-
UVODPoveanja efektivnosti i efikasnosti koritenja vozila i
voznog parka izuava nastavni predmet eksploatacija i odravanje
vozila.EKSPLOATACIJA VOZILA je izraz za iskoritenje vozila (voznog
parka) u odnosu na njihov tehniki (instalisani kapacitet) propisan
tehnikim prirunikom za odravanje. Eksploatacija se moe pratiti sa
obimom prevoza kao osnovnim mjerilom za praenje stepena koritenja
kapaciteta.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Maksimalni obim transportnih usluga, zadati nivo proizvodnosti
voznog parka, minimum cijene kotanja jedinice proizvodnje, najvea
akumulacija itd.Stohastiko i intuitivno planiranje i upravljanje u
autotransportuEfikasno i efektivno upravljanje transportnim
procesomKomleksni izmeritelji procesi rada: vremensko iskoritenje
voznog parka, elementi preenog puta vozila, pokazatelji iskoritenja
kapaciteta vozila, proizvodnost vozila, jedinini trokovi
transporta,
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Najednostavniji su jednoparametatrski modeli, gdje figurie jedan
eksloataciono tehniki parametar, TO NEZADOVOLJAVA
PRAKSUProizvodnost automobila mo vozila za obavljanje procesa rada
u jednom vremenskom razdoblju, pri zadatim uslovima eksloatacije
(vremenski uslovi, uslovi puta, itd)Proizvodnost vozila se
analizira u funkciji izmjene pojedinih eksloataciono tehnikih
parametara, (jedan faktor, dva faktora i rijetko tri i
vie)**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Kriterijumi i pokazatelji inteziteta eksploatacije vozila i
efektivnosti transportnog procesa:PROIZVODNI:prosjena nosivost
(statika i dinamika), kapacitet voznog parka, obim prevoza,
transportni rad, preeni put sa teretom, proizvodnost transportnog
sredstva, proizvodni uinak po jednom radnikuINTEZITET
EKSPLOATACIJE: autodani rada vozila, autoasovi rada i vonje,
srednji dnevni i godinji preeni put vozila, obim prevoza i
transportni rad vozila, EFIKASNOST EKSPLOATACIJE VOZILA: vremensko
iskoritenje vozila, iskoritenje preenog pute i korisne nosivosti,
srednja saobraajna brzina, vrijeme utovara i istovara tereta po
vozilu ili toni,
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
ELEMENTI ORGANIZACIJE I TEHNOLOGIJE TRANSPORTA: vrsta prevoznog
puta, sistem rada vozaa i vozila, , prevozna i eksloataciona
brzina, sinhronizacija rada vozila i utovarno istovarne stanice,
eksploatacione karakteristike vozila, stepen tehnike ispravnosti i
zaposlenosti vozila,TEHNIKOTEHNOLOKE I EKONOMSKE KARAKTERISTIKE
PREDMETA I SREDSTAVA RADA : eksploataciona svojstva vozila,
standardizacija vozila i tovarnih jedinica tereta, trokovi goriva
po jedinici preenog puta, ili transportnog rada, trokovi odravanja
i opravke vozila na jedinicu preenog puta,EKONOMSKA EFEKTIVNOST
TRANSPORTA: cijena kotanja jedinice proizvodnje, akumulacija
(dobit), ekonominost, rentabilnost, i drugi pokazatelji efikasnosti
koritenja vozila, tehnikih sredstava i radne snage.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Eksploatacija i odravanje vozilaNa proizvodnost rada u
automobilskom transportu utie veliki broj
faktora:PROIZVODNO-TEHNIKI FAKTORIPUTNI USLOVI I USLOVI
SAOBRAAJAORGANIZACIONI FAKTORIORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA
TRANSPORTAEKSPLOATACIJA TEHNIKIH SREDSTAVATEHNIKO ODRAVANJE
VOZILAPRIRODNO-KLIMATSKI USLOVIDRUTVENO.EKONOMSKI FAKTOR **
-
EKSPLOATACIJA TEHNIKIH SREDSTAVA: kapacitet vozila, reim rada
vozila (dnevni, nedeljni, godinji), iskoritenje nosivosti i preenog
puta vozila, vrsta i duina prevoznog puta vozila, efikasnost
izvrenja operacije utovara-istovara, saobraajna-prevozna i
eksploataciona brzina, standardizacija i specijalizacija vozila i
mehanizacije za utovar i istovar tereta iz vozila, usklaenost reima
eksploatacije i odravanja vozila.**Eksploatacija i odravanje
vozila
-
TEHNIKO ODRAVANJE VOZILA: reim tehnikog odravanja i opravke
vozila, kvalitet radova tehnikog opsluivanja i opravke vozila, obim
radova tehnikog odravanja na jedinicu preenog puta vozila,
kapacitet i tehnika opremljenost servisn-remontnihobjekata,
efikasnost snabdijevanja rezervnim dijelovima i materijalima,
proizvodno-tehnika saradnja autotransportnih preduzea, ergosfera
vozakog radnog mjesta.**Eksploatacija i odravanje vozila
-
EKSPLOATACIONO-TEHNIKI PARAMETRI KAO FAKTORI PROIZVODNOSTI
VOZILAKorisna nosivost teretnog automobila (qs) statika (kada je
heterogen vozni park) i dinamika (qQ) kada nije
heterogenKoeficijent iskoritenja korisne nosivosti (,)Koeficijent
iskoritenja preenog puta ()Srednja saobraajna brzina (Vs),srednja
duina vonje pod teretom (Kstl)vrijeme utovara i istovara vozila po
jednoj vonji sa teretom (tui) **Eksploatacija i odravanje
vozila
-
Slika 1. Izokvanta i izoklina na proizvodnoj povrini funkciji u
trodimenzionalnom prostoru **Eksploatacija i odravanje vozila
-
q=aX1X2 Coob Douglas-ova funkcija**Eksploatacija i odravanje
vozila
-
Vanu ulogu u eksploataciji i odravanju vozila igra:struktura
voznog parka, tj. odnos broja putnikih i teretnih vozilaPogonska
energija motornih vozila Putevi su veoma vaan uslov za dobru i
pravilnu eksploataciju motornih vozila Objekti za odravanje
motornih vozila, AUTOSERVISIServisno-garana oprema
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Zadatak i cilj pravilne tehnike eksploatacije motomog vozila je
da se organizuje ekonomino i pouzdano korienje motornog vozila kao
i pravilno i to bolje iskorienje raspoloivih kapaciteta (to vee
eksploatacione i putne brzine, to vie auto-dana rada, to vie
prevezenih putnika i tkm).Racionalna organizacija eksploatacije
motornih vozila buhvata:organizaciju rada voznog parkatehniko
odravanje i opravketehniku snabdijevanja vozila gorivom, mazivom,
rezervnim dijelovima, gumama i drugim materijalima**Eksploatacija i
odravanje vozila
-
Osnove tehnike eksploatacije i odravanja motornih vozilaJedan od
osnovnih zadataka tehnike eksploatacije motornih vozila je njihovo
odravanje u tehniki ispravnom stanju. Na tehniko stanje motornog
vozila utiu slijedei inioci :klimatski i putni uslovioptereenost i
brzina kretanjakvalitet goriva i mazivakvalitet odravanja i
remontakvalitet konstrukcije i izrade vozilanain
rukovanja**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozilaSezonski karakter
eksploatacije nekih kategorija vozila
-
Vana karakteristika odravanja su trokovi radne snage tj. usluga
i rezervnih dijelova. U tom smislu servise je potrebno opremiti
savremenom opremom za otkrivanje kvarova (dijagnostika opema) to
znatno utie na skraenje vremena utroenog na odravanje. Ovdje je
naroito dobre rezultate postigao Volkswagen smanjivi prosjeno
vrijeme zadravanja svojih vozila u servisu, na nekim tipovima i
poslovima, i za 11 puta (sa 275 na 25 minuta),**Eksploatacija i
odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozilaTendencija skraivanja vremena
servisiranja vozila
-
Osnovni uticaji na vijek upotrebe motornog vozilaSvako sredstvo
za rad, maina ili alat, pa prema tome i motorno vozilo, ima
ogranien vijek upotrebe. Na vijek trajanja motornog vozila utiu:
tehniki, ekonomski i eksploatacioni elementi.Tehniki elementi su:
konstrukcija i kvalitet izrade vozila u cjelini, mehaniko habanje,
korozija, rukovanje vozilom, odravanje i opravka vozila i
sl.Ekonomski elementi bi bili: nabavka novog vozila (cijena
kotanja), snabdjevenost trita rezervnim dijelovima, cijena
odravanja, standard i mogunost rashodovanja.Eksploatacioni elementi
su: klimatski uslovi, putna mrea, intenzitet i karakter upotrebe
vozila, kultura i obuenost vozaa, odravanje i sl.**Eksploatacija i
odravanje vozila
