-
Prirucnik za proizvodnju i koristenje vrtnoga komposta te
koristenje komposta za sjetvu i sadnju
Korisni kukci i Malciranje
iivotinje zapoticanje lzrada glistista
Trulo lise i Komposti na bazihumus ilovace
Sto kompost lzrada sjetvenogamoie i ne moie? komposta John
lnnes Koristenje
drvenog otpada Komposti za sadnju
Komposteriza odredene kune
domae izrade i vanjske biljke
Odriavanje Komposti za
kompostera vanjske posude
David S uire
-
NasloY izvomilca: THE COMPOST s.i ... 't. - .,......,. .........
,,..... ........ ---- _ ... _____
1--.:...-.. --.,....., .............. Aat1.-.. ..... ..-11 ... .
..., --... -.....-....... , __ ......,... ... ...._
Copyriht New HolWld Publ.shen (UK) Ltd 2009. b HMtlko
LEO-COMMERCE d.o.o . Ri(tka 2009
Nakb.dnilc: lfO..COMMERCE d o.o. P. Oobrue Cesanea 32 Te OSI
625-910z.. n&lcbdnlc2: Leonardo Man.to( P'npre,,,a u cjglc
I..EO-COMMERCE do.o.
T lll u 2009.
Sadrzaj Predgovor autora 2
ZA POCETAK
Komposti i kompostiranje 3
Organsko vrtlarenje 4
Recikhrane organskog otpada 6
Konsna stvorenja 8
L.isni kompost 10
IZRADA KOMPOSTA
Proces kompostiranja 12
Sto se moie kompostirati? 14
Kompostiranje vnnog otpada 16
Kompostiranje korova 18
Postupan1e s kunim otpadom 20
CIP t
-
Predgovor autora Odrtavanje vrtnog Ua u dobrom stanju
presudan je dio vrtlarenja. Ukoliko se
ne odrfava plodnost zemlje, zajedno s
mogunou za poticanje zdravog rasla
korijenja uz prisulnosl korisnih
organizama u tlu. biljke nikad nee
zdravo rasti. Mora biti i dobro
prozrafoo te dobro zadrzavali vodu.
Odriavanje tia u dobrom stanju
ukljufoje redovito dodavanje gnojiva ili
dekomposliranog organskog malerijala
kao to je vrtni komposl. Veina vrtlara
teko moze nabaviti stajski ili konjski
gnoj, no organski otpad iz kuhinje i
vrta lako je dostupan i jeftino se moze
pretvoriti u vrlni komposl za ukopavanje u llo ili se moze
koristiti kao malc.
Vei dio ove bogato ilustrirane knjige opisuje kako prelvoriti
taj lako doslupan malerijal u vrtni komposl.
Postoje i drugi nacini da se vrt 'zazeleni' bez koritenja
kompostnih hrpa ili kompostera, kao lo je
ukopavanje svjezeg organskog materijala direktno u jarke ili
rupe: sve te metode detalj:10 su objanjene.
Glistita. gdje gliste imaju zadatak pretvorili organski olpad iz
kuhinje i vrta u komposl. takoder su opisana.
Razlicite vrsle komposta u koji se mogu sijali sjemenke,
pikirati presadnice te saditi i presadivati biljke.
moie zbunjivati. Opisane su prednosli i nedostaci svake od tih
vrsla komposta - bilo 'na bazi ilovace', 'na bazi
treseta'. 'smanjeni lresel' ili 'bez treseta' - i svi imaju
svoje poklonike.
Ovaj detaljni i izuzetno praklican prirufoik vodi
vas kroz najbolje metode recikliranja kuhinjskog i
\'rtnog olpada, kao i u odabiru ili izradi vlastilih
komposta za sijanje sjemenk.i ili sadnju biljaka.
Mjere U ovo knj1zi m1ere su izrafene u metritkom sustavu s
osnovnom jedlnicom - mecrom.
GODISNJA OOBA
U cijeloj knjizi daju se savjeli o najboljem vrcmenu za izradu i
korulcnje komposta. Zbog globalnih, tak i lokalnih, klimatskih
razlika i temperatura, koriste se tetiri glavna godiSnja doba, a
svako je podijeljcno na potak. sredinu i 'kraj' naprirnjer. potetak
prolj. sredinaproljea i kraj proljea. Takva podjela goc!ine na 12
ciljclo\'amote se otprilike primijeniti na kalendarskc mje:.ece u
nekom lokalnom kraju. ako se pokaze da vam Lo pomaze.
-
Komposti i kompostiranje I zraz 'kompost' cesto se krivo koristi
i moie izazvati veliku zabunu. Dolje su navedene definicije
'vrtnoga komposta' i 'komposta za sadnju i sjetvu'. Osim toga
postoje materijali za zadriavanje vlage koji se dodaju kompostima
za sadnju,
narocito kad se biljke uzgajaju u maloj kolicini komposta u
posudama. Postoje i
specijalni komposti za pojedine biljke, kao sto su lukovicaste
(kad se sade u kunim
izloscima), orhideje, kaktuse i paprati.
Sto je vrtni
ili biljni
kompost?
Vrtni kompost
Dobiva se stavlfanem organs
-
Za potetak
Organsko vrtlarenje
Sto uldjucuje
organsko
vrtlarenje?
T je vrtlarenje bez pribjegavanja koristenja pesticida i
fungicida za suzbijanje I stetocina i bolesti te nekoristenje
sintetskih i neorganskih gnojiva zaprihranjivanje biljaka. U
njegovoj osnovi je koristenje organskih materijala, kao sto
je vrtni kompost, koji se dobivaju od biljnog i kuhinjskog
otpada te ukopavaju u tlo
ili koriste kao maJ. Ujedno ukljuuje dobro 'gospodarenje' tlom
(vidi dolje).
(-GO_S_P_ O_D_AR_E_N_J_E_TL_O_M-)
Dobro g ospodarene dom obuhvaa tradioonalan nan odrfavanja
zdravog I produkavnog tia, kao za sadn1e tako i z.a budue
generac1je. Ukl11Kue godiln1e wnsko prekopavan1e povrtnfaka I
sezonskih cvjetnih gredica (vtdi strarnce 44--45 za tehnike
ednostrukog I dvostrukog prekopavana). Konsa prekopavana su:
Poboljsanje ocjednosti Pobolhva oqed1t0St raz:blanem da do
dubine od 25-30 an kod jednOStrukog prekopavanja. te do oko 60 cm
kod dvostn.ikog prekopavana.
Ul
-
Za pocetak S
JE LI SKUPO ZAPOCETlt
Ako potinjete s komposterorr. napravljenim od stanh i odbafenih
malerijala, cijena Je gotovo zanemarva. Lako se mogu nabav1u ve
gotovi komposten. no stare I odbatene 5tvari. kao to su plaslifne
k.ante za smee, mogu se brzo prenamijeniti za uporabu (vidi
stranicc 36-37), dok su \'l'Ste domac izrade Lako do tupne uradi
sam majstorma tvidi tramce 34-351. Prpremanje tLa ispod kompo,,,tne
hrpe ili kompostera vrlo je vatno I o tome se govori na slranicama
26-
U mal1m c11011tma gd;e nema dnolJRo proscoro za komposmu hrpu
tlt kompos1er, orgcmski ocpad se mote odloiit ujarM ih rupe.
27. Ako ne posloJi mogufnost za komposter, narof110 u
malimvrtovima, organski otpad se moie ukoi::ali direktno u Jarke
ilirupe (vidi stramcu 29). Trulo li
-
6 :za potetak
Recikliranje organskog otpada Kako se moie
reciklirati
organski
otpad?
Udana.snje vrijeme se recikliranje organskog otpada iz kuhinje i
vrta smatra ekolosk.i prihvatljivim. To je ujedno prirodan nacin
vrtlarenja koji se dokazao odriivim i pouzdanim tijekom mnogih
generacija vrtlara i najbolji je nacin za
odriavanje zdravlja i plodnosti tia. Bakterijama. gljivicama,
kukcima i ostalim
stvorenjima sto zemlju odriavaju zdravom i plodnom koristi
redovito dodavanje
razgradenog vrtnog komposta, koji je besplatan i lako
dostupan.
Odriavanje tia bez toksicnih kemikalija Sa sve veim brojem
stanovnika kojl ova planet mora odrbd, postoji neprestana potreba
da se na z.emlp u:zgoji ho 'Afe usfeva. To je dovelo do toga da se
sve vece kollne umjetnoga gnojiva dodaju du da bl rodilo to vi
usfeva. To je neabjeino rez.uldralo sve fe.kim koritenjem pesticida
i fungicida da bi se sprijetilo ohecen1e I nejestivost biljaka. 1
na kraju je do postalo prepuno umjemih kemikalija koe su coksifne
z.a biljke, a i sve vie kemkaliJa oqete u vodene cokove te
uz.roku1e vellko onkene.
Medutim, prihvacanjem politike recikllranfa kuhin1skog i vrtnog
ocpada i njegovo precvaranje u material koi se mofe vradti tlu,
bilo malranjem ill ukopavanjem u z.emlfu tlfekom jesenl I zime, tlo
u m vrru moze z.adr!atl svoju pnrodnu celovitost I postati
produktivnije z.a integralne useve.
Vrrovt .tu idea!na mjesto. gclje re organ.ski otpadni materijal
mote reciklirati radt poboljfallJa tia. za sljedee u.,;ece.
KOJE SU KORISTI ORGANSKOG
VRTLARENJA?
PosloJ1 vi$e konsti. uk!juuju6: Usteda no\'ca:
Kompostiranjem
organskog otpada izbjei e se potreba kupovanja gnojiva za
ukopavanje u tlo i radi obogaivanJa njegove hranj1ve vrijednosli za
biljke kao i za poboljSavanje njegO\'C strukture (bolje
prozranosti.ocjedtosti i sposobnosti zadrtavanjavlage). Ujedno
potie prisutnostkorisnih bakterija. gljivica i stvorenja u tlu koja
pomafo razgradnjuorganskih materijala.
Uzgoj boljib usjeva: Aleo poboljavate kvaliletu tia. biljkc e
rasti zdravtJe. Za raspravu je da ti povre i voe im.a bolji okus u
u koje se redovitoorganski obogauje. umjeslo da se iznova dodaju
umjetna gnojiva. no kad Jednom kuate hranu uzgojenu u tlu
obogatenom vrtnim kompostom ili gnojivom. \jerojalno ete
sepreobratil na organsko vrtlarenje.
Pobotj;anje okolisa: Mijefanjevrtnoga komposta sa zemljom.
ilinjegovo koriStenje kao mal. poliprisutnost kukaca i to dovodi
topoveane pris.itnosl ptica s1tnih sisavaca. Osim obogaivanja vrta
tivotom. mnogi od Lih kukaca.
-
,L>a\'3ca i ptica pomai.u u uzbijanju \Ttnth Stetocina. Mnogi
raz.lioii korisni kukci i Mvorenja opisani su i ilustrirani na
stranicama 8-9.
Zdra,o Uo: Presudno je za biljke iiamo >(dje ,e razgradeni
organskimatenjal ne mljea u llo nekoliko,iodina. ono posta.Je
djclomitno mrwo.Prozrafoost tia je prc:;udna radomogua,anja
ispramog raz,ojakonjcnJa, zadriavanJe ,Jage pomazcrastu konjenja i
aktivnosti011:amzama u tlu. a dobra ocjeditostspreava natopljcno l
!.to mozeum. uu I konJenJc I organizme u llu.
poro o. lobada1tje brastji, ih,atojaka: vrtni kompost I
gnojivopoi ko oslobada,u hranjive astojke,narofo ako je vrijeme
hladno i biljkene ra.51u naglo. no mnogo brteUekom vi!okih
temperatura ljeti kadje rast akti,"an. To je stoga to suon:anizmi u
tlu koji razgrad1..ju tematerijale mnogo akuvniji kad je,Tijcme
1oplo. To je idealno zapromicanjc dobro uravnotezenograsta biljaka
lijekom cijele godine.\'eina kemijskih gnojiva ne mo!epo,tii tako
sporo i poslupnooslobadane hranjhh sastojaka. IakosporootpUStaJua
um,etna gr.oJiva o,lobadaju svoje hranjive sastojke na ,-remen.ki
odreden natn. ipak ih treba primjenji\'ati u pravo \.TijemeUJekom
godinc, u proljee bolje nego:ami. kad biljke miruju.
Za potetak
Ct1J(!lntm lijeharno uveLtke korisci ra=groden1 orponski otpod
koJi s mijdo so :em{jorn radi pobol)'oco,Vo rtjezine plodnosn i
sposobnom do podr:a110 b1(Jke.
KLANJANJE POTREBE ZA PALJENJEl\1
t.: pro lostt Je palJenc b1lo tradicionalan natm vrtlarenJa.
naro
-
Korisna stvorenja
e
Na koji su
nacin
stvorenja
korisna?
Pojedini kukci djeluju kao grabeiljivci ili nametnici na mnogim
vrtnim 'stetocinama' te pomaiu sprijeciti osteenja na biljkama bez
potrebe za kemijskim suzbijanjem. Ostala korisna stvorenja, kao sto
su iabe, stonoge, jeievi,
rovke, sljepii i pauci, takoder igraju vainu ulogu u unistavanju
biljnih stetocina (vidi
suprotnu stranicu). Suzbijanje biljnih stetocina na taj nacin
sve je populamije te
siguran i pouzdan nacin zastite biljaka.
KORISNI KUKCI
Pravo znacenje izraza Korisni kukci: To su kukcl koj1 pomaiu u
suzb11anju kuk.aca ko11 ohecu1u biljke. Biololko (ili prirodno)
suzbijanje: Obuhvaca metode za unimvan1e kukacakoji napadaju biljke
bez kemikallfa. Zeleno vrt.larenje: lzraz za uzgoj bilfaka
bezkonen1a kemikalija za suzb,anje I spavan1e etoona i bolesti te
zanekoriftenje umjetnih kemikallja za prihrantivanje blljaka ili za
uniftavanfe korova. Organsko vrtlarenje: Popularan lzraz za
suzbijanje !tetocina I bolesti bez pnbfegavanja korien1a
kemikalija; meduom, to 1e 'ukraden' izraz zato lto se sveb1ljke
uzgaaju organslo. Nametnlci: Ob1foo se odnosi na mlade faze
nametn1kakoji iive u tijelu ih na tijelu napadnute b1ljke.
