ZBIRKA JUGOSLOVENSKIH PRAVILNIKA I STANDARDA ZA GRAeEVINSKE KONSTRUKCIJE 1. DEJSTVA NA KONSTRUKCIJE . 2. BETONSKE KONSTRUKCIJE 3. CELICNE KONSTRUKCIJE 4. DRYENE KONSTRUKCIJE 5. ZIDANE KONSTRUKCIJE 6. GEOTEHNIKA I FUNDIRANJE i6/2 GEOTEHNIKA I FUNDIRANJE BEOGRAD 1995
579
Embed
131600898 Zbirka Jugoslovenskih Pravilnika i Standarda Za Gradjevinske Konstrukcije Geotehnika i Fundiranje Knjiga 6 Dio 2
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ZBIRKAJUGOSLOVENSKIHPRAVILNIKA I STANDARDA ZAGRAeEVINSKE KONSTRUKCIJE
1. DEJSTVA NA KONSTRUKCIJE. 2. BETONSKEKONSTRUKCIJE
3. CELICNE KONSTRUKCIJE4. DRYENE KONSTRUKCIJE5. ZIDANE KONSTRUKCIJE6. GEOTEHNIKA I FUNDIRANJE
i6/2GEOTEHNIKA
I FUNDIRANJEBEOGRAD 1995
ZBlRKAJUGOSLOVENSKIH I'RA VILNIKA I STANDARDAZA GRADEVINSKE KONSTRUKClJE
Knjiga 6 GEOTEHNIKA I FUNDIRANJE
Tom 1 i 2
Urednik
Prof. dr Petar Anaguosti
Izdavac
Gradevinski fakultet Unherliteta u Beograduu saradnji saJugoslovenskim drustvom gradevinskih konstmktera iSaveznim zavodom za standardizaciju
Odgovorni urednik
Prof. dr Zivota Pcrisic
Glavni urednik
Prof. dr Aleksandar Pahor
Tehnicki urednik
Dragana Bogavac
KoricC'Olga Kalcmbcr
Slog
Biro za AOP, Jclclla Dimic
Stampa
Zavod za gralicku tchnikuTchnolosko-metalu..skog fakulteta Univcrlitcta u Bcogradn
Beograd. april1995. godine
Tiraz
400 primcraka
TOMl
ISBN 86-80049-20-4ISBN 86-80049-29-8
TOM2
ISBN 86-80049-20-4ISBN 86-80049-30-1
~:f'. PREDGOVOR
iru Strateskog projekta tehnoloskog razvoja Uvodenje Evrokodova i osvajanje'. metoda projektovanja proizvoda i tehnologija u gradevinskom konstrukterstvu
Smlje, koji L1jednicki finansiraju Ministarstvo za nauku i tehnologiju i Ministarstvo za
! urbanizam,stambeno-komunalne delatnosti i gradevinarstvo Republike Srbije, Gradevinskii fakultet Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa Jugoslovenskim drustvom gradevinskihIkonstruktera i Saveznim zavodom za standardizaciju, organizuje u Beogradu, od 14. do 16.
juna 1995. godine, Jugoslovensko savetovanje EVROKODOVI I JUGOSLOVENSKOGRADEVINSKO KONSTRUKTERSTVO.
Na Savetovanju, konstrukterima Jugoslavije ce biti prikazani program i sadrz.aj svihEvrokodova za konstrukcije za razlicite vrste konstrukcija i materijala, osnovna filozofija ipostavke Evrokodova za pojedine oblasti gradevinskog konstrukterstva, novi evropskistandardi za materijale, kao i generalne uporedne analize Evrokodova i nasih pravilnika.Detaljnije ce biti razmatrani Evrokod EC2 - Proracun betonskih konstrukcija i EvrokodEC3 -Proracun celicnih konstrukcija, koji su, zajedno sa Nacionalnim dokumentima zanjihovu primenu najznacajnijih zemalja Evrope, u izdanju Gradevinskog fakultetaUniverziteta u Beogradu, vec objavljeni na nasem jeziku.
Ocekuje se da ce na Savetovanju biti pozitivno ocenjena orijentacija gradevinskogkonstrukterstva Jugoslavije da se u celini, ili najvecim delom, Evrokodovi prihvate kao nasibuduCi standardi. U tom slucaju, ocekuje se i preporuka 0 daljim akcijama, posebno upogledu inovacije Jugoslovenskih standarda i pripreme nasih Nacionalnih dokumenata zaprimenu Evrokodova za konstrukcije.
Publikovanje ZBIRKE JUGOSLOVENSKlli PRA VILNIKA I STANDARDA ZAGRADEVINSKE KONSTRUKCIJE, u izdanju Gradevinskog fakulteta Univerziteta uBeogradu, u saradnji sa Jugoslovenskim drustvom gradevinskih konstruktera i Saveznill1zavodom za standardizaciju, po svom znacaju predstavlja ne sarno prvo istovremenoobjavljivanje svih Jugoslovenskih pravilnika i shmdarda iz oblasti gradevinskogkonstrukterstva, nego i prvi znacajan korak za pripremu uvodenja Evrokodova u nasojzemlji.
ZBIRKA JUGOSLOVENSKlli PRA VILNIKA I STANDARDA ZA GRADEVINSKEKONSTRUKCI,JE, ukupnog obill1a od preko 5.600 stranica, sastoji se od sest knjiga,odnosno deset tOll1ova:
1 Dejstva na konstrukcije
2 Betonske konstrukcije (2 toma)
3 Celicne konstrukcije (3 toma)
4 Drvene konstrukcije
5 Zidane konstrukcije
6 Geotehnika i fundiranje (2 toma)
IV
Urednici svih knjiga Zbirke duguju veliku zahvalnost gospodi Kseniji Ivanovic, izSaveznog zavoda za standardizaciju, na ogromnoj pomoci u kompletiranju i pripremiZbirke.
Knjiga 6 Geotehnika i fundiranje je sastavljena od standarda, tehnickih normativa ipravilnika koji se odnose na probleme Gradevinske Geotehnike. Svi napred navedeninormativni dokumenti su pripremani, verifikovani i objavljivani u Sluzbenom listu SFRJ iprema vafeeoj zakonskoj proceduri od strane Saveznog Zavoda za Standardizaciju sve do.1993 godine.
Izbor dokumenata koji su ukljuceni u ovu knjigu izvrsen je tako da se sto viSe obuhvatitematika koja se nalazi u Evropskom predstandardu EVROKOD 7 koji je odobren25.05.1993. od strane Evropskog komiteta za standardizaciju (za zemlje EEZ) a publikovanje u oktobru 1994. godine. Pri tome su uneti ne samo standardi iz grupe JUS U.B.Gradevinsko tlo vec i drugi dokumenti (standardi, normativi, pravilnici) koji se odnose nakvalitet prirodnih i preradenih stena i tla u gradevinskim konstrukcijama, odnosno napostupke i procedure prema kojima se ovi materijali ugraduju i kontrolisu u konstrukcijamakoje spadaju u domen Gradevinske geotehnike. Iz tih razloga su uneti i standardi za opis iprikazivanje geoloskih karakteristika terena, kao i normativi za izvrsenje nekih radova uniskogradnji, tunelogradnji i analognim radovima u eksploataciji drugih prirodnihmaterijala.
Za one radove iz domena Gradevinske geotehnike gde se kao materijali koriste malter,beton, armirani beton, prskani beton, armaturno gvoZde i visokovredni celik a za koje zasada. ne postoje odgovarajuCi standardi i drugi tehnicki normativi podrazumeva sekoriscenje knjiga ove zbirke u kojima se nalaze standardi i normativi za navedenematerijale.
Urednici
Beogard, aprila 1995. godine
SADRZAJ
TOM!
PRA VILNICI
Pravilnik 0 sadrzini dokumentacije koja se odnosi na hidroloske i inzenjersko-geoloske pod loge(SI. list 26/1984). ""'''''''''''''''''''''''''''''''''' 3
Pravilnik 0 nacinu cuvanja i sredivanja geoloske dokumentacije(SI. list 26/1984) "'"'' 6
Pravilnik 0 tehnickim normativima za temeljenje gradevinskih objekata(SI. list 15/1990) 9
Pravilnik 0 tehnickim merama i uslovima za izvodenje istrazivackih radova pri izgradnjivelikih objekata (Ne primenjuje se u SR Srbiji)(SI. list 3/1970) ... 44
Pravilnik 0 tehnickim nonnalivima i uslovima za projektovanje i gradenje zeljeznickih tunela(SI. list 55/1973) """"'''''''''''' 47
Pravilnik 0 tehnickim normativima i uslovima za projektovanje i gradenje tunela na putevima(SI. list 59/1973) "'"'''''''''''' 64
Pravilnik 0 tehnickim normativima za povrsinsku eksploataciju lezista mineralnih sirovina(SI. list 4/1986 i 62/1987) 76
Pravilnik 0 tehnickim normativima za povrsinsku eksploataciju arhitektonsko-gradevinskogakamena (ukrasnog kamena), tehnickog kamena, sljunka i peska, te za preraduarhitektonsko -gradevinskog kamena(SI. list 11/1986) , 121
STANDARDI
Geoloske oznake i simboli 1..3stenske mase i tla
JUS B.A4.051/1966.Geoloske oznake i simboli. Simboli i boje za oznacavanje starosti kartiranihjedinica. 143
JUS B.A4.052/1966.Geoloske oznake i simboli. Litoloske oznake za sedimentne stene. 146
JUS B.A4.053/1966.Geoloske oznake i simboli. Oznake i simboli za kvartarne tvorevine. 148
JUS B.A4.055/1966.Geoloske oznake i simboli. Simboli, boje i oznake za magmatske stene. 149
JUS B.A4.056/1966.Geoloske oznake i simboli. Simboli, boje i oznake za metamorfne stene. 151
JUS B.A4.058/1966.Geoloske oznake i simboli. Strukturne oznake. 153
JUS B.A4.080/1966.Geoloske oznake i simboli. Oznake za inzenjerskogeoloske, hidrogeoloske i
JUS B.B8.12111990.Laboratorijsko odredivanje brzine impulsa i ultrazvucnih elasticnih konstanti stena. 188
JUS B.B8.032/1980.Ispitivanje prirodnog kamena. Odredivanje zapreminske mase sa porama i ~upljinama,zapreminske mase bez pora i supljina i koeficijenta zapreminske mase i pozornosti. 198
JUS B.B8.001/1982..
Ispitivanje prirodnog kamena. Otpornost na dejstvo mraza. 201JUS B.B8.002/1989.
.
Prirodni kamen. Ispitivanje postojanosti na mrazu. Indirektna metoda sa raslvoromnatrijunl-sulfata. ..,... ... 203
JUS B.B8.010/1980.Ispitivanje prirodnog kamena. Odredivanje upijanja vode 206
JUS B.B8.013Ispilivanje prirodnog kamena. Ispitivanje postojanosti pod uticajem atll1osferilija. 208
JUS B.B8.015/1984.Ispitivanje otpornosti prema habanju brusenjem 211
JUS B.B3.01011989.Profilisani elementi proizvedeni cepanjem kamena. Tehnicki uslovi. ,,,,,,"'''''''''''''''''''''''''''''' 216
JUS B.B2.0091l986.Prirodni agregat i kamen za proizvodnju agregata za beton. Tehnicki uslovi. 221
JUS B.B3.100/1983.Kameni agregal. Frakcionisani kameni agregat za belon i asfalt. Osnovni uslovi kvaliteta 229
JUS B.B8.047/1960.Ispitivanje prirodnog kamena. Definicija oblika i izgleda povrsine zrna agregata(Standard preispitan 1987 godine) 233
JUS B .B8.030Kameni agregat. Odredivanje zaprcminske mase u rastresitom i zbijenom stanju. 235
JUS B.B8.04411982.Prirodni i drobljeni kameni agregati. Ispitivanje postojanosti prema mrazu natrijum sulfatom 237
JUS B.B8.03111982.Kameni agregat. Odredivanje zapreminske mase i upijanja vode. 241
JUS B.B8.03311993.Odredivanje otpomosti protiv drobljenja agregata za beton. 248
JUS U.B1.042/1969.Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje kalifornijskog indeksa nosivosti (Standardpreispitan 1992 godine)
~400
JUS U.B1.044/1969.Geomehani~ka ispitivanja. Odredivanje proizvoda koeficijcnta kapilame vodopropust1jivostii najveceg kapilarnog penjanja vode u tlu (Standard preispitan 1992 godine) 405
JUS U.C7.00111989.Osnove projektovanja gradevinskih konstrukcija. Pouzdanost. Termini i definicije. 659
JUS U.C7.01011987.Osnove projektovanja gradevinskih konstrukcija. Osnovni principi za proverupouzdanosti konstrukcija.
"""""'"...... 695
JUS ISO 4464/1993.Tolerancije za gradenje. Odnosi iZl11edurazliCitih tipova odstupanja i tolerancijakorH~cenihza tehnicke uslove (Identican sa ISO 44 64 :1980 - U.A9) 720
JUS U.C4.0161198 1.Projektovanje i gradenje puteva. Klil11atski i hidroloski uslovi 736
JUS U.B9.010/1981.Projcktovanje i gradenje puteva. Merenje dubine smrzavanja (Standard preispitan1992 godine) .,.
"'"''''''''''''... ... , '"'''''' 739
t JUSU.E1.012Projektovanje i gradenje puteva. Osetljivost matcrijala - tla na dejstvo mraza (Standardpreispitan 1992 godine) 747
JUS U.J39.01211981.Projektovanje i gradenje puteva. Procena osctljivosti kolovoznc konstrukcije na dejstvomraza i tehnicke mere za sprecavanje ostecenja (Standard preispitan 1992 godine) 749
JUS U.C4.02011982.Projektovanje i gradenje puteva. Intenzitet kisa. 755
\ JUS U.C4.02211982.,Projektovanje i gradenje puteva. Vrcme doticanja vode. 757
JUS U.C4.024/1982.Projektovanje i gradenje puteva. KoliCina oticanja vode.
170. . cvrstoca na cepanje 8 clenvagc strength. evrstoca na eljepanje, kalanje 8 resistance au clivaye. jaKoCTHa paclIeny.a",e
8 odpornost proti rszkolnosti
121. . evrstocana zatezsnj. 8 tensile strongth. evrstoca na vlak, vlaena evrstoca 8 resistance a'is traction, h I'extension. jal<ocT Ha 33rerHY081-b8
. nC1tezntl trdnost
122. . evrstoca u suvom stanju . drystrenglh. evrstoca u suhom stsnju 8 resistance des materiaux sec. jaKocr.o cYBacocroj6aIt 0111>0111051v sullem Slonju
--_. ._---------C
123. .celii"uredaje za merenje pritlska tis . earth pressure ysuge - cell. dOla za mjerenje pritiska tla 8 polp?ur de pression des terres8 AHHaMOMeIap38 Mepet-be Ha 3eMjeHnpHTVlCOK. doza zs merjenje zemeljskegs pritiska
437
1 2 3
, 124. . ~elijaZ8 prlliuk. komora za prltlsak . pressure cell, - cham!>er. doza za prltisak, komora za pritisak . cellulede pression,chambrede pression. Kan"ja lIa np"'''COK, KOMOpa38 np"TIlc:OK. tlatna celica,- komora----~_. ---- .._-
126. . ~elijastlpregradnl zid .8 celluler bulkhead
166. . dozvoljenl prltisak na tlo . permissible soil pressure. dopulteni pritisak na tlo . pression, contrainte admissible sur Ie sol. A03BoneHOomoBapysa...e Ha nO'BlTa. dopustnl pritisk na tla
208. 8 fundiranje na bunarima (spultanjem) 8 pit foundation (sinking of)8 temeii~nJe na bunarima (spultanfem) 8 pulu defond.,ion (toocage de'8 +YHAHpa...e("...nett.e) Ha 6yt<ap (co cnyw.
"...e)8 tlmel;enje s pogrezajofimi vOdnjakl
209. 8 fundiranja na roltllju 8 raft foundation8 temeiienie na roltilju . foodation sur radier gentinl8 +vHAHpa...1he...neHoe) He CKapa8 tlmeljenje s temelino branD
210. . fUndi"nJe na stu~ovima 8 pier foundalion8 temelienje na stupovima
"foOO8l10nsur pults
. +Y"AMpa...1(T"",enett.el Ha 6YH8PM
8 globoko lemelienjl Z vodnjakl
211. . fundiranjl na lipovima 8 pile foundation8 temeljenje na pilotim8 8 foOOalion sur pieu...8 +YHAMpa....heM!lnett.e1 HI Kon08M. temelienjens koleh
320. . ispitivanje brze kompresije na konsolldovanim 8 consolidated quick compression test
uzorcima . essai de compression rapide sur echanlil.. konsolldiranibrzi kompresijskipokus Ion consolide. 6P3 KOHcon"A"paH KOMnpeC"OHeH on"T. hitri konsoUdironikompresijskipreskus
321. . Ispitivanje izvlafenjem . pullingtest. pokus na Izvhie8nje . eSialdti traction. om", Ha t.13sneKyaaf-he. preskus na izvle~en)e
459
.1 2 3
322. . Ispltlvanle konsolidecije 8 consolidation test. konsolidacijskl pokus . essal de consolidation. onloiT HI I(OHCOn~AD"'MI8. konsolidacljsklpreskus
323: . Ispitlvanje konsolidaclJe sa drenlranJem 8 consolldltld drllned tilt. konsolldlranldrenlranl pokus . essal consolide dralne. KOHcon"A"paHoApeH"paH on"r. konsolldlranldr.nlranl proskus
324. . Ispitivanlo na mestu (In situ) . Insitutest. pokusna mJestu,- (In litu) . e..alln Iltu,-.n plica. om..'"Insitu", OOMT HI taMQro MetTO. preskul na kraju samlm, prlskUlln situ
8 Hala (Ita enojol MnKIKKWlla)(roon.18 gollca (gool.)
363. 8 I.danska voda (podzemna vodal 8 phreatic waler
. podzemna voda u zasitenoj zoni 8 eau phreatique
8 nOTnOBpWHHo<acn060AHa BOAa
8 tolna voda -.
364. 8 Izdizanje 8 ..Ising
8 povlJenj(',i"lizanje . augmentation, elevatiOl!
. M3AKrHyo81t.e,nOK8'1yoaHt8
8 dviganje,naraii!anja
300. . izdlzan]o Idlzan]o) 8 heaving
. uldizenl- (I>"lizen/_'8
""uI..omnnl
8 M3AKrHys8tbO.nOA"UHYD~I'he
8 dvig
464
1 2 3
366. . Izdlzenje tla . lendupheaval8 umizanje tie 8 soulevemonl do sol. surroctlon. K3AKrHvaali>e Ha nO"seTe
8 dvlgovanJe tal
367. 8 Imizan)a uslad mraza 8 frost boil8 valavltost tla zbog smrzavenja 8 eminence due au gel, claque -. K3AIIlHarKHa Ha nO"SaTa nOA snKjeHK' Ha Mpn
8 zmrzlinsko nabrekanje
368. 8 imiunle uslad mraza 8 frost heave, frost lifting. uzdlzenje zbog smrzavanle . gonflemont du eu gol, soulovement. K!IIK,aIM' Ita nOaf'WKIIOT8 OA Ao)crno lIa Mf'aJOT. znll zllnskl dvlg-----.-------
443. . kolovozna konstrukcija 8 pavement(roadand airflold). gorniistroj (cesta ili pista) 8 superstructure (route ou aerodrome),. ropeH CTPOj(Ha nar Ii aepoAPoM) corps dc chawace. zgornji ustroj, vozi!~e, vzleti!~e
444.. . koluvijalna naslaga 8 colluvial deposit. koluvijalninanos 8 cboulis de coteau. KonoBl1janHaHacnara ()lenO)..T) I. koluvialni nanos, pobo~ni grul~
445. . kombinovani temelj 8 combined looting. mjolovit!tomelj - londation combinoe sur semelles. KOM6HHHpaH reMen. kombinirani temelji
474. . kritiena visina (s obzirom na kohezijul . cohesionheight. kritien3 visina Is obzirom na kohezijul 8 hauteur aitique (due a la cohesion). KpHTH'tH3BHCHH3co orneA tta KOXCJHjaT8. kritiena vi~ina. ki jo dopu~ea kohezija
475. . kriva konsolidacije u zavisnosti ad vremena 8 time-consolidation curve. vrem.nska konsolldacijsk. krivulja 8 courbe de consolidation en fonction du. OpCMetiCKaKpHBBHI KOHcoflHAau,HjaT8 temps. fasovno-konsolidacijska sovisnica, -krivulja
481. . kriva sleganja 8 settlomentco,,'e.. krivulja slijegnnja 8 couibe de t.ssement8 Kp"ea Ha cno'Hyea...ero
8 kriyulja usedkov
477
1 2 3
482. . kriva sleganja u zavisnosti od vremena 8 time-settlementcurve. vremenska krivulja slijeganja . courba ou diagramma de tassement an. BpCMOHCKa KpVlO8 He cnerHyoaHloeTO .fonctiondu temps. easovna-dcformaci)ska sovisnlca, - krivulja
505. . kutijasti aparat za direktno smican]e . box shear apparatus, direct-. kutija511posmlenl aparat, direktan- 8 bolto de clsalllement. KY'Hec, ana paT sa AHpeKTHo CMonKHYAa.be. direktni translacijsklstriln; aparat
546. . mak.ra za poblj.nja !Ipa . pile (driving) frame, piling Irame. okvir makare za zabljanje !ipova . sonnette. paMK233 3a6HBatbe Ha KonODH. zabijalna naprava, naprava za zabijanje kolov
547: . m3k!:imalna zapreminska masa U 5uvom stanju 8 maximum dry density. maksimalna suha prostorna tollna 8 densltbsochamaxlmale,poidsvotumique. MaKcuMa~Ha cyoa ~onYMeHD<aTC>tU'IHD. see maxim~1. suha prostominska teh v najbolj zgo!~enemst~nju
548. . mati potok (poto~ic) . rill8 poto~ic 8 petit ruisseau, ruissellement. l1u'O'IO. poto~ek, solzaj
549. . malonabiranja 8 minute folding (geol). malo nablr.njo (geol.) 8 pllssomont sono (gool.l8 CI1THOHa611pathe
8 drobno gubanie, nabiranjo
550. . malj koj I slobodno pada 8 gravityhammer. bat sa slobodnim padom 8 moutonsee. "eKaH co Cn060,llHO na/al1>o8 teinostno kladivo, oven
554. . manji glavni napon 8 minor principal stress. najmanji glavni napon 8 contrainte prlncipalemineure. HsjMano rnaSHO HBnpera....e. najmanj!a glavna napetost
556. . materijal iz poza)mi!ta 8 borrow material. matori)nl iz poza)mi!t. 8 mntorlnuxd'omprunt. Mar.pHjan OA nosajMl1w,e. Izkopan, izkopni material
613. . naizmenican 8 alternate. izmjeni~an, naizmjeni~an, u Izmjeni (glol.) .. .lterni (espacel,alternatil (temps). HaH3MeHH"IeH. izmonicen, spremenlj iv (v prostoru ali s ~asom)
702. . odron kamena 8 stone fall, rock fall. odron kamena,odron kamenja 8 chute de pierres,eboulement. OAPOHY031bOun KOMCHaa. padajoee kamenje, kamniti pod or
737. . otpor cupanjul 8 withdrawalresistance,extractiont . otpor na izvlaOenje(cupanje) 8 resistencei "arrachement. ornop npoll1B 113BneKYUIioe. odpornost protl izpuljenju
738. . otpor daljem zabijanju lipa . refusal (pile). otpor daljemzabij",ju lipa 8 refus (d'un pieu). oTnop Ha KonOT npl1 nOHaTaMOWHOJa!5I1Balioe
'. odpor kola pri nadaljnjemzabijanju
739. . otpor na vrhu 8 point resistance. olpor na vrh (u stopi) . resislance ~lapoinle. ornop Ha SpBOI(Ha KonoT)
. odpornost ob nogi kola
506
1 2 3
740. . otpor pobijanjulipa 8 pile driving resistance. otpor no znbijnnjo ~ipo . rosiUtlncedu piau au bnttago. Drnop "PH 3aG~D8tbeTO He! KQneT. odpor proti ugrczanjukolov
741. , otpor smicanju 8 shearingresistanco. otpornost na posmik 8 resistance au cisaillement. ornopHOCTnpH CMol1KHyeaf-be
8 stritna odpornost
742. , otpor trenja 8 frictional resistance. otpor na trenje 8 I resistance par frottemcnt. OTnopHOCT Ha rpHel-be
. trenjska odpornost
743. . otpor utiskivanju Proktorove igle . Proctor penetration resistance. otpor na utiskivanje Proctorove igle 8 resistance de penetration de I'aiguille. OTnOpHa nCHcrpallll'ljaHa npOKTopoa3Ta ~(fla de Proctor. odpor.penetracijskllgli (po Proctorju)
755. . pas;vn; otpor tla Ipritisak) 8 passive earth pressure. pasivni otpor u tlaku . butee des terres. llaCiotDeH 3cMjeH np~1Tv.COK. pas;vni zemeljski pritisk
\
756. . pasivno granieno stanje plastiene ravnotele 8 passive state of plastic equillibrium. pasivno stanje plastiene r.vnoteh 8 etat d'equilibrede but,;e
'. naCHDHacocToj6a Ha ""aeTH'IHa paMHOTe>Ka. pasivno stanje plastienega ravnovesja
757. . pcnetracijasa kcinusom 8 cone penetration. penetracija stolcem (kupom) 8 penetration su cSne. neHe'pau",j. co KOHYC. penetracija s konusom
508,
1 2 3
758. . penetrometar sa ispiranjem 8 wash point penetrometar. pan.trometar s Isplronjem 8 pendtrom~tre,;injection. XViAPilVIIWIKH nCUOTpOMOTOP (lancege). penetrometer z izplr.njem
759. . porlod neoe (beton.) . curing period. period za njegu (betona) 8 periodede tr.itement. BpCMe Ha 'pee...e (Heryo....o) (Ha lSeroHor)
795. . podeljeno opterel!enje po trouglu 8 triangular load distribution. trokutasta raspodjela opterecenj a 8 repartition trian9ulaire de la char~. TpHuronHI pacnpCAenl5a He Hanpera~aTa. trlkotna razpodelltevobtalb.
796. . podlo9a (kod puteval . base course, base (for roadsl. podloga, osnova (za ceste) . couche inferieure du revetement, couche. AoneH CTpoj (np.. naT"wTaTa) de base Ipour les routes). podlaga, spodnji ustrcj (za ceste)
. nonyulTa, ce nOAaal. tel!l, podoti se, popustitl
820. . popustili (dovestl do loma) . yield,(faill. potpuno popustltl, poru~itl so 8 O!der,s'aflalssar,II dep/aclll',... nOAnonHO nonywTa,,,e, nonywTelt.e co pa3py-
B94. 8 prirodna sadrlin8 vode 8 natural water content8 prirodna koli~ina vode 8 teneur en eau naturello8 np~poAHa COAP>KIo1HBHa DOAa, npHpO,D,HBanum.
HOCT
.8 nmavnD vli1~nost
895. . priroda zrna Imineralnih ~estica) 8 naluro of grain. prirodna nna (mlnor~lnih ~ostic.) 8 natura dos 010h1l. npnpOAa fiB JpttOTOHnH H8 MHtiepanHHre
"'OCTH-
"'KH. vr5ta Zrn
896. 8 prif.isak buhr1311ja 8 swolling pressure8 prlti,ak bujanja 8 pression de gonllement8 npHTHCOK npCA\1JDHKaH OA C5aCipOtbO
nabrakalni tlak~.897. 8 pritis.k porno vode 8 pore water pressure
8 tlak vode u porama 8 pression de J'eau intenlitiello
8 npHTHCOK Ha nopH8T3 BOAB
8 lIak porne vode
a9a. 8 prilisak (stali~ki) 8 pressure al res I8 pritisak mirovanja 8 pression (statiquo) au repos8 npHTHCOK00 MHpyaat-be
8 mirni prilisk (1Iak)
a99. 8 prilisak slenske mose 8 rock prossure8 prilisok slijene 8 prosslon regnanl dons 10 roche8 npmHtOK Ha KapneCTBCpe,D,HHa
8 hribinski pritisk
900. . pritisaktla 8 earth pressure8 pritisak tla 8 pression des torres8 JCMjCH npHTHCOK
. zemeljskl prltisk
524
901, . pritisak tlo u mlru
8 prilisak lIa u stanju mlrovonj.
8 3eMjeH npHTHtOK 00 MHpyoa>toe
8 mirni zemeljski pritisk
8 oarlh pros.uro at rO'1
8 pross Ion do. torro. au repo.
-1 2 3
902, . prltisaku gumi (pneumatlka) 8 tyre inllation prassure. tlak zraka u gumi 8 pressionde gonllemenld'un pneu. npI1H'ICOK BO nUeSMtlTYII<OT (np~H1coK BO ryM9t1H
IpKana). pnevmalski prilisk, prilisk zraka v gumah
903. . orlti.ak u silo.u . .110pressure. pritisak u silosu . pression de silo. np&.1THCOK.OOCHIIOC
8 prosijavanje, sijanje 8 criblage, tamisage, p.ssage au crible
8 npoceivaa",e, cee",e
8 sejanje
1023. . .ekundarnl (sporedn!) 8 locomJary
8 sekundaran, sporedan 8 secondaire
8 cnope.Q.eH, ceKYH,QiJpeH
. sck1.indarcn
1024. . sekundarni uticaj .remena 8 secondar,v time effect
'. dugotrajno slijeganje 8 effet secondairede temps
8 COKVHAapeHopeMeHcKH e~eKT
. sekundarni fasovni u~inek
1025. . serpentin (geol.) 8 serpentine (geol.)
. serpentin 8 serpentine (geol.)
8 ccpneHTHH (reon.)
. serpentin
1026. . sClonsko pomeranje . seasonat movement
8 sezonsko pomicanje 8 mouvement saisonnier
8 ceJQltCKOnOMQtIYBD~e. sezonsko gibanje
III
538
1 2 3
1027. . sila bubrenja (Jiren/a) 8 expansiveforce. sila ekspanzije, !irenja 8 force d'expansion, - de gonflement. CHna HB Wa.1pet-t.eTo, CHna Ha eKcnaH3HjsTB. ekspanzijska sila
1048. . slojleda', I ice layer. slojleda I couehe d. glaceI enoj HaMPaJ,.aMp'Har enoj8 ledena plast
1049. . .Iojevito.t I bedding. slojevitost I couche, lit, stratification. cnoeOHTOCT. plastovltost
1050. . sloj, naslaga(koritol I bed, .tratum (stream). .101,podloga (korlto) I 'lit, couch., bane. enoj,Hacnara (Ha BOACH TeK). plest, korlto
1051. . sloj sa konkrecijama I concretionaryhorizon. sial. konkrecijama 8 coucheconcrition"ee. enoj co KOHKpelU1H. plest. konkrecijami'
1052. . slojna povr!lna I bedding plane. .Iojna pioha I plan de stratification. noopW"Ha Ha enoeo",e. pioskev plastovltosti
1053. . slam 8 collapse. slam (siomiti se, sru!ltl so) I affaissement, ecroulemcnt (s'affaisser,. enOM,Pvwotbe, ee pa'PVWVBa ,'.crouler). poru!itev, zru!ek, zru!iti .e
I 1201. . uucovazduhau porama 8 air ~pace,etio. udio zraka u porama 8 pourcentage d'air en volumo. 3n"'iuHHwl...n03AYXOT00 nopHf"HI 00'19818. d(?lol1 zrnko01 ilpalnjonih por
~--------,--1202. fit U9010provon unulr.~nj.g trenja 8 ongleof truo Internallr I"tion. kut prov09 unutralnieo tronJD . anglo do Irollomont Intorne v,01
. olon no DMCTHIIC:<OTOOHDTpOWHO TpMOtbO. ci.ti torni ("eniski) kot
1203. . ugao prirodnog nDgibe . .ngle 01 rcpos.. kut prirodnog pokusa 8 angle de talus naturel8 aron Ha np"poAHaTe Kat"He. narDvnl naklonski kot
1261. . visina pritiska porne vode . pore water heed. tla~na visina vode u porama 8 charge de I'oau inlerstitiello. RHC\o'\uaH8 npH1HtOKOlHa nopH81S BOA8
8 vada iz vodovoda 8 .au do robln.t, d. viII.. BOAa OA BOAoaOA. voda iz vodovodnega omre!Ja
1275, . vodau pukotinama 8 crack water, fissure-, joint.creop,to. voda u napuklinama, pukotinama, spoJnicama 8 I. ean de fissure8 DOAa DO nYKHon'HHTe (cno)oT)
8 razpoklinsko vodo-- -- --1276. . vodo zo pranje 8 wash wator
PRIHENOM PARCIJALNIH KOEFICluENATA ...........................KCI(BINACIJE DELOVANJA ........................................SVOJSTVA MATERIJALA ..........................................PARCIJALNI KOEFICIJENTI I PRESEONE SILE ......................REGISTAR TERMINA NA JEZIClMA NARODA JUGOSLAVIJE "..............Reaistar termina na srpskohrvatskom 1eriku ...................Registar termina na hrvatskom kn1ilevnom ieziku ..............Reaistar termina na makedonskom ieriku .......................Registar termina na slovenackom ieziku .......................REGISTAR TERMINA NA STRANIM JEZIClMA .........................Reaistar termina na enaleskom ieriku .........................Reaistar termina na francuskom 1eriku ........................Reaistar term~na na nemackom 1eriku ..........................
I izdanje ~AVEZNI ZAVO~ ZA STANDARDIZACIJU
660
1
2
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
PRED~mT STANDARDA
Ovim standardom se utvrduiu termini i definiciie osnovnih poimova ko;i
se koriste u oblasti pouzdanosti gradevinskih konstrukci;a.
OP!:TE ODREDBE
Standard sadrzi termine na ieFicima naroda Jugoslaviie ko;i su dati u
druo;ro;koloni tabplll po sledf'tem redoslf'duI
knii!f'vni, makedonski, slovf'nacki.
srpskohrvataki, hrvntskl
Standard sadrZi iste termine na stranim ;ezicima date u cet"rto; kolonl
tabele sledecim redosledom: engleski, francu9ki i nemacki.
Za iedan bro; navedenih termlna u treco; koloni tabele date su o?nake
ko;e se koriste pri proiekto"ani~ gradevinskih konstrukciia.
U petoi koloni tabele date su definiciie odgovaraiucih termina sa obia.-
nieniima na onom ieFiku naroda Jugoslaviie na kome se standard izdaie.
S"ski termi n ima 9vO; brc; koi i ie dat u prvo; koloni tabele. Na osnovu
ovog broia i registra termina nalazi se ttafeni termin.
661II I I fI.... co :J .,..:) :0 ~.,.. ..o(J ..... I 'tI .. ..,.. IV I<::I 'U . . ... 0 .. .... ...".,.. ~01 C I< 0- .,.. :> II01 C
.aDo 0 :0 co
I< .. ...a
:0 .,.. 0 Bco ftI CI tI .. 17. IIr-4 Or'"
I
> 0 ..., .. :0 0 :a '8 I<0 C 0 C .. IS ."" "
:0~III 17. I< 0 g I< IIIor-'8 :> c 'r4 :> .; IG I< ..... Or-- c 17 01 .,... 1N :0 ... IN CU Mr, I ..... .., CQ ... :> .,.. 0 8. t.4 cofQ I II OJ N I< '0
.... .... 17 'tI 'tI::I :0 .: :J .IJ tit fD 0'8 "
IQ ....g0 ..... .,.. oM N >en 0
I
c 110 ,... :>'0
..,::I II co II :0 I< III IQ ...... .Pt
'0 ~...:... .., tal ....
'0 C .., I<,.... .... II ..,.. rn ..... Do:.:::. G:
.0lit 0 ~C .~ ftI co.~ 0 :0 co
.a e .,.. N"f"4 '0
II C .pt ....'" 'U
.... 0I< .,... oro ] 0 IIJi 1JGJ an oW Do fa rot 01 GJ ..II: C 'r-.,..
:> I< .a :> or .,.. :> c :>'r4 I< .. .... GJ ... C I< :> ftI I< GJ0"
:t I< ..... ... 0 ..... >"" """"
fa"
.... en fa en 0 IIIC C .... c8. c fI ... C C ..... C ..
~0 CD co 0 .,. IQ 0 GJ GJ 0 VI,!.( 0 .,.. :> ... c 0 oW: e '0Joe ....
GJ :0 ..... CI .... 10 I<Q ~~..; 4J :. Do 401 C . ..., G;U', .~
'"(II 0 en ~c U; .a.;
C .....
"""
(II G: 0""' '''
0 - GJ 0 .MC .a en 0 .,.. C co GJ c 0 ~C IV.a GJ 0 C .a '0 .a C .... .a I<0 I< Do I< 0 C 0 :0 :0 0 caen .... .... :> ... UJ III I'IJ 0 .., CD .a.= ,.j8. 8. II 17. :> 8. c
'" 8. c Qj8.... ..... I< GJ .,.. III I< IV or-U) :> Do u:: ..., U) ~C U) 0 Do en \(J C
IUII
'r40'r4NGJ.,..
II
'a.......
ra III< ...
M""
.. > 17.en ....
.... -co enIII ,.... 4J enC .... ..., :RI
.a ...... ......rt IU .poI ...C .p04 .a GJ
.... ,.... 10 :0
e GJ .... :>104 tt-t~II
tIEo< ... ..
::;ca 0"'.£1.. e ('1'\C....M fIJ0-
"">....""! .........
..., j:; .,..'r4 CU .a
'co GJ .t:'".... of 0 GJ
> ..... 0...., I< CO en'>GJ :> .t: O.
..... 0 0 fa I<CI 'a; .... I< GJaJ en U) Eo< UI. ... ..
........
1117.
>- -GJ .,...... .... .....,.. .....
'M,.... ,.... ....,.. ~.t:.a I<CQ fa GJ... I< :>:J :I IQ
'0 'tI Q
... ...
...II Qj
.....,..... ...,u....
- > UI IIN fI .. 0 0toot ..... ("It . :> :>
ii.,.. UJ 4J 41 0 - ... ....
0 UJ VI :O ... .... .,.. .,.. VI... 0'. 0 0
""III UI ..... ..... 0 .... .. ...,
c :> c c g .,.. 0 0 g "".a .a E! c en VI C8.... fI lID ..... C C .. GJ GJ t .a 0 0
~0110""
'tI 'tI8.
CD 1< ... 0 ... ... .. c c cc'"
N IN GJ ::I :> !. c .... .... ... .,. or .,...
t: a'8 :>" Ii c 0' 0- ~... 0 8. s 8. IU «I .~ 010 8. "
10... III ... I> I ILl ....'"III CLI 1ft 'w I> r:: 0 :>
D. .5 r:: tI ~.... ... IU tQ.... r:: .... D. .... 0 .,..
0f"4 .... .u ~.... .. r:: .0: c.... <: I>
~°"" ,'''U .. II :.
0 :> <: :> .... <: II.
"II ... <: a.
0 0 of"4 0 I> 0 .,.. ..... ftI .,.. II> m,.: <: to c > Co <: G II C .... 'r4It .... III IIQ III .,.. .0:
'".c
u 0 1""4 0 I> <:~'""
or4 0 :> I>0 I> <: ... Kn .. ... <:
I> ~I> .,.. I> ..... I> ... ....s1ft II) IU 1ft I> .u ~I> . IUIII It ....
'" ". I> .,.. lilt
P E <: Ii :> Ii Ii I> <: or'! ....... I> I> ~f"'1 I> 0. I) .c .!/ :>.,..
'"CD .,... 0 .... CD
.st) 0 0 <: :J - <: 0:: :>... oW 0 ~.... .u .,..
:> 0.~t.n'8
fa 10 tV, 0 .... .rt"'"
IQ:I :I .0: :I ! 0 .0: ..... ..... II)
~r:: r:: III <: IUto 0 . :J fD III ... III II 0
.s...,
~r:: IV <: .,.. r:: ~8. r:: I>'"
m::t .0: :3 II ::J
":> I> .,.. I>It) JU .,.. to II ..., .... ... IV fa 0 II
fO gfa fa fa ~It) Co 'D Ii t. ..
... .,.. ... > ... 0 ... II) .c0
"0 co 0 0 0 81 :> 'r- 10
... or ).I ~...c 8 ... .,.. .,.. ] ::~a. C3 a. Co III D. C ].0: :> Qj .~ > .u 10 c"ID .0: .>: .... 0 .0: Ii :J I> ==fa :J C fO .... ~.0: ..... fa .... :>
'".....a. .,.. D. I> a. CLI In D. H ... ca m
'>oW
:> t AI ::J II :J au ~:> ::J ..... .,.. Or' I>oI.J 1O .... IQ .... 0 ...,'"
VI r:: <:'"
.,..fL .... :> CD ... en 10 en CLI <: ftI to 11/ 00 CLI .... 0 fD 0
'"0 ...
.s..., ..... J..I
~Do Ii &;1) Do D. Do C In Do a. 1ft rn D. a.
'"c.c en.&oJ II>II> en ...,a tL)
].... .u r:: ....
'"I>
'"II> U) r:: "f"4 II> ....
0 .... 0 ..:,..I II> 0"", Ii II>'8 "'"
E.c If] .c 1ft U) Ia r:: I~"" U'J 'C .u
::4u; :: VI
'"r:: :> .c III r::
CI r:: ., I> CLI 11>. II> 11>""
a: r::""
.,&J CDIi
"e u '"a .r'! .c ... ... c ... r:: I> IQ ....., .c .c u .c .... 0 .c IU E
"".c c
I u UJ t: U II 1ft IU cr.' U It) D. -t) 10 I> In."", I> ....
"-4 o", .c - \1..1 ~II):-
I.H'"
VI t)'"., ..... ..... .u ... .... 0 .... ... II> 1ft II' ... en ... c CLI .... r::
' '6'C .,.. c: c: 0 en .,.. C .,.. c: c: CD"" .a .a 0
I< c: I< . I< c:. I< c: I<'"
0 I< C 0{ c:0
"0 > is. 0 III 0
'"0 > is. 0 co o{,! IU i 'u
""> .... 0
1
.. > .. > .... 0
t"" :" .... ...4 .,..
UI 0" "'"
UI 0 Cd 0 .. .... VI 0 .... .... ~....0 rot 0 .. 0""
0 f""'I e "0
""II
'" '"~.. 1<""
1<"
I< GI .,.. 1<"
.... .... ..'0 Do '0 c:. Q.
'0 Do '0 Do '0 c: Do '0' III 11\ CD.. .. .. .. .. .. .. it .. .. .. ..
rotr: CD~In vi
'"
668. . Ior I I
=-I I I«I .c I .... ;> - or en 0 I 010 m > .~ '0 I '0 fa ....
""0 CftI C -'C fQ Ii '0
Q,I> .. ell eft
=" 'CC QI N='
&"
.,.. rc, IQ U, tN .c'"
If).~.N 'r- UJ
'"
....t 1:1)'", 0 ...,~C
"'" '"'r4 fD C. m fD .,... II II} or(
'lJ fa0 IIU .,.. C. t\, to ..... U 'r- 0 '"f"" & 'r-r-4 'O .c Ii IG 0 CI c D ..... 0 II C C - .... to0 ~U kor .... IQ ... .>( CD '0 ~U0 00'4 - QI IU IN C :>
Q)'8
....,.: t.o QI CLi .... IN CU ..., GI fD & ... .&.J~C .,.. :> GJ'''' .!; J~ ., 0 10 D 10 > :J :IU - c - ...... QI C .... (, .,.. fa .,..
0 .... II D 0004 JJ
'"
& IU .,..I'Q ..... 0 QI .¥ C III::> '0
.... :> 0 u 0. fD Ii AI .&.J a. C IU fQ ftI -.... 0 ~.>( 0 c0.
.,.. ... ....'0 > C N C!!! II .... 1t: :I C ID C .. ~0 .. .... :J ID;; : QI II
'S '".... C ~'r- II) ~... aJ
" '"0. :J 'D
.,..'C ..., QI C C :>
".... E ftI C U) Co10 .... ca II}
'"
fa 0 .... ... ... 0 .... 0 0 10<\U u 0 c C .¥ 0 IN ~.... fD to .&.J C 0 C.... ~.>( ..... CJ8. ~CU 0 CU ... .. 0 II E ....
'1J""
:J Gi'0
.>( IG +J ......'0 .w or- C CO to.! ftI
'0 0 I)11\:1 ", C II E-< QJ U CD E ell U)
"'
.,..~fQ C :)'0 0 to .... Ii
'" "':J CE 11) QJ ...... ... or C .,..
> lot 0."'"
.. I>..... C \Cj .... 0 IU ..... 0 .... CJ .... ID
'"QI ..... QI au
I~
0 > U"-
IU C ... ... ... - U) ID fa.>( ....D' C 0 C ~., ... .,.. .. .>(
"-...c 0 D. C IU :J ell ..w: fD > :J RI GI CV IS IV hira .>(
'0.u > ...
.to! 8. ... ... > or'0 c
'O 'r- ID IU 0 QI 0 .... .... II IU .. II) C
"N 00 C '0
''''... ..... en & 0 IU .,.. ta JD .>(
"C0. 10 .... Ii ..w: GI C R:I t> :> c Ii III I> C KJN II R;
"'" 8. '0 ~" 'r- Ct g to &I)
"0
.:..-4
.~ ... £; .a.. II) C ....'0 ~8.
.... fD-'"
JJ 0 II) ... IQ> E C "rI U G: C or4C :J
""> ';
c :> III lID ..,.. ....."'" '0 II 0 Ufa It ... GJ C .,..
""> - IU
"".... ...,
"I> .c >
"'GI
'8 2 '0,&J .... U)
.~
c'0 It. fIi D ...
Q,D-o .,.. 0 II .... G.I IC > '0 otJ .>( 0 C 0. .s.. fA...... .,.. ...... QI .>(
"0... ... II) . I) g GI C ..I(GI .... II ... fD ....
'C 0. .&.J k 0 C ~'0 CU IV .rot :c c '0'"
... II)'"
0 to II) 0.'"
.... ... GJ 0 C Z >0
.cI> ....C~:JJt CP1>. ... '..C
';C ...:J tt 0 :I D.II( C II C ....
'0 c... :J ... .... .... :JQI';: C ~C
'0UI U Q.I
"'"::. 0 G.I .... 0 10 :>
'"..... C I> C .... ::J .... .... QI
1> .;,0"6 i3
.u C :i& ..., ....'0 C C OJ .......0 .... U C!.I C U 14 C 0 0
'0 C :)rot
""'
III I'D,&J ..... ftI C GI
'f"4 0 "'"
.... fatJ C Q. :t UI IQ .c ...., II) UI10 > .c '0 0""'
... U ft:I""'
OJ ..-4 I Drc U GI U) CU C .. t> ...'0 =-
.... :»U VJ C'0
I)
'":> .... I
'I;...,.pot C
'Sc c 'poC C QI
'0 U C ...tO GIE 0 10 0 .... II) 0 SJ 4> 0 I N JJQ .... ra AJ ....c.' c .... ;:> D 0.
.""VJ DC
""'C u. .u Q 10 .u ... c en
'-".,... C C
> U '", :3 U It .... U 0 0 Q.I U ~ftI, .....'0
Co'0 VI IV
'C .u
"I> ..... .... IQ - ..:I
.. .. .. .. .. <II .. .. ..
M
cu QI CUCU QJ .,...4.I
'''''r-QI - GI .~ c: QI . 'r- C c:
'r- C 'r C 1O 'r- CIJ .,... C ~rec 10 C IV > I: 'r- C Ii~5 :>It > ~> C tC
"to - 0 0:> C > o .....e :- IQ:> c:; ..... .....0 ..... 0 ..... CI.t C 0 I> 0 to ..... CL1 0 QI..... GJ 8 ...... QJ - .[ ..... 0 0-4 0 ;" GJ ,a l~ 't)OJ .,.. GI "C 'V GJ r-4 GI a::I 0 '0 '0 fr. 10<"Ire '0
t'0
ILl'C <Ii 'r- t ..... c C IU . g c
'U' 0 0 1:1'0 '0 "Cj' GI 0 0 ::j
0 ~1:1 C C C C 0 1:1 '0C ::J C g ~:J.>( 0 c: .... +J ~C 0 0 0
.r tI) .,..v 10 V)
10 IU :.: It) III QI IU C c: 0 It C r:: 1 '[ ~...0.,.. ..... ~. .,.. ....to! =
.....""'
.. ii c: ~C ),1 oIJ C& E e -"!.CI Ii IV c:.
'°.u
'0 4~' g g 0 '<I! g :I:Cro fa 10 C 0 8. ....
.to!aQ CJ 0 C n 0c c:
ic Co. c.
" ~g E D I> g 0 .....- '''' "CU 'QI & 8. R :J .2 =' =- ..=
o !..'t> '01:1
'0 C <: = c'0 '0 't>.. « iI.
".. .. .. « ..
" "<II: « of;:
~o .-4 N M1""'1
..... .-4 ...c
'"&n an U"')
669
GJ GJ .c(II I CD ~'r;.rt G~ftI ~ILl B :> G AI'0 a. co 'r1 ~.,..
""BftI 0 ...
'0 C 0 CQ401 G c:: a. AI ...,
'8""
)tf'8
.c .,. VI0 0 ftI ~fQ ....~0 .... B .5. C :II. en IV GJ 8.
IU Gr-- 0 0 c c a.
~c C JUt IQ
'0.,.. to - .... It .~ .~::> 0 ftI C C
f"""I..
~0 AI .,.. C ...gj 11 .£,.1
"':» .c ftI en(Q
0 0 C h. C~~.....G ::J GftI .... G .,.. 811 a. 64J"
fa'0 C .. CU
':II ... AI C co G ~...~-r -r==
h. > G >U"I co C fQ CU.!!c .... .a ~c ... II B..... >
""a. ..... ...II .... 0
'0 AI ... a. ...,~..... Q)C or ....
.;: 0 G co .,..'0 ~" ""C '0 C 8. CD
.=.""
,.Q - ..... ~G .....0 AI Q :I a. ..... to.
~rn c .... ftI .~ ftI.. .u."""
G .u S ...G 0 a. ~UI GJ ....,.Q 1:1 0 .... 0 .,.. ... U :I::a c C :> ...'tI ..... ..... 'tI ID I'U :>c ..... > II .,.. .... ~coco S - 0 ... ..... II ..., CIU II tN
.~ :» a. .,.. III 0"
.,.. ::t :> 0 c .....c 0 ... 0 IV .x
=-0 G.. a. 'tI
'"C u: UI oW ,.Q
cuc ~"QI G0 ... e
."""::a o. G.....
'0 c G Eu"":
:> ...,AI 0 GI ~II It
"" "" '":I II ....
I "IIit C"'
.; ')..... .&.I ::I
0 ..... :I IH tI ~..... D QJ.... .... u 0 'tI C ::a :. ::I .... fQ C ..... ......-4 .&.,I G U .... IQ 0 .. > 0 ... G IQ
AI a. ftI w E u G ..... II :> c.. 01 G I D. )E
) ..... ....:> G '0 > .. ::I II 'IU .... .. .... .u III
~'0"
I .... N .... .... G''''
> ..c .... GO G .. GJ ..., .. at ... ......, .c 0 I N ,.Q ..., :> h :I .. .... ::J G... .u .... II .. .. G h D G D'"
G)
0 .... .... ..,. .. c 0 ..... .. c ..... c c .....'0.c )
u > :> .,.. .c 113 :> 0 II It ~AI C01 II - ~at > ~.....> ...:I > W.. .. .. ... .. .. .. ... .. .. ...
M
GG .,.. G.,.. C .,.. ....c .. c UI.. :a III 0> 0 > c .....0 ..... 0 .....
'0..... .... ....... G ..... VI G II ell .... 0.. .,..
l-G . 0 .,.. 0 .... 0 ... .. c ....
'0 '0 'tI ,- c .... c .. c . 0 '0 III.0 . 'tI '" B 'tI 0
'20 c .~ B
00 . 04.1' 0 .. G :. GJ c C
'0 CN C C C c =:. c c ..
i '" '0.,..
8 '0 G .,..'0.,.. .,..
0 d'''' >
"> II
""G .. ...
i GIII ::a
":>
":;; c ... ..
i '"> :. .... ", .. II .~ = .. .. II tU .
'"> > > >.... 0 .... 0 ~~.....0 C AI .. C fa .. .0 c 0 c 0 c ..... ....
;.... II II .
"c c ... IQ..¥
'8...
'8 ~~...'8::J :> :> c c ~c ""
fU g C..., .... .... c c c or .,.. -r-'"
II 00lID II a.i"
.. G G 811 II .[. II C C Z C.. :I .. ~... !.. .. ..i "
<II .. ..,... .. ~. .,.. C .. JU a. :> :> .U . III . . 14 C .... .. C 14C .. :> a. .... JU 41 C .. J . '"C=
.... II . .... . :> a. .- N 'Q ... 0 ..., ....~CI ..., .. ..., C . .... .. ... ! :>c .. c :> . 'Q ...
"14
"" I ... . I 0 . N ... .. ....'r'If - 011 C .. . . :> .CI
.a10 .Pt
..... . 'Q :> 41 0 .Ii... § . ... :> '". 0
"""JU ... . 14 .. . :> '8.... ..., 14 :>
.".... .... C :> c .. 0 011 a. 14.... 8 (8 0 :> .. c C :I ...,.. o . .... ... . .. .. .. .. c .: c 41 0 'Q . :> c14
"f"" 'Q aU . III 'Q....
'8 oSC 011 u .......;
..., ~.oS "~'Q .. .. .. .... C C"" "ii~0 I> :> g . 011.
".... ... ...
0 ... V N .... .... ..., 0 UISo
. u
I
... .... .. 'Q 14 011""
C I> ..41 . :> .. .. 14 . ... . .u S :>. 'Q .a.: .. .a- ... a. . '0 . III 0 ~.... u
.c 0 . I> .x . 011 I> C j C ...~c . f< . .. 0 .. III C ~.... C . 14 .. ...
'810 10 .... .. 'Q~....... C:
.=41 ... .c .... . 0 C ... !!:> JU ... :> C C .CI I> :> . :>... . ::; 41 .... . :> .; . 8. & '0 Z
H .. .. 41 0 or- ..* ';
~tI . '"U . 0 .. . .... .... .. 0 0 "14 ... .
... c :> c 41 '0 U ~c 8 ... C c :> ~-r-1'&0I>t
~=H
~.c... ........ .. .. ..
!i!.. > . g ... .... .... .~.c :> ..., .. :> ...
... .... .. :: .... .... .. GI.. .... lID C GI U
li :> c :> ... .c '8c. 14 LI U It
... ~011 .. GI U ... . ... .. g:> OIl :> ... .... .... .. -OIl
.., :II: ...Ii .. .. ..... U U u 8. -~ ..
r4 :i! .... a. c u III III .. ... C .. 0 . .... .. .,.. 14 ...,... .... 0 10 ... .. .. 1'1 .. 011 .,..
c ... .... c .... It U . to . ..c OIl"" "
U .. .. .... .... C '0 N~N U ..
"IJ ~U .. oW .. .. .. :> :. II :> AI .. 011 g.~.. . VI.. C 14 . ... . "".a. OW.... . a. c . ...... .... .. h
C . 2. .. '0 . ~.cIII .c 0 :> III~.. > - 14 U :> U .. '0 III
UI .. .. .. « .. -.. .. .. ..
a .......fI"\ H .... a.
f;j . ..... .. 1'&0
g 1'&01'&0...3
Iu
""I .. 1 tJ'Q 0 '2
0 ."0... I .. I SI'
C CC 'Q "" '0 '0
.,..'Q I'
c.. ... If .. . ... 011 ::: I""H ... ..
~Ii."
.. ..
I
.."" !",~:>.. > :> .. :> :> =-
c c.... .... .-4f;j OIl
'"II .. or- :! "
. 0 0 cc c c ..' c c c ,B. 10
'" 'i !i
:> .. :> :> :> . KJ 10 . .u 41.... :> .~ O!
I.... :> .... .... .... c c c:
N .... 0 ....
~I " "0 41 .... tt 41 0 oS t.
G. ~. . .... .. II P .. ~0.... . ...,
~'.1.1
41 . .... .~
i
kc
H C 'Q C C '0 .. .. ! 'uUI . - . . - OIl . II .... .... c ... .. II 41 .... .t
c'8
c'8 5
011....~.. .,.. It .. .... oM
'"N
" ".IJ
.. u ... ~'1>.," .. .... . ..""
.. . .... . ~~. 0~a.
. a. a. . 14 .. III a. ... .... ... .... IWiIII 0 G g 8...5 tI 0
'= '0 II . 8. So 8. So.g II
.. C 14 .. C ... C .Ie 14... .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
....~N M
\G .0 .0 .0
672
'a :> I .eGI 0 H 0 1 ., IS.,.. E II ..-4 GI Ii..;
..... .,.. IJ IC ,; :;("
> II II S «S IQ .... II)8.fD or 0 'a fh Q)
C S 'a & 0 CI' .iI> ... 10 ~W H or ...... ... III 0.... III ...... g.8 IQ ::. c 0loi 0 0 :> 'a liD C H
"0..., trroi .....
'a 0 III UJ ... .... H fa C g. .uf"'4 GI III .... .... II
T"+J I> 0 IQ H ~... .... R fa0 H
'8.... IN ... .... & 81 0 C .... I> II) IQ IS0 'tI .u 0
".... ....
'a C .u.i
I> :J It;,.: 0 g. fG .... -r4 CIa
.'" GI GJ II> ~l1CD 08-& IN C r-4 III
'a ~C 0'"
H ::JU GI
"'"
Q)
":> .... - .... ..., I> GI .... III GI
""co 'a .... V) ...... ..., .a 0 0 .c 'a GI Gi III :> GI ftJP to a. (Q
v: IS c .... IS GI C CD .... C 'tI.,..
GI .... .., 0 0 UJ .... C ..... ... en
".....U) .,.. .a ..... ~CI I> ... ID en C 'a :> IS GI 0 - & ]p ..... 0 .... 0 ..... :> ..... .,.. 0 ~tU .... II
I') .0 ..... ... .. or- :J ID 0 I> .... 0 ~H II ..., :>.,.. -,,-4 .... .,... H H tQ 0 IQ &oS
:> 'tI GI HIII 0 :>
"..., .a to III GI ... :> .r ID GI :> .....,... ~:> - VI
"or .... :> II 0 C U) .r- GJ
oS10C 10 .... C 0 H ~... C g. . :t or- :> c
'"I'CI
""'"tII .. C .....
"to .. ~GI
,,=- II ]:> ....,
R .,.'tI 0 ....
"c. c C Ie 'a 'u +'
or40 en 0 GI g.
'tI" " ""
..... II C fa ...,.... of"4 III .... H :> ... ~.... & GI 10 ~l1H GI CD GIGj ..., ..... G.I :> GI c .... ....."0 C
oSc 0 en
"0 fa "0 fG co 17. III 0 C H IJ III ., C..., IS II .,.. C & ... .....17' oS
H ..., GI 'a 'a II17 CD
° .a 17' C C GI ..., :> II . oS I> H GI GI IJ0 C 0 IU to .,... .... C .!a; of"'4
g. H H .,...... fa GI II ok ..... .u
.e ,:" H .. .... 17 .... "0 I> IiII C'U "'"
GI ...,"en .... .rot II ~C a. 0 ~0c cu .,.. c WI .... N or C en .cIV ~C of"4 .c .... N .a tQ ftI ....°f'4
g. Co."" °""
:>..., ..., II) Q).... H
°'".... fa 0 0 e +J .u
.s ta c .... -u11) .,.. to CD GI C III H ..... Jj) .... .... "0II) GI fD
0 ... ftI .... 0 t ~8 :> ..., II 8 .a C» .... II8 I>
"C fa C c
" "CO ....
"H r'tI .a fit 'a IV C 'tI
.,.. GI .,.."0 :> :> e I> "0 CIGI '-tJ H GI H III GJ C e 17' 0 GI 17' .... II) GI :> GIH II GJ t7 H ra .... ... CD trot 0 :> .... ~GI 0 10 H CI H
> C :> 0 > ~17. > :> :> c II) > "0g. .u > 'r- :>
GI....
c CD C0 41 GIII) :> c .uo,.a ...... 'II HII) fa II) &
:I41 III C GI GJ ::. Hoj 0 :> .~ .... .... ...... .a H CD C ,&..I g. H.. -. :> 10 6 GI GI GI C I GIGI ~GI H .... > 0 :. :> & ..... 41 .... 17.. :;).: :> &I H 0 en .... H C II) ........ .... .... 0) 41 C C ftt "Ii :t It tD 'tIfa e fa :' 0 GI 0 I> H ~g c:> 0 :> GI VI .... 'tI ~:10c .u "0 .c
"" "".u ....
8. "'"H GI 0 ID CD
"C GI II)
IV H ~0 ...='
c .... c c; ... 17 I H IC :t :. .pot :J .., ..... :t
j:> :t
01""4.,... ::J ....
'gGI C I> GI ... .D GI 17 GI .... en GI u;
~C H ~.a B f""'t 1.1 .... :t AI .-4 ft)IQ GI II> tD GI C"
'°00 fD g .,.... .... - ;u 'U ..... 0 .... .Pt 'r-~C U .u C c ..... 0 c CD:> 'W-
IQ Q)CD .. ... ... .¥ .u :>co .... 1- tw C or- 0 '0 W IQ .... 0an:> .. ... tit C tit
"'... ID C a0 II a 0 10 ....
'0 :J .,.. IU'0
.... .... 0 J( c .,. QI 0 '0 a c wGI C"'" oS W Q. 0 QI ID
'"Q.
'0 GJ C .... 0 :> .,. :>.. .:! c c :JoS
III 0 IIItJ. . .....'8 ~c .c w u ...0 ... ..... . :J .... CD 11»
''''II 11/ IIJ( Q. u .,... .c II 00 C :> c ..., .., :> ...,... II ;;::
.... Co 00 fa .... O ::J 0 IeC k U 0 ::J W J( ... os ID ... :>at ... 11/ r-4 0 11/ Q. C a 'r- 0. .c.... aoS
co C fIJ ...'r-
.,.. ::t.u 11/ Q. 0. 0 IQ Q C U a .0CD 'r- cu a w tot UJ 11/ IDoS
00 c a QI .,.. 0 :J 0. 0 a cc ..'c
VI C III c ... .,.. .,.. Ii'0 tN ID .... ., 0. IN
'8 '".0 .... ID... 0 .... 0 '0 III .., ::J :J :> a .~
""w c ra J( IU W ~~,.... 0 ~0:> a or- .c ..., J( II) CD ::J .... 0. Co
...c a.,..&I ..., 4J
'""", .,..
C ::J GI:I .cJ( ....u en ... UI CDC C VI .,.. c .cGJ 0 C :a c 0 ua .... 0 c 0 ..., c ....cu .u .,.. ~.... ..... fit en.-t c U .... .... u .., tJ:J C to U IU .IQ IQU 0 GI IQ ... C ... t:I ..,. ..... .rot
""....... Q.I
~'0::3CD AI III W 0 .., .., - ....\11 .. U C Q.I
-;; ......t ::I QJ :a c c c 0 c c cu.... GJ a VI 0 0 0 u c 0 0 '0ca .., .,..0'
.,... en .pot 0 en.""":> .., c .u .... ..... cu 'r1 .~ .&,; VI:J ftI os os .... .... os fQ
'f'1C ... QI rn C c C AI U C C Q.ID. ::a '.., fIJ 'r4 .r04 .,...~ os .... .... :..... QI II; .0 .0 .0 .0 .c .cen ..... :J e a E ~.u .... Ii E u... IU 2 QI 0 0 .-t ~0 12
CD'0 :> IQ U U :I U ..
"« .. .. .. .. .. .. ..
w...
M.....l"n..,...
0 0 .3~~ca c C10
''''IU
'u 'u [ 0to end c '(; .r4 ....C c
1 ~os c c C:J :J ..... ID :> ca to ID u 'r.u'u
.4J::;j :> 0 :> ... W ~QI ....1CD IQ t:I en 0 .....
=0 0'
'"a +oil...
'-4III 0 :> ..... ... ..... cnl0 0 ~c 3 GJ 'r-
I:i QJ ra II :2 to 01W ... Ii 'tI 'tI '0 '~ 'tI N h ~~N<:;.Q. Co ~QJ r.I
~""'1N - _ .... ... Q IQ os CiII ra ftI os ftI ftI Ji aU-""1~0.. :> -r- 'r-
:C ....'r- 8 'r'" e !1 g -r- fillQI .,.. QI UJ
5. r.I .t"'I .... CiII .... '.-4 '.-4 0 <0- ..-4 O.C ~<:; 0 III ..., U U .~ U u ..... U ....t
':' u u c:.4,1 UJ .t.J C a § ~H IV ra co rQ ra
i~ttIJ( 0 .w "0 fII U !::: <:; C <:; IJ c .~ ':::i <:; .~I4J c GJ .~ !2 c
~:0 :0 is -0-4 .,.. -,.. ....B.
,,...,..'0 '0
., i :J oj .c .o c .0 C us .L c:0 CL)-t"'I 8. 'U H B 8 e a ra E ftI :II :': B ralW ~M ... fQ IQ 0 ~0 0 u 0 ~~2 0~Co :> Co :> c: CI k i§ J( J( ~J( (II J( en Jill: UI
.. « 11 11 :..: .. 11"'
. ... ... .. ..
.....
II
'"..... N
\01' ''': r-:I
674I I ~I I..
'&l .c 0
" "" t . I"f'"
.c. ... .. Do .'"
c 0 °i: or"c: 01"4 ! c .c .. D. II D. :>"
. tJ :> tU ..,..''' ""
.... :> .... Co'":> .s .... w C :> or .... .. CD If) II ... .u
0 or 110 .... c u .,.. .,.. .....f""I
., ..-4 01""
. as :> 9 "" .; .D ........ II C C"'
.-4 ~:>.,..
IUC II It I>0 1-:1 II fC tJ C .... C 01 C
'" '":> II0 .. Ii -r
~'".... II .... IN
~"'"..., In or
r:.c
'"'0 c
'8II "10 e C
'"C fD 8.~....c:
'"fa C I> ....
"'0 ."", C. e 0u I> I> c. ;.
'"0 Ii
'" '"01 .. :> It) ~C~0 0 D' C.
'"C. tJ V1 D. 0 .,.. m
::> or'"
~0 Q.~" c. ~......... c. to) II ~'0 tU IV :J II
'''''.....
to ."",U) c .,..'0 It IQ Ii .. C S en c ..., It) D.CI ~~c c: .c
"' ''' 'oID
"0 Q.~... ID It C c
".. a; II 4.J ..w. c
C oW t.. O ::J °r4IQ - 'r- C.
"f""III CLI 'C
.,...