-
U toku eksploatacije, radi kvarova, zamijenjujemo vie puta
sledee elemente vozila:svjeice nakon 10-20.000 preenih
kilometaragume nakon 20-50.000 preenih kilometaraopruge nakon
100.000 i vie preenih kilometaraGrijae, svjeiceFiltere goriva, ulja
i vazduha,Kugle, opruge, amortizereBlok motora i asija traju gotovo
cijeli vijek upotrebe motornog vozila.**Eksploatacija i odravanje
vozila
-
Pravilno i blagovremeno odravanje i podeavanje radnih
performansi i drugih tehnikih parametara, prema uputstvima
proizvoaa, kao i zamjena pojedinih dijelova, produava vijek
upotrebe motornih vozila. Do danas je "potroeno", tj. odravano,
priblino 300 miliona raznih tipova motornih vozila i steeno bogato
iskustvo na njihovom odravanju koje je kasnije ugraeno u nove
konstrukcije.**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Zahtjevi koje postavljamo pred vozilaZahtjevi koji su uslovljeni
klasom i kategorijom vozila a koji se postavljaju pred vozilima
najee se svrstavaju u tri grupe: (1) opti, (2) eksploatacioni i (3)
zahtjevi vezani za bezbjednost.(1) Od optih zahtjeva najee se
navode:vuno dinamika svostvaunifikacija sklopova i
dijelovazadovoljavanje standarda i drugih zakonskih propisamogunost
modifikacija bez velikih ulaganjaaerodinaminost, estetinost i
funkcionalnost karoserijefunkcionalnost, ekonominost i kompaktnost
gradnje i niski trokovi proizvodnjeto povoljniji odnos ukupne i
sopstvene masepouzdanost u radu, otpornost na zamor, koroziju i
habanjekomfor sa aspekta vibracija, ventilacije, buke, upravljanja,
grijanjadobra upravljivost i dranje pravcamali specifini pritisak
tokova na podlogu**Eksploatacija i odravanje vozila
-
(2) Osnovni eksploatacioni zahtjevi su:to nii trokovi
koritenjato bolje iskoritenje nosivostito vee srednje brzine
kretanjato manji trokovi odravanjaminimalna potronja goriva i
mazivaminimalni broj mjesta i vremena za podmazivanje i
podeavanjekonstrukcija mehanizama i elemenata vozila koji eliminiu
mogunost pojave neispravnosti pri rukovanjulak pristup svim
mjestima za opsluivanjelakoa i brzina utovara i istovaralako
sklapanje i rastavljanje sklopova pri opravkama**Eksploatacija i
odravanje vozila
-
(3) Zahtjevi vezani za bezbjednost:funkcionalnost, efikasnost i
pouzdanost sistema za koenje i upravljanjevisoka stabilnost
kretanja u svim uslovimadobra upravljivostefikasan sistem za
osvjetljenje puta i ienje vjetrobranskog staklapreglednost i
vidljivost sa vozakog sjeditafunkcionalnost signalnih
ureajaudobnost i podesivost vozakog sjeditaobezbjeenje zatitne zone
za svakog putnikaprimjena sigurnosnih stakalakonstrukcija koljke
koja obezbjeuje zatitu putnika u sluajevima havarije i lako
naputanje vozilakonstruktivna rjeenja karosorije koja titi putniki
prostor u sluaju sudara ili prevrtanjato manji uticaj vozila na
okolinu i njegova to vea uoljivost u svim vremenskim
uslovima**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Kvalitet vozila najee se ocjenjuje preko: (1) performansi, (2)
pouzdanosti, (3) ekonominosti i (4) bezbjednosti.
Performanse predstavljaju one karakteristike koje daju uspjenost
izvravanja osnovnih funkcionalnih zadataka vozil.Pouzadnanost je
svojstvo vozila, koja se sastoji u njegovoj sposobnosti da radi bez
pojave neispravnosti i da ispuni odreene zadatke u datim uslovima
kontenja.Ekonominost obuhvata sve one komponente koje se odnose na
ekonomsku opravdanost koritenja vozila.Bezbjednost obuhvata
komponente sigurnosti pri koritenju vozila sa stanovita vozaa i
putnika ali i tereta koji se prevozi, kao i okoline.**Eksploatacija
i odravanje vozila
-
Zahtjevi koji se postavljaju pred vozilo zavise prvenstveno od:
klase, kategorije, vrste, namjene, tipa vozila, uslova koritenja,
tehnologije izrade i kupovne moi.Korisnik vozila opredjeljuje se za
vozilo sa:dobrim transportnim uinkom-kapacitetomveom dinaminou
izraenom u (kW/t)ekolokom podobnou (buka, emisija izduvnih
gasova)pogodnou za rukovanje i odravanjevisokom pouzdanoupovoljnom
cijenom.Ovi zahtjevi su uglavnom suprotni pa je neophodno traiti
kompromis izmeu zahtjevanih karakteristika (npr. zahtjev za visokom
specifinom snagom suprotan je zahtjevu iskoritenja athezione
mogunosti podloge i maksimalno dozvoljene mase vunog sprega i
osovinskog optereenja).**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Zahtjevi o zadovoljenju zakonskih propisa za korienje vozilaPred
konstruktore i proizvoae vozila, na dananjem nivou razvoja,
postavljaju se i te kako strogi zahtjevi. Ti zahtjevi se
prvenstveno odnose na (a) aktivnu i (b) pasivnu bezbjednost, buku,
izduvnu emisiju, kao i ispravnost svih komponenata koje odgovarajui
tip vozila mora da ima. Vozilo takoe mora da zadovolji zahtjeve po
pitanju ekonominosti, pouzdanosti, vijeka trajanja, pogodnosti
odravanja, prohodnosti, itd. **Eksploatacija i odravanje vozila
-
(b) U okviru pasivne bezbjednosti neophodno je zadovoljiti
slijedee:to je mogue manje ubrzanje mase (tjela) putnika u svim
pravcima prilikom sudarabezbjednost od deformacija putnike kabine
kod jakog udaraspreavanje ispadanja vrata pri sudarumogunost
otvaranja vrata poslije sudaraspreavanje komadanja staklenih
povrina u sitne dijeliebezbjedno postavljanje rezervoara za
gorivoto je mogue nia sklonost opreme vozila
samopaljenju**Eksploatacija i odravanje vozila
-
(c) Niska emisija toksinosti izduvnih gasova motora moe se
postii ako postoji:kvalitetna konstrukcija prostora za
sagorijevanjedobra priprema smjesepogodan izduvni sistemprimjena
reaktora ili katalizatora**Eksploatacija i odravanje vozila
-
(d) Nizak nivo buke unutar vozila moe se postii:smanjenjem buke
samog motoraoptimalnim oslanjanje motora na ram-asijuupotrebom
odgovarajuih priguivaasmanjenjem rezonantnih povrinaizborom
odgovarajueg oblika karoserije, zaptivanja vrata i poklopca radi
redukovanja aerodinamikog uma, itd**Eksploatacija i odravanje
vozila
-
(e) Smanjenje spoljne buke postie se:odgovarajuom konstrukciom
izduvnog sistema i njegovim dobrim smjetanjem u asijuodgovarajuom
izolacijom izvora buke**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Zahtjevi o zadovoljenju zakonskih propisa za korienje vozilaZa
zadovoljenje zahtjeva koji se postavljaju pred vozilo neophodno je
obezbjediti odgovarajua konstrukciona rjeenja, primjeniti
odgovarajue materijale i tehnologiju izrade.**Eksploatacija i
odravanje vozila
-
Da bi aktivna bezbjednost bila na zahtjevanom nivou neophodno je
postii:preciznost upravljanjazadovoljavajue dranje pravcastabilnost
vozilaosjetljivost konicadobre manevarske sposobnosti sa kratkim
vremenom preticanjadobra svojstva pri akvaplaninguzadovoljavajua
vozna, radna i upotrebna svojstava radi smanjenja zamora prilikom
vonje**Eksploatacija i odravanje vozila
-
1.8.Ekonominost vozilaEkonominost vozila zavisi od veeg broja
faktora. Analiza ekonominosti svodi se na analizu transportnog
rada, tj. na analizu transporta odreene mase ili odreene zapremine
na datoj relaciji. Na osnovu utroenog pogonskog materijala (goriva
i maziva), rezervnih dijelova i Ijudskog rada na jedinicu
transportnog rada ocjenjuje se karakteristika ekonominosti vozila
ili voznog parka.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Potronja goriva je jedan od vanijih pokazatelja ekonominosti
motornog vozila. U faktore koji utiu na potronju goriva motornog
vozila svrstavaju se: Faktori koji ne zavise od konstrukcije vozila
(klimatski uslovi, kvalitet goriva, vrsta puta, reimi koritenja,
odravanje, vjetina upravljanja itd.)Faktori koji zavise od
konstrukcije motornog vozila (masa vozila, aerodinaminost itd.).