GrabeiJjivci: To su kukci. kao iosala stvoren1a i iivoonje, koji se
vrzmaju oko vn:a. ubijajui i hranec1 se !tetocnama ko1e oecuu
biljke.
Vretenca ()v, prtvlat.n, kukc, kljutuu I s/ialoknlce), kao
odras/1 lebde ,znad nonaka Ntmfe iive u nbnaoma. prokopma.
r.roarama.
rana lima, sponm rekuicarna I u faz, n mfe , u odrasloj lar,
hrane se dvgm ,cukoma
Boija ovcica
Posroie rr.noge Vf!te razlil:.n boa , cob,,ca. t i.t.n(e I
oorasle su
ll grabet,;rvc k0J1 se hranegoJerrwn brojem lisnih c.!. uo i
mc.ma, Mpsma. gMama, ku:Cc.rra fus
-
Lisni kompost
Sto ;e tocno
lisni kompost?
Sastoji se od otpalog lisa s listopadnih grmova i stabala koje
se skuplja i potice na truljenje. Lise se moie dodati u ogranicenim
kolicinama na kompostne hrpe i u kompostere, no najbolje ga je
staviti u dobro prozracne boksove da trune,
za sto je potrebno do dvije godine. Sagnjito lise se tada
koristi kao malc ili se
ukopava u zemlju. Osim koristenja otpalog lisa za lisni kompost,
njegovim
grabljanjem i kompostiranjem cisti se vrt.
JE LI LISNI KOMPOST PRIKLADAN ZA MOZE LI SE KORISTITI LISE S
VAZDAZELENIH GRMOVA I DRVEA? DODAVANJE U SJEMENI I SADNI
KOMPOST?
Mnogo Je !ilavij od stopadnih vrsta i tijekom cijele godinc
lreba pograbill kad olpadne s gnnova I drvea le spalili. Pepeo se
mote plilko uko ti u 1.emlju UJe!'cn ili wni. Ne kori. lite fge
etinjaa
-
Boks za pograblJeno lise Je mdan ako ne iehte da ga viet:ar
ponovno otp e u vn. Kana od 21ane mreie, okrugla ih etvrt:asa i
promera 60-75 cm i V1sine 75-90 cm e ,dealna. Smesttte je na blago
senoVltO mesto kako b1ste sprijeli da se like prebrzo osuii.
Poloiaj :u!t1en od vetn idealan je kako b,ste b1li s,gum, da vet:ar
nece otpuhati kanru oekom zimskog nevremena, a li!ce se ponovno
rastresd po vrru. Ljed redOV1to h!u doda1te vodu I prekrijte ga
komadom starog saga zimi ako e vliJeme narooco vlaino. RatgradnJa
crae do dV1fe godine. Stoga ce vam trebat1 dvie takve kante za lise
kako b,ste svake god1ne mogh sveie llse pretvarati u lisni kompost.
Nikad ne mi te hke od jedne god,ne s onim od sJedee sezone Jer ce
bm u razlioom fazama razgradnje.
Plasticne vree
u maJ,m vrtOV1ma ,e tvrsta pla.snou vrea idealan naon u odlagane
i pretvaranJe hka u hsni kompost. Napumte vreu h em. unuJdate pok
enu travu , mje!aV1nu navlailte vodom. Zaom probui1te rupe na dnu i
sa mane vreKANTE Z A LISE
Plast < O m - - l e i i i l aobJo2ena
li!ana mrefa Je dugotrana
Za pocetak
\1etrov1tim mest,ma zakucate potpome stupo...e u tlo
HOZE L1 SE UBRZATI RAZGRADNJA LISA U KANTAHA Z A LISEt
PostoJi nekoliko natina za ubrzavarlJC tog procesa. Pom1JclaJte
poko enu travu li em. ali ne suivljaJle je u debchm slojevima.
DodaJte vrtne 1.emlje u tankim !l(ojevima - ona . adrl.i bakterije
i organizme iz tia
koji potifu i ubrzavaju proces razgradnje. Zalijevajte li e
llJckom ljela - vlagajc nufna za proces razgradnje, no nemojte
ga
natopiti da 1zbacile zrak. Ujesen i prije grabljanja li a
travnjalca, kosilicom nasJeckajte li!e da b brie
istrunulo. Motome skuplja6cc li a I sjek.:lfi lakoder su
do:,tupm (Vldi nasuprot).
KAKO SE HOZE KORISTITI LISNI KOHPOST?
Mozete ga korislili ili u proljce ili pocetkom !jeta k.:lo malt
debljire 7.5 cm oko grmo\'a i zelJast h tra,mca, k.:lo i izmedu
sadnica jagoda i rcdo\a bobifaslog voa ili ukopati u zemlju ujesen
ili zimi rad1 njezina pobolJ nJa. Kad hsni kompost konslile k.:lo
malt. on ne smije dodirivali biljke. a kraJu c se razgradili mote
se ukopati u zemlju.
Konstue h.rni kompos1 za malirarve i:mtdu sadmca Jagoda, ali da
w dodiru;e biljke.
-
I 2 1:uada komposta
Proces kompostiranja
Koliko dugo
traje?
O rganske tvari, od listova kupusa do cajnih vreica i
jednogodisnjeg vrtnog korova. razgraduju se na hrpi ili u
komposteru i tako se stvara materijal bogat hranjivlm tvarima koji
se moie ukopati u zemlju ili koristiti kao malc. Na taj
proces utjece nekoliko faktora iz okolib, od godisnjeg doba do
vremenskih uvjeta.
Metoda koja se koristi za razgradnju tog materijala takoder
utjece na brzinu kojom
ce se on pretvoriti u kompost za vrt.
Plastirni komposum 1dealn1 su :a korten 11 malim trumma
Kad e biti spreman za uporabu?
Na vn,eme p otrebno da se organski matenal na kompostnot hrpt 11
u komposteru razgr.d1 te da bude spreman za uponbu u 11m1 UteOJ
konheni matenal1 1 god !ne dob.a.. Komposma hrpa kou se poa,e
slagaa u prolece 1h poced
-
lzrada komposta
UTJECAJ OKOLISA
Na brzinu kojom se organsk:i malerijal razgraduje uljec'.!e
nekoliko faktora, uz vrstu materijala na kompostnoj hrpi. Hladno
vrijeme: Za hladna vremena proces razgradnje na
komposlnoj hr p i gotovo prestaje, naroc'.!ilo ako je tek
st\'orena i bakterije vsoke tcmperature tek moraJu po ell
djelovati. Komposlnim hrpama izloienima sniJegu i hladnoj ltiS1
naroc'.!ito fe Stellti pad temperature, kao i onima na hladn1m.
vjclrovitim i izlotenim mjestima.
Drttni komposteri (ob1tno sasr.avljem od tri odjeljka) 1dealm su
za vtlike vrtove t povrtn;ake.
Toplo vrijeme: Toplina potice brzu razgradnju. iako vrlo ,isoke
tcmpcrature uzrokuju brzo suSenje komposme hrpc. Stoga je najbolje
kompost prekriti i redovito zalijevati tijekom vrufih ljet.a kako
b1 malerijal ostao blago vlatan.
,:jetlo i ijena: Proces razgradnje u komposmoj hrpi unkc1onira i
u mraku. stoga mrak ili svjctlo jedino uljcl:u na temperaturu
sastojaka hrpc.
Zrak: Nuian je za ivot mikroorganizama I akt1vnost u kompostnoj
hrpi. Osigurajte prisutnost zraka te da vlaga ne tSpuni sve zra ne
prostore. To se poslic stvaranjcm slojeva raui itih vrsla
materijala kao i okrctanjcm hrpe Cvdi stranicc 38-39).
Vlaino vrijcme: Proces razgradnje zahtiJeva vlagu, ali ne
potpunu natopljenost. ?rekrivanjem kompostne hrpe komadom starog
saga sprecava da pljuskovi kiSe uzrokuju probleme smanjivanjem
lempcralure i stvaranjem uvjeta nepogodnih za bakterije i ostalc
organizme u kompostu. Osim toga. suviSna kolicina vode sprijecit fe
ulatenjc zraka u komposlnu hrpu te uzrokovati da postane anaeroban
le da mikroorganizmi uginu. Obicno se preporucujc da sastojak vlage
bude oko 50 posto, a razine ispod 40 posto i iznad 60 posto
izazivaju problemc. U praksi to mofo biti teSko procijcniti. no lak
nacin da se procijeni je li postignuta prava razma vlage je malo
prokopati hr p u ako su stvorenja aktivno prisulna i kompost blago
vlafan. razina vlage je ona prava. JoS jedan nacin je iscijediti
liaku komposta ako iscuri nekoliko kapi vlage, ponovno je vlaga na
pravoj razini.
uho vrijeme: To je t.akoder Sletno za baktenje i ostalc
stanovnike kompostne hrpe te uzrokuje njihovo ugibanje ili ih !jera
da se presele na drugo mjesto jer materijal post.aje
Plascibu korrtposleri
-
14 lzrada komposta V
Sto se moie kompostirati? Je li sva
otpadna
hrana
razgradiva?
O rganski kuhinjski otpad moie se dodati kompostnoj hrpi gdje e
se polako razgradivati i kasnije upotrijebiti kao mafc ili za
ukopavanje u zemlju tijekom jeseni i zime. Neke kore i otpad od
svjeieg povra mogu biti tvrdi i iilavi, no na
kraju e se razgraditi. Moiete koristiti i ostatke kuhane hrane,
no izbjegavajte
mesni i riblji materijaf jakog mirisa jer moie izazvati problema
s privlacenjem
miseva i takora.
KUHINJSKI OTPAD ZA DODAVANJE NA KOMPOSTNU HRPU
Svake godine se u kuhinJi stvaraju velike koliine otpada od
povra i vei dio se mofe staviti na kompostnu hrpu. Ovdje se navode
glavni malerijali.
Talogkave Moze se dodali na komposlnu hrpu ili u kompostcr ili
miJe ti s ranije razgradenim kompostom ili malim vilama umijeSati u
zemlju ili upotr.jebiti kao mal. Hranjiva vrijednost taloga kave
varira, no oekujte do 2 posto duSika, manje od 1 posto fosfata i
razliite koliine kalija. Gujavicama je talog kave naroito
privlafan.
Trulo voe i povre Voe i povre koje je istrunulo tako da je
nejestivo takoder se mofe dodali na komposlnu hrpu ili u komposter.
Medutim,
lrulo voe e krajem ljeta narcx:ilo privlaiti ose, stoga ne
zaboravlle prekrili hrpu ako netko radi u njezinoj blizini. Ostale
prin\jene u vrtu: Stari i truli krumpir prerezan napola i ostavljen
blizu biljaka primamit e uholaze; kasnije uklonite i uniStite te
Steloine. Osim toga. ostavljcma kora grejpa primamit e pufeve
bala\ce i puteve s kuicom koji se takoder mogu uklonili i uniStili
svakogJutra.
(Juskejajela One su krhke i tvrde i ne razgraduju se brzo, no
mogu se dodali na kompostnu hrpu; naJprije i'i zdrobite da
potaknete bri.e truljenje. Ostale prin\jene u vrtu: Zdrobljene
ljuske jajeta idealne su za posipanJe oko biljaka kako bi se
pokuSalo sprijciti pui.eve da stignu do biljaka.
Listovi rabarbare lako su listovi otrovni za jelo i stoga ih
treba ukloniti kad se pri-prcmaju stapke za kuhanje, mogu se
staviti na kompostnu hrpu.
Vreice aja Dodavanje vrcica aja na kompostnu hrpu pomai.e da se
iskorist1 3000 vrcica (l:esto i viSe) Sto ih elverolana obilelj
mofe upolnjebiti tijekomjedne godir.c. Kad su mokre, zadri.avaju
veliku koliinu vlagc i zato ih je najbolje ravnomjemo rasporediti
po povrSini hr p e, a ne na jednome mjeslu. Bogale su biljnom
hranom i sadrle vise od 4 posto duSika te do 1 posto fosfata i
kalija.
Lislovi aja Slino vreicarna aja, lislovi aJa ili lalog l:aja
lakoder se mogu koristiti; sadrze otprilike istu koliinu biljne
hrane kao i vreice aja.
-
Je li drveni pepeo prikladan?
Peo na drn. svake god,ne stVJrau mnogo pepela I on se moze dodao
kompostno hrpi. Bogat 1e bilnom hnnom, sadrii S-10 posto kal1a. 35
posto kalc11a I I .S posto fosfata. Kad se ohlad1, posp,te svez
pepeo (ne dopl.snvs1 da se smoc,) na kompostnu lv'pu. u o m ga
odmah prekrire sloem drug,h kompostn1h marenala. Aleo se dopusti da
se pepeo smocl. kah e se ispran. N e koristite pepeo ugena di koksa
na kompostnoj hrpl 1er sadrie supstanC1,e koe su eme u bilke.
I ijudska , tivotinska dlaka se mote dodan na kompostnu hrpu.
Ravnomemo je razastme po pomrnl, a ne na edno mesro. naroc,to ako
se radl o vecoj kohoni. T emelrto e riavlai.lte l)OJe dodavana na
hrpu da biste ubruhrunidnu. iako ona nikad nie bru..Ofaka e bogata
hranMm cvanma, a oko3 kg dlake sadrii du!1ka kohko I 45-90 llg
gnojiva
lzrada komposta I 5
Sto trebo uciniti s ambataiom od hrane? Veona pakirane hrane e
dobro zamot.na I mnog1 l1ud1 se p,tau o unio s om marerijalom.