-... .... c, c:: ...
f""'4.... I>
.e.... 0 ~G.I 0C. .... ...... UJ C to In U e ,... ~g II
'"or Itrt:
'.-Ii It c: I'D +-: .~ :> .-'C I> .... IG&1')-
'"''0 'C :. 1ft
":> I> ID C cu IU 1""'4C. :> fa 0 .. .r- .... 0 'r- .U In ::l 0.c .c
'"~oW 'r- c ....
"": c'c
c .pO't>.... Ii .... g 1I
'r"' ''''IQ V. :;\ 10 .... .,
'"c:: .,.. C 1> .... cu U -;: I> C - ,... :. ID or- G: Q. ....... :> .:!
.... c 0 U 1ft ....2
0 0 .... .... to. .,..Ia or IV
'0W III ~ID ... .... ..... I> III ~10 .pt
.... c c .... Q,I c. c~""'I II .....
'"Q,I .... .,.. 01ft
'to In
.'''' '''''Of" .... 0 '0 G.I II)
't.J II .~.... c oW
.!:.JJ
°;: .D C In n.'"
0 ,... I.. m~II) III fa g oW a ID II I> Ii] ~IU .....,.. .... or- C. 0'"
or I> .... t.: .,.."'""
ta .,... U. ....."", Do ~.... 10 ~111... ell .... 0 ... ....
'" "> 00"4 UJu ."", u .,.. II .,...
.~ U ...f""'4 U C 0 .D
"cII:) Q)
c 1(1 c VI C to ro Q. .D .... «:I faf""'4 0 C 0c en .u c ftJ fC m or
'"C II I> C II 'C I~~or4 - :> II ..... I> C Q.:a
Ii'"
g .... Ii 0 .,...D
"c .D 0 or C 0 10
.e..., .D 0 II C ....
Ii 'r- 'Ie Ii r""'4 :> fU ,.... Mil ID Ii 0''''
S'"
Ii m II)
~.e '"0 II or- ..... II
"' .= ~.... c. 0 ~;; :: 0'"
00' ~'0 .C 1ft
'0 C .... :> c. ..... I> C
CC....
Q) QI II!c::
Cf""'4 .-I :00 fa 6 r-I In C.... ..., QI S C 0,IJ c:: .poI .... :i 0 I ....
'".. ..... c C .... C ~.... cc Ii CD QI 0 .... QI ~eo C
:0 ID C'0 .. .... U '0
""C ....
't> C .... .c ..... CD .D OJ .uIi c 0 .D U U It'"
4' ..... .L ... co... 0 C: '.... Ii U .... c; ~::0"'
,,,,.. m cU .... 4J 0 ., ..... :a "-I II" '" !'"
10 U C ... oW U.... ..... c c c .c & rn C C QI .c c~01 0 'r4 .-I 0 :0 0 c 0 a; 0 'C U ..., 0.&J rn .D m rn :. u 0 III U
"".pot C rnC .,..4 e .u .... II of"'( .... er'4 .&.: c.-. ..... QI -r4G: ra
.ec m It cu
""'~I> It .... 1>.
='tQ G.I& C (I) C W U U
'"C QI ~I> C Cro '0 'C :c: to' .... It .... QI
'r4 :. Ii: AI:c;
QI'C .D c ~I> .LJ In .D .c .' ... ....I:: 5 :> u S a;
'"\;.c e Ii U en "-I 8 .....:0 0
""U 0 :3 QI
2 QI ~IQ .c c QI
""'U C ra U m UJ U 'C Z U - U CD. . . . . . . . . . . ..
M
II QI It110 110 IG .,.. or or
m IG to'''' '''' 'r ; C ~C II
"f"".,.. .,.. ..-4 0
.... fa It .,...... u U 4J 401 III
""fa faU U
f'3U co IQ co UJ CD \C I) .,.. U .,..
IV II)~c c::
"C 'r4 ....
I.... faC C .::> .r4 :a "i :0 liD 4J
".f,J .. u c: u
.""" :c ~.c .. UJ N W N IV '.-4"
to.D .D e e Ii 0 0 r=. .D ';> c:N Ii E & c 0 It :,. ra :>H
ra "r'!. ~~.,...0 0 \5 0 ", ..iII: 1S J( or .~ .,.. .... 8 '''' ''''.c .c... J( :& ~:E .... .,.. .... or
'g.,..t UI E ~6~CD fa ~It U
f""'4U .-4 i u
"0IQ ftI ftI C C C fO .c fa .L fQ C ,:JI. fa ,,)~
C C f'3 C"f""
.,... ft'8
c ~c .-;;
Ii;; c:. .D ,JI. !;!> :> ;;
:' ra IQ"fi'
... w e ~L A."'
... It:C 0"
~I:,} 0 ..u .... .I.J .....'i
... oW G. ... .:J.C. C=
C :0 ~.., Ii C. Ii 8. c E U""'
or :.c.'0Ib U) g tr. roo4 f'O'4 II 0 c. .s ~s. c. C. QI - t QI
0 0 0 I/) en U C"'
:> :0 ... :> ...'"
CI. ..... 11 .. . tI 4I 4I 11 . . 11 .. .. .. .
....~~U1~,... ..... r: ,.....
675II
I I .. oS I... . I . I 0'"
0 . .. I :! "g. > C to ..
""...
'8..- .. I '0 ,; .. .. ...
11 '0.. .,.. .,. ... 0. ...or .... C .. . ..., .... c ! II'"
Ovim slandardom s. ulvrduju osnovnl principi za proverevenje pouzdanosti konstrukcija uz delovanje
poznatih iIi predvidljivih vrsle oplerecenje. Provera pouzdanost; .rli sa u odnosu na rad konstrukcije u
loku pradvidenog vremena njenog Irajanja.
Ovi osnovni principi se primenjuju pri konstrulsanju, izvodenju. tranlportu i montafi kompletnih kons-
Irukcija (zgrade, moslovi, induslrijske konslrukcije ild.), iIi njihovih del ova i temeljo, kao ; za upotrebu
konstrukcije za vreme njenog predvidenog traienje.
Oval stondard utvrduje osnove za oplte pr.vile komtruisenle, izvoden)e I upotreh. ..Ih II1~enje klh kon.
strukcija bel obzire na vrstu upolrebljenih melerijale ili njihove komblnecije. n. primer. beton. celik,
drvo, opeka ild. Njihova primena ne svaku vrstu moterijala trdl posebno usklodivanje kako lJi se osigu-
reo stepen pouzdenostl ko!1 mora bill u Ikledu Ie propilime za po/edlne matorll.'..
Osnovni principl sa prlmenjuju takode I na popravke I obnovu pOltoletih komtrukcijo.
Za sigurnosl konstrukclja od zajednickog lnacaje 50 razli!!ile delovanja na samu konstrukciju, n.cinl
konstruisanj., usvojon nivo sigumostll postupci izrede.l':/ezevisnepromenesemo jerioog od cinll."a 010,"
poremet/ti celovltu sigurnost konstrukclle. Va!no Ie, dakle, prl promeni bilo koje9 t inioca r8Zmolriii
posledice no celovilo sagledavanle sigurnosti.
Pouzdanosl konSlrukcije sadrii u sobi sigurnosl, upotrebljivost I Irejnost knnslruk"ije. Siqurno<t ie spo.
sobnost konstrukcije i njenih deJova de Ul usvojeni koeficijenl sigurnoSl; i,,'r2ava sva pled',ille"e delo
van)a (IIti~t.j~ n3 konstwkcijuL
I izdRnj.
J..- .'~ ,- -~SA VEZNI Z.\VOD ZA STANDARDIZACIJU
696' --,.
2
2.1
-.. .-" --~, -. ,~ -"0" ~.. '
Upotd~LJljivost je sposobnost konstrukcijo i njenit. delova da octgO\Jt4rallJ!;vojuj osnovnoj nameni uz pre.
dvidljiva delovanjo na iSlU.
Trajnost je sposobnost konstrukeije da zadrll predvlaenu sigumost i upotrebljivost tokom odreaenog
vremena trajanja.
Pauldanos! je, prema tome, sposobnost konstrukeija da im. odgovar.jueu upotrebljivost Ul pradvidenu
sigurnost I pre\postavljanu trajnost.
Pouldanost, tj. sigurnost, upotreljljivost I trajnost ne zevisa sarno od projaktovanj. I pror.~una nago ta.
koae I ad izbora I kantrola kvaliteta ugraaenlh materijala, na~in.llvodenja I kontrola Ilvoaanja.
Opsti zahtevi i uslovi proracuna, konstruisanja i izvodenja konstrukcija
Osnovnllahtevl
Konstrukeije ili njihovl delovl moraju sa prore~unavati I Ilvoditl taka da odgov.raju svojoj predviaenoi
nameni. Konslrukeija se mora projektovatl I prora~unavati taka da moguea kasnij. o~!ec.nja ne menj.ju
.zn.e.jnc prvobitno stanja. Konstrukcija moraju, uz odgov.rejuei stepen pould.nosti, i$punjovali sledee.
uslove:a) moraju preuzimatl sva delovanja u toku Izvodanja I predviaenog vremena upotrebe,
b) moraju Ildrhtl lokalna olteeanla I avantualna Ilu~ajna dalovanja kao &to IU aksploll)a, vatll, ud.r
vOlil. I dr.,
el mor.ju se pond.ti kao Ita je predviaano pod uobi~aian;m o~ekivanlm uslovima upatreba.
Ovl zahtavi moraju biti ispunjenl tokom predviaenog vremen. trajanja konstrukeije.~
Tlljnost konstrukeija u njlhovim r.dnim uslovima more biti takv. d. promana u .vojstvlma moterljala na
dovode do neprlhvatljlvog smanjenj. slgurnostl ill upotrebljlvostl konstrukeija. To zna~i da njeno odre.
aeno vreme trajanja mar. biti postignuto Ul r;>dgovar.juci nivo odrlavanja.
Napomena: Projektovana I prore~un.ta konstrukel). mora bltl ekonomi~na u pogledu utro~ka materlja.
la, anergija, nov~anih sredstava, IIdne snage, prostore I vremena,
Uobi~ajena podala olteeenja konstrukeija data je u Prllogu C.Prema torno, graaavina IIi nlihovl dolovl sa, po pravilu, svrstavaju prema tefinl pOllecJiea ad moguelh
nnlgoda u Ilodaea grupa:
al mala Iii zanemarljlva opasnolt po 'judskellvota, mele III zanemarljlva malerljalno slola,
bl opasnost po Ijudske Ilvote, e moguenost meterljelnlh Iteta Ie lna~ajna,c) velika opesnost po Ijudska flvole I vrlo vallke meterljalna Itete.
Podela objekata s obzlrom na posledie" pojave olteeenja data ja u Prllogu D.
Premo ovakvom rJlzvrstavanju konstrukeij. III njihovih dalov. mogu sa za ista trallti r.zli~ita klasa sigur.
nostl, ked kojlh su I mera za postlzenja Ilgurnonil upotrebljlvoltl razli~ito.
Posladica nazgoda zevisa od vrsta nezgoda, a nero~lto u onlm Ilut.javlma klda postojl opasnost po
Ijudske livote IIi moguenolt povrede. Taka la konstrukeije koja sa mogu srutiti najednom I bel n.gove.
ltaj. moraju prore~unati za viii stepan pould.nosti nego konltrukeija kod kojlh rulenja mole bitl po.
stupno.
2.2 Upotreba konstrukci;a I uticai okoline
Ullcajl pretpoltavljane namane I upotrebe konstrukeljD, kao I utleajl okollna, mogu sa po.matratl u pro.
re~unu zajadno I pojavama u okvlru uobltajane upotreba konltrukelja.
Ovi utieaji I ullovl mogu, na primer, ukljutlvatl delovanja od uobitajana predvidljiva upotrebe zajadno
la svim predvldljivim utleaJima okolina kojl la mogu poja.ltl u Isto vrema.Cvi utiea;i i ullovi tina osnovu za prore~un konstrukeija za grenltno stanje upotrebljivoltll moguea .u-nje loma.
2.3 OpIsnosti
Mora sa uleti u pror.~un moguenolt pojava opasnolti koje, same ili zajedno sa uobi~.janim utie.jima n.konSlrukeiju, dovoda do grani~n09 Itanj. loma ili greni~nog stanja upotrebljivosti konstrukeije.
"...,, ,,~"...._. ."-"--'"'... ,~.--_._-...
,697!!
i'
2.4
2.4.1.
2.4.2
2.4.3
3
3.1
3.1.1
Opasnosti mogu nast.ti zbog:
- pogrdnog planiranja, prora~una, izvodenj. ili upotrebe objekta ill kao posledice nedost3tka podatoko,
Mere kole se pr.duzimoju ZI spre~avanle pojave opalnoltl sastojl II od:
- izbegavanja uzroka o\:lasnOltJ ill Ivladavlnja istih,I- prore~unl uz uzlmanjl u obzlr opasnih poiavi.
- prihvatanja rizika od o~enja nastailh za vreme pojavi opalnOltl1 nmolanja dl II Imanje pOlI.dice.
U slu~lju da .. konstrukcijl prore~unavl Zl pOllbnl opunl okolnostJ. onda ista ulazl u komblnacijloptereCenja sa oltalim uobi~.jenlm dllovanjlml.
.Uslovl povI.anl sa pretpoltlVklma ulVoJlnlm u projektovanlu
Da bi svojstva objlkt. odgovarala pretpOltavkama u~injenim u projlktu I proreeunu. mora bit; ispunjanIzvlltan broj uslova. i to:
P 0 ~ I t n I I z b 0 r k 0 nit r u k c Ion 0 g. I Is t I m a. m It. r I J a I I I n a ~ I n I I z v 0 d I-nja
S ob.irom na slgumolt. Izbor konstrukclonog slstlma mora bltl tlkIV dl njegovl vafnlll dolovl predsta.-Ilaju celinu u toku I posll nlzgodl. Miterllill neeln Izvodenjl tlkodl mogu uticltl no cllovitost konltru-
kcill.
Prov.ro kVllltlta
Svaki korak ;, planiranju. proj.ktovanju. izvodenju i upotrebl konstrukcijl mora bit! provlrevan do It..pena koji .avili od mogutih pOlledica greHkl.
Mnogi sluhjevi olletenja konstrukcij. su posledici grebka kojl nlsu otkrlvene u I'ostupku g..donj..
Provere more uklju6ivatl predvldlnll I Izvrlevlnjl radovi koJI I. morelu Iprovestl u Ilu~alu odstupanjl
izmedu trdlnih I dobljenih rezultatl.Vrstl steplna provlre date IU U Prilogu E,
Odr.favanj" i popravkl
Konstrukcije Ie moraju tako odrfavatl da se mugu upotrebljavati tokom svog predvidenog veka a u .vrhe
ZI kojl su bile projlktovane. Ukoliko jl konstrukcijl oltetenlililwoleni toilko da njena dalia upCltreba
niio ligorna ill 10naakol\tlmi~na. potr.bno II ri.doltltkl otklonltl. tl. kanltrukciju dov.1f u p"ohlt""$Ianje.
Stlnjl konstrukcijl Ie utvrduje povr.menim pregledlml kole vrle u to olpOlobljon. grupe. Mere adrfa-
vlnJI .Ivil. od vafnaltl konstrukcijl i vafnastl nJlnih paledlnih delov., 1.lofonalti lpoljnlm IJtlcajiml.materijlll ad kojlg' IU Izredenl, POltojltl ultltl I od trolko~1 odrfIVln"'.
al grlnl.!nlstlnjl loml kO)1odoovlrl)u nlJvel!oJ no.lvostl (s obzlrom nl .I9Or"",tl. ibl grlni~nestlnll upon.bljlvalti s obziromnl zehtev. uobleljlne upotrebe Is obzirom118n.menul.~Grlni.!nl .tanll 10m. odgovlreju: I
- gubitlw ravnotefl kanstrukcije IIIjednog njen09 d.ll. posmetrlne koo kruto telo, f- Iomu u kriti~nim prelecima konstrukcll' zbog prekorl~enll tvntot. materll.11 (u nlkim slueaj~vime I
.' Ismlnjene' prI ponovljenom optereelvlnlul ill krljnjl (po vellelni) dlformlCii. met.rijala,
ZI proveru gr.nlfnlh stlnj. upolrebljlvOlti konltrukelje po prlvilu I. upotr.bl;.v. jedno iii vile Qgr.nife.
nJ. koj. Ie odnose n. deform.elle, ubrzanje, Ilrlne pukotine itd,Ova ogranlConJemonlu II odraoivatl 8tlllstH!klm matod.me,
Proroc'!un
3.1.4
3.2
3.2,1 Olnovnl z.hlevl
3.2.2
Sva v.ina granifn. It.nja moraju se proverlti pror.funom. Mon se ustanovit; prorafunskl model za sva.
M granicno st.nje posebno.~Model mora blti takiv da obuhvata moguea odstupanja u predvidanJu velifi.
, na pojedinih utieaja,'da obuhvata ponaionJe konstrukcije kao eeline I po""l.nje poi_dinih njenih delov.
kao ; ponalanje upolrebljenih materijala i utieaj okoline na konstrukeilu. ,Postup.k proratun. ne mo," imali veeu toeoost od one koju Je Izvodafki moguee poltlei.
Svrha prorocunl ill ilpidv.njl prolotip. jl da II dokl!e dl ee konltrukeije dOlt;.!i grlnicoo Itanje kojejeispod'granlfnih vrednosti utvrdenih za vrstu konstrukcije 0 koJoj II radio .Za dokaz pouzdanolti konslrukeija primenjuje Ie n.fin prorlfuna uz porno': p.reijalnih koeHeijen.ta,ko;i je opis.n u I..6. Za neka granifna stlnja, kao Ito IU ZI krli 10m, hemijlki Iii biololki napad, proracun
uz pomoe pareljalnih koefleljen.tanll"upotrebiliv. Tdll moh dogodltll u Ilufoju dinamlckih prublema,na primer, Iko J. Ivrha prorafuna Izbegavanje rezonanelie.
Projektne Iituleiie
3.2.3
Z. svaku konstrukelju potrebno jl rlzmatrlti nekoliko razlifitth projektnlh litu.eij. (t. 2.21. Svakoj odtih.situleija odgovaro;u razllclti konltruktivnl Iislemi, rullciti uhtevi pouzdanosti, razlieite merodavne
vrednolti, rulicili ullovl okollne itd. Z. Ivaku od tih lituacija trlfl Ie posebn. provera pouzdanosti
vodeei rofun. 0 razlifitim posledieamo mc.gueih nezgoda.Projektne Iltuaelje 18dele ne:aj Stalne, kole naju kroz citav vek konstrukelje; na primer, konllrukelja j~dne kuee za st.novanje
optereeena je teretima od n.mdtaj. I uob~cljenlm broiem OIoba;b) povremene,I kraeimtrajanjemIvlsokomverovatnoeompojave;na primer,konstrukeij. je u faz; mono
tate Iii popravke optereeena teretlma od naslaganog materljala;c) slue.jne, koje uglavnom kratko traju I Imaju malu verovatnost po)ave; n. primer, naslali pohr, eks.
plozija, udar ill veel lokalno oilecenje.
K 0 n I t"r u k e ion ace I i n I
Obifno se Ivi delo.i konstrukeije I konstrukeija kao celina prorofunavaju za odgov.rajuea granifne sta.
nla 10ma I odgovaroluea granlfna stanja upotrlbljlvoSl1. <3llvnl noslcl Iinemi moralu se prorafun.ti Z8odgovaraluel graniena nanj. loma. .Glavni nOloel liitem konllrukelle morl II prorleUnal1 u slufalnl IltulelJe tlko dl moguenon poilvi
Oitlelnl" bud. dovollno mala,Ovo Ie pOltlle:a) izborom t.kvI konstrukeijl kod ko)e mole da sa ottetilli padnejedan njln deo, I tim d. konstrukelja
kao eennl III njenl vlfnl delovlnojl bor joi toliko vrlmena kollko )1 potrebno u preduzlm.nje mera
za ultitu Ijudskih livoti, tl. evekuacilu;b) ollguranjem (prorafunom. dimenzionisanjem III uititnlm mereml) ukvI vrstP da ni jeden vahn doo
noseeeg Iislema ne moh posllti neupotrebljiv ulled neke od Iluf.jnih siluaeija.
Konmukelle takoal morlju Imati odgovarajueu otporOOlt n. deJovanl1 boenih Ilia. Pri razmatranju gr..nifnih stanj. lorna, konltrukeije moraju preuzim.ti horlzontalne slle eija Ie vilifina u odredenol propor.ciji 58stalnim vertikalnim 51lama koje deluju n8 nju.
I
'I.:1
-.....-
.,699--''T .,."-"
-""'~""~''''''''' --' "-"'''.r~' . .,.' ..--.
4 Osnovne promenljive vclicine
4.1 Opite
Prora~unskl model kojim se opi,uie .vako posmatrano granl~no stania sadr!1 odrcdenl .kup osnovnlh
promenliivlh vell~lna. One moraiu bill merlilva. U uobi~ajenlm slu~ajevima osnovne promonljlve vell~lne
58 odnose 08:.
- delovania (optereeenja. .ile. delormaelie).
- svojstva materl!ala I tla.
- geometrliska paramatre.
-Omovne promanljlve vell~lne smatraju Ie slu~ainlm promenlfivlm. One su ~esto posledlea utleaja okoll-
ne. Taj Ie utieaj mOra uutl u obzlr. ti. mora bltl dlt u odgovara)u~lm pravllnlelm. Z8 Ivakl malerl)ol po.
sebno I svekl posobnl tip konstrukelje.
4.2
4.2.1
Delovanja
Dellnlel)o
4.2.2
Delovanje je skup koneentri.anih ili ra.podeljenlh .ila koje deluju na konstrukeiju (neposredna delo.vanja) ill stalne IIIprlsllne deformaelie u konstrukeljl (posredna delovania).
Pod delovanjem se podrazumevaslImo jedan uticaj ukoliko 5e mole pretpO$tavitida je nezaviHn u vr,"menu I ~rostoru od svakog drugog utleaja kojl deluje na konstrukciju.
K f a s I I I k a e I j a del 0 van j. pre map rom e n I n j I h 0 v I h vel I c I no" v r e-rne n u
4.2.3
Delovenja so. promo promeni voll~lne u vremenu, dele na:
a) stalna delovanja (G) koi. ce, po pravllu, delovatl za sve vrerne trajania konstrukeiie I c Ije su promene
veli~lne zavlsno od vremena zanemarljive u odnosu na njlhovu sradnju vredno.t ill OM delovanj. kod
kojih Je promena Jednosmerna a vell~lne dostl!e neku granl~nu vrednost;
b) promenl)lv. delovania (0) koja, po pravilu. ne~e delovltl Z8 $Ve vrerne traj_nja kon.trukeijelll ~ije
promene velicine u toku vremena nisu jednosmerne i nisu zanemarljive U odnosu na njir.ovu pro~ecnu
vrednost;
el slu~alna delovanla (A III F.) ~lla je pojava man)e v.rovatna za vreme tra'onla kon<lt'ukC1jo. On. ,OJ"hl~,no zna~ajnljlh velie';;na I u veelnl slu~ajeva kratkog trajanja.
Slucajna delovanja mogu u veeinl sluc~jeva uzrokovatl zna~ajnija oiteeenja, oslm u slucaju ako su pre.
duzete posobne mere protlv toga.
Prlmeri za stalna, promenljiva I sJucajna delovanja dati su u Prilogu A.
KlasillkaelJa delovanja prema njlhovoj promenl u prostoru
4.2.4
Delovanla so. prema svojol promeol u prostoru, dele u dve grupe:
al stalna delovanja, koia Imaju prostornu raspodelu na konstrukeljl takvu da su vell~lnom I smorom delo.
vania nedvosmlsleno odredena za ~Itavu konstrukeiiu aka IU data u Jednoj tackl koostrukelj.,b) promenljlva delovanja, koja Imaju moguenost promone prostorne rupodele no konstrukclll do odre.
"enlh gran lea.
Delovanja koja sa ne mogu svrstati nl u jednu od navedenlh grupamogu losmatrutl du su s.'t.vli~'
POOlCikoil oplsuju njlhOYuprdmenljlyost morlju II odredlt! uzlmljutl u obzlr utyr""nl grlnlcl tollnn.elje (t. 6.41-Nlpomenl: U mnoglm Ilueljeylml promonl;ive yrednostl geomotrijlklh parlmetlrs mogu II Imltreti mI,
lim yellelnlml u poreaenlu I promenlJlyoitu yelielnl deloYlnil no konstrukcllu I SyoJstvlmlterljlll konstrukelje. U tlkylm slueljeylrna geometrijskl paramnri se mogu smltrlti u pro.
rleunu nepromenljiyim. tj. OOreaenlm. Prlmlri promenljlyih geometrljlklh plnmetlrl IUnonememl eksclntrleitltl, neglbi r ukrly'lilnoltl, nl primer kod l!ubOYllzldOYI.
6 Proracun i ispitivanje
5.1 OpUe
PostuPlk p,ojektoYlnjl I prone un. po pnyilu se Slstojl ad:
- Inalize.opteretenjl I stltlekog prorlcunl, koil dlje yelielnu unutrllnjih sill (sile I momenlll u popre.
U nlklm Ilueajoylml. nlje mogute sproyestl tlkay postupak, na primer u slue.)u kadl se pr<>uelvl postoje'
te konstrukcijl.Prorseun konnrukelje mole se vrl;ti raeunskim putlm I modllskim ili prcrtotlpsklm Ispitivlnjem. U ne.
kim Ilueajlvime se upotrlblievl komblnacijl yiie nlei"l.Mora SOjasno postlvitl olnovnl noSe<!1konstrukeiio koll slgurno prenosl Iile na t.melje i ust.nOYiti one
. klrokterlstik. konstrukeije koje Iml)U kritieln utlelj nl njenu ukupnu It.bilnost i colovltost. OVI ka.
IIkterlstlke II morllu Ispitlvltl, 10 nJlml.11 morl posebno vodlt! lIeUnl u Ivlm flllml proroeunll klsnl.leg Izvoalnjl.
6.2 Proreeun
Prolleunlkl modlll I olnovne pretpostlvke u prolleunu morllu Izrl!evltl odgoyor konstrukelje u Ikledu
sa grlnlenlm IIlnJlm koje II polmltrl. ZI prorleun mole konllrukelil bltl oplsanl modelom koil II
IIlIoJI 00 IInlllklh llemenetl (grade Iitubovl), povrllnlklh lllmonoto Iplote IIJu,ke) I trodln..nzlonalnlhel.menlte. ZI grlnl/lne .tlnll upotrebilivostl po prlvllu .1 korlne IInllrne m.todo proraeuno. I U no.klm slueaievlml moreju sO'koristltl i n.iin.lrne metode.ZI gllniena stlnil loml primeniu;u se lineame I nelinelrne metode, keo I teorlje pllstienosti. u zevlsnOlti
00 odgoyolI mlterijlll i konstrukeije nl deloYlnjl.Prl rlzmltranju promenljiylh delovanjl potrebno je OOredlti 1I sVlko deloyanje uproiten prostorni mo.
del I upotrebljlvlti ih pri odreaivanju rasporeda r.zlieitih opt.reteni..
---
701
Za neku zadanu konstrukciju neophodno je odabrati najnepovoijniji respored opteretenja. Ipak. p!lnekadje opravdano, sa stanovi~a statistike, ne ispitlvati neke n<iverovatne komblnaclje opterecenja.
Ako je uticaj sredine na ponas.nje materijala, delova konstrukcije,!..konltrukcije u celini uobicajen, mole
se obuhvatiti neposr.dno u proracunu.
Prlmerl utlca)a okollne koJII. movu dlrektno Izrezltl u prorecunu IU:
- utica) vlalnoltl okolln. na cvrstoeu drv.ta,
- uticaj vlsoke tempereture od polara na deformacije I na grenicu popu~anja cellka.Gre§k. u prorecunlkom mod.lu mogu bltl ukIJuc.n. u lam mod.1 upotr.bom jodl1t>g(IIIvl!e) p.r."'.t...koji se mogu smatrati dodatnom osnovnom promenljivom I odr."enom vredno§Cu I zakonom promene.
Ove promenljiv. se odreduju upor.divanj.m predvi"enih I opd.nih podataka u odgovarajuclm ispitiva-njlma.
6.3 Modelsko Ispitlvan).
Konstrukcija III njen deo mogu biti prorecunati Idlmenzionisanl na osnovUl rezultata odgovarajuceg mo.
delskog ispitivan]a spojenog I mode!lkim prorecunom kako bl se predvidelo pontianje stvarne konstruk-
cije.
U mnogim slueaj~vima pri proraeunIJ konstrukcije upotrebljava II modelsko Ispltivanj. da bl se proracunpotvrd!o ill kao um.na za isti. R.zultati mod.llkih Ilpltlvan)a moraJu biti potvrr),ni.
Prototipsko ispitivanjc5.4
Konstrukcija ili njnn deo mOle 5e prora~unati i,dimenzionisati 08 osnovII reZtJltat;1 i~pi.ivnr.j:t prototjf:~kojl odgovara konltrukciji koja s. proraeunava.
.Takav nacln ispitivanja ponekad I. upotrebljava umesto proracune da bl.se potvrdila nOlivost malih delo-.
va konstrukcij. ill detalja. Vrlo j. valno da la prototiplko Ilpltlvanja vr§!, po mogucnosti, pod ~o pribll.Inijlm uslovlma pod kojlma ca bltl stverna konltrukcl)a u pogled~ cvrstoee. dlmenzl)a. opt.recenja I
uslova okollna. Ako lamo moll bro) rezultata proto~lplkog Ilpltlvonlo stojl na respologol1ju, mo.. 18uno.
6 Provera sigurnostj i upotrebljivosti konstrukcija primenom parcijalnih koefjcijenata
6,1 Olnov. proraeuna
Ovai naein pror.cuna smanjuje uticaj rezlieitlh netaenostl I mogucih promenljivosti pOjedinih v.licinaupotr.bom parcijalnih koefieijenata koji se razlikuju u z..isnolti od toga 0 kojoj se osnovno) promenlji.voj velieini radio
U praktienoj primeni mal. promena ovog nacina proracunalu nekeda neophodne (t. 6.2.2 i t. 6.3.2).
U proreeunu s. vrednosti osnovnih promenljlvih v.licina nezivaju projektnim vrednostima. Delovanja s.
izralavaju njihovom projektnom vredno§Cu Fd(t. 6.22) prema izrazu:
G.orn.trljsk. velieine se izrahvaju Ivojim projaktnim vr:ednOstimaad (t. &.<t.:1}'premaIzrazu:
ad . ak :I:As
U pr.thodnim izrezima su:
Fr - reprezentatlvna vrednost delovanja,
'k - karakteristicna vrednost svoistava materijala Ina primer, evrstoee),
70~:~-'''''-'-'''---''''- "
-~.-' '
-..--
'k - ka"kleristi~n. vrednost geometrijs,l<ih paramet.rl.
'Y, - paroiinlnl koofleljent %I ra.lI~itl d.lovenla; njegova vr.dnost ,:/vi.1 od t.l\nnstl odredivanja veli~ln.
samog dalovanja;
'Ym - pareij.lnl koefieijent 18 svojstva materij.'.; njegova vrednost .avisl od u~nostl s kojom su odrede-
na poj.dina 'VOjstvl mlt.rijlla;
A. - dodltna goometrllskl vell~lnl; nJena vr~dnoct %lvisl od tlOnosll geometrlJskih plrametl,..
Uslovl granl~nog stlnjl dati .u slede~im izrazom;
IJ (Fd' 'd' 'd'
C,'Yn' 'Ydl
.. 0 (1)
gde je:
C - ogrlniOenje %lvisnood vrlte gr.nl~nog stlnjl (t. 3.1 I,
'Y;, - koefieijent kojim II uzima u ob.ir valnost konstrukeije I y.li~ioa poslediea nezgode (tj. kog Ie
.tepena).
'Yd- 'koofieijent kojlm II uzimlju u ob.lr nepouzdlnostl proraOun.kog model. I onllo nopouzdenoS!!
kole nisu obuhvn~ene drugim koelicijentlml.Koefieijent 'Ydim~ vrodnosti zavisno od stepenl ta~nostl prorlcunskog modela (tj. koliko on predstlv-Ijl stvlrnu konstrukeiju ili njene elemente): Ovaj kootleijont tako(le pokriva I osetljivost kon.trukeionog
sistema.Napomena: Mnogl uzroci odstupanja mogu sa naei ili u proraOunu ili u izvodenju kaa. na prlmar, lo!
matemati~ki model, ~a~ln i.vo~enja, razlike izme(lu trafenih i ugraaenih materijal.. Ijudsk.grolka. Zajadni~ka osobinl ovlh odstupanjl jene dl ih jl mogu~e usunovitl, Iii dl im Jo tl,ko
utvrditi obim.Funkeij. gr.ni~nog stlnjl je zavisnl od vremenl. U mnogim sluO.jeviml primene u prlk.;. pretpostevljeni
rezultltl su uzeti u rlcun dodevanjem odgovlraju~ih brojOlnlh vrednosti osnovnin: pramenljivim vredno.
stiml.ZI prakti~nu primanu projektni uslovi se, po prlvilu, dele nl funkelju delovanJa 5 I funkeiju otpore kan.
strukeile R,lto j. Z8grani~na stanjaloma deto izrezom:
'Yo' 5. (Fd' 'd' 'YSd)'"
R ('d' 'd'c. 'YRd) (2a)
U nekim slucejevlma II ovej iuaz menja u:
'Yn.
'YSd,5 (F
d' 'd)'"
1I'YRd'
R('d' 'd'
C) (2b)
Koefieljent 'Yd'"
podeljen na deo koji .e odnosi na delovanje opterlten;.'YSdI na deo koji se odnosl na
otpornost'YRd' U prlmeni mole koefieijent
'Ynstajeti nel.dnoJUi drugoj .trani iuaza it; bitl neposredno.adrhn u projektnlm vredno.time.
Za.granicna stenja upotrebljivosti projektni uslovi ~.sto mogu biti dati izrazom:
5 (Fd' 'd' 'd' 'Yn' 'YSdl
'"CI'YRd (3a)
III
'Yn.'YSd.5 (F
d' 'd' 'dl '" ChRd (3b)
gde je C ograni~.nje povezlno Sl upotrebljivo!Cu (t. 3.1).
IUlzi (I), (2) i (31 mogu Sl smltrati .Imo lemlukim opisom Izlohnog na~ina prora~una. 5vlkl oznlklF,
". ; C mole prodstavljati nekoliko promenljivih velicina. Tako, u izrazima upotrebljenim Z8 prora~un,
pznaka F moie prikazivati nlz delovanja koja ulaZ8 u kombinaciju oplerecenja. Daije, na primer, u armi.
ranobetanskoj konstrukeiji , mole prikazivatl kako ~vrstocu boton. tAka i cvrstOCtl celika,
Problem staticke ravnotete mote se oplslt! izrazom (2), gde je R jednako null.U nekim slucljevlma vrsta problema lOhteva da se projektnl uJlovl pllu prema iuazu (1). To mote bltl,
na primer, slucII kada problem sadril u sabllspltlvlnje stabllnostl okvlrnag .Istema.Ako je "roblem nelinearan, potrebno mu Ie P.Osvetltl pOl8bnu pdnju. Nellneorno.t 1D0te, na p,lmer,prouzrokovet! da se delovanje nekeg utlcaja menjl u uvlono.tl od .voj.tlvi mltlrljall.Kod probleml umora mogueale potrabl u korekcljlmllzrlU (1) Iii (2).Napomen" Izraz (3) za granlenl .tanll upotrebljlvostl motl se upotrebltl za mnoge oblcne probleme u
vezl s dlformacljaml, pnlinama ltd. Ipak, zl,nakl Vl'1tl probleml, klo Ito.u vibracije,lzrazlmogu bitl neupotrebljivl.
Dalovanja I njihovi komblnacije
Reprazentatlvnlvredno.tl
U zavl.nosti ad namane konstrukclja mote velielna delovanja Imatl razlleltevradnostl. Te vrodnostl so
nazivaju..eprezentativnim vrednostlme i date su u odgovarajucim propislma Zl posebne vr~te konstrukcija.
Glavna reprezentativna vrednost je tzv. karakteristicna vrednost. K..akterlstlena vrednost je on. za kojupostoll verovatnost dl noee biti prekoracene u nekom odgovarajucem periodu odre"onorn p,em. prodvi.
donom vremenu trajlnjl konstrukcl;e III trajanju projektne sltuaclje. U neklm slueajevima volielna delova.nja maze imati dve karakterlstiene vrednosti, gornju I donju. U slueajevima ;de je za konstrukc/ju opasnije
smanjenje optereeenja, uzima.a donje vredno.t ~80 nepavoljnljl.Druge reprezentatlvno vrednostl biraju se u zavisnost! ad korlktarl.tlcnlh okoh\o.tl, na primer. obzirom
na trailnjl neke situac/jl, I mogu bitl lua!lne keo deo keraktarlsticne vred'nosti upotrebom faktera
"'1<1.Kad god JI'tO maguee, delovenje I nj/hove promeno moraju bltl ustanovllenl na o.novu stva,nih opatenje,ispitivanj. ili podataka a matarijalu, sanavnim delovima, opremi I dr.
Drugi izvori podataka kao, na primer, iskurtvo ill fizlcka ogranieenjl, takode se mogu uzeti u obzir. Vro.
dnosti d~bijenel na oVlj naein nazivlju sa "normllnlm vrednostiml",
Stalno delovanje G Ima samo jednu vrednost. Klda se delovlnje sastoji ad sopstvene tetine konstrukcije,
vrednost Gk sa dQbija na osnovu predvldenih geometrijsklh plrametara (uglavnom uzetlh Iz odgovar.jueihcrteh) I ..ednje jedlniene fotlne mllerljala. U slueajeviml gde su vltne pronlOn. u ,'alnlm dclovonjlrna,
njihova karekteristlcna vrednost mora bit! odredena taka de je verovatnost njihovog preko""~enja dovolj.
no mall. U tlm slueajevima jl ponekad potrebno odreditl gornju i donju k~rakfcristianu vrednost,
"', Qk'U posabnlm .Iueajevlma magu bill odredene I druge vredno.t/.
Aka karakterlstiene vrednosti Z8 promenliiva delovlnja ne mogu biti odredene Iz statlst!ekih pOdataklkao, na primer, Z8 delovanje ad specijalne opreme, odgovarajuet vrednosti 18mogu odrediti nl osnovu ras.
polotlvih podatakl. Karlkteristienl vrednost je iadi nlzlvnl vrednost (t. 4.2.1).Slueljnl delevlnjl A (IIi F.) /rnalu jednoznle-;'u'reprezentatlvnu vrednost odredenu proplslma za opte.reeenja ill rumatranjem raspolotivih podataka dobijenih pr~thodnim merenjem.
Projektnevrednostl
Delovanjl sa uvode u proraeune IVojim projektnlm vrednostiml koje sa dobijaju ad reprelenfatlvnih
vrednostl pomnofenih parcijalnim koeficijentima 1, (t. 6.1 I.Upotrebljavlju sa razlitlte projektne vrednosti koje odgovaraju ruliciUm reprez.nta'ivnim v..nnostir"",kao, nl primer:
b) kombinacije .talnih I promenljivih delovanja s niihovim pribli!no stalnim vrednostima, !to dale dugo.
trejne utieaje.
U posebne svrhe mago se prlmenjivatl I druge kombinaclle delovania. Za .vaki od ovlh tipove kombina.
eiia mora se adrediti niz posabnlh odgovarajuclh kaeficijenata.
6.3
6.3.1
Svojstva materiJala I tla
Karakteristiene vrednosti
Po pravilu, karakteristifne vrednosti svojnva msterijala mogu 5e prika18ti klo vrodnosti Z8 koje postoji
veravetnoea da neee bitl dastlgnute u pretpa.uvllenom nllu Ispltivanja (.lIeno f,aktllJ u distrlbucllisvaJstva meterl)lla uleto) Iz homogene kollelne materl)ala).te.to se karakterlstiene vrednas~i biraju kaa nuivne vrednosti dlle u odgovarajuelm standardima za mi'terijale.Naeln; kanlrole kvallteta, uklJueujuci postupke prl prl)emu, mogu Sl odabratl tako da ]e trdena karek.
terlstlena vrednost o.lgurana odr.denom verovatnoeom.
U .Iu~alevima keda se 1V0jstvamaterljela menJaju kral vreme IIIkeda utical akolin. mot. proulrokovatlpromene u materljalu, karakterlstl~ne vrednostl koje se kariste u proraeunu moraju se prllagodlti takvimprom. nama.
.
Za tla, kao I za postajece kanstrukcije, materljali sa ne proilvade nega vet postoje. Karakteristlene vre.
dnosti maraju bitt ustanovljene adgovarajucim ispitivanjima za svaki objekat posabna. Ta znaei da tla.
kao I postojetl objekti, podldu pasebnim ilpitivanjima, za ralliku od navlh objekata gde .u svoi.tva ma.terijala Isp;tana unapred.
U ovom izr.zu je koelleilentom 'Ym obuhv.Ceno sledete:
- moguenost nepovoljnog Odstup.nj. od k.r.kteristiene vrednostl evrsto~e m.terlj.'. (posm.tr.no
kID slue.jna promenljlv."
- mogue.neteen. oeen. otporno.tl presek. iii nOllvonl d.lov. konltrukelje (.ko to nil. ukljueeno u
'Yd)'net.enolti geometrijsklh p.nmet.r. .ko ani nlsu uzetl u obzir preme t. 6.4.2 IIIukljueenl u
'Yd'..
- net.enoltl u Odnolu i~medu svojst.v. m.terij.l. u konstrukeijl / onih dobijenih merenlem n. uzorei.m., tl. net.enolti u f.ktoru ill funke/jl Z8pretv.r.nje preme t. 4.3.
Vrednolt 'Ym zevisiod svojst.vam.tenjal., od posm.tr.nog gr.nienogst.nj. itd.Ukupnl p.relj.lni koelleijent 'Ym mole se r.st.viti n. n.koliko r.zlieitih f.ktor. od kojih sv.ki d.je jed.nu IIi vi. n.pred spomenutih net.enosti.Ukljueiv.nleutie.j. neteenostl geometrijskihvelieIn. u koefieijent'Ym nijeu skladus. t. 6.1. Medutim.u pr.ktieno; primeni to mole biti pogodno, jer je tada moguee u prorteunlma upotrebiti Izmerene broj.
eane vrednostl z. vellelne popreCnih pr..ek..KoellelJent'Ym ponek.d ukljuCujene Slmonet.Cnostlu f.ktoru pretv.r.nj. no I sam laktor, Ito nile ..-dovoll.v.juet s. gledllt. j.sn~. prlkaziv.nj.. .z. neka odreaen. svojstv. m.terlj.l. mogu s. upotrebitl dOd.tnl elementi u eilju pretvaranla karokteri-.tlCnlhvredno.tl u prolektnevredno.ti kID,n. ~rimer, kOdgeometrlj.klhp.remeter. (t. G.4.2L Po pr..vllu, z.jednlCkr f.ktor je pOd...n ked. )e koellellent promene st.l.n, dok.u dodatnl elementi povoljni u,slueajevim. konltantnog stendardnog odstup.nja.
GeometrlJskl paremetrl6.4
6.4.1 Karakteristiene vrednosti
Kod geometrljskih paramet.ra za k.rakteristiCne vrednostl ak obiCno 58uzlm.ju brojCane vrednosti de-
te u prolektu..
6.4.2 Projektne vrednostl
U slueajevima gde su odstupanje geometrjjskih parametere bezn.Cajna IIIgde su odstup.nle uzeta u obzir
'Yvrednostima, ek 58mote upotrebiti kID proreeunsk. vrednost.
U drugim sluCajevime proraCunske vrednosti ad geometrljskih p.r.met.re ..stoJe $I od kar.ktaristienih
brojCenih vrednosti ek i pareij.lnih geometrljskih vellCin. 64:
.d-Bk + 6,/1
U navedenom izrezu t:.JJsadrli: .. .- MoguCnost nepovolJnih odstupanJ. geom.~rijsklh p.r.meter. od njihovlh kerakteristienih brojC.nih
vrednostl,
- velnost promena geometrijskih veliCine t:.JJ,
- ..d.ne gr.nlee dopunsklh promen. .. 64,
- ukupne utle.je Istovremenog odstup.nj. vrednostl vi. geometriJsklh velleino.
U nekim slue.jevima upotrebe geometrllsklh per.meter. mote $I urnesto 6a upotrebiti 'Y. .Ii je, poprevilu, bolje uzim.tl dOdllne elementa 64 (t. 6.3.21.
Net.enostl pror.eunskih model.6.5
Neteenosti proraeunskih model. mogu se odroditl Ispltiv.nj/m. Iii uporedivenjcm prihlll.nih pro,aeuns.
klh n.Odola <3 t.enijlm ",Odell,"e. Neteenostl sa mogu Izrezltl salednlm IIIvl':o pllrdloll1lh kooflcij,,"oto
j
Ina primor,'Yd"
Utienl nctoCnnstl molo bitl ukljueon I u sam model, tj. modo I ,. odahi" tako da budc
Naein proraeuna uz pomoe pareijalnih koefieljonata jo uobie.jeni naein proraeuna konstrukeije. Ovom
metodom se osigurava odgovarajuel stopen pouzdanostl konstrukeijo pomoeu pareljalnih koofieijonata
iii druglh elemenata ko)i la odnose na neke unapred odrec.'lenevrodnostl osnovnih promenljivih (na pri.
mer: kerakteriltlen. vrodnoltl) kole mornlu, ako 10to mogue., bltl odrol!ene na probahilistiekoj osnovl,II. na osnovi vorovalno,tI po)ave odstupanla.Sa slanovl!!a probabilistlke postoje stroli naeini za proveru pauzdanostl kon'trukeije. ani ukljucujuprobabllistieke 'naci~e proraeun~ ko)i upotrebljavaJu aprok,lmaei)e prvog red a za funkeijo koje oplsuju
9r."leno 'tanJe. Olnovn. promonl)lv. I. prlkazulu uz pomoc nJlhovlh po.n'lIh IIIpOlv,lIano vorovetnlhpojava (odredenih odgovarajueim volieinama kao "edn)a vrednost I ,Iandardna devi)aei)a). Stepen pouz-
danosti se izrahva pomoCu verovatno,tl pojave nezgode IIipreko odgovarajuceg indeksa pouzdanosli.'!
Napomena: Jedan primer probabilistieke metode prvog reda dat je u Prilogu B.- .
U metodi pareljalnih koefieijenata n)lhove vrednolll mogu bltl provoreno uz pomot roeuna vorovalnoc.ako posto)i dovol]an bro) pouzdanlh osnovnih podalaka. Verovatnost pojava nelgode III indokl POUl-d.nosti moze ,e odradltl proueavan)em pojedlnlh vredno'tl iz odgov.rajuclh projekaU postojecih obje.kate, uzimajuei u obzir poeetne tro!kove Z8objekte I moguee po,lediee od ne.goda.
Odstupanja verovatnote po)ava iii koefieijenata, t). indeksa Z8 navedene projektne uslove od predvidenih,
moraju se pOlmatrati uz analiziranje podrueja primene predmetnih u,lova proraeuna.
Pareljalnl koefiellentl mogu II takoc.'leodredltl na o,novu semiprobabiliitiekog pri,tupa u kojem ,yak.projektna vredno't. posmatrana odvojeno, ima odrec.'lonuverovatnotu da bude prekoraeen. u nepovoll-
nom ,mi,lu. Takve verovatnote ,e mogu odrediti iz razmatranja vec datih vrednosti u odgovarajucim po-stojeeim pravllnleima ia opterecenja. ,Keda bezbednost Ijudl nlje ukljueena u faktor i keda postoje odgovarajuei podaei. pete;jalnl koefieijent
')'n mole so najpovoljnlje proeenitl na blli ekonom,kog kritorijuma.Konacno, parellelnl koefieijentl so mogu odredltl na olnovu I,ku'tva, tj. postojecih proraeuna I izrac.'le-
nih projekata. To je posebno fluea; kOd pareljalnih koefieiJeneta ')'d-
7 Provera kvaliteta
7.1 Optte
Provere kvaliteta u toku planiranja. projektovanja i gradenja konstrukei)a su neophodan uslov za postiza-
nje tralenog stepena njihove pouldanosti:
Provera kvaliteta sastoji se od:
- prlkupl)anje podataka,
- iznaldenla odgovarajueeg rdenla na o'novu prikupljenih podataka,
- donotenja odluke na o'novu dobijenih rden;a.
7,% P..tup'" prov... 1ow8liteta
Pos1upek prover. kv.llteta u p",;~nji I izvoc.'lenlukonrtl1llr.clJedeli so ne:a) provwu kvaliteta proizvodnja, Icoja so I8stojl od provere postupaloa proievodnje; _No
-pJovere
je voc.'lenJ-postUpek. proizvodnje koji o,igurevaju prihvatljiv kv8lital prelZIIOIII.;
bl prov.ru ptOtnoda, kQje.. ...to)i od poovet'8kon.Cnog prolzvoda; Ivrt>aove o-w Ie poMmIa d. do.blJenI prolzvod odgovora tra1enom.
.
Svojstva materijela, sastavnl delovi konstrukeije ill same konstrukcija, kojl su predmet provere kvaliteta
n. moraju bltl istl u ova dve po,tupke provere. Ove dve vrste provere mogu bitl rezlleite ZI serijsku pro.
Izvodnlu I pojedinacnu prolzvodr.lu.
7:J Kriterijumi prov... I pravila prihvatanje prolzvode
Provera mob bltl potpuna ill ltatlitlCka. Ako I. p~ov.re pOlpuna, provereva Ie svaki p~olzvod. Po pravlli.
11 Poneked ~ OYlj nefln u IIttr.turi nazlv. p'ob8blliiti~klm nKinom 2. rede. dok ,«' oat!n pror.tuna Ul pomot':porc:ijatnih koeffcijln.tllilitne metod, nlzivaju
""elnl"" 1. reda.
J\J' \J.el.n 10 R"",,. 707
ma prljema, proizvad S8 oeenjuje kao dobar (prihvatljivl ill lot (neprlhvaillivi. Ovl krilerijuml, ukoUko
fI dlformlelie u,led zlverlvlnjl,gl prltlsak vode.h) utleljl nlstlll u,led Illglnll o,lonece,I) ,lie od prednlprezlnjl.
Promenlj;vl delovlnll 'u:II korl,no optereetnje,b) optereetnjl od ,opstven<; teUne konstrukelje, nlstell ze vrlme pojedlnlh flze gr~enjl,
el optlreeenil ZI vreme grl"enjl,d) pokretnl optereetnjl,
el optereetnje vetrom,f) optereeen;e snegom,g) opteret8nje ledam,
hi promene temperllure,
n udlrcl vodenlh tll..l.SIUellnl delovlnjl RI:I) udlrc; vozlll i plovnlh objlkltl IIIplovtelh predmetl,
b) Iksplozije,
el slegenje temeljnog tll,dl Vlt~r Izuzetn, jlelnl Iclklonl, tomedl I cI.r.l;
II zlmljotre"fl poter.
709
PRILOG 8
Jedan primer probabilisticke metode prvog reda
8.1 Oplte
Postoji n3konko m.tod. za prov.ru slgurnostl nosec!ih konstrukclja kola la nazlvalu probebililtlo~klm.
Jedna od tlh j. d." u ovom prilogu.
B.2.
'.Verovatnost (otkazivanje nosivosti) loma konstrukcije i indeks sigurnosti
U.probebilistleklm matodama uvodll' pojam verovatnoltl dOltlzenla grenlenng"onl' knlo .. ",tnnll no
prlhvetanu verovatnolt loma (polav. otkezlvenje noslvostl)P"
Prlhvetene verovetnostl otkezlvenle'no.
IIVDltl konstrukclj. koj. zev!.. od u'svoj.nog rlzike I dDltizenj..odgoverejue&g grenlenog stenle mogu s.
rezlikovetl u odnosu ne usvoj.nu projektnu sltueclju. U ovde oplsanoj metodl verovatnost poJev. loma
P, je zamenjeneindeksomsigurnoltifJ: '
P,' 4>(-fJI
gde je:
4> - standerdna funkeija distribuelj..Jndekiligurnostl fJjel.dne oplsna vellelne Z8prlh~e~enu verovetnost I prlklednljl je Z8preksu. Zbog ue-nog odnosa Izme(lu fJI Pf nlvoi slgurnosti za rezlieit. proj.ktn. situeclj. mogu blti duJ u uslovima za od.
redivenje toktore sigurnosti fJ. U osnovi. verovetnosti pojave loma mogu bitl u vezi se oeekivanim v.komtrejenje konstrukeije. Pon.ked I drugl vrem.nskl perlodl mogu bltl n.lzbe!nl, m.dutim. moreju bltlles.
no odreil.nl.
B.3 Proracunski matodi
Smetre s. da Ie usvojeno granieno stanje moil prikazati proreeunskim mod.lom u uslovlme jedne
Iili nekoliko) funkelje 8 promonljivihX" X.. . . . Xn kojlma su obuhv8teni uticaji na konstrukciju,
svojstve materijalal dr., ukollko ovi uslovi Z8konstrukclju Ispunlavaju Izraz:
8 (X" X.,... Xnl ~ 0 15)
Projektni uslovi tada se mogu prikazeti izrezom:
e (XI., X2." .. xn *):> 0 (6)
gde su:
x I.' Xl ., . . . Xn.projektne vrednosti Ivideti izraz 1).
T.or!j. pouzdenosti prvog rede Dligurivi odgoverelu~1 metod Zl dobljenje projektnlh vrednostl u vetlnlprojektnlh zedltlkl.
Dalje su izloteni principi primene probebilistieke motode prvog redl u projektovenju preme grenlenom
stenju.
B.4 Glavne promenljive za granicno stanje
Promenljive X\, X., . . . Xn u proreeunskom modelu ze grenieno stenj. mogu .. .metretl determlni.tie.
kim promonljivim i Dlnovnim promenljivlm.
710
8.4.1 O,novn. prom.nljiv.
U ovol..m.todl Dlnovn. prom.nlilv. X, prodltevl].n. IU kIlOIlu~ejn. promonljlv. odr~denlm funk.elleme
I perem.trlme distribueli..
Pos.bn. dlstrlbuelone funkeij. su normelne r..podel. parametrlm. srednj. vrednostl Il, I stond.rdno od-stup.nj.
°1I norm. In. r.spod.la preko odgov.r.luclh p.r.m.t.r., Ako II pored norm.lnlh distrlbuclo-
nlh funkeije upotrebllev.ju I drugo, onde je potrebno promenljlvu X, .retvorltl u novu dlstrlbueionu
prom.nlilvu modlflkoven. srednj. vr.dnostl I standardnog odstupenj., Ako postojl vezo Izrnedu osnov-
nlh prom.nlllvlh, mor. ,. prlmenltl poseb.n postup.k.U ovoj m.todl osnovne promonljlve s. predst.vlj.ju ne sledeel n.~ln:
"Neki utleej F predstevljaso njegovomsrednjomvrednoscuFm i stand.rdnlmodstupanjemof
'Ve-
lIelne Fm I OF odnose II n. dlltrlbueiju makslmalne vrednostl dobiiene Ii stetistl~klh podat.kaposmatrenj.m kroz odgoverejutl v;.m.nlkl period,
2. (:vrstoce m.terl)ele , predstevlie se svojom sr.dnjom vrednoscu ,m
I stonderdnl", odstup.njem°,.
3, Geometrljlkl p.remotar I predstavlje'se 5Vojom srednjom vredno~Cu"m
I st.ndardnlm odstupanjem
° e'Medutlm, geometrijlki peremetrl ~esto 51 mogu posm.tretl I kAo determlnistl~ke promenljlve.
NepouzdanDiti u prore~unskom modelu8.4,2
Nepouzd.nostl u prore"unskom modelu se, po pr.vilu, opisuiu neklm koefleijentom ill funkeijom koji
se uvode u model. Taj koeflelient III funke/i. mogu se tretiroti ken osnovne promenljiv. XI 1predst.vitlnjenom srednjomvredno§fu Xlm i stendardnim odstupanjem °r
8.5 Kombinacija uticaja
Prema definicijama ZI vrednosti uticaja datimU ovomuanciardu, Statisticki podaciza uticajevezujusezo dlstribueiju m.ksim.'ne vrednosti koie se j.vli. u toku odgover.juceq vremonskoq period.. Ak" Ie .dva III vile utleaja kombinuju, moroju se dodatl I vred~ostl trenutnih utleaje. Prema tome, vrednolll
'mI of kole se upotrebljaveju d. prikazu utieaje ne mogu s. neposredno korlstlti u komblnaeljl ukliu~I,
. v.njem vile od j.dnog promenljlvog utle3j., vee se moraju redukovatl \jedn. od njlh IIIobe),
Veli~ine redukelje zovise od paramet.ra promenljivlh utie.ja u kombln.elji, kojl oPlsuju promene kroz
vrem.. U veelnl sluee)eve r.latlvno trej.nju utie.j. I broj njihovlh pon.vlj.nj. uzlm.ju Ie ken nejvatnljlparametri.
8.6 Projektne vrednosti
Projuktn. vrednosu',' promenljivu XI zovlsl od:
- srednj. vrednostl #lJ I standerdnog odltupanja°1
promenljiv.Xi'
- pr.tpost.vllenog tipe dlstrlbuelje,
- indekse Ilgurnostl ~ u udeto grenl~no st.nJe I proloktnu Iltu.eilu,
- '.ktor. 0, kojlm 58 oplsuje osetljlvost konllrukeije u odnosu n. dostlgnuto gr.nleno st.nle u promon-
'Ilv. XI'Z. neku prolzvoljnu dlltrlbuelju F(x,) proj.ktn. vrodnolt J. d.t. Izrezom:
F(x,.) - ~ (-D,'~) (7)
Ako s. pretpostevl de C. Ie XI nor01.lno respodelltl, ondele:
xl.-lli-D,'~'OI (8) :
a norm.lne dlltrlbueije daje:
XI. -Ill' e' x'p (-01./3, V,) (91'
711
Ako je koefieijenl promeno VI < 0,25. onde se VI zamenjuje sa (1,' . In (V: + 11.U zevlsno.1I od lIopouzd.nolll ko)e IU uzele u obllr. x' mole oIIgova.all p.oler-ulI.k,,) v""'lIoltl X"(1.6.3).
B.7 Faktori osetljivosti konstrukcije
Faktori ~ moraju biti odabrani ,ako da je:
};Q.f> 1 (101
. gde",£Q(. 1 odgovara samo onoj situaciji gde je velicina rilika ujedno II pojedinacnom promenljlvom
Je.no identlfikovane. Za uvisne p.omenl)ive upotreblJeva)u .e drugi odnoll.
Analilicke detinicija Ct;usniva so na tunkciji granicnog stanjal data je Ilruom:
Q. K,I (I:K',)112 (111
gde Ie:
08KI=-
oX,
XI- xi.Oj ZI normalne raspodele a
XI ~ xl.lxl'VI) u neuobicajene ra'Podele (V,<0,25)
ako .u pojedlne osobenosli .&drhne u projektnoj velicinl x'.Kod veclna funkeija granicnog slanja ova) matematlckl prl.tup uhteva nekoliko stupnjeva ponavlJenia
dok sa ne d~e do rmnja. P.ematome, mofe serumatretl I jeden uprolCenpristupuvodeclu odgov.ro.jucuoblastprimenotiksan1aktorosetljivostlkonstrukclje,ne primerklO Ut. B.9.
B.B Primer
U mnoglm slucajevlma iz prakse.kombinacij. opterecenja .anoji .e od jednog 'Ialnog optereeenja G Ijednog promenljlvog opterecenja Q.Cesto je otpomost konstrukclj. R dati }ednim glavnim tlktorom. ali
mofe prlblifno dl bude podeljen. I nl nekoliko razlicitih otpomosti Inl .evijanje, nl smlcln). I dr.1. .va-kl $I 1V0jim glavnlm tl"loriml. Po~to .u odnosl ceslO IIneaml, jedln vrlo pogodan obllk u.lova u sta.
bilnost konstrukclJe dal je prollom IInelmom jedn.clnom:
R-G-Q>O (12) .
gde Ie otpOr kOMlru"eij. Yrdan u hllm jadlnielml klO I utlclJI n. kOnltrukclju.OVI' odnol blc. uut
klO osnOYIZI sledeclprimer.I u skleduj. $I jednaelnom (5).Srednje yrednostl Gm (od GI i Om (od 0) smatreju II poznltim (Gm moh bit! jednlkl reprezentltlynoi
yrednosti u .0pstYenu tefinu konstrukcije).
Problem kojl sa rumanl u oyo.n primeru Je odre"iYlnje zlhtaY- .rednje yrednostlRm'
Sye yrodnosti
koeficljenatlpromena~G' ~a I ~Rsmatrojuse poznatim.Tlk~. II lmatrll dl Iedltl yrodnostfJ.Pro)ektne yredno'li dobijaju se iz jednacine (4):
G' = Gm (I-QG .fJ. ~G) (131
0'" °,"11-°0./1. va) 1141.
""'..~ .
712,-
A"- Am.e.x.p(-aR ./J'VR) (15)
Vrednoltl za JCI adobiJlju Illzj_dnlelnl (10), (1111 (121:
XG --oG" Gm,vG aG - Gm . vG/v'fJ{I' (16)
Xo- - °0. - am' va ao - am . vG/v'fj('" (17)
XR. A" .6R aR'- A" . "A/vr:xr (181
Nljzad, projlktnl uslov Iz j_dnaelne (6) dlje:
A" ~ G" - a":> 0 (191
OVllednleln. su dovoljne Zl ..!avlnje problema kojl mote, nl primer, blti naplsln nl sled~1 neeln:
aII- -!II..
Gm
At-G +~m m
- Pretpostaviti vrednost ~~ GQ'
- Izrleunlti pomoeulednlelne (16, i (~?):
1.
'IIQ . -. ..9- .QG II ~c A'
- Ineeuneti G'/Gm I O"/Om Iz ledneeine (13): '14).
- Izreeunati A"/Gm iz jednaeine (19) se znakom j.dn.~.ost,
- Izraeuneti~G;G'P'
Xo/Gm i XA/Gm.Izreeunlti X .
- Izrleuneti ao iz jednleine (171. Ako se izraeuneta vr.dnost nl ';'.postupak ponavljlti dok 51nl postigne slaga!'ie.
- Izreeunlti aA'
51 pretpostlvljenom vredno!cu,
A, - Izrecunlti t. m iz jednaeine (15).Gm (1 +11)
Aezultlt ovakvog prorleunl prlklzln je nl sliei 1, gde j- ~ dato kao funkeijl od II Zl sledece vrldnosti Zlvi 13:.
VG- 0,05
va - 0,20 I 0,40
"A-0..10 I 0,2
13 .. 6
"",--."
713"----....-
,1'0=0,' ---- --.--
",.~./
----1'0=0,1--- 1'A= 0,2
Va=0,2
10
JJ, 5
R 0Slik. 1 - Rezult.ti pror.eun. E= -!!! k.o funkcije od /J = !!L
U projoktnoj jodn.einl (16), po pr.vilu, Z8 jodnu Iii dva osnovn. prpmenljlve smOlr. se d. promena nji,
hovih vrodnostl im.ju n.jvcei ulic.j n. dosliz.nje granicnog st.nJ., On. su sabr.no so n.)vocim laktorl",a~setljivosti konstrukcije ai' Ove promenl)iv. se n.ziv.ju ..vodece promenljlve",Cesto je pogodno od.br.ti osnovno promonljivo teko d. so pr,\)ektna jedn.ein. (5) mote r..t8vltl na dvofunkcija: funkciju utic.j. na konstrukciju 0
Uz odredivanje jednog pogodnog nivo. poredonj.. ovakav .oblik prikazlvanja ce, uop~e posmatr.no, blti
moguc. Jednaeina (12) u skl.du je sa kombinacijom promenljivih otpor. k~nstrukcl)eXir.'
eijl je rozultetotpor R, i promonljivih utica). n. konstrllkc;ju
XI.. clji J. rozultat IItice) d~lova"j. S:
R"-S"..O (21\
Jedn. od promenljlvih olpora konstrukeijo 1Jedne od promenljlvlh uticaja ne konstrukcllu mogu se pos,
matrati keo glavn. "vodece" prom.nljiv. i oznacavaju II saX"
i X,.'
Ako II prol.ktn. j.dn.cina mole relclanit; prema )edn.clni (20). onde Ie moguc. uprolC.na metodeZI proeenu f.ktore o18tlllvostl konnrukclj. or Delje je prlkez.n primer uproltene metod.,Deobe faktore
"'Ir1"'I., kojl su u vezl sa promenljlvlm.
XI'I XI., prema jedneclnem.:
n:'r. QA
.aR,1 (221
0:. . Q .Q .II I 1,1 (231
dMvnlJava da ifn
i if s budu oel,.."",,, lO ,,,,,';IU rnleclJu R -S .o.it R =- as = 1,0 deje oelred.n. srodnj. 'cwltale.
714
U dozvoll.nlmgranlca.nau odnol°RIOs' aR I its ,"nlJU'O UV$ltlkao konllantnl laktorl koll rlOkrlvJllu
~YKinu projektnih Ilubl'y, u prakll. OR I Os IU .tandardna odltupanl' rozultat. otpora konltrukcljo Id.loyanja na konltrukciju. Na primor, yrodnelti Ci
R~ 0,8 I Cis- -0,7 mogu bltl zadovoljayajuti t.hnickl
podatak Zl rnne proj.ktn. zadltk..
Vodetl promonljiYI otporl konstrukcij.X'r
I Yodeta promonl)iya utlcaja n. konltrukciju X,. pOv.unoto la:
orR,i- 1(ul-11
tL - 1-1>,1
gd., lito tako, I Oltlle prom.nIJly. mogu bltl yauna uz manl' 'aktore:
orR,." 1
(ZlI> 1)
GrS,I" 1
Medutim, oye pretpostavke su uyek na stroni sigurnosti.
Za propisane promenljiye sa i-I, 2 . . . , koje odreduju smanjlyanj. utica;a promon., ..ednostl:
,orR.;- "S) -.,JT -,fT=T (24)
omogutuj. dobi)anje yrednostl
""
I 111.. Sledete uproSCenje sasto/I 58 od uYad.n/a konstantnlh yrednostl
ze "R,,'Irs,,; nl primer, "R) -Irs,'-0,4 u I> 1 je umoren. u pogledu prethodn. procene. Kao prlmor,
isti problem iz t. 7 Oyog Standarda razmatran je uprolCenom mltodom, Moroju 18 odabrotl Iled.t.
