Prednosti:
Naziv projekta: Izgradnja javne garae u Niu na uglu ulica
Svetozara Markovia i Sinelicevog trgaOpis problema: Pojava velikog
broja vozila koja su nepropisno parkirana radnim danima i vikendom
dovode do velike guve na ulicama u okolini i uem centru grada to
utie na pojavu zastoja u normalnom funkcionisanju saobraaja.
Svakodnevne prepreke na trotoarima, ulazima i raskrsnicama utiu na
bezbednost peaka ali pravi problem se javlja u vanrednim
situacijama kada zbog nepropisno parkiranih vozila je onemoguen
blagovremeni odziv vatrogasnih slubi i intervencije hitne pomoi.
Takoe, veliki broj nepropisno parkiranih vozila utie na bezbednost
u sobraaju i na mogunost kolapsa koji moe dovesti i do teih
saobraajnih nesrea. S obzirom da se radi o uem centru grada
potrebno je obezbediti bolji pristup trotoarima i peakim stazama
osobama sa invaliditetom kao i majkama sa malom decom.
Lokacija: Lokacija javne garae nalazie se na uglu ulica
Svetozara Markovia i Sinelicevog trga. Na postojeem parkingu
povrine 9.857m vrie se izgradnja javne garae. Prednost odabrane
lokacije ogleda se u tome to se nalazi u samom centru grada i u
blizini trnih centara ( Kala i Forum), dravnih ustanova od javnog
znaaja (MUP Ni, Narodno Pozorite, Dom vojske, Lokalna samouprava i
Sud) pa samim tim postoji velika potreba za parkiranjem.
Postojei parking na pomenutoj lokaciji koriste stanari okolnih
zgrada, te e se u cilju obezbedjenja podrke i saglasnosti u
izgradnji, pa e se njima omoguiti kupovina mesenih parking karti po
pristupanim cenama.
Posebno treba uzeti u razmatranje i izmetanje parking prostora
iz okolnih ulica kako bi se bolje regulisao saobraaj u gradu i
smanjile guve. To se pre svega odnosi na sledee ulice: Cara Duana,
Svetozara Markovia i Nikole Paia.
Projekat obuhvata: - Priprema terena
- Izgradnja infrastrukture, elektrina, vodovodna i kanalizaciona
mrea
- Regulisanje saobraaja u okolini javne garae
- Organizacija sistema javne garae
- Nain naplate parking usluga
Rok za izvrenje projekta: 18 meseci (6 meseci kreiranje idejnog
projekta + 6 meseci - prikupljanje dokumentacije + 6 meseci -
izgradnja objekta)Sredstva finansiranja: Grad Ni je najavio
raspisivanje javnog poziva za projektovanje, izgradnju,
finansiranje, upravljanje i odravanje javne garae, odnosno izbor
kvalifikovanog privatnog partnera kojem e biti dodeljena koncesija
za obavljanje komunalne ali i komercijalne delatnosti u trajanju do
25 godina. Za izgradnju garae od maksimalnih 255 parking mesta grad
e obezbediti kapitalnu subvenciju do 1,3 miliona evra, a Evropska
banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmotrie odobrenje kredita do 3
miliona evra. Dalje poslovanje javne garae (isplata zarada
zaposlenima i drugi trokovi) vrie se od naplate parkinga i prodaje
reklamnog prostora.Cilj projekta: Krajnji cilj i ideja koju ovaj
projekat treba da ostvare je uvoenje reda u parkiranju u centru
grada, smanjenje guvi na ulicama i generalno treba dati podsticaj
za sline projekte obzirom da postoji isti problem i u drugim
delovima grada. (Bulevar Nemanjia)
Opti cilj: Smanjenje broja nepropisno parkiranih vozila u uem
centru grada i smanjenje guvi.Specifini cilj: Regulisanje protoka
saobraaja i obezbeenje veeg parking prostora na lokaciji.
Ciljna grupa: Zaposleni u neposrednoj blizini javne garae,
zaposleni koji rade odreeni broj sati, posetioci institucija od
javnog i kulturnog znaaja, posetioci trnih i rekreativnih centara,
posetioci HORECA sektora, ostale kategorije koje odraavaju bilo
koju posebnu karakteristiku podruja koje se istrauje, npr,
studentska populacija obzirom da se u blizini lokacije nalaze
obrazovne institucije.Prednosti izgradnje javne garae:
1) Bezbednost Bezbednost peaka se moe uveati odstranjivanjem
vozila koja prave prepreke
na trotoarima, ulazima i raskrsnicama Javne usluge, poput javnog
prevoza, se mogu organizovati tako da ne blokiraju ili ometaju
saobraaj.
Eliminisanje nepropisnog parkiranja moe da povea optu bezbednost
u saobraaju i smanji zaguenja u saobraaju koja esto vode do
saobraajnih nesrea.
Adekvatan broj parking mesta omoguava da prostor oko hidranata,
protiv- poarnih puteva i ostala podruja ograniene namene ostanu
slobodni i dostupni u vanrednim situacijama.