Celofan 1h plastile vreoce mor.iu se odloiiti u deponi. dok se
pp,mao 1h kartonslo omoa mogu dodao u kanru u rec1kl1rane ,h
upotneb1ti u ogranaten,m kolit1nama. rw
-
16 lzrada komposta
Kompostiranje vrtnog otpada M o i e li se
kompostirati
sav vrtni
otpad?
v:ina otpada ostavljenoga od uzgajanja hrane i ukrasnih usjeva u
vrtovima,taklenicima, zimskim vrtovima i na patiu moie se
kompostirati. Kokosji i stajski
gnoj, istroseni kompost od gljiva, slama pa cak i morska trava i
piljevina izvrsni su
kandidati za kompostnu hrpu. Kompost na bazi treseta preostao u
loncima i bacvama
koji se uklanja nakon ljetne cvatnje biljaka takoder se moie
upotrijebiti. Kompost u
starim vreama za uzgoj jos je jedan koristan materijal koji se
moie reciklirati.
'Ocpad od povra' ukljucuje sav marerijal mekog ckiva koji je
neko bio iiv. Ne bi smo bio zahvaen trajnim biljnim bolestima. kao
!to 1e bolesc zelja; ako se o tome radi, uviJek ga treba spahti, a
ne komposorao. Marerijali koji se ne mogu kompostirati detaljnije
su navedeni na scramcama 20-21.
JednogodiJnje, dvogodisnje i zeljaste biljke Dodajce meke
scabljike i/ili cijele biljke na kompostnu hrpu i u komposcer
tijekom ci1elog leta i narocico ujesen kad cist1ce cv1eme gredice i
gredice sa zeljastim biljkama.
Jednogodisnji i dvogodisnjikoroviOni se mogu kompost1rati jer se
tupaju cifekom ljeta i ujesen kad se listi vrt I sprema za z,mu;
vidi stranice 18-19 za opise i ilustracije prikladnih vrsta.
Ocvalo cvijee TIekom cijelog lf eta, kad reiece ocvale cvjetove
s gredica i one koje se uzgajaju u posudama na patiu. dodajte ih na
komposcnu hrpu.
Ot.palo voe Jabuke i kru ke koe orpadnu fo nezrele sa scabla,
idealne su za kompostnu hrpu ili komposcer. Osim toga, doda,te I
one spremljene koe propadaju prife nego to se mogu eso.
Oc.palo lise Liscopadno drvee odbacufe svoje lise ujesen.
Dodajce li e u malo[ ko(itini na komposcnu hrpu ili od njega
napravite lisni komposc (vidi stramce 10-1 1 za detalje o izradi i
uporabi lisnoga komposca).
Ostr ik i trave Tijekom cijelog ljeta dodajte u tankim sloevima
komposcnoj hrpi; smijefajte oscriske s vlaknastim orpadom kako bi
mogao prodirati zrak. Nekomposcirajte cravu pokosenu s travnjaka
koji je nedavno bio tretiran selektivnlm herbicidom (za unistavanje
korova); co moze brzo unimti biljke.
Ostr ik i od iivice Dodace oscnske od liscopadnih biljaka meke
cekscure za iiv1ce tijekom cijele godine. Oneod vazdazelenih grmova
je nabol1e nasjeckatJ jer se ceze razgraduju.
Orez.ivanje Meki ostaci od orez,va-nja mogu se dodaci kompostnoj
hrpi, no drvene izdanke e najbol1e nasjeckao I koristiti kao
malc.
Nasjeckana kora drveta Treba joj dugo vremena za razgradnju na
komposmo hrpi. scoga ju je bolje koristiti kao malf.
Neubrano .povre Ukljucue korijenasco povre {mrkvu, pastrnjak
repu), salace (zelena. radie). proljeml luk i ostalo povre (kupus,
brokole i grah). Da bl se ubrzalo raspadanje, nareiice iilave
stabljike prije nego seo ih dodate na kompostnu hrpu ili u
komposcer.
r y ..., Sto se ne moie kompostiroti?
Posco1e mnogi vrtnl i kuni materijafi koji se ne mogu dodavati
komposcn1m hrpama. Oni su oplsani na scran,cama 20-23. Savet o come
o amti s drvenim otpadom nafazi se na scranicama 24-25.
-
luada komposta / 7
. . _ _ - s _ T _ A L _ 1 _ v _ R _ T _ N - _ s _ E _ o s _ K _
1 _ o T _ P _ A _ D - - )
S e o s k i i i i v o t i n j s k i o t p a d Ove vrste otpada
ukljufoju rok izhor materiJala 1 1zvora. od stelje kunih IJUbtmaca
, one StaJske.
Stajski gnoj Dodate ga u malim kolit:,nama na komposmu hrpu:
bolJe ga Je ukopati u zemlju ujesen ili ziml. gdje osigurava
hran,ve sastojke za bilJke i poboljbva zemlju.
Stelja i izmet zamorca i kunitaUm1Jebte u tankim sloJevima s
ostalim kompostom. Ovi kucni IJubtmci su vegetarijand i scoga Je
n,hov 1zmet. kao i nihova stelja (naroc,co slama) ,dealan za
dodavane kompostn1m hrpama.
Sijeno Dodate u tankim sloJevima kompostnOJ hrp1. Mof.ete ga
konstiti i kao malt (tamo gdje ga nee oq,uhati) 111 ga ukopajte u
:temlju ujesen i pocetkom zime (no kasnije ce zemlji trebati dwika
da bi se nadomJestio ona uklonjeni tijekom razgradnJe}.
Kokolji gnoj Pileci. patj. ji I golubl, gnoj mole se dodati u
canlom sloevima komposmof hrpt ill komposteru gdJe Je zbog obdJa
dulika ,dealan za 'aletiviranje' hrpe. Moie b1t1 toksin aleo se
dodaje d1rektno u zemlju.
Piljevina lzbJegavate debele sloJeve i proVJente da ne sadrl
toks1kemikal,e. Najbolje ju re komposnraa prije nego feo se doda u
zemlJu. iako se mole konstiti kao l.S cm debeo maf koji se kasn,e
ukopa u povrlnu zemlje. Nwlost.lako e otpu!e vetar ako e vneme suho
i VJetrovito, ili postane kompaktna tijekom vfalnih perioda.
Morska trava lsperite sol i dodajte ogranirene kolt:ine komposmo
hrpl. Najbolje JU Je ukopati u zemlju ujesen 111 z,mi. Upamote da
je potrebna dozvola za nezino uklan1ane s obale.
Si!arice hmelja Obtmo se kupuu u velikim kohnama. Dodate u
13llkim slorevima kompostnim hrpama. no nabolje ih Je ukopati u
peskov,ru zemlju er pomaiu u z:adrlavanu vfage.
lstroieni kompost od gljivaObit:no e luinate pnrode: konsate ga
u tankim slojevima u kompostno hrpi. no najbolje ga e ukopao u
zemlju (naroto aleo e tlo kiselo).
Stajski gnoj i steljaKonska , magarea stelJa , gno mogu se
dodati u tankim sloJevima na kompostnu hrpu; nabolje ih Je ukopad u
zemlju ujesen 1h zimi. Poboljbvaju strukturu zemle te dodau
hranjive sascojke.
Slama ldealna za codavane u 1311k,m slOJeV1ma na komposcne hrpe.
Mole se ukopan u zemlju ujesen I pocetkom zime (no kasnije ze'Tlli
treba dodati di.d1ka da b, se nadom1estio ona izgublen nekom
r..spadanJa}.
S t a r i k o m p o s t i z p o s u d a Ne,zbjelno se tijekom
svake godlne bacaju b1ljke koje se uzgajaju u kuci. Stakieniku i
zimskom vrtu, btlo zbog starosti lli su ocvale. NJihove korijenove
bale. kao i neupotrijebljeni SJetvenl i sadni kompost. mogu se
rec,kl,rati kako 1e dol1e op1sano.
Vrece za uzgoj Nakon jedne
sezone kompost na bazi treseta ,z: vree za uzgo moie se
revital,zirati za slJedecu sezonu aleo se prekri1e cresetom i dodau
se umjecna gnojva. u tankim slo1evima dodati kompostmm hrpama,
pomijeJati s povrlinom zemlje na gredicama lli upotrijeb1ti kao
malt:.
Kompost kunih biljaka Kompost od odumrlih biljaka moie se
razmrvfti I dodati u ogranit:enlm kolnama na konpostne hrpe ili u
kompoStere.
Kompost iz posuda Starl I upotriJeblJeni kompost 1z
babva.lonaca, visecih k0Qr3 i ostalih posuda mole se razmrvid I
dodati u mal1m kolianama kompostmm hrpama. Moie se dodad I na
egredice.
-
18 lzrada komposta
Kompostiranje korova
Koji se korovi
mogu
kompostirati?
Postoje mnogi jednogodisnji vrtni korovi koji se mogu dodavati
kompostnoj hrpi ili komposteru tijekom djelog ljeta, kad se okopava
ili samo plijevi cvjetne gredice. Povrtnjake i vrtove sa zacinskim
biljem takoder treba redovito plijeviti i
kompostna hrpa je prikladno mjesto za odlaganje tih
kratkotrajnih korova meke
teksture. Ujesen i pocetkom zime, kad jednogodisnje biljke
prirodno odumiru,
mogu se kompostirati, kao i one dvogodisnje.
( - J E _ D N _ O _ G _ o _ D I S _ N _ J _ I _ K O _ R _ o _ v
_ - )
Pop1s 1ednogocMn11h korova u vn:0V1ma I povrtnjacima 1e velik, a
nekl su ovde op,sani (prildadni z.a kompost1ran1e).
Agrortemma githogo {iitni kukolj): V1Sok, sa SV1erl1m
crvenognm,zn1m cvjetOV1ma.
Anthemis arvensis (iitna kamilica):Uspravna rasca. s b1el,m i
i.uom cvjetOV1ma nal1k ivanc!ici.
Anthemis cotufa (smrdljivakamilica):Uspravna, s b,ehm
c:vetOVlma.
Atriplex patu/a (razmaknutapepeljuga, otvorenapepeljuga):
Razgranaoja. trokutastih l1Scova i neugtednih zelen1h cvetova.
Copse/la bursa-pastoris (n.isomaca prava): Ponekad dvogodaina;
duboko reinaso hstOVl , bteli cvietOVI.
Chenopodiumalbum (guscjanoga. bijela loboda): Visok i uspravan,
s bijel1m i ruiiastimc:vecovima.
Chrysonthemumsegetum (iirnineven): Ponekad tranica; uspsa zlamo
iuom cvecovi ma.
Fumaria officinalis (ljekovita dimnjal.a): Slaba i penaca.
ruisasuh cviecova.
Ga/ium aparine (ljepljiva broika, hvatavac, lepufa): Ra.strlcana
s prianalkama. zagas1to b11el1h c:vecova.
Hyoscyamus nlger (bunika): Vrlo otrovan; kremasco tuti c:vecovi
s gnm1znim tJlem.
Lapsana communis (ognjicina, zalatnlca, slsavac): V1sok i
razgranat, fuoh cvetova.
Matricaria matrlcaroides (kamilica,matemjak, ljekovita
kamilica): Ponekad poznata kao M. chamom,t/o; aromaoo,a, b1ehh I
tUtJh c:vetova.
Papaver rhoeas (poljski mak): V1Sok i uspravan. c:amnogrim1znih
c:vetova, ob1l:no s c:ammm sred1ftem.
Polygonum aviculare {troskot, oputina, pasja trava): Niz.ak I
raz.astirui, rutiasoh ,li btjehh c:vetova.
Polygonum convolvulus (viju1ac, slatki slak, slak-pozemljuh):
Pen1ucih stabljika i zvonastih, zelenkasco b11el1h c:vecova.
Polygonum lapathifo/lum (uzladdvom ik ): Razgranat i
raz.astiruci, sa st.lbl1karna ko1e se l:esto z.akorjenuu u ltsn,m
spoeV11na, ce b1el,h il ruisostih c:vetova.
Polygonum persicaria (lisac, veliki dvomik, ljucal.a): Puz.av,
bijelih ili ruisosoh c:ve:ova.
Senecio vulgaris (staral.ac, oltril,golutdravka): Duboko
rez.nasoh hscova I tuoh cvjetova u labaV1m nakup,nama, testo tiekom
ciele god1ne.
Sherardia arvensis (poljski bro): Vile 11i mane razasc1rui,
SV1Jedogrim1z.rnh cvjetova.
Sinapls arvensis (poljska gorulica,divlja g o r usica, ognjica):
nepravilno retnasoh l1Stova , iutih cvetova.
Sisymbrium afficinale (oranj, divlja slacica, strizuu): Visokah
i r = r t i hscabl1ka i sviedoiutih c:vetova.
Solanum nigrum (pomoiica,paskvica, pasje zelje): 81jelih i !uoh
cvjetova; otrovne bobice.
Spergula arvensis: l..eplMh i dJakavih hstova. b1elih
c:vetova.
Stellaria media (miijakinja. crijevac, pticja trava): l:estO
raz.astrta, b1efih c:vetova.
-
lzrada komposta / 9
JEDNOGODISNJI K O R O V I ( N A S T A V A K ) )
Urtco urens(jednogodisnjakopriva): Koprivastilistovt , zeleni
cvjecovt.
Veronico hederifolio(briljenastacastoslavica): Nizak i puzav,
reinjastihlistova nalik bljanu ,
grimizno ljubicastih do bijelih cvjetova.
Veronico persico (poljskacastoslavica): Razgranat. rnzak ,
puzav, nebeski plavih cvjetova, ponekad tiekom ci1ele godine.
V/ola orvensis (poljska ljubica):N,zak, kremastih cvjetova.
cesto s ljubiasom I iuclm nijansama.
Uklanjanje jednogodisnjih korova
Jednogodlinji korovi se mogu cupau ili okopavati uz pominu
zemlje motiocorn za povfaenje. O rub te modice ofillava da se
ostete jednogod Ji korovi uz pominu zemlje.
--J_E_D_NO_G_O_DIS_N_J_ET_R_A_VE-----)
Ove crave se mogu dodavati na kompostnu hrpu i ukljucu1u
sl1edee: Alopecurus myosuroides ( c m a
trava): Rascres,tih lli kompakcnih ruperaka, zelenih ili
gnmiznih liscova i iukasto-zelenih, Svtjetlozelenih ili grimizn,h
cvjecova.
Aveno fatuo (divlja zob): Visok i pods1eca na kultivtranu zob,
ponekads crvenkasto smedim cvecovima.