Gr-yrednostl:
- za a kao YodeCu promenljlyu
orR- 0,8
ora" 0,7
orG - 0,4 . 0,7- 0~8
- z. G kao yodebr promonljiyu
orG- 0,7
'Oa - 0,4'
0,7 . 0,28
Rezult.tl su prikaun; na sllc! -: I mogu so dir.ktno uporeditl sa slikom 1.
--''1IIr--'',,- .....--.--......--..
'. 715
,
----------I,
5
-.----- -vA.0.1
--- VA' 0.2
..,.
/'/'
Va .0.2
10 ,
I'
Slika 2 -Uprosceno odredi.anje CI-vradnosti
B.m Izracunavanje pareijalnih koefieijon8ta
Jedna ed valnih primena probabilistic~:ih meteda je pri Izracunavanju pareijalnih koefieijenata koji s.
koristo u m.todl parcijalnih koeficijenala. Primena probabllistlcke metoda omopucuja da s. ovaj rHO-
raeun prlkol. na Jedan logic an n.ein.
Medutim. uprose.nje postupka j. neophodno jer omogucava prlmenu konsuntnih pareijalnih keelleije-
nata. Ovo zahteva proveru edstupanja indeksa sigurnosti (ed prethodnnodr"'ene vrednosti) unutar pre.
dvidena oblasti gda su ova odstupanja prihvatljiva.
U prinelpu odredivanje 'Y-vrednostl mole se sprovenl na sl.d.cl n.eln:
U ';'etodi pareijalnlh koefieljenata projekt~a vrednost normalnog raspodeljenog utieaja se pile:
Fld~
'Yfi.
F'm 11+ knl' VI' (25)
gde je knl faktor fraktile (t. 6.1 It. 6.21.
U probabllistiekoj metodi projektna vrednost za takav jedan utleli (CI, j. negatlvno ZI nepovoljnl utiean
je:
Fj-Fm(1-a,''''V,' (261
Ako SI pretpostavi da ie Fl. F j . 'YIIce blti:
1-o:,.(J,VI'YII
. -,:;:;---:V-nl I
Na Istl naein mote II odrediti vrednost'Ymi
ZI neuobieajeno raspod.lj.'!O svojstvo m.terijale:
(27)
~=~~.pl-aR,,,,VI)
'Y'n;e. x. p (knl' VI)
.
(28).
, ,...._..
7.16
~ Potto flktorl o"lIllvostl konltNkcll. (OA' os) IOvl.. on nepnll,d."nltl udrlll.ne O. Ivlon "","vnll" I"'"menlllvim (jldnlelnl 111. perellllni Ilklorl i"ee"".tl p..omljodnlelnlme (27) 1(281 luo '.kolBviso odnepouzdlnosti lVih osnovnih promenljlvih. ""Idutlm. zo prektienu prlmenu 'e
pogodno eko vredno.1I 1',ne zlvl.. od nep~zd.noatl lVojstlve ml18':1'.'1 I vrodnostl I'm su nlllvis". Uodnosu nl n.pouzd.nosllutleljl. Ako ovo nl)1 IluelJ kldl sa prlmenjufe probabillulekl me'odl u svom opltlm obllku (t. B,2 doB.7), odredlvlnje I'-vrldnostl smatrl II Iprokslmleijom.
Ako su Ilktorl o..tljlvostl konstrukelja°
odrodani p..oonoupro!elnof metodl prlkl..nol u t. B,B. fedn..elne (27) Zl 1'111(2B) ZI
'mlbite:
. 1-a,.a,,'II.V,'Yfl 1 +k"I' VI
1291
~. lI.x.p(-aR .aR I,P,VI'
'Yml e.x.plk""VI)(30)
U ovom slue.ju vrednosti'Yz. promenljivu ne zav;,e ad nepauzdanostl ostallh promenliivlh. Potrebnn je
k"n".lovall da pard).lnl koetleljont; U praktienoj pli,,,.nl onogu oouhvalati I dotlatne nepou!dal1",,'1koje nisu diraktno ve.lne sa nepouzd.nosti",a u usnovnoj promenljivoj. Ako se. M pri'Mr, pretpo.tav;
da olpornost R nekog konstNkeionog elementa laV;!; ad evrst06e f i nekeg geoJT1f!trijskogsvojstvaa,tako de ja:
R. f. a
I ako ja Zl projektnu vrednost a lzebrlna nezlvn. vrednost II to je u voelnl sluelJove srednja vredncst}.nepou.dlnost vrednostl. bite pokyivenl pareijalnlm koetieljentom 'Ym.1 evnt06u.avo se postlle modifikacijom jedne6ine (271 u:
'Ym
II: x. p 1-0, . (j. V,) . e. x. p (-°. . (j. V.I
II' x: P Ik",'V,) (311
Plreijllni koetieijenti 'Ydmogu se odrediti uvodenjem jedne ill vita dodatnih promenljivih u proreeunski
mod.I, koj. e. It tretlfltl n.lltl nleln kaG utleDl1(vidl jodnnelnu 27) IIISVOJstvlmatorljal. (vldl f.dnoel.
nu 281.Plreljllni koefieijont
'Y"mole II i.reeunati tako do odgovare rulleitill') vrednostima ;ndeksa sigurnosti
fl. dok 58dNgi pera~tri .ldftevaju konstlntnim.
717. ."-"""";'-"."~.. .-. ,'-
PRILOG C
Podela oStecenja konstrukcije
Pod.l. 0It.6onj. moh I. vrlltl n. Olnovu pOlm.tr.nJ. a/ .-dIJ.gram., ullm.Ju~1 u obzlr v.fnol! dll.konstrukelj. IIIkonstrukelj. k.o eilin..
, Uobi~.j.n. je podel. ohotenj. konstrukeij. n. slede~1n.~in:: .) olte~lnj. koj. ne proullokuju rulen)e iii gubillk It.bllnostl konltrukeljl I pOlle ~III poj.ve optere.
6onj. i d.lje mogu d. se pov~.v.ju (Tip I),b) olte~.nj. koj. ne prouzrokuju rulenje ill gublt.k It.bllnostl konstrukeije, ell posl. ~ije poj.ve nlje
Podela objekata S obzirom na posledice pojave oStetenja
D.I Traleni stepen ligurnostl objekltl ill njlhovih del.ovi zavisi od velieine posiedici olte~enjl iii rutenil is.
tih.
Pollidice su:
II gubiclljudsklh livota ill ozleda Ijudi,b) drulIYene posledice,
cl materijllne Itete.
D.2 S obzirom na velieinu i znaeenje posledica, objekti se svrstavaju u grupe I rlzlieitlm tralenim stepenom
sigurnostl:a) Man;a valnl objekti
Kod ovih objek.te postoii zenemarllivo mala verovatn~. gubltk. Ijudskih livota iii povreda IJudl us-led njlhovog rulenjl. Drultvene posledice k.o i materijalne stete su male.
Ovde Ipedaju:
- jednospratni ili dvasprltni objektl u Kojima se Ijudi retko nalaza I u manjem broju (skledilta, po.
Ijoprlvredni objektil,
- nedstrllnlca,
- pOlpornl lldovl.b) Valnl objekti
Kod ovih olljakale u Ilueaju rulenjl postoj; velikn verov.ln~. gublt.k. liudlkih 'ivot.. Drultven.poll.dice I m'larlj.lne 1IIIe IU .neeojne.
cl Veom. valni obj.ktl
Kod ovih objeklta u sluelju rutenjl postoj; velik. verovotn~1 gubitlka mnogobrojnih Ijudskih livo.t.. DrulIYe", posledice I m.terlj.lne Itete IU veoma velike.
Napomena: U posebnim slueajevlm. na .ahtav n.rueioc. pojedlnl objektl mogu biti svtltlnll u vi!llgrupu nego Ito bi bili u uobieajenim uslovima.
Prilikom svmavanja objakata u pojedinu grup'! mora sc Imatl u vidu I njihovi budu~. upotreba, I to za
sva vreme traj.nja objakt.. Z. vrame izvodenja objektl mogu bit! Ivrst.nl U rillie lte grupe, u zevisnostl
od procene uslov. grad'enja.
D.3 Ukoliko se posmattaju pojedini delovi konmukcije, mora se pridrlavlti sledeelh odredbi:
- ako olte~enje del. konstrukcije illZiv. lnaeajno ost.~enje konstrukcije kao celine, ted. sa taj deo
svtltava naimanje u istu grupu u koju Ipada konstrukcija kao celina;
- .ko je mogu~a velietna stete po c.ni priblilno Jodn.ka c.nl pove~.nj. ulag.nja zbog .vrstavanl. U vlsu
grupu, tada deo konstrukcije mole biti svrstan U visu grupu od ona u kojol Je konstrukc;ja kao c.lioo;
- ako su verovatnast gubitak. Ijudskih 1 ivota. druStvene posledice I materiialna steta usled olte~enja
dela konstrukcije mala, teda II taj deo svtltav. u nilu grupu od konstrukcije kao celine;
- ukoliko Ie ne mole primenitl nl jedna od pomenulih odredbi, tada deo konstrukcije mora biti svrstan
u i.tu grupu kao i sama konsttukcij..
719
PRI LOG E
Vrste ltepen8 prove1'8
De bl Ie dokezelo de IU ulyojen! prelhOOn! pOOeclZI Izredu projekle dobri, de IU Ivl rlldDY!pr! Izred;projekte dobro 1 beno Izyrlan!. de au pr! Izvo(lenju !spunj.nllvl Zlhlevl projlktl, dl JI odgDY"ljuel
upotrlbl. keo I nidzor I odrtlvanje. moreju H sprovlltl pose~1 poltupcl prove...
Slepen provlrl m~le bll!: .
II uobleeJlnl pOIIUPlk prove..,b) strogl postuPak provere,
c) veome'strog i opselen postupek proyere.
Ze objekte svnl.ne U grupu "velnl objekti" ili "yeome vlln; objekti" sproveden; stepen proyere moraspadeti u grupu bllll el.
\I
N"o._u mK"onj. Rnpohllekoa..kr...dl.,1 .wkun"o, c,n ':r"'jl .1381/74.02 od.. II 191.. nl p.ot. to
ODNOSI IZM1IDU RAZLlcITIH TIPOVAODSTUPANJA I TOI.ERANCIJA KORIsOENIH
ZA TEHNI6KE USLOVE(Identfean sa ISO 4464: 1980)
JUSISO 4464
1993.
OvaJ standard objavljcn )0 a "Slat.bellOllIIst.a SRJ". br., 83/93.
Tolerances for building - Relationship botwoon tho difFerent types of deviatioos
.Rod toleraoces used for specificntion
OvRj stsudsrd je :fdontICRn sn :"tnMnrd"", "(?(t'mnrodn,,orgRnl7.8cije ".. staodardi-zRciju ISO 4464:1980, ToJornncns fnr bllildlng - RnlntJonship botwoon the diffe-rent typos of deviations nnd toTornncns nsnd for specific~tion.
NACIONALNI PREDGOVOR
Ovaj standard .Ie pripremf1A Komt~f.1n ?II :o;tnnrlllrd'! i? oblasti dimenz10nalne ko-
ordinadje 11 grac!enju Sl\.ve7.nng ?AVOrill ?II :o;tlll1rlnrdi?Adju, a prevod .Ie sa engles-
kog jezika standarda ~Iec!urtllrorln<, orgnllh:l1c:iJp. ?II 5tAnrlllrdJ:>:acijll ISO 4464: 1980.
Pr.vllnlk br. 60-12662/1 od 1981.07.16;Slutbollllist SFRJ, br. 46/81.
Cllmaelc and hydrologIc condlelons
1
,Predmet standarda
avim standardom se utvrd~ju klimatski i hidrolo~ki uslovi koil se moraju uzeti u obzir pri projektovanju
i izradi kolovozne konstrukcije puta.
2 Definicije
2.1 Kllmetskl uslovl - skup motoorolo~kih polovo kolo koroktorl!u proso~no slollio atmosforo I nJelle pro.~
'mene na posmatranom mestu, podrutju III oblasti kroz koJu put prolazl, u odredenom vromonskom rez.doblju.
2.2 Hidrolo!ki uslovl - stanje podzomnih voda u blizini puta, prl temu se mote radltl 0 podzemnol vodl,
vodenimdzepovimai vodi sa kosina- padina torena.
3 IzraZavanje klimatskih uslova
U ovom standardu klimatski u:lovi izrazavaju se temperaturama vazduha, pri temu se uzima u obzir de/-
stvo niskih temperatura.Delovanje niskih temperatura prikawje se vredno!~u Indeksa mraza. Indeks mraza oznetava trajall;e In-
tenziteta mraza na'jednom odredenom podrutju. Indeks mraza se odreduje kao apsolutna vredno,t razll.
ke izmedu maksimuma i minimuma kumulativne linije scednjlh dn.vnih temperatura vazduha u najhladlll-jem perlodu (hladni talas), na jcdnom odabranom mastu IIImateorolo!koJ stanlel za posmatranu zlmu, a
izrazava se proizvodom: °c X dani (vidi sliku).
Zavisno od nivoa na kojem se obavljaju merenja temperature, posto)i slede~i indeksi mraza:
- indeks mraza okoline,
- indeks mraza povdine kolovoza i
- indeks mraza na nivou posteljice.avim standardom je predvideno odredivanje I kori~~enle sarno Indeksa mraza okollne ("adlne), odroda.nog na osnovu podataka 0 prosetnojdnevnoj temperaturi izmerenoj na 1,2 m ;znad povr!lne tla.
Merenja temperaturo obavljaju ,e u 7, 14 i 21 tas na osnovu utvn'lonog po,tupka hldromateorolo!ke ,Iut.
be.
I izdanje SAVEZNI IA YOD ZA STANDAJlDIZAQJUI
~U<1J
--- 1<1- <1JE
"-c:0
'tJI
'tJQ
'....
'-<1JQ,
Str.n. 2 JUS U.C4,010
, "'----'';:;;-- ~-------
'- I'--..-,
''::~,',............
, I-
',,,-
",\"
~.~/ 6' !-[.J
/';,(
/1-"" 0 l[-./ ./
/~-"
~...-
J., ';--"
""
,.-
:7 9 08,":
)-~ -I-c--I---- .-/ ,
'r-
//~, ~.fi-
1----
0g
\. /V r'
)
ttv>(. -) ---,- '
_no,---
J 'I~- ---'.\
:\. '~, '"
'\ ';::
r'\.
'''' ,
~-~, I ll-I
<
1//
';./
,;::-, L.'
",
~/
'981 ~'
...~r
'---
,---- -
~
/
~tr
8'
L'6£1
,
"
, ,,
0 0 0 '0 00 0 0 0C'\j
- "- f'\II I(!UOP x
0J)- Opollz!oJdOU!}!I<JIIDUII!ID/nwn>1
._-~-
1 Co" "" ""~~~:?'~i-=
~ '"..,
~.. ~
'CC::~I()-O)::a-.I--aO)It'I"'-OU
--=+-- -:-~~C!::::'a-e ~ "
4c~ ~~~~~
~
I
§1
6~h,~ I: e ~,~I
I :.QE.,J . .I : i:
",
00<")I
737
~
---------
'c:0~0E
~ ce
:><
><
00~I
738 JUS U.C4.018 Siron. 3
3.1 Postupok Izro~unovonlo Indoklo mrozo
Ze ouroillv.nJo Inunkla mru. n.l\lro I. n.cI't. kumul.tlvne IInl)e Iradn)lh /inavllih tamlH.hne 1ft1..rItHIkoJI po~inio 10 dena pro roolstroven)a prvo tomlJoroturo nlfa od OOC, a zlvrlevI In 10 dlno po ruulnrovl'
nju poslednjeg mraze.
Indeks mrazl Sl izra~unl kao razlikl izmedu mlkslmuml I mlnlmuml nl kumullllvnolllnill Z8 sVlkl p"'
rlod Imnlvlnjl, Ii. u Inlervllu u koiem kumullllvnl linija plda. Usvljl SI makslmllnl vIII~lnl, odrl"onl
za morodavnl porlod Imrzavanla u kolem su lomporlll!re vazduhl bllo nllnllo. Ako )1 u loku mlro<lly.
nog perloda Imrzavanll zabolelon kre~1 period odmrzlvln)l, koll nl)1 mooao lzazvall kompletno odmna.
venia kolovozne konstrukciJe I malerl).'" Ispod nJa, kao merodavln Intllks mraze ulvlla sa r..llka Izm..
du mlksimuma I mlnlmuml na kralu lakvoo porloda (vldl sllku).
3.2 Odredivan]e merodavnog Indoksa mreza
Za dimenzloniranle kolovozne konslrukcile I 'predvlden]e mere ze n]enu zaSlllu od Siolnog dolnve smrze.
vanja i odmrzavania odreduje II merodevnl indekl mraze za Iollenl projeklnl period.
Merodavni indeks mraza odreduje II ne Ilede~1 na~in:
- ze dvadoselogodiSnji projoklnl period usvale II proll~ne vrodnOIl Intleksa mraze odrodona ze Irl nIl,hladnije zime u prelhodnom IrideselogodiSnlem perlodu,
- ze deselogodiSnli projeklni period usvaja se prose~na vrednosl Indekla mrell odredena ze Irl nal'hladniie zlme u prelhodnom pelnaoslogodlSnjem perlodu.
4 H idro losl<i uslovi
HidroloSki uslovl mogu biti povoljni ill nepovoljnl, SIo zavlsl ad dublne smrzavanla, nlvoe podzemne va.
de I olllijivostl materijala na smrzavenje.
4.1 Povoljni hldroloSki uslovl su kodl ]0:
4.2
- naslp visino iznad 1,5 m,
- plilak ullk Sl dobrim uslovima odvodnjavanja,
-' nlva podzomno vodo nlll ad dublno ImnovlnJo,
- kada iznad nlvoa podzemne vode.nema drugih moou~nosll dollcan)e povrSlnske vade.
Nopovoljni hldroloSkl uslovi su kada jo:
4.3
- nasip visine Ispod 1,5 m,
- dubok usek,
- plilak usek sa slabim uslovime odvodnjavanja,
- nivo podzemno vade u zonl smrzovan]e, I
- kada postoji mogu~nost kapilarnog Izdizanja podzemne vade.
Osolijivosl malorijala no do)slvo mrall ourodona]o standaruorn JUS U.EI.012.
4.4 Hidrolo!ki uslovi primonjuju So pri proceni osetljivosti kolovozne konstrukcije na dejslva mrlzl I za pre..
duzimanje merl za spre~avanje o!le~enja kolovozne konstrukclje puta ad de)stva mrlZl, prema sllndar.
du JUS U.B9.012.
N. O,"OYU mlilleni. n.publll:kog IOkretarlJal8 za kulturu sn Srl)ll. br. 413.81/74.Q2 ad 4.11 1074. n. ,lIlN!a .. pori' 1.1 prum..
!itlmpa Sevelnl zevod Z8It.ndardluclJu - Beogrlld
2 Oprema i metode merenja
2.1 Metod. pom~ sonde,. tI.lleam.
2.1.1 Op'r.m.
OK 8211.74
JUGOSLOVENSKJ
STANDARD
SA 08AVUNON
PRlNENON
od 11181-09.28
739
JUSU.B9.0 10
1981.Pravll,!lk br. 60-12882/1 od 1981-07-18:Slutbenllllt SFRJ, br. 48/81.
ProJektov.nJ. I gradenJe pUlav.MERENJE DUBINE BMRZAVANJA
Muwrwnent depth of fron penetntlon
Predmet standarda
1.1
1.2
Ovlm Itend.rdom sa utvrGuJu poltupcll oprem. kOJlllut. z. m.renJ. dubln. Imrz.v.nJ. u tlu I kolovoz.
noJ konltrukelJI puta.
Dubin. Imrz.v.nJ. odra(i.n. pr.m. ovom It.nd.rdU korllta I. z. dlm.nzlonlr.nJ. kolovoznlh kon.truk.
elJ. ,I ogr.nle.nJ. 180br~'J. u perlodu odmrz.v.nJ..
Sonde z. m.renJ. dublne ,,"rz.v.nJ. ,.,toll Ie od ledne mellngane, vodonepropultlJlva oblo!na cevl,Z.'
IIIJen. U donJam delu, I. gornJlm delom u vldu meslngene gl.ve koJa J. t.koGe vodonepropultlJlv. (III,
k.,). '(5).;.. @ '.' ,- ..~ "r--- 1J ~
<D00''''
I
i~J~ :if' ' '1
.
I
ItI
N.,llel Ja:
1 - Ipolln. oblog.
2 - unutralnJ. eev3 13' ..:. dr!iiCI flallca
4 - z.tvar.e
6 - londe\lOrn
. .i,'1
I
:\
I'
";'
j,I
"!
\ )jt~f'
.
"
"
;~\ ~.~,
:.,:';;"!'-!l
,'j""'~
,I"",' \'!(.,~
I~e SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACUU
de/By g/<9ve
Slika 1
740,
2.1.2
Glaya sonda Ima, zatyarail 18 nayojem ko)1 sa sklda radl utyrc1lyanJadubl",' smrzavanja. U oblolnu
cey uvuilena Ie unulralnla meslngana eey, zatvorena sa donie slrane, u iIl)o) su unutraln)ostl Porac1en8
Itaklene flallce dullne 36 mm, preilnlka 12 mm, Ispunjene teilnolW kola menja agregatno slen)e u Inter'
velu od -1oC do OOC.Flellee se nalaze Izmec1udye moteloe vodlee. Unutralnla eev 18 yadl u bllo ko)e
vreme radl oilltavenja dublne Imrzavan)a I zamane Ilpucalih flallea.
Dullna sonde 18 mernlm flelleama mora da omogu61 meranja dublna Imrzavan]a od 1 do 1,6 m, zavllno
od ~lImatsklh oblasti gda 18ugraduja.
Napomene: Sonde za merenle dublne Imrnyenje prema t, 3.1 Oyogstenderde odgovara londllye)oarlkogporekla pod nnlvom ..Wybo", pa 18 ona moh korlltltl za merenJe dublna Imrzavan)e po
ovom Itandardu,
Prlprama I provaravanJa Ilpravn08l110nde
NaJpre .. mora proverltl da ilia londa Ilpunjana flalleama do dovolJna dublna I da II .. u flalleama ne na,
laze vellkl mehurl \lakva flallea ne smalu .. upotr,bltll. Flallce .. pOltevlja!u tako da IU 1m zatverlillokrenutl nadole I d~ Izmac1un]lh poltojl rezmak od 3 do 6 min. Zetvarell na glavlsonda podmezu)e IIradllaklag odvrlanje.
2.1.3 Nailln maren]a
Dublna Imrzayenja merl 18 teko Ito 18 reglltru]e polohJ Ilpnkalih flallea ullad dalltva mraza. Dublnene)ylla poloml]ene flallee u londl predlteylja makllmalnu dublnu Imrzavan!a u polmatranom parlodu.
Dobljanl podael un058 18u zaplsnlk (yldl obreClan zeplsnlk u prllogu).
Sonde II flelleame korllte 18u podruil]lma II Izrezlto nll~lm temperalurama.
2.2
2.2.1
Metoda IIlndlkatorom dublne Imrzayanle
Oprem,a
Sonda za marenJe HltO)1 18 od proYldne ee~118 ugraylrenom eentlmatankom podelom, IzraCleneod poll.
vlnllhlorlda, ntvorene ne dnu, Ispun)ene drobljenlm Itaklom pleve bolt I vodenlm rlltvorom lIuorelOl'
ne. CIV)e ne gorn)emkreJuzatvorenemllinaanim zatverailemII navo)em ko)1 II mole Ikldatt radl pu.n)enla I pra2nlenla.
Ova cev 18 poltevl!a u spolJnu oblolnu cev od pollvlnllhlorlda kola )e II donie Itrane zatyorena lpecljel.
nlm iIepom, a 18gorn)e Itrane po..dule mlltnganu glavu II zatyarailem. Na glavllu Izradenllpeel]alnl zu.
bI ze flkllrenJe sonde u kolovoznl zlltor (Ilika 2).,
Preenlk spollalnle (oblolnel cevl )e 20 mm, a nJene glave 40 mm. UnutralnJa provldna eev preenlka
16 mm ladrll u lvom donJem delu yaljek od penlite gume koJlm 18omoguc1avaneutrellsanje pove6enja
zapremlne teilnostl prl n)enom Imrzeyenju.
Standardna dullna Oyogtlpa sonde Ie 1 m, all 58po potrebl mogu upotrebltllsonde ye6e duflne.Nepomene: Sonde za merenle dublne smrzayen!a prema t. 3.2
Oyogstandarde odgoyera sondl francuskog
porekla poznato) pod nezlyom ..Indleateur J.P.G", pa.. ona moh korlstltl za meren)e dubl.
ne smrzayan]a po oyom Itendardu.
2.2.2 Prlprema i proveraYlnje ispraynostl sonde
Prlprema, Indlkatora dublna smrzayanja obayl)e sa u dye faze kole obuhyalaju:
- prlpramu londe za merenJe (pun)en)e svake godlne) I
- pOltayllan]e sonde u oblofnu eev ugraCIenuu koloyoz pre pocetke zlmlkog peri<,~.,
Svake godlne; pre nastupanja zlmskog perloda, u laboratori)1 58obayl)a pun)en)e unutralnJY.'.1 yodenlmre,tvororirfluofescena I'opranlm dro~ljenlm playlm staklom, koje je prethodno osuleno.
Cey $I pro ."':.nlji:!\'8"n~..r..tvorom fluorescena do podeoka 60, a potom $I Istera)u svl vazdulnl mehurl61 time Ita '
.. Itlska penasla guma u dnu eIVI I u eev postepeno sipi drobljeno piavo Itaklo uz zbljanle eelokupnoginaterijala lupkenjem cevllll na vlbraeionom stolu. Prl tome je velno, radt onemogutavlnja da vazdulnl
mehurltl ostenu u rastvoru, da rastyor fluorescena bude uyek Iznad nlvoa drobljenog stakla.
Posled.n)a dva centlmetra !spod zatYlraila nemaju drobljeno staklo, ye6 su Ispunjena zrnlma krlstalnog
Unuirdnla cey II zaty..a meslnganlm zaty"afem, palto se spojnlca prethodno premate slilkonskommaU,u, a potom i!uya III transportuje do mesta ugra(JIyanJe, uyek u yertlkalnom polofaju.
Na kralu svake zlme potrebno Je da II unutra!nja cey Inadl, Ispraznl, opere I postayl na mesto koJe nile
izloieno suncu I toplotl, a drobljeno staklo pafljivo opere IOSU!!radl pono~nog korlltenja u toku n..adne
zlme.
742
2.2.2.2
2.2.3
Pre po.tevllenle unutr.lnJ. cnl u oblolnu, kol' I. ugrt(l.ne u kolovoznu kon.trukcllu putt ne odebre.nom meatu. u oblolnu cev It ulll' ull' nlsk. taek. teeenja. u kollelnl kola I' dovollna dt potpuno Ispunl
lupli'nu posle unolenia unutralnje Clvl.Unutralnie cevllndlkatora dublne smrzavanja ugraauiu se 1 meltc pre poeetka perloda smrzavanja.
U toku prvog meHC8 po.le postavljania londl kontroliJe It I po potr.bi korlguie nlvo fluorescena u cevl,poJto pod dei.tvom ttobra6aia mole doel do nlegovog spultanja.
N a e I n m tr.. n la
M.r.nle Indlkatorom dubln. smrzevanJa .altoll It u oeltavenlu podeoka na nlvou promen. bol' u unu.
tralnlol grtdulltnol cevl. It tlenol6u do 1 em. a doblvenl podacl unolt .. u zapl.nlk. Prl tome IUmogu.
6a trl .Iubla:
- u perlodu .mzravanla: granlcl .mrzav.nla prodlrl !apulta II) u I.dnu .trukturu u kololl'poeltna
t.mplratura u avlm ta"/!kama blla pozltlvne (veet od OGC); potrebnoI' odrtdltl dublnu zamrznutezo°
ne I<t u em (.lIka 8);
- u p.rlodu odmrzlvanJI: po.,. p.rloda Inuzavan/e, keda temp.returl vazduhl ponovo pOlten. pozltlv.no. grenlca odmrzavanle prodlr. od povrlln. kolovoza uz I.tovremlno IzdlzanJI prvobltnl grenlc. Imr.zevanla(smanjenJa dublne); potreboo Ie odredltl zemrznutu zonu I zibelllitl nlvoG (kote) 1<1I 1<1.u
em:
- Iiolenill IluetJevl, na primer ako u toku odmrzavanle nastupl drugl period .mruvenla: teda mogu,.tovremeno po.tolttl :; Izoterme oGe. pi Jt potrebno odredltlzamrznutt zonl oeltavtnjem koll I<I.
1<1I I<a.IJem (Ilika 8).
2.3
2.3.1
M.toda II .Ioktrlenom .o"dom
Opr.ma
Sondu za m.re"I' pred.tavllaluplja ClV od pilitiene mase na koloj .u, na razlleltlm odltolanllma od nl"
nag gor"Jeg d.la, pOltavlll"1 bak,rnl prltlnovlllrl"a 30 mm, u koJlml II n unutrtlnJe atra". nalaz. pl..
tlnskl otpornlcl (sUb 3).
0
f.~S"
Slika 3
Na .Ilcl Ie:
1 - pl.stlena ClV
2 - mernl elementl (bakarnl pntenovl)
3 - unduel6 la utlkaelma (klemama'
4 - spoinlce
& - plastiene Clvl za zaltitu provodnlka
8 - In.trument za merenie otpora (Vlstanov most)
743
Razmak Izmac:luprstenova blra se prema potrebl, Z8vlsno od dublne na koJoj treba merltl temperaturu(08 kontaktu I u sredlnl poledlnlh sloleva, na kontaktu Izmec:lukolovozna konltrukelje I tla, na rezllcltlm
dublnama od povrllne polteljleal.
Platlnskl otporniel povezanl su pomocu provodnika kojl proleze kroz unutrelnJost eevl od plaltlcne mase,
18 kontaktlma smeltenlm u vodonepropustillvoj glavl ucvrl6enoj na gornJam delu sonde IIIu lpecljalnom
88nducetu Izvan kolovoza.
Za merenje je potrebno povezetl kontakte Inltrumenta Z8 merenje n pojedlnlm perovlm. kontakat. unnducatu od koJlh svakl odgovera jednom platlnlkom otpornlku (sllka 41.
@ @
SIIka4
Nailielle:
B - Izgled kontaktne kutlje I prlkljucelma
C - Izgled kontaktna kutl)a I prlkllucelma kao I kolovoza u kojlla ugra(lana sonda
3 - utlkacl
6 - plastlcna eev Z8zaltltu provodnlka
8 - za!tlte kontaktne kutlja
Napomana: Sonda za maranja dublna Imrzavanja pram a t. 3.3 ovog standard. odgovara opramllva)earskeprolzvodnja poznatoj pod nazlvom ..Sonde Lagep". pa la ona mole korlltltl za marenle dubl.
na Imrzavanja po ovam Itandardu.
Prlpramanla I provaravan]a Ilpravnoltl oprama
Pre ugroc:llvanla sondl I platlnsklm olpornlclmo pOlrobno la proverltilipravnoit utvrc:llvanlam promana
alektrlcnog otpora u provodnlclma. aventuolnog odstupanja Z8Ivakl od tarmoelamanala lodgovareluclh
korekelonlh koenellanata.Proveraven)e Ispravnostl la obavlJa potapanjam u ledenl rastvor (smalu vode Ileda), alzmeranlelaktrlcnl
otpornlcl se koriguju podelavanjem nultog pololaja.
Prl merenJu se mora kontrolisatl I aparat za merania elektricnog otpora (provera ;strolanostl baterl)a Ipodelavanje nul tog pololaja).
2.3.2
Nacln meranja
Dublna smrzavonJa odrodulo so merenlem promona eleklrlcnog otpore 1Z81vonlhpromo nom temperelure
U Iplrall od "Iellnsko lice, u kolo] Je olektllcnl otpor 100 oma prl temperalUrl ad oOe. Splrala)a ugrec:le.
na u staklenu cevclcu I d;reklno veuna Z8melalnl bokarnl prsten koll)e u dlrektnom konlektu Ie tlom
smlnJenJem temperlturl llpod oGe I obrnutoJ. AI~ultltl merlnll uno""
u odgoYI.
rljoo. kolonl Ilplsnlkl (preml Ilpllnlku u prllogul, IIJedno II druglm nlOphodnlm podlelmlll dono.
lenjl zlklJooikl (tlmperltura pomlne kolovoZl, temperlturl VIlduhl ne 1,8 m lIned povrllne kolovo-
II, stenle poyrjlne kolovollltd.l.
Elektrlene IOnde II pletlnlklm otpornlelml ornogu61VIju merenJe tempereture u podrueJu od + 260e do
- 26oe.Tlenolt merlnjl morl II krltetl u grlnlceml Izme4u 0,1 IO,6oe.
3 Ugrac1lvanJe opreme ze merenJe dublne .mrZlV8nJI U kolovoznu konatrukclJu
3.1 llbor meltl a u.rlCllvlnJt oprerne
DI bill doblll kerlktlrlltlOnl podlCl 0 dublnlml .mraYlnJI, morl II prl POltlVIJlnJu IOndl IlIbrltl rip'rallntltlYna dlOnlOl putl, YodeellrlOunlo Iledeeim Olnloclml:
- polollju puta u odnolU nlokolnl !Iran (ullk, nallp,lllIkl,
- olUneanoltl meste I vl8'teclJI (Iuml, IbunJe) I Illollnoltl _Ita merenjl d'Jstvu Vltr., megll 11110.
nov,
- n.Olnu OI~nJ' InIgI (put II neprlkldno Olltl od Ineg., povrem.no IIIJ. dull vrem. z'VlJ.n Inegom
Utoku godln.I,
- potrebl d~ II IOnd. postlVi u tradlnu lIobr.eIJnl tr.ke, dl bl II"'
tlJ n.Oln apr.Ollo n).no oltetenl'
lbog O'ltlh prolill toOkoVi vozlI..
N.pomen.: Dubl", smrzlV.n)1 Ilm.rln. nl b.nklnl III u nJ.noJ bllzlnllnltno odltup.JU od dubln. amr.
1"lnJlllmeranlh u kolovolu.
3.2 U.1Cl1vInI1 oprerne
Prl ugrldlVlnJu oprem., bll obllr. n. yntu upotrlbIJ.n. 10ndl, morl II Ilbulitl odgoVlrlJuel rupl u ko-
IovolnoJ konltrukclll I donJ"" ItroJU, doyol)no dubokl Illrokl dl II U nJu mol. IrIilltltllondl, Rupi
morl bltl prlbllino Vlrtlkllnl, I nJ.n prlOnlk I dubln. I' n.kollko mlllmetirl veellod pr.Onlkl obloln.
OIvl.,
Proltor Ilrnedu Vlrtlkllnlh IldoVi rup. I obloln. OIyl morl II p'IIJlyo I dobro lapunltl mltlrlJllom IIlapunu (IUY,Oln pellk do 11112 mml UI dobro nlblllnJI prl nlllpln'u pelkl, dl bl II onlmogu6110 IIVI'
rlnJ. Vlzdulnlh ClpoVi. DIO rupe krOI kolovolnu konnrukclJu,' POlebno krol kolovolnllillor. morl IIlapunltl odgoyirlJu61m mlt.rlJllom (aIlOnlh III 'nlh klr.kterlltlkl II oylm u dotlOnom IloJul UI nJegovo
nlblJlnjl u ylle lIoJ"1. GI"I IOndl morl II dobro utvrdltl.
4 Obradl podltlka
NI 01nOVUpodetek. doblJlnlh rneranJem u posmltr.nom perlodu crta II dlJegrern t.mper.tur. Yllduhll
tempereture nl rullOltlm dublnernl od povrllne kolovozi !sllkl 81.
745..~
.l1li
iii
. ~.cLt
~10
aPI en
e . . ..- .. - - ~
. - -- .-
. ~ . - .. -_.
- ~
~ , ~ ~ ~ ~ ~:).-DZO/QIO~ OUl,Jr.od I OI."PZOADJnIDJOdw,!
...
I:!\
~'ti
~~;e-::I
~o~
If~
~
l1li.
.. -_.. J J
iii.. - - ..
I f / . I
,
I!-
sa
Ha0- mlll'tn" n"''''klll .kret..q.tI U kulluru In Irbll' br. 413-81n4-GZocI4.111174.118"'-. poru 111--'
\-.
Q
'PI
I, . - .--. . .. I - . ,
- .
.. .. ~ i-.-
f;I:ggHn~g1~;;~~ii!1~ 1iI~
1 U jJ U.u jJ~'I ~
..W R ~ . ~ ~ w+ + + I I I
:).' nil I il~nJIIUOIj '/QpIt n DJnIDlldwllJ.
VI
.
.
I I
"" 'I~
JlII(tli.1I, I , I I I I!"N'8:S..,,,,VI
><
. -.-__I
---~ -- - n-.....
u~0!i!
~u
u!!
~u
0co
II1I1IIII1I1
(§)@I I
jI11I
'I" I~I
4-1I
1 II 1
G> @
I III 1
..$1 I
~:II
~I11I
I I
<5> §1 II I
G ~II....II
jl II~1
G 1 .1I I
18 @ eI I
fi1 II 1
~~II11
~III II I
e @
746
...
I!:ai.II
'~.iI.c:.IIE0
..,
8' :i- ~;E ~
°. ,,-..
~~ "'ii'~! -Q8~'''~1S "t.:!,f,f~.§ ,iI.~ ~" ....
.IIj ~
181~ .111-1--1-
1 i :~,.E.II ."
I I 1, I 1I I I
I 1 I1 I 1I 1 II 1 II I 1I I 1I 1 I1 I 1I 1 I1 I 11
! II .".12] ~ ]
1 I".,
"I:
I 11 e l
1 II I 1co,
I-II -'I1.811
i' I ~I~I -I 1 <::;1
~: §1 : I01 "'1 : 1;;:
~I:::: 1 I
.~: i t I~: ~. t ~~ :;:,2 R~
IIII
:::1
~I
~:1
tI
@
.@
Q
~
@
:::0) .."
;:: 8.a ~0:1~-
li8.I,
~ ~ ..~ ~g c: ~
~i ~ ~ ~~I I
~ .. c: ..0)
.." $'1' i:ri 8 i:i .Q..1::\ ~ 8.11 -Sil
<5>~ 1 iI 1
.. ,,' .01.8':§.-I! U~.e ~'I Ii
l~ ~l&~.$!e~1 iI 1 I
~ .
~ a:@t'3 -
~ ..".-. 8'~ ::!
"-(:)
E~C
titto.u
;~J] &.~c!! !! !!.r.!II II II O.!!!
~~ -C:S >.
>i iL: ii
G~
G~
fi~
tt E ...! .!I
~'
.\1,'"~ .i C 0
e 2 e '; e ';';
{"'0' {8. t G i.. ~! - I!!!".!!,.2 IS .-.,;'.-5 c
i" i!! i .g...g~ .J!t-" t-..!! t- C';; c:;: oU
~-
~.~,
BK 82B.7~ 747
JUSU.EI.OI2
1981.
Pr.vilnlk br. 511-12662/1 od 1981-07-16ISlulbenl.Ust SFRJ, br. 46/81.
JUGOSWVENSKI
STANDARD
SA OBAVEZWOM
PRIMENOM
ad 1981.o9.2f'
Projektov.nje Igradenje puteve
OSETLJIVOST MATERIJALA -TLA NA
DEJSTVO MRAZA
Susceptibility of materials to frost action
1 Predmet standarda
1.1
1.2
Ovlm standardom se utvr"uiu vrste materijala postell Ice u pogledu njihova osetlilvostl na delstvo m..u.
Razvntavanie materijal. u pogledu njihove osetliivo!tI n. de)stvo m..za korlstl se prl Izboru materllillpri projektovlniu I gradeniu kolovoznih konslrukeljl, klo I od.."lvln)u Zlltltnlh mlrl prollv Itolnog
dejstva mraza.
2 Osnovni pojmovi
2.1 Traina o!tecenia kolovozne konslrukelie puta nastaiu kad je materllal u postelilel, osellliv na It.tno dej-stvo mraza. izlol.n ovom utieaiu. Oltecen). III pOlledlel Izdlzln). (bub..nla) mll.rl)all [)ollol)le. zboyItv.rlnl. led. u n)emu, odnosno sm.nlenJI nl'gov. noolvooUuoled povaClnl' vle2,,01l1prouzrokov.n. lap-Ijenjem.leda pr,iodmrzav.niu.
S obzlrom nl osetl)ivosl nl ~ejstvo mraza (zamr!!avan). I odmrz8Vln).' miter IIaU se d.le nl:
niaju svoju strukturu I znatno bubr.. Prom.ne noslvootl ovlh materlili. prl odmrzav.nlu IU znltne, k.o I
d.formacli. povrlln..
3 Odredivanje osetljivosti materijala na dejstvo mraza
O..tljlvost mat.rlial. na d'istvo mraz. oe.nlul' se oumarno nl oonow r.zullila I.borltorlloklh Isplllv.'
nia ill procenom.
3.1 Odre"ivanje oo.tljlvootl mater;j.la procenom
Za Izradu prethodnlh otudiil, oc.n. osetillvosU materll.11 nl de)olvo mrlzl malo Sl vrlltll proeenom naoonovu terenskih kvalitativnih ispitivanla (potapanjem mlt.rlilll u vodu, oc.nom st.pen. pllllicnoltl,brzine upijanjl vode I sl.).
3.2 Odredlvanj. osetljivooti materijala labor.torljlklm ispitlvanjem
Ocenl stepena osetilivolli materiiala na dejstvo mraza vr!i se na osnovu rezultala Iledeelh Ilboralorlilkitispitivanja:
- grlnulomelrl)lkog lellive (Inlllu),
- pilitlenih Ivolllive (grlnici konzillencilel.
I iEdasVe SA VEZNl ZA VOD ZA STANDARDIZACUU 1
Katagorlja materijala I osatljivost Vrsta materljala Ueeita ealtlea Klallflkael)a prama
na deistvo mraza manilh od ltanderdu JUS U.E8.0100,02 mm, u"
mase
G1
vrlo malo oletljlvl Iliu nak J do 10 GW, GP, GM, GC
G2 al iljunak 10 do 20 GM,GC-GL,GM-GC,
slabo do srednie osetljlvl GM-MLb) pnak J do 16 SW. SP, SM, SC
G3 a) iljunak >20 GS-CL, GM-GC, GM-ML
sradnie osetliivl b) pesak loslm vrlo sltnog 1 . >16 SC, SM-SC, SM-ML
praiinastog)c) gllne, sa IndoklOm plastle. ,
CL.CHnostl> 12 -
G4 a) praiina'
- ML,MH
vrlo oseUjlv; b) vr\o sltan praiinost p.sak >16 SM-ML.
el gllnovlta pralina, Ind.ks CL, CL-ML
plastlenostl> 12
dl usloj.na gllna I ostali sodi. u slojevlma:
ment; sa sltnlm testleama CL,ML
CL, ML, SM
CL. CH, ML
CL. CH, ML, SM
748'-
3.2.2
3.2.3
Analiza DranulometrljskoD sostava vr!1 sa u ellju ndredlvan)a sarlr'"la eosllea man)lh 00 O,O?'mm u OOno.
au na ukupnu kolieinu suvog matori)ala vellelna zrna mania od 60 mm, prema Itandardu JUS U.81.018.
Plastlena Iwjstva tla Ilpltu)u sa prama standardu JUS U.81.020.
Na osnovu dobl)enlh rozultata Iz t. 3.2.113.2.2 osatl)lvolt matarlJa'a n.dajltvo mraza ocanju)e II premaIladateJ tabell:
, 3.:1.1
Na osnovu podele iz t. 2.2 materljali oznat.n;"
Labelisa G1 smatraju sa povoljnlm. a maleriJali oznaeanl
sa G4 nepovoljnim. Materljali oznatenl sa G2 I GJ svrstavaju se u povoljne IIInepovol)ne, u Zlvlsnostl od
lokalnlh uslova prema standardu JUS U.89.012.
3.3 Odrellivanje o.etljivo.tl materljala u Izuz.tnlm ullovlma
U Izuzetnlm slueajevlma, kada za nekl materljal treba da se ustanovl nJegovo ponelan)e na dejstvo mraZl
u slofenim klimatsklm uslovlma, treba prvo programlratl I prlmenltl odgovarajuta 'aboralorijska ;spltiva.
Deblllni d. zovlsl od dublne smrzevanje preml t. 2.1 ovog stlndardl.
Ako II prl dlmenzlonlrlnju dobllo doblJlnl kolovozno konstrukclle d. > X, IlpunJen Je ullov koJI Ie POI-
tlvlJe prl potpunol zlmenl miter 11111.
3.2 Dellmlenl Zlmenl miterllill
POltuplk II Ilsto)1 u dellmleno) zlmenl miterllill pOltellleo osetlJlvog nl mrlz miterliliom neosetlJlvlm
nl dlJltvo mrlzl do dublne mlnje od dublne dejstve mrezl.
5101mlterljlll osetljlvog nl deJstvo mrizi nl dublnl X-d. bl~. zlhvI~en ImrZl.~nllm u toku Izuzetnooltrlh zlml (sUkl 2, pOltuplk bl. Deblllni kolovozne konstrukelle morl dl bude odndlnl peml Iliel 3,
u zevlsnoltl od Indekse mrlzl I osetlj1voltl mlterljala posteillee.
Oveko odre(lone v.Uelne d. merodavnl Ie sarno eko Ie v.~. ad one ko). sa doblle prl dlmenzlonlrlnlu I
obzlrom nl n05Ivo.t.
Prl korl~nlu dlJagr.mo na sUel3 deblJlne kolovozne konstrukelje d., prlklzelll nl dljlgrlmu. odgover.ju nepovoljnlm hldrolo~klm uslovlma I Isflltnlm kolovoznlm konstrukciJlml (sluelllvllV I V nl IUel41.
§ 720
-tr 710II>::::-u
"2.700......II)
8'90~II>Iii80~0
"0 70~0:§. 60:QII>
Q 50
753
&0300 &00 500 600 700 BOO
Indeks mraza J-Co"danaSlika 3 - Dallmlena zamena materllala u posteljlcl osatlJlvog ne delstvo mraze
Na sllc!"je:
1 - vrlo osatlllvi zemljanl matarllell na de)ltvo mroza
(kategorlja G41
Hldrololkl
uslovl
Dublna smrzavanje X
Nlvo podzemna vade
N(JUS U.C4.0161
~-ON.[qc::-c:"'!!j1;;3.-,-ii-- c.!
@
E ~g!:!-'eE
~=.-ei$8
G. +G,
Vrlo malo doosrednjeosatljlv
G3
OsrednjeosetlJlv
G4
Jekoosetljiv
2 osetlllvi do Ilebo oletlllvi zeml'enl materllell na
Potrebn. zeftlt. protlv oftetenia od mraz. premaItandardu JUS U.B9.012
II1----IIII
Slik.4 - pOdrueje prlmene preventlvnlh mers ze zaltltu Ilpreeevanl' oftellenle kolovoznlh konstrukcl.
Is od dejstv. mreza
754t-
Ako IU hldrololkl ullovl povolJnl hlueaJavlllll1i nllllel41. navadenavradnoltll..rnanJuJu za10".
Kod betonlklh kolovznlh konstrukelJa I materlJala pOltelJlce od sradnJeg do vrlo ol8tlllvog na dalltvo
mraza (G, 1G4J. premlltandardu JUS U.E1.012. doblvene vradnostl date ne Ilici 3 umenJuJu 181116".
Umesto da 18 materllan ol8tlJlvl ne deJltvo mraza zamenJuJu moterlJalima neolatlJlvlin na daJltvo mrall.
nllhova ol8t1llvost II mole smanlltl III otklonltl poltupkom ItablllzaelJe III obradematerllala u poltllJlelprlmenom odgovaraJutag vezlva. NeostatlJlvost tako Itlblllzovanih matarlJala poltalJlca mora la dokazatl
lapltlvanJam.
3.3 Izrada vezenlh IloJevi
Izradom vazanlh IloJava u ealoJ dablJlnl kolovozne konltrukeije (prlmenom odgovaraJu~lh hldraunenlh III
OaJltvo mraza na matarlJalo u poltelJlelspraeava II III ImanJu)a ugretlivanJam termolzolaelonlh matarl)I'
la. Elakat ova mar. mora la uvek doka..tllapltlvanJlm.
3.8 Izbo' tehnl6ka mara
Izbor naJpoUotlnlJa tahnleka mar. Iz t. 3 ovog standarda vrll II no usnovu optlmalnlh tahnleklh I ako.
nomlklh pokazatalJa.
.
N.- mll 1aRopubIltkog.kr8torq.t...kulIUN SRS<bIJ.br.413.~1/74.(J2 ad 4.111974. no ploto. porn'" prom8t
DK 62574625 8.625745 755JUGOSLOVENSKJ
STANDARD
SA OBAVEZNOM
PRIMENOM
Projok lovon)e I gredon)e pu leve
INTENZITET KI~A
JUSU.C4.020
1981.
od 1982.0~ 23 Pravilnik br. 50-10360/1 od 1982.06-22; Slutbenililt SFRJ. br. 43/82
011$i9" Bnd construction of roads. Intensity of rainfall
, Predmet standarda
Ovim standardcm .0 utvrduje pO'lUpak 18 odredivanje inlenzilel8 kih merodavnih za dimenzionisa.nje organa La odvodn;avanje povr!in.kih voda na javnm pulevima van na.elja.
2 Definicija
Intenzilet kilo ie koli~lna vode pale u jedinici vremena na Jedlnlcu povr!ine.
3 Podloge prora~una
Intenzi1l!1 kih odreduje se na o.nQ\/u pluviografskih podataka hidromel!orolo~e .Iutbe,Period lakvih o,."alran;a mora iznosili naimanje 10 godina.
4 Odredivanje intanziteta kih
I"tenzilel kilo i ra~una se pcmoeu obrasea:
Cj ~ ---! u lIs h.t + k,
gde je:
i - srcdnjl illtcnzitut ki~ U VlcmCIlU traj811ja t, koji IU prosotno J.vlja JeuRllput U JJI!rlodu t gcxJh11
1//. ha);r
Cr - paramelar lokaeije, zavi.an od mosla I pov'alnog perioda t, ko;; odgevara kol i~ini kilo po jcdlnici
povr~inc;
kf - paranetar mesta koii linearizuje odoos in1enzitetai trajanja u minutma,t - trajanje kiSe u minu Ima;
I, - povraln; period javl;an;a, u godin."a.
Vrednosti paramelara C, i k, za odgovaraju~e podl\J~je, odno.no za dijagrame
zavi500sti intenziteta kilo,. tra;anja kih i povratnog perioda odreduju hidrome1l!orol04kemedu.obne
.Iulbe.
I. izdanje SAVEZNI ZAVOD ZA nAHOAoIUIIUOIU
K.tegorij. put. Povratnl period ).vlj.n). t, (god.)
Auto.put.vi 10Maoistr.lni 5Regionalni 5Lokaln; 5
756
5 Izbor periods t r
Ilbor povratnog perioda javliani. levisi od polohja i vrste j.vnog put.. kao i lokalnih uslova
Irilika. veli~ine i posledica poplav.) i ulim.iu so il t.bele.
Veza s. drugim standardim a
JUS U.C4.022 - Projektov.nje i gr.denje putev.. Vreme dotican)a vode
JUS U.C4.024 - Projektov.nje i gradenje putev.. Koli~ina otican)a vod.
He OWIOWmlllenJa RepubUtkOl ..",ee",".ta,. kulturu SA SrbIJ.br. 41:"81/74-02 od 4.11 1974. ne plD" pore' na prom8t
&0.0""",_.ni .- .. n.nd...Uuciju- '-""
DK 625. 74.625.8 :625745
757JUGOSLOVENSKJ
STANDARD
SA I'RIMI'NOM
Projoktovanjo I gr.denjo put..e
VREME DOTICANJA VODE
JUSU.C4.022
1981.ad 1982-()9.23
Pravilnik br. 50-10360/1 od 1982-08-22; Slutbenilin SFRJ. br. 43/82
Pln""mg IllId fit/sign o( rond construct/Oil'. Duration of I"f/uw
1 Predmet standarda
Ovim standardan se utvrduje n~in prora~un8"",mena doticanj'1l yOOa ad kile, U ll"isnosti ad
dUline toka. karakler;stika sJivnog podrufja {nagib. osob;ne terenal i inlllnziteta ki!a. a u eilju
dimenz;onisanja objekata za odvodnjavanie nl javnim putlvim. van n...ljl.
2 Definicija
Vr~me doticanja ie vreme potrebno da vode od kila sa sHvnog pod, ut.11 sti9nu do kanaloz.eionog voda.
3 Podloge prora~una
Kao podloge za odre";vanje vremena dotieania voda slu!e:
- intenz;tet kila i odre"en prema Slandardu
- du!ina toka vode lA'- srednii nagib toka vode S.
- koelieiien! olicanja 1/1.
JUS U.C4.020
4 Koeficijent oticanja 1/1
Koelieiicnt oticania 1/1jednog slovnog podrufja p,cdstavlja odnos maksimalnc kolifine odvedene vode i
2.3 Vldan ",regal - agrogat kojl Ima vodom napunjen. otvor.no por., a povrllna zrna ot-vij.no'e
sloj.m
vod. (sllke 41.
'Vazduhom 0..1en lIItogat - 8gl'ogat koli Ima suw povrllnu zrM a otVorane pori III d.llmlC!no Ispun/I-
n. vodom (sllka 21.
2.4
~.<.
do',
00".'-'.o...'l
. :.:'. ::., Pora e'.to ~ .-Zmo
~( ,::':::\. .~'-:": .:',',:;:
°0...' ~':
..::. :.,. :.~
Slika 1 Slika 2
~:,
: . .,Voda u
'0°;-:.: P ori:::: :~.~.:'.. .,: . ,- 0°"
. d.':.' '. ':::
"
.
Povrfinski. '. .' slolvode. . . ,,':.
'.,: .:-",'
;,
Slika 3 Slika 4
II ildanj~__t SAVEZHI lAVOD ZA STANOMtI:\lZ;\~_l ~
252
3 Odredivanja vlainosti
3.1 Prlneip
VII!nost klm.nog Igregltl odre(luj. .. IUlenJ.m uzorkl do Stll", ml".
3.2 Aplrltll prlbor
ZI Ispltivlnj. korlstl ..:
- gr.;nl ploel (III gls iii .lektrlflll) 1/1.lektr/fnl suln/ca,
- sud ZI sul.nl',. - IOPltlca,
- vlfl8.3.3 Kolifln. uzork. ..ltpltlv.nl.
Koliflnl uzorkl ZI poj.dlnlfno Ispltlvlnl' (u grlmlml) odre4uj. 58 tlko Ito .. v.llflnl nljv.teg zrnltrlkelje, Izrdenl u milimetrlml, pomnofi $I 200.
3.4 Postuplk
POSudl ZI sulenje .. Izmarl, u posudl .. odmerl uzorlk I Zltim osull do stllne ml... Suli II na grejnojplofl ut stllno mallnjl. Ako $I sull II elektrlfnoj sulnlcl, nl tlmperltUrl od 105:t 6°C, m.lenj.
nl" po.trebno, Slmo J. vreme SUIenJIdule. O..loonl uzorek . ohlldllll sobnu temperlturu I Izmarl.
3.6 IznfunlYlllje nzu Itlte
Vllfnost uzorkl u procentlml me. Izrefunivi . po pbrlSCU:
U. (M.-M,)X 100M,- Mp
gdeje:U - villnost suvoguzorkl u procentimlmi.,M1 - ml51 posude I vldnog uzorkl, u grlmiml,
IlpitlvlnJe Z8vlll od vellclnl nllvltall zrnl. Prlblllni kollClnl u grlmlml Izr.Cune.. teko, da .. preCnlk
n.JVltall.zrn.,Izralenu mm,mnoll.. 100. .
6 Postupak
Uzor.k oN"n do Italne ma.., nl temperaturl od 105:1:6 °C,Odvall se I slpa nl Hltavljenu garnlturu II.ta postlyljenu u pOludu. NaJpre .. seJe nauyo, . zatlm oltat.k na poJedlneCnlm sltlma Isplra yodom
lYe dok kroz sit. ne poCn. da teee Hmo Cist. voda. Suspenzlje nlJlltnlJlh Cestlca I voda od Isplranja H.kuplJalu II za odradiyanJe cestlca manJih od 0,063 mm mltodom "Iometrlsenje po standardu
JUS U.81.018 ili po Andreasenoy~'~'et?<tl, po Itandardu JUS 8.88.086.
I kdaaJe T SA VIlNI ZA VOD ZA STAl'lDAIIlDIZAaJU I
Karakt.ristik. povrlin. t.r.na'"
~um. 0,1
Livad. i nliv. 0,2
Neobrasli tereni 0,5
Stenovite povrline 0,7
Putevi be. kolovo.ne konstrukcije 0,7
Putevi S8'kolovoznom konltrukcijom 0,9
Naselja, krovovi 0,9
758
Orijentacione vrednesti koeficienta oticanja >/t,za razne pov~ine \erena, uzimaju se Iz tabel..
5 Odredivanje vremona doticanja
Vreme doticenja ro~unaC. so prlblilno, po obrasC1J:
t .A1~LA.__--- + 5
'"
~/3 Cr 213S 1/2
gd. ie:
tA - vrsne oticanja. u minutma;
LA - dullna vodenog toka, u metrima;>/t - koeficljent oticanja;
C, - pan.,.,etar loka:ije, .avisan od mest'! i povratnog perioda javljania, koji odgovara koli~ini kih po
jedinicl povrlin., odlt'd.n prema standardu JUS U.C4.020;
S - srednji nagib voden.og taka LI'
U%.
Ve.a sa drugim standardm.
JUS U.C4.020 - Projektovanj. i gradenje put intanzitet kilo
JUS U.C4.024 - Projektovanjo i grad.nj. putova, kolj~ina otlcan;a vodo
N8 - mlalonll R_bllekog""r I)..I.1
kulturu SR Slbljl br. 41:..a117~2 od 4.111974. no pla(a II po'.. no p",",ot
t'8mpa s.,unllwod 18 118ndartUuciiu - Beoond
JK 625. 74.625.8:625.745 759
SA PRIMENOM
Projok tovanlo I gradonjo putova
KOLltlNA OTICANJA VODE
JUSU.C4.024
1981.
JUGOSLOVENSKJ
STANDAIlD
od 1982-09-23 Previlnik br. 50-10360/1 od 1982.06-22; Slutb8ni lilt SFRJ, br. 43/82
Planning and design of road construcrions. DischargtJ compuration for srorm drainage
1 Predmet standarda
Dvim standardan se uIVrduje n~in proracuna kdil:ine oticanja vode (protokal koie je merodavna
za dimenzionisanje organa za odvodnjavanje povoiinske vode la putova.
2 podrueje primene
Dvaj standard so primeniuje u pOltupku projektovanja organe Z8 odvodnlavanja povoiinskih voda sa
javnih puteva van naselja.
3 Podloga proraeuna
Merodavni protok vode izral:una so polto se pretlodno odredi:
- in1l!Ozitet kile prema nandardu JUS U.C4.020,
- vreme doticanja i koelicijont oticanle prama ltandardu JUS U.C4.022,
- morodavno trajanje kilo, dolinisano u L 4 ovog standarde.
- ukupna povoiina slivnog podNCia. delin;san. u L 5 ovog ltandarda.
4 Naein proraeuna
Proracun morodavnog protoka vode, kqi Iluli ,a dmenzionilanje kanalizacionog voda Z8 odvodnja'
vanje povli;nskih voda sa javnih puteva, zasniva ,so na metodi proracuna pomocu v:-emena lecenja.
Merodavno trejanie kilo, koje d..e meksim.lni 'protok. jedneko Ie zbiru vremena tet:enja ukanalizacionan vodu I vreme"" dotleanj. n. putu.
t .'"
+ tp
gde je:
t - trajanje kilo merodavne z. sr.cunav.nje kolicin. bticanja vode, u minutim.,
tk - vreme tec.ni. vod. k.n.liz.cionim vodom od njegovog pocetke do preseka koli so polmetra, Uminutima;
), - vrem. dotleanja potrebno da voda nigo. do kanalizacionog voda, u minutim..
Maksimalni protok u nekan pre",ku kanalizacionog voda .bic. dostignut kad. vod. koje <!otic. saputa i vod. kqa otice sa slivnog podNCj. pored puta stignu istovrem.no.
Trajanie kile t omogucuje de se odradi merodevni Intenzitet i d.t u lis ha, delinisan u ltandardu
JUS U.C4.020.
,I ...... SAVElM ZAVOD ZA nANDAlU)IlAQIU
-..
760
5 Ukupna povr~in8 slivnog podru~jo
Ukupna p<wriina slivnog podr\Jtja obuhvata celo podr\Jtje sa koieg padavine otitu ka kanalizacio
nom vodu.Dna ie prirodno ogranitena vododelnicom. ili veHatki:
itd. Za sratunavanje k d icine oticanja vode. ta u kupnaprikazane na sliei ,.
Deo p<wriine slivnog podr\Jcja A, ograniten je tako da je t, . t, tj. d. je vrem. dotic.nja vode
sa pOiriine AI u kanalizacioni vod i do posmatranoq preseka jec1nako \"pmpnu traiania meroc1avne
kile. On s. s.stojl d.lom od povr!in. put. i d.lom od slivnog podrucj. por.d put.. ~rin. ovog d.lasllvnog podrutj. v.n put. (du! k.n.llzeclonog vod.I, odr."uj. I. prema It.nd.rdu JUS U.C4.022. Deo
povr!in. IlIvnog podrutJ. Az, ukollko g. Ima, predllavlj. olt.tak od celokupno povrlln. IlIvnog podru.cja.
putem, hleznickan prugom. k.nalizocljom
povriina deli se na dYe povriine A, i A,.
6 Sra~unavanje ukupne kolicine doticanja vade
Ukupan protok vado Q. ;ednak ;0 zbiru doticanja vode sa delova slivnog podrutja AI iAl'
Kditina vtlcanja sa povriine AI odreduje se intenzitetom ki~ i, a koHtina oticonja sa povdine Al
smanjenim intervitetcrn ki~e. Radi pojednostavljenja proratuna ta redukcija Z8 povliinu Al vrij sepomocu kooficij.nta. koji iznosi:
a' 75k,
-- -- -- .u %.101+ k,
9<10jo:
k, - parametar mesta u mrnutima proma standardu JUS U.C4.020:
. t"". - ukunno Vfeme doticanja. Ii. t,ol = t, + t;? - 5 mmuta.uraflcki prikaz koeficijenta redukcije a u zavisnosti 00 k, i
1,0' dat j. n. slici 2.Ukupan protok vode u ispitivanon prcseku kanalizacionog vOOa ie:
"', - k oe!icijent oticanja sa pOOrucja A, (ostatak slivne povr!in.):- intenzitet kile koji OOgovara vremenu doticanja t. t,;
a. - kooticijcnt redukcije. p",1hodno dotinisa".
Napcmena: Mole se desiti da se nojvecl uku~iI\ proto. vode doblja sa istim Jedinstv.nim intenzlt..
tom ki~e la oba 0018 slivnog podrutja, koji oogovara ukupnc.m vremenu doticanja
It'o,1 delova slivnog pOOr\JCja A, i A,. OVU moguCnost treba racunski proveriti.
7 l!pr~ceni n8~in prora6una
Ukoliko je uticaj vode koja je pala na slivno pOOr\Jcje Az mali i ne mole uticati na dimenzionisa.nj. k...,.llZacionog voda, u prora'Cunu koliC;n. doticanja v,Ode (protokal u fonnularu (51.31 mogu
da izostanu kdone od 17do 26.Napanena: Ovo uproOtav...,je m~e s. primeniti kada su povr~ina, nagib ili koeficijent otican;a
bocn. slivne p<wriine.mali.
8 Tok proracuna
POSlupak proraeuna protoka0" u n.kom pres.ku B kanalizacionog voda vrii se postupn f) po presocma.
.kako je to dato u prH~enoj tabeli i obja!nj.nju za dobijanj. potr.bnn vr.dnosti koj. s. unos. u formular.
./.70
60
. 50-.;)
'0 ~O
.~'u 30~:J't:J
'"....
C20
:;.~ 10
~~0
761
Radi obja!:njenja pojedinih otnaka dat i. na slici 1 lemaUkl prikaz iedne situacij..
~ Granica AI
~ Granica A 2
SI,I<.I.
o. 75 ~ , u'l.ttot" kt
kt=parametar mesta(minuta)
10 20 30 40 50 60 70 M 90 100 liD 120m;n
Ukupno vrcmc do1iconjo u minutimo ttot= t," ~ - 5min
Slika 2
762
Fez. iz kojlh Ie .aslojl pror.eun au siadae.:
1 Podali kan.lizaeionog vodan.deonlce(du~ine od oko 100 m) vodecikanalizacionog voda, promenama karakleristika povriine llrena Iiispojanju kanalizacionh vodova
2 Razmak izmedu delova: .
3 PodJ~nl nagib kanalizacionog voda Ss (nagib sllean nagibu pUla)
4 Procena <..dnle 0171"" vOOe u kanalizaclonOTl vadu (prvl den: vm . 1mI. za S, < 5 %; vm..2 mi. .. S, > 5 %; .Iedoc; doo: brzino kole .0 aeokuju)
5 Vreme dOlleanja u odgovarajucem delu 61 = ~.m
6 Ukupno vreme dotieanja 1= \, + ~ I\t
7 Odg",arajuci deo povliine puta: 6AII
8 Koefieijenl oticania sa kolov01a: If, l[Jrema standardu JUS U.C4.022)
9 Rodueirona [Joy.lina [Jut.: AII.d. b.AII' 1/1,
10 Sredn;i nagib povr!in. A, :S'G
liz .iluaciiel
11 Koeliei,.nlollcanj.sapovrtine A, :"'tG
12 Sidna povrtine A, : L I (prema standardu JUS U.C4.022)
Rlgoill Jarkovl slub za odvodnlavanle kolovozne povrtlne.
3.1 Trouglastl rigoli
Trougl.st! rl9011 umesto trapezastlh jarkova su boljl zato sto poveeevaju bezbednost s"obracaja. pOSto
se profil puta prosiruje za sirlnu rigola.