Smanjenje potronje goriva direktno se odraava na efekte zatite
ivotne sredine.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Najee se, u literaturi, navode tri vrste mjera koje dovode do
smanjenja potronje goriva, i to:poboljanjem sistema
motorapoboljanjem sistema transmisijepoboljanjem sistema
karoserije-asije.Smanjenje mase vozila, aerodinaminih otpora,
otpora kotrljanja i prenosnog odnosa u transmisiji prua znatne
mogunosti za poboljanje ekonominosti potronje goriva**Eksploatacija
i odravanje vozila
-
Pri analizi potronje goriva najee se pribjegava primjeni tzv.
analitikih metoda koje se zasnivaju na primjeni odreenih
matematikih modela odreivanja potronje goriva, a koji prije svega
uzimaju u obzir uslove koritenja vozila i reime rada pogonskog
motora. Pri tome se ne smije izgubiti iz vida kvalitet primjenjenog
goriva, nain pripremanja i sagorijevanja smjee goriva i vazduha,
konstruktivna rjeenja i nain koritenja i odravanja vozila.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Najee korieni izraz za odreivanje potronje goriva ima oblik:gdje
su:Q - potronja gorivaVu- radna zapremina motora, dm3n - broj
obrtaja koljenastog vratila, o/minpe- srednje efektivni pritisak u
cilndru motora, kPaHd - donja toplotna mo goriva, kJ/kgt - taktnost
motorahc- efektivni stepen iskoritenja motorav - brzina kretanja
vozila, km/hpg- specifina gustina goriva, g/cm3
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Veza izmeu brzine kretanja vozila i broja obrtaja koljenastog
vratila pogonskog motora moe se prestaviti izrazom:
gdje su:im- prenosni odnos zupastog dijela mjenjaaih-hidraulini
prenosni odnos turbomjenjaa i0-prenosni odnos glavnog prenosnika
rk- poluprenik kotrljanja toka
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Na osnovu snage koja se dovodi na pogonske tokove vozila moe se
odrediti srednji efektivni pritisak pe, koritenjem izraza:gdje
su:tr- koeficijent iskoritenja transmisijem - masa vozila g -
ubrzanje sile zemljine teek - k'oeficijent otpora vazduhaA -eona
povrina vozilau - koeficijent ukupnog otpora puta
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Koeficijent uticaja obrtnih masa (), pri primjeni transmisije sa
hidromehanikim mjenjaem moe se izraziti u obliku:
gdje su:Jt , -moment inercije tokovaJ - moment inercije obrtnih
masa motora, sve do izlaznog lopatinog kola turbomjenjaa J2- moment
inercije turbinskih kola zajedno sa tenou
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Efektivni stepen iskoritenja moe se izraziti u obliku:
Jedan od najjednostavnijih izraza u upotrebi za odreivanje ima
oblik:srednjeg pritiska mehanikih gubitaka gdje su:h - hod klipaa,b
- konstante koje zavise od vrste motora
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Vrijednosti indikatorskog stepena iskoritenja odreuje se
primjenom poznatog izraza iz teorije motora:
gdje su:pi- srednji indikatorski pritisak, kPal - koeficijent
vika vazduhaQv- teorijski neophodna koliina vazduha, kmol/kgT -
temperatura okoline, Kp - pritisak okolnog vazduha, kPaR - gasna
konstantaKt,- 1,045+0,003 T- koeficijent uticaja
temperatureKp-1,00+0,000067 H -koeficijent uticaja pntiskaHd -
nadmorska visina, m
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Analizom prethodnih izraza moe se zakljuiti da potronja goriva
zavisi od vie konstruktivnih i eksplotacionih faktora. Uticaj
konstrukcije vozila na potronju goriva znaajan i izraava se preko:
poluprenika kotrljanja toka (rk), mase vozila (m), otpora vazduha
(k). Uticaj vrste goriva se izraava preko: vrijednosti donje
toplotne moi (Hd), njegove gustine (g). Konstrukcija motora utie na
potronju goriva preko mehanikog (hm) i indikatorskog (i) stepena
iskoritenja, radne zapremine (Vu), hoda klipa (h) i koeficijenta
vika vazduha (l).
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozila1.10 Dinaminost
vozilaDinaminost vozila predstavlja njegovu sposobnost prevoza
putnika i/ili tereta najveom srednjom brzinom pri odreenim
uslovima. Od dinaminosti u velikoj mjeri zavisi njegova
produktivnost. Dinaminost vozila prije svega zavisi od njegovih
konstruktivnih svojstava kao to su: snaga i obrtni moment motora,
prenosni odnosi u transmisiji, koeficijent korisnog dejstva, ukupna
masa vozila, primjenjeni pneumatici i aerodinaminost vozila.
Dinaminost vozila je u tjesnoj vezi sa ostalim
tehniko-eksploatacionim karakteristikama.Dinaminost vozila zavisi
od elemenata aktivne bezbjednosti vozila (kona svojstva,
upravljivost, stabilnost, vidljivost, signalizacija,..),
prohodnosti vozila i elemenata komfomosti vozila.
-
**Eksploatacija i odravanje vozilaDinaminost vozila se esto
izraava preko tzv. dinamikog faktora, mada postoje i drugi naini
njegovog izraavanja.Dinamiki faktor (D) predstavlja odnos slobodne
vune sile na pogonskim tokovima (razlika vune sile F0 i otpora
kotrljanja Rv) i ukupne teine vozila (Gu); to se moe prikazati
izrazom:
Dinamika karakteristika vozila grafiki moe se prikazati kao
zavisnost dinamikog faktora vozila i brzine kretanja.
-
Dinamika karakteristika (faktor) koristi se pri uporeivanju
dinaminosti dva ili vie vozila. Ukoliko je poznata dinamika
karakteristika vozila mogue je odrediti maksimalnu brzinu kretanja,
maksimalni uspon koji vozilo moe da savlada kao i ubrzanje koje se
moe postii pri odreenom stepenu prenosa.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Dinamiku karakteristiku mogue je odrediti primjenom navedene
formule ukoliko je poznata tzv. brzinska karakteristika motora
(funkcionalna zavisnost snage i obrtnogmomenta od broja obrtaja) i
osnovne karakteristike vozila (prenosni odnosi (i) pri odreenim
brzinama kretanja (v), prenosni odnosi glavnog prenosnika (i0),
koeficijent iskoritenja transmisije (tr), koeficijent eksploatacije
motora (e, koji zavisi od starosti motora, nadmorske visine, kao i
vlanosti i temperature okolnog vazduha), ukupna teina vozila (Gu),
dinamiki radijus tokova (rd), koeficijent otpora vazduha (k) i eona
povrina vozila (A).**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Brzina kretanja vozila najee se izraava u obliku:
U izrazu nm predstavlja broj obrtaja pri vrijednostima snage i
obrtnog momenta za koje se odreuje dinamiki faktor.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Koristei ove izraze moe se nacrtati dinamika karakteristika za
svaki stepen prenosa (DI, DII, ...DN) odreenog vozila
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Na osnovu dinamike karakteristike (D) moe se utvrditi koliki
otpori se mogu savladati, pri odreenoj brzini kretanja vozila, kao
i kolika se maksimalna vrijednost brzine kretanja vozila moe postii
pri odreenoj vrijednosti otpora. Dobro je poznata zavisnost izmeu
ukupnog otpora puta (u), koeficijenta otpora kotrljanja (f) i
nagiba puta (a):
Ukoliko je poznata vrijednost dinamikog faktora (D) i
koeficijenta inercije obrtnih masa () moe se priblino, koritenjem
slijedeeg izraza, odrediti vrijednost ubrzanja vozila (j):
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Umjesto dinamike karakteristike (D) esto se koriste i drugi
elementi dinaminosti: specifina snaga, specifini obrtni moment i
intenzitet koenja.Specifina snaga vozila je odnos nominalne snage
motora i ukupne mase vozila. Korist se kao pokazatelj
vuno-brzinskih svojstava vozila.Specifini obrtni moment predstavlja
odnos maksimalno dozvoljenog obrtnog momenta i ukupne mase.