Aveno ludoviciono (z imska divljazob): Krupna jednogodi!nja.
slicna A. (owo.
Bromus mol/is (meki ovsik): Mozebici i dvogodisnji; uspravan ili
puzav, sivkasto zelenih listova , sivkastozelenih ili grimiznih
CV)etova.
Bromus sterilis (nerodni ovsik):Moie b,ti i dvogodisn,,;
ponekadrascrkan i puzav, zelen,h ih grim,znihcvjetova.
Poo onnuo (jednogodi!njalivadska trava): Ponekadkratkotrajna
trajnica; siri se, grim1znih ili zelenih cvjetova.
(---D_v_o_GO_D_I_S_N_J_I_K_OR_o_v_---)
To su biljke koje rasru iz sjemena i va1u svoj i.ivocni ciklus
za dvje godine. Tijekom prve godine njihove sjemenke klijaju i
biljke se uscaljuju u zemlji; u drugoj sezoni stvaraju cvetove i
sjemenke te odt..miru. Dvogodisnjih korova ima mane nego
Jednogodisnjih vrsca i ukljucuu sljedee (prikladne za
kompostranje): Arctium lappo
(cicak): iroki,srcast hstOVl f velike esljikaste glave
grimiznihcvjetova.
Conium maculatum (kukuta): Visok,Otravan,
grim1zno tockastih stabljika, sicno zarezanih listova i bijelih
cvjetova.
Dgito/is purpurea (naprstak):Ponekad trajnica; visoke stabljike
s gusom nakupinama ruziasto grimiznih zvonasoh cvjetova.
Echum plantagineum (grimiznalisicina): Ponekad poznac f kao
E. lycops,s; uspravan i pods1eca na E. vulgare, crvenih cvietova
ko11 post:aju grim1zno-plavi.
Echium vulgare (lisicina): Ponekadrra1nica; ruiiasti cvjetovi
koji postaju jarko plavi.
-
10 lzrada komposta
Postupanje s kunim otpadom
Koji komadi
smea nisu
razgradivi?
Pojed ini kuni otpad se ne m o i e odlagati na kompostnu hrpu -
ukljucuje plasticne vreice, l imenke, staklene boce i staklenke. T
a k v e stvari biste trebali odlagati u specijalne kante z a
recikliranje, a prikupljaju ih lokalne vlasti ili ih
odnesite u najbl i i i c e n t a r z a recikliranje. Pojedini
nerazgradivi materijali m o g u se
prilagoditi z a kori tenje kad se siju s jemenke ili uzgajaju
biljke u vrtu; dolje se
navode ideje z a to.
( - V _ R _ S _ T _ E K _ u _ N _ O G _ O T _ P _ A _ D A I _ S
_ T _ O S N _ J _ I M c _ _ . N I T - - - - - - )
Raspon kunog otpada je velik I ukljuuje mnoge razli
-
lzrada komposta 2 I
VRSTE KUNOG OTPADA (NASTAVAK) ) pnhvadJIVe zato to Je za proces
potrebno 95 posto manje energ1Je nego kad se izraduju od pocetka i
stop Je onet, ene manJe. Uporabe u vrtu: Moiete naprav,ti
raz.ast1ra s ufetom izbu r , rupu promJera 6 mm na dnu rste limenke
(preozno uklonjenoga poklopa). Provucrte kroz rupu kr.1J uzea i
rznutra n utetu naprav1te yor. Os m toga. ako na gomjem rubu
naprav,te dVIJe rupe i napraV1te rucku od uieta, moiete Je
obes1t1.
P e l e n e Zamor:ate ,h u naJlonsku vrec,cu i odloitte u obinu
kantu za smece.
L i m e n k e o d boje Odnes,te ,h na deponij za recikl1rane.
Nemote 1h samo odlobti u kantu za recikliranje.
P a p i r i k a r t o n NOV1ne. asop1se i karton mogu se
odloiiti u kantu za recikhranje; ako su uprljarn hranom ih drug,m
otpadom,
Za Uzgof b,Tjaka mogu se kor,sl'!, S\.'e vrste starrh lonaca ,
posuda
st.1V1te 1h u cmu vrecu za depon,. Uporabe u vrtu: Male koh1ne
narezanog 111 zgnetenog noV1nskog pap1ra, zaedno s kuh,nJsk1m
pap,mattm runrc,ma. mogu se dodatt na kompostnu hrpu. Umjerene
koliine novina mogu se staviti u glisttfte (Vldi stranice
'18-53).
P last i cne b o c e Treba ,h 1sprat1 i, po mogucnostt, zdrob1t1
te odioim u kantu za rec1kltran1e. Uporabe u vrtu: Odrez1te dna
vehk1h boca koe su se prie konst1le za mlijeko i upotrijebire ,h na
1sti na,n kao i staklenke za poticane brzoga kliJana i razvo mlad,h
biljfa Motete i odrezatt dno V1soke, qevaste plast1ne boce I
upocneb1t1 e kao lijevak za uh1evan1e goriva u kosilicu.
P l a s t i c n a a m b a l a i a . o m o t i , k a r t o n i i
pl i t ice
Najbole ih Je staVID u cmu vrecu za deponij. Uporabe u vrw:
Cvrste f trane scvan mogu se upocnebm kao setvene pJitice.
S t i r o p o r Kand1dat u eme vrece I depontJ Uporabe u vrtu:
Stvar koJe su krute I duboke mogu se upotriJebm kao sjetvene
pliace.
T elefonski imenic i Odfoi1te rh u kantu za recikliranJe
T e t r a p a c i ( o d s o k a i m l i j e k a )
lzradenr su od recikhranh macenJala i na nek,m mesoma se mogu
odlotm u kamu za recik.11ranJe (no proverite Je li tako u va!em
mjestu).
MOZE L1 SE RECIKLIRATlt
Buduc, da se vrste materiJala feo ih pnhvaaJU fokalne vlasti
razl1kuu od podMa do podrua. ovde navedeni priedlozi samo su
primeri i to se mole m1enat1 kako se poboljiavaju tehnike
reciklirana.
-
luada komposta
Postupanje s trajnim korovom
Koji se korovi
ne mogu
kompostirati?
ICrove koji su 'trajni' sto znaci da iive 23 ili vise godina ne
bi trebaloodavati na kompostnu hrpu zato sto temperature koje se
postiiu tijekom
procesa kompostiranja nee ubiti njihovo korijenje. Kasnije kad
se kompost koristi
u vrtu, ponovno e poceti rasti cak i najmanji dio korijenskog
sustava korova.
Najbolje ga je spaliti ili staviti u plasticnu vreu da se
razgradi (vidi dolje).
Kopanje trajnih korova r
Sto trebo uciniti s trajnim korovima? Za ruJ,ku od
jednogoditn11h korova, koJi se mogu 1 paa , 1 prekopati motitcom.
trane vrste moraju se pa!IJIVO skopati kako bise uldon11i svi
diJelovi o
-
lzrada komposta 2 3
( - T _ R _ A _ J _ N _ l K _ O _ R _ O V _ l _ ( _ N _ A _ S _
T _ A V _ A _ K ) - - - - - - )
fquisetum orvense (malapreslica): Stetan, puzava kon1enja
uspravnh stabljika; mnogo srodnh vrsta.
Glechoma hederacea ( dobricica,koturac, samobojka): Nzak. puz:av
s plavogrimznm cvjetOVlma.
Lamium a/bum (bijela mrtvakopriva): Puzav, srcastih listova
bijelih cvjetova.
Leucanthemum vulgare (ivancica,drobnica, volovsko oko): Ponekad
poznat kao Chrysanchemum leuconchemum, s b11elim i !uom cvetoV1ma
naJik ivancici.
Unoria vulgaris (planak, lanika,divlji tan): Uspravne stablfike
sa tutim cvjetovima.
Lychnis flos-cucull: Tanak i razgranat, s 1arko ruiiC!Stim
cvjetovima.
Postoje mnoge cakve crave . ako su neke vr1o pnviacne. ostale su
heme i vrlo se te!ko iskorjenjuju. Ukljucuju: Agropyron repens
(pirika): Daleko se iri, s puzavim korijenjem koje cesto tvori
gustu prostirku.
Petasiteshybridus ( crvenilopuh, lepuh,repuh): Nizak, s velikm
srcastim listoV1ma i ljubicasto-ru!iC!Stim cvetoV1ma.
Pimpine/la hta11U!S saxifraga (mala bedrenika): Uspravan ranak.
s bijelim cv1etoV1ma.
Potentilla anserina (steia): Puzav, s dugim izdanc1ma i srebmim
nalicjem lista: iuti cvjetovi.
Prunella vulgaris (kriialina,krifalj, gortanka): Nlzak i puzav,
s ljubiC!Stim cv1etovima, ponekad ruzicasom ili bijehm.
Ranunculus bulbosus (lukovifastiiabnjak): N1zak, zadeblane baze,
duboko reinjastih listova i zlatnoiuoh cvjetova.
Ranunculus (icaria (ledinjak,ladnjak,proljetnazlatica): Niz.ak
iri se, camnozelenih, srcastih listova I !utih cv1ecova.
Agrostis stolonifera (rosulja):Snopasca I razastrua. sa 2.elenm,
sivkastozelenkasom il plavkastozelenim listovima.
Briza media (velika treslica):Puz.ava korijenja sa zelenim
liscovima pricvrscenima za stablfiku.
Holcus lanatus (medunika):Kompaktna I snopasta. sa
sivkascozelenm l zelenim l1scovima.
Ranunculus repens (puzaviiabnjak,zlatica): Puzav, s korijenastim
izdancima i !utim cvjetov1ma.
Rumexobtusifolius (konjski stavelj): Uspravan i razgranat,
srcastih donjih hstova 1 2.elernh cvjetova koji ponekad
pocrvene.
Silene vulgaris (pusina): Razgranate i drvenaste baze, s bijelim
cvjetovima.
Solanum dulcamara (paskvica):Penjacica ili puzavica. s jarko
grimiz.ntm cvetovima u labavim nakupinama.
Sonchus arvensis (poljski kostris):Visok. s jarko iutim
cvjetovima.
Taraxacum officinole (maslacak):Ustovi naglaseno reinjasti, s
karakteristicnim !utim cvjetovima.
Tussilago (arfara (podbelj): Niz.ak, puz.ava korijen1a i
srcastih listova te fotih cvjecova.
Urtica dioica (kopriva): Vellki listovl maJi zelent
cvjecovl.
-
24 lzrada komposta
Postupanje s drvenim otpadom
Sto je drveni
otpad?
O strik i od mlade iivice i mekih listova, kao to je ona koja se
redovito obrezuje, ideaJni su za kompostiranje kad se orezuju na
komade duiine 7.5-10 cm. Medutim, tvrdo drvo koje ostaje od
orezivanja grmova i stabala treba
narezati na manje komade. Mogu se dodati u ogranicenim
kolicinama (i u tankim
slojevima) na kompostnu hrpu, no bolje ih je koristiti u proljee
i ljeti kao malc na
cvjetnim gredicama i oko grmova.
ODABIR DROBILICE
S1gumost je Tl(ljva.fnija kad se lwru11 drobillca (r1di :o
detalje supromu smmicu, do(ie desno)
PostoJe drobilice - razli itih veli ina i pogona - prkladne za
sve vrtne potrebe. S,aka vrs:a ima s11ojih prednosu I nedostataka:
Elektrifna: Razlicfih velifua i cijena, a mote rezat dno
deblJine do 4 cm. Obi no su potrebni dugi 11anjski kabeli
zaJedno s vodootpomim utika ima i uti nicama ako se kabeli
spajaju.
Benzn ka: Velik izbor velJ ina i cijena, a mote rezati drvo
debljine 7.5 cm. Vrtna sjeruca na zaklju \'anje (!to udaljenija od
kufe) 11ama je za pohranjivanje gori11a u za epljenim kantama. e
korisute stare plasu ne boce.
Elektri drob1lice , u 1deolne :o mole 1.'Tlore.
/no11otw11Q elekiritno. drobihCG l l..'UIIJ(}m :o ,ku p(jo n.,e
ispod.
Ben.."insko. drobilico mo!e rezo11 debele sto.b(ike.
-
UNAJMITI ILI KUPITI?
bplalivosL kupnje ili unajmljivanja drob1lice. ih angaiiranje .
erv za rez.anje. ovisi o m e faktora. Ako je koliina za rezanJe
mala I
neredovita. bolje je una1m1u drobilicu,no rasp1laJle se prije je
li mehanika 1li elektrina. Ujedno pro\'jerite je Li uldJuen
lransport.
Kad ga kupujete, odaberite najvei 5troj ko11 s1 mo!ete priUSti
jer e biti uinkoviuj1 od malenoga i manje e se zapunjavati.
Provjerite mai.e li ga gdje smjestiti tijekom godine u suho i
prozrano spremiSte.
U nekim podrujima su dostupni 5ervisi 1.a rezanje: to Je idea.no
ako niste potpuno aktivni i imate samo malu koliinu za rezanje.
JESU LI DROBILICE BUCNE?
Po svojoj prirodi i poslu koji moraju oba\iti. drobilice su
bune. no neke su bunije od drugih! Mnogo O\'si o \'eliini drobilice
i o tome je li elektrina ili benznska. Benzinske vrsle su bunije
od
elektrinih modela. pa iako su pokretl11v1J1, neprestam rad
uredaja mol.e uznemuill susJede.
Elektrine vrsle su tise kad uredaJ ne radi. no bunije dok
retu.
Vehina I snaga drobilice takoder utJl?e na nJezmu buno l i mali
uredaj. kad re!c debele grane. mofo b11i buniJi od velikog koji
ret.
-
2 6 l:z:.rada komposta
Smjestanje kompostne hrpe Kamo trebo
smjestiti
kompostnu
hrpu?
Najbolji poloiaj je udaljen od kue, blizu glavnog izvora biljaka
koje treba kompostirati i gdje e se doveni kompost preteino
koristiti. Kompostna hrpa treba biti izvan pogleda s ukrasnih
dijelova vrta. i vase kue, iako neki vrtlari
koji pripremaju kompost vole od njega napraviti pravo obiljeije
u vrtu. Laka
pristupnost tijekom cijele godine takoder je vaina, narocito za
vrtlare koji imaju
tjelesnih nedostataka.