II IzdenjeI
,SA VEZNIZA VOD ZA ST ANI>ARDIZACIJU
Strono 2 JUSU.S4.062
3.1.1
3.1.1.1
3.1. 1.2
765
Rlgoll ad bet on a
Rigol ad betona pnkazan no ,I. 1 prlmenjuj.'e za auto-puteve I putev. sa me!ovhlm saobra~alem. Rigol je
ad betona m.rke 30, i.ategorije B II, minlmalne debt!!ne 15 em, Ivl~n!.k je cd betona marke 30, katego-
rlje B II, prema ,t.ndardu JUS U.N2.062, radl se istovremeno sa rlgolom, bez ,pojnle. fzmel!u njlh. U
,peclj~lnlrn 5Iu~.lovlm. Iyl~nj.k 50 moh Izradltll ad .ruptlvnlh sten., drobnlh kr(J~njnk. III pelt.r. 50
meroma 1B/24 ill 1B/30 em. Resenj. s.. bermom !Inne ;. 0,50 m omogu~.va zouStay!janje ,Itn!jeg ma-terljal. sa ko,ine. Izr.dom trouglastog rlgol. pro!lruje ,e profll put~, pa rigol moh povrem.no da 'lu!11
za '.obra~aJ. Popreene ,pojnlee u betonskom rlgolu r.de'e kao prltl'nut. na razm.ku ad 2,0 m, jer so u
prak,i taj razmak pokazao kao poyoljan.
Kako popreene, toko i spojnlee izmel!u Ivienlh tr.ka I rlgola, kao I kamenlh Ivlenjaka I rlgol., zalivaju se
a'faltn~m ma'om prema ,tandardu JUS U.M3.095.
Vod. Iz rlgola odvodl s. u Jarkove ill u propuste. ~III razm.k ne smo bht vo~1 od 200 111.Ukollko .e pro-
pu'tl nalaze na vecem razmaku, za odyol!en;e vade mogu 58 prlmenlt! esvi preenlka 0,4 do 0,5 m, ~a,livnieima I re!etkama, a na ra'tojanju 100 do 150 m, Podu!nl naglb betonsklh rlgola ne ,m. bitl m.njl
od 0,20 %, a fzuzetno 0,10 % n. kr.tkoJ du!ln!.
Na ,IIcl1 pr!kozano je re!en)e'a
beton,klm rlgolom u meterljaltm. kojl propu!taju vodu.
Mere u em
min. do Iirin. b8nkine
.0 ~5do 7'/,
y
Sitka 1
Rigol ad betona morke 30, kategorile B II, prikazn na sl, 2, prlmenjuje se u evntlm Stenama, jer se U
sten.ma takye vrste n.jlak!. rod!. IvienJak mera 1 B/30 em ad betona MB 30, kat.gorlje B II, prema
standardu JUS U.N2.062, radl se i'tovremeno'a rlgolo~ prema t. 3.1.1. Podu!nl naglb rlgolo je u 've-
mu prema t. 3.1.1.
Mere u em
~0 ,0
-----min. do !irine bankine
min.25 153
5
50do75
~ 2,5do7'/,
Sliko 2
766
3.1.1.3
3.1.23.1.2.1
JUS U.S4.062 Slrana 3
Algol ad afllt-betonl prlkazln ja nl sllcl 3. U ovom slu~lju montdnl batonskllvl~nlek MB 30 postev.Ije s. na podlogu ad neblj.nog betone MB IS, AsfeltiranJ. rlgole vr~1s. Istovrem.no sa Izredom Z8Vn.
nag sloje ad asfelt.bltona. Izuzetno, luedl e51lltnog rigole mob 58 Izvnltll nekon ugre(flvenje zevn-nag sloje ad esfelt-betone se~enjam Isfalt-betona za ~Irlnu rlgole. Aaz~stlrenje asfalt.betone u ovom slu-
~eju po pravilu 5' Izvodl ru~no;
Mer. u cm
".a
M815
. .
..:.;..~..:.Uh;:;-!'~;?J'
Slike 3
Keldrml..nl rig a II
Kaldrmlsanl rlgol prikazan na 51.4 prlm.njuj. 58 Z8 merovltl saobrecej, MaZe de se Izvodl ad doterenaglomljenog kam.nl ill ad sltne kam.n. kock. na sloJu p.ska ad 3 cm. Aka se upotrebl doteren lomlien
kemen, spojnlce sa reda dublnl 10 cm, I ~Irlna 1 do 3 cm. Zellveju 51c.mantnlm malterom 1:4. N.do.
statak ~va konstrukclje ie u tome flo sa ta~ko Izvodl zbog potkopevenje kosin. usek. ill zaseka. A.!.-nj. sa .bermom !irln. ?' 0,50 m j. povQljnij., j.r omoguCava zaustavljanje si.tnij.g materljela se kosl.~
n.. N.doStetek j. u to~a flo sa pov.eava povr~lne keldrmlsanjellskop, pe sa prlm.njuj. semo tamo gd. jopotrebno pro~lrenje profila zbag vidljivostl,Spojnlce u kaldrml mogu Sezellvetl peskom 11\cementnim malterom.
Odvo(fenje vade vr~1se prema t. 3.1.1.1, 5 tlm da podufnl naglb ne sm. bid manJi ad 0,3 %, a Izuzetno
ne kretkoj duflnl ne~lb malo bltl 0,2 %. -Ovaj rigal 58 upotrebljava kad prepustljlvih materijala kada se ne primenjuje sloj cistoce, odnosno tam.
ponskl sloj. Aka se prlmenl tampon, advadnjevanie poSteljice mar. se pos.bno rditl.
Mere u emmin. do Iirine bsnkine
Slika 4
Stron. 4 JUS U.S4.002 767
3.1.2.2 K.ldrmlsonim rigolom ad lomljenog k.men. s. ivlfnj.kom n. kroju, prlk.zonlm n. sl. 5, smanjuje sepovr!ln. k.ldrmls.nj. Iiskop i postojl mogu~noSt pro!lrenj. profll. put. zo stv.ranje pebfke 111blclkll-
stitke St.ze. IvlfnJ.k 18/30 iii 18/24 em polde se na sloju beton. m.rke 15, kategorlJe 8 I, debl)!neIDem, I sloJu peska 5 em,
Mere u em,
min. do Ilr;n. bsnk/ns- '-
50d075 min.50
min.lO/.
. Silk. 5
3.1.2.3 K.ldrmlsonl rlgol u trasnaj stenl, prlkazan n. sl. 6, Je s. Ivlfnl.kam ad beton. mark. 3D, k.tegorlje
8 II, mer. i 8/30 em. Kaldrma se postavlja na sloj pasko, .11se mote Izvestll II vldu kankrellte, n. slaju
'beta". morke 15, ketegorl)e BI, prem. sllel 4. Rde~je s. ka~kre'ltom s. prlmenjuje na putevlm. zetet.k saabr.~j,J. 'Aka se kaldrm. Izvadl n. slolu pesko, ondo spajnlee treba Ispunltl p.skam IIIzolltl cementnlm m.lterom.Odvadenje vade Je premo t, 3.1.2,1.
Mere u em
~a7~
.i
MBI5 DOlo~
min.lty.
. Slike 6
3.1.3 Rigol ad konkrellta
Riga! ad konkrellta (lomljen kamen u betonu. deblJlne 25 do 32 em) prikezen na 51.7. Beton Jemarko15, kategarl). B
"a debljl"e 19 do 12 em. Ivlfnjak preseka 18/3011118/24 em r.dl se ad eruptlvne ste-
ne, a mogu se upatreblll u dobrl krefnjael. 'sto taka, IvifnJak II!mote lrverti Iad beton. marke 3D, ke-tegar;)e 8 '.I, prema t. 3.1.1. Odvoaenje vade Iz rlgola tla je prema t. 3, I, 1.1.
768 JUS U.S4.062 Str.n. 5
min. do lirine bankineMere u em
SOdo75
No sllel je:
0-.
beton MB 15
0- 5101 pasko
Silk. 7
3.2
3.2.1
Segmentni jarkov;
Op!tl z.ht.vl
Segmentnl jar.k, prlk.z3n n. sllel B, prim. vodu s. eele kolovozne povrltne I koslne usek.. Ono lark.
mo," bill najm.nje 0,30 m !spod IzlazrlOgdel. tamponskog sloja, kako bl zastonk. voda Iz posteljiee mo-gla n~smetano d. otlce u jarak. Ako se predvlCl. vece prolle3nje vode so pribre!ne stren.. dubln. jarke
se povec.va, d. se n~ bl desllo do se voda Iz larka prellv. I ul.d u tamponskJ sloj kolovozne konStrukcIje.Poduznl n.glb segmentnog jarka u koherentnom tlu krece se od 0':; do 4,0 % (vldl t. 3.2.3).. lzuzetno
n. kr.tkoj dUlln! n.~lb mole bitl 0,2 %,Slrln. I dubln. segmentnog j.rk. odreCluje se Iz .ledeCjh obralOe.:
lirln.: x - 2 R sin ~= 2 Rtg ~dubln.: y= R (1 -eos~) = R (see ~ - 1)- 2 2
gde je:
R - poluprecnlk krlvln. j.rk.,
a - prelomni ug.o kog. u preseku cine n.glb koslne nasipa I na91b koslne laseka ill useka.
Mere u em
x:lSOdo 250 _/\~ (1'1\ ,/-
--"., """,
-- .-- -- \'- Humus (10 do 20 em)
--1-- A
~
b
Silk. B
Stren. 6 JUS U.S4.062 769
Segmentnl jarak, prlkazan na 51.9, prima vodu sa banklne I koslne useka,
U slu~.ju k.d. kolovoz I b.nkln. Im.lu suprotne popre~ne naglbe, kao Ito I. prlk...no na 51.90dvod-njavanje bankfneI Ivlenetrake vr!1 58 prema segment nom Jarkustv8ranjemsuprotnog preloma po~
pr"~nom n.glbu pOSteljlee kolovou. I'I!!nlmalnl poprecnl naglb posteljlee n. tom dolu I.nosl 4 %. Ov.k-
vim relonJem sprcceva se da voda koj. prod Ire kroz ben~lnu ne tece duflnom eele postoljle. kolovou.Dublna j.rka mora bid n.jm.n;e 0,30 m Ispod don)e lvIee umponskog slo)a. Odvodnj.venjo postoljle.
vrll se preme suportno) stranl, all ne I odvollen)e vode ko)e prodlre kroz b.nklnu. Ov.) tip s. prlmenjuje
u slucejevlm. gde se zbog materlj.'. IIIdruglh r.zlog. vrl! prol!renje useke.Ked. se vrll vhoperenJ. kolovou prema suprotnom nag!bu, t.d. se vhoperenje posteljle. z. dostl.."jetog. n.glba Izvodl na odStojanju od 1,0 m. Na taJ nacln se Izbegavaju poprecnl naglb! manjl od 4 %, koji
bl onomoguelll pravilno odvodn)avanje posteljlee.Ukollko se nes!pllzvode u ravnlm terenlm., ne predvl".ju SOsegmentnllarkovl, vee se pulte vod. sa ko.lovoza preko koslne nes!pa na teren.
Pozajmllta Za 'izraduj- ovih naslp. mor.ju bit! udal]en. na)m.n]e 50 m od projektovanog puta.,Poprocnl naglb banklno je 3 do 8 %, u zavisnostl ad nJonog ucvrlCenJa. tJ. dill )1 sublllzovan klkvlm ve-
zlvom IIIne. Veel poprecnl naglbl so prlmenjuju z. voCesirlne banklna I prostora za odmaraIiSt..
N. sllc\ 10. prlkazan je segmentnl jarak bez t.mpona Ispod b.nklna.
Mere u em
150 x=15Odo250
~
4-/._mln.4~
'Slika 9
~
x=150do 250
"'",.
,..\11',/,/
/'-".;
"/',.---
~
Slika 10
3.2.2
3.2.2.1
Nekl ob!!el zahltnog segmentnog jarka
Segmentnl j.rak z.travlien (pobusenjen)
Ne sllelll prlk.zan Je segmentnl'jlrak z.travl)en trevom n. mettcnom tlu keDI ..!th. Jerke oblogom od
busen.. Poduln! naglb zatravljenog III pobusenJenog jerka no sme bltl manj\ ad 0,3 %, a Izuzetno na krat-koj dullnl mole bitt 0,2 %.
770
3.2.2.2
JUS U.S4.062 Strana 7
More u em/-1 d03% I
~I
Na sllet je:
CD - use)avan)e trevom n. m.tltnom tlu@ .:. oblog. ad busen.1II busenl humus (naJm.nje 3 red.'
Silk. 11
Segmentnl jerak sa hrap.vlm utvriCen)em dn.
Segmtntn' Jarak sa hr.p.vlm utvriCenjem dn. prlkaz.n Ie na sllel12. ~Irln. utvr!ten)a lavlsl ad kolltl.ne vodenog talog.. .11se u norm.lnlm qkolnostlm. predvl". ad 1,00 do 1,50 m. Utvr!tenlo .e ost..rulepolag.njem: krupnog tueanlka n3 podtogu ad peska debljlne 10 em, loml)enlm !<amenom polofenlm u
beton M6 15, kateporlje BI IIIbetonsklm zitn;'ljenim elementlma. Mlnlm.lnl podulnl naglb n. kratko)
dullnl mo18 bltl 0,2 %.
( ~ O~~!
-,
Nasliel je:
CD - beton~kl utr.vljenl elemend@ - lomljen kamen polohn u betonu
Slika 12
3.2.2.3 Segmentnl ;arak sa glatktm utvr!tenjem dna
.Segmentnljarek s. gl.tklm utvritenjem dn. prlk.zan )e n. .lIel 13. Ov.) tip zaldte jarK3 postlfe se post.-vlj.nje"! gotovog betonskog element. (rlgol.' no podlogu od beton. debljlne 12 em. ~Irln. I dublna rlgo-t. odre"ulu se prema t. 3.2.1. Podulnl n.glb ne sme bltl manjt od 0,2 %, . Izuzetno na kratko) dullnl na'glb mo18 bid 0.1 %.
Strono 8 JUS U.S4.082 771
i-< 0,3:/. Mere u em
~1'111
301'1 .1
soso
/.'/.
~
I
/~,/,/,.
- ~/0/
~
I1-------
..,
""
Na slle! J.:
CD - montatn! belonskl rlgol 50/18/80 MB 40, ketegorlje B II'(3)- podloya od betona MB 15, kategorlje B I
@ - pesak
0 - humus
SlIka 13
Ugr."lvanJe betonsk09 elemenll (rlgola) sme se Izvr!ltI polaganjem betonskog alemenla na sloju eemen.tnog mallera (1: 3) debljlne 2 em, preko unapred Izvedene podloge od belona.
Za podufne n.olbe j.rka va~a od 3 % prlmenjuja sa armlranob8l0nske kanaleta prema I. 5.1 (sllka 23).
NajmanJl podutnl naglb Jukova3.2.3
Jarkovl u zemljanom m31er1jalu kojl ne propuslI vodu po pravllu sa ne oblatu r.d! zailite od erozlle nap.dovlma od 0,3 do 3.0 %. Od ov09a se Izuzlmaju slutajevl k.da sa obl.g.nje Jarkova predvlda za zemlj\!-
la koja su oselljlva prema vodllll ako se radio rutevilim terenlma.NajmanJI podutnl naglb (pad) jarkova za odvodnjavanje je sled~l:
Z. podulno n.glb, preko 3 % j.rkove trebe obfolltl, a ze n.glbe preko5 %projeklujuso kask.de saso.IIdnom z,stltom, prem. t. 3.3.1/
.
Jarkove u z.mllanom rrnllerljalu ne Ireb. oblagatl za naglbo 0,3 do 3,0 "', Jer ne~o nastat! odnolcnje ma.tertjala kad. je brzlna protlcanja vode manja od 0,9 m/s I kolltlna vode 250 Its.
U tabelama 1 I 2 Z8uobitajene tipove jarkova, uzlmaju~1 u obzlr Bazlnov koefleljenl K. 1,30 za dubinuvode od 10 do 30 em I naglb od 0,25 do 8,0 %, daju se slede~1podael:
Trapezestl Jirik, zeltl~en I nezelt~en, prlkazari na sl. 14, presek C-C,prlmenjuje se kod ve~'h koli~l-
na vode.Za vatnlje puteve larkovl ove vrste Izbegavaju se jer su onl sa gledlha bezbednostl saob,acaja nepovolinl-jl od plltklh segmentnlh iarkova.
I -Prlmena stepenastlh jarkova-kaskada
Izglad kaskade odozgo, podutnl presek I popre~nl pre see! prlkaz.nl su na sl. 14.
U t. 3.2.5 Ja navadeno da se ova vrsta larko,;a prlmenjuie za podutne naglbe preko 5 %. Zaltltna kaldrm.
Izvodl se na sloiu p~ska I niena ukupn. debljln. se krece od 30 do 35 cm (sl, 14), Ito zavlsl od podutnognaglba jarka, koll.:lne I brzlne voae u niemu. Kaskade u la,kovlma predvidaiu se s.mo u slu~ajevlma sma.njenla vellklh pado"a no 4 % Iispod ovoga, kako bl se Izbeglo vece obl.g.nje u cllju ekonomlcnostl. U tom
\
slu~aju oblaganje se rad! samo na dutlnl 2 h 15 h kao Ito ie p,lkazano na sl. 14, presek A-A, gde ie h vl-
slna kaskade. Vell~lne zldova stepenlce zavise od njlhove vlsine I ka,aktera tla u kome se fundl,a. Zboguhede ~ moterljalu bo~ne stTOnezldova stepenlca Imaju naglb 5: 1 (sl. 141.
Razmak stepenlce S zavlsl od podutnog naglba I dublne jarka, prl ~emu dubln. na ulvodnol m.nl stepe.
n!ca nile veca od 0,5 m. Ekonoml~no relenje postlte se prl povoljnlm podutnlm n.glblma, Istlm dubln.-m. lito vecem razmaku stepenlce.
,Strano 10 JUS U.S4.062 773
Ment u em
Izgled o<Ioz9o
:J. . =J -
5
A-A5h
8.-B c-c
i.250 190
Silks 14
) \
" ';'1111""i'i
I '-'L /"-
II
u'rI
!\ I
.
\ I
\
I
i
\!I
I
!":Aj
~r-I :JI
\~jj
~r1
tL~f~CD ~t:)."
~'"iiP13ii1
\~ "JI
I 1
!
I, I::1
'fJ
r:;1 Ii
~!'I I
lii~;:p" AI
w\\ !)'U
L /;i~ \\¥!~(
""I \ ~In\.~"".I
~,Q. -"4/'c;;1' ''' ~~~E-I
774 JUS U.S4.062 Suo.. 11
4 Povr!insko odvodnj8v8nje kolovOZ8 8UtO-PUta
Popre~nl presecl auto-puta u k,lvlnl u naslpu, zasaku I useku p,lkozanl su na sl. 15. Oa bl se Izbeglo .11-
neposredno uz kolovoz IIvlfnu traku), Ivlfnjacl se no odrel'lenlm razmaclma prekll'laju. to .e voda .lIva
nlz beto~sko rlgole. polo!eno no koslnama naslpa. Razmacl betonsklh rlgola zavlse ad podu!nog na~tba
nlveJete puta I kcllfine vcdenog taloga.
Poprefnl presecl trupa puta za razllflte tlpove (betonsklh III armlranobetonsklh) rlgola, detaljl odvod.
nlh tvorova. detaljl armlranobotonsklh r;gola i izglodi odozgo. raspored I moguea re!enja rlgola na pu.
t... sa naglbom nlvelete do 5 % prlkazanl su na sllkama od 1B do 26.
Za odvodnjavanjo tamponskog sloja ra sir;ni rigola predvida so drenatna cev If>10 em kao !to Ie prikazanona detalju A sl. 1B, Umesto cevl If>10 em na kotl posteljleolspdd eele !Irlne rlgola postavi se gllnenl fop.
Zadatak fepa je da vodu Iz tampon. skrono lovo I desno od osovlno rlgol. usmerl je prema Izla.nom de.
I'"tampon. do kontakts sa humusom na koslnl n8Slp~. U horlzontalnoj projakeljl gllnenl fep 1m. obllk
trougls. Sirina fepa jo 60 em Isl. 19).
Botonskl rlgol (kanaleta) radl 50 od beton. marks 30 1\1od gotovlh armlranobetonsklh elemenata duU.
ne do 110 em, PrelmueS!vo tlpa od gotovlh elemenata je u tome $to se mole tako I s;gurno da ugradll
ufvrstl na sloju sljunka.
Popfflt!nl prosek pur. Mere u em
I
I
IA A
60
Na slle! ja:
I - tampon
2 - beton MB 3D ~
x ;
b
_--d' - . -. I .Cev If>10 za odvodnjavanje
posteljlce na delu rigola
Silk. I B
778
1I
JUS U.S4.062 Str.nl 16
Mere u em
b
N. sllel je:
CD- betonskl rlgol@ - gllnenl fep n. !lrlnl rrol. 30/60/10
G) - beton MB 30
Silk. 19
Ne sllel 20 I 21 s. rasporedom rlgol. z. bolle skrot.nj. vade u rlgole predvl<Jeno je pomerenl. Ivlfnjak.k. b.nklnl za aka 45 em n. du!lnl 1,4 m. Re!enje s. rlgolom na b.nklnl dato Ie n. sllel 22. Detalll er-
mir.no~etonske kan./ete dati su no sllel23. 'stovremenosa IvtfMm trokom rade se betonskl Ivlfnjaelsa prorezom n. !Irtnu rigola (sl. 19). Prednost ovog tip. je u tome !to Ie tsk/jufeno njegovo odvajon;e adIvlfn. trake I !to, no ovel n.fln, I pored omogu~avanl' "pustanj. vade, nile preklnut kont!nultet Ivlfnj.-
k..R.zm.k rlgol. za odvodnj.v.nje vade zavlsl od poduznog n.glb. put. I kreee se ad 50 do 100 m.
5,2 U slufelu kldo JI podu!nl neglb nlvelll8 PUU preko 5 % radl .dtltl koslnl vlsoklh n..lp. ptedvldoJu sa
sllvnlel sa rehtkaml 36 em X36 em, keoho Ie prlkazanon8 sllkaml 241 25.
NI .\lel 26 prlklZln JI Izglod rlgoll odozgo, 18 r.zll~ltlm rdonJlml Izvodo"ll Izdlgnutog Ivl~"Joko.
Izglt1d rigola odozgo
Q
~<;;?
-.-.-.-.-.-.
~~AJ
-.-.-.-.-.-.
Mereu m
b 18t 811
I
I
-~'-1
I
I
I
~-,I
-'-'-'-
SlIkl 26
8(~t)
C)If)
Za slutal da se rBui
ivicnjak sa prorezom
I (vidl st, 181
C")QisC)V)
Str.n. 22 JUS U.S4.062 785
6 Odvodnjavanje posteljice i tamponskog sloja primenom drenatnih proseka i plitkih drena.
fa
6.1 Natln odvodnjavan;a pasteljlca I tampana Z8put u naslpu prlkaz.n Ie n. sl. 27. Odvadnj.v.n). s. nil n.
tel netln Ita sa tempanski III sla) tlst~a pradu11 do Iloja humusa. Debt)lna produfenog tampone Iznosl10 em. Ova) natln advadn).von)a prlmonjulo II Z8Iva putava.
More u em
n8/.
Q::
10 1;
Na sllel ;a:
CD - hum,us;
Q) - sklnutl humus@ - tampanskl slaj
Slika 27
6.2 Odvadnjav.nj. pastoljlc. 1 t.mpon. prlmenam segment nag j.rk. prlkuana ja na sl. 28. U paglodu du.
blno I adroalvanj. ilrlne j.rka vall t. 3.2.1.
Padu!nl naglb segmentnag Jark. adreaujo se prema t. 3.2.3.
Mere u emb
n'l.
i""".'::..:: .::~'~~:~:.;::.;"'.::. ~ ::':
i,~
SlIka 28
6.3 Odvadnj.v.n;e z.seka I usek. prlk.z.na j. na sllk.ma 29 da 33. .
Odvadnj.v.n;. t.mpana plltklm dren.tam. primenjuj. se kad z.soka 1 useka gde ;e nemagufe IspuStiti
vodu kraz drendne praseke IIIpraduzenjem tamponskag slaj., k.a ~a je prlku.na n. sllcl 28.
Izbuiene (perfarlr.ne) dren.!ne cevl ~ 10 em pol.zu se n. dubinl;;' 0,8 m Ispad dn. segmentnog j.rka IIIrlgale, k.ka b'l se spretlla smrz.v.n;e. Cev! se paSt.vlj.ju da palavlne sva;e deblHne n. slaj betan. MB 15
Inelzbuienl d.a c.vl), time se spret.v. pradlr.nje vade u dna dreno!e, t.ka da s.kupljena vad. ul.zlkraz atvare cevll odl.zl d.lje ad kpusl8.
N. sllk.m. 29, 30131 prlkazanl su r.zllthl slut.jevl post.vlj.nja plltklh dreno!..
786JUS U.S4.062 SIron. 23
1!1
Mere u em
i8/.
I b
~o~/.
1<: 10000150
min.(./.
Na sllel je:
CD - temponskl slo) 111stoJ eluote@
-' drenuna cey ~ 10 em od tYrdog PVC..,. ---.keramlka, azbest-cementa IIIbetona
@ - b~;;;~'MB-1S'.@ - pesakd;'Scm@ - fntankl slo)
Slika 29
Mere u emb
n Na sllcl )e:
n - Ilrlna koloyou
t - Ilrlna Mene trike
b - do Ilrlne ban kine 1\1pouebnog otVlranja usek.
Na sl. 32 prlkazan Ie d,:talj drena!ne eevllspod betonskog rlgola zajedno sa Ispunom peskoylto-lllunkoYI-
tlm matorlJalom od koga 10Izraden j tamponskl sloj, s tlm Ita so Iwad drena!ne eeyl polale flltarskl slojod IIjunka IIItueanlka krupno~e 8 do 63 ~ml u debljlnl oko 20 em.
D.talj dr.nal.
, mh50 500075
<>~
~c::E
. .."...'.~:';
>:.~ :.? ~
.:;,:
.\,"~':
.,'.' "I "...;'/.,..
,',I . '. " ..-". ? :
..' '. ,',.'..
".".- . ,,"
0,', ,:' ::::::,,:' ~:<:<. >.".:
:;
:?"::.:"
':~.', :','
.}
"
!
.,.":.
, '. "~ .
.: " ..' .n
-'.' -,.' ':'::"'~".." '
25
min.60
Na slle! ie:Q) - pesak d
g
5 em@ - beton MB 15, kategorlje B I
G> - poluperforlrana drenalna eey tJ>10 em ad tyrdog PVC...,
keramlke. azbesteemente III betona@ - flltarskl ,Ioj
S IIka 32
U mesto fIItarskog sloja sve ~e!ce'e korlstl odgoYar.ju~a vnta geotekstlla.
"
--..-..-
Mere u em
'%
788JUS U.S4.062 Str.'" 25
Na sllel 33 prl";azen Je detal) drenale Izme"ukolovoze I parking-povr~lne sa prlmenom geotekstlla.
No sllel 34 prlkazan je detalj drenoh ad fllt."kog materlie1a. ~Ijunka 11\tueenlke krupnoce Bdo 63 mm,zaStICenfiltar-plastlkom. U ovom slucaJu nOe potrebno postavl)at! drenelnu eev. ve~ se vode ne pogod-
nom mestu dlrektno Ispulla van t,upa put.,.
1,/2 I/2 151
10
Mere u em
.~' .' ~."".' '.. ~..' ." ':" :.,
'.n~.(1 '''.f> ','J"I
'
~ .'
110". ..'~ :
'1," ~ "..." ","", ". '0"',",
. .""
. . 0~." . . , 0-
: ',;'; -<;. ': . >.:~ ;'" 'i '.~<.;.,': ::, I
-:0S1ika34
Na slid ie:
<D - fill8"kl'n310rljol
@ - fIIter-plasllka@
- betonskl rlgol
G> - betonskllvlcnjek@ - humus@ - beton MB 15
Sir,"" 28 JUS U.S4.0t'2789
6.5 Naelnl odvodn)avanja posteljlca I tamponskog IloJI prlm.nom plltklh dr.na!a 10 profll. puta u us.ku prl.kazanl.u n. .lIkama 36 do 60. .
. .Na sl. 40 prlkazan J. naeln odvod.n)a vod.lz drane1n. e.vl4> 10 em u ravlzlono okno Iz kog. s. vod. d..Ije Iprovodl eevlma 4>20 em do legmentnog jarka Jrlkaz.nog; na sl. 50. Ova eev mora na kraju da Ima
Izra"enu drena!nu glavu. Drena!n. eev 4>10 em t.ko~~ s. Ispuita u legmentlranl)arak negde Ispred proflla+ 254,52.
Na sl. 51 prlkazan Je podu!nl profll drenafnlh eevl4> 1014> 20 em u razmerll:200 11: 100 ISomauklproglod drena!nlh Ipo!eva I r.vlzlonlh ok.na (S.htoval, .
Na II. 62 pri'k...n I. Izgled odozgo revlzlonog okn. I dr.na!nog spo!a. popr.enl'pr...k r.vlzlonoQ okna
7 Odvodnjavanje kolovoza kroz naselja koja nemaju kanalizaciju ako je niveleta puta uhorizontali ili ispod 0,2 %
Popreenl presek revlztonog okn. post.vljenog u troto.ru, sa preseclma I del.IJlme, prlkazan je na sl. 53.
Vod. sa kolovou sliva se u oknokrol posebno obr.aen Ivlen).k (poz. 1) 18/24 em, ad betona M8 30,kalegorllo .B II, dOlel) I, u koJI se ub.,onlraju go.ovl .Iemenll u telelonsko-tel.gr.hku (TTI k.n.lluc\lu
su j.jasl;m IIIkrulnim covlma (paz. 4) eljl se prosek proraeunava prema sllvnoj povr!lnll kollelnl vade.Reviliona okna se rade ad belon. m.rko 20, kategorljo.B II, krulnog presek.
, na r,slol.nJu <: 50 m,
k.ko bl so omogu~lIo I.k!o eatonje I konlrol. covl. Produlnl n.glb cevillmeau okana no sme da budomanjlad 0,5 %,!to se vldlll podulnog prelekaC-C, silk. 54.
NI .1. 53 je prlkAzln I noeln I'dvodnJ..enJI tampcm.kog IloJa Ispod kola'-oz, put. prlmenom drendnlhcevl , 10 em I .poje~a ad beton. m.rke 15 (paz. 5) radl odvoaen)a vade 11 I.mpona u revlliono okno.
Kotadn. spo)a(pal. 6) z.vlsl ad naglbadrana1nlhcevl,. !Irlnaspoj. (paz. 7) lavlslad naglb. koslneIs-kopa. Detalj drena1nog spa). dat je na sl. 55.
PUIO u horl.onloll. Do bl 10 U ,.kvlm Iluelllvlmi obuhldllo slgurnlll IlIvlnlo vodo sa kolovoza I nleno
ollcenjl u klnallnclonl slstom. go.ovl TT -element I Sl post.vllelu nl nzm.ku. 3 do 4 m (pre",. II. 6611
povezuju se S. clvlma Izmldu' revlzlonih okana. 1IIa tal naeln (zbegava se neprljatno loml)enje nlvelete pu.
t..N. sl. 66 I 66 prlklun. IU OSnove I polobJ rovl.lonlh ok.n. I. koJlh Ie odvodl vod. u drundnl bun.rIII drendnu I.mu. Vod Iz knjnjeg III nekog drugog (evl~!onog okn.. gdl ,. '0 t.renskl mogu~e. odvodlSl Vln put. u bllo k.kvu uv.lu 11\otvorenl kin. I.Ukollko 1m. lJ1ogutnolti u pavoO.nje podufnog naolb. nlvelltt PUtl od 0.2
'"I preko 0,2 "'.
.ko topostoleOl oblektllll zgradl u naselju dozvoll.v.Ju, utollko je I.kle relltl odvodenJe .tmos/erske vode.
min 12:>
."tin 110
C I~
B..on MB 20
B-B
A-A
Slika 53
c-c
Silk. 54
794
Ii:J
;~
62if
"0c
'- ~ '8:~].::u t £.~ %~~1~I I I
@)@@
.:.I.
"'C',
~ I.:.I."C.!.. .,C
'CIJ(,J
"":; oS- 0.1: 0.Ii! cIV .c.. E :i1.,= g &
:!:! I I
~6e--. !
-
-,i
~
JUS U.S4.062 Strlullr..t1"
..1;B '-... S~ !!~ .~"
~0 "1:jg a..~ ~~ .~
Lt)\t)fa
I~U']
~
Slron832 JUS U.S4.062 795
6:I0t::;;
E~
~::;;
.!:g0
'Sg
at:~
oX0
.~
~~~0
'0c..
U)Ull1li:
~tn,
796JUS U.S4,062 S 33
8 Odvodnjavanje pribreine vode
Pr!brelne vode odvode se perforlranlm eevlma prenlka 20 do 30 em do nejbllieg propusta 11\!<toztrupputa.
Preenlk cevl zevls! od kollelna vode koju mora da propunl.
Umesto belonsklh drene1nlh eevl mogu se prlmenltl drene1ne eevl od tvrdog PVC.a. keramlke lIIazbes\..betone. Umesto tlltl"kog sloja mogute Ie prlmenlt! geolekslllsi. 68).
Odvodnjevlnje tampona I prlbrelne strene plltklh zaseka I usekl klde 58prlbre!ne nrene ponollleel prl.
ill - monta!na betonska kanaleta 60 em X 50 em X 35 em(60 em) MB 15
montafnl perlorlranl be,onskl element! 60 em X 40 em X 12 em
flharska Ispuna zavlsna od vut. tlageoteksll
(Y-@-@-
Stika 61
8.4. .
Popr.~nl prasek put a u zaseku sa oblo!enlm zldom I odvodenjem prlbrefne vod. Iz drenafe betonsklm
e.vlma pre~nlka oko 20 em, !spod kolovzne konstrukclje do koslne naslpa, prikazan Je na sf. 62 I 63.
Na stlcl su prlkaz.nl: pre~.k zlda. qatalJ dr.nah I podu!nll presek dr.nafe A-A.
N. stlcl 64 prlkazan !. presek zlda sa 'perforiran'om betonsko\'n eevl umesto dr.nafe od montafnlh be-
tonsklh .Iem.nata I d.talJ perlorirane eevl.
Na sl. 62, 63 I 64 prlkazane su drenale ~.adaje kot. pribrefne vode nlska I t.d se voda odvodll povreme-
no Ispufta Ispod kolovOzn. konstrukelje posebnlm vadom niz nalp.Drenate so ponavl]aJu na kotu tem.l]a oblo!nog .Ida kada I. mat.rllall.. .Id. Jednorodan IIIn.znatnoIzmelan. keo fto Je koh.r.ntno I n.koherentno tie, raspadnutl ikrllJel1ll drobln. I.moiane gtlnovhim sa.sto]elma.
8.5
Str.no 36 JUS U.S4.062 799
M.re u ml
N. .Ilell':
<D - sklnutl humus@ - humus@ - t.j.e.
@ - tue.nlk 8 do 83 mm@ - geotekstll@ - glln.Q) - odvodne e.v ,20 em
Presek zld. Mer. u em
\50 .
c:J/ \
N. .lIel je:
<D - odvodn. eev ,20 em@ - pesek@ - tueanlk 8 do 63 mm
B,B Ako u z.mlJlltu SI prlbretn. Slran. poStoi. vodlnlloko.I, polr.bno II omogu~1I1 ",smetlno I slllno OIl-
ean;. ov. WId.. Usled dejstYe vode POStoJl opasnost de nastenl kllzenj. lerena ,Ioburve.enje zemljenog
met.rlJe'e ... put, !to mot. de Izuove t.lk. posledlee keko ... trupu pute, teko I u pogledu b.zbednoSt:SlobrebJe. Zbog toge II prlbretne stran., koJ. se Slstoj. od reskvelenog z.mllenog meterlJall, respednu.
dh IkrlljlCl UIdrobl... .lzmelanlh' gllnovltlm met.rljelom, zdll~uJu 'oblotnlm 11\potpomlm zldovlmelz-...d nlv.l.t. pula. lze zldove postl.I;1 II filter od peskovlto-Illunkovltog meterljele OO..".n. grenuleel-
802 JUS U.S4.062 Stron. 39
je. Flltar Ima tunkclju da sa pnbretne strane prlhvat! vodu kola se drena!nlm slstemom odvodl dalie van
trup. pUla. DejStvom voda I raskvalanog tla 'a pribra!na Strano mogu II levltl vaoma vallkl hldrost.tI~k'
pritllCl na zld. Ukcllko 10 In zlda na poltavl flltar odgovaraluta granulaclJa ZII"rlllvat.nJ. podzomnavode, mo!a dotl do rulonJ., odnosno pfDvrtanla zldove.
Flltar ~ora odgovaretl struktUrl zaml;llte koia se ~dtltuje, Ito znetl da mora Imatl odradenu grenulecl./u. Brzlne krlt.'!)- vode kroz filter mon odgo..r.tI brzlnl kratan). voda u ..It It. no) pribrotltOluranl,Ukollko ja brzlne vod~ u fIItru veta od ona na kontaktu fIItra sa tlom, mogu se nanatl kololdne ~estlcezemljenog matenjala sa prlbrdne strane u fIItar, usled tega nastaje njego.o zamuljlvanje. Ova pojava
Izazlva veliid hldrostatltkl prltlsak na zldove, e kasnl)e I njlhOvo rulenJe,
Granulom.trijska kriva po Ta~agiju ITarzaght) z. filterskl sloj I ze metariiel koji saltitl, prikazane su nasl. 65.
.
~nflrene povrllna I sadr!l vell~lne zrne metarljele pogodnog za filter, e povnln. II sadr!1 vell~lne zrnezeml/enoo n'ltarl/.le ko)l ,. Itltl.Po Tarceglju, na osnovu 'zvrlenlh eksperlmanata, pokezalo II da nakl materljel zadovolj.ve bltna usloveza filter ako je njegovlh 15 % zrna vell~lna D 15 hI. 65t' bar tetlrl puta krupnlja od zrna u slolu tla naj.krupnljeg sastave ne dodlru sa fIItrom, e nlJe vile od ~et!rI put~ krupnlje od 85 "zrne velltlne D.. nel-
sltnljeg susednog slota tla. ~reflrana povr!lna"
obuhveta Ive krlve velltlne zrne materlja'a koil se mora
zaltltltl, a povr~lna I oznateva podrutje u kome moraju de Ide krive meterl;ala za flltar. Svakl materl-
Jal zadovoljeva uslove za tlltar eko njogova krlve IInlje granulometrljskog sast.ve zrna sate vodoravnuIInlju ad 15 % Izmedu I lb.
100
~ 80Q
;~.~'-iueCI. 15
0'0
SlIka 65
5 1
Vt!li~inl zrnl u mm (log. rtlzmlr./
Aka se umeSto fIItra lza zldalzradl kamena naslaga, ana neta omogutltl slgurno I pravllne otlcenle vade,jer te kololdne ~estlce zamuljatl !upljlna kamene nes'age I time spratltl otlcanje vade.
Granuleclje za ~118rpo'dr VJliju Sihrdu Idr Willy Sicherd) d81llN U tabel! 31 predstavlJaJu praktlcno ro-
9 Serne drenaia useka i nasipa i zat'lOrene drena:!e
9.1
9.1.1
Seme drenaia u,oka i 03,ipa
~em. dr.nlr.n). u,.~. z. dubln. do 6 m p,lk...nb Je n. .1. 66. Vadono,nl ,'oj je pre,.ef.n u,ekom, . ivoda 'a pr!b,e!ne str.ne prikuplja se u drenaln! rov I na pogodnom mestu odvodl covlma ,. padom
min. 1 % van puta. Udal;enoSt rova od gomj. Ivice usoka Iznos! najmanje 10m. Drena!nl rov sa fIItromprojektuje se zavl'no od vlSte tl. I kako j. navedeno u t. 8.6.
Ukollko je potrebno drenlranje tamp6n,kog sloj., tada se predv!".a' drenda prikazana na ,,. 67.
.. '.' ".' '.'~:'!'::'.'::".
Na ,lie! ie:G) - vedono,nl "oj@ - vOdonepropu,il)lvl,'oJ@
- drena!n.1 cev@
- filtarska I,puna zavi,na od vrst. tie
'@ - zaptlvnl deo (zbijene gl!nalll beton MB 151.@ - zaptlynl deo (zbljena gl!ne, boton MB 16 III keldrma u
cementnom malteru)
0 - beton MB 15@ - !spuna
Slika 66
804 JUS U,S4,OO2 Str ,
l---------------~-/-:-- \',\'(S
'
Na sllcl Ie:
CD - vodonosnl slojQ)
- vodonepropustljlv sloj@ - drendna cev na betonskol podlozl
@ - glloo. kaldrma u cementnom malteru. beton MB (jarak)@ - flltarsk. Ispuna lOvlsno od vrste tla@ - lOptlvnl dao (beton MB 151
CD - Ispuoo
Silka 67
9.1.2 Obezbe/lenje neslp. I prlhvat.nje prlbre!ne vode mote se (zvest! prem. s1. 68 za dublne do 6 m, Ispod
k-aldrme j.rka treba predvldetl gllnenl eep debljlne .. 20 em k.ko bl sa onemogutllo z.mulj.v.nje dre.
n.h. 'zr.da IIlt.r. vrll so po t. 8.6.
Odvo/l.nJe vode vrll se cevlm. s. p.dom.. 1 %.
N. sllclJe:
CD - vodonosnl slojQ) - vodoneproustlj Iv sloj@ - dren.!n. cev@ - IIItarska !spun. z.vlsna od vrst. tI.@ -: Jarak@ - glln.
t Silk. 68
Strona 42 JUS U.S4.062
9.2 Zotvorene drenale
805
Popreenl pre.ecl z.tvorenlh drenah prlkazanl su no .1. 69 al I 69 bl.Njlhove Ilrlne zavlsn. su od dubln. drende I kreeu se u sledeelm gr.nlcame:
- za dublnu drende do 1.5 m, Ilrlna 0,7 do 1,00 m;
- za dublnu dranale do 6,0 m, lirlna 1,0 do 1,30 m.
:\~~':;j.g:~
<:><:><a
":.':~"::'~.:.::..':
J
Silk. 69 a)
}
gId'/I
J
Silk. 69 b)
Mere u m
}
Na sllel Ie:
<D - ~aptlvnl d.o (zblj.na gllna, b.ton MB 15 III.
3 Mehanizmi nestabilnosti zemljanih masa u podru~ju saobratajnica
3.1 Obllci nestlbilnostl terlna se del. nl trl osnovne kltegorlje, preml vrstl geololklh"edina u kojlml $I po-
jlvljuju.
3.1.1 U eyrstim It.mklm mlllm. moguce su po;lye otkldln;1 ogrlnleenog oblml n. strmim 1/111potkop.nim
delovim. (silk. 1), pretur.njl blokovl stenske mase prl nepovoljnlm grlnlenlm uslovlml I rl.pore<lu dll'
kontinultetl (sllke 2) I kllzln;. blokova (sllka 3). Primarl sa sllke 1 I 2 podrezumavaju uslove kod koj Ih umehlnlzmu rlvnotde preovlad.va klnematlke krutog tela. IIZ ogrlnleano ueelea perlmetlrl evrstoCe, odkojlh je u prvom prlmeru od znleljl zlteznl evrrtoCe mIse mltarl;lla. I u drugom 18nestlbllnost po)IV'Ijuje potpuno nezevlsno od evrstoCe stenskog materljell. U treeem sluelju (IIIkl 3) odlueujucl utlcellmlju
p.r.metrl smicejne evrstoCe po povrlinam. dlskontinuitete Izme(lu blokoVl, klo I orljentlclj. dlskontl-
nultete.
.?/
~~/vhx
SIIke1 SIIkl2 SIIkl3
3.1.2 Reratiyno plltk. kllz.nj. IU moguCa u k.vlzlhomoganim aredlnlmB IIIIkl 4) III po grlnlcame Izma(lu OlnoV.no atene I zemljlnog mlterijlle Iznld nje (sllka 5 I 61.
. SIIkl4
SIIkl5 SIIkl6
808
3.1.3
JUS U.C4.200 Sir'" 3
Dubok8 kllzanjl zlmljlnlh mlSO SOpojlyljuju u obllku koo noiliel 7, gell JI pom,,"nJ" ml" tlo ogrlnle..
no j8dnom Ikoljk8ltom kllZllom poyrll prlbllfno st.,nog III Ilipsoidnog obllk8, so r.lotlyno mollm dlstor-z/jlklm dofo~maeijomo kllznog t.lo. U Iluelju dl so formlrl kllznl powl kojl u znltnoj mlrl odltupl od
onl kojl usloyljlYI pom,,"nj" so predomlnontnom komponlntom rotldjl, mogutl IU IIo20nlll obllelll
rulleltlm r.lltlvnlm u.:!eltem roucil. I ..1,.loclj. kllznlh m_. NI llici 8 prlk8zlno I. kllzno tllo ko). II
sosto;1 od poj8dlnoenlh d.loYI eljl j. prodominentnl Yilieino pom.,lnll pollodlce rotlclj. uz mlnju kOn!-pon.ntu """,Ioclj. SOvellklm Iloklllzovenlm dlstorzljsklm d.formecljlmo Izm."u n)lh. Moguto IU Islo-
20nl pom..ln)1 prot.fI1o trlnsloclon. prlrodl, prl eemu II vertlk8lno kompon.ntl pol Iodice grlnlenlh
u~loYlpo pom.rlnjlm~ ""stilim uslod rlzllke u brzlnlml kretonjl pojodlnlh dllOYI kllznog telo (1IIkI91.
materijala pod de;stvomgr.Yitoclje, SOIII bez u.:!esta podzemne yode. Obllk pomer.nj. znle.jnijlh kolitl-
n. zemljanlh mlter;j.11 koje, nolene Intenzlynom bujlcom yode, mogu ugrozltl soobracljnlcu jesu teclltl.
Drugl obllcl rulenjl tla, kao Ito su zornljane Ilylne, tecen)1 I progreslynllom, ne mogu se InlllzlrlU kon.
yenelonalnim postupciml. Za!tlta od OYihoblikl nestabilnostl zemljlnlh mosa sastojl 51 u IdenUflkleljlprobleml, ko;1Sl dllje tretlra praktlcnlm prlyertlynlm merlml.
3.1.4
3.1.5
3.2 U oyom standardu .. tretlro grupi probleml u kojo) 58 potoneljllnl nlstlbllnost mole oplslU klo kllzen)epo jednoj III yill kllznih poyrll, amasa tll .. krete kao eelinl Iii kao nlz od manjeg brojl pojedlnlh cellne
ml" tll.Obllel kllzanjl terlnl I trupi PUtl Sl, preml obllku kllznl po.rll kojl dell pokrltln ad nepokretnog dellma.. tlo, mogu podelltl n. trl osnGynl Yf$te,I to:
- rlyne IIIpllnern. (Sllkl 101.
- krutno<ilindrlene (sllkl 11).
- slolene (sllkl 12).
SIIkl10 SIIk8 11
BRZINA KLASIFIKACIJA
10Z Ekstremno <tI
10'..brzo .C'
OJ3m/s >UOJ
10°.....
--1Crl
Veoma OJ
brzoc.>
1(JzI 0
q3rn1minI -J
UI I......... IE 10'3
L~
I
::J K)~ 8rzo
fi0c 10-';
'N'- UmerenoaJ ,(f \5m/mes
I10-7 5 poro
105m/godIII
Jet Veoma
fJ"sporo 6cm/god10- Ekstremno t. spero
Str... 4 JUS U.C4.200
3.3
3.3.1
3.32
809
Slika 12
U slu~.ju prlrodnlh III ..~ Iz..d.nlh kosin. more s. uStano.ltl "aktl.noSt koslna" kola Izra!o.a ..lIelnu Ibrzlnu nj.nog pomerenj.. Na sllcl13 prlkazono Jakleslilkaclja brzl,,! kllzanja koslna. 'Oplsnl krltorllumlza klasiflkaclju aktl.nostl t.rena po uslo.lma stobllnostl. ill nestlbllnoltl koline III slede~1.
Steblln. koslne
Pomerenja se nlsu doga(l.la u pro!losl, a nema Ih nj sade.
Rana fez a ru!.nja
poja.a puzanle, sa III b.z longltudlnalnlh zatduflh pukotlne na po.rllnl terena. Brzlna pomerania Ie Iz.
me(lu 0,111,5 m/god. (zajedjnleka poja.. z. mnoge koslne).
3.3.3 Srednja fez. ru!enja
Progresj.na poja.. pukotlna I lokalnlh zaru!a.an;a kod krufno-clllndrlenih kllinlh po.r!l; bloko.1 Ie po.
~Inju od.ajati kod planamih kllzan;a a !irinal dub!na zatafuflh pukotlna se po..fa.aju. Brzlne pomeranja
rastu I do 6 em/dan, dol.zl do ubrzanja pomeranj., noroelto za .rema I nakon p.d".ln., . uspor..aju se utoku I\lvlh III lulnlh_pllioda, Nil 1)()lIuuiwl-motJu utlcatl avenlu.lnn papl.vo uknllku.. fUUJlUB,,,,In,..pn.red vodenogtoka, kao I poj... zemljotresa.
11 Promena proflla pr..eka koslne prl kolo) se pov.Cavelu .ktlvne .11. po\lOCo.anlem1011n.Ugornlam delu
koslne ill pri kojoj II smenjuju otporne slle uklanjanjem materljala sa no!iCnog dela koslne.2) PovaCavanje pornag prltlsk. podzemne vode, usled Coga dolaz! do pede nlvoa normalnlh efektlvnlh
napo08 I smanlenja smlcajne CvrstoCo tla. Pornl prltlscl podzemne vade mogu nastatl zbog zasiCenja
atmosfersklm.padavlnama (kl~m 1/111topl)anjem snegal, fIItraclle voda Iz ve~taCklhIzvora, wog po.l.~enja nlvoa podzamne vade usled promene uslova drenlranja padlne, oscllaclle nlvoa vode u podruClupadlna pored vodenog toka III pored .e~aCklh jezere n.stallh gradenjem brana. Zeostal. vod. ne mole
da pratl spu~anje hldrostatlCkog nlvo., usled nepovollnog odnoS8 Izmedu brzlne spultanj. nlvo. I vo.dopropusnostl tla od kojeg i. teren Izgraden. Unutarnja erozlj. prl kretanju vode mo!e IZllYatllznole.nje Cestlca m.terlj.l. - sulozlju.
J) Progreslvno sm.nlenje smlcajn. C.rstoc, tla'lli stene usled rasped.nj., Izlu!lvanl', prom.n. u mlner.l.
nom s.stavu, k.o I otvlr.nje I rezmekl.vanje po prslln.me IIIkontinu.lno I postepeno smlcalno delor.mlsanje (puZlnjel.
Kllzanja tela IIIkosin. nasipa mo!e nastatl usled jednog IIIvile od sled.Clh uzrok.:
1) OptereConj. temeljnog tI. Izn.d njegove gllnlCne noslvost! s. an.llzlra u koherenlnom zaslConomtiu Z8
uslove u toku gr.denj. III neposredno nakon za.rletka glldenla naslpa. Prlvromena st.bllnost naslp. na
mekom koherentnom tlu je krltlCnlja od tr.jne stabllnostl, jer s. CvrstoCatla povecava tokom vramenazbog dlslp.cljo pornog prltlske u procesu konsolld.clje. Potrobno Ie proverltl uslove stobllnostl z. odgo.
rel.tlvno duboka kllzna povr~ kola tanglll Cvr~Cotlo 'spod mekog gornjog sloja.2) Spultanj. nlvoa vod'lLpodruCju naslpa pored vodenog toka III pored veltaCklh jezera nastlllh grada.
njombrana.Zaostala voda ne mob da pratl spult.nje hldrosta.~ICkog nivoo usled nepovoljnog odnosa
Izmedu brzlne spultanja nlvoa I vodopropusnostl tla od kojeg je naslp Izgraden. Ukollko je pod log.mal. vodopropustljivostl, prl spu~.nju nlvoa vode povecava so opteree.nj. tla n..lpom, ~o r.zullujenedrenlrenlm prlra~jem pornlh prltlsaka u podlogome od koherentnog sltnozrnog materljale. Pobil.'nj. lipova mob IUlY.tl nestabllnost naslp. usled genorlsanO{jpornog prltlska. Unutarnja erozija prl
Kllzanja mogu nastatl usled jednag III vl~. uzroka oplsanlh u t. 4.2. Dopunskl laktor kojl trebe .n.llzlratl u
sluCaju tvrdlh glln.I'
p.d horlzontalnlh n.po08 za vreme Izvodenja IskoPD, ~IO mo!. IZlZv.tI pol'vu 1/111
otvaranj. prslln.. Ukollko vod. ude u plSllne, dolaz! do omeklav.nia I C.lStOQ gllne se progreslvno sm..
S".n.6 JUS U.C4.200
5
6.1
. 6
811
njuje. Mor.51Im.ti u vldu d. je trajna st.bllno't usek. krltlOnlj. od prlvremene st.bllnostl. K.d. je,kosi.
n. otvoren. dub vreme I postoji moguenost Inflltr.clje vOde, mol. doel d~ bubrenj., sm.njenj. Ovrstoeetokom vrem.n. I progreslvnog ruhnj. kosin..
Parametri, optere~enja i metode analize
Probl.m .n.llzo stabllnostl ..mIJ.nlh m... svodl .. n. odr.alvonje Odno.. Izmeau r.spolo!!v. smlcajneOvrstoee I proseOnog smlcaJnog n.pone IIImobilisene Ovrstoee koj. j. potrebn. d. hlpotetlOko kllzno t.1o
odrll u r.vnot.ll. T.j Indeks relatlvne st.bllnostl, kojl II n.zlvo ..f.letor slgurnostl", definite, II k.o:
FS-T/Tm
gdeje:
Tf - smlc.jn. Ovrstoe. tI., .Tm - prose On. veliOln. smlc.jnlh napon. kola d.lu)e po kllznoj povrll, potr.bn. d. odrll hlpotetlOno
kllzno telo u r.vnotell, 111mobillsane smlcajna Ovrstoee.
6.2 OptereCenje roase tlo II sestojl od:
1) sopotvene tellne mase uJ,2) Ij)oljnlh saobr.ee;nlh I druglh optereeenj.,3) pornlh prltls.k.,4} Inercli.lnlh sll. zemljotresa.
Optereeenj. n.veden. dd 1) do 3) tretlr.ju se k.o stain. st.tIOk. opt.reeenj.. OptereCenje pod 4) predst.v-Ij. sluO.)no kr.tkotrajno optaree.n!..
Cvrstoca tis
6.1 Podrazumeva se da emplrlj,kl linear.n Mor-Kulon- TercaglJev z.kon pred'tovlia zadovoli.v.jueu .prok-sim.clju opls. stanja n.pona prllomu u Odieaenom Intervelu efeletlvnlh napon. (sllka 14).
6.2 Krto pon.hnj. tla u dranlranlm uslovlmaopteroOonja mole bit I znaOajno kod tvrdlh prekonsolldovonlh gll-na I zbljenlh krupnozrnlh materlj.la u nllam podruOju normalnlh napona. Postoi.nje razllke Izmeau vr~ne
cvrstoee I r..ldualne Ovrstoee u odsustvu cementlrajutlh ve.. Izmeau zrna objetnjav. II trenjem Izmeaucestlc., prom.nom konflguraclje skelet. tl. I prom.nom zapremln. ,(dll.taclje) u odnosu ne krltlcnu po.
roznost, te lomom pojedinacnih zrn. krupnozrnih meterljele, k.o I promenom orljenteclje flloc.stlh ml-
ner.l. gtineu sluc.iu sltnozrnogtl. (silk. 16).
7 Merenje parametars ~vrsto~e tla
7.1 P.rametrl smlcajne cvrstoce tl. odreauju se I.bor.torljsklm I terensklm I,plllv.nilm. I prlmenom m.tod.povratne anallze.
SmlceJne tvrstote po bllo kojoJ rami zavt.1od razllke Izmedu lotalnog nor_loog nepone I pornog prll'"ka,lto ..Izrafava Mor-Kulon-T~Ii8Vim emplrlJsklm zakonom u obllku:
r, - c' + (an -ul tan"gdaje:
c' - kohezlJa za afaktl1lne nepona,
e' .- ugao smlca;ne otpornoltl tie Z8ataktl1lna napone,
an - totelnl ~rmalnl nepon kojl de\uJa na ravan loma,
u - pornl prltlsak.
7.3 Alternatlvno, ako Ja e' konstanta nezevl od nlvoa napona, Istl ukon Ioma sa mota oplsatl preko glev-
nlh nepone prllomu u obllku:
(a, - asl - 2 c' cos 8' + (a, '+ aJ'1 sin"
gda su 0,' I oJ' mlnlmalnll mekslmalnl glaml afektlml napanl prl Iomu.
Graflk tako oplsane IIneama zevlsnoltl Izmedu afaktlvnog normalnog nepona I makslmalnog smlca;nog na.pone koJi mota de prlml skelat tla, prlkazen na sllcl14, predstavlJa amplrlJ.ku aprok.lmacllu veza proseC.
nlh napane prl vallklm daforrnacljama.
'f
SIIke14
7.4 Tla kod kojlh su zrna me<lusobno pOV8una ...ied rakrlstallzecljalll camantl,.na oksldlma gvol<1a, manga.
na, kalcljuma, slllcljuma III druglh matarlj a mogu lmetl stvarnu kohezliu, odoosno omlcajnu Cvrstotu ked.
je normelnl nepon jednak null. Ukollko postojl stvarna kohezlja zn.eajne veil Cine, tade 18, nalealte, mote
govOfltlo stenl a ne 0 du.
P,eme fund.mentalnom prlnclpu efektlvnlh napone, kojl sadrlll stev de su I promena zapremlne I omlc.i.
ne evrstota funkclje razllke totalnlh napone I pornlh prltlsaka, formuille 18 obllk anvelope napone 10m. ze
"elsto koherentan" materllal, Ito Ie prlkazaoo 118sllcl16, a mob sa Izrazltl k.o:
7.6
.,. . Cf u
III r,. (a, - oJI/2. cu
gdele:
Cu - kohezlla nedrenlranog uzorka (u dallem tekstu: nedrenlr.na kohezlj.). perametar evrstote u totalna
napone, nazevi..n ad nivoe napona, all mole bit! funkclja poloh;a elementa tla u prostoru.
Strono d JUS U.C4.200
7.8
813
'Z"
Silica 15
Ukolllc(ne element 1IOdomzesl~nog tla OptefKuje na takev nefln dl nlje 1nOgua. IYIkUlCljl .ode Iz
Intergrlnullrnog Prtlstorl, na mob doti do znafljne promene Zlpfemlne. I obzlrom ne WIOmlmllu stllljl-vost vede u odnolu ne stllljlvOit lleeletl tla. Ako Ie ne menje zepremlnl slceletl, tade ne mole dotl do pro.
mene efektlvnlh nepone. Ako II ne menil efektlvnl napon, tldl je smlfut8 evrstota koRstlntna. U ovomIluflju Ie IVIkrugovl totllnlh nepone presllkeveju u jedan krug etektlvnlh napona.
,
Dellmlfno zlsitenllltnozrnl meter III" opteretlvenl u nedrenlrenlm uslovlml pokezuiu ..lItlvno vellku ko.hezlju i zlkrlvljenost Invelope totllnlh nepone Ioml. Relatlvno vlsoke kohezlil Ie prlvldnog kerlktere, k80
7.9.2 Ako Ie nlYOtotllnlh nopone u tlu smln)uje !prllzvo4enju useke, ne prlmerl, usled usporenog bubrenjl(konsolldleljl SI .uprotnlrn znlelmll generlute .. negatlvnl pornl prltllel. poYKeveju sa etektlvnl no,ponl
I mesa tla mote bltl, blr prlvremeno, Itlbllna. Di.ipoe'ja nogltlvnlh porn In prltiSlke rezultlra padom Imlcaj.
ne fvrltote. Ovo mole dovestl do odgo4enog ruleR)I, Ie au parlmetrl fvrstota Zl efektlvne napone moro-
davn' Zl ocenu trl)ne Stlbllnostl mill tll u lekvlm ullovlme.
814
7.9.3
7.9.4
JUS U.C4.200 Siltna 8
Neka normalno konsolldovana sltnozrna zaslblna tla osetljlva su na 'poramecaje Uuslovlmasprecene pro.mena zapremine. Takva tla pona!aju 58 krto I dostllu vr!nu cvrstocu prl relatlvno mallm deformacljama, .
nakon toga, praktlcno odjednom, usled strukturnog kotapsa skeleta dolul do vellkog I nag log porasta por.
nog prltlska, . nedrenlrana cvrstoca opadna za fedan do dva rada vellclne. Odnos Izmedu nadrenlrane mak.
simalne cvrstoCa Cu Jtvrstoee preradenog tla cu, sa Istom Z8premlnom pora IIIlstom vlawo!cu u uslovlma
potpunog zasleenja osoblna je koja 58 nazlva "senzltlvnost".
Krto se pondaju u drenlranlm uslovlma 1 cvrste prekonsolldovene gllne I zbljenl krupnozrnl malerljall.
Vr!na cvrstoCa sa moblll!e prl relatlvno mallm deformacljama, a Z8tlm sa porastom smlcajnog pomeranja
cvrstoCa postepeno opada I nakon vellklh deformaclja dostl!e konstantnu, rezldualnu vredno'l"zn.lnom.nj\J od vr!ne. Dljagram kojillustruje takvopondanje datje nasllc117. U tom slucaju sa Z8 Istl m.lerllel
mogu deflnbal! dve anvelope napona loma, tl. vr!na I rezldualna.
&~~<f ft . d'
ISlika 17
Vr!na smlcajna cvrstoca sa mole aprokslmlratl vec ranlje naved.nlm Izrazom u I. 7.2, a rezidualna n.
analognl nacln:
;=- c' + 0' tan 0'f,r r
"r
Indeksom r oznacen! su odgovarajucl paramelrl rezidualne cvrstoce, Ii. paramelrl smlcajn. cvrSloce Iia
nakon vellkih smlcajnih pomeranja. Rezldualna kohezija c, ie real no iedn.ka nuli, jer mehanlzam 10ma
podrazumeva relativno klizanJe glatkih plocastih minerata, koj! su orljentisani p.ralelno sa ravni loma.
Ugao rezidualne smicajne cvrstoce 0;, kojim se opisuje m.ksimalnl smlcajnl otpor tla oakon vellklh I
dlskontinualnlh smlcajnlhpomer.nja, veom. cesto zavis! od vellclne normalnlh efektlvnlh Ilapona kojl de.
luju u ravnl loma. Eksperlmentl I anallze uocenih pojava nestabilnostl mogu prlkazatl da je anvelopa
rezldualne smlcajne cvrstoce tla zakrlvljena (sllke 17 I 20).
7.9.5 Odnos Izmadu vr!ne I rezldualne smlcajne cvrstoce zavlsl od nlvoa.napona I oplsuje se Indeksom krtosli:
1'f -irI '"B
Tf
7.9.6 Krupnozrnl zbljenl necementlr.nl materlj.II, k.o !to su drobljenl kamen, !Ifun.k I pasak I njlhove m.lavl.
ne, nemaju kohezlju. Zakon cVTSloCadat je u obllku:
T . u' tan0'f n
Za dati materij.1 ug.o smicajne cvrstoce zavlsl od zbljenostl I nivoa napon..Ugao vr!ne smlcajne cvrstoce granul.rnog m.lerlj.la s.slojl se od zblr. komponenle Irenj. prl konStlnlnol
zapremlnll od doprlnosa uticaj. promene zapremlne (dll.t.cije).
Strono 10 JUS U.C4.200
7.9.7
7.10
7.10.1
7.10.2
7.10.3
815
Znafajna vell~lne kohezlje, dellnlsena fvrsto~om u ravnl u kojoj je normalnl napon jednak null, no pollojl
ukollko Izme(lu uno ne posto)e hemljske III ..cementne" veze. Odseeak, kojl konvenclonolnlm poslupclma
nastaje ekstrapolacijom p~ve anvelope ka nultom nivou: normalnih nopona, stvara privldnu kohezlju koja je
u najveooj meri posledica zakrivljenostlanvelope napona loma, Elementl nellnearne anvelope napona lema
prlkazani su no sllkama 16, 17, 16, 19120.
Zavlsnost ugla smlcajne otpornostl tla u funkclji normalnog napono u ravnl lema mote se oplsatllzrazom:
0' ~ 08+ t:.0'/ (1 + I7/PN)
gde je:
0'8 - baznl ugao trenj a,
t:.IJ' - mekslmalna ugaona razllka,
PN - normalnl napon srednjeg ugla.
Gornji izraz,ilus1rovan no sliei 18, oplsuje ugao smicajne evrsto~e zbirom od dva elana. Drugl sablrak ima
osobinu da teil ka nuli sa porastom normalnog napona, tako da ukupan ugao smicajne evrsto~e teli kon.
stantnoj granlfnoj vrednosll koja se deflnl!e kao baznl ugao tranja"B'
11
6'
a;
Slika 18
Izraz Iz t. 7.10 prlmenjen na izraze Iz t. 7.2 17.3 redukuje se na konvenclonalnu linearnu Mor-Kulon-
-Tercagijevu envelopu u svakom od slede~a 1r1 slueaja:
1. oko je makslmalna ugaone r.zllk. .60' - 0 za prolzvoljno konoene vrodnosll par"motr. PN'dohlja se d.
je'"
~"8;
2. ako je ..n.pon srednjeg ugla" PN jednak null, za prolzvoljnu konaenu vrednost AI!' doblja sa da je, kao
1u prethodnom slueaju, 0' ~ 08;3. ako je "napon srednjeg ugla" beskonaean, tada je 0' - 08 + A0' - 0~.
Nelinearna anvelopa napona 10m. mote se opis.tll druglm analltleklm IZlazlma pod uslovom d. takav
opis .proksimlra eksperlment.lne rezult.tc bolje od stand.rdnog line.rnog zakona.
Na slicl 19 prlkazanl su k.rakterlstlenl rezultat! Z8 kompaktlranu glinu. Promena ugla smlcajne evrsto~e u
funkcljl normalnlh efektlvnih napona data je no sllcl19a). a oblik anvelope napono 10ma u konvencionol.
nom podrueju napona Ispltlvan)a do 400 kPa na sllcl 19b). Razllka Izmedu IInearne Interpretaclje loplsa
nellnearnom anvelopom posobno je znaeajn. u podrueju nltlh nlvoa napona (silk. 19c)). !lustraclja mogu.
~e zakrivljenostl anvelope rezldualne smicajne otpornostl za gllnu je prikazana no sllcl 20.
J. totalne evrstoee u pojedlnlm t.ekama gan.rlsen. kllzn. povdl, kojl 18oplsuj. r.zldualnlm 'aktorom:
2DII(k~.1
1DQ a:: JDDlOG
bI£~p lOG ;III 103 UJI
I.~.I
c) :
f
~\..~-------'Cr.~"--10 -~--
ii .,.--~ za
III
10 III !II"'(k~"
sa 11110
Slika 19
8 Karakteristi~ni slu~ajevi
1',-1'R-
1', =-1',
al
ik~'
a,; 110sa ICXI(.~,
ItCI
b)
~I<~0 sa 100 ItCI lID
IIIP'11
(J"'10
Slika 20
Kosin. u krupnozrnim c.mentiranim mat.rijalima
U slueolu nlskog nlvoa podzomn. vod. (.lIko 211 10m 18 malo dosltl pn plltkol plomlrnollllllingo zokrlv.
