla položajno zvanje odgojitelj mentor (ponovni izbor) temeljem odluke izdane od strane Agencije za odgoj i obrazovanje RH – e.

ZAKLJUČAK:

Postojeće se stanje i trendovi u stručnom usavršavanju mogu smatrati vrlo zadovoljavajućim. Odgojitelji su osobito bili zadovoljni oblikom stručnog usavršavanja u vidu iskustvenih radionica. U idućem je razdoblju planirano još aktivnije sudjelovanje odgojitelja u radu raznih oblika stručnog usavršavanja, kao aktivni prezentatori, ili kao aktivni sudionici. Odgojitelji sugeriraju Agenciji za odgoj i obrazovanje pružanje mogućnosti za sudjelovanje što većeg broja odgojitelja u stručnim skupovima.Planiramo više suradnje s vrtićima Grada Zagreba i šire (kroz EU fondove) radi izmjene iskustava dobre prakse te suradničkog, iskustvenog učenja odraslih i djece.

67

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Osobit naglasak stavljen je na uključivanje roditelja u neposredni odgojno-obrazovni rad s djecom.

Kao bitne zadaće za proteklu pedagošku godinu postavljene su:

Unapređivanje kvalitete odgojnog djelovanja predškolske ustanove i obitelji (povezanost roditeljskog doma i vrtića)

S ciljem pravovremenog zadovoljavanja potreba djece i roditelja unapređivati suradnju s roditeljima naročito u vezi unapređivanja organizacije odgojno-obrazovnog procesa: fleksibilnim trajanjem primarnog programa, unapređivanjem komunikacije: partnerstvo odgojitelja i roditelja, komunikacijski roditeljski sastanci; podizanje kvalitete odgojno- obrazovnog rada u području: uključivanja u izvođenje programa; informiranje roditelja o promicanju prava djeteta; primjena modela u življenju dječjih prava; preventivnog programa zlouporabe sredstava ovisnosti; prometnog odgoja; ekološkog odgoja; informiranja roditelja o životu u Dječjem vrtiću; vrednovanja postignuća u programu; izborom i organizacijom kraćih odgojno-obrazovnih programa prema specifičnim potrebama djeteta.

Zadaće suradnje s roditeljima su provedene vrlo uspješno, dakle mogli bismo provedbu ocijeniti ocjenom 4-5. Naime, premda se može smatrati da smo poduzetim mjerama unaprijedili suradnju s roditeljima u vrlo zadovoljavajućoj mjeri, mogući su novi oblici suradnje i unapređenje postojećih tijekom idućih godina.

Suradnja s roditeljima je ostvarena prema planu i programu rada za pedagošku godinu 2018./2019. Radi što kvalitetnije i brže koordinacije obitelji i dječjeg vrtića u cilju odgojno-obrazovnih ostvarenja i više razine postignuća planiranih zadaća koje bi trebale djelovati na razvoj sposobnosti svakog djeteta u okviru svojih mogućnosti i zadovoljavanje potreba djece i roditelja ustrojeni su razni oblici suradnje s roditeljima. Može se procijeniti da je svakodnevni individualni razgovor s roditeljima tijekom pedagoške godine bio preferiran, s ciljem veće funkcionalnosti informacija o odgojno-obrazovnom procesu. Također, identificirana su djeca s posebnim potrebama od strane stručno razvojne službe, te se u suradnji s roditeljima pravovremeno reagiralo.

Ove godine organizirano je nekoliko iznimno uspješnih oblika suradnje s roditeljima u realizaciji programa, od kojih ističemo:

petodnevni boravak djece u prirodi odlasci u kazalište izleti posjeti fakultetima

Plenarni roditeljski sastanci održani su za roditelje čija su djeca uključena u: cjeloviti primarni program (novoprimljena djeca), kraće programe koje organizira Vrtić, zdravstveno-rekreativne programe petodnevnog boravka u prirodi koja polaze u osnovnu školu djeca starijih odgojnih skupina – CAP program.