Bolja pristupanost licima sa posebnim potrebama
2) Ekonomski rast Parkiranje je vaan inilac ekonomskog
rasta.
To je pomona usluga koja omoguava ljudima da obavljaju neke
druge
aktivnosti da ive, rade, kupuju, itd.
Dobro osmiljen plan parkinga e prikazati apsolutno
najsvrsishodniju upotrebu prostora, omoguavajui svima da parkiraju
tamo gde treba, i pruajui firmama i radnjama prostor za snabdevanje
robom i pristup klijenata.
Izdavanje reklamnog prostora
3) Kvalitet ivota Dobro osmiljen plan parkiranja, takoe, moe da
oivi grad i da ga ini privlanijim za investitore i nove
stanovnike.
Ovo se postie smanjenjem zaguenja u saobraaju, oslobaanjem
trotoara i poboljanjem kvaliteta vazduha, smanjenjem sveukupnog
prometa saobraaja i omoguavanjem brzog i efikasnog pronalaenja
parking mesta.Nedostaci izgradnje javne garae:1) Gubitak zelenih
povrina2) Reorganizacija saobraaja u blizini lokacije javne garae3)
Izmene linija gradskog prevoza
4) Poveanje zagadjenja u tom delu grada
5) Gubitak poslovnog prostora (centar)
6) Dodatni trokovi za pratee objekte ( npr.lift za
putnike)Ogranienja:
Konkurencija - Najvea konkurencija potencijalnim parkiralitima
sa naplatom u mnogim optinama jeste besplatno ulino parkiranje, ili
parkiranje na ulici koje se naplauje ali ija se naplata ne vri
efikasno uz injenicu da ne postoje oblasti u kojima je parkiranje
zabranjeno. Ljudi e veoma retko odabrati da plate parking ukoliko
imaju alternativu.
Trokovi - Trokovna ogranienja izgradnje parkiralita imaju dva
glavna oblika.Prvo, potranja za parking mestima je funkcija koja
zavisi od konane destinacije osobe koja trai parking. to je dalje
parking mesto to je manja verovatnoa da e je osoba koja eli da se
parkira zauzeti. Meutim, za traene destinacije zemljite je esto
skupo i moe da ostvari vie prihoda ako se na njemu izgradi poslovni
prostor i radnje umesto parkiralita.
Drugo, u mnogim optinama konkretni trokovi izgradnje parkiralita
su visoki u odnosu na potencijalnu naknadu koja se moe naplatiti.
Ovo je zbog toga to izgradnja parkiralita moe da kota isto, ako ne
i vie, koliko tipina industrijska gradnja. Meutim, ovo se esto
deava zbog toga to mnoge optine ele da se parkiralite zamaskira
kako bi se poboljala estetika postojeeg prostora, ili da se locira
na parcelama neodgovarajue veliine ili da se izgradi pod zemljom.
Rezultat je finansijski rizian, ili ak finansijski neizvodljiv,
projekat koji nije privlaan za privatne investitore.Model
javno-privatnog partnerstva u vrenju poslova parking-servisa Ugovor
o koncesiji
Ugovor o koncesiji (Concession) je JPP po kome privatna
kompanija (koncesionar) preuzima potpunu odgovornost za pruanje
parking-usluga, ukljuujui projektovanje, finansiranje, izgradnju, i
korienje javnog parkiralita/garae, kao i naplatu parking-usluga
tokom perioda od 25 do 30 godina. Standarde kvaliteta parking
objekata i parking-usluga propisuje lokalna samouprava. Najee se
primenjuje za izgradnju garaa i kompleksnih automatizovanih javnih
parkiralita.
Ugovorom o koncesiji za vrenje poslova parking-servisa, lokalna
samouprava dodeljuje koncesionaru pravo da koristi javne resurse:
javno parkiralite/garau, opremu, zemljite, zgrade itd. Ovim ona
stie pravo na naplatu koncesione naknade od koncesionara. Nakon
izgradnje parking-objekta u ugovorenom roku, koncesionar koristi
objekat za vrenje parking-usluge koje naplauje direktno od
korisnika. Cena parkiranja i nain njene izmene regulisani su
ugovorom o koncesiji. Novoizgraeni objekat prenosi se u vlasnitvo
lokalne samouprave nakon izgradnje ili na kraju koncesionog peroda,
saglasno ugovoru. Na slici prikazan je odnos lokalne samouprave,
koncesionara i korisnika parking usluga.
Slika : Ugovor o koncesiji
Rok trajanja koncesije mora da omogui povraaj investiranih
sredstava i ostvarivanje razumnog profita koncesionara. Lokalna
samouprava moe da prui finansijsku pomo u cilju poveanja
finansijske isplativosti izgradnje parking-objekta putem:
sufinansiranja investicionih rashoda ili subvencionisanja korisnika
usluga i/ili privatnog partnera.
Koncesija za izgradnju podzemne garae u Niu
Grad Ni je u elji da rei problem saobraajnih guvi, u prvoj zoni
i zakrenja glavne ulice, zbog samovoljnog ulinog parkiranja, odluio
da izgradi podzemnu garau po modelu JPP.