Ijenoi kllznoj povr!1. Pojava Zltelue. pukotlne je kankteristlena prl relatlvno vlsokom nlvou podzemne
vode Isllka 22), kada sa kllzanje doga4a po relativno plltkoj kru!no-cliindrienoj kllznoj povr!1. No!lca kllz.nog tela j. uslovliena lokalnom vi.lnom koslne.
Anallzlra sa prlmanom parameter. evrstoeo z. e'oktlvn. napone c' I 0' sa dronlronlom uzo' k. ("dronlr..
nl oplt"). Vellelne pornlh prltlsaka s. odrec!ulu Iz tIItr.clono sllko pomoeu str uino mro!e.
8.1
Kosine u krupnozrnim nevezanlm metarij.lima
Stabllnost kosin. zavlsl, pre SVegd,od nlvoa podzemne vode (sllke 231 24). Pri nlskom nlyou podzemne
vade kUzanje so pojavljuie u obliku lokalnih odronjavania sve dok 5. koslna n. ubla!1 do nagiba koji je
Analizira sa prime nom efektivnlh napona I para~etn 0'. Manja kohezlja, koja fepajfe!ee posladlca zakrl.
vljenoStI anvelopa napona loma, sa zanem.rujo:Posebna petnja se mora posvetlt!'pltanju te(:enia ako su
u pitanju rastreslti sitnozrnl peskovl.
8,3 Kosine u zasieenim normalno iIi malo prekonsolidovanim glinama
Klizanje se pojavljuje po prlbilino kru!no-clllndrlfnoj kllznoj povr!1 hllke 25) (:Ijl se polo!aj mole tecrlj-
ski odreditl u zavisnostl cd promene fvrstoce u preseku koslne. Polotaj podzemne vode ne utJ(:e na sta.
bllnost osim ako !luktcacija nivea ne menja .fvrstotu iIi se pojavljuje u pukotin; izazlvajucj dopunsko hori-
zontalno opterecenje.
Anallzira se u totalnlm naponima, uz opisivanje promene fvrstoce u presaku. Parametri fvrstoce sa odre-
c3uju iz opita jednoaksijalnom kompresljom, oplta sa nadreniranlm uzorkom (.,nedreniranl opit'1, triaks;-
jalnom kompresljom iii pomocu krllne sonde..
'--...""'---
Na sllcl ie:
CL - pra!lnasta gllneCH - masna gllne
Slika 25
0.4 Kosina u uslojenom profilu tie
Polotaj krltlfne kllzne povr!! z8v!s; od relatlvne fvrstoce I orijentaclje slojeva. Klizna povr! je festo kom-
blnacija aktlvnlh neutralnlh I pesivnih delova, prl femu centralnl blok odgovara uslovlma stratlflkaclje.
Kllzna pov!! je naj(:e!ce slo!ena (sllka 26).
818
8.5
Slika 26
JUS U.C4.2uO Str.". 13
Na sllclJe:
S - pesek
G - IIJunak
C - gllna
M - prallna
Analizira sa u efektlvnim naponlma prlmenom c' 11'1'za sitncizme materijale i 1'1'za nevezane.
Duboka Pl'zsnja starih kHzilta
Povrl lomu III nJan va~1 deo je blilgo zukrlvlJan (sllku 27), a u gornjam dalu sa mole uo~itl Itarl olllJnk -- skarpa, ~Ija je dullna u preseku reda vell~lne 10 % ukupne dullne preseka kllzllta. Smlcajna ~vrsto~a
kllzne mase opada sa veli~lnom pomeranja koja su se ranlje dogodlla. Kritl~ne su situaclje u tvrdim pre.
kcinsolldovanim gllnama, koja su omek~ne, Isprskale 1sa strlJama po kllznoJ povrl!.
Slika 27
Na sllclje:
CL - prallnasta gllna
CH - masna gllna
Anallzlra se u elektJvnlm naponlma I parametrlma rezldualne smlcajne ~vrsto~e. Pri tome je neophodno
odredivanje mobillsanih parametara ~vrsto~e metodama povratne analize, koja je opisana u t. 9. Zahtevani
laktor! sigurnostl mogu u ovom slu~aju bltll znatno manjl od 1.4, all ne manil od 1,15. Anve!opa napona
loma mola bltl zakrivljena, te se mora vodltl ra~una 0 nlvou prose~nlh normalnlh napona za kojl se pro.
vu aktivnih I paslvnih prlzml, koje ~lne slotenu kliznu povrl. Potrebno ie anallzlra!! oba mehanizma 10m.
da bi se nal.o krltl~.n.
8.8
~ ",/ S,GI
"I +"""---~ ~, ~
"""""""'" "",/'""" ~"
CLICH
Slika 28
Na sllel ie:
CL - prallnasta glln.
CH - masn. gllna
S - pesak
G - Iliun.k
S 14 JUS U.C4.200 819
Analiza nabllnonl sa mora Iprovanl za totalna I za afaktlyna napona da bll8 od.adlo k.ltlean Ilutaj.
U Ilueaju veoma brzog g.aGenja zanama.uja 18 mogub1on konaolldaelja J anellza prJ",amana nabllnonlIp.oYodI u totalnlm naponlma p.lmlnom peramata.a ey.ltote Iz oplta sa nadrlnl.anlm uzo.kom IIIlzoplta k.llnom sondom. Ukollko sa deformacljl prl Iomu mata.lja'a nellpe I podlogl jako ,"zllkuju, faleto.
Ilgu.nostl mo.a bltl vecl od 1,00 lako 18potpuno zanama.1 amlcajna e",stoe. tela naslpe.T.ajna stabllnolt 18 anallzl.a prlmenom pe.ameta.a eyrstote Z8 efaletlyna naponl uzlmljucl prl tome vall,
Owe sa mora posaboo Yodltl.aeuna 0 valleinll b.zlnl razyoja Ileganjal horlzontalnlh pomeranja u Yllml'
nu. SleglnJ. t.upe put. nakon Izg,"dnj" koloyoznl konsuukelll ne Imlju blU nl vlllka nl ne.lvnoml.ne,j.. to,mole Izazv.U zn.eajnl defo.m.cljl I ottet8nja. Pojava podulnlh pukoUna u kolowzno) konst.ukel.jl mo.a se spreeltl mlnlmlzl.anjlm yelleina odgolSonlh defo.meclja. Pod.azumev. sa da sa, oslm t80.ljl
konsolldaeijl, ovde moraju upot.lbiU metode naponsko~aformaclC¥\e analiza koje omogucuju ..gledava.nje ka.akterlsUenlh yelleln.. U oyom slue.ju su, oslm pe.ameta.. ev.noe., od posebne valnostl dlfo.m..
eljskl pe.amet.!.
8.7 Kllzanja kosina u.ka u tvrdlm ispucalim 811ne....
Ito z. posledleu Ima pad eyrstoe.. Obllk krltlenl kllzn. pov.11 zavlsl od v.llelne I orlj.ntaeljl prsllna III od
dubinl omeklanja gllnl.
I;
/ I, ,l ',,/ ,/ CH
,""" /',
/ ./.."//','
",,'
...f.:::::--"-----Nasllelje:
CH - m.sna gllna
Silk. 29
Priyrem.na stabllnost sa .nallzl.. upotrebom yrlnlh peramlta.a evrstoel e' I c'. T.ajna stabllnost Sl anall-
zlra prlmenom rezldualnih parameUra evrstoel e; Ie;.Ukoliko je Indeks kltostl 18 < 0,5 I r..ldu.lni faletor R > 0,85, mole ,", pored rlzldu.lnl, ZldrlaU I
vrlna smlea;na evrstoea. Ukollko oba uslova nlsu !spunjlna, marl 18rleun.tl II rezldu.lnlm paremetrlmesmleajne evrStoee, jer postojl znatna yerov.tnoe. pojave progreslynog lome.
8.8 Nasip na padini
Uslovl nlstabllnoltl sa poJ.vljuju Iz najmlnj. dv. rlzloga; usled powe.nj. optlrltlnJa prlrodnl padlnl
novlm optlretenjem tlla nasip. i usled Izmlnjenlh uslov. dronlran;a I lvapo.aeljllz padlne,lto mole iza.
zvaUpoveeanjepornlh pritlsaka.Stabllnostnaslpa(sllka30) Dvlsl ad kvalltlta tlla naslpa(u manjo]me-rl), ad pa.amatar. evrstoe. padlnskog mat..!jala I od Inleljalnlh st.nJa nlwa podzlmna vod.. Obleno 18
rulenjl kosin. dog.1So u obllku podnollenog kllz.nj., n.kon Izvesnog vrlmln. po z.vrlltku gra""nj.,
kad. d06e do povllan;a nlvo. podzemene yodl. Prvl znacl nest.bllnostl H pojavljuju u obllku podulnlhpukotln. rll kolovoznoj povrllnl (sllke 31), n.kon toga slede m.nja denlv.l.elja koj. mogu p.etll u kona,
eoo rutenje trupa puta sa dllom pad!n..
Analiza 18 sproYodI paramltrlma eyrstoel u etlletlvnlm I18ponima, all .ka ja povrlinskl pIIdlnskl sloj za.siten Yodom, potrabno je, paralelno, Iprovestll anaUzu stabllnostl u totelnim naponima, Yodetl raeuna 0
uslovima dlltorzijskih deformeeij. i konsolldaeijl.
820 JUS U .C4.:ZOO Su.na 16
Slika 30
Slika 31
9 Metode analize stabilnosti
U smlslu ovag standarda. metode anallze stabllnostl zemljanlh masa se dole na trl osnovne grupe:
1) PrvD grupa metoda je usmerena nil odroaIvnnje more stDbllnostl maso till Izr8~UrntvanJcm faktol IJ
slgurnosti, prl temu su u najllroj prlmenl metode u ok,;irima prlnelpa grenitne ravnotde. Ovaj prist up
se mora prlmenjlvati, jer daie odgovor na vaino pitanje da 11je neka masa tla stabilna, sigurna Iii na gra.
nlellomo, kada sa mogu oteklvatl velika pomerenja III rulenje.
2) Analiza stabllnostl se ne sprovodl samo da bl se doblo faktor slgurnosll za poznate parametre tla, vee i
za odredlvanje parametara tvrstoee prl lomu ukollko je dollo do pojevo ","Inbllnnul mosn II.. Zhuq
toga se analiza sprovodl na obrnul n.tln; nalma, ako je pOlnalo da je prl rulenju Fs a 1,0, Irate s. para.
melrl kojt.odgovoraju ovoj realno konstatovanoj sltuaelj!. Takav postupak se ovde nallva "povratnom
analilom". Radi odredivanja pouldanlh parametara tvrstoee u efektlvnlm naponlma, neophodno je sa
najveeom mogueom pouzdanoscu odreditl velltlnu I rospored pornlh prltlsoka no kllznoj povrll prllo.
mu.Dodatnl zahtev podrazumeva I potrebu odredlvanja nlvoa normalnlh napona prllomu, kako bl sa oda.brale valltlne optereeenja prl komparatlvnlm laboratorljsklm Ispltlvanj;ma. Na ovaj natln se odredl pro.
setna tvrstoea prl lomu, koja u slutaju vellkih I ponovljenlh pomeranja najtalce odgovara rezldualnlmparametrlma tvrstoCe.
3) Tree. grupa metoda Ima kao primarnl ellj odred1vanje stanja napona I deformaelja, prl temu su veiltine
pomeranja prl radnom nlvou napona od prvenStvenog Interesa. Ova grupa m.toda $I mot. upotrebltl
.. anall.u stabllnostl zemllenlh mase, ukollko sa matematltkl modellra I pojava progreslvnog loma, kaodopuna obave.ne anallze metodama granltne ravnotele.
10 Mehanizmi loma i metode proraauna
10.1 U metodama granltne ravnotele so podralumeva d. je laktor slgurnostl Fs, dellnlsan I.,azom u t. 5.1,konstantna velltlna dul kll,n. povrll. Pri tom. I'
neophodno unap,od delln".tl mogue. meh.nll"" hi.
po.tetltkog loma I odredltJ kllzno telo ogranlteno killnom povrll, za koj. se doblja merodavna mlnlmalna
vrednost laktora sigurnostl, koja za najmanju fizltkl mogueu granleu Ima vr.dnost 1,0.
- St IS JUS U.C4.200
10.2
821
Ukollko smlcajna tvrst~a zavlll od tr.nja. odnosno od normalnog napona, ,alpo,ed unotarnjlh Ilia j. odprlmarne valnoltl za odrallivanj. velltlna normalnth napone po kllznoj po..!1 od koj. z.vlll i';vrstot. tla
u Olnovl Ivake lam.lo. SIIe koje deluju na pojedlnatnu lam.lu Izdvojenu Iz kllznog tela prolz.oljnog obllka
I drug. velltlllO ko;e figurllu u ullavlma ravnot.le prlkazane IU no sllcl 32.
al
O~_.. 0 1
I 1
iiiI
I
h
bl
Xi_IJ i
/
'XI
E~ I -.-1
~"~-
:f~'
.-.--------.--..X
rPoznato N.poznato
M1
1-1
VI
::~: l
iIXI
~' )J_'
-
.;'If
f,
E-I
Slika 32
Nepoznate velltlne IU:
N' - normalne elektlvne Ille u olno.1 Ivak. lomel.
S - smlca;n. 1110 U olno.llam.l.
, - polofajl normalnlh komponenata medulam.lnlh Ilia
Za ro!enj. problema na ralpolaganju IU trl ullovo ravnotela za I.aku lamelu (lblr horlzontalnlh Ilia, zblr
vertlkalnlh 1110I zblr mom.nata moraju bltl lednIki null) I uslov 0 mobillsanoj tvrstotl,lz kojeg so doblj.vez. Izm.tlu smlcajn. I nonnolna slle u osnovllom.I.,lto d.je ukupno Ivega 4 n jednatlna.
r.tna metoda, u Imiliu ovog standarda, IUon. koj. zedovoljavaju sve uslove ramotale uvotlen;em razlltl-
tlh pretpostavki:-an bez zanemarivlnja pojedinih komponenata IPoljnlh I unotlrnJlh Ilia.Prlbliin. metod., u smiliu ovog standarda, su one koja III zanamaruju pojedln. sll. 1/lIIlgnorl!u n.ke UI'love r..notele.
822
10.3
JUS U.C4.200 Str.". t 1
Plona",o kllz"o povrtl Isllk. 331. kolo .u ,el.tlvno plilk. u odnolu n. dullnu kll7rKIIi '.Ia I pUlalnlll1l IU
pov,lInl terene, mogu .. tretlretl keo kllzne tele beskone~ne dullne, toko de .e utlee" n. krajevlme mogu
zenemarltl. Db. komponente me"ul.melnlh III. u vertlkelnlm pre"clm. .\1 konltentne dul kllznog tel..
tOko de je ,ezllke odgoveraju~lh komponenete ze lueku lemelu jednek. null, te 58 njlhove vell~lne ne po.
j.vljuju u uslovlme ,evnotefe. Iz,az z. lakt~' slgu'OO5\I, u odsustvu sj,oljnlh opte'e~enj. Iln.rclj.lnlh .110
zemljot,esa, gl8sl:
. c' + \1 .z co.> Q - ul t.n'"F. .
1 .z . Iin Q cos a
Silk. 33
Iz ove veze se dalj. mote Izvestl specijalan slu~aj za uslove fIItra~lje podzernne vode pa,elelno koslnl Ikllznoj povrll, Uo da;e:
Fs.e' + (1' z - 1w hw) cos> a tan
'"1
. z . sin", COI'"
10.3.1
U gornjom Iz,azu je redl jednostavnostl zanema,ene eventualne ,ezllke Izme"u jedlnl~nlh ma.. tl. !znad I!spod nivoa vode. U slu~.ju sltnozrnlh meterljale t.kvo rezllke I. zenemarljlve, . obzlrom do se mo'er Ij31zaslli vodom Ilzned nuhog pljezomet.rskog nlvoe kapllarnlm penjanjem.
Ako 58definite ko.lleljent pornog prltlska u oblJku:
'\I.u/..;. z. u .b/W
Iz,ez za Fs Iz prethodnuo~ke se mote n.plsad ke~:
Fs.C'/(1' z) + (1 - 'U! cos> a tan ",
sin Q cos'"
10.3.2 UkolJko je mat.'lial bez kohezlje t'li je e' /1Z ,elatlvno male vell~lna, go,njllz,ez postaje:
Fs. 11-'\I'
ten "'/ton Q
S".n. 18 JUS U.C4.200 823
Ako )e pr.vae fIItr.elje u podrutju Ilea n.koh.r.ntne ~osln.horllontalan, tad.)e ru - "('h" sa tlpltnom
vrednottu ru!Ol0,5. S1edl'da nekohor.ntna ko.lna bOl prl.ultv. IlIlr.elon. vod. Ima oko dva put. votl lak-tor slgurnoltl u odnosu na oplsan. uslov. utleaja pornlh prltl,aka.
luazl Iz t. 10.3.1 110.3.;2,1 pored Qtlgledn.lednoltavnostl" Imaju relatlvno vlsoku tatnolt ukollko suIspunj.nl uslovl la koj.
'u Ilvedanl, t. Ih tr.ba upotr.bljavatl za plltka kllzna t.la, plltka transladona kll.
zltla Ila uslov. lokal". stabllnostl granularnlh I nevelanlh koslna.
10.3.3
10.4
10.4.1
Kruino-clllndrl~ne kllzn. povrtl (silk. 34) s. anallzlraju, u na~.lu, metodam. lamela.
Metoda F.llnljusa 111tlv. "h.d,ka m.toda", koj. s. bOllr. na lan.m.rlv.n) u obp kompon.nt. m.dul..
melnlh ,lIa, definite ,. lualom:
F, -Le1' + (Wcos a - u I) tun 0
LWslna
U Irikelonim sist.mima, kod kojih po,toj. i lna~jnij. v.litln. pornih pritisaka, primenom gornjeg izraza,. doblj.ju nodovoljno koroktnl (konzorvatlvnl) rezultatl, t. s. u takv1m .Iuta)ovlmo ova m..odo n. pr.-
porutuje. Ovaj Izraz dale kor.ktne relultate u slutaj.vlm. kada ,mlea)n. tvrstotu n. z.vl,1 od v.lltln.
normalnlh napona na kllznoj povrtl, $to je slutaj samo u anallzlltabllnostl maso koherentnog tla u nedre-nlranlm uslovlma, ako s. um.sto e' stavl eu 10' - 0u - 0, tto dale:.
Fs-Le Iu LO IRu
:/:Wsln,a LWX
Slika 34
w
10.4.2 Proracun stabilnostl,u slutaju do se mehanlzam loma mole aprokslmiratl ellindrl~nom kllznom povrtl, uzimplieitno uvodenje uticaja normatnih komponenata medulam.lnlh sl1a na raspodelu .I.ktivnih nor.
malnih napona dul kllzne povrti, vrti so po tat nom Bitopovom Izrezu ko)i glasi:
F. -L[e'b+(W+ XI-,-XI -bu)tan0']ma
L W ,'In a
gde Ie:
ma = 1I{eos a + sin a' tan 0'/F')
Vr.dnostl za F, I bX - Xi-I - XI zo svnku I.molu koja zadovoljava gornju j"rlnoclnu, prodstavljaju rlgo-
824
10.4.3
10.4.4
---...
JUS U.C4.200 S..- 19
rozno rolonll problema. Ako II Zl prvu oprokllmlclju UIVOJlda la /J(, .0 za lvaku18mllu,lodlna""po.
Z""Ia oSlaio FI koja flgurll8 Sl obo Itrana znaka Jod""koltll no mole sa aklpllcltno Izrazill.
U praktlfnoJ upotrobl moll 'II prlmln/lvlIl ..rUtlnlkl motod", ko/I podrazumlva zanlmarlv.nj' lazllkav.rtlkalnlh komponlnltl ml<lulamllnlh sila u Izrozu Iz prlthodnog flln., odnalno prlmanu IZllz':
Fs Do1: [c'b + (W- b u) tan 8') m..
1:Wlln..
Za dlllmlfno potopljenu kOllnu, no koju d.luju IInliska opt.II~nja, podeljlna opter.eenJa l!nercljllne 11-
Ie z.mljotresa, rutlnskllz"z za Fs II mole naplsatl u prolir.nom obllku:
FI-1: { c'b + [W + W' + Ry + P b + kv (W + W.I - bu.] ten IJ'} m..
1:[W+W'+ Ry +p b+ky IW+W.l)sln..+ Rx VR/R+kx IW+W.lv/R
gdeje:
W' - potopljene mila d.11 lam. Ie Ispod nlvo. vade,
W - Z8sl~no m.sa del. I.m.le Ispod nivol vad.,zu. - pornl nltprltls.k Iznld hldrost.tlfkog nlvo.,p - lodnlko podoillno vertlkalno spot]nje opterotonlo,Ry - vartlkllnl kompon.nll &pol]nlegIInl;s1<ogopt.r.~lnla,
R - horlzontaln. komponont. &poliniogIlInll.kOl!'opt.,.~.nl.,xk. - kOlflcijent horlzont.lnog s.lzmlfkog ubrz.n].,
ky - ko.flcljlnt vertlk.lnog s.;zmlfkog ubrz.nj.,y
1 - krak Inarcli.lna sll. u odnosu n. cent.r kllznog kruo..
N.poznata vallfln. taktora slgurnostl I. pojavljuj. sa ob. strano znak. ]odnakostl. t. s. transcod.ntn.
jod""fln. relav. Iteratlvnlm postupkom. Postupak direktn. supstltucije konverglr. dovoljno brzo ZI pr.k.tlfne potr.be, prl eemu s. usvaj. d. je r.i.nj. doblj.no ako je razllk. dva sukceslvna r.zultata man;a od
n.k~ unapred date m.lo tol.ranclje. Toloraneli. nn 1m. bltl Yft~aod 0,001.
10.4.5 U an.llzi st.bllnostl se mora noel ona )cllzn. poyri koj. daj. minlmalnu yrednost t.ktor. .Igurnost!. Krlo
tlfna krulno-cllindrlfna kllzn. poyri II mole Odrodltl prlmenom rl.funara,I'll femu s. probnl centrl po".
taylj.ju u fyoroy. d.te mr.1e III s. prlm.njuj. postup.k automatskog tr.lenja krltlenog centra po n.ko)
od metOda optlmlzaclje tunkcije sa trl promenljlve.
Kllzn. poyrl; proIzvoljnog obllk., ko;e keo speclj.l.n slufaj podrazumeyaju I krulno-<:lIIndrlfne, trebo un.felu Ispltlyatl tafnlm metod.ma koj.z.doyolj.yaju.va Irl usloy. raynotd. koJi su prlkaz.nl u t. 10.7.
10.5
10.5.1 Faktorl slgurnostl prlhvstljlY. taenosll u slufaju homogenlh r.lallyno plltklh Ilzdulenlh kllznlh lola mogu
se odredltl Janbuovom metodom (1954) prema Izrezu:
Fs -1: [c'b + IW - b . u) tan \!I') no
1:Wtan..
10.5.2
gde je:
n.. - sec' ../(1 + tan.. Ian \!I'/F.),
Ullc.j dellmlfne polopljenoStI so uyodl ne sllf.n nofln kao I u BI!opoyoj matodl, a pro!lren obllk, koJi
obuhyata spal;na opter.tenje Iln.relj.lne silo lOmljolre.a, mole sa nepl.atl kao:
Fs.1: {c'b + [W +'W' + Ry +
p b + ky (W + WzI - b ul] tan IJ'}"0
1: [W + W' + Ry + P b + ky (W + W.IJ t.n Q,+ Rx . k. (W + W.'
Vellflne u gornjem Izrazu su dellnlsane u t. 10.4.4.
S,..no 20 JUS U.C4.200 825
10.5.3 Maloda navedena u t. 10.5.1 110.5.2 na pokeluju vllOku 1IIII'.lnolt prl poredenju .. ,.tn'lIm POIIUpclma.Zbog ovog nedoltatka korls~1 sa .mplrl/ska korakclja rarultat8 prlkal- ne sllcl 35, kaja /a pro,,..I.',
kamperallyne ana Il,. ogranlt.nog broja homog.nlh presake. KorakclJa . sprovodl nekon l8Vfletke Itera.
eI'a po na..d.nlm lun/ma. Ova amp/rljlka korakclja obuhY8t8 ne aprokllmaUvan net/n ..mo osnom'
obllk u t. 10.6.1 . na I obllk II t. 10.5.2, ukollko u I"aru ligurilu IInl/ska opleratenla I 'narclj.,... Ifla
laml/olre...S obllrom na to da matoda korlsll sarno dya usloya raynotah, a !gnar/Ie Irnlca;n. kamponant. rne4ula.melnlh Ilia, ... praporutuJ. .. la opl1u upOtrabu. U smiliu ovog Itanda,d., ova melod. .. klallllkuj. uprlbll!na matoda. N.vedana ogranltenjl .. ... odno..1 nl Jlnbuoyu matodu II (19731.
\1£
fa
\10
Fs (korlg) - 10 X Fs
SIIkl 35o,.z
d/L
IIU CI,4
10.0 Za fllltki moguta klilna pov,!1 prollvoljnog obllka, radovoljlvan;a III uslova ,aynota" (tltna m.lode)
bellanemarlvanja pojedlnlh komponenall unullrnjlh slla,uldokal ",ltke dopusUyosti ,.lenja,ohalha.c:lujarezultall kojl sa kretu u prihvatljivo uskim granlc:ama, bel obzira na tip hlpoteza ko;lja blo upo.
,trabljan za daflnl..nja metode kola daja jednoznatan rezulllt.
Osnoyn. usloyne jednatlne Iz t. ~0.2. Na sllcl32a) prlkazana /a prollvo'Jna killna povrlltdelj.na yerUkal.
nlm preseclma na n lamela, prl cemu IU mec:lulameln/presacj numerlsanl od 0 u "aktlynom potetku kil,.nog tela" do n u ..noflcno; tackl" kllzn. poyr!1. Deflnicije prvsetnih Ilia I njlhoyih napadnlh tataka date
su na IlIcl 32b) sa usyoienom pozltlvnom orljenlacl/om opter.t.nla I momenala Ilia. Konturne sll., koj.deluju na IZdvojenu lamelu I odgoyarajute zep,emlnske sll. mogu se, prema prlkaranom poSlupku, pod.U.
tl na pozn.te I nepoznate veiltIne. Ukollko je lamela dovoljno uska, tako da se moment! usled rnllkeelektlynlh normalnlh napo"a
"a krajevlm. beze syak, I.mel. mogu zenemarltl (e. 0), t,' us'oya ..vnote"Urav"1 ze syaku lamelu glase:
10.7
t X-O
E,-1 - E, + Nj sIn 01, .. 5. cos 01, + H, . 0
1:Y-O
XI-I -X,-Nj COSOl,- 5, sin 01,+Vj-O
1: M - 0 (za srldilnju tatku Olnove lamelel
EI-, d,_, + (b,/21 tan 01,- E, d, - (b1/21 tan 01,- (b,/21IX,-1 + X,I + M, . 0
82.6 JUS 1l.C4.200 Gunn" ~1
U gornjlm IzrazlmaHI' VII MI supoznata v.~~ln. oPt.r.~.nJa k~iad.luJu na lamolu I, 0 ..odo so no:
HI - zblr svlh horllol)talnlh kompon.neta gore navodonlh Ilia;
M,- lllir Ivlh pozn.tlh moman.to u odnolu na ".dllnu ta~ku osnov. l.m.I.; sonoll so od mom.ntospoljnieg optero~.nJa I momonto Inorclj81nlh sUo us led horllonl81nog s.lzml~kog ubrzanja.
.Osnovna n.poznol8vall~ln., laklor ~lgurnOsll, prodlt.vlj8 YO.lU Izm.au "ormalnlh Ismlcajnlh III. u osnovl
10m.l. u obllku:
N' tan'"
+ c' IFs ~
s
Zadovol]avan].m gor. navedenlh uslovnth jedna~lna d.flnl!. s. kor.klno rol.nie ko]e j. mogu~. na~1 Uluvoaenj. dopunsklh pr.tposlavkll bel zan.marlvanj. pojedlnlh komponer)at. me(!ulamolnlh Ilia.Jedan od mogu~lh polupaka la ralavan]e osnovnlh uslovnlh Jadna~lna granl~n. ravnolef. u metod I Ie.mele dal Je u Prllogu A. .
10.8 Oslm poslupka oplsanog u Prllogu A ovog standarda, uslovne jedna~ln. Il I. 10.7 se mogu rdlill druglm
ekvlvi1lnntnh:nnou~nn prlzflntlm motodomn nkn 7ftdovoljnvnJu,..Iova 11uvm)fmu u t. 10.2.1 I 10.0 bellanemarlvan]a poJadlnlh kompon.nata medulamelnlh slla.
U OVO; la~kl slandarda prelpostavl;eno je da su parametrl smicajne ~vrsto~e dati u konvencion.lnom,
Ilvan po'tupak u slu~alu clllndrl~nlh I prollvoljnlh kliznih povdl, kako bi se ladovoljila odgovaraJuca la.
visnosl Ilmeau normalnog napona I smlcajne ~vrsto~. duf kllzne povr!1.
11 Podobnost metoda za tri mehanizma nestabilnpsti
11.1 Melode z.pror.~"n stabilnostl, u lavisnOSli od oblika klizne povr!i. moraju zadovoljit; slede~e uslove:
1) Za planarne klilno povr!i mora se lOdovoljltl najmanja jedan uslov ravrioteze, I to u,lov ravnotefe slla u
pr.vcu kllunja hipoloti~kog kllznog tola. Rdani- ie dalo u I. 10.3.
21 Kruzno.clllndrl~ne kllzne povrll mor.ju se anallzlrad melodomkoja zadovoljava najman;e dva uslova
ravnoteze. Rutlnska Bliopova meloda, na\led.na u I. 10.4.31 10.4.4, daje ladovoljavajuce resenje, all
s. mogu upotrebldl metod.. prlmenlnve na prolzvoljn. killne povrsl.
31 Prollvoline kllzne povr51 moraju so anallzlratl melodam. koje zadovoljavaju trl uslova r.vnolefe. Umanje krltl~nlm slu~.].vlma i ukollko nama znaeajnlh spol]nlh opterecanja 111spoljnlh stabllizaclonih
, slla, mogu se upolrablti I metode koje dellml~no zadovoljavaju samo dva uslov. ravnotaf., all se prl
tome moraju upolreblll.odgov.r.ju~e korekclje uzlmajucl u obllr ogranl~enja navadana u 1.10.5.3.
1'1.;2 Prostornl elektJ, ukollko sa smatraju zna~ajnlm, mogu so uzell u obllr manje rigoroznlm I nau~no prima,
11m poStupclma.'
11.3 Zo homogon. koslna sa jednostavnom g.om.lrljom I homagenlm rasporedom pornlh prlt/s.ka postoja
odgovaraju~ gotova ra~en]a u obllku labela 1/111 dl]agrama kojl se mogu j.dnoslavno upotreblll u ogranl,
~enom broju slu~ajeva.
rab.le I dljagraml za proroeun st.bllnostl lemljanlh masa mogu sa upotrebltl u onlm slueaj.vlma keda s.aprokslmacija rea.lnog problema moze pouldano Ilvestl na I.kav na~ln da su zadovol]enl uslovl la kojeje re!en]e dalo. I najjednoStavnljl problem se soda mofe reSavatl so ~om la~no~~u I manj 1m utro~kom
vremena primenom ra~unara I odgovaraju~lh soflva"klh pak.la.
rena, kojlma se narusa.. kontlnultet mas. tla, !to Ilazlv. I dlskontinultale u kolovolnoj konslrukclJl,
vellke Ilmen.u podlttnomi popni~nom preseku pute J dslecanja na okolnlm obj.ktlma u podru~iu
saobra~.jnice.
SluCaj Parametrl Fs(mln)
Nasip no m.lo daformabllno! podlotl"', e' 1,4
Naslp na slobonoslvom zaslCenom tlu"', c', e.. 1,4
Usek u zasltenlm gllnama"', e', Coo 1,4
Usok u krupnozrnom tlu II' (e'.O) 1,2-.-
Prlrodno nostobllna podln" 0; Ie;'!! 0) 1,10.
-Sima ukollko su parametrl pouzdano odret1anl metodomn povr.tno In.lh:8.
Napomena: U slucaju nlske pouzdanosll parametora, mlnlm.lnl F. treba uvaCatl z.O,25.
51"'"22 JUS U.C4.200
12.2
12.3
12.3.1
12.3.2
12.3.3
12.4
12.5
827
Ukoliko su defor~cije takva da nl dollz/ do naru!evenj. kontlnultotl, an )1 rad vanelnl pomeranja kolo-VOlnl konstrukcljl takav da ,Iuz/va prlml'tnl promlnl u podulnom I poprlenom profllu puta, krlter/jumlsa samo Indlraktno mogu povazati II par.mltrlml evrstota, an II vanelnl I lOaeal ovlh pojava moreju apI-
dlsto.r:rllsklhdllormaclja u musl tll razgranleave/u I dye osnovna mahanlzml tnJnlh pomlranll:11 U prvom sluee)u Sl lOhtavI de f.ittor slgurnonl u krltlCnu kllznu povrl nl bud. manlf ad nakl uno-
prad dnta vradnostl (Fs > 1), prl eamu se podrazumeva da jl na tl) naeln Indlrlktno zadovol/an I
uslov 0 mellm daformlClJeme.2) U drugom slueaju Sl anallzlraju vIIIClnl deformaclja, uz Implicltnu pretpoStevku da .u dlformeclie
unemarljlvo mule.
U Izboru r.eunsklh paremetar. CVrstO~1I druglh uslove .n.llze doputte sa dltlrmlnlstlCkl 1/111probulJl-IistlCklprlstup.
DatermlnlstlCkl prlstup podrazumev. d. sa odredenom par.metru tla u ..ako) taCklma'l tl. prlpll. n.ka
vrednost, kola mot. odgovar.tl srednjo) vrednostl IIIlma n.ku vrednost kola il mlnja IIIvIta ad proseCnl.
Vellelna par.m.tr. II mote menjatl ad taCk. do taek. III Sl odreden. konstantnl vrldnostl pr/pl.ujupojedlnlm zonam. ako 51njihovl osobln. Izr.zlto razllku/u. V.IIClnl I ro.pared pornlh prltls.kl sa t.kode
utvrd. nl osnovu raspoloflvih pOdataka, a prl tome se Ima u vldu d. nJlhove velleln. mot. bltl promen-lilva u vremenu- VolIClne ,pollnlh oPtere~onja, ukljuCuJu~1I selzmlCke utle./a, Unoso se k.o dOlO,kon-
stantne vellelne.
Probablll'llckl prllaz prlhvata clnjenieu da su p;lrametrl slucajne vellcln. koje se mogu krelatl u nekom In-
to".lu I mogu sa oplsatl n.kom lunke/jom raspodolo. Brol prom.nlllvlh, mOdullm, nill ogranlCon somo
ovimelementima za svaku lacku veC one mogu bitl lunkelje u prostoru (p.ramalrl CvmoCe, pornl pr/llselJ I
u vremenu (slucajna optereeenja, var/jaclje nivoa podz.mnlh voda, selzmlckl utleaj!), Broi promenljlvlh I
pr/SIUP se mota upotralJltl somo u goolo!klm formaeliama u koJlma su pralhodno vrlona oblmno geolahnl-
cka istra1ivania i izveden; znacalni gradevlnskl zahvatl kojl su rezultate sprovedenlh istratlvlnla, u od9O-
v.rajuCol morl, tahnlckll okonomskl verlllkovall,
Ako so Ima u vldu da oblm zomlJanlh radova u useelma I nasipima zavls' od naglba koslna, mora so poseb.no dokazlvatl ekonomska opravdanost nlflh vrednostl faktora slgurnost/ u slucaju veliklh zemljanlh rado-
va- Mora so Imatl u vldu ~Inl.nle. da nlfe vrednoStI faklor. .lgurno.tI lnaco Istovromono I poveConlorlo.formaclja tla, nophodnlh za moblll.anje relatlvno v.cog dela raspolof/va cvntoce, Ukoliko se te delorma-
cljo mogu dlrektno odrazitl na pomeranje kolovOlne konstrukelje, nlske vrednostl faktora slgurnastl
nemaju ekonom.ko opravdanie.
Od prlmarnog je znacaja Izabratl one parametre cvrstoa. kojl su merodavnl kako za prlvrem.nu.tako I
za trajnu stabllno.t trupa puta I nje90va okollne.
Za potrebe projektovanja po ovom standardu usvajaju se determlnlstlckl krltedjuml dall u tabell I,
, Tabela 1 - Projektne vrednostl mlnimalnlh dopu!tenih faktora .Igurnostl prl statickom opterea.nju(bez inerclialnih sila zemlJotresa) I visakoj pouzdanostl parametera
828
'12.6
13
13.1
'131.2
33.3
13.3.1
JUS U.C4.20051"'"
23
Utlcal Indnog zemljotrela na n.bllnolt kOllne unosl so nokon Ipro.edenlh .nallza zo Itltleko ullo.o oJ!'terece';jl.'Uk;;ilko se Izracunaju faktorl slgurnonl Fs < I, rezult.t sa mob prlh.atltl ~ko so polebnlm
proraeunlma pokat. da ce pomeranja bltl u prlh.atljl.lm granlcame.
Motode llilbiliz8cije I tehniak8 re~j8
U Ploj.kto..nju zemljanlh ,ad".a m02e I. dogo<llli tI. ,.cun.ke 1'10..'. liuurnoIUIHlkdlu<l...<lnhlj.ju
not.lj.no nllkl faktorl slgurnostl.
U toku l%Vollenj. zemlj.nlh r.dove I k.snlje, u toku .ksplo.t.clje objekt., mogu so uoeltl poj... nest.bll-
naiU.
U I..kom ad n..ed.nlh Iluc.)e.. mora .. odgo.arajuclm proJ.klo..nlm m.,.",. oll.,lI.dltl z.<lo.oll.."
juca stabllnost.
Da bl se na!la odgo..rajuc. rahnje. moreju se Identlflko.atl gla.nl rulozl prognozlrene 111uoc.ne nosta.
bllnonl, kako bl tehnlcko re!enje bllo raclonalno I Ilgurno.
Gla.nl razlozl za moguee poja.e nestablinonilli nodo.oljne sigurnostl mogu so I..stl ne joden III.I!e sle-declh Utroka:
1) KOl)turozemljanih ma.. su Isu.l!e strme u odnosu na karakterlstlke materllala kojllh "clnj..aju.
2) Materijalj. nodo.olinec.moce, te ne mole da seodrtl u r..notetl za prod.lllenugeometrliupresaka.3) Pornl prltiscl su .Isokl,
!1° Ima odlucujucl uticaj na stabllnost masa tla,4) Na masu tla su delo.all, IIIce delo.atl, nekl nepo.oljnl Ipoljnl utlcaju, kao, na primer, .ellk. saobraeej-
na opterecenja, selzmlcke Inercljalne slle 111opterecenja okolnlh objekete.
Mere la stabllilo..nje zemljanlh m.s. se u o.no.nlm ~rt.rna klaslflkuiu na sledecl necin.
21 Preraspodela zemljanlh masa u preseku koslne preme!taniem mase tie .. .I!eg dela koslne na njogo. nltldeo moguea je najce!ee u slucaju useka I zasoka na padlnl.
2) Drenir.nje mase tla plltklni drendnlm .istemom prlmenjuie so u slueaje.lma .eoma .isoklh nl.oa pod-
zemnlh vada koje pornlm prltlscima smanjuju e.rstocu tla ta prodsta.ljaju glavnl uzrok nastabllnostl.3) Drenironje mnso dublnskJm drene!nlm mernmn podrozumovo Intorvonclje no smanjnnju alto.klll prltl.
saka 1/111 presecanje ak.lfera kojl utleu na stabllnost masa tla.
13.3.3 Potporne konstrukclja
1) Gra.itacionl tipo.i potpornlh konstrukclJa mogu po.oeatl stabllnost mas. tla pod uslovam da .. obazba.
dl stabllnost kllznlh tela u kojlma Ie konstrukclja nalazl. Korytrukclja mora, osim toga, zadowljlU
uslo.e stabllnostl prl klizanju Ipreturanju. Doputt.no optereeenjetemeljnog tla mora so dokazatl premaodgo.arajucem postupku 11. Pri/racunlma .. mora dokazatl flzU~klprlhvatljl. r..pored unut.rnjlh Iliaprl zado.olj.nlm uslovlma stabllnostl.
2) Sidrene potporne konstrukclje mogu po.aCe11stabllnost mase tie pod uslovam da se upotrebe sil. 0090-
.arajuceg Int.nzlteta aktlvnlm III pasl.nlm sldrlma (ankerlmal.Ankerl se mora;usldrltl u stabllnompodrueju m- tis IIi u nl21m sloj..lme stan.. Proracunlms po matodama koje se o.lm stsndardom d.-
flnl!u kao tecne mors so dokazatl flzlckl prlh.atljlv raspored unutarnjlh Ilia prl zedo.oljenlm uslo.lms
Stabllnost' .
1 JprlVllnlk 0 t.hnil~kim normetivhnlzi projektOWlnje I izvoGenje redOY. kod tameljenjllJnlGevinsklh obj.b'l.
Strone 24 JUS U.C4.200
13.3.4
13.3.6
13.3.6
13.3.7
13.4
13.5
829
Oblo!ne k,onstrukclje
1) Prskanl beton olafan fallfriom mre10m uz prlmanu kratklh ankera mole se upotrebltJ ze Itablllzovanle
koslna u meklm 1/111relpadnutlm stenama, u vezanom tlu, radl obezbedenja od lokelne nestobllnoltl.2) Oblofnl zldovl od betona IIIkamana u' camentnom malteru mogu Ie upotrebltl u Ilufaju 1 Iz ove taf.
k..
Ojafavanje masa tla va!tafklm matarljallma
1) Armlranl. tla Ilnt.tlfklm matarl/allma IO.ogrld) prlm.nluja sa za nablllzovanja kOllna oollpo I prima.
nJufe s. lukceslvno sa napradovanJem naslpenf..21 Prlbadanje tla (soli pinning) mole sa upotrabltJ za lokalno stablllzovanje koslna useka. Ova mera sa
komblnuja sa postupkom pod 1 Iz t. 13.3.4,
Tratlraoja tla
1) Temperaturno (termlfkol ojafanje tla mote sa upotrabltl ukollko sa, Izma!!u ostalog, dokata da tla
pokazuja osoblne ofvrl~avanja prl tarmlfkom tratlrenju.
21 Injekelono tretlranla masa tla se mota upotrebltl ukollko so dokale da odgovarejuta Injekelona masamote prodretl u masu tla, Ita 00 nakon vezlvanja dovestl do ofvrltavanja. Mora so imatl' u vidu utlcajprimenjanih prltlsaka na op!tu stabilnost masa tla tokom Izve!!enja radova.
31 Elaktroosmoza sa mota upotrabltl u .Iu~aju zasl~e"lh gllna.
Paslvna mare
Ukl.nl.nla nostabllnog matarll.'a molo bltl atlk.sn. mera ukoilko .u ..",.mln. odootog noll.bllnoo mo.terljala r.latlvno mal., a odgovarajUl~imanall.ama sa dokata da takva Intervanella ne~e d.stablll.ovati pt'a.
ostall den mase tla.
Za stablllzovane mase tla iz t. 13.3 mora se dokazatl da su zadovoljenl krltarijuml op!te stabllnostl obu.hva~anl ovim standardom:
Ukoliko se u okvirlma stablllzaeionih mera, oslm tla, primenjuju i drugl materljall i/ili konstrukeile,po-
tr.bno je doke.atl njlhovu strukturnu stabilnost po oeufno prlznatlm metodama za odgovarajuoo kon.strukelja I materlj.la.
830 JUS U.C4.200 Su ~
PRILOG A
Metoda za r8l8v8nje uslovnlh jednai!ina Dranli!... ravnotele za prolzvollnu "Iizoo povrt
A.1 Velii!1118smlcejne komponente mel1ulamelne slle X, pretpostevlja Ie u obllku:
U nei!.lu, prvo Ie ZI funkclju I(xl IZOber. konSt.nt., Ito odgov"l hlpotlzl dl su sve mel1ullmllne Illemel1usobno per.lelne. Ukollko se ne dobljl flzli!kl prlhvetljlv rlspored unutarnjlh slle, t.da Ie Irlte onllunkcljl kojo te takve uslove zadovolJlII.
Rodl kreteg plunj8'ozn.else:
I, - (tan g'/Fs -Ian a,1/11 + tIn aj tan 9'IFsI 121
GornJa rlkurzlvne jednai!ln. mora do zadovolJl uslovo ne krajlvlma kllznog II Ie, ko)1 se Jednostavno mogu
naplsatl keo:
E -00 (71
E - 0n 18)
Mornenlna jednai!lna, uz oZl18ku da je D, - E,d"
Imeobllk:
D,- D'-I + (Ej-I + EI) (b/21 tIn al - A Ib/21If'-I Ej-1 + flEil + MI- 0 191
Imajuei u vldu uslov 171 ze 1 - 1 - 0, mora bltlDI-I - Do - 0 a, prIme uslovu (81 u I- n, mora ie zado-
voljlll uslov de Ie Dn .. O. Nakon zldovoljlvlnja ovlh uslova polotaj napodnlh tai!eka me(lullmelnlh.,"
odre(luje II Iz Izraze:
d,- Dj/E, (ul- 1 do n - 11 (101
A.2
SIStem od 2 n ...lIneemlh jednai!lna tlpe (6) I (101 trIbe relill de bl II odredlle nepoZl18tl velli!ln. FI, A,E. I d, korll6enjem uslovI (711 (81. Ako Ie broj I.mell n, brol nepoznetlh II svodl ne n - 1 aile
EI'n - 1
momenetlDI'
te velli!lne A 1 Fl. .
U opItem IlueoJu Iterltlvin poSt~p.k Z8 relevlnJe slsleml nelln..rnlh Ildnli!lne avodl II nl dye hlrecljlka
petlje u Ilueoju konw...,;onllne lineerne Invelope neponlloml. U prvoj petljl rekurzlvnlm poltupkom IIZ8
S.ron8 26 JUS U.C4.200 831
A.3
flkslranu v.llelnu nepozn.t. A tr.1I FI tlkYO d. J. En - 0 prem.lzr.z/me tllll (6),' z'llm se seIZl.eun.-tlm vrednostlme ullZl u drutJu IIItlju II Izrezlme tllll (101. gII. . Izr.eun.Vlju Vlllel", DI poe.vod I- 1do n. Z.tlm II v.rlr. A dok v.lle,", Dn ne bude menl' od nek. dovollno mel. ud.l. 101.raneIJe. POilu.IIIk II ponevll' unut.r dV8 ",vldene Iter.c/Jlke petll' dok toler.neli. ZI nelzr,vnllU Iliu
En I toler.nell.z. V8l1elnunelzrevnetog momentl d.tog v.lle'nom D
n ne budu Istovremeno zIdovoljen..
Tribe lmetl u vldu d. . prorei!unlstebllnostl ZI prolzvolln. knzne poml, ilz zIdovolJavanj. Ivlh ullov.
revnotefe bez obzlr."'
tip metod. kol' obuhVltl tle.n postulllk u smlslu ovog st.nd.rd., moraju Ipro,vodltl prlm_m 'Iektro~1h reeunlre.
832
8.1
PRILOG B
JUS U.C4.200 Suo.. 27
Posebnl konceptl u analizlstabilnostl kosina
Sinteu ulaznlh pOdataka I raeunsklh rezultata mora se u projektnoj dokumantaeljl prlkazatl ne ja..n Ipregledan neeln. U odra"anlm slueajevlma ja ,azult.ta analiza korlsno uablie;tl u nakollko koncepata koJldaju iasnljl uvld u znee.j pojedlnlh promenljlvlh. Korlna 58 koneaptl kojl slede.
Taorlj. naulralna IInlja u prlmanl na ..gledavanja prom ana uslova stabllnostl potaneljalno nastablln. mas.
tla ilustr~anaje na slie; 36. Prime.. radl, prlkazana ja kruino-clllndrlena kllzna pom, all sa postupak mo.Zeprlmenltll na kllznu povri prolzvoljnog obllka.
8.1.1
Mom.ntl u odnolu
na ow taeku
Ce
~tar rotaeije ~NasipenJa uvek Nesipenje pri. Naslpanje.uvek
ol"no. vremeno nepo- nepovol)no
pov )voljno ali po-volino za Imi-
nu nabilnost
INedrenirana neutralne taeka
. n.posr.dno Ispod eantra rotaelie
Slika 36
Aka so lH,kn ad 1001010optorctl nQklrn mollrn OplO1otul1icm,uvnJ utica) m02u hllDll dVQ IIUlltvlsno posledlcc.
Prvl efekM bl Ie 18stojao u promenl vellelna "aktlvnlh slla", a drugl u promenl .fektlvnog napona u osnovl
lama Ie na kllznoj povril. Mogu se daflnlsall dye taeke Oil dvallnlje. ako se podr.zumeva trodirnenzionalan
problem) koie r.zgr.nleavaju pozltlvna ad negntlvnlh .fekata naslpan)a III usee.nla kOlin. u o<l,,"'u ".stabllnos! kllznog tela, za nedranlran. rdrenlran. uslov.. Ovo omogu~va da SAkv.lltatlvno ocene prlv...
menll trajnl efektl stablllzeclonih mera prl preraspodall masa tla radl stablllzovanja koslne.
Koncept ekvivalentnog bloka podrazumevada je me1odolT'!:"~ili~ne ravnotefe odrcacn rasporednormall,ihnapona I mobilisanih smleajnlh napona po konturl kllznog tala koj. j. optereeeno I eventualnlm spoljnlm
rastavlll na komponentu upravnu na ravan ekvlval.ntnog bloke (uzgon) I na komponantu por"elnu so
kliznom povrtl (strujnl prltlsak). Ugao naglba kose ravnl Slattekl ekvlval.ntnog bloka moZe 58, sa dovolj.nom taenoieu za praktlen. potr.b., Izrazlll odnosom odgovaraiuelh Int.grala komponontalnlh n!pona
du! kllzne povlil. Na ovaj naeln je kllzno telo prolzvoljnog obllka svedeno na statlekl .kvlval.ntan blok zakojl s. moZe razmatratl utlcaj spoljnlh optereeanja na njagow stabilnost.
Ako se razmatra utlcaj slla sldrenja (ankerl) na stablinoS! bloka, mora se dokazatl da ~Ptimalan naglb sllasldrenja zaklapo adre"en ugao sa .kvlval.nlnom kosom ravnl pod odgovar.jueim nagibom.
Iz opl.ree.nja akvlvalantnog bloka I du!lna kllzne povrll moou se odredltl proseen. velleln. normalnlhnapona I proseena v.llelna mobillsanoo smleainoo napona za prlm.nu u odre"lvanju r.zldu.lnoo faktora
Izt. 7.10.4.Ulaznl podacl za enallzu stabllnosll moraju da obuhvale raspored I v.lleln. pornlh prltlsaka u masl tla prllomu, to sa plj.zometarsk. sllka more utvrdltl sa makslmalnom mogueom t.enoteu.
Koncept .kvlvalentnog bloke 58 mora korlstltl uanali~itrajnihdeformacijamasetle usled sna!nlh z.mljo-
tresa ukollko so pseudostatlekom anallzom doblje da je Fs< 1.0.
8.1.2
Slr.'\8 28 JUS U.C4.21)C) 833
8.2 ZI uslovl selzmlekog optlr.tenjl, v.llelnl 18lzmlek09 ubrz"ni", tzv, krlth'!no ubrzlni. koj. doj. vellelnuflklorl slgurnoStI fs . I, boljl j. poklzot.'j stlbllnostl od vredno.tI flktorl sfgurnostlZI nlko dlto II'Izmleko ubrzlnj.. I
PodrlZumevI II dl Fs < 1 n.ml f/zlek09 smlsle, III ukozuj. dl 61, blr u vr.m.nu dok J. rleunskl wed.nost tlkvl, rlvnot.ta bltl prlvr.meno naru!enl, Ito za posledlcu Iml pojavu trljnlh pomerlnjl. Vellelnl
pomerlnil 61 zlvlsltl od deflcltl otpomlh sill, obl/ko I trljan;1 pul.. salzmlekog ubrzonj I I brojl pul..vI.
Iz ovlh podatlka tr.bl Izrleunat/ vel/elnu trlnsllclon09 pom.rlnjl bloka nl kosoj ,"vnl klo lumu pome.
ranll ZI datu Istorlju optereten;1 uz pretpostlvku krUto.pllstlenl vall Izm.du sill I pomerlnj I.S obzlrom nl to dl j. Ht/eno kllzno tllo vloml eesto slofen09 obl/kl, potr.bno je postupkom opl..nlm
u t. 8.1.2 presl/katl slstlm slla u ekvlval.ntnl blok no ko~j rlvni.- Izrleunltl pomerln;1 slute Zl ocanuefekotl snafnlhZemlj~traS8nl sta~(lnostIocenu ,lzlkl rulanjl.
,..
,
R.zultatl anallze opl..nl u t. 9 neophodnl su u projlktovenju ..nlclonl h III stablllzlclonih merl, ler j.
8.4 Znleajnlja razllka Izmedu Izrleunato vrednost/ ev,stoa. I One merene u llborltorljl maguca je u slubjuprvlh kllzanjl u prokonsolldovanlm gllnlml kod kojih jl karlkt.ristiena pojavI prog,e.lvnog loml, Poredo-nja ,ozullatl me,onlh pa,amell" evrSloCa I rozulllta p,o,"eun" po postupku oplsanom u 1.9 omogu61vl
da so ad,edl v,ednost ",ezidualnog fa,ktora:', koja bl morala bltl Izmedu 0 11.
Ukollko Sl .tvlrno trodlmenzionllan p,oblom onll/zl,. koo rovan, metodlmo pov,.tno onallzo so dobllaluparemetrl fvrstote viII od stvarnlh. ho treb8 Imetl u vlduprlporot1enJulua~unatlh Pllramotar.S8maronlmv,ednostlma dobljonl", laboratorljskim Isplt/vanjima. Ukollko sa goomot,lja kllznog loll Uvromanu ,ulenj-
no razllkuje znaeajnllo od stanja u stablllzovonom ~anju, tada SOefektl trodlmanzlonalnostllz pov,atnoanallz. Ilz dokaza stabllno.tl u stablllzovanom .tanj;. znaeajnijo na ,azllkuju.
8.5
8.6 Koncept otpornosne anvelope je lIustrovan na slici 37, prl eemu SOopis postupka mole rezimirltl tekstomkoji sledi.
Za datu geomelrlju p,esoka I utv,don III p,olpostavllen ,aspo,ed po,nlh prltlsoko, vorl,onlom pOlom.lo,odablja so skup probnlh tlelka na 1]-' dljag,amu (sllka 37b).
Gornja obvojniea, Inv.lopa svlh tako dobijenlh lacaka, nazlvl se otpo,nosnom anvelopom.
Faktor .Igurnosll'"
sado molo od,adlt/ za svakl por vr.dn05l1 paramota," iii' 1 c', kao 110jelo prlkozono
no Iliel 37bl.
Ukollko se na dljag,"m prlk.zan na sllei 37cl nlnese "oblak Ileaka" iii' Ie' Iz elUpe,'mentllnlh podatlke,doblja s. I mlnlmalnl vr.dnoSt lakto," sigu!nost/lz odnosa odseeaka prave od koordinatnog poeetka donljbllle tleke "oblaka" IIIdo najbllla laeke na grIn lei koja oplsuje skup eksperimHnlalnlh podltakl.
Ovlm postupkom s. mole analizlrat/ i etlkasno>'! pojedlnih Stlblllzlelonih mera u funkcljl p,lmenjenih
merodlvnlh plrametara, klo ho je to ilustrovano na sllel 37bl.
834 JUS U.C~.200 5"on8 29
8)
~/////
TfF --. .,.
b)r,
// 0/.--(5
tQn~
OPFs=Oi"
c)
c'Silka 37
N, OInoyu mlll)I")' Republ1tkog lekreterljltl:tl kulturu SA SrbiJ. br. 413-81/74.g2 ...".4.111974 n. plet... 1'0'111n. prOmtt
tamp. Sawinl Z8vod U ItlndlrdillciJu - a'ogred --.
~:
I
1.1
~~1.1
2;
2.1
,J
i
DK 625 14 625 8 .835JUGOSLOVENSKJ
STANDARD
SA OIAVEZNOW
PlUIO!NOW
ad 11181.09-26
JUSU.E1.010
1981.
Prlvilnik br. 50-1266211 od 198147.1S;Slulbenlll.t SFRJ,br. 48/81.
Projek IOyanje i padenje puleva
ZEMUANI RADOVI NA IZGRADNn PUTEVA
Tehnltkl utlovl 18 1zYJ1e1\Je
Ear/works 011 road COlIs/~ctloll
Predmet standarda
Ovim ltand.rdom se utvnluju:
- kv.lliel m.lerijlll pri lzv04enju zemljlnlh radovi nl pUlevlml,
- polrebne oll\ovne radne oper.cije n. IZvrltnju zemlj.nlh radovl, n. izr.dl donjel Ilrojl put.,
- obim i yule konlrole kvailiel.:a) rado.. u toku izvodenj.,
b) Izyrltnih radoy..
Odrcdbe ovol sllndlrd. primenjuju It nl izgradnju i rekonllrukciju javnih pUleva II molornim I
melDyhim laobrat~em.
Klasif"tkacija tla (materijala)
KIaae dl (mallerijala)
Z. procenu podobnosli II. k.o malerijala za izvrltnje zemlj.l11h r.dov., tj. Iskop., Ulov..., Ir.nsport.,ugr.dlvanja i sabljanja, kao i podobnosti Iia k.o lerena na kome te It gradili trup pula. tj. njegove
nosivosli I llisljivosti pod oPI.r.t.njtm od trupa puta, .va II., bilo da .u na trasl pUla ill d..e nala.. upozajmlSlu,lvrslavaju Ie u Iledete klase.
2.2
2.2.\
Zem'ana III
Humulno 110
Povr!inskl Iloj lerena bogal organskim malerijama koje politu od vegelacije, prUinalto1llinovilegranulacije.
Ovo 110It ne korllti ZI izradu trupa pula I sklda se i ukl.nja II poyrSina na kojima te .e lradili Irup puta.
Debljln. humulI\og lIa koje treba uklonhl odreduje Ie prelhodnim isplliy.njem I kontrolile lokomgr.denja.
2.2.2 S i I n 0 z r nay e z a n a (k 0 her e n I n a) I I I
U ovu klasu spadaju sva koherentna Iia k.o Ito su lline, pra!ine, pr8linasle gline (itovate), peskovlle
praline I les. Osnovna k.,aklerlslika ovlh lala je plaslitnosl, tj. promena konzlstencije sa promenomvlamosli, kojl pOlite od finlh teslici glina I praline.
2.2.3 Krupnozrna nevezana II a
U ovu kluu lJIadaju ,VI nevezanatla kao 110 IU pe.ak I Iljunak, odnof'lo njlhove metavlne. 01l10vnlkaraklerltUkl oyih lallje nepilltitno'l koj. polite od krupnlh tut!ca.
2.2.4 M eI 0 Y ! I a. II I
U ovu klasu sp.daju nevezana tla koja predslavljaju melavinu nevelOnih krupnozrnlh lala I zemljanol
(sitnozrnog) maler!jala.
1 izdanjeI
SAVEZNI ZAVOD ZA STANDAlUJlZAWUI
836
2.3
2.3.1 .
2.3,2.
2.3.3
2.4
3
Kameaita...
Polut."la kamenlla II a
U OYUklasu spadaju lVa mineralollel .ezana Iia koja se zbag svoje slruklure iIi raspadnutosti magu kopati
bez upotrebe eksplon.a. Ij.lapore!, peltarl, srednje vezani konalomerati, raspadnuli tkrUjci, kao I
raspadoule zone tvrstih I veoma t.rslih kamenllih lala.
Cvrlta kam.nlll III
U o.u kllsu spadlju mineralollei .ezanl kamenita lIa, koja Ie zbog IYOje znalne tvrslote moraju kopaU
"I""rebom .kJ(l107.l.., Ij, I.e .role dnk"oll. I kr.e"J.ka, k.n I nll.1o ..dl"IO"I"., "'.""'lIIf". I
erupli.ne slene srednje tvrslote i ispucalosti.
Veoma t.rsl. kamenita II a
U OYU klasu spHaju mineralotki vezana kamenila lIa, neizdeijena, monoJilna, velike tvrslGte, kola se
zbog svoje velike tvrslote I monolilnosli moraju kopall upotrebom eksplozi.a, \1.monolllni jedri
kretnjacl i lolOYO sve monoUtne eruptivne slene,
5pecialna tIa
U OYU klasu spadaju veoma slilljl.., .odom zasitena lia male nosivosli I velike stilljivosti, kao 110 su
muUe.i Ireselilla i drup orpnska Ui neo'1an.a lIa slitnih olObina.O.ak.a lIa po lvojim IYOjstvima ne
odlo.araju kao materija. u izradu trupa pula, a kao leren na kame se Iradl lrup pula od drulih
povoUnih mater,ala WIe.aju specijalne poslupke Iradenja, pa su predmet posebnol slandarda.
3.1
3.1.1
3.1.2
Priprema padiliSta
l*«tltaftoje (obeletaftDje) enle
3.1.3
Zemljanl rado.i iz.ode se po odobrenom Blavnom projeklu.
Pod iskolta.anjem se podrazume.aju lViBeodetskiradoviu vezi.. prenolenjempodataka iz projektanateren. bilo da je projekal izraden na osnoYU lerestl~nag snimanja, bUo .rofotosrametrijskog snimanja
ter.na.
Obim rada na Iskolta.anju mora blti taka. da omolutuje laku I sillumu qradnju projeklo.anog objekll.
Izvodat preuzima iskoitenu trasu, poJilonske latke i .isinske tatke (repere) na teranu, kao i spisak
poliaonskih lataka .. koordinatama I spisak repera... kolama.
Od dana prauzimanja Iskoltene trase, izvodat vrti osiauranje poU80nskih IItaka, repera, kao i 1.111
lataka Iskoltenja koje se mogu uniliitl pri pa4enju i odrta.a te latke u toku Ira4enja.
Izvodat obnavlja iskolta.anje (siluacUski i .!sinskl):
a) po uvrlelku Izrad. planuma donjeJ Ilroja,
b) pre polapnja uslora (asfaltnog Uicernentno-belonskog).
Radi Izradekosina nasipa I useka polla'Uaju se vellatkl profili pred.l4enl projektom narazmakuodSOm naj.lIe.
Vellltki prom se najtette radi od drvenlll Jetvlca I kotlta pogodnih dimenz,a.Prl mehanlzOvanom Izvo4enju z.emUanihrado.a, .eltatkl profiJI ne postavUaju .. na malam razmaku,
Izvodat vodl Iialnu kontrolu u toku rada 0 obeJetenoj olO.lnl, kao I oslaJimprbnljenimleodelskbnpodacbna i obna.lja IIIbez obzira na uzrok unlll.l\la,U ",utaju promena projekll investltor ponovo oba.Jja sve radove na obeJetlvanju.Svi podac\ 0 o.ranju obeletene osome i druJih leodelskih lataka moraju .. uneli u posebnu skleu.
3.1.4
3.1.$
3.1.6
3.1.7 .
837
13
J.J.~
3.3.3
3.1 OIpUacia (formirmje) pUilla
J.2.1 Izvo4enju radova pristupa II' posle izrade projekla za oraanizaciju aradUll1a I aplska opreme, Uudslva i
malina potrebnih za kvalltetno I bJasovremeno izvrlenje radova.
Predvl4ena mehanlzacija i oraanlzacija ,radiliita mora omoautili izvrlenje radova u potpunostl, u skladu
ia projeklom.
Dinamika ridova mora bitl takva, da omo,utl izvrlenje radova u povoUnlm vremensklm uslovlma.. .
Posle odobrenja projekla oraanizacije. opreme i mehanizacije ,radililta. pristuPI se oraanizlcijl,rldililta,dapremi mallnl i izvo4enju prlpremnih redovi.
Keda maline I oprema (I laborltorijska), kako je predvl4eno dlnamltklm plallOm stl8nu na ,radillite.
motA:ae prlstupiti potetku ridovi.
3.2.~
J.2.3
Prlprema_ft.
J..U Setenje IIblja I drnta
Setenje IibUa I drveta obuhvatl setenjl IIbUI do pretnik. od 10 em I Itaba'a svih debljlna na pov'lIntpredvl4enoj za izredu pula.
Pod setom se podrazumeva: seta stabala sa kresanjem ,ran" I struaanjem debala na propisanu dutinu I
sJaaanje na melto koje odredl nadzorni or8an, klO I Iskopaval\ie, vadenje i odnolenje panjeva poseeenihstabala sa tiltenjem od tUa i otpadaka od drveta I IibUa.Na povrlinama predvl4enim za izradu puta moraju lieodstranill panjevl i korenje do dubine od 50 em.
Na povrlinama prirodn08 terena sa kojih treb.. skinutl nenosive sIojeve tla, koje te moratl da se sabija,odstranjuju se svl p8l\iev1 i korenje do dublne od nlllmanje 20 em Ispod vlalne budutq temeljnoa III,
odnosno najmanje SO em Ispod planuma don~e, stroja.
Isto tako. I1K!raju se poll'tl stabla koja so izvan povrline iz8radnje puta, a svojim ,ranama ulaze u
koJovoza. otklanjanje Ivltnjakl, rUlenje o,..da, 'UleoJe zarlda ill alttnih p,ep,ekl, uklanjanje mlte'ijalaill otpadaka.Ovo tlltenje ne obuhvata premeltanje I odstranjlvanje ,aznih ioltalacija koje so u po,onu.Clltenje terena se obavlja na svim po";linama koje so predvl4ene projektom ill za koje nadzorni or8anod,edi, I to na sledetl natio:
- da II' otkop I demontiranje saob,atajnih znakova izvrll tako, da ae satuvaju "coltetenl svi ..stavol
delovt, da bill' mosJi ponovo upol,ehlll, .- dl se p,l rUlenju zidovi Ito je moaute bolje zaltile sUII'dni objekll, odnosno zelenilo,
- da se prl rUlenju kolovoza postupa tatno po projektu, tj. daII' ..euvaju slojni koji II' koriste,
- da II' odsl,anjivanje jvitnjaka, rUlenje oarada, zarada I d,u,ih prepreka obavlja lako, da ne Imetaju
izvrlenju radova i da ne rute okolinu,
- da se odabe,e natin ,ada ¥adeti rltuna 0 svim propisima liIurnolU rada I apretanju aete kojemoau nastall rUleRjem objekata.