Vrijednost specifinog obrtnog momenta motora koji se ugrauje u
vozila, takoe su zakonom propisana.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Vee vrijednosti specifine snage i specifinog obrtnog momenta
ukazuju na veu dinaminost vozila, odnosno bolje vuno-brzinske
karakteristike (ubrzanje, mogunost savlaivanja uspona, maksimalna
brzina, itd.). Dui niz godina postoji trend poveanja specifine
snage i specifinog obrtnog momenta motora koji se ugrauje u
vozila.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Intenzitet koenja karakterie put koenja koji vozilo pree do
potpunog zaustavljanja ili pri smanjenju brzine u odreenom
intervalu brzina (v1, v2).Put koenja, do potpunog zaustavljanja,
izraunava se koritenjem izraza:v1 - poetna brzina vozila u km/hf-
koeficijent prijanjanjaa - nagib putake - koeficijent
eksploatacionih uslova koenja, obino se uzima ke=1,4 za hidrauline
i vazdune konicet1 - vrijeme reakcije vozaa (prosjeno
t1=0,44-0,7s)t2 - vrijeme potrebno za dovoenje u dejstvo konica (za
hidrauline konice iznosi 0,2 s, a za vazdune 0,6-1 s)t2 - vrijeme
od trenutka aktiviranja konice (t=0) do postizanja maksimalnog
negativnog ubrzanja**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Dinaminost vozila se smanjuje sa vremenom njegove eksploatacije.
Osnovni razlozi koji prouzrokuju pogoranje dinaminosti vozila jesu
pogoranje izlaznih karakteristika njegovih podsistema kojima usljed
poveanja stepena istrorenosti dijelova opada stepen korisnoati
().
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Pouzdanost vozilaPouzdanost je jedan od osnovnih pokazatelja
kvaliteta vozila. Najee se izraava kao sposobnost vozila da zadri
eksploataciona svojstva, u odreenim granicama, pri odreenim
uslovima koritenja tokom itavog radnog vijeka.U toku razvoja vozila
pouzdanost se utemeljuje projektom, ostvaruje proizvodnjom, a
eksploatacijom potvruje. Tokom razvoja vozila mora se voditi rauna
o konstruktivnim rjeenjima agregata i sklopova, primjenjenim
materijalima, nainu zatite od razliitih tetnih uticaja, sistemu za
podmazivanje agregata i sklopova, kao i o pogodnosti vozila za
odravanje.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Obezbjeenje pouzdanosti, tokom proizvodnje, je u tjesnoj vezi sa
kvalitetom dijelova koji se ugrauju u vozilo, kontrolom kvaliteta,
kvalitetom ostvarene montae, nainom ispitivanja novog vozila Reimi
koritenja, kao i nain odravanja vozila, imaju poseban uticaj na
pouzdanost a samim tim i vijek trajanja vozila.Najee koriten
parametar pouzdanosti je vijek njegovog trajanja, koji se najee
izraava preko broja preenih kilometara ili broja asova rada. Na
osnovu njega se esto sudi o kvalitetu vozila.Ugraenu pouzdanost,
tokom projektovanja, konstrujisanja i izrade nije mogue promjeniti
tokom ispitivanja i koritenja. To znai da pri projektovanju,
konstrujisanju i izradi mora se voditi rauna o potrebnoj
pouzdanosti. Iz tog razloga razvijeno je vie metoda prorauna
dijelova vozila na bazi pouzdanosti.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Vijek trajanja vozila - optimalni period koritenja vozilaVei
broj faktora utie na vrijednost optimalnog perioda koritenja
vozila, ali najvei uticaj imaju: nabavna cijena, produktivnost
vozila, pogonski trokovi i trokovi odravanja vozila tokom
koritenja.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Odrediti trenutak, kad treba prekinuti sa koritenjem vozila, je
kompleksan zadatak. Sloenost zadatka se ogleda prvenstveno u
uticaju velikog broja faktora na tehno-ekonomske karakteristike
vozila i opravdanost njegovog koritenja i odravanja.Pri planiranju
obavljanja transportnog rada i pri planiranju investicija bitan
element prestavlja odreivanje trenutka iskljuivanja vozila iz
upotrebe. Odreivanje trenutka, poslije koga je potrebno izvriti
otpis ili generalnu opravku neophodno je izvriti na osnovu
ostvarenih trokova. Pri odreivanju optimalnog vijeka upotrebe
vozila neophodno je analizirati faktore koji utiu na fiziku,
tehniku i konstrukcionu zastarjelost.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Faktori koji utiu na fiziku zastarjelost odnose se na trokove
koritenja i odravanja, kao i na optimalan vijek koritenja vozila.
Faktori koji utiu na moralnu zastarjelost odnose se na tehniku
zastarjelost i uvoenje novih generacija opreme i vozila.Pri
formiranju matematikog modela za proraun optimalnog vijeka
upotrebe, uglavnom se polazi od kriterujuma i ogranienja vezanih za
trokove. Postoji vie metoda odreivanja vremena optimalnog koritenja
vozila (vremena do generalnog remonta).
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Jedna od metoda za odreivanje optimalnog rada vozila je tzv.
metod sniene efikasnosti. Za primjenu metode sniene efikasnosti
potrebno je poznavati obim rada koji analizirano vozilo ili grupa
vozila treba da obavi. Maksimalna efikasnost vozila postie se pri
nominalnim ukupnim trokovima (trokovima nastalim u transportnom
procesu) svedenim na jedinicu obavljenog rada. Ukupni specifini
trokovi (trokovi svedeni na jedinicu rad) moraju se analizirati u
funkciji obezbjeenja zadatog nivoa pozdanosti i gotovosti tokom
koritenja vozila. Poto je obim rada koji vozilo (ili grupa vozila)
treba da obavi poznat, tehniki zastoji se moraju nadoknaditi
koritenjem vozila iz rezerve.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Trokovi, koji se javljaju kao rezultat uzroka zastoja, mogu se
izraziti u obliku:
gdje su:Co- cjena novog vozila umanjena za njegovu vrijednost
pri otpisuLopt. - optimalni broj preenih kilometara vozilak -
koeficijent tehnike ispravnosti tokom koritenja vozilakmax -
maksimalna vrijednost koeficijenta tehnike ispravnosti, pri kojoj
serealizuje maksimalni obim transportnog rada
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Koeficijentom tehnike ispravnosti vozila izraava se uticaj
usljed tehnikih i organizacijskih uzroka na obim obavljenog
transportnog rada vozila. Da bi odrali zadati nivo pouzdanosti
vozila neophodno je njegovo pravilno odravanje.Pri primjeni ove
metode uvodi se pretpostavka da trokovi tehnikog odravanja vozila
(Cod) ne zavise od broja preenih kilometara.Trokovi obnavljanja
vozila (Cob.) zavise od broja preenih km., a ine ih trokovi
rezervnih dijelova (Crd), trokovi materijala (Cm) i trokovi radne
snage (Crs).Komponente trokova obnavljanja vozila i trokova koji se
javljaju kao rezultat kompenzacije analiziraju se po intervalima
koji su karakteristini tokom koritenja vozila.Ukupni jedinini
trokovi, koji se javljaju u odreenom intervalu koritenja vozila,
zavisno od preene kilometrae L, mogu se izraziti u obliku:
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Mogunosti smjetaja tereta ili putnika u vozilo (Kapacitet
vozila)Kapacitet ili mogunost smjetaja u vozilu (kapacitet)
predstavlja najveu koliinu tereta ili najvei broj putnika koji moe
odjednom da se preveze. Kapacitet vozila je u tjesnoj vezi sa
njegovim dimenzijama i vrstoom njegove konstrukcije kao i mogunou
zadovoljenja zakonskih propisa. Masa vozila (ili broj putnika) i
dimenzije tovarnog prostora u potpunosti definiu kapacitet vozila.
Kapacitet teretnih vozila izraava se u kg, kg/m3 i koeficijentom
iskoritenja mase. Kapacitet vozila za prevoz putnika izraava se
brojem mjesta za sjedenje, u karoseriji vozila, ili stajanje kad su
u pitanju autobusi za gradski saobraaj. Za teretna vozila i
specijalna vozila definie se i specifina povrina prostora i
specifina zapreminska nosivost.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Specifina povrina tovarnog prostora definie se kao odnos povrme
poda tovarnog sanduka i korisne nosivosti.Specifina zapreminska
nosivost definie se kao odnos korisne nosivosti zapremine tovarnog
prostora.Koeficijent iskoritenja korisne nosivosti vozila (q), koji
predstavlja odnos utovarenog tereta i njegove propisane korisne
nosivosti (q) moe se izraziti u obliku:
Vv- utovama zapremina tovarnog prostora vozila (za teretno
vozilo Vv=b x l x h),b, l, h - unutranja irina, duina i visina
tovarnog prostora,v - koeficijent iskoritenja zapremine tovarnog
prostora (on predstavlja odnos zapremine utovarenog tereta i
raspoloive tovarne zapremine vozila), -gustina tereta.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Iskoritenje mase vozila izraave se preko koeficijenta
iskoritenja mase (m) koji predstavlja odnos korisne nosivost (mk) i
sopstvene mase vozila spremnog za vonju.