Radi implementacije projekta Grad Ni sklopio je koncesioni
ugovor s privatim preduzeem Alfa inzenjering o izgradnji
automatizovane podzemne garae u tri nivoa.
Ugovor o izgradnji parking-prostora sklopljen je na 25 godina, u
tom roku koncesionar naplauje i odrava parking i 5 % od bruto
prihoda prenosi gradu/gradskom preduzeu i
Ugovor o komercijalnom razvoju dao je pravo koncesionaru da
izdaje prostor za reklamiranje, uz obavezu da gradu plaa koncesionu
naknadu.
Steeno iskustvo grada u sprovoenju koncesionog ugovora:
reen je problem saobraaja i parkiranja uz dobijanje peake zone,
bez angaovanja javnih sredstava,
koncesioni ugovor omoguio je ostvarivanje dugoronog prihoda za
grad i profita za koncesionara,
javni servis lokalne samouprave moe postati alternativni izvor
dodatnih prihoda,
radi podsticanja razvoja, podzemne garae sa dodatnim
komercijalnim sadrajem su dobra zamena za parkiralita u centralnim
gradskim zonama i
9999izbor JPP za razvoj infrastrukture je adekvatan pristup
lokalne vlasti u uslovima kada se suoi sa nedostatkom strunosti,
znanja i finansjskih sredstava.
Grad Ni je najavio raspisivanje javnog poziva za projektovanje,
izgradnju, finansiranje, upravljanje i odravanje javne garae,
odnosno izbor kvalifikovanog privatnog partnera kojem e biti
dodeljena koncesija za obavljanje komunalne ali i komercijalne
delatnosti u trajanju do 25 godina. Za izgradnju garae od
maksimalnih 255 parking mesta grad e obezbediti kapitalnu
subvenciju do 1,3 miliona evra, a Evropska banka za obnovu i razvoj
(EBRD) razmotrie odobrenje kredita do 3 miliona evra.Povrina javne
parcele na kojoj e biti izgraena podzemna javna garaa je 9.857m.
Minimalan projektovani broj mesta u garai koji zadovoljava potrebe
i predstavlja realnu osnovu za reenje problema nedovoljnog broja
parking mesta u gradu je 255. Raspoloive povrine za parkiranje ne
odgovaraju sadanjim potrebama, a u skoroj budunosti problem
nedovoljnog broja parking mesta postae izraeniji. Jedini nain da se
prevazie nesklad izmeu zahteva i postojeeg kapaciteta je izgradnja
javne parking garae.
Model ugovora o JPP obavezan je sastavni deo konkursne
dokumentacije, po Zakonu o koncesijama i Zakonu o javnim nabakama
jer se ovaj ugovor ne moe bitnije menjati nakon izbora najboljeg
ponuaa.
Model ugovora trebalo bi da sadri jasan i detaljan opis prava i
obaveza ugovornih strana u okviru JPP. Osnovni elemenati ugovora o
JPP su:
prava i obaveze lokalne vlasti i privatnog partnera,
raspodela rizika (ukljuujui rizike vezane za obezbeenje
lokacije/zemljita),
mehanizmi plaanja cene parkiranja, subvencija, donacija
itd.,
standardi pruanja usluga, ciljevi i indikatori izvrenja
(objektivni i merljivi),
postupak obavljanja dozvoljenih izmena (njihova vrsta i
obim),
kazne za neizvrenje ugovornih obaveza i eventualni bonusi za
dobro izvrenje,
instrumenti obezbeenja izvrenja obaveza,
rokovi u okviru trajanja ugovora,
uslovi za raskid ugovora (prema ugovornoj strani i vrsti
dogaaja) i naknade za raskid za svaku ugovornu stranu,
pravo na raskid ugovora i ponovno preuzimanje poverenih
nadlenosti (za javni sektor, za zajmodavce i u vanrednim
situacijama),
definisanje i uticaj vie sile i promene zakona i
postupak reavanja sporova.
Pravni savetnici trebalo bi da budu ukljueni u pripremu modela
ugovora o JPP u cilju pravne zatite ugovornih strana, a posebno
interesa javnog sektora.
Podela rizika tokom javno-privatnog partnerstva
Podela rizika se sprovodi u 3 koraka: 1) identifikovanje rizika,
2) utvrivanje partnera koji bi najbolje upravljao rizikom i 3)
utvrivanje naknade za preuzeti rizik.