68

Uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni rad s djecom pojavljuje se najčešće u vrijeme prilagodbe djece na život u Vrtiću, u specifičnim aktivnostima sukladno zanimanju roditelja, u sportskim aktivnostima, izletima u prirodu, na prezentacijama odgojno-obrazovnog rada s djecom, roditeljima i sl., naravno i prema željama roditelja.

Odgojitelji odgojnih skupina uz suradnju sa stručnim suradnicima održali su 2 do 3 puta tijekom godine roditeljski sastanak s temama prema planu, te svaki tjedan imali termin za konzultacije s roditeljima. Jedan dan u tjednu roditelji su koristili rad savjetovališta za roditelje u kojem su radili stručni suradnici dječjeg vrtića, a prema potrebi djeteta, roditelja ili vrtića dogovoreni su termini za ciljane razgovore s raznim temama.

BUDUĆI RAD

Unapređivati suradnju s roditeljima, s naglaskom na komponente otvorenog vrtića, projektne metode rada s djecom, s posljedičnom interakcijom djeca-stručni radnici-roditelji.

69

7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

Kao bitna zadaća za proteklu pedagošku godinu postavljena je suradnja s vanjskim ustanovama uključivanjem okruženja u razvoj cjelokupne djelatnosti vrtića, s naglaskom na unapređivanje materijalnih uvjeta i aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća kod djeteta.

Zadaća suradnje provedena je vrlo uspješno, dakle mogli bismo provedbu ocijeniti ocjenom 5, u pogledu unapređivanja materijalnih uvjeta. Međutim, ostale bismo oblike suradnje mogli ocijeniti ocjenom 4, budući da je moguće još unaprijediti suradnju s institucijama vezanim uz zadovoljavanje potreba djece s TUR, odnosno posebnim potrebama.

Dječji vrtić je tijekom godina razvio adekvatnu suradnju s ostalim društvenim čimbenicima, čija je djelatnost djelomično povezana s radom vrtića: Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Agencija za odgoj i obrazovanje RH (Cilj: unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u cjelini; Postignutost: suradnju kroz veći broj oblika stručnog usavršavanja i stručnih skupova u organizaciji AZOO i DV ¨Maksimir¨ možemo ocjeniti ocjenom 5) Gradskim uredom za obrazovanje (Cilj: unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u cjelini, nabava potrebnih sredstava za kvalitetan rad, pravni i računovodstveni poslovi, organizacija svečanosti i manifestacija, problem upisa djece; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, pravovremenom suradnjom, te zajedničkom organizacijom radionice i promidžbe našeg iskustva iz neposredne odgojno-obrazovne prakse) Područnim uredom ¨Maksimir¨ (Cilj: unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u cjelini, specifična pitanja pravne regulative; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, pravovremenom suradnjom) Osnovnom školom ¨A.G. Matoš¨ (Cilj: bitne smjernice za proces odgoja i obrazovanja djece, razmjena podataka relevantnih za osiguranje kontinuiteta odgoja i obrazovanja djece, razmjena relevantnih podataka o djeci; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, pravovremenom suradnjom - posebno po pitanju školskih obveznika i ranog učenja te nastavka učenja u školi talijanskog jezika) Župnim uredom (Cilj: unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u cjelini, s naglaskom na vjerske aspekte; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri) ¨Cvrčak¨, ¨Samsa¨ (Cilj: realizacija kraćih programa učenja engleskog jezika i ritmike; Postignutost: u vrlo zadovoljavajućoj mjeri. Ove godine održan je seminar u našem vrtiću pod temom: Mogućnost integracije kreativnog plesa u odgojno-obrazovni proces) Knjižnicom ¨A. Cesarec¨ – Ravnice (Cilj: unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u cjelini; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, organiziranom suradnjom) Filozofskim fakultetom (Cilj: unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u cjelini, posebno po pitanju programa ranog učenja stranih jezika; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, organiziranom suradnjom) Učiteljskim fakultetom (Cilj: Unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa i stručno usavršavanje stručnih djelatnika; Postignutost: U zadovoljavajućoj mjeri) Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (Cilj: Logopedska praksa za studente i studentice 4. i 5. godine; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, organiziranom suradnjom) Ostalim dječjim vrtićima grada Zagreba (Cilj: različita pitanja vezana uz odgojno-obrazovni proces u cjelini, razne oblike razmjene informacija i zajedničkih akcija; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, organiziranom suradnjom) BILIĆ ERIĆ Security, Policijskom upravom – Petrova (Cilj: pravovremeno interveniranje po pitanju problema vezanih uz objekte DV-a, njihovu sigurnost, te specifične