Kompostna hrpa ,za re!etke
RaLrio m.,esto olak.for:a pn.ttup lcompo.nnoj hrp, 1li
komposiero; sca.:e ntDraJU b111 naproi:ljene od si:evremensk1h
mater\]0/.a.
Nag10 za prevolene \'TU1og otpada u kar1tu
Komooster u d1elu s povrem I na .unla,ome m estu
Za nagnuto ajesro ;e nu.no posra,111 rampu koJa 0111ogutiue lak
pnsrup kompo tnoj hrp, il1 kompostero.
PRONALAZENJE PRAVOG POLOZAJA
Prije nego to odaberete polotaj za komposlnu hrpu. nmnslile o
sljedeem. E tetika: Veina \'!'tala ne ieli da se na kompo mu
hrpu
gleda direktno 1z kufo i stoga to mJesto treba biti diskretno1u
.f,;ce 1li ukrasne re etke.
Oobro ocjedito tJo: Kompaktno tlo ne upija lako vlagu izato te
otjecali SU\ na voda od jakih ki a ili ako jekomposlna hrpa jako
naloplJena vodom tiJekom suha vremena. Stoga prije sl\'anmja
komposme hrpe \.'llama prekopajte zemlju do dubine od 20-30 cm. To
je ujedno prilika da se poravna mje to. to e olalclati
slvaranjekompostne hrpe nego kad se nalazi na nagnutome mjestu.
Zemlja hez korova: PriJe stvaranja kompostne hrpepro\jerite ima
li u tlu U'3Jnoga korova (vidi stranice 22-23). Aleo ga ima.
postoji opasnoH da pocne l'3Sti u komposl ion isti ga tetnim
koro\'lma koji se l ko iskorjenjuju.
Blizu povrtajaka: Glavni izvor materijala za komposliranjebit e
povrtnjak ili travnjak. Sloga je polotaj u njihovoj blizin 1dealan.
naroc1to ako e se vei dio kompo tiranog matenJa!a vrat1t1 na to
mJesto UJ en i1t z1m1.
Za lita od jakog vjetra: Kako . e malenJal na kompostnoj hr p i
ne bi is io, najbolje mjesto je zaklonjcno tivicom na strani oLkuda
p e vjetar. To e, naravno. pomoi da se hr pa w t t i . no ostavite
prostor od 1.5-2 m i1.medu fvice ihrpe jer se koriJenje t1vice
neobuzdano iri 1 izvlati vlagu iz tla.
Blizu Z\'Or.l \'Ode: Tijekom suha vremeno koristi izvor vode.
narotito onaj koji se mote spojiti crijevom.
-
" ' prtblit.u drvenoj ogradi ili ,-rtnom spremi tu: Najbolje .'
kompo lnu hr pu smJcstiu da oko OJe bude 1.2-1.5 m slobodnog
prostora kako bi se lako punila i praznila.Pripazite dajedna strana
ne bude uz drvcnu ogradu ili \TlnO 5prcmi le jer e kompost
uzrokovati lruljenje drva.
Toplina i une\'O ,jetlo: Topao. sunan polotaj pridonosi ,rzom
truljenju na kompo,,tnoj hr p1 Meduum. ujedno e uzroko,ati
sl!Senje: no to e rr.ote spr1Jel:ill pokri\anjem :ll'l>I: i
redo\-illm zalije,anjem ljeti.
" ' i pod \ tlikog tabla: lzbjega,ajte polotaje ispod \'elikog
.im koji e penJe uz red Stapo\a ili uz mrctu od u>.eta. TronoSci
od Stapo\a takoder mogu sakriti kompostnu hr pu. :>ruga
mogunostjena kraju tramjaka ili ukrnsnog mjesta podii samostojee
za. lone od resetki te posiJa jednogodimje penjaice. kao Sto Je
Lot/1ynu odorottU (mirisna grahorical ili trajnije \'rsle kao ;to
su pa\itina ih Lome-ero spp. tkozja krv). Ako jen. etka 1zloi.ena i
postoji Opa!inost da Je sruSe jaki z1mski vjetrovi. odaberite
Hu111ul1U lupullU 'Aureus' (tutolisnihmcljl. To je 1.el1asta
pcnjatica i stoga nee imati li!e tijekom \'jetrovita vrcmena.
Cvrste. S\'e\remenske taze: Korisne su tijekom cijele godine.
naroito ujesen i zimi kad se vn oisti i materijal s kompostne hr pe
premjest1 u po\Tl njak sprem.in da se ukop.i u zernlJu.
PODIZANJE RESETKE Z A ZAKLANJANJE KOMPOSTNE HRPE
Samostojee r etke trebaju &rstu konstrukc1ju sa stupovima
dobro utvr!cenima u beton. Dubina rupe ovisi o v,sini zaslona (vidi
dol1e). Na vetrovit1m i izJozenim mestima, 1 naroito ako 1e reJetka
obrasla vazdazelenim
penat,cama, poveate dubinu rupa I visinu stupova.
1 erupudo pouebne dubine (vidi od,JC) plus 15 cm. No dno SUT, ce
llStO kan'ICflJC,
3 Dugim w.'klm ul','!l::ite porpomu letvu za swp (mogu bia
poueooe d.ye poporne let'ie). Poncvno P,OVJerlte 1e li stup
okomit
D U B I N E R U P A I V I E S T U P O V A
tup 1.2 m iznad tia: p o reban Je stup duftne 1.6 m I rupa
dubine 45 cm.
tup 1.5 01 iw.ad tia: potreban je stup dufine 2.1 m rupa dubine
60 cm.
tup 1.8 m iznad tia: potreban je stup dufine 2.4 m i rupa dubine
60 cm.
l 1 , e sup u ropo, P,t,1JC11te 1 ..jfJ(CNOfl. l'.onslltC
ZJOOtS.1--U
raz..iJU Zakuca1te pocpomu ICtl'IJ u zem!JU pod llicom od 45 ,
pnvremcno poaupnce stup
4 oetonam ,'TS!lte su,p na n ,. za:.,m zidatsJ'.om lfteom
nc::osite povr nu becona od stupa. Sa
-
28 l a komposta
Kompostne hrpe 1 komposteri
Koji je bolji
nacin?
U prirodi biljke odumiru i padaju n a tlo ispod. Stablj ike,
listovi, cvjetovi i plodovi t runu i n a kraju dospijevaju u zemlju
aktivnostima crva koji poboljsavaju tlo t e ostalih korisnih
stvorenja- U vrtu ili povrtnjaku t reba organizirati taj proces
razgradnje, a kompostna h r p a ili k o m p o s t e r
predstavljaju cist i uredan nacin d a se
to obavi. K a o aJtemativa kompostnoj hrpi i komposteru kao
mogunosti postoje
jaral< i r u p a (vidi stranicu 29).
(-K_O_MP_o_s_TN_AH_RP_AIL_lK_O_HP_o_s_T_E_R_?--)
lako obavtjau iscu ulogu u vrtu. oni se znatno razlikuju.
Tradicionalna kompostra hrpa. obilno 1.2-1.S !1roka 1 1.8 m
,h vi!e duga. radi se od sloeva otpadnog organskog materijala.
N,e z.atvorena stramcama, ve testo poknvena kako se nezm sadriaj ne
bi isu!10 ill ocvet navtazio. Pokrov akoder pomaze odriavanju
topline u hrp,. nanx,co Z1m1.
Komposteri se raz/ikuju od hrpe po tome !to e organslo materijal
testo u potpurosti okru!en sa SV!h strana. ldealni su u odriavane
urednoso vrta , obtno su napravteni od drva ili plast1ke. Os,m
toga. postoJe i hibndne vrste kod koJfh se konsti mclavina
materi1ala. ukljuaiu blokove od croske. ho.nu mrefu i drvo (vid,
stranice 36-37). Vec gocove vrste. b,lo od drva ,li plast1ke,
posvuda su dostupne savrtene su za kori!tenje u venl kucnih vrtova
(vidi stranice 32-33). Postoji i komposter na prevrtan1e (vidi
stramcu 33) u kojemu se kompost scvara malo br!e.
Komposieri omogua11
-
luada komposta 2 9
Kompostni jarci I rupe ICo alternativa za hrpe i kante, organski
otpad iz kuhinje i vrta moie se
ompostirati u jarcima i rupama. To je narocito popularan nacin
za razgradnju
otpadnog materijala krajem ljeta i ujesen kad obicno ima mnogo
organskog otpada
iz povrtnjaka kao i iz ostatka vrta koji treba kompostirati.
Ujedno stedi prostor za
kompostnu hrpu ili trosak za kupnju kompostera.
Sto su
kompostni
jarci i rupe?
Ako me moguce ,maa kompoStnu hrpu ih komposter, poku!ate
nacrpati organsk, ocpad u jarak (ocpad se tam0 oscavlja da pobolb
zemlju). Taj suscav raz.gradne otpada narofo je prikladan krajem
ljeca ,li uesen. Brzma kojom se organski matenjal raspada ovisl o
pnrodi da; ako je lagano, peskovito I dobro prozralno, raspadane je
brie nego u ilovastom du.
Organslo materiJal oscav11en da se raspada u jarku ob1lno
djelomifoo os,rormJi do dufikom. Stoga bud1te pnpravni dodaa
umjecno du!itno gnojivo u zemlju oekom sledeeg pcxetka l1et2 kad se
,znad arl'rate s-.v zemlu (osCOVMi pc,,dim
-
30 lznda komposta
Brzo kompostiranje
Sto zahtijeva
brzo
kompostiranje?
To je dobar nacin za ubrzavanje raspadanja vrtnog otpada uz
omoguivanjepoveane kolicine zraka sto prodire u mjesavinu. Obicno e
materijal koji se pocne skupljati na kompostnoj hrpi u proljee ili
pocetkom ljeta biti spreman za
koristenje krajem jeseni (ili sljedeeg proljea ako se pocne
krajem ljeta), dok e
ona koja se stvara ujesen imati spreman materijal sljedeega
kraja ljeta ili jeseni.
Medutim, brzo kompostiranje to ubrzava.
K A K O S E M O Z E P O D U Z E T I B R Z O K O M P O S T I R A
N J E ?
Po toJe dva natma ui ubrzano pot1canJe raspadanJa organskog
otpada iz vrta i kuhinje. Obje te metode koriste tinjenicu da se
otpad od povra raspada brfe ako se s nJm redo\;to rruj a zrak.
Konstite komposter 1a prevrtanje plastifnu kantu koja se
mote okrenuti (vid1 nasuprol) kako bi u mj a\inu u ao zrak.
Upamtite da je treba redovto okretali.
Potpuno i odjednom ispunite relativno nizak komposter, umJesto
da dodaJele materijal tjekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Vilama
prevrile materijal nekoliko puta tjedno.
Vrtnt kompost Je fl4!:Qltl)ell)lt'. pe l!O ga or'.e radtie, tim
bo{i( - - _ z _ R _ A D _ A B _ R _ Z _ O G _ A K _ O _ M P _ O _ S
_ T _ A - - - - - - )
To 1e nabolje uanm kraem l1eta 1h na samom pocetku 1eseni kad 1e
dosrupno mnogo vnnog ocpada u komposoranje To je maceri1al od
biljaka s l1etnih cvjetnih gredica I Starih zelastih trajnica do
poko!ene
o-ave. mek,h ostlitaka iJvice do ocpadnog macen1ala 12
povru,ja.ka.
I Slwpitc na Jeno mJeSU> vefJw kdtOnu >TtllOg ocpoda ,
ncscc"1ie debele
2 PrckcpaJtc komad zcmle (bcz uonogo korcvo), na niego stavrte
donp dio komposteo od dn.mog oii:-,,ro .bodrau,og di . ,.o veb6nc
orpnlikc I 2 m , nop,O'Aenog od lelOVO se po;ed,nolno slalu,
\/!Sine 15-Wcm
3 M scmqc, M u dobro sm . S(a\l!te unuva OSllinc od I :,.20 cm
te nousn,te nogoma stobl; t! na e. Smt te s..e
djek,.e , dodate :J gnq I otpadni matef!JOI od kuruh ljubimoca
k.ao to su zomora , kunr6
ZOtJm teme{ to zdi;te. noroltw uz rubolle gdc se m&vma
noprt)f! d
-
lz.rada komposta 3 I
(--_z_RADAB_R_z_o_G_AKO_M_P_OS_T_A(NA_S_T_A_V_AK)-)
4 dote s/jede6 red le:aw; , rspunrte I " Jednm S I O ; e m
tazgrodrq
moicrrola Ponovno na!ISnl ce slq I do.lJte vodu Nastav!te re, ;o
:1ok ne n,p,m U? 3.4
S K1:vD b, maceryal oscao vla1an , bi se odr1a\/Olo tophno u
hrp,. pokriJte e debcl m l
-
32 lz.rada komposta
Kupovni komposteri
Je li kupovni
komposter
nuian?
M oiete sami napraviti komposter (vidi stranice 34-35) ili ak
biti doista stedljivi i upotrijebiti odbacene materijale {vidi
stranice 36-37). Z a one s manje vremena postoje kupovni komposteri
razlicitih velicina i oblika, a neki
podsjeaju na e.abar za vodu. Veina plasticnih vrsta je staticna
nakon sto se
namjesti, dok se ostale mogu okretati {vidi dolje i stranicu 31
). Ostali kupovni
komposteri su napravljeni od drva i moraju se sloiiti od
nabavljenih komada.
Plastibn komposteri mogu se br...o i laico posta111ti bli..--u
lZVOro organskog 1!141e11J
-
lzrada komposta 33
( ...... _ _ _ e_R_z_1_v_o_o_1_c_ZA _ _
P_R_o_c_J_E_N_J_1_v_A_N_J_E_P_L_A_s_T_1_c_N_o_G_A_K_o_M_P_o_s_T_E_RA
_ _ _ )
Velilma u skladu s v.1m vnom (vidi stranicu 32).
Otvorene baze da stoji direkmo na zemlji. To omoguuje da
organizmi i srvorenja iz zemlje ulaze ukompostnu hrpu te da zapolnu
isudeluu u procesu raspadanja.