Rizici koji se mogu pojaviti u toku realizacije JPP su:
rizici promene pravnog i institucionalnog okvira koji utiu na
sigurnost partnera,
makroekonomski rizici (promene cena, kursa valute, nivoa zarada,
cena kapitala i drugih inputa), koji utiu na trokove pruanja
usluga, a time i na ostvareni profit,
trini rizik u smislu promene tranje za uslugom koja je predmet
JPP, a koji zavisi od navika korisnika usluge, kvaliteta i cene
usluge i
izvoaki i operativni rizici koji se odnose na izgradnju
infrastrukture i efikasnost i rentabilnost poslovanja u toku
pruanja usluge.
za izgradnju garae grad e obezbediti kapitalnu subvenciju do 1,3
miliona evra, a Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmotrie
odobrenje kredita do 3 miliona evra ime se smanjuje rizik u
poslovanju
privatni partner finansira deo investicionih rashoda i tekue
poslovanje parking-sistema, koje pokriva iz prihoda koje direktno
naplauje od korisnika,
lokalna samouprava prima koncesionu naknadu ili uestvuje u
prihodu,
privatni partner investira u opremu parking-sistema:
parking-merae ili sistem za plaanje putem SMS i druge inicijalne
trokove. On pri tome pokriva trokove gubitaka na
parking-uslugama.
privatni partner preuzima nadlenost za svakodnevno poslovanje i
odravanje
optina je odgovorna za strukturalno odravanje i na taj nain titi
dugorono vrednost imovine
optina unapred definie uslove poslovanja, vrstu i obim usluge,
cenu parking-sistema, kao i kriterijume za njihovu promenu u toku
trajanja JPP i
ugovor traje 25 godina jer su posredi investicije velike
vrednosti.Opasnosti i rizici:
Nemogunost prikupljanja svih potrebnih dozvola za izgradnju
Potekoe u prikupljanju saglasnosti stanara i vlasnika poslovnih
objekata na lokaciji o nainu na koji e se izvriti reorganizacija
poslovanja tih objekata. Mogunost kanjenja isporuke materijala
Mogunost loih urbanistikih reenja Nemogunost obezbeivanja potrebnih
finansijskih sredstavaSWOT analizaSNAGESLABOSTI
Smanjenje broja nepropisno parkiranih vozila
Regulisanje protoka saobraaja
Smanjenje guvi
Poveanje kapaciteta na ogranienom prostoru
titi vozila od ekstremnih vremenskih uslova Vei parking
prostor
Vei receptivni kapacitet Gubljenje zelene povrine
Reorganizovanje poslovanja postojeih poslovnih
objekata/stambenih objekata Nabavljanje rampi je esto oteano i
dugotrajno, kao i odravanje samog sistema naplate
Pad celog sistema zbog tehnolokih kvarova
MOGUNOSTIPRETNJE
Mogunost postavljanja reklamnog materijala sa spoljne i
unutranje strane objekta.
Mogunost davanja podstreka za nove i sline projekte.
Mogunost za bolju i objedinjeniju i taniju naplatu parkinga.
Stvaranje nepotrebnih guvi u neposrednoj blizini objekta
Prenatrpanost objekta vozilima
Zagadjenje ivotne sredine
Faze projekta:1. Analiza trita i definisanje potreba za
izgradnju javne garae, idejni projekat (odabir lokacije, analiza
izvodljivosti..)2. Prikupljanje dokumentacije za dobijanje dozvola
(gradjevinske, lokacijske i upotrebne)
3. Ograivanje lokacije, priprema terena, izmene linija gradskog
prevoza i dostavljanje potrebnog materijala za izgradnju, izgradnja
i sastavljanje samog objekta, reavanje elektrine, vodovodne i
kanalizacione mree i dostavljanje materijala neophodnih za
funkcionisanje objekta (raznih ograda, rampi, opreme itd.).
Raiavanje gradilita, instalacija sistema za naplatu i postavljanje
rasvete, dekoracije i reklamnog prostora sa spoljanje i unutranje
strane objekta i reorganizacija saobraaja u neposrednoj blizini
lokacije.Aktivnosti:
1. Analiza trita i definisanje potreba za izgradnju javne garae
2. Idejni projekat
2.1. Odabir lokacije 2.2. Analiza postojee infrastrukture
2.3. Zakonska izvodljivost, drutvena i ekonomska izvodljivost,
tehnika i finansijska izvodljivost
2.4. Kontrola i procena efekata JPP u vrenju usluga
parkiranja
3. Raspisivanje tendera i prijava na konkurs za izgradnju javne
garae
4. Prikupljanje konkursne dokumentacije4.1. Sadraj konkursne
dokumentacije:
4.1.1. Opis usluga4.1.1.1. Opis projekta
4.1.1.2. Taan i konkretan opis usluga koje treba izvodja da prui
i minimalni uslovi i standardi kvaliteta
4.1.1.3. Uslovi ugovora i uslovi vezani za trajanje
4.1.1.4. Obaveze vezane za rokove i kazne za neispunjenje
ugovornih obaveza
4.1.1.5. Osiguranje i uslovi vezani za nadoknadu
4.1.1.6. Opis obaveza optine