Promeltenje Instalaclja I vodova
Pre potetka radova mora II' sastavill popis svih instalacija I vodoYl kojl presecaju put i ucrtatl ih usiluaciju.
.Isto tako mOra se aradlll projekat premeltanja svih vodoYl I instalacija I obezbedltl melta za bud ute
vodove I inltalacije.
838
4
4.1
4.1.1
4.1.2.
4.1..)
4.2
4.2.1
Iskop
Iskope... humulIIOItIa (.wed t. 2)
Otkopavanje humusnog lIa vrli se u,sloju debljine .predvidene projektom ili u debljinl koju je odredio
nadzorni organ na Ueu mesta, aitajvlle u lloju debljine od 40 em, i tll J8 svih povrlina ade je to potrebnoradl prlpreme prlrodnog terena. Humusno 110 so oikopivi sa povrllna nl trail puta, kao I II povrll""
.predvidenih za pozajmi!ta za izvrlenje zemljanib radon.
Say iskopani malerijal se deponuje uz traau izvan projektovanoa uupa puta, tako da kasnije njegovi
UpOlreba i priltup do njep bude neometan. Trlnll/Orlovanje odnosno odauravanje mllerijala u deponiju
mora se ~bavljali pa1ljivo, radi oeuvanja kvaUleta iskopanog humusa za kasniju potrebu pri obl..anju
kosina' i zelenih povriiria; pri ovome ne sme do~( do melanja ~umusnog materijala sa drugimnehumusnim materijalom. Deponovani humusni materijal ne sme ometali odvodnjavanje.
Idenlifikaeija humusnog lIa (1.2), lj. njegove debljine, odreduje se aeomehanlekim elabontom, na
osnovu boje, ostataka biljaka i njihovog korenja, kao i sadr1ine organskih mateiija.
POIIe ukllnjanja humusnog tla sa vodonepropusnih povrsina treba odmlh izvrlitl nlsip najmanje 20 emiznad terena pre skidanja humusn08 t1a.
Iskopavanje u zemianom tlu u tirokom obimu
Zernljana lIa definlsana u t. 2.2.2 I 2.2.3 mogu se direktno kopali mehanl.:!ktm .edltvima - buld01erom,
bagerom ili skrejperom. Nogib radnib kosinl pri iskopu kreee .. u granicama I: I za nevezana'.
krupnozrna tla (zbijen pesak i Sljunak), odnosno do I,: 3 zi sitnouna vezana, koherentna t1a (masnu:
vla1nu gllnu).Ooobinezernljanib materijala, radi jzbora mehanizacije za otk!lpavanje, kao I radi koriltenja Iskopanogzernljanog materijala za iztadu nalipa, odreduju so prethodnim geomehaniekim ispitlvanjem.
4.2.2 Rad na iskopavanju obuhvata lve liroke Iskope kojl au predvldenlprojektom, klo I transporl Isk!lpanol
materijala u nasipe, deponije ili druga odl..aUUI. U radove iskopavanja ukljueeni au svi iskopi z..eka,
Svi isk!lpl se moraju ~vrlitl prema profilima dllim kotama I n"lbima propisanim projeklom, vode':!l i'
raeuna 0 ooobinama rupotrebljivosti iskopanO&malerijala za koriseenje u odredene svrhe, tj. za izradunasipa ili kao gradevinskog materijala za druge korlsne svrhe.
Grubi iskopt u zemljanom t1u moraju se zavrliti nl 20 do 30 em iznad projektovane kote planuma donjeg .
Ilroja.Iskop do projektovane kote planuma donjeg str"j: ,I,ora se jzvrlitl neposredno pre poeetka radova na
uredenju planuma donjeg Ilroja.
U naeelu, iskopavanja u zernljanom lIu Qblvljilju ie upotrebom mehantzaeije, tako da se rueni rad
ograniel na neophodni minimum.
U toku nda na iskopavanju moraju .. nl svlm promenama lIa uzetl odgovarajuei uzorcl ZBIspltlvanje
upolrebljivosti za predvidenu nBritenu. Od ovlaseene instltueije mora se dobitl potvrda u pogledu .llpouebljivostl tla iz svakog veeeg useka ili pozajmi!la. Ukoliko iskopani materijal ispunjava zlhteve za
izradu gomjeg Ilroja (kolovozne konslrukeije), on.. lamo i koristi.
Raspored mila I pozajmi!!a
Ukoliko p~ema projeklom predvidenom rasporedu mlsa nedostaje materijala iz useka i za..kl nl IrlSi,projektom mora bltl odre4eno povoljno pozajmi!!e van Ira...
Eksploataeija pozajmilta vrli se na osnovu predloga sa situaeijom i popreenim preseciml pozajmi!!1 '-;prerna kojima ee .. izvrlili isk!lp.
U situaeiji mora bili oznaeeno i meslo gde ~e .. deponovali humus i oltali neup°lrebljivi materijali.
4.2..)
4.2.4 .
4.2.5
4.2.5.1
4.2.5.2
839
4.3.4
4.2.~.3 Pre poeetkl koriltenjl pozajmitta morl se snimili teren. Ovi podlei slute klo OsnOVIU arlt'!unlvanje
kolit'!inl iskopanog mlterijall a pozajmiltl. Pozajmiltl se posle zlvrlene eksploltaeije morlju uredlti.
Otvaranje I eksploataeija pozajmitta morl so pravilno Izvodlti sa potrebnim naglblml de bl povrllnakl
vadl neametano oheala. Time Ie abegava kvalenje materijall u pozl!jmiltU I olakliVI rad po vlltnom
4.2.M
vremenu.
4.2.~.S Tlo Iz lakopl ZI koje se doklte dl je nepodobno ZI Izrldu nlslpl morl Ie uklonlti sa trase. Ako toprojektom nije OOredeno. avodlt'! formira deponije. Ako nije drukt'!ije OOredeno. viskom mlterijall Ie
prvenstveno protiruju nlsipi i stvaraju mesta za parkiralilta i vldikovce.
hkopavanje u kunenitom tlu u lirokom otkopu
Kamenitl til dennisana u t. 2.3 Iskopavaju se mehanit'!kim rijat'!iml kldl su polut'!vrstl, OOnosno
mehlnit'!kim bUlenjem i miniranjem kada su t'!vrstl i veoma t'!vrsta.Kamenlta tla dobijena Iskopom a useka I zaseka Sl trase pula kao kvaUtetan materUal korble Ie 1.8aradu nasipa, ako drugih materijala nema, Hi se koriste ZB izradu slojeva kolovozne konstrukeije,OOnosilO ZB aradu agregala za beton. Namena ovih materijlll odreduje naein i tehnologiju njihovogiskopavanja. Prl koriltenju ovih materijala za izradu slojeva kOlovo,znekonstrukeije ill agregatl Zl beton
mote biti potrebnl prerlda Iskopanog karnenitog materijala.
Vpotrebljivost kamenih materijala u ove druge svrhe mora se proveravati odgovarajufim Ispilivanjem.
4.3
4.3,1
4.3.2 Iskopavanje kamenitih tala mora se vrlili tako da se miniranjem ne potkoplju, oltete ili raslresu mase u
kosinama avan projektovanog pro fila useka. Da bi se ovo abeglo, mora so u zavisnosti od osobina
kamenite stenske mase izvflili najpre odvajanje kamenile mase po projektovanoj ravni kosina do nivelete
od oSlale mase u jezgru iskopa. Na ovaj naein spreea\-a 50rastresanje stenske mase u kosinama elme onebivaju stabilnije I lakle za odrtavanje. Pored ovog, smanjuje Ie prekopavanje profila iskopa na nljmanju
mogufu meru. Efekat ovog postupka zavisi od vrsle sJojevilosli i ispuealosli stenske mise, odnosa
prutanja slojeva prema osovini pula, pada slojeva. kao i evrstofe stenske mase.
Ovajposlupakje naroeilo povoljan1.8 evrslaI veomaevrsla klmenlla tla.V svakom slueaju, nafin bUlenja (pravae, razmak i dubina) i miniranjl, mora se odabr.ati u zavisnosli od
evrslofe i ispuealosli (slruklurnih svojslava) slenske mase I kada se vrll iskopavanje kamenite mase u
. jezgru, polIo je prethodno opisanim poslupkom odvojeno od oslale stenske mase.
Svi Iskopi moraju se avrlili prema pronlima predvidenim visinskim kotaml i propisanim nagibiml poprojektu. Za evrstl i veoma evrsta kamenita tia iskop se vrli 10 do 20 em ispod kote planuma donjeg
slroja. Pri avodenju !skopa moraju se spro~sli sve potrebne mere sigurnostipri radu I izvrlili svapOlrebna oliguranja postojefih objekata i komunikaeija.
Pri avodenju rldova na otkopavanju karnenilog tia miniranjem moraju se svesti na minimum svi t'!inioeikoji mogu dovesti do ometanja ,saobrafaja, Ijudi t okoline. V. te svrhe mora.. tzvrlili sva polrebna
Slobrafajna i si8umosna silnalizaeija.V toku iskopavanja mogu se odreditl eventualne promene nagibl kosina useka u sklldu 5 osobinamakarnenilog tli.
Pri avodenju radova mora se paziti da ne dode do potkopavanja ill oltefenja koslna Iskopa koje suprojektom predvidene. Svaki tlklv sIueaj mora se naknadno sanirati.
4.3.3
4.3.~ Iskopavanje u poluevrstom karnenitom tlu obavlja se mehanizovano.
Nagibi kosinl useka u poluevrstom kamenitom tlu mogu bili veoma rlzlieiti, jer ova grupa obuhvata
lirok raspan stenskih masa po svojim fizieko-mehaniekim svojstvima. Nagibi kosin a fe umnogome
zavisiti: kod peleara i konglomerata od vrste vezivi i stepenl veZIRosti (cementleije), kOO Ikriljaea od
karaktera skrilJavosti i stepenl raspadanja, kod nekih uslojenih stenl 00 pada slojevi (ka brdu ill kaosovini) I kOO svih ostalih evrstih stena 00 stepena raspadnulosti. Nagibi kosina iskopi odreduju so
prethodnim geotehniekim ispilivanjem i predvideni su u projektU. V toku gradenjl, shl'dno rellnoj
situaeiji na terenu, mote se doneti odluka 0 promeni nagiba kosina. Pored primene ZBizradu nasipa,
840~
---,~~~
4.3.6
kamenlti mlterijali ove kla- moau -eventullno korislllli za druse potrebe, na primer kao sraclevilllki
maierijal pri Izradl puteya i sI. Upotrebljlyost za ove druse Iyrhe mora II dowall OOSOYlrajutbnispiliyanjem.
Iskopayanje u tvrltom kamenilom tlu mora se yUiti mehanltklm bulenjem i miniranjem. PrethOOnbn
geotehnitkim Ispitiyanjem moraju se utyrditi fizitko-mehanitkl lvojstya oYih stenskih masel s obzirom
na lliih. kao i na Itruktuma syojslYa i prayCl prutanja I pada slojeYI u odnosu na OSOyinu,odredilloplimalan natin otkopayanja, yOOet! pri tome ratuna 0 onome Ito je dato u t. 4.3.2. S obzirom nlprethodno pomenuta svojstya stenske rnase, utvrclene geotehnitklm ispitiyalliem, projektom II morljupredyideli nagibi kosina useka. Ako se u toku rada pojaye promene IYOjstayastenske mase u odnolUnl
ona kojl su data geotehnltkim ispltiyanjem, mora se naredill izmena rada IU izmena naglba projektom
datih kosina Ullka.
Otkopani kemeRitl materijal 00 tvrstog kamenltog tla je odlitan materijal za izradu nasipl. Me4utim,
kako se za ugradiyanje kamenitoa materijala u na<ope. narotito u zavr.nl slol nasipa. zahteYI odre4enl
velitina komada kamena, mote biti potrebna posabnadorada(sitnjenje)olltopanoakamenilogmalerijala
da bi se mogao ugradili u nasipe (Yideti t. 5).Pored prlmene za izradu nasipa. kamenlti materijal 00 tyrstog kamenitog tla mote sa korlsllU I 11.10gracleYin::i materijal za izradu sJojeya koloyozne konstrulteije I agregata za beton, Ito se prethodno mars
dokazali odgoyarajutlm ispillyanjima.
4.3.7 Iskopayanje u veoma tyrstom kamenilom tlu mora se obayljali malinsklm bUSenjem 1 miniranjem.
PrethOOnlm geotehnitklm ispiliYanjem moraju sa utvrdtli fizitlto-mehanitka svojslya oyih slenskih mill
! na osnovu njlh odredlll natin bullnja, razmak rupa I yelitina punjenja eksplozivom, yOOeti rltunlOonome Ito je nlvedeno u I. 4.3.2. Geolehnltkim ispillYknjem I projektom moraju blti dlti naglbi kosinluseka u oyim slensklm masama. Otkopani maler;jal od veoml tvr<log kameniloa Ila, pored prlmene..izradu nasipa. mote se korislili i keo graclevinski materijal za izradu kolovozne konslrukeije i kao agreSl1
za beton.POOobnost ovih materijala za ove druge svrhe mora se dokuali OOgovaraJutim ispitivanjem.
s I:r;rada nasipa
5.1 Izr8da naaipa ad zemUanoa da
S obzirom na to da Itvalitet zemljanog tla i nje~oYo ugradiyanje ima velilt utieaj na debljinu kolovozneItonstrukeije i na njenu trajnost, mora II posyelili najveta patnJa odabiranju kvalitetnog zemljlnoa
materijaJa Z8 izradu nasipa,ltao I njegovom ugradlvanju.
Radl pravilnog Izbora mehanizaeije za izyrlenje nasipa od zemljanog tla, kao i prlmene optimalnetehnoJogije rada,potrebno Je:
- vOOiti ratuna 0 kv&!itetu zentJjanih tala sa trase i pozajmilla, ulvrdenom OOgoyarajutim seomeh.-
nitkim Ispilivanjem Z8 gtavni prllJekat; svaka promena pozajmilta materijaJa za izradu nuipa morl
biti pratena odgovarajutim geomehanltkim ispilivanjem i dokuom 0 njihovoj upotrebljivosli;
- vOOiti ratuna 0 optimalnom natinu sabijanJa s obzirom na vrstu zemljanog materijala i zahteYIDU
zbijenost;
- Itontrolisali probnlm radom erlltasnost sabijanjl izabrane mehanizaeije Z8 sabljanje;
- vOO11l ratuna 0 kvaliletu I zbijenosli prirOOnog lerena na kome te II gradlll nasipl; ukoliko II zahtey.
zbijanje prirodnog terena Ui neke druga Interveneija u njemu (zamena materljala, izrada drenatJlih
rovova Ui tepiha i tome slitno), ovo se mora uradlli pre potetlea Izrade nasipa.
eeomahanltke klraklerl.Uke mlterljlla sa Ir... I pozajml.11 UlYrd~Ju .. u seornehl"ltkom elebo/llu,
Ovo je najboije uradltl u rasporedu rnase, gde se pored Itolitina I transportnih dutina deju I
geomehanltka svojstva. klO i namena: ZI izradu nastpl Ui u droge svrhe pri gradenju puta. Ovo mote
!zoltali ItOOlokalnih puteya.
5.1.1
5.1.2
841
I
5.2
Materijal za izradu nasipa mora Ie kontrolisati i neposredno pre potetka radoya na izradi nasipa.
naro~ito u poaIedu ylatnosll.
Izrada nuipa od zemljanoe siblozmol (koherenbtoe) da
Zemijana sitnozma (koherentna) tla za nasipe moraju odlOyarati sledetim usloyima:
- Iranica te~enja WL odre4ena po standardu JUS U.B 1.020 mora bill manja od 65 %;
- indeks plasti~nosti Jp odre4en po standardu JUS U.B 1.020 mora biti manjiod 30;
- Proktoroy broj koji Ie definiJe kao:
Pb 8 1- ---L W1'4 1',' s:-
Ideje:
Ph - Proktoroy broj,
1'4 zapreminska gustina u 5Oyomstanju. (JUS U.B 1.0 16)
1', gustina, (JUS U.BI.014)
W - sadr1inayode (ylatnoSIl.(JUS U.BI.012)
Sw- stepen zasitenja (Sw =W X 1',
'J.f - koefieijent poroznoSll, f
Za zemljana koherentna ria koja Ie mogu upotreblti za izradu nasipa Proktoroy broj mora )znostill
Pb . 0 do 0.20.
- minimalna zapreminska lustina u suyom sranju, dobljena po slandardu JUS U.BI.038, za naalpe ybineod 3miznosi 1,50t/m).azanasipe yiJe od 3m 1,55 t/m';
- slepen neraynomernosti u ..!!.i2.. ne ame bill manjl od 9;dlo
sadrtina orlanskih materijala dobijena po standardu JUS U.B 1.024 mora biti manja od 6 % i
ravnomerno raspore4ena;
- ylamost materijala pri ugra4iyanju. ne sme yarirati za yj§e od 2 % od optimalne ylamosti dobijene postandardnom Proktorovom postupku iz standarda JUS U.B 1.038;
- optirnalna sadrtina yode odre4ena po standardu JUS U.B1.038 mora biti manja od 25 %.
5.3 lzrada nuipa od zemljanoe Devez8nog krupnozmoel kamenltoe tJa
Zemljani neyezani (lijunkoYito-peskoYiti) i karneniti mdoyiti materijali za nasipe moraju ocIgoyarali
sledetim usloYima:
- krupnota zrna ne sme biti veta od 40 em u ~ltayom nuipu izuzey zayrlnoe sloja nuipa Idenajkrupnije zmo ne sme biti yete od 10 em.
- stepen neravnomernosti u =~ ne srne biti manJi od 9.dlo
- karnenito do za izradu nuipa mora biti od stenskih ma.. postojanih na atmosferske utieaje.
- OYe usloYe moraju da ispune i mewyiti materijali prema t. 2.2.4 Oyogstandarda.
Vrlta p,l,odnog tlrllll I yililll nllipl' Z"'t..11II zbillnost po ltandard.nom proktoru (JUS U.S 1.038)
- prlrodnl t..an od zemilinag litnozrnag (koherantnog) tla, I projektoyaniIIIlip yiline do 2,0 m 97'"
- prlrodnl teran od zemllanag Iitnozrnog (koherantnog) tla, a proiektoyaniIIIlip ylli od 2,0 m 95%
- prl,odni t..en od zemljanag n..azanag k,upnozrnag Iii meloyitog tla, aprojlktOVlni IIIsip vlsine'do 2 m 100'"
- p,irodni teren od .amljanag n..a.anog krupno.,nog ill mdoyitog tla, IprojektoYlni fIIsip viii od 2,0 m 95'"
Kldl se iz hilo kojih razlop ne mote posli~i' s.bijlnjem zableYlnl zbijeljosl prirodnO(!lerenl (nl primer
usled preyelike yll100sll zemljlnO(! miterijlll), Irebl izyFlili neku yrslU IllbiUucije miterijili. zamenilimlterijll, upolrebili foliju i1iprimenili neki druli polodan poslupak,
ZI lerene popreenOl nllibl Yetel od 20. pre nlno~njl ~lSlpnol mllorU.11 mOIiJu Ie I.Y.III Ilepenleelirine oko 2 m, useeene u leren nl kojem se izyodi nlsip.
Naaib slepeniclje 4 % SI pldom nizbrdo, I boenOl dell 2: I. ZI nllib lerenl izmeilu 20. i 30., izmeilualepenicl se OIllyljlju meiluproalori od 1,0 m, ZI nllib lerenl preko 30.. slepeniee se izyode bez
meduproalora,
Stepenice se lie moraju izvodili Zl kamenile lerene, jer u njiml uvek iml prirodnih nerayninl kojesprehYlju klizlnje lell nlSip..
NanOlenje mllerijlll ZI izradu nasipi mote olpoeeti lek polio je ispilan prirodni leren i u tehniekoj
dokumentaciji konalltoyano da ispunjaya zableve u polledu kyalileia.
5.4.5 Nuipanje i razlSliranje materijala ZI izradu nlsipl yrli se u slojeYima pribli100 horizonla!nim u
podumom smeru ili najYile u nllibu koji je jednak projeklOyanOm podutnom nllibu. U popreenom
smeru slojeYimoraju imali popreeni pad od nljmanje 4 %, radi lakOl odyodnjayanjl.
Visina (debljina) pojedinOl razlllrlOl sloj. malerij.'. z. izr.du n.sipl morl hiti u sklldu sa dublnskimeCeklom upolrebljene mehantzaclje Zl Slbijlnje, YlSlom mllerUll1 Zl nlllpanJe, klo I uhlevlnom
zbijenoltu."
5,4.6
5,4,1 Syaki razutrli sloj mora se mehaniek'im ..edstyiml ..bili u punoj lirini. U naeelu ..bijlnje Ie "Izyodiod
Iyice prema sredini, odnolRo u kriyini od nite slrane preml Yiloj.
Kada nlsipanje I,elil naallyili posle dutel yremenskOl prekidl, bez obzira nl ve~ dokuan kyalilel nlsip.I,ebl ponoyo dokazati lratenu zbijenosl nlsipl pre nlnOlenjl noyOl mllerija!I,
Pre poe-tka Slbijanjl ..aki sloj nlsipa mora imati yll100sl p,ibli1ou oplimalnoj yll100sli ZI mlterijalkojl. korlali, Oplimalna yla100st mlterijlll mora biti ulyrilena ranije, shoelno I, 5.1.1 i 5.2.1.
IUlda nlsipl se mora prekinuti kad usled lunosferskill uticaja nije mogu~e posli~i ..doyoljlYljuterezultlte. To . nuGeilo oeInosi na velike padlYine, pop!lve, visoke pod.emne yode ild.
Zamrznuli mllerijali se ne smeju ugrailiYlli u nlsip, klo ni led i snel,
5,4.8
5,4.9
5,4.10
5.4,11
~ Pod vlunom ft8Iipe podrazUm8V8 . razllka od kat. '.rena do ko,. pl8numa donj8lItroj8.
itV)~
"~
~lAJ
~::::>
lAJ
~u-q:
~~lAJQ o~
~
i
9 .Q :::0."!II)
~ ~
- ~~;:: !C!) ~~0 ~.~
II)
~.......~~~
i
J:10 II)
~~~ ~~lAJ 2
":x: ~"i-q:
~V),
.~e.~ .§ 01"'"f! .!!.~lj'"
:I
- -- :~..:s.....
I:)
~ r.....
---~- ~ -C)....
,Wl
~~...
~--.~ ~-""
r:--...~
0)
;.
,--~.. 8
.....
":'..
~""ii
c: ~,,:-..::::-~~~c: ~
"~::J
~ ~ '8"I{
II) ~~ I. I
~ ~:t'"
. I---~--------------------
8~--
- ~
--,§ jq
--~--- -----8
---i"-------- ~
Df!:»tn.JISUOJIIIUZOIlO/°>l
.~0..
e<wi~ 01.g.!!.Cl.
,wg Il np.wZJ
~15...
~~ ~
Z.hte..nl n.lm.nll modul Z.hte..n. n.)m.nj.
Polol.j sloj. u nalipu I m.teril.l. od koga je slojzbljenost po
prok torustillji.osti deformacije (JUS U.B 1.03BI
M, Ey,(JUS U.B1.046)
N/mm'N/mm'
.1 Z. n.slpe vlslne preko 2 m Z. Ilojave nile od 2 mispod pl.num. donjeg stroi.
- z. zemlj.n. sltnozrn. (koherentna) tl. - 200 95%
- z. zemll.n. navez.n. (krupnozrn.' I mek>.lt. tla 350 , 95%
bl Z. n.sipe .lllne do 2 m Z8sveslolaveIzuze. Z8pl.,num donjegstroj.
- z. zemll.n. litnozrna (koherentna) tla - 100%
- za zemljan. nevezana Ikrupnozrnal I mek>vita
tl. 400 100%
844
5.4.12
5.4.13
T.bel. 2
-------
Sv.kl naneU sloJ mora se ..blU do odlov.nJute zblJenolU kojl zavlsl ad polotlJI slOJI u n..'pu I vIlle
naJvete lu.e zapremlnake mase dOblJene polli!lJivOIU M. dobiJenom opilnom ploeom
odr.diti prema .,Dodatnlm tehnlekim propisima i
putOl'adnji" koji Ie prim.njuju u SR N.maekoj
5.4.14
5.4.15
5.4.16
5.4.17
5.4.18.
Za nasipe od kamenitog Ua sa velieinom zrna do 200 mm zbijenolt so odre4uje ill pomocu zapreminsk.gustine ill pomocu modula sti!ljivosti M. (slandard JUS U.B 1.046). Zahtevana zapreminska gustina ovih
materijala mora biti veta od 1.75 tim' ili modul smlJivosU yeti od 40 N/mm'. Ovskv; materlJali somoroju sabiJ.tl vibracionim mehanlekim Sledslvima iIi te§kim plotama - maljevim.. U,peh sabijanja
zavlsi od stepena neravnomernosti. tj. ueelta i sitnijih komada kamena. jer so ovim popunjavaju lupljine
i.me4u krupnijih komada kamena.
Tek posle z.vrlenoa sabijanj. i kontrole zbljenosli Jednoa Iloja nasipa. ukoliko Je poslignut
zadovoljavajuti rezultat. mote so poeeti sa nanolenjem i razastiranjem materijala'novoa sloja nasipa.Preuzimanje zavrlDoa Iloja mora 50evidentirati u Ira4evinskom dnevniku.
Za auto.puteve i magistralne puteve i kolieine nasipanja vete od 50.000 m' na jednom patezu mora so
izvrliti probno sabijanje u svrhu provere podobnosti mehanizacije i tehnoloaije rada u odnosu na debljinuaIoJa.l1roj prilaza mehanizacije za ..bijanje ltd.
.
ZavrlDi sIoJ nasipa od umljanih materijala u debljini od 30 do 50 em izra4uJe se od kamenlUh UIlijunkovitih materijala (kao poboljlani donJi Itroj) jz
\
iskopa .. trase ili iz pozajmilta. Ugra4ivanje
kvalltetnlh m.tergala doprinosi ekonomienijem dimenzlonisanju kolovozne konltrukcije I mora blti
predvi4eno projek tom.
Na meltima na kojima ~ vrli kontro\a zbijenosti mora so jzvrliti IlspitivanJe granulometrijskOlllltava I
v!amolU,a za umUana UaI ispiUvanjeopUmainevlamosti(ilandard JUSU.B1.038).
845
5.4,19
POIIe pregleda I analize Uh rezullala mollU lie po pOlrebl odredlll dopunska IsplUvanja koja Ireba tzvrAtli
U loku daUeg rada,
Mlnlmalna konlroln. Ioplltv.nj. koj. lie moraju vrlill u toku Izrade nulp. IU:
- I.pllivanje zapreminske gusllna I vlatno.1I na .vakilt 2000m' nasulilt slojeva,
- Ispittvanja zapreminske gustine I vlu.nostt na Ivakilt 1000 planuma donjeg suoj. (poslaijice),
- Ilpllivanje granulacije na Ivakih 4000m' nasuUh Ilojava,
- ispilivanje granulomelrijskog saslava na Ivakih 200m' planuma donje.ltroji (polleUice),
- merenje modula deformacijeM"
na planumu donjeg stroja na svakilt 200 m pula.
5.4.20 Pored uobitajenih meloda deflnisanih jugoslovenskim Itandardlma, za odredivanje zapremlnske gusUne I
vla1oo'li mogu lie prtmeniti i druge melode (geoftzltke, tzolropne lid,), all lie ovl POllupcl morajuverifikovali paraielnim Ispilivanjima od strane specijallzovanih organizacija udrutenog rada,
6 Odvodqjavaqje tokom izvrSenja l.emijanih radova
Za Ive vreme tzvodenja zemijanih radova I u svim njegovim fUlma mora lie obezbedili eflkaslloodvodenje svilt povr!inskih I podzemllih voda.
Ne sme so dozvollti zadruvanje voda na zemijanim radovima, jer \0 mote izazvali znalno pogorlanje
kvaliteta Iia izvrienih radova I produtiU i poskupiti ove radove.Prhvakoj fazi rada Iii pri prekidu radova mora bili obezbedeno eflkasno odvodnjavanje.Odvodnjavanje so mora obezbedili i pre zavr!etka gradenja objekala za odvodnjavanje Oarkova, rigola,
propusla drenata lid,) provizornim reienjima.
7 Uredeqje planuma doqjeg stroja
Pod planumom donjeg slroja ne .podrazumeva lie sarno zavrlna ravan donjeg slroja, vet zavrlnl sloj nasipa,
odnosno 110 neposeedno ispod kolovozne konslrukcije, kod usoka.
Zbog loga je planum donjeg slroja izloten znalno vetem opteretenju no niti slojevi naupa, odnosno niti
slojevi l1a u ulleku, pa lie zalo zah\eva bolji kvalilet malerijala u ovam sloju, kao i njegova veta slabilnosl.
Kva1itel malerijala, ravnosl I ostall uslovl deflnlsanl su u slandardu JUS U.E8.01O.
ZATRPAVANJE ROVOVA ZA SME~TAJPODZEMNIH INSTAlACIJA
JUSU.E1.015
1991.SA PRiMENOM
oct 1111.(111.\7 Pr8Vllnlkbr. 15/01-149/18011 1991-04-05; Sluibenillst SFRJ, br. 36/91.
Designing and constroction of roeds and urban communications - R.filling up trenches for distribu tion networks
-1 Predmet i podrui!je primene
Ovln1 standerdom .. utvRluJu:
- osnov... radna operacQa na zltrpavanJu rovova I
- kontrola kvaUtate.
Ovai ltandard .. prlm.njuj. p,l Jzgrednjl novlh I r.konstrukcljl postojeelh puteva I grldsklh ..obrle.jnlca. prl ulrp.vanlurovova za smeltaj podzemnlh InstllaelJa.
-
2 Veza sa drugim standardima
(jdredbe ltandarda na koje .. OVI' Itandard POZlvl Istovreme"" vate I k80 odre~be ovog sta..dard.. N.veden. Izd.nla 11/
.valli. u vreme objevllivanJe ovog standarda, a k.da II on prlmenjuje, korlste .. najnovljl Izd.nJ. navedenlh stand. rd..
JUS U.BI.036:1968, GeomehanlekalspltlvanJa - Odr~lvanje optlmalnog 58drlaja vode
3.1 Z~~ fWIJ v,il .. posle zavr!enog geodellkog snlmanja Zl potrebe IZrlde k.tast.. podzemnlh Instalaelja.
3.2 ZatrpavanJe Insta11'eIJaza!tltnlm Ilojem vr!l.. sltnozrnlm nevezanlm ",ate,IJalom, uz obavezno nabljanje, 1/111v....nlm materljalom za z..rpavanje elektrltnlh kablova. .
3.3 Ako projektom nlje drugatqe p,edvJc:leno, debljlna za!tltnog sloja Iznosl najmanje 10 em. Preostall deo rova. do
vlslne planuma donJeg stroia, zatrpava .. materijalom Iz Iskopa ako on zadovoljava tehnltke uslove za dati sloi.
3.4 Ptl ..trpavan!u 'ovov. Iznad Instalael). u podrutju ..Ienih povrilna zadnll IloJ u debljlnl od 20 em ..stojl II odhumuSi.
3.5. Zatrplvanje 'ova- vrll' .. u slolevima. p,ema uslovlma Jz projekta. Debljln. slo)a ..vlsl ad vrsle mate,ijala kojlm IIvrll zatrpavan;.. dublnskog efekta mehanJzac1je za ..bljanje Ipri ma!lnskom nabljan)ul I zahtevane zbljenosll.
3.6 Prl malinskom nabl)anju tip mliine za nabijanje odre<lule II u uvlsnostl ad vnte materljala kojlm .. vril zatrpI-
vanie rova.
4 Kontrola kvallteta
4.1 Svakl nesutl sloi morl II ..bltl do odgovaraluee zbljenostl. Zbllenost II deflnl!e III zahlevanlm procenlom od nal'veeesuvezlpreminske ma.., kao!toledatou JUS U.BI.036, \\I modulom Itiililvosti Ms' klo Ito Ie dato u JUS M.BI.046.
'4.3 Prl !zvoClenju podzemnlh Inlt.l.clla no POltOjetlm putevlma I gr.dlklm _brat.)nle.m. II kole 18 ne predvldarekonltrukcQe gorn)eg lUo)a, no vls!nl plenume poltOjeteg donJeo Itro)a mora)u 18zedovol)ltiliodati zahtevl:
- kod kolovoza:
el zahteVana nalman)a zblJenost Ivldet' JUS U.B1.0381 85" III
4.4 Mesto I bIo) kontrolnlh bpltlvanja utvnSuju 18projaktom.
NI oonovu mllIJtnJl RepubllekOt IIk"tlrlJIIIII kulturu SR SrtMJIb.. 4t3.a1/74.Q2 od 4.111974 nl pilei II porel nl promot
Swnpo S nl lovod lIotonclord'"OCI/u -SIOt.ad
848
-Uk!Jpno stronD 5
JUGOSLOVENSKI
STANDARD
SA OBAVEZNOM
1
2
2.1
2.2
Projektovanje i gradenje puteva
NOSIVOST I RAVNOST NA NIVOU POSTELJICE
JUSU.EHOI0
1981.PRIMENOM
ad 1961.09.26 Pravilnik br. 50-12662/1 od 1981-'J7.16; Sluzbeni list SFRJ, br. 46/81.
Bearing and surface planenss of formation
Predmet standarda
Ovim stondardom so utvr(Juju osnovno karoktoristiko i osoblno mDtorijola U lovr!norn sluju donjr.o stro.ja posteljicl, najneophodnija ispitivanja Z8 odredivanje tih karekteristika. metoda kontrolc I kritcrijumi
nosivosti i ravnosti.
Definicija
Posleljica je zavr~ni sloj donjcg stroja ujedna~ene nosivosti. debljine do 50 em, zavisno od vrsto motcrija.
la.
Nosivost materijala u posteljici odreduje 5e na jedan od slede~ih naiSina:
Indeks nosivosti CBR2 koristi se pri dimenziniranju kolovoza sa asfaltnim zastorima, modu\ reakcije kpri dimenzioniranju betonskih kolovoznih konstrukcija, a astali pokazatelji za kontrolu izvodenja
radova.
3 Odredivanje pokazatelja nosivC?sti za dimcnzioniranjo
3.1
3.1.1
Asfaltne kolovozne konstrukcije
.0 d red i van i e i n d e k san 0 s i v 0 s tiC B R, pro c e nom
Pri izradi idcjnih i glavnih projckta putcva 4. i 5. razrcda dozvoljeno jc lIa sa koriste 1proccnjenc vredno.
5Ii indeksa nosivosti CBR2 iz tabele 1, zavisno od vme materijala Iprema klasifikaciji datoj u tehnic.
kom normativu za projektovanje i izvodenje radova na temeljenju gradevinskih objekata) i zapreminske
maso U suvom stanju.
Navedene vrednostl u tabeli 1 upotrebljavaju se zavlsno od hidrololkih uslova prema standardu
JUS U.C4.016 I ako je zemljanl materljal u zavrlnom sloju donjeg stroja zbijen do dubine od najmanje
~~ ,3.1.2 0 d red i van j e in de k san 0 s i v 0 s tiC B R2
Pri izradi idej~jh i glavnih projekata auto.puteva i puteva 1,2. j 3. razreda indeks nosivosti CBR2 morase odrediti ispitivanjem na osnovu laboratorijskog ili terenskog opita nosivosti.
3.1.2.1 Odredivanje indeksa nosivosti CBR2 vrs; se po standardnom laboratorijskompostupku(JUSU.B1.042)na pripremljenlm uzorcima u laboratoriji posle njihovog natapanja u vodi do zaslcenja, u trajanju od 4
dana.
I itdmJeI
SAVEZN1 ZAVOD ZA STANDA.IlDIZACUU I
Simboli Zapreminskamasa u Preporut:enevrednostiklasilikacije suvom stanju
Indeks nosivosti CBR, Modul reakeije posteljiee k,"7d u% u MN/m3t/m3
GW 2,00 do 2,25 30 30 90 90GP 1,75 do 2,10 20 20 70 70GM 2,10 do 2,30 20 15 70 60GC 1,90 do 2,25 7 5 40 30SW 1,75 do 2,10 15 15 60 60SP 1,65do 1,90 10 10 50 50SM 1,90do 2,15 10 7 50 40SC 1,70 do 2,10 5 3 30 20ML 1,60do 1,80 3 2 20 15CL 1,60 do 1,80 5 3 30 20
Strana 2 JUS U.E8.010849
Tabela 1
U slu~aju organskih zomljanih materijala (OL, OH) i zemljanih materijala sa visokom granieom te~enja (MH, CHI,
mora so obaviti Ilihoratorijsko ispitivanjc.
3.1.2.2 Terenski opit CBR 1 obavlja se prema standardu JUS U.81.042 na nivou posteljiee. Indeks nosivosti
CBR 1 odreden na terenu maze se smatrati merodavnim za dimenzioniranje ukoliko nosivost zcmljanihmaterijala u vreme geotehni~kih ispitivanja odgovara najnepovoljnijoj nosivcsti posle izrade kolovolOe
konslrukeijo.
3.2 Betonske kolovozne konstrukcijo
Modul reakcije k koristi se pri dimenzioniran;u kolovoznih konstrukcija 5 cementnobetonskim zastorom.Modul reakeije k odreduje so:
- proeenom. iz tabele 1, ili
- terenskim ispitivanjem pri dimenzioniranju auto-puteva i puteva 1. razreda.
4 I<ontrola kvalitcta u vrcmc grauenja
Homogcnost i ujednacenost kvaliteta posle zavr!nog zbijanja i planiran;a posteljice mora s~ dokazati jed-
Modul sti!ljivosti odreduje se prema standardu JUS U.81.046 primenom plo~e pre~nika 30 em.
Napomena: Za utvrc1ivanje uniformnosti kvaliteta zbijenosti i nasivosti postcljice i Ia ta~nije odrediva-
nje mesta na kojima ce se proveravati stepen postignute zbijenosti materijala moze se
upotrebiti postupak poznat pod imenom PROOF ROLLING pri ~emu se vodi zapisnik
dat u prilogu.
- Ispitivanjem postignutnog stepena zbijl>l1osti i vlaznosti materijala u odnosu na maksimalnu zapremin-
sku masu i optimalnu vlaznost odreuenu prema Proktorovom (proc'tor) postupku (JUS U.Bl.0381.U eilju elikasnije i brze kontrole mogu se primeniti i nedestruktivne metode ispitivanja, na primer kori~-
cenjem denzitometara sa rac'ioaktivnim izotopima, stirn da se u svakom slu~aju moraju odrediti pouzda.
ne korelacije sa standardnim postupcima.
Kriterljumi
Vrsta materljala Stepen zblJenosti Modul sti!ljivosti Modul delormabil-
Sd' Ms'nosli E
v2'u% Nlmm' Nlmm'
Sitnozrnl kohezivni materijal i sitnozrnl pesak 100 20 30
Melani kamenl i zemljanl materljal (glinoviti Slju-
nak, glinovita droblna, lapor, glinoviti skriljci I 100 30 45
sl.)
Kameni materijal (kamena drobina, !Ijunak i 51.) 100 40 60
850
5
5.1
5.1.1
Tabela 2
~
JUS U.Ea.OI0 Stron. 3
Kvalitet upotrebljenih materijala i njihovog ugradivanja
Geomehani~k. karakt.rlstik. mlterijlla
Za Izradu posteljiee (zavr!nag sloja donjeg stroja) magu se upotrebit; sve vrste materijala koj; Ispunjavaju
sledet. uslov.:
- moksimalna zaprominsku maID U osuSonom stanju, odrodono po stDndardnorn Proktoroyorn posttJpku
pri optimalnoj vlalnostl. mora bill jednaka IIi veta od ')'d. 1.60 t/m3.
- vlatnost na granlci te~.nja mora bltl manja od WL . 50 %,
- indeks plasti~nosti mora bitl manji ad Ip . 20,- bubrenje posle 4 dana nistapanja u vodl po standard nom CBR postupku mora biti manj. od 3 %,
d60- Hazenov koefieijent neravnomernost; U . (
d I mora blti yeti od 9 za kohezlvne I vetl od 4 za
drobljen. kamen. mat.rljale,10
- vlatnost materljala pri ugradlvanju ne sme varlrati za vile od :I:2 % od optimalne vlatnostl odredene po
KI..I~n. pocIlog. - opll. ocIredbePodloga sa tucani~kim gomjim noscam slojevima na nepovoljnoj posteljieipodloga sa tucanitkim gornjim noscam .Iojevima na stenovitoj posteljiciPodloga sa Iljunkovitim lornjim noseCim slojevima na povoljnoj posteljleiPodloga sa gomjim noscam slojeyima ad kamenih olpadakaDeblJina slojeyaKonstruktivne pojedinosti
Izrada klaslauh pocI1opMaterijnlIzrndn nOS«lh .Iojev. ad Iljunkalundn nOS«lh .Iojeva od tucanik.Sprnve i malin.
POdlog. sa Iljauoriti.u gorujim DOIeCJm sIoJeTimaDcbljina slojevaGrnnulneijn Iljunka i peakalundaIspitiyanja
Podloga SA bll1un<!alzl.rulm I""'JIIII ~Im aloJeTimaSastavDebljina slojevaMaterija1Uslovi Icvalileta zalund
pluyanja
Fadloga II beloasldmgomJIm~.. aIoJeTimaDebljina slojeyaMaterijalRazmak uzdufnib i pop~b saatavaltaUslovi kvaliteta za IOIOYli betoDlku podlogulundaIspitiyanja
Podlognje deo kolovozne konstrukeije izmedu znslora I podtJa prerna JUS U.84.050 i JUS U.S4.051I slufi da prenese saobratajno opterecenje na pod tie I da obezbedl .tabllnost za.tora (habn]utegsloja) kolovozne konstrukelje. I
3 Uyod
lzboru materiJnla pri proJektovanJu I gradenju podloga - nosetih slojeva kolovozne konstrukcijeputeva, naroei to pri kori~tenju novih meloda grudenja, treba poklonlli punu pa!nju. .Islo tako, treba kvalitelno Izvodill radove da se docnije, u toku eksploatacije puta, izbcgnu defor-'maeije kolovoza I obezbedi njegova stabilnost.
Pojava te~kih kamiona postavila je mnogo slofenije uslove u pogledu mehanieke olpornosli kolovozn~konslrukeije, posebno pod loge puta. Ulienji, kao ~to su snobratnjno opteretenje, stalieka I dinnrniekndejstva, klirnatskl I hidrolo~ki uslovi, geotehnieke karakteristike tla, uloga pojedinih nosetih slojevapodloge i njene karakteristike u pogledu krutosti I preno~enja opteretenja na posteljieu, predstavlJaJuosnovne faktore za Izbor vrste podloge i materijala za njenu luadu.
Kori~cenje lokalnih materijala, sa eventual nom njihovorn minimalnom preradorn, predstavlja novmomenat za ekonornieniju izradu podloga. Nove savremene metode zbijanja nosecih slojeva podlogeprimenom savrernenih mehaniekih sredslava (vibraeionih ploea I valjaka), zatirn melode slabilizacije Iiaprema JUS U.E9.022, omogucavaju izradu savremeni~ stabilnih podloga, sa minimalnlm ~upljinarna,Ovako obradene podloge predslavljuju zbijcnu musu kojn je u 'Innju dn puvoljnu prenese uplerc-eenje na posteljieu (podtJe), odnosno donji Itroj puta.
Naroeilo su povoljne metode hemijske stabilizaeije ~Ijunkovito-peskovitih materijala, primenom ce-menta iii ugljovodonienih veziva. Kori~cenjem materijala tucanika, ~Ijunka, peska i karnene silne!i,koji se nalazi na lieu mesta u blizini gradili~la, primenom novih metoda izrade podloga znatno ce sesmanjiti tro~kovi gradenja savremenih puteva.
Razvoj poljoprivrednih podrueja nu!no zahteva ~iroku rnre!u lokalnih puteva za laHi saobracajsa odgovarajucim podlogama, odnosno kolovoznim konstrukcijarna.
lunda podloga zn puteve Zll Ink, srednji I tefuk snobrncnj mo!e fte tnkode i7.vesti melmJnml1 stnbi-lizacije (mehaniekom Hi hemijskom) premn JUS U.E9.022.
Podloge sa nosecim slojem od lornljenog kamena uglavnom se vi~e ne grade. Nnirne, ova vrsta podlogene predstavlja kompaktnu rnaSJ, te u stati&om pogledu ne dejstvuje kao homogeno telo, zbogtega nije u stanju da prima zatezno naprezanje, kao ~to Je to sluenj kod krutih i fleksibilnih podloga.
Pored toga, ove pod loge nisu ekonomitne. Iz navedenih razloga ove podloge nisu predmet ovihuslovn.
4 Sastay i yrste podloga
4.1 SastaY
Podloga se sastoji od donjeg I gornjih slojeva.Broj slojeva pod loge i njihove debljine zavise od saobratajnog opteretenja i vrste posteljiee, odnosnopodlla na koje se gradi podloga.
Prema redosledu grndenja, podloga nn nepovoljnoj posteljiei snstoji se od donjeg i gornjih nosecihslojeva prikazanih na sl. 1.
4.11 Donji noseci sloj na nepovoljnom podUu (I) je tamponski sloj, koji slu!i za drenirnnje kolovoznekonstrukcije, za spreeavanje kapilarnog penjanja podzemne vode I stvaranja ledenih sotiva, a Istotako i kao noseti sloj - podsloJ. Debljina tamponskog sloja krece se obit no od 20 do 50 em usa.bijenom stanju. Za ovaj sloj se upotrebljava ~Ijunkovllo-peskoviti materijal odredene granulaeije.
Umesto tamponskog sloja mo!e se nn povoljnijem podUu, pri datim uslovimn, upolrebiti sloj tisto~ekoji slu!i da spreti zagadivanje kolovozne konstrukcije i da iz nje odvodi vodu. Radi se 0 debljini10 do 15 em. Ovaj sloj mora da je od peska frakeije 0,2 do 6 mm.
--- !55
III
4.12 GOt'n)1 Joseet ..."Y' ohJvo7.nc ko. "u:~ Ijc mo~u bt", Jcdno~;'I,m I, l.husl')JrI: (( II). a prcm:lpotreb. i trosloJni. Noseci sl, I d slo'evi slu1.e da ,
rek" h'baju eJ; ,.. ).11ku VOIII"!!""tora)prime priti~ke i ostale utleaje saobr eaJa da.h prcllesu na donji 'osee' 5["J - poJ,Ie'j, a prek"njep na postel e. (pod:!c). .
GernJI noseel slojevi rade sc oJ: tuc:\nika, Sljunka i or. bez iIi sa vCliv"lII: billll1;el1, l.:il"",.cement i drugo.
Debljine nosecih slojeva koje su oznaccnc na sl. l. 2, 3 i 4 ,u urijel1laL'iol1e.Stsarnc oehl,jille"moraju proraeunali prema jeonoj ud priznalih metoda za proracun k"lovolne kOl15lrkeije, a na
OSI1OVU:ispitivanja Iteolilehnniekih karakleri,tika tla, l1il'oa puolemnc vooe, klime, v!alte, temperaillreI dr, i veli6110 saobrncajnog opter~cenja (metodc u IJriprcmi),
Velieine saobracajnog opterccenja pn ~azal1c ,'II 11 IIlhcli I
,'r. m. nacl.u :z,'.'u. gtvnjih nl}'c~il. ,I".lcy;t_-p HI:o~e ~: ..Ie!..: IU ~.h', ~.IC i ...aVrcmcnl;.Pr~ma vr tl matcrij::la uti ,,"uga..c ratl'.:,;:ornji rJO~,CI;I\ll'iCV I.l:.1'd(.'llI II i
'''\1rrll1l,;l1ila I'l.lIh,~':' 111U'~1I
biti: tucal1ll:ki i SIJUIlf.;~il1l, bCl :11 'Sa \~li\"l)l11. .)I..'hHhki. \l:lb:Ii/L'\~jlll I Jr
Donji noseci sloj, lampon III :-.Ioj (i~llo~C r~ldi ,c (}tl ~ljUllk..l. O\"'IIO\Ili' 1'':\;'''.1. k.iI~u z~, klasi~lh. takdi zu !\avrcmcnc »oulogc.
l...a,rorom ,"""'(t."\J~'~\'lja kO:l'H)L.nU kon"trukciju ,.rema Jl:S t:,S4.050 i JUS U.54.051.
856
5 Klasiaae podloge - upste odredbe
S.I
Klasii!ne poologe rade se na putevirna manjeg znai!aja, sa gornjim slojevima od tueanika ili ~ljunka,pri i!emu se slojevi nili>ijaju S~,,\O primenom stali~kih valjaka.
Kao spoj~i materijal upotrebljava se iIi kall\ena sitne! iIi pesak odredenog haliteta.
Podloga la tueaai~JWa gomjlm uosetlm ~ojeYlma na posteljicl 011yezaoog materijala
Podloga je prikazana nl sliei 2 i ima sled~u konstrukeiju:lamponski donji nos~i sloj (I) i dva gornja noseca tucanii!ka sloja (I ill).
Debljina gomjih tueanii!kih slojeva je 8 do 10 i 10 do 12 em u nabijenom stanju u zavisnosl'obraajnog opterecenja.
Izraduje se u dya sloja od kojih je syaki 8 do 12 em u nabijenom slanju. P\lslcljiea i donji noseeilamponski sloj ili sloj i!istoce moraju bili dobro zbijeni i moraju odgovarali projcktovanim popre~nimi uzdu!nim nagibima nivelele.
.
sa.
Ravnost profila posteljiea i donjeg noseCeg sloja sme odstupati:
za posteljieu :1:3 em,
za 1ampOnski sloj :I: I em.
Podloga se ne sme raditi preko smrznute posleljiee.
Za I gornji noseei sloj upolrebljaya se tueanik veli~ine zrna 6 do 8 em, a za 11sloj, ako je tueanik odkrei!njaka, velii!iua zma je 4 do 6 em, odnosno, ako je tueanik od eruptivne slene, veli~ina zrna je3 do S em.
Na posleljiei od vezanog (koherenlnog) materijala ispod I noseCeg sloja slavli" se lamponski slojdebljine do SOem ili sloj i!isfoee debljine 10 do 15 em, a prema debljini . ~..aenoj na osnovu geome-hanii!kih karakleristika tla, r IVOUpodzemne vode i dr. i prora~unu (ta~. 4.13).
Raynost gomjih povr~ina tueanickih noseeih slojeva Moe odstupati od povr&inc I sloja :1:2 em, odpOYdine II sloja :I: I em.
, Mere u em
II0~Q)
N
0
"9
51 on
~.:~~.-9
If; ,." .. I' ....II""
"I'" .IU DI r 11/1
~I~~1i~,~~!~{i~I'fti:~],.j}{i'~.ij. . . . _.
ipOST~LJ;CA
.. ...
Slika 2
5.2 PO<i!oga sa tucani~lUm gomjim noseam slojenma na slenontoj posteljici
Podloga je prikazana na sl. 3.
Mere u em
Ii II ~ ~l",..
!,osrE!-ll<;~
Slika 3
",".-..---...
857
:' xn ic ,J: ~Ie'liea I"Ita u tvr>toj ili tr"snoj steni. t<lda se nCl'1osredno preko nje ramstire i valja tueaniku d'" ,1<'10. tako da njegova dcbljina 11uvaljanom stanju iznosi 15 em. Ova je debljina potrebnazato 5to Sc Jcdan njen deo koristi m izravnjivanje neravnina i u stenovitoj posteljiei. U ovom slufajunc radi se donji noseei sloj - lampon Hi sloj cistoee, jer njega zamenjuje stenovito tie.Ravnosl gornjc povr~ine pod loge mOra bili u svemu prcmu tac. 5.1.
5.3 Podloga sa sljuncanim gomjim nosecim slojevimB DB povoljnoj po.teljici ,
Ova vrst" ('Iodloge ('Irikalana na .1. 4 .lu1.i za .Iob i srednji saobroeaj, a rndi .e u dva ili vile p,ornjihno~ecih slojcva od ~Ijunka.
Noseci slojcvi treba da imaju debljinu 8 do 12 em. Debljina slojeva odreduje se proracunom (tac.4.13). Krupnoca sljunka z.a noseei'sloj I moie da se krece do 80 mm, Ito zavisi od njegove debljine.Da hi se postigla povoljna zbijenoM, sljunak Ireba da in\a i optimalan proeenat rinih cestiea(ispod 0.09 mm), sto 50 utvrduje ispitivanJem u laboratoriji. 0 ovome treba voditi racuna, jerako procenat najrinijill rrakeija prede optimalnu granieu, moze doci do Itetnog dejstva mraza,narocito ako je posteljiea nepovoljna. Kvalitet Iljunka treba da odgovara propisima 0 kamenommaterijalu (»Sluzbcni list FNRJ« br. 47{55).
Sljuneane pod/oge narcC;to su ekonomicne ako se u blizini gradililta nalaze Iljunkore velikog ka-jJaciteta.
5.4 PodJoga sa gomj1m nosecim slojevima od kamenill otpadaka
",>:lIog, je i'le kon<lrokeije kao na ~I. 4, ali se za slojeve urnesto &Ijunka upotrebljovaju ot('laci kojiS~ d"bij~ju pri ehploataeiji kamenoloma.Ako se u b:iLini gradiMta nalaz~ vece kolicine kvaliletnill kamenill otpadaka krupnoee 2 do 12 em,m"z~ se izradili i ova vr>la tlOsecih sloJeva podloga, jer je ana pogodna i eknnomicna. Radi se obicno0 dv.1 slojl I i II. pri cemu ukupna debljina slojeva ne bi trebalo da bude manja od 20 em, uI.bij~nom 'Ian)u. DJnji sloj (1) debljine oko 12 ern u uvaljanom slanju rndi se od krupnijih zrn:1 Ve-lioine 6 do 12 em. a gornji sloJ (II) jac,nc Mdo 10 ern ad zrna krupnoee 2 do 6 em.I>ri izr"di ove \'rsle ('Iodloge Ircba dodati kamenu sitnez velicine' :LUIO2 do 5 mm ili 6 do 12 mm,a u kolicini 12 do 15 % od ukupno upolrebljene kolicine. Ukoliko se ne raspoJaze kamenom sitnezi,um~,lo njc sc mo.1~ upotrebili pesak: odnosno pcskoviti ~ljunak isle krupnoce zrna.
U('Iotrebom ovog silnijeg kamenog materijala smanjuju se ~upljine U podlozi i posti]./: veea zbijenost('Iri valj:mju, lako da podloga predstavlja homogeniju. slabilniju masu koja ravnomernijc prenosioplereecnja na pod tie.
5.5 Debljine .Iojeva
D:bljine ,Iojeva koje su prikazane na sl. 1,2,3 i 4 su orijenlaeione. SIvarne debljine moraju se pro-racunati (tac. 4.13).
5.6
5.61
Konstruktime pojedino.ti
O;jvodnjavan.i,~ ('Iosteljice mOra bili besprckorno. odnosno pO('lrccni nagib poslelJice Ileba.da je 3 %,a jos Je p,,"'oljn,jc ako je 4 %; segmenl.ke flgole sa slrane pUla treba da inoaju povoljan uzdulninagib, a dno rigola treba da se nalazi ispod izlal.l1og sloja cisloce za najmanje 20 em prema JUSU.S~.062. D~ bi se ovo ob:zbedilo, put treba da je dovoljno izdignul nad terenom. Pri projektovanjuu,eka i zascka 0 ovo'": treba narocilo voditi racuna.
5.62 Zaslita od ~tclnog dej'lva nuala kod vezanih (koherentnih) m3lerijala (glina. .Iovaca i dr.) vr&i 50!lradorn lal11pon.kog sloja od Sljunkovilo-pesl:ovilog materijala odredene granulacije. Debljinn tam-ponskog sloj" odreduje sc proracuno01 (lac. 4.(3). Tamponski sloj povccava debljin~ pod loge isluli kao donji no~eFi .Ioj, lime ~e podloga sa tamponom osposobljava i zn prijem veeih oplereeenja.
6 Izr:lI!:I klasicnih podloga
858
6.1
6.11
Materijal
Kvalilel Hjullka za lamponski sloj
. Sljunak IrebaffiLse sa,'l"ji od tvrdih i posllJjanih ~cstica pomdanih u prirodnom stanju ili vdlanisa fjnim peskom; pra~inastom primc,um, kameoom prasinom ili drugim sli~nim materijalom zaispuou, poreklom iz odobeenih n:Ja:,;la, lako da se dobije jednulika mda\';oa koja odl!uvara na-vedeoim propisima, kako u pogledu granulumctnj,.kog sastava, lako i I~ poglcdu podcsno,li zazbijanjc u kompaklnUci slibilnu podlogu. Najkrupnije zrno ~Ijunka u tamponskom sloju moze da
.,iznosi 60' mm, ~IO zavlsNJd debljine sloja. '"Pre upotrebc matcrijal se mora laboralorijski'ispitali u pogledu njegove podobnosli za upolrebu,Malerijal ne sme sadriali organske malerije, prekomernu koli~inu pra~inaslo-glinovitih sa'~ ,ka,
nili druge ~Ielni: malerije, Mogu se korislili i olpaci iz kamcnoloma ukoliko cdgovaraju p: ."njim'zahtevima. Procenal ~eslica malljih od~2 mm, sra~unat na celu masu su"e me~avine, sme da iznosinajvi~e 6 % za d"nju, a 10 do 12 %za gornju granicu, u slu~aju da sadriaj krllpnih frakcija bude0 do 80 % od sUv' mase cele me~avine. Ukoliko je saddaj krupnih frakcija 80 do 9G~~od SU\'Cnmseeele me~avine, ,Ia..a donja ~ranjca ~eslica manjih od 0,02 mm. u odnosu na celu mdavillu, ,me daiznosi 6 do 3 % J gornja g,.1 <:a 10 do 5 Yo,i vi~e ako zadovoljava u,love u poglcdu buhr<nja.Donja granica daje uCcSce~e"lIca 'silnijih \,d 0,02 mm U ve7.~vukojc .e, prenm do .ada 51..;el1;m hkuslvirna, moze loleris;...:. a da pri lome ne dode do o~lecenja podloge zbog dejslva mraza pri najne-povoljnijim uslovima u I'cgledu vlaillosli lIa, nivoa podzemne vode, klime i de. Gornja granica dajenajvece u~e~cc ~estica silllijih od 0,02 mm, koje se prema do sada sle.;enim iskuSI\ima mo;;e lole-risali, a da pei lome ne dode Jo o~lcCenja podloge usled dejslva mraza, pod povoljnim u,lovima upogledu vlafnosli Ila, nivoa. podzemne vode, klime i dr.U pogledu kvalilela slene, ~ljunkovilo-peskovile me~vine moraju imali lakvu ~vrslocu na prilisaki olpornosl prema dejslvu almosre~ilija da se pod dejslvom sprava za nabijanje, saobracajnog ople-retenja i mraza ne drobc Ii silnije. delove, jer .. usled loga prouzeokuje povceanje osclljivosli pre,"amrazu. Prema proccni u odnosu na karaklerislike malerijala, me~vina ~li"n"!"I)esak ne sme dasadrzi vi~e od 7 ~~ ~roa mek("; kamena. Meka zrna predslavljaju la:',,,.~., glinovili ~krjljci, izvesnimekani glino,;li pe~~ri, k' ;lomerali, kao i ra.padnuli graniti I gnajsevi.Naponiena, reopi"lni uslo\ Kvalil.111za navedene mal.rljalc I njihovc me~avine dall .u prellia ~vuJ'carskim propislma SNV 40375.
Kvalilel lucanL~a
Pod lucanikom se podrazl'm~va kaa:n drobljen ru.;nim ill ma~inskim pulem (drobilicol11), koji.. se upolrebljava za izradu noseeih sl,')."a I'odloge. Kamen od kl'ga se cadi lucanik mora biti zdrav,
jedar, homogen, cvrsl, ~Io manjeg halanja, jasnog zvuka pri udaru ~ekicem, sa malim upijanjemvode i.r 'slojan prema mrazu.
Kamen r.lora bili sledeceg' kvalilela:
- prilisna ~vrsloca U suvom slanju, ne manja od 1200 k:- !rm2;
- habanje bru~enjem najvise 16 cmJ/50 em2;
- habanje ivica pri udaru, najviSe 12 %;
- upijanje voile najvi~e 1,0 ~~;
- olpornosl prerna udarn po rrelOnu, najvi~r ~: I~;
- 'slepen drobljivoSli lucanika pod prjliskom, najvi~e 35 %.
U eilju ekonomi.;nosli, m lak i srednji saobracaj moze se upotrehili i kamen prilisne .;vrsloee od. 1000 kp/cmZ, s Ijm da habanje ne SOle da prede 20 cmJ/50 cm2.
Za izradu lucanika ne sme so upolrebljavali pove~inski kamen, nili kamen k,', sadrfi prime.e glineg\;ozdenih oksida, zenaslih karbonala, sulfala, biolila i muskovila u lab-oj meri da je zbog loga
,podlozan raspadanju poct ulicajem vlage, mraza i sl.
060 mill. a oti kamena \'Cce lvedoce 0 30 dl' 50 lIun. Tucanik Ireba da ima kockasl oblik i da je',osinh hi~a. Dolje je ~ko se krupnoca lucanika Sfcdnje Ivrdoce krece od 15 do 60 nlln, koja prihli!noOI.I~,,,,,.113granulon\ctrijskom s:\stavu kamcnog agrcgata 7.a izradu bclona. Proccntualno uc.;d6:'zena kamenog malerijala mora biti u stedecim granieama:
Primenom ovaka' granulisanog drobljcnog kamenog malerijala poslile se dobra zl>ijenosl gornjihsloj~va' pod loge ,sa najmanje supljina.
,Naein- isporukc iprijem I.ucanika predvida se. ugovornim eIaboralom. Kolieina se ulvrduje zapre-minski ili lelillski. Krupnoca nna se odreduje mercnJem najveceg i'najmanjeg pre<'nika una.Najkrupnijc zeno lucanika Ireba d" proJe u pr:\Vcu najvece dil11~nzije krOl prslen najve.:eg t'slovlje-nog precnika, a riajmanje zeno lie SOleda prode keez prslen najmanjeg IIslovljenog precnika, n pravcunajmanje dimenlije zrna. Tolerancija u pogledu krupnoce iznosi :1:5 %.
,6.12
859
6.26.21
mad.. D<lsecihslojera ad ~Ijunka
L:rada donjeg no'seceg slojaRazastiranju ~Ijunka u slojevima ima se pristupiti lekpo~to nadzorni organ primi planir'anu i izva- .Ijanu posleljieu ili zbijen tamponski sloj, odnosno sloj I!istoee.
'
Donji nose.:i sloj - tampon, odnosno, prema svojoj funkeiji, sloj I!istoee (sl. 2) od Iljunka kvaliteta
1'0 ta~. 6.11, razastire se preko primijene posteljice u slojevima oko IS do SO em do projektovanei prora~unate debljine, shod no tal!. 4.13. Debljina slojava zavisi 'i od raspolo!ivih valjaka (valjeisa gumenim tol!kovima sluze za sabijanje slojeva ve.:ih debljina). Svald razastrti sloj ~Ijunka zbijase pri optimalnoj vlatnosti statil!kim valjeima masa 8 do 10 lona. Slojsa valja sve dotle dok svakozrno Iljunka ne nade svoje mesto u sloju i dok, to~kovi valjka' pokazuju ',tragove.
'.
Posle zbijanja svih slojeva, gornja povdina tamponskol sloja iIi sloja l!istoCe izravna la .Itatifkimvaljkom ,na projekto~ani"profit, ,ravnosti prema taf.: 5.1.
'
I z r a d a g'o r n j i h nos e 6i Ii s I 0 j a'v a'Pre razaStiranja Iljunka potrebno je izvditi nasipanja i nabijanje zemlje na bankinama do pune visinenosa.:ih slojeva podloge, a: najmanJe 0,5 ,m u lirinu, kako bi sa sprel!ilo bo~no rasturanJa Iljunka,
prilikom ~aljanja. ,.'"
,,: .. ,, " '.
,,:".,Zbijanje se vr~i u slojevima debljine oko 10 em upotrebom stalil!kih v!iljaka mase 8 do 10 lona.
Kretanje valjka 'brzinom od 3 d~ 4 km/sat treba da'bude postupn~, odjedne do dr~ge iviee ka sre-dini puta, tako da slede.:i hod zadnjeg lofka valjlca poklapa prethodni hod za 1/3 svoje ~irine. Akoje kolovoz sa jednoslranim poprunim nagibom iIi ukriviaarna, valjaju se slojevi od ni;'!e ka nadvi-~enoj iviei kolovoza. ,
'"
"Slojevi se valjaju pri oplimalnoj vlatnosli ~Ijunka. Za vreme jakih kiQ, ako postoji opasnosl da seposteljiea raskvasi, va\janje se mora obustaviti. Ne.sma se valjati za vrame mraza;
Mesta na kojima se'pri valjanju pojave lalas! treba' razrili' grabuljamli i dodati'potrebnu kolil!inu~Ijunka da bi se dobio predvideni profil.
''...
",
Valjanje se vrli sve ilolle dok se zrna ~Ijunka medusobno ne uklje~tei ne obrazuju 'ravnu povdinuprema proJektovanim profilima i niveleti; Prvi'sloj (I) Iljunka se valja bi:z upolrcbe "pojnog materijnla.Preko zavr~nog - gornjeg sloja (11) - !Ijunka razastire Ie spojni materijal - posak krupnoCe 0do 8 mm u kolifini 10 do 12 % od ugradenog ~Ijunka, zalim se utiskujevodom do zasiCenosti i valjasve dolle, dok se ne dobije gusta i polpuno zatvorena povdina i dole,lol!kovi valjka pokazuju Iragove.Posle r~stiranja i valjanja spojnog malerijala, nadzorni organ ,vi-Ii 'definitivan prijam i nalaz upi-suje u gradevinski dnevnik. Ravnost gornjih povdina §Ijuni!anih' noseeih slojeva je ista kao za tuea-nil!ke slojeve prerna tal!. 5.1.
'
6.22
6.3
,6.31mada nosccih slojeva od tueaoika
lzrada donjeg noseceg sloja
Donji noseei sloj (tampon ili sloj I!istoce) izraduje sa u svemu po taf. 6.21.
lzrada gornjih noseeih slojeva
Pre razastiranja tucanika preko izradene i primijene poste\jice ili tampo~skog sloja (sl. 2 i 3) potrebnoje izvrliti nasipanje j nabijanje zemlje na bankinama do pune visine noseeih slojeva pod loge i najmanje0,5 mu lirinJl, kako bi so sprecilo bol!no rasturanJe tucanika,prilikom valjanja.,Ra7.astiranje tueanika vr~i se u slojevima debljine 8 do 10 em. Za tueanicki sloj debljine IS em uuvaljanom stanju polrebna su dva sloja razastiranja i vaJjanja. Tueanicki sloj za nove puleve ne smebiti manje debljine od 10 em u uvaljanom stanju, a odreduje se prema tetini saobraeaja.