Prethodno navedene mase, kao i dimenzije vozila definisane su
odgovarajuim standardima.Koeficijent iskoritenja mase predstavlja
mjeru iskoritenja sopstvene mase vozila i definisan je njegovom
konstrukcijom.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Moe se predstaviti zavisnost korisne nosivosti (mk) od sopstvene
mase (ms), tj. koeficijent iskoritenja mase(m), to omoguava analize
kako po koeficijentu iskoritenja mase, tako i po ukupnoj masi (m) i
korisnoj nosivosti ili sopstvenoj masi teretnog vozila. Na osnovu
vrijednosti koeficijenta iskoritenja mase vozila moe se sagledati
kvalitet vozila.Na primjer, za dva kamiona iste nosivosti od 5 t,
ako je za prvi m =1,3 a za drugi m =1,5 onda je sopstvena masa
prvog kamiona 3840 kg a drugog 3330 kg. Razlika sopstvenih masa od
510 kg ini nekoristan teret kojim je prvo vozilo tokom koritenja
optereeno. Oigledno je da bi i vei dio trokova prevoza bili
proporcionalno poveani. Pri ovoj analizi polazi se od pretpostavke
da su posmatrana vozila jednake pouzdanosti, tanije reeno, da je
vijek trajanja isti i da se praktino radi o razliitim kvalitetima
konstrukcije.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**m2m1m3m1 m2
m3
m1m3Sopstvena masa vozilakoeficijentu iskoritenja
maseKoeficijent iskori[tenja mase vozilaEksploatacija i odravanje
vozila
-
Udobnost koritenja vozilaUdobnost koritenja vozila predstavlja
kompleksan pokazatelj kvaliteta vozila. Prihvatljiva oscilatoma
udobnost vozila, komfor sjedita za putnike i vozaa, udobnost pri
ulazu i izlazu iz vozila, pogodnost pri utovaru i istovaru tereta,
udobnost pri upravljanju vozilom odgovarajui ambijentalni uslovi
(klima, buka,...) u prostoru za smjetaj putnika i vozaa itd.
predstavljaju osnovne pokazatelje udobnosti vozila.**Eksploatacija
i odravanje vozila
-
Udobnost vozila se najee iskazuje preko slijedeih
parametara:buka, iji su izvori: motor, oprema motora, sistem za
hlaenje, izduvni sistem, transmisija, vjetar, pneumatici, sistem
provjetravanja, struktura karoserije itd.vibracije svih
vrstaambijentalni uslovi u vozilu izraeni preko prostora za smjetaj
vozaa i putnika i njihove izolovanosti od spoljanjih uticaja (buke,
sunevih zraka, temperature okoline itd.)svjetlo (funkcija ogledala
za vrijeme vonje, uticaj odreenih povrina vozila-vjetrobrana,
ogledala i instrument table vozaa, uticaj svjetla dolazeih vozila i
trenutnog saobraaja, uticaj povrine puta na vozaa, redukcija
kontrasta puta, efekti sunca,...)ergonomija (udobnost sjedenja,
pristup upravljakim elementima, vidljivost instrumenata, vidljivost
vozila,..)unutranji enterijer (osvjetljenje, osobine materijala od
kojih je prostor za smjetaj vozaa i putnika izraen itd.)
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Bezbjednost koritenja vozilaBezbjednost vozila obuhvata sve one
komponente kvaliteta koje se odnose na stepen sigumosti koritenja
vozila sa stanovita rukovaoca, putnika i okoline u najirem smislu
rjei.U zavisnosti od toga na koji nain utiu na optu bezbjednost
vozila, parametri bezbjednosti se uglavnom grupiu u tri grupe, i
to:aktivni parametri bezbjednosti,pasivni parametri bezbjednosti
ikatalitiki parametri bezbjednosti.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Aktivne parametre bezbjednosti sainjavaju:preciznost
upravljanjazadovoljavajue dranje pravcaumjerena sila upravljanja sa
informacijom o kontaktu pneumatik-putzadravanje neutralnog poloaja
pri gubljenju upravljivostilako dranje pravca u krivinamastabilnost
na pravcuosjetljivost konicadranje pravca pri koenjulako
upravljanje pri koenjudobra manevarska sposobnost sa kratkim
vremenom preticanjamala osjetljivost na vjetardobro dranje puta i
pri looj podlozidobra svojstva pri akvaplaninguvisoka vozna, radna
i druga svojstva radi smanjenja zamora prilikom vonjevidljivost i
signalizacija vozila
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Pasivne parametre bezbjednosti sainjavaju:to manje ubrzanje
tijela (mase) putnika, u svim pravcima, prilikom sudara. (To se
postie odgovarajuom konstrukcijom karoserije, zone sjedita, stuba
upravljaa, bez otrih uglova i ivica i sa efikasnim
pojasevima),bezbjednost od deformacija putnike kabine kod jakih
udara,spreavanje ispadanja vrata pri sudaru,spreavanje komadanja
staklenih povrina u komadie,mogunost otvaranja vrata poslije
sudar,bezbjedno postavljanje rezervoara za gorivo,to je mogua nia
sklonost opreme vozila samopaljenju.Osnovni cilj tzv. pasivne
bezbjednosti je prvenstveno zatita Ijudi, a potom i vozila.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Prohodnost vozilaProhodnost, kao eksploataciono tehnika
karakteristika vozila, predstavlja mogunost njegovog kretanja po
loim putevima i besputnim terenima, kao i mogunost savlaivanja
razliitih prepreka. Vozila poveane prohodnosti imaju najee pogon na
vie osovina ili na sve tokove, specijalne pneumatike ili
konbinaciju pneumatika i gusjenica (tzv. polugusjenina vozila), a
ukoliko postoji potreba za kretanjem preko vode izrauju se i kao
amfibije. Ova vozila imaju takvu konstrukciju da mogu da rade u
vrlo tekim terenskim uslovima sa odgovarajuom
produktivnou.Parametri preko kojih se moe definisati prohodnost
su:parametri vue (vuna sila i sila prijanjanja, sposobnost
savlaivanja uspona, obrazovanje traga, broj i veliina stepena
prenosa u transmisiji)parametri koji direktno definiu sposobnost
vozila za savlaivanje prepreka (tvrda podloga sa jako izraenim
neravninama, mekana podloga, voda...)parametri gabarita (najmanja
visina iznad stajne povrine, najmanja visina ispod osovine, ugao
prepreke, prilazni i zatitni ugao, izdizanje toka, krug zaokretanja
tragova tokova, prenik krugova zaokretanja vozila, poluprenici
horizontalne prohodnosti) i zakonska ogranienja (maksimalno
dozvoljene dimenzije i mase, maksimalne dimenzije sprega
vozila,...)
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Zavisnost prohodnosti vozila od parametara vueOsnovni
pokazatelji koji definiu vune parametre prohodnosti predstavljaju
odnosi izmeu granine adhezione vune sile i otpora kretanja vozila.