VelilPfasua11 komposr.en rokog dna naroow su pnklodn, za
:,eVCMta podruta
Kruble (/Zbocene ih udJblpe) brazde na komposteru prta1u
do:fatnu krucost..
Veltka vra a su Yr1o 'laZTlO na ....el1ktm kompastenmo
Komposter na okretanje To je varijadja stadbioga kompostera.
Plastlbia balva. oblbio obujma 200 l. postavfja se na metalni okvir
kojl omoguue njezno okretanje. Okretanem plasdlnoga kompostera viJe
od 2-3 puta cjedno, kompost se razdvaja J zrak koji ulazl mlje!a se
s njim. To omoguue bno postizanje visoke cemperarure ce omoguue da
se pok na trava, koja leste tvori sloj nepropusan za zrak. brzo
raspadne uz vi!e los1ka. Tijekom leca. kad je vrijeme copio, preces
raspadanja moie se dovriid za letri tjedna; za hladna vremena to e
mnogo duie trajati (vidi srranicu 31 ).
-
34 lzrada komposta
Komposteri kune izrade Koje su
stolarske
vjestine
potrebne?
U koliko ste u stanju koristiti pilu i z.akucati cavlima ili
spojiti vijcima komade daske, moiete sami napraviti komposter.
Oaske moraju biti tocno iz.rez.ane na odredenu velicinu i ravnih
krajeva kako biste ih lako sloiili. Da biste olaksali
sastavljanje, dobro ocjedita z.emlja ispod kompostera mora biti
poravnata u svim
smjerovima. Uvijek treba koristiti gaJvanizirane cavle ili
nehrdajue vijke z.a spajanje
dasaka.
ODREDIVANJE PRAVE VELICINE
:\Mljenja e razlikuju o pra,oj velit1ni kompostera koja
omogutuje brzo i utmkovito raspadanje vrtnog i kuhinj. kog otpada.
Smatra se da je optimalna velitina kvadratnog oblika 1.8 m 1 1.5 m
,isine. Medutim. za vemu malih ,no,a to je daleko preveliko: UJedno
je i prev1i.ok i mnogim ,rtlarima tetak za pun1enje. lsto tako u
njega mofe stali v1Sc materijala za komposliranJC ncgo !ito ga mote
naslati u maJom vrtu unutar otprilike Se l mje,,ec1.
Pnhvatlj1va veltma - koja e pokazala utinko\,tom-1zno 1 1.2 m
!irine, dutine i visine; ,il ina. e moze poveati do 1.5 m ako . e
to i.ch. To Je idealno ako rad1te 1rodt1elni sanduk (vidi de:;nol.
Ako radite samo jednodijelni sanduk. veli(:ina se mote neznatno
poveali.
r Ekonomican oblik
Kompostni sonduc, kune i.:rodejednako 1ufunkcionalnt koo t oni
1..-upotm I mogu se noprot:,t. od reciklironih ma!enJO.lO.
lzrada trod11elnog sanduka efom1a 1e od tzrade tri razdvoena
kompostna spremmka er se mote uitedetJ na drvenJ gradi ko1a 1e
potrebna z.a dv,1e strane. U,edno e i a e konstrukae nego
ednod,elm.
Voloc1ie meio111e ple ,h ::icono mre!o i metaln, s1upov1 1okoder
se mogu upocrijebiu :o t.mJdufankdo110!11og prostcro za
komposurorve.
ZA TO TRI A OUKA?
Alto se napravi trodijelni sanduk. prvi ,anduk se puni S\je!im
,Tt mm i kuhinjslam otpadom. drugi je ve napunen i materijal u
njcmu se r-..spada, a trei je pun plodnoga kompo ta spremnoga za
uporabu u vnu. Kad se isprazni, tre6 po taJe prvi i tako daijc.
Odabir pravog drva Ekolo!ki na1pnhvadtv1e drvo z.a uporabu je
recikhrano drvo. Poedtni dobavljafl nude vec kon!tenJ gradu.
Drvo creorano pod v,sokim dakom wtitnlm sredstVrma omogucue
du:tu moguu tranost. no morate proveno e h odlJrvo z.a b1lke i nece
one6stlo l
-
luada komposu 35
( - - T _ R _ O D _ I J _ E _ L _ N _ l K _ O _ M P _ o _ s _ T
_ N _ s _ A _ N _ D U _ K )
To e naju mkovitiji oblik od drva koji se mo.e odabrati kad se
i:uaduje kompostni spremnik. Postavite ga na dobro oqedito i ravno
do.
Svaka daska Je roka 10-15 cm I debela 2.5 cm
Svaki odjelja je 1rok 1 2 m i dubok 1 2 m Ost,Mte 5 cm
prostora
izmedu dasaka
lzrada ureza za prednje daske
Potporni stupovi su letvrtast1 i dimenz11a
7 5-10 cm
Konst1te ! e t v r t a s t e - + - 1 Predn1e daske IJize u
urez1ma s obje strane
sanduka i omogutavaiu lal.;
pristup kompostu kad se potpuno razgradi
drvene komade vetiline 2. 5 cm za 1zradu u reza
u koJe e se umetnuti predne daske
( - E _ D N _ O _ D _ E _ L _ N _ l K _ O _ M P _ o _ s _ T _ N
_ s _ A _ N D _ U _ K )
Jednod1jelnl kompostni sanduci obi o su neznamo vei od odjeljaka
u trodelnom sanduku (vidi gore).
Sanduk b1 trebao b,u rok 1.2 m, dubok
1.2-1.Smivisok 12-1.Sm
Napravtte ureze koji omoguavaju ukfan1ane prednj,h dasaka kad se
sanduk prazni
Ostavite 5 cm prostora izmedu dasaka
-
36 lzrada komposta
Besplatni komposteri, 1 mprovizirani' komposter je ekoloski
prihvatljiv i izuzetno zadovoljavajui nacin
izrade kompostera. Nekoristenje primarnih materijala stedi novac
i pomaie
ouvanju planetarnih resursa. dok e stvaranje necega ni iz ega
prosiriti vasu
mastu i ukljuciti vas u terapijsku zabavu koristenja nekih
osnovnih uradi sam
vjestina. Mogu se napraviti brojne razliite konstrukcije,
modificirane ili
prilagodene, a moiete koristiti mnoge odbacene vrtne
materijale.
Je ti lako
reciklirati?
c - - P _ R _ I _ M J E _ R I _ I _ M _ P R _ O _ V _ I _ Z _ I
_ R A _ N _ I _ H K _ O M _ P _ O S _ T _ E _ R A - - )
Osvrmte se po svom Vrtl.l ili povrm1aku i postoje mogunostl da w
n o pronadete odbace1e materale ko, cekaju da budu upocn1ebleni.
111 preite do centra u reokhran1e i vid1te h o se tamo nud1. Ovd1e
posco1e mnoge ,deje za 1zradu besplacnoga komposcnog spremnika.
zaiedno s b1l1eJkarna o njihovim prednosc,ma i nedostac,ma.
Kosnica izvan uporabe Sto uciniti: Bac1te dno i ucvrst1te
strane u zeml1u: zadrfae poklopac i. po mogucnosti. dodate na
niega QJ1(e.
Prednosti: B r u i laka konscrukcija; 1zgleda neformalno u
seoskom vrru.
Nedostaci: Drvo na krau ,scrune. no mofe se crearati sredscvom
za w t i c u ko1e ne !tea biljkama I kukcima.
Plasticni spremnik za vodu Sto uciniti: Bu!ilicom i p,lom
,zreilte ocprilike jednu crenu baze: 1zbu!1te vent1laci1ske rupe
na bocmmscranama 1 postavite na do.
Prednosti: Lako se pnprema za uporabu.
Nedost.aci: Kompost creba redovitoprevrtaa kako bi zrak sazao
dosred,ne spremnika; creba b,a pokJopljen: na1bolji za koritt:en1e
u povrtJlJakU.
Automobilske gume Sto uciniti: Postav1ce gume na do.
napumte kompostom I poscupnododace ednu po jednu gumu. dopee:
pocreban poklopac.
Prednosti: Stare gume lako su dostupne.
Nedostaci: Z-ak ceJko dop,re dokomposta koi se raspada: ne
1zgledaju lijepo i najbolje ih je konstit1 u povrm1aku: pocreban
poklopac.
Drvena paleta Sto uciniti: Rastavite paletu pa
cavl1ma 111 vi1cima spo11te rubove i napravite cetverostram
kavez.
Prednosti: Jefuno i palece se lakomogu nabavia; kompost je
dobroprozracan.
Nedostaci: Scran,ce creba dodatnou a kako se ne b1 razdvo1ile:
hladno aekom zime (izolirace slamom): pocreban poklopac.
-
lzrada kompost:a 3 7
PRIMJERI IMPROVIZIRANIH KOMPOSTERA (NASTAVAK)
Okrugli iicani komposter Sto uciniti: Konsoce komad
galvan1Z1rane h plasokom obloi.ene ZJQ/le mreie deblj1ne 16. oko
90 cm !1rok za izradu kompostera prom1era O. 9-1.2 m. Spo11ce i
lKVT'Stlte kraeve mre:t.e. uspraV1te i upocn1eb,ce 1ake kolce da 1e
drie na mJestu
Prednosti: Jefona i brza izrada; zrak moze dopriJeti do
komposta.
Nedostaci: Hladan oekom zime (rzohra1ce slamom); komposc se lako
1suiue; potreban pokrov.
Cetvrtasti iicani komposter Sto uciniti: Korisote komad
gaJvan1ZJrane ili plasc,kom obloieneZIQlle mreie debline 16. oko
90 cm 1rok za izradu kompostera promjera 0.9-1.2 m ih cetvrtasti
komposter promjera oko 90 cm i duiine 1.2 m. U kutowna konstite ake
kolce.
Prednosti: Jeftina i brza 1zrada; zrak mofe dopn1eti do
komposta.
Nedostaci: Hladan tijekom zime (tzol1ra,ce slamom); kompost se
lako isusu,e; potreban pokrov; n,e tako cvrn i krut kao okrugh.
Kosara od pletera Sto uciniti: Ucvrstite ogradni pleter
0.9-1.2 m V1sok i obliku1te cetverokut 1.5-1.8 m. U kutovima
korist1te e potpome kolce.
Prednosti: Brzo se slaie: trad,c,onalan rustiQ/11zgled. omoguava
da zrak dop,re do komposta.
Nedostaci: N11e krut: cesto kratkotnjan; potreban poklopac.
Staro ogradno kolje Sto uciniti: Savite ogradno kole ,
napraV1te zatvoren obhk oko 90 cm ,rok , 1.2 m dug; ucvrsoce 1ak
potpomi stup u svaki kut.
Prednosti: Jefona i brza 1zrada od scare ograde; zrak mofe
dopn1ea do komposc:a.
Nedostaci: Hladan tijekom zime (izolirajte slamom): potreban
pokrov
Betonsl
-
3 8 lzrada komposta
Stvaranje kompostne hrpe
Kako bi
trebalo
poceti?
Poticanje raspadanja vrtnog i kuhinjskog otpada u kompostnoj
hrpi je tradicionalna metoda, dok u novije vrijeme populame postaju
zatvoreni plasticni komposteri (vidi stranice 28 i 41 ), narocito
medu vrtlarima s malim
vrtovima. Ako imate veliki vrt s mnogo prostora te mnogo
materijala za
kompostiranje, hrpa je najbolje rjeenje. Ovdje je opisan
postupak stvaranja i
punjenja kompostne hrpe.
( z _ A _ P O _ C _ I _ N _ J _ A _ N _ J _ E K _ O M _ P _ O S
T N _ E H _ R _ P _ E - - - - - - )
Odab,ranfe mjesca u v.!Ju kompostnu hrpu opisano je na
stranlcama 26-27. Ovd1e su koralc-po-korak saveti u nvaran1e
hrpe.
I Odaberice Jr..omad gdog tlo. no1bole ravnogo. , oznolite
/XM!inu o':o 1.5-1.8 m !.rck.u 1 1.82. 4 m dugu To .,e molo Vire od
po,.rline kojo t e kcsni;e bitl po:rebno zo i
-
luada komposta 39
ZAPOCINJANJE KOMPOSTNE HRPE (NASTAVAK)
S Z a dctatC o wtn,m , lwhinJSKlm matenj0/1ma kDji se mogu, r.e
mogu komposurau vid, srrallce 14-25 Tamo gdJe se doda_ie preostala
11hana hrano (, osobi:o p-ecezno mesna, r,blp). sUMte re prema
sredtni hrpe.
1 Dodatc s/je
-
40 lzrada komposta
I Koristenje kompostera
Je li lako Budui da mnoga domainstva ne stvaraju velike kolicine
materijaJa koji se
moie kompostirati, komposter (narocito zatvoreni plastini) mnogo
je
puniti
komposter?
praktiniji nego kompostna hrpa (vidi stranice 38-39). Koristenje
kompostera je
vrio jednostavno. Ako i kad je dostupan organski otpadni
materijaJ iz kuhinje i vrta,
samo ga stavite u komposter. Alternativa za manja kuanstva je
imati glististe
(vidi stranice 48-53).
Vrsl4 kompostera
Treba li pok1opac stalno dr..at1. M k.omposteru?
Mote li se upotrijebitt odbaena konl4 za smee?
Mote li se upotrl.jebiti odbaena metalna kanl4 za smee?
Kako sprijeiti da vjeIr ne otptde poklopac?
Jesu li tm11aJca na dnu plastibwga k.ompostera. nu.ma?
C E S T O P O S T A V L J A N A P I T A N J A
Posloje dvije glavne vrste. Prvaje slil:na kompostnoj hrp1 (vidi
stranice 38-39). Medutim. umjeslo da se sagradi
hez oomih ograda, obil:no se ogrndi drvom, ti om mretom. opckama
ili blokovima. lzbor takvih komposlera iluslriran je na stranicama
32-37 i ukljul:uje kupovne. kutne izrade i one izradene od
recikliranih materijala. Takvu vrstu kompostera najbolje je puniti
na isti nal:in koji se preporul:uJe za kompostne hrpc (vidi
stranice 38-39).