Za konlrolu ravnomernog raza.tiranja prethodno se, na svakih 6 do 8 m, preko <:ele lirine kolovozarazastire tueanik u vidu praga lirine 0,5 m i odredene visine, preml1 !ablonu. Zatim so vr!i razastimnjetueanika izmedu ovih pragova. ,Valja se u slojevima kako je izvrleno i razastiranje tucanika. Za valjanje tueanika od krel!njaka upo-trebljava se valjak mase 8 do 10 lona, a za tueanik od cvrstog kamena i u veeem sloju valjak trebada je mase prcko 10 tona. Valjak treba da se heee postupno od jedne i druge iviee ka sredini putabrzinom od 3 do 4 kill/sat, tako da sledeei hod zadnjeg tocka vnljku poklapl' prcthodni hod za 1/3svoje lirine. ValJak se ne sme kretati istim tragom. Ako je kolovoz sa jednostranim poprecnim nagi-bom ili u krivinama, valja se od niie ka nadvilenoj ivici kolovoza.Slojcvi se valjnju uz polivllOje vodom. Na 1 m3 uvaljanog tueanika (Sl\ spojnim materijalom) upo-trebljava se oko 300 litara vode, Ita zavisi od vrste kamena i vremenskih prilika. Za vreme jakihkila, ako postoji opasnost da se posteljiea raskvasi, va\janje se mora obustaviti. Kod nesigurnihzemljanih materijala (ilovai!a, glina) polivanje'treba da bude umereno, da ne bi do~lo do razmek-lavanja posteljice. I
' ' 'Ne sme se valj,11i za vreme mraza.,Mesta na kojima se privaljanju jave lalasi treba rurili grabuljama i dodati potrebnu kolicinutueanika, da l: so dobio predvideni profil.
6.32
860
6.33
Siujevi,~ 'al.hjll ,vc ",'II~ "ok se ulullucnmkn l1Ie<lllsohno ne 11\. , ne "br.,...,"u ;111)e.,ura n'
povr~inu prema projektoval1lm prof,l'm" I mvelel. ;'r'.' sioj .u,n. Ik, \'al)a se bez upolrc' e <pOjn"g
materijala.Preko uvaljanog pl\'~~ sloja razastire se i valja drugi sloj tucanika. Ako je ovo zavr~ni sloj, u tokuvaljanja <e :ma obrauti vecn painja na ravnost k"lovoza
Prom zavr~nog noseceg sloja ko.tr":;se se ~abj.,., m sa is n\k"8 kolja postavljenog na svakih 10 m,
a ravn"st II l17.du~nom praveu letvom rIIvnja~om duline 4 m. I'd ~emu odstup"njn 011kraju rnvnja~eod donje ivice ravnja~e <10gornje ivicc sloja, u odnosu'nn projcktovanu niveletu, nc .meju bili veeaod :I::I em, n za donj; sloj :1::2em. Vece neravnine popravljaju se dodavanjem tueanika, pre negoIto se zavrli valjanje sloja. Kada je profil formiran, a pre zavrsenog valjan)a, razastire se 20 do 30kg{mZ kamene sitnc1i krupno.:e 8 do IS mm i valjkol1l IIlIskuje u !;III,I)ine i~mcdu zrna tu'''ll1lka.
Pre razastiranja kamene sitneli nadzorni organ prima uvaljani sloj i prijem upisuje u gr: ..:viskidnevnik.Valjanje je zavrseno kada je svako lueani~ko zrno na~lo s\'oje mesto u sloju, kad se pd hodu podnogama ne pomera, i kad se u !upljinama i7.medu lueanika. s\T<lenim na veliCinu manje od najma-njih zrna tueanlka, obrazuje skrama od kamenog praha i vlage. Tada se preko kolovoza razastirespojni materijal. re~ni ili brdski pesak, krupnoce 0 do 8 mm, utiskuje vodom do zasieenosti i valjadok se tueani~ki kolovoz skroz ne ispuni i dok se ne dobije gusta i pOlpuno zatvorena povr!ina.Utro~eni spojni materijal treba da iznosi 10 do 12 % od koli~ine ugradenog tueanika; ova koli~inazavisi od tvrstoce kamena. Posle razastiranja i valjanja spojnog materijala, nadzorni organ vrsideCinitivan prijem i nalaz upisuje u gr~devinski dnevnik.
Valjaoje gornjeg tucani~kog sloja (II) pod loge po metodi zamulj'vanja (»slemovanja«)
Ukoliko se pr'k" ;:radeno!! g'ornic!/, tllcani~ko!l sloja (II) za izvesno vreme ne radi asfaltni zastor.korisno je da sc I'Ivnj,Ioj izrndi 1'0 metodi 7.amuljivllnjn. Po ovoj metodi vnljllnj~ 5e VI" n:\ taj nll(:II1,
Ito se tucanik u po~elku valja u suvo sve dotle, dok se pojedina njegova una mellusobno skoro neukle~te i ne obrazuju priblizno ravnu povr~inu prema projektovanim ropre~nim profilima i ni-veleli. Pri ovome treba voeliti ra~una da ne dode do preteranog drObljenja tucanika.Zalim se.izvr~llako poliva~je vo.lom sa oko 100 do 120 litara na I m' uvaljanog tllcanika i nastavi
sa valjanjem do potpllnog zbijanja tucani~kog slojn i propisane ravnosti gornje povr~ine prema la~. 6.22Preko ovako uvaljane povr~ine oanosi se spojni malerijal (pesak) u tankim slojevima i metlama ulis-kuje i2medu zrna lucanika sve dolle, dok se sve 'lIpljllle ne ispune. Bolje je ako se UII'e.t' peska 111'0-trebi kre~nja~ka kamena sitnez \'eli~ine zrna 2/6 mm. Kada se na ovaj na~il\ zatvore ~lIl'l)inc izmeduzma tucanika, razaslire se nov sloj spojnog matcrijala dehljine oko 1 em.Ovaj sloj se kvasi na taj na~in, ~Io se kola za polivanje polako krecli ispred valjka, a finozrni materijaldeli i u'iskuje metlama; zalim se donosi nov materijal i obilnije kvasi dok se ne obrazuje mulj koji'/a1jak I r.1)talasc poti!\kujc, smc~ta u supljinc sloja i 7.tlija sv..:dnk Sl:nc dohi;c 7:tsi.;cna g(Hnja pnvr~inatlle'lIIick,'!! ,Ioj:!. P"eko ovako izradenog mokrog sloja spojnog malerijala nanosi se pesak II koli-cini oku 10 kg!m2 knji sc l!ti~J..lI.icvalJkpl11. Joh:ruic pn p '!':.:t ,alim 0 lavlja d. .'(.'osu:j :r.a"feme
od oko 48 sali, ~to zavisi od temperatllre vazduha. Posle zavrsenog suscnja obra<lenc i zalvorenegornjc pov'dine ~ut se maze pustiti u saobracaj, dok se potpuno ne stabilizuje podloga, a kasnijese, prema potrcbi, moze radili kolovozni zasCor.
6.4 Sprave i masine
Pri izradi noseCih ,Iojcva klasi~ilih podloga primcnj"ju se slede.:e spra'e i masine: stalieki valje;(parni iIi motorni), kola za polivanje, <lrobiliee i oslali ulat
j pribor.
7 Savremene podlogc - opstc odrcdbe
Savremene podloge se ,ade na putevima za slab. srednji, teiak i veoma telak saobra.:aj. I'd ccmu seslojevi sabijaju samo vibracionim valjeima.
- puJloga sa tucani"k;m go, njim noscclm SIOjCVlma.
- podlo!;a sa !ljunkov;tim gornjim noseeim slojcvimll,
- podloga sa bilumcniziranim gornjim noseCim slojcvima,
- podloga sa belonskim gornjim noseeim slojevima.
- podloga sa mehaniek;m ili hemi),kim stabilizo,anim nOiecim slojevim" :'re'l1a jus U.E9.022.
Podlt)ge ffingu bid flc:..:';~~I:n. ~',i: :.c. "av IJI\"c) Iii i~1~ltC.PodlogK izradena od ;;Ijunb ilt Illeamb sa uglj"'.odo.,,clllm lezi'om (b1.umen. ka;rai" i <I;) ili bezveziva je flekslbilna.Podh1ga izradcna od belona je kruta.
I Od vibriranog
Vrste slo;eva podloge'Vrsta
saobraenja Od belona Od biluminizi-
I lucanika ranog l!junka
Lak IS 10 5 do 10
Srednji 20 10 do IS 10 do IS, ------
TeZak 25 IS do 20 12 do 18
Veomn teZak 30 20 16 do 20
861
7.2 Debljlne 8Jojeva
Debljine slojeva koje su prikazane na sl. 1,2,3,4 i u tabeli I 8Uorijentaeione. Stvarne debljine morajuse proraC!unati (taC!. 4.13).
U tabeli 2 dato je poredenje debljina izmedu sledeeih vrsta noseeih slojeva: od vibriranog tucanika,od betona i od bitumeniziranog ~Ijunka. Ovaj pregJed mole korisno da poslu!i za tehniC!ki i ekonomskiizbor vrste i debljine slojeva podloge na bazi raspolo!ivih materijala i veliC!ine saobra6ijnog optc-reecnja.
Tabela 2. Mere u em
7.3 Konstruktlvne pojedlnostl
Prilikom projektovanja i gradenja puteva lreba naroC!ito voditi raC!una 0 pravilnom odvodnjavanjuprema JUS U.S4.062 i JUS U.s4.064, kao i obezbedenju trupa puta od visokih nivoa podzemnihvoda, mdi obe7.bedenja od mrul.a. Ovo je od velikog 1.D1I~lIjlllAIsillbilnosl kolov01.ne konslrukeije,odnosno pU11i kao celine (v. taC!o5.6).
Stabilna podloga mole se oslvarili same u sluC!aju ako se izvodi na dobro pripremljenom i vibri-ranom donjem stroju-posleljici, odnosno tamponu, ukoliko se projektom predvida. Deformaeijekoje naslaju u tlu (posteljiei) mogu bili delom stalne, a delom elastiC!ne prirode.
Siaine deformaeije Iia prouzrokuju prva opiereeenja i one su znalne, ali se znatno smanjuju podponovljenim optereeenjirna.
Kolovozna konstrukcija mole biti elasti~na ako je zemljani materijal u trupu pula povoljan i dobrozbijen. Siaine deformaeije tla naroC!ito su ~telne na krutim podlogama, odnosno kod zastora, zOOg~uplj;na koje se stvaraju ispod njih, jer u tome sluC!aju tlo, odnosno podloga, nije ravnomeroo opte-rerena.
Yelieine elasliC!nih deformaeija od velikog su znaC!aja za !rajnost elastiC!nih kolovoznih konstrukcija.
Ove se deformaeije do izvesnih granica pretvaraju postupno u stalne. Da bi stalne i elastiC!ne defor-maeije bile svedene na najmanju meru, donji stroj puta treba da ispuni zahteve u pogledu zbijenostipojedinih njegovih slojeva.
Ravnosl gornjih povr~inll svih vrsta gornjih noseeih slojeva sme odstupati :I::I em.
7.4 Izrada donjeg naseceg sloja' - tampona
Donji noseei sloj savremene pod loge - tamponski sloj iii, prema svojoj funkeiji, sloj C!istnec radi seod ~Ijunkovito-peskovilog malerijala kao i za klasiene podloge, prema sl. I i 2; DebljiJ1.a tamponskogsloja odreduje se shodn" taC!.6.21, a u pogledu kvaliteta materijala mora da' odgovara-tae. 6.11.
Tamponski donji noseei sloj. odnosno, prema svojoj funkciji, sioj C!istoee, razastire se prekoprimljene poslelj;ee, ravnosli prema laC!. 5.1, u slojevima oko IS em do projeklovone, odnosnoproraeunate debljine (lac. 4.13). Svaki razaslrli sloj ~Ijunka zbija se pri oplimalnoj vla!nosli vibra.cionim spravama pogodnim za ovu vrslu radova. Pri ispitivanju potrebne zbijenosti slojeva tamponaili sloja eisloee zahteva se modul slgl'ivosli Me 500 kg/em2 (laC!. 8.432 . Zbrenost se mole ken-Irolisali i roveravanjem zapremlRs I masa, ra emu se 1 eVil a z I enosl u e 95 la 01:4\-tori" ske z I enostl, 0 mo I lelrano ro torovom pos up u. 0 lose navedene zbijenosti nemogu postici, mora se Izvr~iti ili zamena. I J po 0 J rna enJ a.,
Posle zbijanja svih slojeva, gornja povr~ina tamponskog sloja iIi sloja C!istoee izravna se statiC!kimvaljkom na projektovanf profil prema taC!. 5.1.
862'
Izrada gornJlh nO!leC1hBloJeva
, Gornji nose~i Blojeviprema 51.2, 3 i 4 izraduju se:
- od tucnnika iii Iljunka an veznim mineralnim materijalom (kamena sitne!, pesak) ili 511usljo-vodoni~kim vezivom (bitumen, katran i dr.), odnosno bez veziva;
- od betona; .- od mehani~ki iti hemijski stabilizovanih slojeva prema JUS U.E9.022.Savremeni tueani~ki sornji nose~1 slojevi prema sl. 2 I 3, kao I druso vrste no.e~ih slojeva pod loge.za razliku od klasl~nih, izradjuju se sa najmanje lupljina primenom mehanizaeije, pri ~mu se zah-teva cia,no~i slojevi, zajedno sa kolovozmm zastorom i tamponom. deluju kao celina. Kolovoznakonstru1ceija sa podlosomJzradenom pod ovim uslovima mole u svako doba i pri najnepovoljnijimuslovima da primi i prenese saobra~jno optere~nje na posteljieu puta pri maksimalnim brzinamamotomih vozila.Za zbijanje savremenih tucani~kih nos~ih slojeva primenjuju se vibracione maline, tj. vibracioneplo~ i vibraeioni valjei sa njihovim kombinaeijama. Obi~ni valjci upotrebljavaju se sarno za izrav-navanje gornje povrline podlose po projektovanim profilima. Suplji~e u gornjim nos~im slo-jevima ispunjavaju so sitnijim minerl1lnim ml1terijalom (ispunom) \ibriranjem eelog mineralnogskeleta, tako da so utiskivanjem, - penetraeijom materijall1 za ispunu u lupljine izmedu neprikljel-tenih Una tucanika stvara kompaktna kamena masa. Na taj so na~in u kamenoj masi znatno sma-njuje osetijivost prema deformaeijama, odnosno pov~va stabilnost pod loge.
7.5
8 Podloga sa tucanU!kim gornjim nosecim slojevbqa
DeblJlna Blojeva
Debljine tucani~kih slojeva zavise od veli~ine saobra~jnog opter~enja i nosivosti donjeg strojaputa, njegovog poboljlanja, kao i od debljine tamponskog sloja. Isto tako, one zavise i od debljinebilumonizirlmog gornjeg sloja pod logo, ukoliko so on Ipredvidl1.
Prema veli~ini saobra~jnih optere~nja prikazanih u tabeli I (ta~. 4.13), orijentaeione debljine tu-cani~kih 1,10s~ih strojeva su slede~:
- za puteve sa slabijim saobra~jem 15 em;,- za puteve sa srednJim saobra~jem 20 em;
- za puteve sa telkim saobra~jem 25 em;- za puteve sa veoma telkirn saobra~jem 30 em.
Na putevima sa telkim i veorna telkim saobra~jnim opler~njem mora se, iznad tueani~kih slojevapodloge, predvideti zavdni nos~i sloj od bitumeniziranog Iljunka debljine najmanje 6 em.
Materijal
Granulaeija tueani~kog skeleta i ispune tueani~kih slojeva
lednolik mineralni materijal - tucanik, ~k i ako ima povoljan oblik zrna, ima zapreminu lupljinaod 45 do 50 % i zato je nepovoljan.
Da bi se ovaj nedostatak otklonio i iuadili slojevi sa najmanje lupljina, treba upolrebiti mineralnirnaterijal - tucanik pogodnog granulometrijskog sastava. Prirnenom na ovaj na~in pripremljenogmaterijala i njegovim vibriranjem pri ugrac1ivanju, ostvaruje se stabilna i kompaktna podloga sanajmanje lupljina.
Linija prosejavanja mineralnog materijala veoma je sli~na Fulerovoj krivoj liniji. Linija kojoj priizvdenju tucani~kih slojeva troba teziti, prikazana je dijagramom na sl. 5. Iz dijagrama se "idi daje linija prosejavanja mineralnog materijala za tucani~ke slojeve nelto ispod idealne Fulerove linije.Iz dijagrama se takode vidi da masa materijala ispune veli~ine una 0,06 do 8 mm iznosi priblizno1{3 mase ukupno upotrcbljenog tucanika, a ve~i deo .~ini masa tucnni~kog skelcta.
Procontualno u~ zma molavine 'kamenog agregata krupno~ 0/80 mm sa prosejavanjem kroz&ita i roleta sa kvadratnim otvorima prema sl. 5 je slede~:
Prirodan pesak ili jednostruko drobljen materijal:
- veli~ina una 0{5 mm""""""""""""- kamena sitne! 5{12 DUD......................
SIldl'l,IlJ t'inlh zrnll preCnikll ","nJlh ud 0.06 111msme l7.noslll noJyl!e J 'X. II mo1.e blli I nello yeCIako 5Ufina una po poreklu od 1510gmaterajala od koga je i lueanik. Osim toga, procenat zaylsiod op~teg granulometrijskog sastava. Dozvoljavaju se odslupanja ukupne koli~ine kamene sitndii tueamka od prikazanog granulometrijskog sastava u Iznosu :J:5 %.
Ucesee zrna pojedinih frakeija sme da odstupa od navedenlh vrednosti i to: yeCih zrna de 10 %.manjih zrna do 15 %.
Povoljna je svaka linija koja se nalazi u pojnsu izmedu prikazanih linijn na sl. 5, i to u odnosu nanosivost. gustocu, oseUjivost na mraz i zbijanje.Za noscee slojeve debljine veCe od 15 em treba primenjlvati granulometrijskl sa slav una prikazanlinijama na s1. 5. kod kojih je najkrupnije zrno 80 mm.Pri izradi n05eeih 510jeva debljine 15 em treba primenjivati linije I I 2 8mnulomctrijsk"!t sastavazrna prikazanog na .1. 6. Najkrupnije uno za ove melavine Iznosi 60 mm. Povoljna )e .yaku IIIlij"koja se nalazl u pojasu izmedu linije I i 3.Iz dijagrama na s1. 6' vidise da se linija prosejavanja 2 veoma pribli!ava Idealuoj Fulerovoj liniJi 3.dok je linlja 1 ne~to ispod nje.Proeentualno u~e~eezrna mebvina kamenog agregata krupn'oCedo 60 mm sa pr05ejavanjem kroz5ila i re~ela sa kvadratnim otvorima prema s1. 6 je sledece:Za liniju I:
-' prirodan pesak ili jednostruko drobljen materijalvelicine una 0/5 mm 17 %.
UCcSec krupnijih una (5/60 mm) linije I. kojaje vi~e pololena. iznosi 83 %. dok je kod linije 2 islavelicina zrn" za.tupljcn" 73 ~~. Obe linlje su poyoljne. samo je ugradivanjc malerijala po liniji I neslotcie, jer preovladuju krupnija una.
/HI
"10
b10 '8
"""
'Ij2
50 ~IIJCI)
40 ~JO ~
10
10
0(;0
~d i" ..:iI ;~<:I Preenik zroo d u mm "''' !!I:! ~ ~ ~~~ ~ lit ~
a~
Slika 5
u ,
HI ,
%01:00
)0 II 7. I
~b 100 tl~-g
1-'" 50 //
1-2'!P.
g] IV..~c.. '-, /_N
~-~ 70 0 33
-~~'Q.\::
80 l6)A
~Llni'a prose' avania-x.. I
90 , .d ~I,I 3
''''8 .111' I
100_3 2 5 I
864
00
50
1:>70 1:>
0'tJ
fO 'j
8If. ~
CI.
40 ~EO
JO ~
10
111
~ ;:CI ~ ~~~ ;:; ~;
Preenik zrm d IJrom:nll11ft" 2 I:! ~~
Slika 6
8.22 Svojstva tucani~kog skeletaKrupnoca zrna tuca.lika zal';" od debljine sloja podloie. Pored toga, od ulicaja su cvrstoca i !ilavoslupotrebljenog kamena. ObI . zrna tucanika trcba da je roglj"st, o!trih ivica i hrapave povr~ine.
ad nOs duline prema !irim zrna treba da je manji od 3 : 1.Iz dijagrama na sl. 5 vid; se da frakcije tucanika proc~ntualno zastupljene u mdavini imaju vcliCinuzrna25/40 mm, 40/60 m;ai 60/80 mm, a frakcije prema 51.6imaju velicinu zrna 25/40 mm i 40/60 mm.
Kvalitet kamena za tucani.:!", podlClf ; treba da je u svemu po taco 6.22.
Krupnoca i granulometriJSki sastav zrna ispuneUa bi se ~manjile elasticne deformacije u sloju, malerijal za ispunu treba da je dobrn "lStavljen.da iron r, .Ijast oblik i hrapavu povr!inu. Najkrupnije zrno moie biti dimenzija najvi!e I j3 najmanjegzrna tucanika (25 mm), kako'bi pod dejstvom vibracija ovo zrno m";',, da ude u !upljine tucanickogskeleta. Najsitnije zrno u kolicini do 3 % mase, ukoliko St ~"nosi na plasticne materijale, sme daiznosi 0,00 mm. Ukoliko ovih zrna ima vi!e, postoji opasnost slvaranja lepljivih filmova i [trudvipod uticaJem vode, !to bi smanjilo trenje i7.medu una tucanika, a time i stabilnn,,! sloja. Pored loga,ovi filmovi; odnosno grudve, sprecili bi i utiskivanje (penetraciju) ispune prilikom vibriranja, tese usled tOBa ne bi dobio kvalitetni sloj podloge.Za ispunu je najbolje upotrebiti jednostruko drobljen materijal, velieine zrna 0,06 do 2 mm; odnosno0.06 do 8 mm u napred.odredenim procentima (tac. 8.21). Ukoliko se ne raspolaze drobljenim
. materijalom, moZe se upotrebiti peskoviti materijal krupnoce 0,06 do 2 mm. a izuzelno do 5 mm uodredenim procentualnim odnosima, a priblifno 1/3 od mase tucanika. Kvalitet drobljenog, odnosnopcskovito-~Ijunkovilog materijala za ispunu, mora da odgovara JUS I!.83.050.
Izrada
8.23
8.3
8.31 RavnoslslojevaPri izradi ravnosl slojeva mora bili prema lac. 1.3.
Zbijenosl slojeva
Prema rel.Ultalima ispitivanja, zbijenost podloge izradene od mesavina ".. drobljenim zrnima boljaje od one sa oblim zrnima. avo se najbolje vidi iz dijagrama modula deformacije (E) II odnosu nastepen neravnomernosti i zbijenost po standardnol1\ I'roklorovom postupku. pribzanom na sl. 1.
Na upscisnojosovini nanctisu stcpeni ncravnomcrnostia na ordinuti moduli dcrormacija U,.
-~."'''dlo
Stepeoi neravnomernosti po Alen-Hazenu (Alen Hazen) dobijaju se iz odnosa U ~.. pri eemu. . d,o.
jc<1'0- otvor sila kroz koje prolaii 60 % od ukupge kolicine materijala. a dlo - Ot\'OT sita kroz
koje prolazi 10 % od ukupne ko!iCine materijala :1a liniJi proseJavanJa. Za U > 5 110Je ra"nomernogsaslava. Za U = I do 15110 je umereno neravnornernog sastava. dok je za U "> 15 tlo neravnumernogsaslava.U dijasramu se pune !in/je odnosc na obla zrna, a isprekidane oa drobljena zrna,
8.32
8.321
865
R.322 ~Illdul .'l'I'urmaeije. prema la~. ;, 411 treba da fznosi:
E.:: 1500 kp{cml za debljine d(\ 25 em;
E ~ 2000 kp{cml za debljine preko 25 em.
Modul MiSljivoSli premll ta~. 8.432 trebll da bude M. ~ 1000 kp{cm2. odnusno stepen zbijcnuslisvakoll sloja treba dn se krece Od 96 dO 98 :y. modifikovnnog l)rot~ktl'rov(\g postupka, u tavisn(\stiod ranga puta. . .. ..
Modal E i M. i stepeni 7.bijenosti po Prolokloru; kilo I dOl.voljeni pf<K"nat §upljina, udreduju sc..naosnovu prethodnih ispitivanja materijala Il definitivno Sl: utvrduju. projcklom i ugovoro!".
Vibriranjc .mineralne (tueanicke)..meh.vineMineralna mdavina moze: 'se vibrlrati na dva nacina:.
- vibriranjem .ukupne mdavine, tj. jednovn:meno sa' ispuhOm, Hi
.- prethodnim vibriranjem tuellnickog skcletn do zllhtevnne zbijenosti, posle ce!!" se'~.r§.iralaslira.nje.. ivibrirnnje' ispunc; odnosno utlskivnnje .matcrijala ispune '.u ~upljinc' luc.."i~lco~ ,keletn.
Vibrirunje ukupne mineralne me§nvine .. .. :Oolova mdavina oPlimalne vlainosti 'nanosi se prekoprelhodno zbijenog i primljeno!, I. mpo""kl.~sloja ili sloja tisloce. Najb()lje je ako. se. me~anie agregal;L sa oplimalnim dodalkom vode prcthodnoizvr!i u' ohi~noj belonskoj meSaliei. U nedoslalku vlbracionih .valjaka, ra,.amla mdav:na .moJ.e sevaljall u dva sloja i s'alkim valjcima sarno u'slucaju ako dcbljinn sloja podloge iznosl! 5 em, odno,noako sloj pod lose ima dim~nzijukojaodgovar5'T,S dei::l puta vcli~ine najkrupnijes zrna lucanika. Pri
. zbijanju pod loge vibracionim valjdma. debljlna ,Ioja u nnbi,icncm stanjutreb dn'iznosi naj",:!n'eI5 COl. Podloga se moze nabiti u jednom sloju primel10m vibr~c;onih 'prava sarno a';o dcbljinasloja podloge odfovara dimenziji od najm~nje 3;5' pUle vel;~in' najveceg zrna tueanika. I'rel1orucujese da za sloj debljine oko IS em n;:jkrupaije zrnn treba da je ispod 60mm. 510jeve veeih debljin:' odIS cm Ireba izvodili u dva sloja. pri ~emu sc za izradu I stoja :;oristi tueanik velieine zrna do 80 mm.Veoma jekorisno da se podloga pre upotrebo \'ibrociot}ih valj".ka pretl1l'dno lako povalja glatkimvaljdma. Mdavine tucanika u podlo,i ,e va IjajuIIi vibriraju sve dotle dok 'e ne po'stignu zahlevanazbijenost i nosivost. Prihkom valjanja ili vihriranja vr.1 se mestimiena popravka nastalih neravninau popre~non\ i podu/nom profitu. Sve neravl1;ne, odnosno mesta .gde su nastala sleganja, isprav-Ijaju se dodatkoli1 .novog mate,ijalii.' Defini!ivno valjar.jc i doteflvanjc po profilu H~i se glat!;imvaljcima. ..
'.. - .
8.33
8.331
8.332 Prethodno vibriranje tucanickog skelcta sa nakn"dnim razasliranjem. i vibrimnjem ispuneTucani~ki skelet (bez ispune) nanosi se preko prethodno zt>ijenog i primljenog.lamponskog sloja
. ili sloja ~istoce. U pogledu debljinasl(\jeva. 5 obzirom ntl najkrupnijc zrno tucanika, vail tac. 8.331.Preporucuje se da se skelel donjeg i g"rnjegsl,'ja podl,'ge. pre lipotrebe "',racionih valjak... pret-hodl1o lako povalJa statickim valjkom.' .
Slojevi tueanickog skele!a se valjaju ili vibriraju dolle dok se ne postignc nhlevana zbijenost (nosivosl).Pri yaljanju se upotrebljava minimalna kolicin" vode. potr.bna 11toj meri da zrna tueanika rrivibriranju nadu svojc mc~lo u slojcvima l\lc:Jnickn)! i\kc:lcln..Ncril\',',inc. odnH'IIU1
m~"h' H~lc 1111"11\1115lc~IIlIjll I'rI vibrill\lIju. 1'1"IIvlJlljUsc dlllllllkulIl ."",og I1ItLlcnJ;I!.1.)',,,Ie 1/.\'I,cn,)!! lblj.lnJa tucanitkogskelela i njcgovog 5,,;enja, pristu.pa se raza5liranju materijala bpune. Najbolji se razultati postizuako jc materijal za ispunu suv. kako bi njogova zilla prilikom vibriranja popunila ;;upljine izmcduneprikljcstenih dodirnih povr;ina tucanika. Raz,,,\iranje. mole bit.i ru~no ili. bolje, prime!1Om IUS-podcljivaca. Ispuna se ralastre u Innkim slojc\'ima prcko zbijonog skclcla. a zatim vibracionim 1'10.tama ili valjeima uliskuje u slojeve za vreme od vise radnih hod om. Vibrirn se sve dotle dok se slo-jevi tucanickog skeieta pOlpuno ne ispllne. Preoslala kolicina ispune se uklanja, a zatim vrs; ravnanjei doterivanje slojeva po profitu primonom slati~kih valjaka.Vibriranjem slojeva tucanickog skelela posti>.c so da se zrna tucanika toliko pllblize jedno uz drugoi da pri vibriranju <lna ispunc no
"'''gu da ulaze izmedu prikljeslenih dodirnih povrsina tueanika,ve.: samo u preostale '"pljinc.U pogledu stabilnosti znatno jc bolja podloga iuadcna po ovom naeinu, nego ona navedena podtac. 8.331.!spitivanja po melodi triabijalnog pritbka pokazala su da je usao unutrasnjeg Irenja u skelelu oddrobljenog kamenos materijala bez ispune sarno neslo manji nego u skcictu sa ispunom. Takodeje ulvrdeno da su deformaci)e znatno vece u skcictu bez ispune, nego u skele!u sa ispunom.
Uti ski van j e (pencllUcija) isI' u n c
U lac. 8.23 navedeno je da udeo una \'clieine 0.06 m", u ispuni sme da iwosi najvi;e 3 ~.~,ukolikose radi 0 pJasticnom materijalu. ja ako je procenal tih zrna wc;. post<,ji <,p"n051 'tvamnja lepljivihfilmova i grudvi pod uticajem vode. l'sled vlalnosl; malcrijala ispllne s",anjilo bi se Irenje llI1\eduuna lUoanika a pored toga, vlalni filmovi. odnosno srudve. sprecili bi utiskivanje ispune prilikomvibriranja skeleta, te se usled loga ne bi dobila 51:lbilna podl<,ga. Kao sto je pomenuto, u tat. 8.332najbolji sc rezultati postizu ako je malerijal za ispunu suv. Svakako da je to te§ko os\V;triti. Ie sozbog toga prcporucuje da sc \JVi\vrsta rado\'<\ il-vou! po su\'om i loplom vrcmcnu.
8.34
866
U tabeli 3 prikazana je dut-ir.a uliskivan.ia malerijala ispune u lucani~.i skelel, u .avi~no~ti od gra-nulometrijskog sastava tucanika, kao i krupnoee i vla!nosti zrna is!'unc.
Tubda 3
1
__.P;;~ak>~--;;-hji;;;--"
Tuennieka! zrnima 0 do 1 mmpodlogaiII
DimenzijeIzrna u mmI
~~_L.3~__-I
tS.1c;60-r 20
Materijal ispunc
'\-;::e:- :i~;;'e~"\
'~~l11cn:: ,i;';c~ I
I I
---.
\
pesak 3 do 7 mOl3 do 7 mm 7 do 15 mm vlabn
suva vlat.nasuv I vlabn
III
i
II
Utiskivanje u em
I5 i
I --I'y::---r--25 do 60
8
5
20
5
20
320---
3 --Iz tabele sc vidi da vlafan mluerijill ispune, prilikom vibrueija tueaniekog skeletu. tdko prod ire uskelet (3 do 8 em). MMerijnl ZI\ ispunu treba dll je dobro granulisan i da odgovurn tll~. 8.2. Isto tako,materijal za tueani~ki skelet treba da ima povoljnu grnnulaciju.Materijal za ispunu. po moguestvu. treba da bude suv, kako bi se ostvarila bolja penetracija pri vi.briranju i dobila stabilna podloga sa najmanje ~upljina i sa najmanje deformacija u toku saobraeaja.Dubina utiskivanja ispune ZI1visiod toga da Ii je materijal suv iIi vlazn~ T~ tat.ele 2 se vid; da suvprirodan pesak krupnoce 0 rl. I mm prodire u dubihu 20 em, a vlabn 3 do 8 em. Za osnovnimaterijal krupnoce 40 do 60 ,nm, dubina pcnetracije vlalne ispune jr. takode 20 em, a ukoliko kodosnovnih zroa (25 do 60 mt.. j IS do 60 mm) nije zastupljena postupnost. penetraeija kamene silnezijedva dostize dubinu od 5 em, ili se uop~te ne mote utlsnuti.Pre uti~kivllnja ispune, tueani~ki skelet treba da je dobro zbijen. Materijal ispune treba da je suv,odnosno vibriranje ispune ploeaslim vibratorima treba vr~ili u tankim slojevima i u vi~e nIIvrata.Ukoliko se ne moie obczbedili suv ma.erijal za ispunu. preporueuje se da se ova vrsta radova izvodipri suvom i toplom vrmenu.
'Podloga :tradena od drobljenog kamenog materijala sa najmanje ~upljina ima elasti~na svojstvn,tak i pn te,kom saobr:o.:;aju.Ukoliko se preko izradene pod loge odmah izvodi kolovozni ZI1stor, elasticne deformaeije ne trebada pre laze 1),2 mm. Preporucuje se da se zastor ne postavlja pre ,,~go~to se zavr~i~talna deformaeijapodloge od 1,5 em koja se stvara odmah pO.J>u~tanju puta u saobraeaj.
8.4
8..41
Ispitivanja'
MaterijalUzorak drobljenog materijala, tueanika, kao i materijala ispune pJ'ema taco 6.22 treba ispitati prepoeelka isporuke, a u toku izvodenja radova posle svake isporuke od najmanje 3000 tona tueanika,odnosno 1000 tona materijala za ispunu.
Ravnost slojevaRavnost slojeva se proverava lelvom duzine 4 m u raznim praveima (ta~. 8.31).
Zbijenost slojevaZbi.;.:nost slojeva ispituje se po metodi
- I..Io(lula derormaeije E, kuja ~e kod nas retk" upulrcnlja\'a;
- Modula sti~ljivosli M., koja se uglavnom up"lrebljava.
Po me,odi modula deformaeije tac. 8.322 sloj se optereeuje presom prcko plote pre~nika 30 em'"dva opterecenja.
Modul deformaeije dobija se po sledecem obraseu:
8.42
8.43
8.431
F.RE ~ 1,5
gde je:E - f1t"dul der"rmllcijc dobijenF - optereeenje plo~e, u kp;
R - polupre~nik plo~e, u em:
- sleganje plo~e, u em.
oplercccnjcm plo~e sa dva opte~c<'enjB;
..867
Pre'nadijagramc I>a sl. 7, za postignulu zbij;:nt'sl drobljcnog malerijala od 100 % po slandardnomPro~lorovom po~lupku postife se modul deformacijc E = 1750 kpfcm2, dok za islu zb;jenosloblih zrna. modul dcformacije i.:n",i samo E = 1250 lpfcml. Ako sc zbijenosl po~ na 103 ~~.moduli deformacije E raslu, lako da je ~a drobljcn materija1 E preko 2000 kpfcm2. a za obh zeliaE = !600 kp!cm2.
2000f"-'---r .--
'rH-.:~» ',
: ,();.." :I ; ,,/ I"". -. :. ..;.. .. - ...,.
-"~ \ .:. ;4--I I .,..r \00':"4"",
- \600 --,. -~ -.;- _.
- .6'..UJ1500 I I /
I --;03'1'-- ;-..;' ;,~... -: 1I I ""
/ ""!
~5'1. II,''''' "-' --,- - - ..,>"
.. ."
- ,OC'1 .. -.-~,' ;(,' . - - ,
: ,,'~ ,..-,..- ~~'I. . .1000...1~,,:- ~ = ;--
.
...', r---"
if,//'---'/'" . .1-"
I
~ I: 0"": i.':I:
500.):' :; II 7 1~ 20
,E
? \750
~
~ 1250:I:r.r1';)IJ..OJJ0
-:tel." .'7j:)NA
OPIJ3LJENA Z.".~
II
L-&0
Sr(;>ef\l
NERAV'IOMfRNOSTI
U. d60~IO
30
Slikll 7
8.432
Iz dija"rama na sl. 7 se ulvrduje da do slepena neravnomernosti U"
7 modul d:formacije E Z3obi a znd naglo raSle, a da je laj porast usporen. iznau ove vr:dno5ti.Napomem. Navedena metoda je nema~ka. tac. 8.321 i kod n3.; 5e retk" korisli. JUS. . . u priprcmi.
Po metodi \.10dula sti~ljivoSli M. UPOlrcbljavlI sc plo~a prccllila 10 ;1; 30 em.Ova metoda se koristi za odreuivanjc nosivosti pojeuinih ~Iojc\'a kolo\(,zne konstrukcijc na oure.denom nivou, a i~to tako i kao m:rilo zbijenosli slojeva donje[! slroj:. !"ula (po~tel.iic~).Modul sli~ljivosti izra~unnva se iz jcdnn~ine:
61'M.- fo' '65
. D
S.433
8.434
gde je:
fo - faklor oblika naprez3nja; za plo~e kruznog prescka ;"p - specifi~no oplcrecenje u kpfcmz, prenelo prcko plo.;e
n" II";Ii .10.; lc'ji .. ispituje:
~ I' - razlika specificnog opterecc11ja izmcdu dva slupnja oplerc':'cllja, U kr fcm2:
6 s razlika u sleganju krate kruine plo~e, izralcna u em, Za in'.en'al ~ r:
D - pre~nik krufne plo~e, u em.Yrednosti modula sti,ljivosti »M.« sracu11.,v:.ju se u skde':;'11 :ni~n.II;ma ~ r:
- za donji stroj i posleljicu ;l p ,. 0,5 do 1.5 kpfcm2;I
- z.~podloge, odnosno njene slojeve, 6 p 1.5 do .l,5 kpJcm1;
,= 2.5 do J,5 kp/cm1'NapomeDa. Metoda ispitiva.nja po ovoj la~ki odgovara metodi po svajcnr,h'j nnrm; SNY 40317.Detalj3n postupak bice propisan u JUS... (u pripremi).
Kno rezul13t ispitivanja zbijenosti (nosivosli) uzima ~e prosek od ,,,'.imanje )bpili\'''nl~
lspitivanja zbijenosli poc/loga im:.ju se vrsili po metodi i uslovinl<; ,,,driannn u rroje~lnol1l el.Napominje se da se navedeni uslovi mogu i'punili ~amo II s!l-i'''jC\ ima nko se Dodln"e inadu!u nugranulisanog kamcnog matcrijala prcma prika1.i1nim !inijanla. ...1.5. (. ; 7 i '.'ni-;anim na~:il1il11aupra. .divanja. Isto tako, lamponski sloj prema taco 7 Ireba da ispuni I. :I".cvane uslove, knko bi 5e ilbcrlouliskivanje zrna tucanika u laj sloj prilikom valjanja, odll05no '.i',riranja ,,,eaniclcg ,",d.,!.\. OS'o~dCe zavisi od krupnoce zrna tueanika i debljine nosceeg sloja podlogc. a 11manj i ,neri od tnnw.
'ns"ogsloja, mada je i njegov uticaj znatan. Tamponski sloj se mOle pobolj.;ati dodavanjem kamelle silndiu potrebnoj koli~ini, koja se odreduje ispiti\'anjem.
a.:
,
10 //
-.", / I
I
-'0
-,;. I
-~V -!to.
-A/ -
-0 so .J / /c: -/' /
-t.. -~_N 1.0
-~I
-p 70E '/
-~ 00 ~1..1....... /
90: I -
100 II .-
868
9 Podloga sa sljunkovitim gornjim ncsccim slojevimu
9.1 Debljina slojevaDebljina slojeva podloge iznosi i to:
- za srednji saobracaj 35 em.- za te!ak i veoma te!ak saobra.:aj .. . . . . . . . . . . .: 45 con.Ukoliko se predvida gornji noseci sloj od bilumeniziranog malerijala. nwgu se lIavedelle tlebljine~Ijun~anih podloga sm:lI1jiti za 1,5 puta debljine bitumeniziranog materijala. pri '::eonu ne tleba ;ciispod debljine od 25 em.Navedene debljine su oriJentaeione.
GunulaclJa .IJunka I pc.k~
Na 51. 8 prikazar, je dijagram sa grari~aim linijama 1 i 2 izmcdu kl1jih Ireha da se nalazi Jinijll pro-sejavanja za ui.otrebljeni ~IJunkovito-peskoviti materijal.
9.2
00
fO
'0
TO'0
60 'B
"6-SO 'IJ
8'-40'"...(f)
JO ~20 ~
'0
~~C)
Ci
0;
~a~
Ci'; ~Preenik zrna d u mm
tit3Q
.,.II') 2 ~
Slika 89.3
9.31
Izrada
Zbijenost slojevaSlojevi se vibriraju dok se ne postignc zahtevana zbijenost. Zbijcnosl od vibriranih ;Ijllnko\ itihslojcva zavisi od granulometrijskog sastava i obJika zrna. Ukoliko Je hrapavost zrua \eca. veee JetrenJe. te se time postize veca zbiJenost. odnosno nosivost. NeJednoJika zrna peska treba da ;spune.uplJine naJkrupniJeg ~Ijunka povoljnog - rogljaslog oblika. .to omogucava izradu pod loge sanajmanje supljinll. Ovo se moze postici ako se mdavina ~Ijunka i peska natazi iZlIledu grani~nihlinija I i 2. prikazanih na sl. 8.
Slcpcn ncrnVl11H\'ICrnosli UtJon
.i. lla~. 021)
II)
9.32
ne treba nikada da Je manji od 15. a moie ic; do 36.7. Ukoliko sC stql'cn neraVIlI'I1\«nl"ti ;Ijllnko-vito-peskovitog materijala vise pribliiava vrednosti 36.7. i .,':olik,) je sljunbni mall'rijal n«,nno-mernijeg sastava. utoJiko ce njegom zbijen(,st zavisiti od 'Jp,>[rebljene kolicine v('de kl'ja treba daje u optimalnim granieama.
l7.rada sljun'::ane pod logeGoto\'a meSa\'ina nanosi $e u vi~c sloj~va pre:"o rr~lhodno zhijt:nc: i pflmljcn~ posldjicc ili lal11ponai zbija \ibracioni.m valjcima. pogodnim \ibracionim plocal11a ili vali:ima ~a p.uJ1\cnirn t02l\o\"ima,
. Dcbljina jcdnl1g skj 1 trcba U L.hi.iCIH1!i1Slan.;u (ja i'.T1()sinajmanjc 15 em. Ul\.uliko 'cmall:rijalral.ae
!;lir~ U pojcdina~nim frakcijama. svaka irakcija sc U odrCl1cnim oUT1osima nano~i prcko pow;incposleljiee i meSa pogodnim spra\'ama. S\aki sloi ZD'ia se pri oplimalnoj kolicini \"(1de \I \ iSI-radnihhodova svc dotle. dok se ne postigne niltevan:\ !bijenost i nosivost. Zbijel1a podloga il.ra\'nja\'a Sopo profilu primcnom stati.:kih glatklh \aljaka.
869
9.49.41
!spill ).Ravnoll slojev. podlo,eRavnosl slojeva Ie .sJliluje u svemu prema I.e. 8.42.
Maledj..Oblik Zfna. slepen neravnomemosll . ,ranulomelrijski lUlu malerij.l. lreba d. IU U sve01U premaI.e. 9.2 . 9.31 i prema JUS B.B3.0SO. Metavina se pre upolrebe ispiluje i u polledu Ileinol dejslvamraza. Sljunak I pesak moraju bili eisli, pGSlojani prema almosfedlijama. bez Ikriljastih. raspad-nulih i humusnih saslojaka. Saddaj pralinaslih iIi glinovitih mlic:a ispod 0.02 lUlU sme da iznosinajvile 3 r. mase, a one u suvom llanju ne smeju SlY8rati arudvice.
Ispilivan;e ,olove podlo,e ill slojevaNosivoll se ispiluje primenom ploe.. a zbijenosl pojedinih slojeva po modifkiranom Proktorovomposlupku.Ukoliko Ie ispilivanja vrte plneom, modul deformacije lae. 8.01 Ireba da je E - 1200 do ISOOkp/emz, a modul slilljivosli lae. 8.432 lreba da je M. -800 do 1000 kp/eml, u oba Ilue-ja u zavis-nosli od vnle pUla, kao i od debljine asfallnih slojeva izoad podlole.Slepen zbijenosli Ivak08 sloja lreba da se kreee od 9S do 98 r. modifieiranoll Prokiorovoll POSlupka,zavisno od vnle pula. Moduli E, M. i slepeni zbijenosli po Prokloru. kao i donoljenj proccnallurljina, odreduju se na olnovu prelhodnih ispilivanja materijala kOji te se upolTebili. a derinilivno.. ulvrduju projeklom i ulovorenim elaboralom.
9.42.
9.43
10 l'oliloRI lIa bllumt:nl:drn-"m RomJlm nmt:clm ,doJeYhnn
10.1
Nosec!i slojevi ove vnle upolrebljavaju se za svako saobra6ljno opleretenje, a narOtIIo za p evesa Idkim i veoma Ielkim saobra6ljem, Ide je 110 posleljiee poslojano na mrazu i dobre n vosli.Preimueslva ovih podlosa IU sledec!a:- korisle se malerijali koji se nalaze na lieu mesla ili u neposrednoj blizini uRse pula, e nlualno sa
njihovom pre radom. 110 je ekonomski aolovo uvek povoljnije u odnosu na mllierij ojl bile do.vozio sa vellkih daljina; -
- podlole su monoilinol sklopa, Ie zajedno sa zaslorom eine kompaklnu- veoma dobro prenose opiereeenja i ublafuju saobratajne udare;- podlole imaju elasliena SVOjSlvai prilalodava)u so dopullenim deformaei ma podl!a (posteljiee);- obezbeduju vec!u silurnoSI od Ileinol dejslva mram. jer botje spreeav' prodiranje almosferskc
vode u poSleljic:u pUla:- omolluc!avaju bolju ravnosl kolovoznol laslora, a pored
pl'Cko Ivakol, lek iuadenoll sloja podlole;- 13 izradu ovih podlo.. korisli so isla mehanizacij
JUS U.E4.014;- radovi se inode veoma brzo, 110 nije slubj ~ nle podloga;- podlole Ie m08u lako pojaeavali doda
~a -e;..r'i slojeva.
SasluNoseCi slojevi od bilumeniziranih maleri s .
so od mineralnih mdavina za koje klo vezivoslufi bitumen iIi kalran. Ove mclavine sr' se u asfallnlm l!azamll i u,raduju po vrutem iiiloplom poslupku.
"'-Prema lranulomelrijsltom sasla~"'Isr 01 malerijala, ove mc~vinc mOlu bili:- silnouoi bilumcnwrani 0 ~o' I,
- srednjcuni bilumenizirao
~>se Ilojevi.- krupoozrni bilume~..o i slojevi.
Pored oavedcllih, u bilumeow oosete slojeve spadaju bilumeoizirani nosec!i slojevi po ,islemumakadama, prema JUS U .012-
Debljlu _eCfb sIojenl "IeOrijenmc:ione debljioe ojeva, sa od,ovarajuc!im dcbljinama kolovozno, zasiOra, prikazane su uLabell 4.
10.2
Debljina oose-
/c!ih slojeva S do 10
Debljina aSfallO
'
nOI kolovoznol%aslora do 3
Mere u c:m
te1a~I
v~::
12 do 18116 do 20
S do 8I
preko 8
--
870 ,-
lz tabel. 2 vidl so da sloju ad vibriraool tUC4oika, debljioe 1$ em (Iak saobraeaj), odlovara slojad bitumeoiziraool I!juoka, debljioe svep S do 10 em.Stvamo debljiDe Ilojeva mo~u Ie prqraeunati prema lae. ..13.
10.3 Mal.rlJa'
10.31 Tuc:aoik I kameoa sitoe! moraju bitl od steoa postojanih oa mrazu. vremenu. tilavi I hrs .ollrihIvlc:a, kockaslol obllka, bez raspadnulih I muljevilih 5IIstojaka I dobre prionljiyolli.Kvalilet kameoa za tuc:anik treba da j. u Ivemu prema lae. 6.12.
10.32 Sljunak i pesek moraju bili eisti, na mrazu postojaoi, bez raspadoutib orgaoslr.ih i b usnih doda.taka. Udeo pralioasto-llinovitih sastojaka oajyile S %.Za ovu svrhu mole se upotrebiti pesak, IljunkoYiti pesek, I!junak, drobljeni IIjun i drob!jen! "ri.rodnl kamen.Mioeralna mclaylna mora da bude tako sastay!jena da u svemu odgoyara us vima u lae. 10.42.Mlneralnl matenjal kod kop .. prllulenju obrazuju grudve ill koji 1m.. suvi. sitnih frDkeijD nepo-lodan je za ove rodove. Upolrebljlvost mineralnol materijala sa vile od S
~I udda :r.rna ispod
0,02 mm ispituje so u pogledu bubreoja. Ako so dodaje filer, lreba ozeti dgovaraju~e yrste fileraprema JUS B.B3.04S.
AlER P!SAK fiJUNAK
... ... - .~--I /~: I / I ~}LJ
- ... fI ~/II/~.~f/ /-. ,'1-1 1- q 1/
-- - ,1 j - -! --- -~- -~~/~o/ }
-~
I~li~ II ~_o_-/-t/ 1/1
~ ~/ I 1-7:/ ~LI/ 1/ iJ(/'tl ,/ ~V 1l1f~7 !iJr7 J
:5/ / ~1li1l0J~'---I~J /1\;1--1// ~;/Ia - I
jj// V/// / V / / ~~~~:L /_~Iv ~~~
1°/--~~V-
I~14-
V
100
90
f-- -- ~- --1--- -
80
70
60
.....
" 50
--1-~o
30
20
-
--- - -.-- - -- 0- - -. -0 -1-1-
80'"
¥lOOM-.!' \It ..q
dddO
."
.
-~~N~ ~..tft:J_sz;..2~~~::
~§~~~~~§~~~2~~~~~~~I
~~~~
Slika 9
.---
~.~.:!noJtIei!cDje I procenat stabilDOII tei!cDleSloj Saobra61j
lupljiDa DajmanjeDa W'C na 40'C sabijeDe na Da
uf altne 40'C 40'Cmue
kp kp mm mm % kp mmJ 4 5 6 7 8 9
140 470 665 2 do 5
210 580 - 820 2 do 5I do 4 I do 4
170 520 - 7J5 J do 5,
255 650 - 925
10.33 Ve z I v 0
Kao vezivo upolrobljava se bilumeo za kolovoze proma JUS U.M3.010. Bit 55150, 50175, 45/120i 401200, ill kalrao za kolovoze K 250/500 proma JUS U.M3.040 I JUS U.MJ.05O. Tvrdo vnvozlva pOlodno IU za melllvino rInol malerljala, dok IU moUo po.odno za Ifubozmo molav e.
10.34 Me I a v i n a
Bilumenske melDvine za iuadu nosctih Ilojna mOlu bill:a) Sllnozrne sa 0 do 20 % una proko 2 mm (sl. 9);
Ilavnl ustavnl nUllerijali IU priro 110peaakiii melDvinli u drobljenim materijalom, sa dodllvanjem filera I drobljenol peskaKao vezivo za izradu mdavloa upolrobljllva so Bil 45/120, Bil 55/50, Bil 50/75 ill vi ko viskozoiklllrlln za kolovoze. POlrebna kolieinll vezin odreduje se prelhodnim Ilpiliv jem.
b) Melavine srednjeg una 18 20 do 60 % zrna proko 2 mm (II. 9): Ilavnl ltaltavn deloyl IU IljuD-koviti pesak ill drobljeni materijal Hi mciaviDa jedDog i drugog, sa dodavaDje filera, prirodnogili drobljeDog peska.Kao vOlivo upotrebljava so Bil 50/75, Bil 45/120. Bit 40/200 iii viloko vi ozan kalran.POlrcbne kolieine vczlvlI odreduju so prolhodDim ilpillvanjem.
c) Krupnozrne melaviDe sa 60 do 80 % una iznad 2 mm (II. 9); glavDiHi drobljeni malerijal iJi mclavine jednog I drugog, sa dodavanjeili kamene sitneti.Kao vczivo so upolrebljava Bil 50/75. Bit 45/120 Hi Bil 40/2 ili visoko visokozaD kalraDi klilraD 2501500.POlrebne kolieine veziva odreduju so prelhodnim ilpilivanjem. a bi Ie poslilla ImUna ltabil-nosl mole so mineralni malerijal nepovoljne granul cije pravili dodavanjem nedolllljutihuna i 10: kod peska mdaDjem razDih Dalazilta, a k r u ovilog peska, IljuDka i drobljenogmaterijala dodatkom filera, sitDog peska, drobljcn IljuDka iIi kamene SitDet.i. Doda-vaDjem drobljeDog materijala zoalDo se poveQ DOSI slojeva.Bolja prionljivost veziva za miDeralnl materijal dodatkom I do 2 % mase hidratlsanogkree&.Na 51. 9 prikazane su IiDlje prosejaynja sinoseee slojeve od bltumeDiziranib malerijaodgovara daloj IiDjji. Silnozme mclavine
~linija 2 i 3, a krupnoune mclavine izme i'elji su slojevi debljine 5 i 7,5 em.
I 0.4 Uslo" knilleta za sloJne. ~Bilumenski slojevi moraju Ispunja~) eCe uslove kvalilela~
10.41 Stabilnoll I deformacija (Iei!cDjc) ~.
J.a rikazaDlb na sl. 9 po Marlalu (Marschall). date IU utaball 5.
~\.Tabala 5
. . srednjeunlb i krupnozmib mdavina zamu Ireba graDulomelrijski sastav peska da
e nalaze izmedu IiDija I 12: sreilnjeune Wnedu3 i 4. UDlje J' I 4' su Ideal DCliDije za melavine
MarlaJova meloda ModiflciraDaMarlaJova metoda
leuk i Yeomaleuk sao-bracuj
872
Tobela 5 - naslovok
2 3 4 5 I 6 I 7 8
lok I IrednjiI
IlOobm~oj 200 565 800
III nose~1Isloj lefak I veoma
;
tefak sao- i Ibrotaj 300 730
I do 41I do 4 I
lak I srednjl
Isaobrataj 225 610
I
4 do 8
veznl slojlefak I veoma
(binder)tefak sao- I
brataj 360 835 I 1220I
~
10.42 Zapremina lupljioa u odoosu na ukupnu zapreminu. u %:- zo siloozrne melovine. od 3 do 20 %;- zo melovlne srednJih zma. od 3 do 16 %:- zo krupnoune melovine. od 3 do 10 %.Zbijanje je povoljno ako zapreminska masa probnih lela iii
. vadenih jelgra ilnosi 95 % probnih
Marlalovih lela. Ako so ugradivanje vrli u vi~ slojeva. naj li sloj mole imali I 90 ~~ zapreminske
mase po Morlalu.Ta~ka razmeklavanja bilumena (PK) mole bili najvl~(JUS U.E4.014). .
10.5
10.51
brada I labl)an). Ilo)na
lzrada I ~ #
Bltumenoznl nos~i siojevi izraduju se ~; i viSe slojevi. Dcbljina pojedinog sloja u sabljenomSlonju Irebo da iznosi najmanje 1.5 prine najv~eg uno. ne veta od 10 em. Debljinlt slojnmole bili i v~o uz peiracnu valjo ,;' '!lcnim I~kovlma.Naslavci slojeva ne smeju da se ~a
.
ju~ emperatura ugradivanja zavisl od vnte velivn. godilnjegdoba I upolrebljenih mdina. Ona I so kr~e za bilumene od 100 do 170 .C. a za kalrane zakolovoze od 60 do 100 .C.Pojedini slojevi Ireba da su m~
( dobro povezoni. Pre nanoSenja svakog sled~eg slojn povrlinllIreblt ~islili. Nos~i lucani
.. jun~ani sloj Ireba pre nanoSenja gotove mnse poprskali ernul-zijom u koli~inl 0.3 do 0.5 kp/m. oli~inu vaiva za prelhodno prskanje. ukoliko se radi neposrednoIspod zasiOra, treba p~
.
NO rill da ne bi nastalo probijanje veziva kroz naneli sloj.
10.52 Sltbljanje ~Vreme koda Ire~' sa sabijanjem razostrte mdavine z.avisi Od
,
lemperature mdavine. vrsle
I mase sprava za sa ~7\1jCjlRazasliranje I prelhodno zbijanje sa ravnanjem najbolje se radi primenomnni~m.Po~tak labijanja Ire lako i18broll da ne nastane guranje mdavine prod voljkom. Celishodno jeprvo upolrebili lok. . a Z8lim Ide valjke. sa ~Ii~nim ili gumenim naploeima.Zahtevana zbijeno mor.. so Ivuda posli~1 prema la~. 10.4.
10.53 Maline
Za lundu me. vina korl'le Ie maline koje slule i za osulle vnle asrallnih kolovolnih zaslorl premaJUS U.B4. 4. Za rDZOSllronje slu.te razaslira~1 i riniSeri.U Izuzclnl sluajevima. zo manje koli~in'e mole so prvi sloj ru~no rlWlslirali. a ma!inom sobili.Sled~l. jevl moraju se malinskl raznslirali i sabili. Na nepogodnim meslima oko obj.kta mogll sosvi sloj i ru~no razaslrli. ali Ie moraju molinski sabiti. Slojevi se obi~no lbijnju primenom slRli~kihvalja .
.C. I la~ka loma po Frasu. ispod 0 'C
h tlTaoJ.
aleriJalKamen! materiJal se lspituje u pogledu oblika una. ~i.IOCc I granulometrijskos saslavaJUS D.B3.050, a vczive prcma JUS U. M8. 010; JUS U. M3. 040; JUS U.M3.050 I dr.
.62 R a v no. IRavnost gornjih povrlioa slojeva se ispilUju po Ia~. g.42.
premo
10.63 Stabllnost i deformacija r: r CSiabilnost i deformaeija se is
. zapreminskom masom nl1jrnanje na svakih 4000 011podloge. Zapremlnska masae uje najmanje oa jednoD1 uzorku (izbuknom jezgru ili ise&nom uzorku).
11 Fodlogn sa betonskim gomjim nos.eehp slojevima
No5et1 slojevi ove vnte upotrebljavaju Ie za svako saobraeajoo opten:(\cnje. a nar~ito za putevesa Jakim i veoma Jakim saobraeajem. gde je tlo posteljice postojano na mrazu i dobre nosivost!.Podloge od betona pona~aju Ie kao pl* postavljene nILelasli~nu podlogu. Naprezanjl1 plOCiLkojanl1Sll1juusled lemperl1lurnih promena. ..,obratajnog optereecnjl1 Ilrenja mogu Ie priblilno If'II~unl1li.Kako Ie napremnja usled optereeenja prenole na veliku povl1inu. to IU deformaeije tla male. usledfega proizlui da je nos;,'ost betonske pl~e velika.
11.1 Debilina
Debljino betonskih nosetih slojeva. prema vnti laobrataja. kretu se od 10 do 20 em I dale IU u tabeli 2.
11.2
11.21
MlterlJI'
Comont
Za Izradu betonsklh nosctih slojeva upotrebljava se cement PC 2SO ill PC 3SO preRla JUS D.Cl.OJO.U lcolieini polrebnoj da se dobije tnW:oa marka betona (200 iIi US kp/eml).
11.22 Sljunak i pesakSIJunak I pesak moraju bitl eisti. na mrazu po!lojani. bez raspl1dnutih orgl1nlklh I humusnih l&8tojaka.Udoo muljevhih silstojaka naJvi40 3 ~. Llnlla prolCjavanja Ireba da je prlblltno kao fA lcolovozod betona prema JUS U.E3.020.
11.23 Voda
Upotrebljl1va se sVllka vodl1 koja nljo za~dena. U sumnjivim slubjevim.a. vodu lreba Ispill1tl.
11.3 Rumale ,",pr~nlh I uzdutnlh sutaTaka n belonske oosete Iioicoe
11.31 Duline betonskih pinta date su u tabeli 6 prema temperaturam.a ugradlvlnja betona I njegovimrazlieilim lcoeficijenlima izduunja. Takode su prikazaoe temperature ugradivl1njl1 betona od +30 .C.sa njihovim lcoefieijentima dill1tl1cija za 6x 10-' (beton od lcr~njl1ka sa malo SiO,) i za 12x 10-.(beton od Iljunkovila-pcskovilog materijala sa do,la kvarea). U tabeli IU date dutine ploeo (/).kilo I nl1jmanje dutine koje Ie preporueuju (II)' Ove najmanje dutine predltavljl1ju normal no aranlceu pogledu ligurnostl. Prerna podl1cima iz II1bele 6 daju Ie ove preporuke:I) Dulinl1 betonske ploee mote bili utoliko veta. ukoliko je temperatura ugradivanja betona nita.
I koeficijenat izduuoja betona manji.2) Pogodnije je da se u granicama mogutnosti izraduju pl* ~to vetlb dutina. primenjujuti bet one
.a malom dilall1cijom pod uticajem lemperatumih promena. Na ovaj naein malno 10 lmanjujobroj popreenih .astavaka. te Ie time omogutava ekonomienije .radenje.
Posledice niskih temperatura su slvaranje pukotina u betonu, a u veri s tim i stvaranje mogucnostipucanja asfaJloih zastora polouoih preko betonske podloge. Deton.ke podloge su uvek manje pod-lotne uticaju temperature no I1Sfaltni lAstori. Kon,lI1tovano je da Ie u betonskim podlogama ispodufaltnog za.stora pojavljuje lemperalura od +30 .C. Zahvaljujutl visokom lcoeficijcolu toplotoeprovodljivosti bc(ona naslaje bn:o izjednaeavanje temperature u uoulra1njosli podloge. lako da Ieu ojoj ne javljaju oaponi yeti od IS kp/cm2. ako je asfaJlni zastor Dad podlogom debljioe S em.Razmak popreenih ~astanka slojeva od belona treba da je: prividoib 3 do 6 m, proslomih 18 do SOm.Maoje razmalce prividnih sastavaka treba predvidati za belon velikog koeficijeola izduleoja (betonsa dosta kvarcnog malerijala) i visoke tempera lure ugradivanja.
Isto tako. manje razmake proslornih sastavaka treba predvidali pri i1;vodenju radova u bladnijemgodi!ojem periodu i sa velikim koericijenlom izduunja betona. Prostoml sastava mogu Ie izo-stavili ako su prividni sastavci tako izvedeoi da obczbeduju nesmetaoo izduleoje belona.
popreeoi prostoroi sastam mde Ie primenom daslce od mekog drveta. debljine 10 do 18 mm. uzavisnosli od tempcratllmih promena. a prlvidni sastavei upotrebom daske debljine 10 0101 iIi Ira-ugiUlih d~eica kao 1A betonske kolovoze prerna JUS U.E3.020.
Daske pre upolrebe moraju da sloje u vodi najmanje 24 0&111.
11.32 Zu Ilrlnu I>odiogo proko 6,0 11\l'°lroblln je u:tdu2nl ...hlVllk, I'ovrllno . ..he .Inllle ."IIIIVllkn,I""pre1\nih (prividnih i prostornih) i uzdu!nih, pokrivaju se krovnom hartijom na lirinl 25 do 30 elll,
tako da se jedna strana plOCe do spojniee prema!e bitumenom Bit 45/200 na lirini od 15 em, a za-tim hartija zalepi za plo1\u. Na ovaj na1\in omoguCava se nesmetana dilataeija plol\e bez uticaja naasfaltni kolovozni zastor nad plo1\om.
11.4
11.41
Uslovl kvaliteta za gotovu betonsku podlogu
Prllllllll 1\vrllo~a belonlkllt koekl 1'0010 28 dnnn I jezarn pOlle dva meleen:
- na betonskim koekama za plOCe debijine 51 em 200 kp/em2;
- na betonskim koekama za plol\e debljlne 20 em 225 kp/em2;
- na jezgra I2J 15 em (za plOCe debljlne 15 em) 200 kp/em2;
Savojna 1\vrstoCa posle 28 dana:
- za plol\e debljine 15 em"""""""""""""""""
- za plol\e debljin~ 20 em ,................25 kp lem2;
30 kp/em2;
11.42 R a v nos t pod log e
Ravnost beton.kih slojeva pod loge morn blli Isla kao u ta1\. 8.31. Dozvoljena OdNlul'lInja :+ 1 con.
11.5
11.51
Izrada
Belonski slojevi se izraduju sli1\no izvodenju kolovoza od belona prenm JUS U.E3.020. MeAavinabetona spravlja se u mdalicama oko 1,5 minut. Za vrcmc transporla ne smc nastati scgrclaeijabetona. . .
Transport I sabijanje betona moraju so takq uskladitl da se beton sa sigurnol~u ugradi pre pol\etkastvrdnjavanja.
Povrlina tampona so prethodno basi; hartija nije potrebna.
Betonski slojevi nanose se I zbijaju primenom mallna.
Drveni umeci za sastavke postavljaju se tako da se ne mogu pomicati ni iskrivlti. Sastavcl se prizbijanju ne smeju oltetiti.
Prividni sastavei obi1\no se ne zalivaju, dok se prostorni moraju zaliti asfaltnom masom za zalivarijeprema JUS U.M3.095.
Izrndenn bclonskn I'odloga morn se u I'rvo vreme (oko 10 satl za vreme ve7.ivllnja) Itititi od sulel1ja,usled vetra i sunea, pomo~u krovova ili na drugi povoljan na1\in (raznim prevlllkama, emub.ijom I dr.).
Posle ovog vremena mora se najmanje 5 dana da Ititl pomo~u vla!nih pokrivaCa Hi peska. Slede~ih14 dana mora se kvasiti da bi za sve to vreme bila vla!na.