Vunu sposobnost vozila odreuje vuna sila i maksimalna atheziona
vuna sila.Najee, pri koritenju vozila, prohodnost je ograniena
nedovoljnom silom prijanjanja pogonskih tokova na podlogu, tako da
se raspoloiva vuna sila i ne moe ostvariti. To je naroito izraeno
pri kretanju vozila po podlogama sa malim koeficijentom adhezije i
veliki koeficijentom otpora kotrljanja.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Radi toga esto se za ocjenu prohodnosti vozila koristi odnos
tzv. adhezione teine (Gf) i ukupne teine vozila (Gu) kao koeficjent
prijanjanja.**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Kada su svi tokovi pogonski k = 1, dok je kod putnikih vozila
standardne izvedbe k = 0,5. Kretanje vozila tokaa po mekoj podlozi
moe se analizirati kao kretanje gusjeniara. to je vea dodirna
povrina, to je vea adheziona vuna sila (jer profil guma zadire u
podlogu). Dodirna povrina je vea ukoliko je specifini pritisak toka
na tlo manji. Njegova vrijednost zavisi od pritiska u
pneumaticima.Kada se vozilo kree po tvrdoj i klizavoj podlozi onda
je potrebno obezbjediti to veu vrijednost specifinog pritiska
pneumatika na tlo, jer se na taj nain eliminie mokri film izmeu
pneumatika i tla tako da pneumatik bolje prijanja za podlogu.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Geometrijski parametri vozila koji utiu na njegovu prohodnost
su:poduni i popreni poluprenik prohodnosti vozila;klirens-najmanja
visina iznad stajne povrine;prednji i zadnji uglovi
prohodnosti;poluprenici zaokretanja;gabaritne mjere.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Geometrijski parametri prohodnosti vozila definisani su
odgovarajuim standardima. Na osnovu prednjeg i zadnjeg ugla
prohodnosti odreuje se prohodnost vozila pri nailasku na rov, zid
itd. Kod autobusa za gradski i meugradski prevoz najmanje su
vrijednosti ovih uglova.Mogunost vozila da se zaokrene na to manjoj
povrini predstavlja njegovu manevarsku sposobnost. Nju definie
minimalna vrijednost radijusa zaokretanja spoljnjeg upravljakog
toka (Rv) i irina povrine (A) po kojoj se vozilo kree u procesu
zaokretanja Na osnovu duine, irine i visine vozila definie se
prostor za njegovo kretanje. Ove mjere su od presudnog znaaja zbog
mogunosti prolaza na pojedinim putnim pravcima
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Pogodnost konstrukcije vozila za odravanjeEksploataciono-tehnika
karakteristika pogodnosti konstrukcije vozila za odravanje je
posebno znaajna za opisivanje i ocjenjivanje sistema odravanje
vozila. O pogodnosti konstrukcije za odravanje moe se suditi na
osnovu objektivnih informacija o radu i odravanju vozila. Postoji
vie metoda ocjene i analize funkcije pogodnosti
odravanja.Konstrukcija motornog vozila ima izuzetno veliki uticaj
na kvalitet sistema odravanja, jer ona najvie utie na pogodnost
odravanja.Pogodnost konstrukcije za odravanje ocjenjuje se na
osnovu vremena potrebnog za sprovoenje postupka odravanja kao i na
osnovu potrebnih aktivnosti i potrebnoj opremi za njegovo
sprovoenje.Pogodnost konstrukcije vozila za odravanje blie odreuju
slijedei parametri:broj mjesta predvienih za podmazivanje i
podeavanjemogunost upotrebe odgovarajue opreme za odravanjemogunost
primjene odgovarajuih dijagnostikih metodamogunost primjene
odgovarajue tehnologije odravanja vozila
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Izbor vozila na osnovu eksploataciono-tehnikihkarakteristika
Pri izboru vozila, pored uslova nabavke, posebno vaan zadatak
analize je mogunost i nain njihovog koritenja i odravanja. Na
osnovu eksplataciono-tehnikih karakteristika, koje posjeduju
analizirana vozila, a koje direktno utiu na njihovu efikasnost,
mogue je izvriti i rangiranje vozila za odreenu namjenu.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Najvei broj potrebnih podataka o vozilu, koji reprezentuje
njegove eksploataciono-tehnike karakteristike, daju proizvoai
vozila. Do ostalih podataka, koji definiu njegove
eksploataciono-tehnike karakteristike, dolazi se proraunom na
osnovu polaznih podataka. Pri izboru potrebnih vozila treba voditi
rauna o perspektivi njihove dalje proizvodnje (analiziranih
vozila). Ukoliko ova vozila imaju dobru perspektivu dalje
proizvonje lake se dolazi do rezervnih dijelova, a razgranata mrea
servisnih slubi i te kako olakava njihovo odravanje.Jedna od najeih
reklama proizvoaa vozila, pored isticanja njegovih tehnikih
karakteristika i kvaliteta, jeste: "Prije nabavke novog vozila,
informiite se kakva je postojea servisna mrea i kako ete
obezbjediti njegovo odravanje."
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Ista karakteristika, za jedan tip vozila, moe biti od posebne
vanosti, dok za drugu grupu vozila ima manji znaaj.Izbor moguih
tipova vozila, za odreene uslove koritenja, vri se na osnovu cilja
koji se eli postii njihovom primjenom. Definiu se kriterijumi za
izbor najboljeg vozila i razrauje rang lista za ocjenu njihove
ispunjenosti. Potom se metodama optimizacije dolazi do
najprihvatljivijeg rjeenja (vozilo, koje e u najveoj mjeri ispuniti
postavljene zahtjeve). Postoji vie razvijenih metoda koje se
primjenjuju pri izboru vozila za odreenu namjenu.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Prije donoenja odluke o nabavci vozila neophodno je izvriti
detaljnu analizu eksploataciono-tehnikih karakteristika vozila koja
bi, po optoj procjeni, mogla da zadovolje zahtjeve korisnika.
Rezultati takve analize, za svaki tip vozila, uporediti meusobno i
na osnovu tog poreenja donjeti konanu odluku o nabavci vozila.Pri
ugradnji dizel ili oto motora u isto vozilo (esto proizvoai daju
mogunost ugradnje razliitih motora u isti vozilo) treba imati u
vidu sljedee injenice:karakteristike ovakvih vozila mogu se
uporeivati samo ukoliko postoji usaglaenost motora sa prenosnikom
snage;vozilo sa dizel motorom ima loije dinamike karakteristike jer
je kritina brzina pri primjeni ovih motora vea, pa je neophodno ee
koritenje niih stepena prenosa;
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
maksimalna vrijednost ubrzanja vozila sa dizel motorom je neto
manja nego pri primjeni oto motora;put zaleta i vrijeme zaleta
vozila sa dizel motorom je dui nego kod istog vozila sa oto
motorom;zaustavni put od maksimalne brzine do potpunog
zaustavljanja je dui pri primjeni dizel motora;pri ugradnji
benzinskog motora maksimalni moment nalazi se pri niim brojevima
obrtaja, a prirataj snage i momenta je izraeniji u oblasti
maksimalne snage i maksimalnog momenta. Ovo je poeljno jer je reim
rada motora stabilniji ukoliko njegov moment sporije opada pri
porastubroja obrtaja. U tom sluaju je lake savlaivanje poveanih
spoljnih otpora, sa smanjenjem broja obrtaja bez eih promjena
stepena prenosa; potronja goriva, u sluaju primjeni dizel motora,
je manja nego pri primjeni oto motora. Ovo je naroito izraeno pri
tekim uslovima.koritenja vozila.
**
-
Radni ciklus vozila, trokovi radnog ciklusa i stanje
vozilaEksploatacioni ciklus vozila
Radni ciklus vozila ima sloenu strukturu. Njega sainjavaju niz
povezanih i vremenski usklaenih grupa aktivnosti. Na te aktivnosti
djeluje veliki broj inilaca. S obzirom na ovu injenicu radni ciklus
vozila se moe intrepetirati na razliite naine.Najee se radni ciklus
vozila prikazuje kao skup meusobno povezanih i vremenski usklaenih
faza: razvoj, proizvodnja, koritenje i otpis. Slikovito ove faze su
predstavljene na slici 3.23.
**
-
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Vrijeme koritenja vozila samo je dio radnog ciklusa I manji je
od vremena njegovog trajanja. lako je vrijeme odravanja kratko u
odnosu na ukupno vrijeme trajanja vozila, ono predstavlja vrlo
znaajnu komponentu o emu govori i udio trokova odravanja u ukupnim
trokovima radnog ciklusa. Kako radni ciklus objedinjuje niz
aktivnosti (razvoj, proizvodnja, koritenje i otpis), to svaka od
njih iziskuje odreene trokove.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Eksploatacioni ciklus vozila i trokovi ciklusaTrokovi radnog
ciklusa vozila, najjednostavnije se mogu izraziti kao zbir
slijedeih trokova:trokova nabavke (ovdje su prisutni i trokovi
transporta, osiguranja,..)trokova koritenja (radna snaga, pogonski
materijal)trokova odravanja (radna snaga, rezervni dijelovi,
oprema, ureaji i objekti za odravanje,..)trokova administracije
(upravljanje, informatika,..).Trokovi ciklusa mogu se modelirati na
razliite naine.Ne treba izgubiti iz vida da ukupni trokovi ciklusa
odreuju i prodajnu cijenu vozila kao i vrijednost poetnih
materijalnih ulaganja. Pored trokova nabavke postoje i oni trokovi
vezani za odravanje i druge elemente logistike podrke, koji esto
ine vei dio ukupnih trokova.