4.1.1.7. Prava koja zadrava optina
4.1.1.8. Garancije kvaliteta/uinaka
4.1.1.9. Opte odredbe u sluaju neispunjavanja ugovornih
obaveza
4.1.1.10. Prelazne odredbe i kraj ugovora
4.1.2. Tehniki predlog
4.1.2.1. Kvalifikacije i iskustvo
4.1.2.2. Investicioni plan
4.1.2.3. Plan rada
4.1.2.4. Plan i raspored realizacije investicije i rada
4.1.2.5. Finansijski parametri
5. Predaja konkursne dokumentacije i sklapanje ugovora o
koncesiji
6. Dobijanje lokacijske dozvole
6.1. Priprema i prikupljanje dokumentacije
6.2. Spisak potrebne dokumentacije
6.2.1. Kopija plana parcele sa decimetarskom mreom i koordinatom
jedne take te mree, ne stariju od 6 meseci (Izdaje R.G.Z., Sluba za
katastar nepokretnosti Ni)
6.2.2. Izvod iz katastra podzemnih instalacija ne stariji od 6
meseci(Izdaje R.G.Z.Sluba za katastar nepokretnosti Ni)
6.2.3. Podatke o vrsti i nameni objekta koji e se graditi i
podatke o planiranoj dispoziciji, tehnike karakteristike i
slino.(Situaciono ili idejno reenje izradjeno od strane odgovornog
projektanta)
6.2.4. Dokaz o pravu svojine, odnosno pravu zakupa na
gradjevinskom zemljitu (i/ili drugi dokaz u skladu sa lanom 54. i
lanom 135. Zakona o planiranju i izgradnji)
6.2.5. Dokaz o izvrenoj uplati takse
6.3. Predaja dokumentacije
6.4. Dobijanje lokacijske dozvole
7. Dobijanje gradjevinske dozvole
7.1. Podnoenje zahteva za dobijanje gradjevinske dozvole
7.1.2. Spisak potrebne dokumentacije za dobijanje gradjevinske
dozvole
7.1.2.1. Pravosnana lokacijska dozvola
7.1.2.2. Idejni ili glavni projekat sa izvetajem o izvrenoj
tehnikoj kontroli(uradjen u skladu sa lokacijskom dozvolom u tri
primerka)7.1.2.3. Dokaz o pravu svojine, osnosno pravu zakupa na
gradjevinskom zemljitu, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu
ako se izvode radovi nadgradnje objekta (i/ili drugi dokaz u skladu
sa lanom 135. Zakona o planiranju i uzgradnji)7.1.2.4. Dokaz o
uredjivanju odnosa u pogledu plaanja naknade za uredjivanje
gradjevinskog zemljita (prilae se u postupku izdavanja gradjevinske
dozvole, nakon provere da je idejni ili glavni projekat uradjen u
skladu sa pravilima gradjenja sadranim u lokacijskoj dozvoli)
7.1.2.5. Ostala potrebna dokumentacija
7.1.2.6. Dokaz o uplati administrativne takse
7.2. Dobijanje gradjevinske dozvole za pripremne radove
8. Izvodjenje pripremnih radova
8.1. Ruenje postojeih objekata na parceli
8.2. Raiavanje terena na parceli
8.3. Izmetanje posotjee infrastrukture na parceli
8.4. Obezbedjenje prostora za dopremu i smetaj gradjevinskog
materijala i opreme
8.5. Gradjenje i postavljanje objekata, instalacija i opreme
privremenog karaktera za potrebe izvodjenja radova
8.6. Zemljani radovi
8.7. Radovi kojima se obezbedjuje sigurnost susednih objekata
odnosno sigurnost i stabilnost terena
8.8. Obezbedjivanje nesmetanog odvijanja saobraaja i korienje
okolnog prostora
9. Izgradnja i montaa
9.1. obezbedjenje opreme i ljudstva za izgradnju objekta
9.2. Doprema materijala neophodnog za izgradnju ibjekta
9.3. Oraganizovanje radnih aktivnosti na izgradnji objekta
9.4. Kontrola procesa rada i obezbedjenje bezbedonosnih
uslova
9.5. Izgradnja
9.6. Instalacija sistema za naplatu, rampi i postava rasvete i
reklamnog prostora
9.7. Raiavanje gradilita
10. Tehniki pregled i dobijanje upotrebne dozvole (Tehniki
pregled objekta vri se po zavretku izgradnje objekta, odnosno svih
radova predvidjenih gradjevinskom dozvolom. Tehnikim pregledom
utvrdjuje se podobnost objekta za upotrebu. Upotrebna dozvola
izdaje se kada se utvrdi da je objekat podoban za upotrebu i izdaje
se za ceo objekat ili deo objekta koji predstavlja
tehniko-tehnoloku celinu i moe se kao takav samostalno
koristiti)
10.1. Potrebna dokumentacija:
10.1.1. Uporedo popunjen obrazac za Tehniki pregled i izdavanje
Upotrebne dozvole, sa predlogom firme koja e ga vriti
10.1.2. Fotokopija pravosnane Gradjevinske dozvole
10.1.3. Dokaz o uplaenoj administrativnoj taksi
Aktivnost 1. Upravljanje projektom
Opis aktivnosti
Potpisivanje ugovora izmeu lokalne samouprave i kompanije koja e
vriti izgradnju javne garae tj. lanova projektnog tima. Projektni
tim upravlja projektnim aktivnostima za vreme trajanja projekta,
pie tehnike i finansijske izvetaje, organizuje nedeljne i mesene
sastanke. Komunicira sa drugim partnerima i konsultantima na
projektu. Ova aktivnost traje koliko i sam projekat.