Oruga vrsta je polpuno zalvorena, obil:no napravljena od
plastil:nog malerijala i spoklopcem; izbor lakvih kompostera
prikazan je na stranicama 32-33. Ova vrsta kompostera idealna je za
kutanstva koja ljedno imaJu \'?"lo ogranil:ene kolil:ine materijala
za komposliranje (punjenje ove vrsle kompostera opisano je na
sljedetoj stranici).
Da. zato to komposl odtlava ,Latnim i spr ava da materijal
privlal:i glodavce. narol:ito ako se dodaju ostaci kuhanih mesnih i
ribljih Jela. Poklopac ujedno sprel:ava da muhe postanu problem
ljeti.
Da_ Lokalne vlasli sve v e opskrbljuju slanovnike 'p o kretnim
kantama' za skupljan;e malerijala za recikliranje i deponij pa
plastil:ne kante za smee postaju nepotrebne. Vidi stranicu 33 za
njezino pretvaranje.
Da, samo izre!ite dno i stavte kan tu na njesto_ Medutim. buduti
da je kan ta napravljena od met.ala, kompost te se brzo grijati
ljeti i mote btti p o lrebno redovilo zalijevanje. Medutim, zimi te
kompost biti hladniji nego u plastil:noj kanti. Taj problem se mote
rije ili prekrivanjem kame komadom saga.
Jak vjet.ar - kao i znatiteljne vjeverice - mogu pomaknuti
poklopac- Ako se to dogodi, zavetite opeku na jedan kraj kratkoga
komada uteta. a drugi zavctile za ru ku poklopca. Ako nema rul:ke,
pailjho izbu ite rupu promjera 6 mm na vrhu poklopca. provucite
kroz nju jedan kraj uteta i zavetite l:vor. Opeka te visJeli sa
strane kante i osiguravau da poklopac bude poklopljen.
To nije nutno. iako ako je sav sadri.aj kante potpuno raspadnut
i spreman za uporabu, to mote biti prednost. Medulim. ako niste
sigum.i za sadrfaj - a na to utjel:e doba godine, velil:ina
kompos1era i redovilosl njegova punjenja materijalom - lalcle je
podii cijeli komposter, izvaditi po1puno razgraden kompost i
stavili preoslali materijal ponovno u kantu.
Ova primJera kompostera s vratakima na dnu prikazana su na
stranici 33.
1
-
lzrada komposta 41
POSTAVLJANJE I PUNJENJE ZATVORENOGA PLASTICNOGA KOMPOSTERA
Korak 7 Nakon otpnlt e t mesec1 (du.e
ako e m53vina zapateta z,mi), paiJ1vo pod,gmte komposter da se
poavi kompost lzvadite material s dna ko1 e razgraden , spreman
za
uporabu (vid1 stran,ce 12-13)
Koralc 8 Stav,te komposter
ponovno na mesto , vraute u nega matertJol
ko, nije raspadnut. Zatim nastavite dodavau kuhinskt I vrtni
otpad na
ist, nan kao I pne
Korak 6 Matenal se moze ostaV1ti bez prevnana A o let1 kompost
1zgleda suh, mJ53\lnt dodate vode I temel1to e natop,te z,m, oko
kompostera moiete stavilJ ,zolac,s pla t da b1 kompost ostao
topao
Koralc 5 Novine I upotnjeblene kuh,nske pap1rnate rutmle moete
dodati, ali ne prev Ne prelaz1te jednake d1elove mt53\tne pap1ra I
b1lnog otpada , papir uvijek naprije ,sparate na komad1e umesto da
slazete debeo i gust slo.
Korak I Vilama pre
-
42 lzrada komposta
Rjesavanje problema
lma li mnogo
problema?
ICo sto ste ve shvatili, na raspadanje organskog otpada u
kompostnoj hrpi ili omposteru utjece vise cimbenika, ukljucujui
prirodu stavljenog materijala,
vremenske prilike, doba godine i njihova velicina, a ponekad se
moie pojaviti
nekoliko problema. Oni ukljucuju to da kompostna hrpa moie
esta.ti neaktivna,
ispustati previse neugodnih mirisa i privlaciti glodavce. Svi ti
problemi mogu se
rijesiti i ovdje su upute za njihovo ispravljanje.
Obt se kompostlt(! krpe i konpostm lako odrfocaju, no ponekad se
pojave problemi.
S i kustvom le brzo uot1 probleme kad e pojave i biti u stan,u
rije 1ti ih. Proces raspadanja i ut.jecaj timbenika okolisa razj
nJem su na stramcama 12-13. Ovdje Je navedeno nekoliko problema
koji se mogu poJavih, W.Jedno s nat1mma kako ih ispraviti.
KOMPOSTNA HRPA IZGLEDA NEAKTIVNA
To mote biti posljedica neko'.iko timbenika, ukljutuju(:i to da
je kompost pre uh ili premokar ili postoji neodgo,araju(:a ramoteta
matenjala (vidi stramce 14-19 za prikladne sastojke. stranice 38-39
za s1,aranje kompostne hrpe i slranice 40-41 za odrtavanJe
kompostera). Ovdje je navedeno nekoliko uzroka ruto kompost mote
bili nealctivan.
Kompo t je zavrSio ra padattje: U toj fazi (:e bit smed
mrvitasl. s ncprepoznatijivim poJedinatnim stabljikama. listo, 1ma
I o 1ahm malenJalom prethodno dodanim na hrpu ili u kompo:,ter.
Nece b111 neugodnih mirisa I matenJal mote bili ili hladan ili
nematno topao. Takav je spreman za koriStenje u vrtu.
Nedovoljno dusika: Nedo tatak materiJala bogatog duSikom u hrp1
smallJll (:e ili k zaustav1ll raspadanJe. Stoga biste trebali
umijclati :faolinjski gnoj i ostatke poko ene trave loboje u lankim
sloje-.'ima). Osim toga. dodaJte slamu natopljenu mokratom doma6h
ljub1maca kao sto su kuni(:i i zamorci. Peradski gnoj je takoder
bogat dusikom i 1dealan za ak11,1ranJe' hr :e: mora biu dobro
razastrt i u tanki.m slojc";ma.
-
PrtmanJe komposcne hrpe 11ilama omoguava ula::ak zraka u
11.1darinu te poticaaje brieg raspadaaja.
edovoljno kisika: Zrak je nw.an za fivolmikroorganizama u
komposlnoj hr p i i bez kisika ona inje smrdjeli. Prevm1le hrpu
vilama da omogucfe ulazak zraka i stavile materiJal za raspadaaje u
tankim sloje\'ima. narocilo pokosenu lravu koja postaje kompakma
kad se smoci.
Xedo\'oljno vlage: Vlaga Je numa za fivot mikroorgamzama. Osim
vizualnog pregledavanja komposta. provjeravanje ima li dovoljno
vlage ukljufoje malo prokopati kompostnu hr p u da bi se provjerilo
je li vlafoa i esu li aktivna mnoga Sl\'Orenja u kompostu. Josedna
provJera je iscijedit1
komposta; ako se ISCjedi nekoliko kapi \iage. sadrlaj vlage
jekako lreba. Po potreb1 leme!Jilo zalijte materijal.
Hladnoa: !ikroorganizmima Slele
Iscijedi! aku komposto. da provjeri! sadriaj vlage.
niske lemperature. Niske zimske lemparature su problem, narocito
ako je kompostna hrpa ili komposter pun materijala koji teka da
zapocr.e proces raspadanja. Prevmite \'lama hrpu i dodaj:e
materijal bogat duSikom \\idi nasuprol). zalijte materijal i
pokrijle. Za Jako hladnih zuna raspadanje ne mora poteu sve do
proljefa kad temperalura naglo raste.
KOMPOSTNA HRPA OSTAJE SUHA I NEAKTIVNA
TcmeljilO zalijte kompost i pokriJte.
KOMPOST OSTAJE VLAZAN I TOPAO, ALI SAMO U SREDINI
Obicrio se to dogada zato sto Je kompostna hrpa premalena; to se
narocito dogada zimi. Napravite kompostnu hrpu najmanje 90 cm
visoku i siroku te je pokrijle kako biste sprije-ali da hladna kisa
i snijeg dospiju do komposta i ohlade ga.
ZBIJEN MATERIJAL SE NE RASPADA
Debeh sloJevi pojedinatmh \'!'Sta. narocito novina i pokosene
tm-e. polako se raspadaju jer oboje iskljuuje zrak i sp ava
lzrada komposta 43
sirenje vode na donje slojeve. Trenumo rjelienje je prevrtanje
hrpe vilama i razbijanje nagomilanih slojcva. Stoga dodajte samo
tanke slojeve lih materijala.
DOBIVENOGA KOMPOSTA JE MANJE OD OCEKIVANOGA
To Je nonnalno budui da se kompostna hrpa smanjuje za vise od 60
posto uekom raspadanja.
POSTOJI lAK, NEUGODAN MIRIS SLICAN AMONIJAKU
Ob1no nastaJc od prcvelike kolime otpada kuhane hrane (narofoo
mesne i riblje) koja se dodaje u debelim sloje\ima. Prevrnite
vilama hrpu da razaslrete te ostatke i dodajle isparane komadie
novina, slame i sijena.
POSTOJE MIRISI UZEGLOG MASLACA I POKVARENIH JAJA
Ti se mirisiJa\ljaju zbog nedovoljno kisika u hrpi koji polie
aklivnosti mikroorganizama koji su nufoi za raspadanje. Zbijenost i
premokra kompostna hrpa su glavni uzroc1. Prevrnile vilama hrpu,
dodajte materijale kao Sto su slama 11i sijeno da up1ju visak vode
te pokriJLe kako biste sprijeili da kisa pogorsa problem.
PRIVLACENJE GLODAVACA
Ove Stetoine uglavnom privlae kuhmjski ostaci i narotilo
nepojedena kuhana hrana koja sadrti velik udio mesa ili ribe. Ako
se to potonje dodaje kompostnoj hrpi. razlomite ga i stavite u
sredinu. Oruga je mogunost koristili komposler siguran od
glodavaca.
PRIVLACENJE MUHA
Muhe narol!ilo privlati nepojedena kuhana hrana. Stoga te
ostatke dodajte u sredinu hrpe i pokrijte ih malerijalom koji se
raspada. :\1oze se koristiti i komposter s poklopcem.
PRIVLACENJE KUKACA I OSTALIH STVORENJA
Vidi stranice 8-9 za one koj1 su konsni u ,Ttovima.
Pok:riva,vem kompostero sprea11a se da sa.su,.]Ci postanu
presuhi ill premok:ri.
-
44 Komttn je vrtnoga komposta
Mijesanje komposta sa zemljom Da li vrtni
kompost cini
zemlju
drukcijom?
ICmpost je nezamjenjiv u vrtu, dodaje biljkama hranu, poboljfava
strukturuemlje i pomaie stvaranju 'zelenog' okolisa. Za razliku od
stajskoga gnoja. koji
se obicno mora kupiti, organski vrtni i kuhinjski otpad je
stalno dostupan i lako se
moie pretvoriti u materijal koji pobolj ava vrtno tlo. Da bi se
to postiglo, ili ga
moiete ukopati u zemlju (obicno tijekom jesenskog i zimskog
prekopavanja) ili
razastrti kao malc.
DA LI SVE POVRE IHA KORISTI OD VRTNOGA
KOHPOSTA?
Sve bi!Jke 1maJu korisll od raspadnutog \Ttnog komposta
pomije!.anoga sa zemljom tiJekom prekopavanja zato Sto pobolj ava
njezinu plodnost 1 !\trukturu (VJdi doljeJ, no pojedinom povr.i
konsli vi e nego drugome, narot110 onome koje '-l\'ara velike
kolitine lislO\"a. Stoga je po\Ttnjak najboije podijelit na tri
diJela omoguavajui tako trogodi nj ciklus bi!Jkama. T a 'izmjena
usjeva' opisana je na stranic1 46.
Krumpir, bilo do se u.::gojo no gredict 1l u posudi no potiu,
sn:oro dobor urod kod se ze1n(jo obogou ln-alttetmm vrtnim kompo
tom.
Kako vrtni kompost koristi zemlji Os,gurava bolnu hranu i k tome
ukl ue mnoge elemente u tr.iOllima potrebne z.a
uravnotezen i zdrav rast.
Poboluva drenaiu, stoga omogutue z.eml11 da se ran,,e zagne u
prolj e. Toosob1to konso ilovastom du koe e ob1010 hladno ! slabo
oced,to.
Potamnjue zemlu. omoguavajutl IOJ da apsorb1ra vi cophne od
sunca (konsno u prolece rad, pot1cana ranog rast:a bolaka).
Poboluva p1eskOV1co do omogucavauc, mu da z.adrtava vi e
vfae.
Stvara zdrav I aknvan okoh! koi konstt bakterijama i stVOren,ma
u z.eml1. ukluaiju:o j gliste.
To ,e prirodan ruon pobol a da , spreava nakuplane toks,mh
kemilcaha lcoe oh oscau u du 111 se cede kroz kanale i pocoke.
-
(
Koriltenje vrtnoga kompost.a
JEDNOSTRUKO PREKOPAVANJE
Podijelice parcelu uzduzno po sredini. lzvad1te 'brazdu' ili
'dubinu lopace' -dub1ne i irine fcihace - iz p-ve polovice i
poloiite zemlju na jednu scranu. Na dno brazde stav,ce gnoj ili
komposc. Uklonice ednogodi nji korov iz druge brazde i preokrenite
ga u prvu brazdu. lzvadice zemlu iz druge brazde do dubine lopace i
scavice e preko korova u prvoj brazdi. Ponavija1ce cako do
-
46 Kori1tenje vrtnoga komposta
Prekopavanje i izmjena usjeva
Kad trebo
ukopati
kompost?
Da bi vrtni kompost bio h o korisniji, treba ga pomije!ati sa
zemljom u pravo vrijeme. Nekim usjevima narocito koristi kad je
njihovo korijenje u vrtnom kompostu ili se zemlji dodaje dobro
razgraden gnoj. Zbog toga se povrtnjaci obic:no
podijele na tri dijela to omoguuje da se povre slicnih potreba
uzgaja na istoj
povini. Svake godine se na svaku povinu stavi drugi usjev, aJi
prema pravilnoj
rotaciji. Z a 'jednostruko' i 'dvostruko' prekopavanje vidi
stranicu 45.