**
-
Pri nabavci vozila samo jedan dio trokova radnog ciklusa
(trokovi nabavke), je poznat dok su ostali trokovi nepoznati
(trokovi transporta, trokovi obuke, trokovi zaliha, trokovi
eksploatacije, trokovi tehnike dokumentacije i informatike, trokovi
rashodovanja). Ovaj drugi dio trokova najee je mnogo vei od trokova
nabavke kojim kupac pokriva trokove proizvoaa (cjenu razvoja
vozila, proizvodnje i marketinga, uz odgovarajuu akumulaciju).Na
osnovu trokova radnog ciklusa mogue je objektivno uporeivanje
razliitih varijanata jednog vozila ili vie vozila meusobno. Radi
toga potrebno je odrediti najbolji mogui nain. Postoji mnogo
predloenih modela rjeavanja ovog problema.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
U ovom dijelu teksta bie ukratko prikazana sutina metoda. Za
primjenu ovog metoda neophodno je sistematsko izuavanje svih
elemenata trokova radnog ciklusa.Posebnu panju pri tome zasluuje:
identifikovanje svih vrsta trokova i mjesta njihovog nastanka
uporedno procjenjivanje pojedinih trokova za razliite varijante
analiziranih vozila.Pored investicionih ulaganja za nabavku vozila
i trokova koji nastaju zbog njegovog koritenja (pogonske materije,
rukovaoci,..) primjenom ove metode, obuhvaeni su i trokovi koji
nastaju kao rezultat nemogunosti vozila da izvrava svoju funkciju
(to su tzv. trokovi neraspoloivosti).
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Primjenom ove metode iskazuju se svi trokovi, bez obzira na
njihovu vrijednost. Radi toga definisana su etiri nivoa u strukturi
trokova prema njihovom ueu u ukupnim trokovima.Ukupni trokovi
ciklusa (Cc) ralanjeni, na prvom (najviem) nivou, su:trokovi
nabavke (Cn)trokovi logistike podrke (Cip)trokove ostvarene
neraspoloivosti (Con)
Svaka od ovih grupa trokova raslanjuje se na nie nivoe.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Trokovi nabavke (Cn) se raslanjuju na slijedee
komponente:pro.dajna cijena (Cpc)trokovi provizije, dopreme i
putanja u rad (Cp)trokoveupravljanja i voenja projekta, na osnovu
koga su vozila napravljena (Cvp)**Eksploatacija i odravanje
vozila
-
**Trokovi logistike podrke (Cip) grupiu se u dvije grupe i
to:investicioni trokovi (Ci)tekui (operativni) trokovi (Ct)
Investicioni trokovi mogu se dalje raslaniti na dvije grupe i
to:investicioni trokovi koji se odnose na infrastrukturu procesa
koritenja (Ck) (zgrade, garae, putevi, komunikacije,..)investicioni
trokovi koji se odnose na objekte i opremu odravanja (Co)
-
Tekui trokovi (Ct,) ralanjuju se u est grupa:troskovi koritenja
(Ctk)trokovi preventivnog odravanja (Cpo)trokovi korektivnih
odravanja (Cko)trokovi odravanja u radionicama vieg nivoa
(Covn)trokovi odravanja u specijalizovanim radionicama ili
fabrikama (Cos)trokovi reije, osiguranja i drugih dodatnih davanja
(Cro)
**
-
U slijedeim koracima (na treem i etvrtom nivou) svaki od ovih
trokova se dalje raslanjuje i analizira. Primjera radi ralaniemo
samo trokovi korektivnog odravanja (Cko) na treem nivou.Trokovi
korektivnog odravanja (Cko) izraavaju se preko:trokova utroenog
rada (Ckor)trokova utroenog materijala i rezervnih dijelova
(Ckom)trokova osposobljavanja Ijudstva za sprovoenje postupaka
korektivnog odravanja (Ckoo)trokova vezanih za komunikacije,
dokumentaciju itd. (Ckod)
**
-
U posljednjem koraku (etvrti niv ralanjivanja trokova) ove
komponente trokova treba dalje ralanjivati.Trokovi ostvarene
neraspoloivosti (Con) sainjavaju:trokovi nastali usljed prestanka
funkcionisanja vozila (Cpf)trokovi nastali kao posljedica smanjenog
obima izvrenog rada (Cso)
Trokovi nastali usljed prestanka funkcionisanja vozila (Cpf)
sainjavaju:trokovi prekovremenog rada sa ciljem nadoknaivanja
prekida rada u redovnom radnom vremenu (Cpr)trokovi izazvani drugim
davanjima (penali, naknade itd.) (Cdd)trokovi direktnih teta
izazvani otkazom vozila (Cnd)
*
-
Trokovi nastali kao posljedica smanjenog izvrenog obima rada
(Cso) grupiu se u dvije grupe:trokove izazvane smanjenjem prihoda,
tj. obima posla u prethodnom periodu (Co)trokovi koji e se javiti u
narednom periodu zbog smanjenja ugleda i poloaja na tritu (Csu)
Kako je broj komponenata trokova, u ukupnim trokovima radnog
ciklusa, vrlo velik razvijeno je vie modela i programskih paketa za
njihovo izuavanje.
**
-
Odravanje vozila i vremenska slika stanja
Izuavanje procesa koritenja, a posebno procesa odravanja vozila
najee se zasniva na analizi promjena njegovog tehnikog stanja tokom
eksploatacije (analizi tzv. vremenske slike stanja). Primjenom ovog
metoda grafiki se opisuje promjena stanja i redosljed odvijanja
pojedinih aktivnosti i postupaka u radnom ciklusu vozila a potom se
primjenom odgovarajuih analitikih metoda, dolazi do rezultata na
osnovu kojih se donose zakljuci o vrednostima radnih parametara i
osobenostima procesa odravanja, ali i o drugim karakteristikama
efikasnosti rada i odravanja.Vozilo, prema klasinoj binarnoj
logici, sa stanovita tehnike ispravnosti, moe da bude u jednom od
dva stanja: "stanje u radu" ili "stanje u otkazu". Ova dva stanja
su sloene kategorije koje objedinjavaju vei broj vremenskih
intervala sl**
-
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Sutinu procesa koritenja i odravanja vozila teko je definisati
preko ova dva stanja. Iz tog razloga uvode se i sljedea stanja:
"radno stanje" i "neradno stanje", ali i niz drugih stanja kao to
su: neplanirani zastoj, funkcionalni zastoj, stanje u otkazu,
izazvani nerad, zastoj i kritino stanje.Ukoliko se vozilo nalazi u
"stanju u radu" to znai da je ispravno i da moe da izvrava
postavljeni zadatak, na propisan nain u odreenim uslovima u
propisanom vremenu. Ako se nalazi u "stanju u otkazu" zadatak i
funkcija cilja se ne izvravaju na propisan nain.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Sva stanja u kojim vozilo moe da se nae, u procesu
eksploatacije, mogu se prikazati grafiki kao to je to uraeno na
slici 3.25.
Ukupno kalendarsko vrijeme, koje se mjeri od poetka upotrebe
vozila moe se prestaviti kao zbir ukupnog vremena koritenja i
ukupnog vremena skladitenja:
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Uzroci pojave neispravnosti
Neispravnosti motomih vozila se manifestuju na razliite naine.
Neki od njih su:nenormalan um, buka ili udariodreeni sistemi ili
vozilo u cjelini ne funkcioniepogoravanje odreenih
eksploataciono-tehnikih karakteristika (prvenstveno dinamikih
karakteristika i performanse motora)pojaane
vibracijepregrijavanjepoveana potronja goriva, maziva i drugih
tehnikih fluida.Procentualni udio pojedinih uzroka pojave otkaza
vozila orjentaciono su: habanje 40 %, plastina deformacija 26 %,
lomovi zbog zamora 18 %, otkazi zbog temperaturnih uticaja 12 %,
ostali uzroci 4 %.
**
-
Proces transporta i struktura voznog parka
Saobraaj je postojao otkako postoji i ovjek samo se
osavremenjavao i mjenjao oblike (drumski, vodeni, eljezniki,
telefonski...). Sa stanovita vojnih potreba saobraaj takoe ima
veliki znaaj. ivu silu, oruje, municiju i hranu treba u to kraem
vremenu dostaviti na odreeno mjesto.Prednosti drumskog transporta
su u tome to automobil kao transportna jedinica ne zahtjeva mnogo
prostora za smjetaj, lako se prilagoava okolnim prilikama, ima
veliku tehniku elastinost kretanja i savlaivanja uspona. Pored toga
ne zahtjeva naroite stalne instalacije (stanice) i ne zavisi u
potpunosti od saobraajnice (puta). To mu omoguava da robu (putnike)
prebaci od mjesta proizvodnje do mjesta ugradnje. Prevozna brzina
na kratkim rastojanjima je velika to mu daje izvjesne prednosti u
odnosu na druge vrste transporta isl.