Aktivnost 2. Analiza trita i definisanje potreba za izgradnjom
javne garae
Opis aktivnosti
Sprovoenje ove aktivnosti treba da utvrdi obim potrebe za
parking mestima na odabranoj lokaciji. Analiza trita obavie se
ispitivanjem, istraivanjem i anketiranjem od strane tima (3 lana).
Zadatak tima bie:
2.1 utvrditi broj poslovnih objekata (banaka, agencija) u
neposrednoj blizini lokacije i broj zaposlenih koji na posao dolaze
kolima
2.2 utvrditi broj trnih centara i prodavnica u neposrednoj
blizini i broj zaposlenih koji na posao dolaze kolima
2.3 utvrditi broj zaposlenih u javnim ustanovama ( MUP Ni,
Narodno pozorite, Lokalna samouprava, Sud, Dom vojske) koji na
posao dolaze kolima
2.4 utvrditi broj ugostiteljskih objekata (kafana, restorana,
hotela) u neposrednoj blizini
2.5 utvrditi broj stanara u okolnim zgradama koji poseduju
automobile
Aktivnost 3. Raspisivanje tendera i prijava na konkurs za
izgradnju javne garae
Opis aktivnostiPotrebno je ispotovati zakonom propisanu
procedure u vezi izgradnje jvnih objekata i u odgovarajuem
vremenskom roku prikupiti neophodnu dokumentaciju. Takoe treba
voditi rauna da prijava bude predata u roku koji je predvien
konkursom.
Aktivnost 4. Prikupljanje konkursne dokumnetacije
Opis aktivnosti
Ova aktivnost podrazumeva identifikaciju svih relevantnih
institucija na lokalnom nivou i pribavljanje informacija o
neophodnoj dokumentaciji za prijavu na konkurs.
Aktivnost 5. Predaja konkursne dokumentacije i sklapanje ugovora
o koncesiji
Opis aktivnosti
Ugovor o koncesiji je JPP po kome privatna kompanija
(koncesionar) preuzima potpunu odgovornost za pruanje
parking-usluga, ukljuujui projektovanje, finansiranje, izgradnju, i
korienje javnog parkiralita/garae, kao i naplatu parking-usluga
tokom perioda od 25 godina. Nakon izgradnje parking-objekta u
ugovorenom roku, koncesionar koristi objekat za vrenje
parking-usluge koje naplauje direktno od korisnika. Cena parkiranja
i nain njene izmene regulisani su ugovorom o koncesiji.
Aktivnost 6. Dobijanje lokacijske dozvole
Opis akktivnosti
Ova aktivnost podrazumeva identifikaciju svih relevantnih
institucija na lokalnom nivou i pribavljanje informacija o
neophodnoj dokumentaciji za dobijanje lokacijske dozvole.
6.1 mapiranje institucije koja izdaje informacije o lokaciji
6.2 prikupljanje informacija o lokaciji (sadri podatke o
mogunostima i ogranienjima gradnje na katastarskoj parceli).
6.3 mapiranje institucije koja izdaje lokacijsku dozvolu
6.4 prikupljanje informacija neophodnih za dobijanje lokacijske
dozvole
Aktivnost 7. Dobijanje graevinske dozvole
Opis aktivnosti
Ova aktivnost podrazumeva identifikaciju svih relevantnih
institucija na lokalnom nivou i pribavljanje informacija o
neophodnoj dokumentaciji za izdavanje graevinske dozvole.
7.1 mapiranje institucije koja izdaje graevinsku dozvolu
7.2 prikupljanje informacija neophodnih za dobijanje graevinske
dozvole
7.3 mapiranje institucije koja izdaje prostornoplansku i
urbanistiku dozvolu za izgradnju
7.4 prikupljanje informacija neophodnih za izdavanje
prostornoplanskog i urbanistikog osnova za izgradnju
7.5 mapiranje institucije koja vri studiju o proceni uticaja na
ivotnu sredinu
7.6 prikupljanje informacija za izradu studije o proceni
uticajana na ivotnu sredinu
Aktivnost 8. Izvoenje pripremnih radova
Opis aktivnosti
Ova aktivnost definie radove koje treba izvriti pre poetka
gradnje samog objekta. To su one aktivnosti kojima se priprema
teren za neometanu realizaciju projekta.
8.1 ruenje postojeih objekata na parceli
8.2 raiavanje terena na parceli
8.3 izmetanje postojee infrastructure na parceli
8.4 obezbeenje prostora za dopremu graevinskog materijala i
opreme
8.5 gradjenje i postavljanje objekata, instalacija i opreme
privremenog karaktera za potrebe izvodjenja radova
8.6 zemljani radovi
8.7 radovi kojima se obezbedjuje sigurnost susednih objekata
odnosno sigurnost i stabilnost terena
8.8 obezbedjivanje nesmetanog odvijanja saobraaja i korienje
okolnog prostora
Aktivnost 9. Izgradnja i montaa
Opis aktivnosti
Ova aktivnost podrazumeva konkretnu realizaciju projekta tj
definie radove kojima e se vriti izgradnja objekta.