70

probleme vezane uz odgoj i obrazovanje djece; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, organiziranom suradnjom) Klinikom za dječje bolesti Zagreb, Specijalnom bolnicom za zaštitu djece s neurorazvojnim i motornim smetnjama ¨Goljak¨, Domom zdravlja ¨Maksimir” (Cilj: pravovremeno interveniranje po pitanju problema vezanih uz zdravlje, te specifične probleme vezane uz odgoj i obrazovanje djece; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, organiziranom i pravovremenom suradnjom) Centrom za socijalnu skrb, Maksimir, Maksimirska 51, (Cilj: pravovremeno interveniranje po pitanju problema vezanih uz skrb i specifične probleme vezane uz odgoj i obrazovanje djece; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, organiziranom i pravovremenom suradnjom) Savezom za sportsku rekreaciju (Cilj: unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u cjelini, organizacija programa tjelesne i zdravstvene kulture za djecu; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri) Domom umirovljenika ¨Maksimir” (Cilj: specifični oblik komunikacije, međusobno upoznavanje i zajednički programi djece i umirovljenih; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri) Nova tv (Cilj: promocija DV-a u masmedijima; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri) Radnim organizacijama ¨Ida didacta¨, ¨Idisa¨, Zadruga ¨Druga prilika¨, ¨Verbum¨ i dr. (Cilj: nabava neoblikovanog i namjenskog didaktičkog materijala i dodatne opreme; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri) Strukovnim udrugama (Sekcija predškolskih pedagoga, psihologa i logopeda, HPKZ, Udruga predškolskih ravnatelja, Udruga odgojitelja, HUMS i dr.); Cilj: unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u cjelini; Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri, osobito kroz veći broj oblika stručnog usavršavanja i stručnih skupova u organizaciji udruga). Centar ¨Bistrić¨ (Cilj: unapređivanje rada s potencijalno darovitom djecom i supervizija. Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri) HURID (Cilj: unapređivanje rada s djecom s teškoćama u razvoju, uvođenjem volontera pomagača. Postignutost: u zadovoljavajućoj mjeri) UNICEF (Cilj: ¨Škole za Afriku¨ – humanitarna akcija) Udruga Susjed susjedu pomaže (Cilj: humanitarna akcija) Centar za kazalište potlačenih ¨Pokaz¨ (Cilj: provedba aktivnosti kreativnog i dramskog rada za djecu predškolske dobi putem metoda i tehnika kazališta potlačenih kao i ostalih dramsko-pedagoških metoda i tehnika)

71

8. RAD STRUČNOG TIMA DJEČJEG VRTIĆA

Tijekom godine redovito su održavani sastanci ST-a, uz kontinuirane radne dogovore, praktički svakodnevne a ovisne o potrebama i aktualno neplaniranim zadaćama. Timsku suradnju može se ocijeniti izrazito uspješnom.

Teme sastanaka ST-a bile su različite: planovi, izvješća, praćenje postignuća u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djecom, referiranje postignuća o sudjelovanju na seminarima izvan dječjeg vrtića, dogovori o stručnom usavršavanju odgojitelja, o organizaciji materijalnog konteksta, unapređivanje komunikacije s roditeljima, pitanja djece s posebnim potrebama, organizacija izleta u prirodu, svečanosti itd.

Uspješnost sastanaka ST možemo procijeniti s ocjenom 5, te smatramo da nam je uvijek potrebna pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, te Gradskog ureda za obrazovanje s kojima izvrsno surađujemo.