PRAVE SKUPINE
Podijelite parcelu u povrtnjalru na tri dijela tako da S\ake
godme motete izmijenili slrupme po,Ta. Svaka skupma 1ma razlife
pou-ebe 1 vnjeme kad se \Ttm kompost ili gnoj ukopa\'a u zemlju.
Napnm1er: Korijennslo povre: PrekopaJle zemlju t1mi. ali ne
dodaJte
\Ttni komposl ili gnoJ. lslo :alto ne dodaJte vapno. Otprilike
dva tjedna prije sjetve ili sadnJe ugrabljajle u zemlju
openam.iensko umjetno gnojivo.
Kupusr\jafe: Prekopajte zemlju zimi, dodajuti vrtm kompost ili
gnoJ. nn 1to ako zemlji nedostaje hu musa. Aleo je zemlja losela.
dodajte \rapna. ali ne istovremeno kad ukopa\'ate gnoj ili kompo t.
Vapno pospite. po potrebi, otprilike dva tedna kasruJe. Otprlike
d\'a lJedna priJe sewe ili sadnje ugrabljajte uzemlju
optenal'l1Jensko umjetno gnojivo.
:\lahunarke i alate: Preko p ate zemlju umi i dodajte obilnu
kolimu dobro raspadnutog vrtnog komposla ili gnoja. Aleo je
zemlja kisela. doda,te \'3pna. ali ne ISIO\Temeno kad prekopavate i
wniJei-ate kompo t ili gnoJ. Vapno pospte. po potreb1, otprihke dva
tjedna kasnije. Otprilike dva tjedna prije sjetve ili adnje
ugrabljajte u zemlju cptenamjensko umjelno gnoji\o.
VELIKA KOLICI A KRUMPIRA
U malim vrtovima krump1r se uv1ek st.avlja u u.tu slrupinu s
konJenasum povrtem. Medultm, kad uzgajate veliku koli inu krumpira.
on se mote u2gajali u etverogodiSnjem ciklusu i ubac1lt izmedu
lrupusnja 1 korijenastog po Ta; z.emlju mu pripremite k.ao za
korijenasto povrte.
PRAVA IZMJENA
Ko.d pocnRU! u..:gctjou povre, 11 pol'!etku je te!ko osn:ori
pra.w rotociJu, 110 nakon nekoliko god1M uspo$U1v1te tl]edei
redoiljed:
KORIJENASTO MAHUNARKE I SAL.ATE
-
Koristenje vrtnoga komposta
Malc 1 povisene grediceP r im ar na uloga malciranja je pokriti
zemlju da bi se smanjilo gubitak vlage kroz isparavanje s povrsine
t ia t e suzbilo rast korova. Malc ujedno pomaie u izoliranju
korijenja biljaka od ekstremnih temperatura. Organski malc dodaje
tlu
hranjive sastojke t e ujedno sprecava da pljuskovi kise nanose
blatnjavu zemlju i
zamrljaju biljke prfjavom zemljom. Malciranje ujedno pridonosi
sprecavanju erozije
da.
PRIPREME ZA MALCIRANJE BILJAKA
Sto je
malciranje?
Toje najbolje ul:initi u proljee ili pol:etkom !jeta. Okopajle
ili i tupajte jednogodiSnji korov (vidi stranice 18
19) i odlotite ga na kompostnu hrpu
Temeij1to navlatile zemlju. Ako se mal slavlja na vrh suhe
zemlje. tlo e ostalt suho le spnJel:1ti S1renje i rasl
korijena.
ili u komposter. \'ilama iskopajle traJni korov l\idi
stranic
-
48 Stvaranje gfistitta V
Sto je glististe? Kako gliste
rade
kompost?
11' ad se povrtni otpad kompostira na tradicionalnoj kompostnoj
hrpi u vrtu, e m p e r a t u r a raste u njezinoj sredini do tocke
kad je pretoplo da iivi bilo sto
osim bakterija. To je ponekad poznato kao 'vrue' kompostiranje.
Medutim,
kompostiranje na niskim temperaturama mogue je u 'glististu'.
Ovdje se potice
posebna vrsta glista koja male kolicine povrtnog otpada pretvara
u visoko
kvalitetan kompost za koristenje u vrtu.
STO JE VERMIKUL TURA?
To je naziv za komumje glista za prelvaranje povrtnog otpada u
kompost. Motete naiti I na izraz vennikompost" - lo je materijal
koJ1 nastaje u ghswtu.
KOJE SU POSEBNE GUJAVICE POTREBNE ZA GLISTISTE?
Poznate pod nazivima kompostne 1li gnoJevne guJ3\"ICC. ove
gujavice se prirodno nalaze u organskom materiJalu koji se raspada.
hrpama gnoja i gomilama li ta. Pravi naziv im je Euen1a/oeuda
(ponekad Euenia/etido), svijellocrvene su boje. a strufo1 nazi\'
dobile su po na inu na koji se. kad se grubo uhvate, brane
ispuStajuti tekutinu prodoma mlrisa. Tradicionalna vrtna glista
nije prikladna za glistSte.
GDJE SE MOGU NABAVITI GUJAVICE?
Mogu se nabaviti kod vennik:ullUmih Lvrtki (uglavnom kao
poStanska narudtba) ili u prodavaonicama rib1 ke opreme. Kad za
inJete, trebat e va.m oko 1000 gujavtca, Sto iznos1 oko 500 g, kako
bi proces kompostiraaja bio Sto brfi. Ponekad se prodaJu kao
'starler' oprema i gajavice su ozna ene te!inom, a ne brojem.
KOJE SU POTREBE GUJAVICA?
Da b1 bite aktvne i zadovoline. potreban im je mra n. vlatan (ne
natopljen) 1 lopao proslo . najbolje 13-24 C. Ne vote temperature
viAe od 2rc I uginut e na 32"C 1h vl!e. Upravosuprotno, postal e
neaktivne na mskim temperaturama.
GLISTISTE S PRETINCIMA
Goma pi 1,ca dJelom: !'\()
,spunena 1e: dodan,m I
razdroblen1m kuh1ns m ,
vnmm organs m
otpadom
Kad se ta1 mater I
uldoni. prazna
pi uc.a se stavla na
vrh ghsti!ta
Bazna ed1n,ca s
al.m nogama
(ep na dnu omoguu1e
s uplan e 1e111e oa
se nakuplJa; mote se
konslltJ u vnu il1 dodat1
k o m p ostu na hrp1 111 u kanu
Prost,rk.a za ..tagu za odriavanie blage vla!noslJ organsl.og
matenala ko1 se razgradue
Sredna p ,oca sadrti organski materqal u procesu razgradne
gujaV1Cama
Dona p.'1tica sadr!1 razgraden matenal koj1 e spreman za
uldanane I konStenje u vrtu (vecina guaVlc.a se dile prema gore,
rad, na matenalu u gomJOI pl1t,O)
KuJ)OVlla gli$tiul SC1Stao
-
K A K O S U A K T I V N E G U J A V I C E ?
()nc5e brzo razmnoivaju i ako za nete s 500 g gujavica. lxt te
1h l kg za otprilike 3-1 mjeseca. Trebaju redo\'it izvor hrane 1oko
tri njihove te!ine hrane za svaki lJedan) te. = 110 . prikladan
okol (vidi sLprotnu strancu). Zna se da e nJ1hov fotni ciklus ellri
godine. 1ako je to ob1foo rnanje kad ,e n-dov1to uznem1ra\'aju u
J!lisAtu.
K O L I K O D U G O T R A J E R A Z G R A D N J A ?
Bruna raspadanja ovis1 o broJu guJavica. temperatun (vidi
suprolnu strarncu) i koli ini povrtnog otpada dodanoga odjednom To
bi lrebalo biti 'pomalo i esto', a ne dali tuJa\1cama veliku
kolifinu materijala koji ne mogu brzo '. diti.
H O E L I S T E T I T I G U J A V I C A M A A K O S E K A S N I
S D O D A V A N J E M P O V R T N O G
O T P A D A ?
One mogu !iVJeh nekohko tJedana bez ikakvih problema ako su
iscrp1Je materiJal I rnJe dodana dodatna hrana. Ako odlazte na
godi!nji odmor. napnmjer. to e bill u redu.
H O E L I P O E T I S M R D J E T I ?
Ob1 no procc:, kompost1ranJa ne stvara neugodne muise. ledutim.
problemi se mogu pojaviti ako: Komposler je pretrpan: pre tanite ga
puniti i !agano
pronujclajte sadrtaj kako bi moglo prodrijell vi e zraka. '
edodajte \Tue materijal za kompostiranje dok neugodan mirisne
nestane.
Drenatna rupa (ili rupe) u kanli su zafepljene pa
mjcla\inapostaje odve vlafoa. Redovito provjeravajte rupe i
odfepite1h po polrebi. no imajte na umJ da mjeSavina ne smije
postal !'Uha.
1aterijal je prekiseo. Ako se to dogod1. prestanite dodavati
otpad od lu:;elog voa (kao !to je greJp I naranfa).
S T O J E P O T R E B N O Z A P O E T A K ?
Ceur osnO\'ne stvari su: Kompo ter. obitno napravijen od
plastike 11i drva. GuJa\ice (\'idi nasuprotnu stranicu za tnu
te!inu i
broJl. Temeljni sloj (od valovitoga kanona i narezanog
no\inskog
papara i li!a ). Kuhinjski i vrtni otpad od povra. \'1dJ 5lramce
52-53 za detalje o uspostavljanJu glistiSta.
H O E L I P R I V L A l T I M U H E ?
Bez.opasne vone muhe ponekad se pojavljuJu ako pretrpate kantu
(u tom slufaJu b i t JO! velika koli ina otpada !toga tn.>baju
prerad1t1 gujavice). stoga nastojte ne doda\'llti mnogo materjala
odjednom. Pokrivanje po\T!>ine novinama (koje odr!a\'llju
1iaf.n05t komposla) takoder f e pomoi otJerati vone muhe. Ako se
problem nastavi, poku!ajle premjeslili kantu na drugo mj to gde
\'ant muhe nee dosad1vali.
Stvaranje gtistilta 4 9
H O E L I P R O C E S K O M P O S T I R A N J AP R I V L A l T I
S T E T O l N E ?
Kako biste smanjili opasnosl da se glodavci zaintere 1raJu za
materijal koji se razgraduje, samo u komposler dodaJte biljnog
otpada. ne preostalog kuhanog mesa (koje stvara jake neugodne miri.
e koJi privlate glodavce). masnu hranu ili farice te mlij ne
pro1zvode.
K A K O E S T O T R E B A V A D I T IK O M P O S T ?
Ob1 no Jednom ili dvapul god1 nJe. 1ako u poelku lo o,'lSi o
broju gujavica koje $C dodaju u kantu.
J E L I T E S K O V A D I T I K O M P O S T ?
VadcnJc potpuno komposliranog matenJall je lako. iako tehmka
koJa se koru;ti obi no o,'lS1 o tome !elite li potpuno isprazniti
kantu ili izvaditi samo dio komposta (vidi slranice 52-53 za
detalje). U o no,'i se radi amo o razd,aJanJu gujavica z
komposta.
S T O S E M O Z E U l N I T I S K O M P O S T I R A N I M M A T
E R I J A L O M ?
Postoje mnoge pnmjene plodnog vrtnog komposta nastalog u ghsll
lu. od mal irallJa pominc tia do m1Je!anja sa zemljom prilikom
prekopavanja (v1di strance -14-47 za detalje).
Unutro!njost hs1t.f1a Je 1spu1ve,1a pliucama s organsktm mawijo
lom kojt gujo.tJict pn!tvaraju u kompost kro: svoj probo.vm
smtat'.
-
50 Stvannje glistina _ _ _ _ _ _ _ _
lzrada glistista Koji je najbolji
nacin za
izradu
glistista?
G lististe se m o i e napraviti b r z o i lako. S v e sto je
potrebno je k o m p o s t e r (kupovni ili kune izrade), obicno
izraden od plastike ili ( za vrste kune izrade) o d drva,
specijalne gujavice (vidi stranice 48-49) te organski kuhinjski i
vrtni
otpad koji e one probaviti i pretvorit i u kompost. T a j
kompost se m o i e upotrijebiti
z a vise namjena. ukljucujui malciranje povrsine tia (vidi
stranice 46-47) i z a
ukopavanje u zeml ju (vidi stranice 44-45).
e PRIKLADNI SPREMNICI Os,m zrade vlastitoga ghst1sta (od sare
plasticne kante za smece 1h od malo drva). postoe mnoga kupovna
ghstiita
dosrupna u vrmim centrima 1h speci1alnim verm1kulrum1m tvrtk.lma
za prodaju preko imemeta.
K u p o v n a g l ist ista Ukl1ufo1u plasticne kance kod kojih
se ghstifce pum I prazn1 odogo. Njihova unutamja grada shfoa 1e
onima kune 1zrade (vtdi nasuproc za pnlagodavane plasticne lwlce
z.a smece). Te kupovne vt"ste dosrupne su u vt e velicina, od
kapac:1ceta 20 hcara koa je pnkladna z.a ednu osobu 111 da b1 se
zadovoljio djeci 1nceres za vrclaren1e. pa do 100 litara idealna za
veliku ob,celj. Vn1edi 1mat1 na umu da se samo ogran,cena kohona
organskog kuh1nskog I vrmog otpada mote dodavati odjednom u
glisti!te I stoga n1egova vehcma treba bio u skladu s kolicinom
ocpada koj1 e redov1co dosrupan.
G l i s t i s t a s p r e t i n c i m a Ona su uv1ek kupovna i
postoe u dva glavna oblika: ona ceMUstog oblika s plmcama i
krui.nog oblika Obje vt"Ste 1ma1u svoe poklonike i prednosti, no
z.a mnoge lub1tele gt1st1ita pravokutni obhk 1e bolji z.ato ito
nud, vecu povriinu na ko101 guavtce mogu rad