9.1 obezbedjenje opreme i ljudskih resursa (radnika) za
izgradnju objekta
9.2 doprema materijala neophodnog za izgradnju objekta
9.3 oraganizovanje radnih aktivnosti na izgradnji objekta
9.4 kontrola procesa rada i obezbedjenje bezbedonosnih
uslova
9.5 izgradnja
9.6 instalacija sistema za naplatu, rampi i postava rasvete i
reklamnog prostora
9.7 raiavanje gradilita
Aktivnost 10. Tehniki pregled i dobijanje upotrebne dozvole
Opis aktivnosti
Ova aktivnost podrazumeva izvravanje tehnikog pregleda objekta
od strane nadlenog organa na lokalnom nivou u cilju utvrivanja
ispravnosti samog objekta tj. utvrivanja injenice da li je objekat
u skladu sa svim definisanim pravilima i propisima. Rezultat
pozitivnog odgovora nadlenog organa je dobijanje upotrebne
dozvole.
10.1 mapiranje institucija koje vre tehniki pregled objekta
10.2 prikupljanje informacija neophodnih za tehniki pregled
objekta
10.3 mapiranje institucije koja vri izdavanje upotrebne
dozvole
10.4 prikupljanje informacija za dobijanje upotrebne dozvole
Aktivnost 11. Medijska promocija projekta
Opis aktivnosti
U cilju poveanja vidljivosti projekta planirane su dve pres
konferencija, jedna na poetku, a druga na kraju projekta, zatim
oglaavanje na lokalnim medijima i novinski lanak o postignutim
rezultatima projekta.
Mreni dijagram:
Finansijska analiza
Kompletna analiza finansijske izvodljivosti parking projekta ume
da bude dugotrajan i sloen proces. Poetna procena izvodljivosti
izgradnje javne garae, zasniva se na proceni neophodnih
investicija, godinjeg prihoda i tekuih trokova za svako parking
mesto.
Obina parkiralita mogu da kotaju od 1.250 pa do 3000. Opte uzev,
trokovi industrijske svojine u Srbiji se kreu od 300 do 600 po
kvadratnom metru (bez trokova nabavke zemljita). Izgradnja javne
garae po kvadratnom metru iznosila bi 400.
Ako uzmemo da na jedno parking mesto odlazi od 27,5m2 do 32,5m2
(ukljuujui pored povrine samog parking mesta i pripadajuu
kvadraturu prolaza, rampi, ulaza i izlaza i ostalih povrina koje
nisu namenjene parkiranju) za izgradnju garae povrine 9.300m2
potrebno je izdvojiti 3.720.000 (9.300m2 x 400 trokovi m2 =
3.720.000) dok je za izgradnju jednog parking mesta neophodno
14.588.
Iskop zemljita za garau povrine 9.300m2 iznosio bi 146.010.
(9.300m2 x 5m dubina kopanja x 3,14/m2=146.010)
El. instalacije bi iznosile 111.600. (9.300m2 x 12 (6 ruke + 6
materijal) = 111.600)
Vodovodna instalacija bi kotala 12.000 dok bi kuice, rampe ,
obeleavanje parking mesta i ostali pratei trokovi iznosili
150.000.Nakon procene ovih vrednosti, moe se poeti sa osnovnom
analizom izvodljivosti uporedjujui prihode koji e biti ostvareni sa
trokovima koji nastaju u toku rada javne garae.
Prihodi
Prvi scenario
1. Broj parking - mesta 255 mesta (obavezno je projektovati 5%
parkiralita za osobe sa invaliditetom tj. 10 parking mesta)
2. Broj radnih sati dnevno 8 sati samo radnim danima (22 dana u
mesecu ukoliko mesec ima 30 dana)
3. Cena po satu 40 dinara / 0,40 u svakom narednom satu
4. Prosena dnevna zauzetost 70 % (178 parking mesta)
178 mesta x 8h x 22 dana meseno x 0,40 = 12. 531 (150.374 na
godinjem nivou)
Drugi scenario
1. Broj parking - mesta 255 mesta (obavezno je projektovati 5%
parkiralita za osobe sa invaliditetom tj. 10 parking mesta)
2. Broj radnih sati dnevno 12sati samo radnim danima (22 dana u
mesecu ukoliko mesec ima 30 dana)
3. Cena po satu 40 dinara / 0,40 u svakom narednom satu
4. Prosena dnevna zauzetost 70 % (178 parking mesta)
178 mesta x 12h x 22 dana meseno x 0,40 = 18.797 ( 225.562 na
godinjem nivou)
Rashodi
PDV god 20% iznosi 30.075 ( 45.112 ukoliko garaa radi 12h)
Radna snaga 8 zaposlenih sa minimalcem Republike Srbije od 105
RSD/h mesena plata zaposlenog iznosie 200/meseno; 19.200
godinje
Trokovi elektrine energije = 12.000 Ukupni rashodi iznose 61.275
(76.312 drugi scenario)
Poslovni rezultat na godinjem nivou bi iznosio 89.099 odnosno
149.250 ukoliko bi garaa radila 12h dnevno.