Kao osobite doprinose pojedinih članova ST može se izdvojiti:

ravnateljica: nabava većeg broja didaktičkih sredstava i stručne literature, razmatranje uvođenja komponenti otvorenog vrtića, poticaj djelatnicima na masovno uključivanje u razne oblike stručnog usavršavanja pedagoginja: u suradnji s psihologinjom provođena je radionica za potencijalno darovitu djecu, CAP program prevencije zlostavljanja djece, program radionica za roditelje ¨Rastimo zajedno¨, rad na edukaciji odgojitelja, suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu, suradnja s članovima ST i odgojiteljima psihologinja: u suradnji s pedagoginjom provođena je radionica za potencijalno darovitu djecu, CAP program prevencije zlostavljanja djece, program radionica za roditelje ¨Rastimo zajedno¨. U suradnji s logopedinjom rad na pripremi djece za polazak u osnovnu školu i s djecom s posebnim potrebama, suradnja s članovima ST i odgojiteljima logopedinja: u suradnji s psihologinjom rad na pripremi djece za polazak u osnovnu školu i s djecom s posebnim potrebama, suradnja s članovima ST i odgojiteljima, provedba potpomognute komunikacije u radu s djecom s teškoćama zdravstvena voditeljica: vođenje brige o higijeni namirnica (svi nalazi Zavoda za javno zdravstvo uredni)

72

9 . ZAKLJUČAK

Ustroj rada DV nije se bitno razlikovao od prethodnih godina. Izuzetak je, kao i prošle godine, značajnija zastupljenost ostvarivanja elemenata suvremenog vrtića – ORGANIZACIJE KOJA ISTRAŽUJE, UČI I MIJENJA SE. Ove godine nadopunjen je fond stručne literature i literature za djecu, te prikladnih igrački. Skrb o zdravlju djece bila je dobra, a intervencije pravovremene. Zadaće odgojno-obrazovnog rada provođene su vrlo dobro. Broj i opseg stručnog usavršavanja odgojnih djelatnika bitnije je povećan u odnosu na prethodne godine, dijelom i zbog većeg broja organiziranih edukacija u vrtiću, osobito na temu ¨odgojitelj refleksivni praktičar¨ uz vođenje pedagoginje vrtića i psihologinje, te ravnateljice. U ove oblike uključio se veći broj djelatnika našeg DV, sve više kao aktivni sudionici, a iskustvene radionice dominantni su oblik rada u većini edukacija izvan i unutar DV. Program prevencije zlostavljanja među djecom – CAP provele su psihologinja, pedagoginja, zdravstvena voditeljica i odgojiteljica Anamarija Klišanić. Suradnja s roditeljima i vanjskim suradnicima sustavno se unapređuje intenzivirajući dvosmjerne komunikacije, po različitim pitanjima suradnje.

Ove godine, psihologinja, pedagoginja i jedna odgojiteljica, nastavile su s radom igraonice za potencijalno darovitu djecu, koja se pokazala kao vrlo uspješna u poticanju kreativnog mišljenja i viših misaonih procesa kod djece, a bila je besplatna, te vrlo visoko ocijenjena od supervizorice Jasne Cvetković Lay. Djeca, polaznici igraonice dala su nam pozitivan feedback o samoj radionici i voditeljicama.

Također, ističemo timsku suradnju stručnih suradnika, odgojitelja, trećih odgojitelja i roditelja na unapređivanju kvalitete odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju.

Iduće pedagoške godine se planira unaprjeđivati komunikacijski aspekt interakcija dijete – odgojitelj – roditelj – društvena sredina planira se obogatiti dodatnim oblicima suradnje. Dalje će se promicati timski rad s naglaskom na podjeli uloga i pojačane odgovornosti pojedinaca, te stručan i profesionalan pristup rješavanju problema, suvremeni oblici stručnog usavršavanja, interakcija s roditeljima, te s vanjskim čimbenicima, posebno na zaštiti i sigurnosti djece.

Dio godišnjeg izvješća o radu Dječjeg vrtića

Maksimir sadrži osobne podatke te zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka, Izvješće nije u cijelosti objavljeno. Isto je dostupno na uvid u tajništvu Dječjeg vrtića.

73

74