**
-
Podjela putnog transporta:Prema znaaju u drutveno-privrednom
pogleduza sopstvene potrebe za opte potrebePrema teritoriji na
kojoj se obavljaunutranji transportmeunarodni transport (TIR)prevoz
robe (kamioni)prevoz putnika (autobusi, taksi vozila, putniki
automobili)prevoz specijalnih teretaPrema organizaciji radalinijski
prevoz (putniki-autobusi)po potrebi (od sluaja do sluaja)
**
-
Rad voznog parkaZa rad voznog parka potrebno je:saobraajno
sredstvokvalifikovano osoblje (rukovodioc odravanja i organizacije
rada)putna mreasnabdjevanje gorivom, mazivom, pneumaticima i
rezevnim dijelovimaodravanje, garairanje i odgovarajua
opremaTransportna sredstva jedne radne jedinice nazivamo vozni
park. esto susreemo i naziv inventarski vozni park To je zbir svih
saobraajnih sredstava koja se nalaze na inventarskom spisku radne
jedinice kao osnovna sredstva. Svakog dana rad voznog parka moramo
pratiti i planirati za naredni period tj. mora se pratiti
realizacija rada voznog parka po danima (mjesecima, godinama) i
planu.**
-
Osnovni cilj slube koja planira i prati rad voznog parka treba
da bude usmjeren na to bolje iskoritenje:raspoloivih kapaciteta
(vozila openito)raspoloivog vremena za prevozpreenog puta
inosivosti tj. utovarnog prostora.Ovim se postie vea proizvodnost
voznog parka a smanjuju trokovi prevoza, odravanja i vremena rada
itd. Dobrim organizovanjem (vozila, vozai i organizatori) mogu
mnogo da doprinesu poveanju produktivnosti voznog parka.
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Ova saradnja je neophodna sobzirom na mogunost proizvoljnog
korienja transportnih sredstava:Od izlaska vozila iz auto-parka pa
sve do njegovog povratka smatra se da je vozilo na radu.Za vrijeme
tog rada vozilo prolazi kroz razliite faze transportnog procesa.Da
bi transportni proces bio potpun, potrebno je, pored samog izvrenja
prevoza robe ili putnika izvriti i utovar i istovar. Pored toga
potrebno je da vozilo doe na mjesto utovara (istovara).
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Vozni park, odravanje i remont
Transportna preduzea imaju tri osnovna djelokruga
rada:obavljanje prevoza robe ili putnikaodravanje voznog parka i
tehnike ispravnostiorganizovanje proizvodno-transportnog procesa i
odravanjaRad transportnih iedinica (voznog parka) predstavlja
obavljanje prevoza po odreenom procesu, koji obezbjeuje odgovarajuu
ekonominost.Proces transporta (prevoza) sastoji se iz slijedeeih
fazadovoenje sredstava transporta na utovarutovaranje robe
(ljudi)prevoz robe (ljudi)istovar robe (izlaz ljudi)
**
-
Odvijanje transporta po navedenim fazama zove se ciklus
transportnog procesa. Rad prevoza jednak je proizvodu prevezene
teine - robe (broj putnika) i preenog puta. Dimenzije su [tkm] ili
[putnikkm]. Proces transporta moe da se sastoji od:potpunih
ciklusaciklusa sa prekidom (stajanje radi utovara i istovara robe
ili putnika)Transportni ciklus kod kojeg se transportne jedinice
(automobili) vraaju na mjesto sa kojeg su poli na izvrenje zadatka
naziva se obrt, tj. dolaze ponovo na isto mjesto radi utovara robe
ili putnika odnosno radi istovara. Pravac prevoza robe ili putnika
zove se "mar-ruta".
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Parametri rada transportne jedinice (automobila)utroak vremena
za obavljanje transportnog radabrzinu kretanja vozila pri
transportu, odnosno povratu praznograstojanje na koje se vri
prevozstepen iskoritenja nosivosti, odnosno utovarnog prostora
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Struktura voznog parkaesto je jako razliita i to:po vrstama
vozila (sanduari, kiperi, hladnjae, autobusi,
cisterne,...)nosivosti (4t, 6t,...)proizvoaima vozila
isl.Transportne jedinice voznog parka obino se grupiu po
istovjetnosti eksploatacije tehnikih osobina-namjeni (autobusi,
cisterne, hladnjae..). Vozila predviena za rad uvedena su u
inventarske knjige. Inventarska vozila se dijele na:ispravna i
spremna za eksploataciju-vozila u raduvozila u opravci odnosno
odravanju (remontu)vozila koja stoje u rezervi-skladitu
(slobodna)*
-
Grupa istovjetnih jedinica voznog parka sa inventarskog spiska
moe se napisati:
Ai - broj vozila po inventarskom spiskuAe - broj vozila koja su
u eksploatacijiAr - broj vozila ispravnih ali slobodnih tj. u
rezerviJedan automobil (transportna jedinica), tegljai, prikolice
ili sl. tokom odreenog broja dana u mjesecu ili godini ima razliito
stanje sposobnosti za eksploataciju. Pa se za jedan automobil moe
pisati:
Di - inventarski broj dana (dani dok se vozilo nalazilo na
inventarskom spisku) De - dani eksploatacije Do - dani opravke Dr
-dani rezerve
*
-
Ako sad posmatramo sva istovjetna vozila (ili samo jedan njihov
dio) onda za jedno vozilo moemo pisati da je radilo: [autodan], a
za sva:
gdje su:AiDi - inventarski dani posmatranih automobila AiDe -
dani eksploatacije posmatranih automobila AiDo - dani opravke
posmatranih automobila AiDr - dani rezerve posmatranih
automobila
**
-
Gornja jednaina bi se mogla i ovako napisati:
[autodan]Primjer:Vozni park se sastoji od 10 istovjetnih
jedinica (kamiona) tj. Ai=10. Za godinu dana stoji na raspolaganju
Di=300 inventarskih auto-dana. Automobil br.1 bio je u
eksploataciji 280 dana (D1e=280) na opravci D10=15 auto-dana i u
rezervi D1r=5 auto-dana. Na slian se nain mogu predstaviti i dani
eksploatacije, opravke i rezerve drugih automobila. To je najbolje
raditi tabelamo pa imamo:
**
-
**
-
3000 = 2755 + 140 + 105 [autodana] tj.
Za odreivanje stepena iskoritenja voznog parka postoji pojam
"koeficijent iskoritenja voznog parka" koji predstavlja odnos
"autodana" eksploatacije svih istovjetnih (posmatranih) vozila
prema inventarskim autodanima svih vozila
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
-koeficijent iskoritenja voznog parkaPoto je ciklus
eksploatacije broj preenih kilometara izmeu dva generalna (glavna)
remonta onda "" moe biti izraen i ovako:
Dec - broj dana eksploatacije tokom ciklusaDoc - broj dana
opravke tokom ciklusaDrc - broj dana rezerve tokom ciklusaDeg -
broj kalendarskih dana eksploatacije vozila u godiniDkg - broj
kalendarskih dana u godiniDkc - broj kalendarskih dana u
ciklusu
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Tehniki koeficijent gotovosti vozila
Dog - broj dana utroen na opravku godinjeDradg - broj radnih
dana u godini (365 manje broj praznika i nedjelja tj. dana kad se
ne radi)Iz gornje jednaine moemo pisati:
**Eksploatacija i odravanje vozila
-
Povezanost ciklusa eksploatacije sa godinjom eksploatacijom
odreuje se koeficijentom prelaza od ciklusa prema godini:
Lg - broj [km] koje vozilo pree godinjeLeC - broj [km] koje
vozilo pree tokom ciklusa eksploatacijeZa odreivanje "ng" treba
najprije odrediti broj radnih dana u godini i koeficijent tehnike
gotovosti "T" iz obrasca :
**
-
Broj dana eksploatacije vozila tokom ciklusa odreuje se po
obrascu:
Lsrd - srednji broj kilometara koje vozilo pree u toku dana
(24h) na pr. 210 [km] to zavisi od normativa eksploatacije.
**Eksploatacija i odravanje vozila
**dr Ranko Boikovidr Ranko Boikovi**dr Ranko Boikovidr Ranko
Boikovi**dr Ranko Boikovidr Ranko Boikovi**dr Ranko Boikovidr Ranko
Boikovi