Ako uporedimo investicije koje su potrebne za izgradnju objekta
4.139. 610 sa poslovnim rezultatom 89.099 / 149.250 zakljuujemo da
je za povraaj sredstava u situaciji kada bi garaa radila 8h dnevno
potrebno 46 godina dok bi u situaciji kada bi garaa radila 12h bilo
potrebno 28 godina.
Nain naplate parkinga
Proces rezervisanja parking mesta putem interneta moe se
dekomponovati na 5 procesa:
1. Unos podataka i registracija
2. Pregled mape eljenog parkiralita
3. Odabir eljenog parkinga i podataka vezanih za rezervaciju
(datum, vreme)
4. Naplata usluge
5. Arhiviranje podataka o rezervaciji ukoliko je naplata uspeno
izvrena
Automat je sa svojim mogunostima zamiljen kao samostalna
automatska kasa. Sistem uz osnovne funkcije parkmetra, podrava i
ita papirnatog novca, barkod ita i upravljanje rampom. Dakle sve te
mogunosti su dodatne opcije koje daju automatu mogunost autonomnog
upravljanja parkiralitem. Automat je namenjen za sva trita tako da
radi na viejezini nain. To znai da na LCD display-u prikazane su
poruke na etiri jezika a iste prate korisnika kroz proces plaanja
parking karte. Takoe, na raunu je mogue prikazati sve neophodne
podatke koji zavise o regulativi zemlje gde se postavlja. Automat
za svoj rad koristi jedan viefunkcijski taster START / KARTA.
Softver automata je prilagoen za takav nain rada. Automat se
normalno nalazi u modu uvanja energije. To znai da je potronja
svedena na minimum, i da su svi nepotrebni ureaji u automatu
iskljueni. Pritiskom na taster pokree se automat i oekuje se
ubacivanje novca. Da bi automat mogao vriti naplatu neki parametri
se moraju zadati. Taj sistem je smiljen dosta fleksibilno kako bi
se mogao prilagoditi veini dananjih zahteva. Programiranje aparata
se vri jednostavnim PC programom u kojem se nalazi tablica i
upitnik sa raznim parametrima koji se ispunjavaju po potrebi
korisnika. Postoje gotovo sve opcije i naine tarifiranja i
naplaivanja a uz to postoji i potpuno individualni pristup na
posebne zahteve. U automatu se nalazi integrirani GSM modul pomou
kojeg moemo dobiti SMS poruku statusa aparata i stanje kase na
poziv korisnika kao jedna mogunost ili vriti plaanje jednog fiksnog
iznosa (npr. dnevne karte) uz ugovor sa telefonskim provajderom uz
tampanje karte na samom aparatu.HecTwin sastoji od dva terminala,
koji omoguavaju ulazak i izlazak na odreenim parkiralitima efikasno
i lako. HecTwin je savreno prilagoen da se koristi u razliitim
situacijama privatnog i javnog parkiranje. U kombinaciji sa
Hectronic Citea terminalom za plaanje parkinga, ovo predstavlja
kompletan sistem za upravljanje parking servisa.standardne
komponente HecTwin terminali se sastoji od kuita koji je montiran
na bazu. Jedan terminal (ulazni terminal) je opremljen za tampanje
priznanica, kod je drugi terminal (izlazni terminal) opremljen sa
barkod skenerom. U nekim parking sistemima, izlazni terminala sa
barkod skenerom moe da se koristi i kao ulazni i kao izlazni
terminal.
Rad sa Citea naplatnim terminalom:
Prilikom ulaska u vozni park, HecTwin ulazni terminal tampa
kartu sa bar kodom. Ova karta e kasnije biti koriena na Citea
naplatnom terminalu sa barkod skenerom i mogunou plaanja. Korienjem
serverskog reenja, CITEA skladiti sve barkodove u bazu podataka i
klasifikuje ih kao ulaznicu pri plaanju. Ulaznica se koristi
kasnije na HecTwin izlaznom terminalu i omoguava da se napusti
parking.
Najvea popunjenost parkiralita u Srbiji je u prepodnevnim i
popodnevnim asovima, dok je udarni dan za parkiranje
ponedeljak.
Na osnovu analize inteziteta korienja usluga parkiranja
formirali smo cene parkiranja u javnoj garai po godinama
korienja.
Napomena 1: U baznoj godini, 2013. svaki naredni sat zadravanja
vozila u garai tarifira se po istoj ceni. Napomena 2: U narednim
godinama svaki naredni sat zadravanja vozila u garai tarifira se po
ceni uveanoj za 100 RSD u odnosu na cenu pretodnog sata.Projektni
budetZa izgradnju garae od maksimalnih 255 parking mesta grad Ni e
obezbediti kapitalnu subvenciju do 1,3 miliona evra, a Evropska
banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmotrie odobrenje kredita do 3
miliona evra.
NAZIV TROKOVA IZNOS U EUR
1.LJUDSKI RESURSI 52.800
2.OPREMA, MATERIJALNA SREDSTVA I OSTALO 150.000
3.TROKOVI REALIZACIJE PROJEKTA I OSTALO 3.989.640
4.OSTALI TROKOVI 6.000
UKUPNI TROKOVI: 4.198.440
Rezultati projekta:
Gantogram