Posle 21 dan podloga se more koristiti. Pre izrade bltumenskih lastora povrlina betona mora dabude dobro osulena.
Ne sme se ugraditi betonska melavina koja ima temperaturu ispod + 5 .C, niti se sme betoniratlna spoljnoj tempcraturi izmedu +5 .C I 0 .C. Za betonske nose~e sJojeve va!i isto Ito I za betonskekolovozc prema JUS U.E3.020.
11.52 Za izradu betonskih podlop upotrebljavaju se melalice, razastira1\i, finilcri I vibracione plOCe premaJUS U.E3.020.
11.6 IspitlvaJ\ie
Materijal i podloga Ispituju sc po navedenim' standardlma za materijale I podlogu.
11.61 Prethodna Ispitlvanja
Prethodno sc u laboratorijl Ispltuju:
- cement,
- kameni materijal,
- granulometrijskl sastav,
- zapreminska masa sve!eg betona,
- pritisna i savojna l\vrstoCa stvrdnutog betona.
876
11.62 Is pit i van j a nag ra d i 1B t u
Ispitivanja na gradili~tu su sledeea: .
: ispitivanja po izgledu svojstava ~kodljivih
- jspitivanja krupnoce svake grupe zrna,
- ispitivanje sj1Stava svdeg OOtolla,
- ispitivanje pritisne i savojne evrstoce na svakih 500 m, na izbu~enim jezgr)ma. b~tona prelna tae.11.41, .
0 vim Standardom se ulvrauju lipovl osiguranja koslna naslpa. zoseka, useKa I nollce noslpa.
1.2 podruaja primene
Za stebUnoSt koslna naslpa. usaka, : zaseka I nollee naslpa I njlhovo pravUno0 odrbvanje prlmanjuju se,po pravl1u. jedDn od tiPOV8ostguranja navedenlh U oyom standardu.
preko njlh slivaju male kollcine vode. Kosin. se pr.thodno Izbrazdaju, tako da brazd. budu p.ral.ln. s.
o.om pUla 1 na razm.ku od 1,0 do 1,5 m, mereno po koslnl nas!palll u.ek.. Dublnal Ilrln. br.zdl.u od
10 do 20 em. Debljina sloj. humu.. mora d. burl. za koh.zlvna tla Izme~u 10 I 15 cm, a z. n.vez.na
I!ljunak, pes.k) oko 20 em. Po.tupak humuslr.nj. prlmenjuie se za koslne sa n.glOOm 1: 1.5111 bla1lm.
879
Humusirlnje se oblvlil od dnl koslne ka vrhu, Sl dodlvlnjem humusa u slojevlml. Rlzastrd slojevl hI>-
muS4 se pllnlrlJu klko bl se dobUe kondn'ullne povrSlne proJektovenlh negillo. Odm.h. posl. IzvrSenagp Ilnlrlnjl I nlbl)lnjl humus .e mora kvasltl, pOllrskld vodom.
Zisejavinje trlve preko humusl morl 58 oblv/Jlil prl povoilnom vremenu, u, vegetleionom p.rlodu posle
k!!e, nl tll nleln Ito.e prethodno preko ko.lne po.lp"ju Tom~.ovo vdteeko (lubrlvo (to.lorno brdno u
kollelni od 400 kg/hi) I kalljeva so 200 kg/hi. Posle (lubranll viii se obrldl I prlpreml z.mlll!tl za set.vu brlzdlnj.m koslna grlbuljlml. I to odozdo nav!!e. Setva se viii rueno I zadm se zl..lana povlilnl po.
villi drv.nlm vlljkom tlko dl .e s.me uevrsd u zemill. Preko zl.e/lne povrSlne po.lpe .e nltromonkal u
kolMiDlod 100 kg/hi, I posle nleanll trlveJo! jednom se po.lpllStom kollflnom tog "edstvi. Izbor yr.ste semenl viii se prema karlkterl.tlkam. zemijlSt..
S.janie 58 molo IzvrJld mdlnsklm putem. Seme se seje suvo 11\vlalno III zaJedno sa dodlelml klo ho su
(lubrivi I sredstvi za uevlielvanje semena. Kollflnl semena lavlsl od vme semena I klselosd zom/jllta.
Na sllei 1 prlkazano je oslguranje koslne humuslranjem I zaselavanjem travom sa dlmenzllama , razmacr.. me podutnlh brazda la ufvrieenle humus., Varllanta po kojo) 58 samo bankln. ufvrieuje busenjem deb.
Ijfno od 5 do 7 em prlkazana je no sllel 2.
Mere u m
No sllel)e:1 - humus2 - otkopanl humus
Silka 1
Mer. u m
~Na sllelle:
1 - busen debtjln. od 5 do 7 em
2 - humus10do 20 em3 - otkopanl humus
Silk. 2
4.1.2 Oblag.n)e kosin a bus en om
Oslguranl. kosin. obl.g.njem busenom prlkazana su na sllkema 3, 4, 5, 6, 7, 6. I 9. Oval tip o.lguranJa prl.mcnjuje .e k.d. s. preko kosin. sllv. vee. kollfln. voda.
"..
880 -
.Busenje se doblj a so tereno obra.log tro.om kojo se prethodno pokosll potom se busenllseku koo kyo-
drotno ploto melo 30 em X 30 em I debljlne no)mon)e 4 do 6 em. Busen se mole upotrebltl no mestlma
gde se usloyl ZI negu I rozyl)anje buseno poduderoju so onlmo sa kogo su busenl uzetl. Busen se more od-
mah upotrebltl, ell eko to nljo moguce, mora se deponoyatl u figure Ilrlne 1,0"'
I vlslne 0,6 m. Busen se
slole u figure teko da se prvl redoyl polatu sa trayom okrenutom zem!)I, a ostell sa trayom preko korenjo
donjlh slo;eya. Busen! n. .m.ju do Stoje u flgurama dule od jedne nedelle. jer ce postetl neupotrebljlYI.
Umesto busena ZI obleganje kosln~ mole se prlmenltl treynatl teplh IzreOen yeJtecklm postUpkom na
trael od geotekstlla 111plestlcnlh mret..
Za Izradu traynlh poyrlln. buseoom, gorn)1 .10) kosin. od plodne umlje (humusa) more se Izr.ynetll
ohrapayltl I po njemu polo!ltl plote busenje, 8 Zltlm njlhoye sastayke Ispunltllnom zemljom I Zlse'etl
travom.Obleganje kosine busenom poneyljenlm pljoltlmlce prlkazeno ;e na sllel 3. Redl se polaganjem busena na
sloj humuSl d.bljlne 10 em I oslgurava pobljenjem dryenlh kocllA ~2 em nerazmaku od oko 40em, up,"y-
no ne planlranu kosinu naslpo 111useke. Najpogodnlje Yreme za pobusenjevanje je proleOe. L.tl se bus.nj.
Oblagonle koslne bu.onom post.vljonlm n..etleno u sloJeylme upr.vno no koslnu prlk.,o"o'e ne sll,
el 4. Redl se, oko je potrebno, j.te utVrOlvanjezbog eyentuelnog delstvo yode .. menJlm brzln.me u YO-doplevnlm podrucjlm8 I radl povecenja neglbe koslne do 1: 1.
""
881
Oblaganj. kosin. buseoom mot. s. Izv.sd I u horlzontalnlm sloJ.vlma, kako j. prlkazeno n. slle! 5. U
tom slueaju bus.nj. ;. uevr>tI drv.nlm koel~lma IfJ3 do 5 em, dulln. od 0,7 do 1,0-m, a na razmaku
0,40 m. Prl polay.nlu u horlzontalnlm slolovlma trava dolazl na !ravu III.. .vl bu..nl okr.nu .8 Iravom
nadol.. Spollna mano bus.n]. s. sr.1o da bl s. doblo odrollen n.glb koslno.
",.~"
Mere u em
.1(1,Z ... \I:
N. sllell.:,
- buson 30 em-X 30 em X (4 do 6~ em
2 - plodno zemlj. 10 em
3 - koeIt1fJ3do5em,/-O,7do1,Om
4 - otkop.n humus
SIIka5
Pored povr~lnskog pokr!v.nja busenom, prlmenjujo se I drugl naelnl oslguranja: 'trake od bus.na, ~ahov.
sko polj. od bus.n., mr.lo od bus.n. I zld od bus.na (silk. od 6 do 9).
Mer. u m
Mereu m
Slik.6
Na slici je:
1 - travnat!, busen
2 - zasejani humus
SIIka7
882
Na sllkama je:
1 - travnad bu..n2 - z..ajanl humus
Silk. B
Mere u m
Slika 9
Zid od busena (sllka 9) radl se polaganjem busena blago nagnut09 prema kosin!. Debl]lna busena ,e6 em a naglb zlda 58kreee od 3: 1 do S:1. NaslpanJe 110zlda vril .. IX'stepeno do vrhe zlda.
Zelena rogoznlca
Zelena rogoznlce seno)1 se od pledva, prilivenih slamnatlh rogoznlea III cd druglh mater!jala. Izme(lu slo-jeva pletlva, uz pomoe sredstVaza lepljanje, dodaju .. semena trava, gnojlya I humusnl materlja!.
Zelena rogoznlea, 1$10kao I busen, slull za blagovremenu zaltltu zemljanlh povrilna od erozlje.
Dok ne nastane zahltnl sloj, rogoznlea nltl koslne od dejstVa veua I vode.
Zelenu rogozn\cu mo1emo, Izuzev zlml, polagetl tokom flteve godlne. Mole se prenosltll skledlldd tekod. ost.n. suva I da ne trull. PolaganJe se lako .!zvodl na Izr~vnetom vldnom tlu, ne tenkom humulnomsloju I trosnlm Stenama. Ohrapavlj.vanje tla nlje potrebno. K.od!Ijunkovltlh podloga I kllzllu pre polaga-nje rogoznlce nanosl se sloj od koherentnog materljala.
Kada se rogoznlcom hlte koslne, pofetak I kraJ rogoznlce ukopava se u tie u potrebnu dublnu (za dull.
- nu lopet.). t ako j. potr.bno. dodatno se utVr(luj.llfanlm kllnovlma 'cd 25 do 30 em duflne (po pravl-
lu, kod veliklh naglb.). D. bl se spr.flle hete prl klljanju, zbog soli u (lubrlvu korlstl se mala kollflna
(lubrlva.
4.1.3
Kad kllca za nekollko centlmetara problje rogoznlr.u, rogoznlea, po pravllu. poStaje dodatno (fubrlvo.Z.I.no rogoznlce pr.dnavlja sll{:nu zahltu kao I busen; za razllku od busena, omogutu)e Izvesne pred.nostl all sedrllI Izvesne n.dostatk..
Prednostl zel.n. rogoznlce su: mala. transportna tellna, brzo I Jafdno polaganj. zbog vetlh dlmenzlia,lako skladlnen;e bez veelh gubluk'a zbog spor.1 etapne gradn;e.
.
Nedostacl zelene rogoznlce suo opasno pomeranje u slueaju slabog regullsanja otlcanja vode, opasnost odhullvanja kod nera.nomene podloge tla, propedan)e prl kll)an)u zbog vremensklh utlcaja III prekldanjanaknadnog (lubrenj..
4.1.4 Po p I. tPopletl se sastoje cd elastlenlh vegetatlvnlh materljala opletenlh oko drvenog III metalnog kolja poblj..
,!og u zemlju (sllka 10).
883
4.1.4.1
Poplet se, po pravllu. upotrebljava za zdUtu na koslnama n.velOnlh mat.rl).la I mat.rl)al. slab. koh.-
z!Je, koje etmosfersko voda spl"" Ddmah po ugr.dlvanJu pop let meh.nlc~kl oslgur.v. povlilnu kosin.koj. Je ugroten. od Isplranja.
Nanetl 510]drll tollko dugo dok s. u meduprostorlma ukoren. trave I z.len. pomlne. odnosno gran]. I!Iblje. :2:\v\poplet svollm korenjem dadatno utvrduJe u vezuje gornJl sloj lo podlogu.
Poplet se radl kao podulnlill rombastl popl.t. Popl.t s. polale u blagom naglbu pr.m. horlzont.II, J.rse u horlzont.lnom poloiaju na svele nasutom tlu te!ko odupfr. oe.klv.nom prltlsku z.mlje. U ovom
slue.ju vod. otlee u poplet u ogrenleenlm kollelnama (.lIko 11).
5tabllnost popleta zavlsl ad dullne, d.bIJln., evrstln. I medusobn. udalj.nostl kllnov. u tlu. Tanke II-be popleta zahteveju man)e ud.lj.nostllzmedu pol/a nego debele. Dullna 1d.blJlne kol.ca lOvls. od vl.1-
n. humu.nog .Ioia, ad predv~enog traJanja aktlvno.tl popleta I oceklv.nog optereeenla. Rumak Izme-(Iu padulnog popleta adredu/e se.prema naglbu kosin. I vrnl pod loge. Popl.t mora bltl obostrano po-
krlven zeml]om da bl II omoguello da Ilvo prue. punl koren, kao I da posl. trul].n]a mrtvog !Ibl!a n.nonaju stepenice. U nojn!ll poloz.j ko.ln. o.lguran. popletom po pravllu 51 nonosl pojas bu.enja lo
onemogueav.nie pokretan/a (.lIko 121,Kolje od mrtvog materlja'a Ima samo mehanlekll Stedekl uelnak. Kolj. od lIvog materljale omogueuj.
svoHm korenjem vece obezbedenje tla I.manjuj. kollelnu vode u tlu.
Podulnl poplet
Podulnl pop let .e polaZe pod uglom od 5 do 20. u odno.u na horlzontalu, na razmaku od 2 do 3 m, za.vlsno od naglba kos!n.1 ugroienosd gom]. povlilne. Mob se radltl ne prolzvoljnoj dullnlill stepenasto.Ne sllell 0 prikozan j. presek kroz podulnl poplet.
511ka10
Na slle111 prlkazan j. n.pravllan I pravllan naeln polaganla podulnog popleta.
Mer. u m
Dorok povr!/nske vadeI
I I
- L..-L-~Dorok povr!inske vode
NeprBviino
, ,
/~ ",/~~-c: - II~d---"'"
,~ '""J--- --' , ': l 2 do 3
._.'
~~-=-----
--~-;;;-20. ~Prsv1ino
Silk. 11
884
4.1.4.2
N. .lIcl12 prtk...n Je podu!nl popl.t s. z...ilenlm IlblJem I trevom Izme(lu pnple...
Romb.StI poplet se polde n. rezm.ku ad 1,5 do 2 m u dlj.gon.lnom vezu. u z.visnost! ad n.glb. kosi-ne i ugrohnostl humusnlh slojev.. N.glb poplet. u odnosu n. horlzont.lu Iznosl od 20 do 30°. Romb."
51!pop let 1m. n.ro~lto dobru St.bllnost mog prepletonjo vrbovog llbn. n. vezovlmo.
N. slicl13 prlk.z.n je ramb.stl poplet.
Moro 1.1em
- vrbovo pru~e
Silk. 13
4.1.5
885
Podu!nll rombanl pop loti rado so kao: !Ivl, mrtvll poplotl od flvog I mrtvog matorllala.
11vl poploU so rodo od mladlea vrbe. U zavlmostl od vmo tla, kollo duga~ko od 60 do 100 em, pre~nlka
ad 4 do Bern, na razmaku od 1 do 2 m poblja so tako duboko d. kol.e vlrllz z.ml]. tollko kollko z.h.o-
v. vlsln. poplet.. Na razmaku ad 20 do 30 em Izme(!u kol]a poblJaju s. ko~1C1kojl mog,; bltllzra(!onl od
mater!j.'. od kojeg se r.dl poplet.
N.jm.njo 1,5 m dugo vrbovo pru~o poblj. se debljlm krajem u zemlju od 20 do 30 em, . utlm Isplete
oko ko~I~. I kolja (sllka 14). tnovremeno se plete ad 5 do 7 prutov.. Prl upotrebl veeeg broj., postojl
opa5Oost da jodan deo pru~a ne do(!e u dodlt sa n.sutlm humusom I ne prlml 58.
Ko~1C1 jo~ mogu bltl od z!mzelenog drveea III hrastovlne, pre~nlka od 4 do B em, I ubll.]u se u zemllu
na razrnaku od 30 do 50 em.
Kod tro~nlh nena korinl so metalno kolje'"
16 mm, ad 30 do 60 em du!lne, ko]e se postavlj. u unapred
prlpremljene rupe, U ovom slu~aju otpada upotTeb. ko~l~a. Kr.jevl pru~. S8 ne mogu pobltl u tlo,
uzimaju zive eetke ukopane u kosinu. Taj ueinak je zavisan od du!ine kosin. i razmaka Izmedu stepeni-
ca. Sirenjem korenja povecliva se stllbi1nost kosine.
886.
4.1.5.1 :lIve~etk. u s.monlklom t!u
U IDnlOnlklo tie 10 Uloto 'toponicli nDonut! pnmll kOllnl, dublno naJmenjo 50 em. Mol1usohnl rlilmnd
Itopenlce Iznos. od 1 do 2 m. u z.v!snost! od n.ulb. I ugro!enostl kosin..
Stopenlce su, po pravllu, pod uglom od 20. u odnosu n. horlzont.lu. N. 5Iepenlce so. u obllku krst.l ne
prevlS. gusto. pol.tu ml.dlce vrbovlh gr.n. koje po dutlnl prel.ze dublnu stepenlca Z8 n.jm.nje 10 em("epen prekrlvanj. je 50 %1. Grane se post.ve sa donjlm kr.jem u koslnu. :llva ~etk. se pol.te od do-njeg prema gornjem delu koslne. Svaka stepen1ca se prekriva Iskopom Iz gornie stepenlce. Na kraju 5e
grane koje vir. skr.te na10 em dutlne (sllka 15),
~IBr8 u em
/f~ 50d060
.I.,~.~ . ~;.:~.:: ~
/~~~~<p''1). ~
Silk. 15
4.1.5.2 :lIve ~etke n. n.slplm.
':llve ~etke se ug...auju na naslplm. u toku n.slp.nj.. Gr.ne se dutlnom od 1.5 m postavlj.ju u nulp. Poprekriv.nju ~etke".sip semob n.bltl do rub. kosin. (silk. 161.
Mere u m
~~;"~7:';~
~":",.;.?ty:.-. :>.;::{: :;':.\.
I.. ..:-.
""-:'~A..""';'~'~"-'''''"'''"",
Imi 1\ 1,50 .,-,
~
Silk. 16
887
4.1.6
4.1.6.1
4.1.6.2
4.1.7
4.1.8
4.1.8.1
Z. Izr.du live ~etke korlne se vrbove gr.ne prollvol)ne deblJln., elostl~n. I r.zgr.nate, koJ. ne odgov.-reju z. Izr.du poplet..
U pareoenju sa popletom live ~etke su manie upotrebljlve za oslguranie gornjih delov. humuslr.nepov...;ne. ;live ~etke Zldr1avaju p.danje kamenj. I sllvanje vode nlz kosin..
;lIve ~etke ad gr.n. I s.dnle.
Zive ~etk. ad gr.n. I s.dnles Ilul. z. obezb."enJe ugrohnlh kosin. n.,lp., ulek., poz.)mllt. m'lerll.'I., doponlj. i dopanll. ).Iovlne. Sosto)e ,. ad blll.k. I'dolov. bll/.k. koJl mogu pupltl.
Zlve ~etke ad gr.n. I sadnles u samonlklom tlu
Izvooenje tlvlh ~et.k. ad gr.n. I s.dnle. u samonlklom tlu Ie 1510kao za llv. ~etke u semonlklom tlu.
Izme"u vrbovlh gnn. ?ol.tu se gr.n. balog gnb., Mblla III .d.kv.lna J.k. mlede bll)ka. Po pr.vllu, z..dovoll.v. ledn. billka n. met.r.
Zlve ~etke ad gr.n. I sadnle. n. n.slplm.
Izvollenl. lIv\h ~et.k. ad gr.n. I ..dnlce n. n.slplm. Ja Isto k.o I za llv. ~'Ik. n. neslplm.. Izmellu yr.bovlh gr.n. pol.lu so gr.ne ad belog gr.b., IIbl). lII.dekv.tno J.ke blllk.. Po pr.vllu, zadovoll.v. ledn.
bill k. n. metar.
Zlve ~etke ad gr.n. I s.dnle. Im.ju ugl.vnom !ste pradnostll nedoSt.lke kao I lIv. ~etke. U odnosu n.
Zlve ~etke ad s.dnle. slute z. utvr<'l!v.njeugro1enlh kosin. usek., gotovlh noslp., deponl). I deponli.j.lovine. S.st°ie se ad ml.dog rastlnj..:
N. stepenlee, koie su n.gnute premo koslnl n. razm.~u ad 1 m, pol.le sa ad 5 do 10 s.dnle. koje s.pokriv.ju Iskopom Iz gornia stepenle.. Dutlnu Stepenlee odre"uje vell~ln. koren. upatr.bljane s.dnle..
Udaljenost stepenlea la ad 1 do 2 m, u zav!snoStI ad n.gio. I ugrolenostl kosin.. Skr.~lvenja ..dnlce
st.niu z.~tlte Ie bez dod.tnlh z.s."lv.nJ. I n.knadnlh r.dov..Upotr.b. ~lblj. n. n..lplm. sa na korlsll, jar n)egovo koranje na Ide dovol/no duboko. ~Iblle se malo, popravlll!, s.dlll k.da vagataeli. mtruje.
Pokrivanje granjem
Pokrivania gr.nlem os!gurav. koslna ad odno~ani. m.tarljal. fz gornjlh slojev. I z.nl~uja vec olta~0911ImestBna kosinama.Pokriv.nla granjem mo.!a bit!: '!Ivim zutorima ad gr.nl., mnvlm z.storlm. ad granl. I z.storlm. ad gr.-
nl. tiv~g I mnvog matari).I..
Z!vl z.stori ad gr.nl.. .
;lfvl z.Stori ad gr.nja r.de se ad naimania 2 m dugih ml.dies vrba, crvanog dran. I neklh Vrs!. lopola.
Pre pol.g.nj. granj. pOlrabno la Izravnat! PQvr!lnu.. N. povr~lnu sa zablJu drvanl kllnovl dugl 50 em,preenlka ad 3 do 5 em. Dublna nab!ianj. kllnov. la aka 40 em. R.zm.k vrSt. I redov. polohnog gr.nl.
Ie aka 70 em. Sledeci red kllnova sa pobll. taka d. s. pralhodnlm ~inl elke.k obllk. Gr.na sa debilimkrajem pobijaju u koslnu jedna pored d!uga. Za prl~v~lvanla grana pr!lota Sa .!Ies ad kolea do kale..
Kolia se z,;t!m zabll. dati. dok se gr.ne dobra na prlbllu uz zemlju. Ma"uprostorl se zaslp.ju zemljomI.ko da grane dobra nalegnu uz tlo I budu prakrlvene mestlmf~no levanlu.lno u ,.dovlm.).
Kod manie o~tecen!h povn!n. z. utvrdlvanja gr.ni. upotrebljavaju sa tl~.na uzenglja I drvanl kllnevlu obllku roglja. U oyom slu~.iu praznl meouprostori I proSto,! Ispod gran. z.drhv.ju pokrenul. dalova
zemljanog m.t.,lj.'.. N. sllel17 prlkazan. je za~tlt. o~tecenog mest. kosin. grani.m pro pOkrlvanj. z.m.
110m.
888
4.1.8.2
4.1.8.3
4.1.9
4.1.9.1
-----......
-~~~ 4h-~~
SlIka17
Mnvl zastorl od granja
PostUpak polaganja gran;a kod mnvlh za5tora od granla ja \st! kao kod Ilvlh zastora od granj.. Po pravllu.
mrtvl zastorl od grania sa n. za51pajuzemliom. Mrtvo granj. 'agrania nepupetlh blliaka I grana zlmza-
lanog drvKa. Za za.tltu 5. korist. drvanl klinovl.
ZlStOr! od grania !lv09 I mrtvog matarlja'a
Zanorl od granja !lv09 I mrtv09 materl;a'a rlda .. od mrtvog grania komI"
doda;. naimani. 25 % !lv09
mat.rIJala. Postupak Izvrlavan)a j. \stl kao kod !Ivlh zostora od gran;a.Zastorl od granja VK u f.zl gradnja ~Ina odredanu zo!tltu koslna od Brozl]., koja s. kod poto!anlh Itvlhgran. oja~av. korenj.m. Za5tor1od granja rad. sa b.z vKlh zemljano-tahnl~klh radove. Mrtvl zosdlrl od
grani. 5'mogu r.dltl u toku e.l. godlne.
Granatl madrae
4.1.9.2
Granat! m.dr.e od gusto polol.nlh gr.na 51u!1za brzo ukl.nj.n)a agr.nlanag povriln5kog oitat.n;. ko-sIn., koj. dosa!a veta dubln..
Gr.(lltl madr.el mogu bltl: Ilvl granatl madraell mnvl uran.tl madrac\'
Zlvl gr.n.t! madraelNa Izravnatu povr!lnu koj. 5. mora oslguratl zoblia .. kotja du!lna od 60 do 80 em. pre~nika od 4 do
8 em. n. razmaku od 1 m. tako da osuia da vlrllz zamlja 30 em: Izma"" kelja 5a polole gusto 510lene
pupljlva gran~lce iii grana. Ovako prlpramljanl slo; 51!I~anom mre!om. koja sa prltvn:luja za kolja, zatale.. prlblja uz tlo duboklm nabljanjam koli.. Sva skupa sa poslpa rasuesltlm hum\lsom kojl \spunj.vama(luprostore (5Uk. 181.
Mml granatl madr.el
Mnvl granatl madr.ct rada 51od granfical grania napupljlvog drveta.Mrtvl granat! madract 5a Izvoda uglavnom kao I !Ivl grana!1 mldrae\' Nakon poslpanja h\lm\lsom magu
sa lasajatl travom (5l1ka18),
; 889
Pa~n; pr_k Mere u em
>~
6
~t.
\.-!QL1/
N. slle! je:
1 - slaj ad pupljlvlh gran.
2 - slo; od mrtVlhgr.n. s. zasej.nom tI.vom
3 - Izd.nel4 - 11~.n. mrd.5 - posut humus
6 - kol.e
7 - 1Ivlgran.tI m.drae8 - mnvl gr.natl madrae
Slika 18
4.1.10 F.! I n e
4.1.10.1
Fo!ine su svelnievl zevezanag pru~a IIIgrana ad llvog ill mnvog materljala, kojl Seugradu;u u adredenlmrumacl~. I pri~vr!~uju llvlm I mrtvlm kalJem u (p.dlne) koslne.Fa!tne se upotrebljavaju pretelno za regulls.nje otleon;a vade (skupl;anje lodvod povlilnskel podzemnevode) n. koslnl. Fallne moraju lmatl advOf/na korlto. U podru~ju ukapanlh gradevln. upotrebllav. 58
mrtvl fa!lnskl materiJal. N. koslnama kole su nedovolJno obezbedene z. advadnl.v.nle ,..Ine ~Ine prva
mehani~ku unltu I stVarajuuslove d. s!gurno uspevaju use;avan;e I bUjke. Pri veea; neslgurnastl od kre.tanja ta.ine su kao ultlta man;e prlmenl;lve ad llv09 madraco iii paplet.lsllka 191.
live tallne
live t..Jne 58 ..staje iz svdeg, pupljlvog vrbovog prue.. N. rumaku od 50 em vezuju 58lleom In.ima.nje ~ 2 mm) u sveln;eve ad 2 do 4 m duge 1ad 10 da 20 em debele. Kad debljlh sveln;eva, obllh ta!!na,I.gano se vde m.lo pru~a, jer unutrainjost valjka nem. dodlr. sa zemijom.
FaStne 58 vezuju la tie 1Ivlm vrbovlm ko~lelma, najmanje 60 em dullne I od 3 do 5 em debljlne, u lavls.
nostl od optereeen;a. n. razmaku ad 50 do 150 em. Kol;e se ublJe ven!k.lno do garnjeg ruba t..tne. Pri
890
4.1.10.2
4.1.10.3
------....
skladUtenju tallnskl svetnjev! se nasla!u pa!ljlvo u hladnom prostoru da bl se spre~lIo uparenje I su!enje.
Mnve fallne Imaju pre~nlk od 10 do 30 em i rade se od nepupljivog matelijala (do debljlne 5 em). Prlcvrl.
euju se mnvim koleima. a Izvodenje j. kao kod Zlvih talina.
Falin. od tlvog I mnvog mat.rljala
FalIn. od tlvog I mnvog mat.rljala rade Saod svet.g I mrtvog pruea I granja. kom. s. dodaj. tlvo vrbovoprue.. Fa!ine su d.bljlne od 20 do 30 em a Izvodenj. jehto kao kod tlvlh tallna. Falin. se postavljajukod kontinualnlh blaUh naglba. alii na koslnama sa razllcltlm naglblma I razmaelma {sllke 19.201211.
Prl stepenastom postavljanju delovl taline dug! od 5 do S m. s blaglm naglbom. uobl~ajenl su kod manje
ugrozenosti padln. III kosin. (sllka 11). M.duproStorl s. zos.ju.
Izrada I ugraaivani. se Izvod. u relatlvno kratkom vr.menu I,i.vtino. Fdlne. pr.thodno Izraa.n. na gradl-
IIltu. omogueuju brzo ugradlvanj..
Mat.rlja1 za mnv. talin. ~esto s. nalazl na lieu mesta.
Nadostatak upotrebe tallna j. vellkl otpad mateflja'a. Srz krajnjj u~lnak s. ne postlte. ier s. 'alln. pola-
tu na povrllnu. Popre~no ugrad.ne ta!lne ,u vl!e ugrotene od erozlje I padanla kam.n;a nego Ilv. ~.tke.Jer lel. p~pre~no na .m.r delovanla.Na m.stlma Ode su Ilv.1alln. potkopan. postoll opa.nost od hullvan;.. Na sllel 20 prlkOlana jo zdtltatlvlm ~.tf;ama I odvoOenJ. vod. 'a!lnama u dr.nalnu eev.
Grene puplj;vog meterljele pol.zu se ne stepenlce negnute preme kosin!. Grene se prlcvme Zlcom, poprec-
nlm pleti;"m II! drvenlm pngovlma.
Poprecn! poplet saStoj! se, po pr.v!1u, od pupljivog !Ib't;a. Dodatno se pol.ze kemen radl oslgurenje
(sllke od 23 do 261.
893
N. sllel 23 prlk.z.n Je n.~I,! z.ltlte buJl~nog kodt. pregredom od gr.nJ. I !lcom Zl prl~Yr!tIY.nle.
':",'/'D
.~Nasllelil:1 - poyrllna kosinI
2 - korlto
Slika 23
J:~ Na slle! 24 prlkazan jl n.~ln zaltltl buJl~nog korlta prlgr.dom od gr.nla sa popre~nlm plltlvom.
'c;~'~
"
:
'
~":
:";~~. . ..;:<":
Slika24
N. slle! 25 prik.z.n je n.~!n zaltlte bujl~nog kodta ste,penl~..tom pr;;"r.dom od gr.nj. s. drvenlm pr.-govima.
~~
~1'-
:;~#> 0
~
Silk. 25
894
N. sllel 26 prlk.zon je n.fln z.hlte builfnog korh. pregradom od gr.nj.. Koslno kor1t. mor.ju bltl osl.
gurano druglm n.flnlm. vogot.tlvoog ure(!onj..
Silk. 26
N. sllel 27 prlk.zon jo n.fln zaltlto builfnog kont. llvom paltsadom. p.lls.dnu stopanle" od kolj. po-trobno jo Isproplet.tl vrbovlm !Ibljem. Koslno korlt. moraju bltl oslgur.no druglm n.flnlm. veget.tlv-nog uro(!onj..
Mer. u m
Sltk. 27
4.1.13 2:lv. p.llsad.
2:lv. p.llsad. jo prograd. od redov. poprofnlh poltca kojo su poprofno post.vljono n. podulnu osovlnubujlfnog korlta I obuhvataju njegove koslne. Nasipanjem materlj.l. dno se pol.ko podl1e.
.895
Popraeno pallea sa ukopaju za najmanje jadnu treclnu svoja dullne u dno. Razmak Izmadu pallca j. od5 do 10 em, zavlsno od vellelna pallca. Zlva palie. ,. lako pray. od kolaea dullna do 2,50 m, kojl ,. pre-pl.tu llvlm vrbovlm pruc.m. Kraj.vl pruca
'a pobadaju u ko,lne kor!t. (,lika 27).
Zlvl popr.enl prag.
Zlvi popr.enl prag '8 sastoj! od ,k.l.ta okr'ugllh drvenlh obllca koj. su prepl.tan. pupljlvlm ra'tlnj.m. ad.lom I mladlm granam.. U bujlcnlm korltlma s. ugraduju popreeno na o,ovlnu I ,lute pretelno !a Izdl.zanj. dna korlta (,Ilk. 2BI. Zlvl poprecnl prag pod nazlvom "kranlska 't.na" upotr.bllava ,. u ,Iuealu
nedostatka prostora I kada j. potr8bno o,lguratl podnot). ko,lna; ugradu;a ,. paral.lno'a koslnom.
Popraeno 1 pOdulno na korlto ,. polalu okrugla drv.n. obflce. pod pravlm uglom ).dna pr.ko drug. Izabljaju u llebovlnr . Popr.en. obflce ,. nabljaju u ko,lnu korlta. Uzdutne oblle. (kldtal nalelu do
Iskopa ,vojlm tanjlm kra).m. lako nagnutlm unutra, polelu'a
greda do gr.d. I spalalu. (Na lieu, 20 emIzvan obllca, je duta poprecna obllca). IStovr.meno
'a Izvodenjem drv.n. konstrukel). radl ,. popu-njavanja kam.nom I zamljom, kao I polaganj. pupljlvlh vrbovlh grana, prl eemu 1m,. povr.m.no dOdaju
mlad. ,adnle.. Blilk. I njlhovl d.lovl vir. Iz "sten." Za 10 em, Pr.dnla strana Ima naglb 10 %. Dutlnupopraenlh I uzdulnlh obllea , razmak lzmedu uzdulnlh oblle. dlktlraJu lokalnl u,lovl. Radl ojaconl.konstrukcije51prednje5trane..stene" ugraduju5e popre~ne dlske na dovoljnom razmaku.Zlvl popreenl prag za zdtltu podnolja kosin. prodstavljen ). na slie! 29.Zlvl popreenl prog kao .Iament zo oslguronje kosin. !"kranjska Stena") odgovara popr.enom pragu u
bujlenom korlN, all kleha moraju bid evmo ukopana uti.. Naglb prednj. man. praga zavlslod evml-
ne materllala I vlsln. praga. Prunln. u pregu s. zltvaraju stllljlvim mat.rljalom.U slucaju kada je moguc dotok prlbrelne vod. potrebno I. pr.dvld.11 dr.netu. Oval nocln zahlt. korlstl
s. zajedno sa veg.tatlvnlm ur.denjem, ler bUjk. preuzlmaju slgurnoSt ko,ln. po,l. raspada potporn.
konstrukelj..
4.1.14
SlIka 2B
896
4.1.15
4.1.16
..I'"
SlIke 29
Drvene sed nice
U ,Idovlma bujlenlh korila na vl.2nlm kll,lStlma I stenovhlm kosinama. keo I na ostallm koslnama. br,o
I jednoStavno se postlle rast Ilbija koje ukorenl tIe ukopavanjem drvenlh delove bllj.k. koje lako pult.-
iu korenje (drvenl koeh~l).Sadnlee se upotrebljav.ju posebno tamo gde su tla prvobltno bll. oslguran.samo popletom, !lvlm eetk.m., gran.tlm m.draelm. 1\1I.Moame I, nepupljlvog m.terljal., a ,.htev. sebrzo I trajno oslgtJranle raStln]em.Sadnice moraju bill 'asa~ene t.ko duboko u tIe d. jznad povrllne ostene od 1 do 2 okane. u pupenj..Rupe ,a sadnice bul. so eellenlm Ilpkom. Na stenovltlm koslnam. sadnlee se I.ko usede u r..p.dnutl
deo stene IIIna mestlma meklih meduslojev..
Brdskl ov.s
Prl ovom naelnu ultlte u tie se st.vllalu delovl blljak. Idelovl stebala IIIvrhovl, npr. tr.stlke) I brdskogOVID.Bruski ovas slull u utV~(llv8"J.ltvog polka n8 ko.lname, keda IIDltaJurllIIIO"mind oUllololIl"
,
prono!en). peska.
Pre sa~enja brdskog ovsa potrabno Ie dobro aerodlnamleno obllkovanle koslne n.nosa. Brdskl oves ..
ZlI~dl U t18 , 1epezastora5tegna.Taka sveko Itabaoca doutje neposrednu vezu la paskom, Jer '0pouodno
,akoran)u)e. Zbun Ie s.st.vl]en od sed.m do ueset sn.!nlh St.b.oe. s.dnle.. Sv.ko 5Inunoe. mora Imatl
od dv. do trl stablena evora u tlu, jer sel, njlh ra,vlja koren]e. Keo blilke n. vetrovlto) menl, povezuju
se I ostvaruju cvrstu ve,u (ra,mek I'me~u redova 50 em, ra,mek u redovlm. 30 emi. U ,avetrlnll na
unutr.dnjostl nDnoS~ potrebno je koristitl trougaonu vezu (60 X 60 em razmek( mr.(]uprostor Ie .fbu.
njem). Sadnlee brdskog ovSa u,lmaju se cd mledlh nasad. brdskog ovsa se bellh n.nosa. Zbunovl stebla
selseeaju lop. tom duboko od 15 do 20 em.
U hladnlm d.nlm. sadnl. s. mora obust.vlt!. U pro Ieee s. zes.dene povr,in. mor.lu ,.~ubrltl
(60 kg N/ha).
Brdskl ov.s je fI,lololkl pogod.n prvenstveno u prlmenu zeltlte ,one, jer se prepllee I obl.le pes.k. I,
sm.nlujucl pomerenle peske, brod.kl ov.. gubl Ivolu Olnovnu funkelju. I, tog r"lone oo"eboo Ie bll,-
govremeno ..jotl odgovarejuce trave( srebm. tr.v., ovclj. st.blJlke, drYen. pe!c.na Stabljlk.I, kao I
dellnltlvno bllje na pe!eenlm koslnama.
4.1.17 Zesa~lvenje drevece I Ilbija
Z~sealvenjem drYec. I !Iblj. ure~en. povrllne kosin. se jednostevnl)e odd.vaju.
Z.sedl na povr!lnema koslne moraju d. edgovaraju lokalnlm uslovlma tla I ra!lrenost; postojeclh vrsta.
Porod Ilblj., u ob,lr dolo, I I vl.oko drveco, IIltopnclno I cotlnorsko (b.~rom, jnvor, hro,", lo,kn, lo,on.
bukva, hrut, IIpe, bar, omorlk., orl! I drugo!.
I,vor vrste drveea ,evlsl I od druglh uslova kao !to su: nadmorska vlsln., vla2no III suva tlo, ekstremne
louo I sllcno.
897
Pasumljavanje se abavlja u jesen IIIu rana prale~e, posta 58prethadna Izrade planavl Iz kojlh se vide po.
vrslne predvldene za zesadlvanje, kaa I vnte I bral drv~a.Zasa<llvanjemse ne sme sman]!!1preglednaSt, tJ. ne sme se sadltl blUe ad 4,5 m ad Ivlce kolovaza. Aaspa-
red zasada se abavlja prema adgov.r.juelm prlnelplm. I pl.nu usadlvanja.Za zasadtvan;e se karlste slede~1obllcll vnte sadnlea:aj !umske ..dnlee IIstapadnag drve~a III eetlnare, Jedenput presadene. stare ad3 do 4 godlne, vlslne ad
0,5 do 1,20 m;b) Ilblje, presadena ad 1 do 3 puta, bez formlnnog gl.vnag stabla, vlslne 70 em;
el ",Iadlee 1I!~ara, presadene ad 2 do 4 put., Stare ad 4 do 8 godina, kaje moraju Imatl jed,,, III vl!eIzdanaka Ivlslne do 3 m);
d) vlsako Iistapadna drve.!e ad 2 do 4 puta presadena, stara 4 I vl!e godina, sa stablom bez danjlh gra-
na, sa krunom vlslne do 6 m;.
el eetln.rl, jele, omarlke, arl!, bor, tlsavln., presadene ad 2 do 4 put., sa zemlJom n. korenu Stabl.,bez donjlh gr.n., vislne do 6 m IIIrazgr.n.te do zemlje (vlslne do 4 m).
S.dnlee mar.ju Im.tl dobro r.zvljen karen. Ne smeju se karlst!1I sadnlee zarehne !tetnlm Insekllm. IIIgljivlenlm abaljenjlma.
S.dnlee mar.ju !matl zemlju na karenu III karen za!tl~en gllnenam kamam I adgav.r.ju~lm p.kav.njem
1silk. 30).
\ .
t~
~" i~.~
' :..
'.~/
""
MR ~- -6~(~t, I A
'~:fi"vri\1~( <,&~~~("</:}'.~.>:>. '1Jt~~"
~
\jl
."~~~j.' .t'~1/- ~~;,: .F
ft11:711 iS1!
i1~
Silk. 30
Nisko gr.nje sed! se u Iskopane jame mera 40 em X 40 em X 50 em. Dubrl so odgaveraju~om kollelnam
mjskog (ad 5 do 10 kg) III ve!t.ekag dubrlve (ad 0,1 do 5 kg).
Drve~e se s.dl u Iskopane j.me mer. 40 em X 40 em 'x 50 em, prem. vellelnl kOf'n. sadnlee, uz dubre-
nje stajsklm II! vesueklm dubrlvom.
Zaltlt. kosin. useka I zoseka hldrozesejavanjem4.1.18
Kelendar radoyZi nil odrhvanJu zasllda i zatravljenih povr!ina kraj put!:
X II do III mes8C: kresanje drvel!a,
II. IIIIIV mes8C: borba protlv korova i spreCavanje naglog bujanja trave u bllzlni kolovola.
V do V I mes8C: dubrenje,.
V do IX mes8C: obnda lemljiJta, mehaniCko unlStavanje korova, CI!eenje Zesada od trave, zallvanje,
X do X I mesec: kontrola stenja drveea neposredno uz put,
X I do X II mesec: la!tlta zasada od dlvlja~1.
4.2 G radevlnsko osiguranje
4.2.1 Zahlta kosin a uSlka i zaSlka tlCanlm III plastlCnlm mretama
U troJnlm i oslabljenim stenovltlm koslnama !spadanje pojedlnlh komada kamena mote se spreChl pre-
krlvanjem kosina ti~anim III pfOStI~nlm mretama (sllka 33),
Mere u rn
Slika 33
Zl~ane mrete sa spajaju poelnkovanom tleom If>3 mm.
Mrete su Iztade"~ od dvostruko poclnkovane cellcne tlce If>3 mm sa pravougllm III !estougllm otvorlma
vellclne od 5 do 10 em. Debl)lna poelnkovan)a mora da bude min. 0.07 mm, a !Irlna trake pledva od 2
do 3 m.
"'~~, ",r..y-",\\ \\\1.",
"",
",n I I
.A 1..n 08
!9
--
900
Tralca plltivl Sl .nkeruje n. dovoljnom r.stoj.nju od vrho koslnl. sldrlma ad eeilica (JUS C.83.021) dvo-
struko poclnkov.nlm. debljlne sloj. ad 0,07 do 0,08 mm, no razm.ku ad prlbillno 1 m.
Z. pr!fvr!Clv.nje mrlta magu se kor!sdtl, poclnkov.n. covl . 48 mm .. d.bljlnom zilla 3.5 0101.
Trake n. v.nlk.lno) spojnlcl povezuju 58,poclnkov.nom llcom . 2 do 3 0101.N. dnu kosin. n. ll(:enu
mrdu s. prltvr!bJju lcamlnllll b.tonskl tegovl m... 8 kg (m.rk. M8 ~Ol,
Prl post.vlj.nj. mrdl koslne 58mora oslgur.tI ukl.nj.nj.m svlh nerovnlne d. 58omogutl dobro n.Ieg.-
nil mrel. no koslnu.
Ov.kvo se osigur.nje primenjuje n. kosln.m. Strmljlm ad 4: 1.
Z . I t I to k 0 sin. u.. k. I z. s e k. g. b Ion I 01I. Is pun j e n I 01 k 0 I . v I 01I 0 d
mr.le
4,2.2
U putogradnjl, n.rotlto u pl.nlnsklm terlnlme .. trolnlm raspednutlm stenem., osulln.m. I kllzlltlma,oslgur.n). dne koslne g.blonlme z.menjuje krutl betonsk. graClevine.N.rotlto su pogodnl t.mo gd. pa-
stol. ot.bnl uslovl ZI r.d I gdl bl trebelo r.dltl duboko I skupo lundlr.n;. potpomlh %ldOVI,j.r sa pr!redu s. glblonlm. mole \,Ited.tl!skop temel).. Onl predstavlj.)u .I.stltna grad.vlnl kol. so lako prll.-goClsvs)u01.1101pomer.n)lm. I slegsnjlms (silica34).
Mere u em
".. ",
,-.. .~.,..~.;... ",:.- .
~,\~":~~,~'.
""~':';"''fi:' ".Ozeljenjavanje gablona
ilc;"", korpa .
L 200 J
Silk. 34
Z.vlsno ad pone be, g.blonl mogu Im.d I druge mere oslm n.vedenlh no sllcl 34.Povrlln. n. koju se postavlie red g.blon.lzravn. se u n.glbu ad 5 do 10'"
premo koslnl n. kojo; .. ugra-
dll sloj tuc.nlk.. N. predvl".n. men. r.UStra 58 mreb ad lice III pl.stlke I spojl so Ivlce d. so dobljeobllk s.nduk.. Strane s.nduk. se popretno povelu lIeam. S.nducl su od poclnkov.n. lie. .p4 0101.s.okclm. u obllku kv.drst. stronlce 12 em. IIIod odgov.r.jute pl.sdtn. mrel..S.nduk so !spun;ev. k.menom tljl n.jsltnlil kom.d no sm. bltl m.njl ad velltln. otvor. mrde. Gornjlslo) s.nduk. 58"punl shnlilm kamenjem d. so doblje r.vnlla povrlln.. Ispunj""1 s."duk s. z.tvor! . po.
k'op.c proll). llcom. PoJoulnlsonducl so moOulobno povozulu podu!no I poprotnu. I'rl pulng."lu sled.-
teg red. po vlslnl vrll se pomers"l. z.v!sno 0 prethadnog naglb. kosin. Ido 1/3 Iltln. ..",Iuk.). l.koll.
.. pomer.ju venlkalne spo)nlce d. bl SOpostlglo bolj. pov.zlv.n)e redov.. ~I(:enl ..nduel se mor.luutvuthl venlk.lnlm, horlzont.ln/m I ug.onlm v.zovlm. \sRk. 351.
.901
511ka35
~upljlne u kamenoJ !spunl se mogu punltl flnlm zemljanlm m.terljalom, d. bl se Stvorll. mog~noll u.sej.vanj. pomine g.blone. Prostor Izmee1ugablone I kosin. t.ko"e se punl tuc.nlkom .. prlmesom zem.Ije u odoosu 1: 10. Prilspunjev.nju slede<!egreda gablon. po vlslnl mo!e se ne dno uqredltl sloj plodn.
zem1j. od 10 do 15 em u kojl se postevlj.ju five vrbove Ann. teko d. Ih d.lj. hpuna k.menom nn O~I..
Suva mebvlne peska I cement., u prlblllnom odnosu 4: I, prlprem. se u posebnom urod.ju Zl dozlr.n;.
I meSanje, Iz kojeg se rn.finom zotorkretirenj. ravnomernom strujom vlzduho pod prltlskom (od 4 do6 Pa) suva mobvlnl kroz crevo potlskuje do duv.ljke Zl prsklnje, gde so poslbnlm dovodom rlvnomeroo
dodljevodl potreboo ZI hldrltlciju I ugrlmvlnje.
Zlhtm u pogledu kvelltetl su htl klo I Z8konvenclonalnl beton. P...k je refnl, najve<!egzma do 7 mm.
Ako je potrebno lmodltl debljl sloj 100 5 do 20 em), ondl nljve~ zmo ne sme prefl20 mm. Cementje billteta PC 250 III PC 350.
Mritu so prifvritu;e no koslne ankerlml uglavljenlm u Izbu!ene rupe u stenl, ullvenlm cementnlm mal-teram Hiradenlm po potreb! od brzovezujuteg eementl).Kod stene ko;e su sarno povrfinskllspucale mofe so radlll semo torkrel bez mre!e 00 lice.Povrilne po kojlm. Izblja podzemne voda pre torkredranje so brlflj/vo odvodn~. Na tlm mestlme polo!eso polucev/ koje odvr.de'vodu vert/klloo do jarkova 1rlgola. Ako voda Izblja mestlmlfno, mofe se ugradl.tI dovolian bro; kretklh cevl sa bleglm neglbom, kroz kole voda IStlfe slobodoo kraz sloj melter. I beto.no. Cevl so polafu u udubljenj. IsIIka 36) do bI se mageo ugredltl debtjl sloj maltera redl zdthe od smr.uvanja.
902
Mere u em
2
ij :".
Na .lIelje:
1 - drendne poluelv
2 - brzovezu/uel melter
3 - mrlto armaturl
4 - pr.kani blton
5 -'.tlne
6 - .poljna povr!I,na koslne
Slika 36
Ukollko Sl oClkuje odvalilvanjl veclh kom.d. stena I blokova, mreto mora d~ bude ad armature 5 mm,
po potrebl enkerovana u padlnu kratklm ankerlme. 510) maltere odno.no betona mOra da Ima vecu deb.
IlInu,
O.bljlna torkretlran)e n. sme bitl manja od 2 em u lednom .Io)u. Mrela armature mora bltl pokrlvene
.Iojem betona ad 3 do 4 em,
Zapremlnska masa !prleanog bltona Iznosl cd 2,25 do 2,35 tim' (ne!io manje ad oblcnog betona, ler
Sl formiroju zatvorene porI !spunjene vazduhom). Prltlsna cvrnoca Ie ad 5 '!{,do 15 '!(,manja nego kod
obicnog betona odgovarajuce marke.
Zbog male poroznostl, veceg udela sltnlh trakella I relatlvno vecog dodatka cementa !prleanl beton Ima
vecu vodonepropustljivost I posto/anost prIma mrazu.
Svezl prskan sloj mora Sl do otVrdnjavenja zaitltltl ad kUe, mraza, tegl, vlbrlranja I druglh mehanlcklh
oltecenja. Suvoj me!avlni se mogu dodatl svl dodeel kojl n!su itltnll sredstVa za ubrzavenjl ill usporavenjl
vellvanja, za povecanjl vodoncpropustljlvostl, boje) u granleama dozvoljenlh dozlranja. Torkret Se mora
negovatl 7 dana vlatenjem. Jedan sat po Izvr!enju radova ne sm.ju s. {zvodltl nlkekvl rodovl po povr!ln!
(gl.tovanje, zagledivanje),
Po potrebl, naraclto prl dnu koslna, mala so Iprleenl beton Izvestl u vUe slojeve sa vl!e slojavo ormotura,
4,2.4 Z a ! t'l t a s ten a v I t I h k a sin a a n k e r 0 van jam I tor k rat n I m r a s tar a m
Torkretlronj.m povr!lne sprecava se !spadonj. manjlh komada stenej obezbedujeze!tlto ad atmosferilija.
Paboli!anje sa pOStlie ubaelvanjem mr.te armature kojo se prlcvr!cuja dlraktno na povrSlnu stena III
posll nano!enja prvog sloje torkrata. Oalje poboll!anja sa po.tlh oko.a restresana panlle Stena vecog"010,
koje su sklone Ispadanju, prlcvrsta sldrlma lankerlmo) koja su povazeno so mrdom armotura.
Ouilna .Idra sa blre tako da sa o.lebllene panlja stena poduhvatl ugrednjom sidra u zd,avu .tenu na
dovolino .Igurnu dutlnu. Ankerl moreju bltl ze!tlcenl od korozl]e, Normelno sa ugradulu enkarl no.lvo.t!
od 15 do 40 t I dutlne 2,5 d06 m I vl!e. Rastojanje izmedu enkera j. od 1 do 2 In. PoStojeea mreza
armatura pr.cnika 3, 4, 5 ill 6 mm pojacava se dodetnom "meturam na meStu glave sidra (sllke 37 1381.
5 Osiguranje kosine i oozice nasipa pored vodotoka
6.1 Osigur.nf. kosin. n.sipa f.!in.m.
Fa!lnama s. oslguravaJu ko.ln. na.lpa kol' so .talno nalaz. pod vodom tlla J. urzln. protok. veca ad2 mI..
5.1.1 Pro.t. ta!ln. ..d. .. ad vrbovog pruca dulln. ad 2 do 3 m, pr.tnlk. 3 em, koj. so .101. I pOV.luju u.nopove pr.tnlk. ad 20 do 30 em, .a dulln.ma do 5 m. Snopovlso v.zulu tanklm pruCem no .vaklh 0,3
do 0,4 m. Pruc. mora bltl .Irovo, a nJegova set. vr!1.e u vremenu od 15. oktobra do 1. aprlla. T.ko~. s.mole upotrebltll pruc. od topol. II!jov.. Na prueu ne sme bltlll!ea.Foiln. so tako~. mogu uradltl od plastltnlh mr.to, Ispunj.nlh k.m.nom III tue.nlkom .Osiguranje kosin. nasipa prostlm ta.ln.m. prlkalano I. na .lIeI39. Izvodl s. polaganjem ta;lna Jedn. dodrug. upravno no tok vode. Na razmaku od 1 m stavlj.ju.. popr.ko tank. ta!ln. (kobe) dulin. do 20 m
preenlk ad 12 do 15 em. Tank. ta>!ne (kobe) UVOlana.utieom q,2 mm (prema standarduJUS C.B6.110)
na razmaelmaod 0,4 mm.ProstaI tank. ta.ina uevricujusakolj.m (111eellenlm >!pkama) dulin. ad 1,0do 1,5 m, preenika ad 6 do 8 em. Kolj.l.ipk. moraju Imati kuku na gomjem kraju, kako bl s. postlgla
evrstoca V.la ta!ln., a po,blj. se normal no n. koslnu n..lpa, U dnu notice n.slp. kolj. IIIIlpke s. pOblja'ju normalno na teren.
Sllka 39
5.1.2 Puni.n. t.'ln. rad. so pretnika od 0,4 do 1,0 m, deb/line omOt.ea od pruc. od 10 do 15 em a dull.n. ad 3 do 6 m. Ove ta>!n. s. takod. mogu raditl od plastlenlh mreta.Jezgro se punl kam.nom, tueanlkom, !Ijunkom IIIoblutkom elja Je vellelne 18 113 vec. od ".jveceg otvor.
mrele. Ova vrst. ta!lna radl se na naroeltlm .kelama u blllini mesta upotrebe« vezuje .e Iteam q,3,8 mmno razmaelma od 0,4 m, prema standardu JUS C.B6.110.
Fa!lne od pruca Ilvod. se najv!!e do kote mole vode, kako ne biistruill..
Potom .e Ispred tallna Izradl k.menl nabacaj, preko tailna Izradl kamena kaldrma, a Iza raSinaIzradl ..
kamena naslaga. 8ro; faUnal debljlna ~amenog nabaeaja I kamena naslage zavls. od dublne mal. vod. Ikontiguroelje obale vOO.nog taka.
Na slikama 40 I 41 prikazana .u dva tipa osiguranja koslna u komblnaeijl.a k.menlm nabaeajim. I na.slagom, kao i izradom kaldrme iznad kote male vade.
Mereu m
~ *5V
.~~-~.
"'~'~"
Silka 40
,905
Mere u m
,Sv
~'---,;>J,,,
.~/~~' "-0,20.
,":'
..r. M_:-
0,4 do 1.;°
SlIka 41
5.2 Osiguranja kosina nasipa kamenlm nabaOa/em I na!lagom III potpornim zldovima
Obl~no se rade na putevlma u dollnama reka, kod kojlh se deo trupa nothl dellmfOno pod vodom.
Oslguran)e koslna radf se tada kamenlm naba~a)~m (trpaneem) I kamenom no.lagom, kao !to je prlkazo-
no na slikama 42, 44 , 46. Ova oslguranja je mogu~e Izvest! prlmenom potpornlh zldova od razll~ltog
materijala, prlkazanlh na sllkama 43 I 45., Kameni noba~aj radl se do vlslne male vode, na taj no~in !to
se kamen nobaeo I po nollel naslpo, a zatlm gvozdenlm ~lpk°"1a !cuskljom./ svakl k.men pomen da bln.sao svoje le!!!te I do bl se time ostvarllo potpuno ukle!ten;e. Neba~oj komeno mole $e rodltl sa obole
iii $a plovnlh objekata. Komen mora bltl krupan (oko 0.05 m3) I te!ok. da go voda ne bI odnela I damote Izdrfatl udare tal..a. Prl rodu se $tolno vrsl kontrolo projaktovanlh naglbe pod vodom, Mora;u sa
dOdav.ti I sltniji komadi kamen. radl ispunjav.n;. !upl;ln.. Debljin. naba~aja krece se od 1,0 do 2,0 m. U
donjem delu koslne n.sip. (notlea) mora se Izvesti !to blatl n.glb k.menog nabaOaja, a u gronjlm delo.
vim a nagib je za male brzlne vode 1: 1, a za vece brzine od 1:1,5 do 1:2. Nabacaj s. radl do kot. m.le
No obolama gde se JDvIJ"Ju vac{ udarl talol. vode, u!tlta no.flcft nll'{p" f ko,tne mola 1ft (/vr~ltl prtrnullorn
betonsklh tetraadara Ilzvodl sa do vlslne udare tel..a.
Merp u m
vv
sv
Na sllel ie:1 - otkopanl humus
2 - betonskl zld
SV - kOla nodnj- vode
VV. - kota vellke vode
~lIka 43
Mere u m
vv
-5v
~MV
Na sllel ie:
1 .- otkopanl humus
2 - kamona nutage
3 - kamenl naba~aj4 - kamena obloga (kaldrmal
MV - koto male vode
SV - kota srodnle vodoVV - kota vellke vode
Slika 44
,907
Kam.na na.laga radl .. na ta) no~ln !to .. obro<l.nl kam.n sId. ru~no. N'Jkrupnl). obra<l.no kom.n).mora .. ugradltl na povrllnam. ko.ln. I banko. N. vldnlm povr!lnamo k.m.n so mora slo21t1u vldu k.l-
drm. I obradltl ~eklt.m I Iprle.m, toko d. 58doblj. potpuno z.tvoren. povrllna u vldu krupn. koldrm.sa .po)nlcama Ilrln. od na)vll. 2 do 3 em. bIZ ~Ivl)onl',
Prtkaun' dpovC na sllk.me 42, 43, 44 t 48 prtmen'uluI. Z8r.en. tokay.,. Z8ve~.,..ene.okoveprimenjuJa la oslgurenja prlkazano na lIIeI 48. Sv. n..adana ollgur.nj. mor.ju la prl projaklov.nju prl.
lagodhl datlm ullovlm..
Ma.a u m
.,.-:-V'I
---
,-sv
No IllelJa: I
1 - kamen. obloqa (kaldrmal
2 - k.men. nasl.g.3 - kamenl n.b.e!aj
Slika 48
~ao I u prelhodnom Ilue!aju, oslguranje kemenlm nabae!ajem I n..lagom mola .. lamenlll pOlpornfmzldom, zavlsno od mogucnostl fundiranj. predm.tnog llda.
6.3
5.3.1
Osiguranja kosina nasipa kaldrmom
Oslguranje koslne nasipa kaldrmom prlkazano je na sllel47. Prlmenjuje se na vodoplavnlm le.enlma koje
pl..1 lamo velika voda baz rezornog dajstva. Nollea naslp. mora bltl ukop.na u e!vmo I st.bllno zemlil'
!te, da bl salzbaglo s'eganja.
Ova vrsla kamena obloge radl sa na taj nae!ln !to se preko planl..ne pov.ilne na koslnl naslpa stavl sloj
iljunkovito.peskovltog materljala III kamenlh olpadaka u debljlnl od 15 do 20 em. Ovaj sloj slull kao fII.
la. I spree!ava odnoienie e!estlea zemlie Iz naslpa prl merenju vodostaja.. Prema lome, zolzradu navedanog
sloja ne sme se upotrebltl samo pesek, jeT bl ga voda !sprala, pa bl us led log. nast.lo deformlsanje k.ld..
mi.Preko sloja iljunk. 11\kamenlh otpadaka polah se odab..n! krupnlil kamen da bI se posllgla !to bolj. ve.zo, prl e!emu ie polrcbno da dodlrne pov.ilne Ilm.au pojedlnlh komada kamena budu !to veee. Na sa".V'
elma I na lieu koslne kamen .. dOleruje e!eklcem I ipleem. SaSlaveln. smeju bill v.el od 2 em, bez elvlja.nj.. Krupnljl kornadl kamen. Slavljaju se u nile delove kosin.. Posle kaldrmls.nja viii se nabljanje rue!-
nlm maljevlma. da bl sa kam.nle !to bolje ukleitllo I doblla r.vna povrlln..Prlkezanl lip kald.me .adl se u IIue!ajevlm. kada je brzlna vode preko D,S mi..
Kaldrma je slaba ako je debli'na od 20 do 30 em 11\jaka ako je debljln. od 30 do 50 em, ito ..vis! odbrdne vod..
.:909
Mereu m
2../'""3
V'I
~1,OO~I--:'
~
,1 do 2,0
N. sllelj.:1 - otkop.nl humus
2 - k.men od 30 do 50 em3 - k.menl otp.elill !Ijun.k od 8 do 63 mm4 - fvrsto tie5 - zld od k.men. u e.mentnom m6lt.ru
Silk. 47
5.3.2 Oslguranja koslna n.slpa ko)e su Izlozene dejstvu vellke vode prlkazana su no sllk.m. 48 I 49. K.ldrma
n. koslnl naslp. s. osl.n]. n. nozleu od k.mene nosl.ge Izrat1eneod krupnog I rukom slohnog kamena.Temelj ze Izr.du ove n..I.ge, premo meram. prlk.zenlm za n.vedene tlpove, mora bltl u fvrstom t st.,
bllMm zemljlhu.Ove vrste oslgur.nj. primenom kaldrme I ukopane n"l.ge rode se u slufajevlma kad. velika vod. u ree.
nom toku 1m. veeu brzinu I kad. se ofekuje nj.no vee. razorno dejstvo.
Mereu m
3
. ~
vv
-
N. sllel je:
1 - otkop.nl humus
2 - kamenod 30 do 50 em3 - kamenl otp.elill !Ijun.k od 8 do 63 mm
Silk. 48
-.....
910
Mereu m
""'tV','
2.00
t~.J. "00
1,00,.
~~.~
I'''''''I\'&I~ \\..
4
Na sllclJe:
1 - olkopanl humus
2 - kamen od 30 do 60 em3 - kamenl olpacllllllJun.k od 8 do 63 mm4 - ..monlklo tie.
SlIka 49
5.3.3 Oslguranje kosin. kaidrmom. prlkazano na sllel 50. sa Izradom Stope notIce od lomlleoog kamen. u ce"menlnom malleru (odoo,a 1:4). rad! se u ,iutaj.vlmalateg razornog dejStvs vellke vode. TemeH noticekoslne naslpa mora bit! u tvrstom I Stabllnom .emljllw Idovollno udall.n od dejstv. ...dnl. vod..
5.3.4 N. sllel 51 prlk.zano Je osl.n).n)e k.ldrme n. zld cd toml)enog kamen. u cementnom m.lteru odnos.1:4 III no zld od beton. m.rke 10. Ako je zld od tom Ijenog kamen. u eementnom m.'teru, njegov. Ilrl.
n. u krunl mora bltl 0,50 m, a .ko je od boton., t. Ilrln. mora d. Iznosl min. 0,4 m, Ov.j so slue.) pr!.menjuje prl fundlr.nju stope nollee no vecoj dublnl ! k.d. se prl kop.nju temelj.
':'81"ena vodu It! nodo.vol)no st.bllno zemljllte. Izr.d. Stope nollce mob se Izvestll u kombln.el)1 betona I k.men. u cement.
nom malteru.
Mere u m
2r-/ 3/"--
/
I
~'''~o~~, ~
',-.;;>v.).."~\..<""", ~
iC,SO vv
MAil,
N. slle! je:
1 - otkop.nl humus
2 - kamen od 30 do 50 em
3 - k.menl otp.elllllljun.k od 8 do 63 mm4 - zld cd lomlj.nog k.men. u eementnom m.lteru It! od beton.
marke MB 10
Silka 51
SlIe.n je n.eln br.de stope notice prlk.z.n na sllel 52, gde se fundlr.nje r.dl n. m.njoj dublnl . notle.
od beton. m.rke Me 10.
Mereu m
,'''''-!o:!.Yo
"'-.:
~,~.
':.~:. ---0'
.---
p
'Y~-y--
Na sllei Ie:
1 - otkop.nl humus2 - kamen od 30 do 50 em3 - k.menl olp.el II! Iljun.k od B do 63 em
4 - betonsk. noUe. m.rke MB 10
Stlk. 52
t1,2> ~1,20 t-
0 0 0 00 0 0
0 0 G'"~QP
} 1,20L 1,20 ~1,20L ~., 1
912
,
AkoIeIspod neslpa .Iabo n05lvo zemljltte na vea.l dublnll ako sa'pri kopanlu lamalla Stopa nollce 01'
l"e na leikofa oko crpljanja voda, onda sa nollea redl od belona marke 20 sa fundlranjem na ilpovlma.
kao ho ia prlkazano na .Ilel 53. ~povl sa pobljalu do noslvog Ita \\I sa proraeunavaju na tranla,
Raspored ilpova prlkaz.n Ie na slid 63.
5,3.5
\\1..
-.......,°,50 .
-
Mareu m
~-vv--"-
...':':~~~- ..._-
"'.".""-'''''~'~~--o. 0
-' M'-0'-
~I
z ,
N
~0'"
0,25
o,~
Na sllel ie:
1 - Olkopenl humus
2 - kamen od 30 do 50 em
3 - kamenl olp.cI III illun.k od B do 63 mm
5 like 53
O~J tip oslguranj. mol. Ie relltll prlmenom betonlkog zld.. pr!keZinog ne IlIeI 54.
Suvl zldovl ollonj.nl n. k.m.nl n.b./!.j (trpan.e) 111k.m.nu nall.gu pr!kaZlnllu ne lilkem. 55 I 57. N.-b.f.j I n.ll.g. mor.ju II radlll od krupnog kam.n.. Ova Vrlla oslgur.nj. radl .. ZI v!soke n.slpe gd. su
v.llkl r.fnl10ko.1111 gd. II of.kuj. v.llko r.zorno d.jslvo .ode. prl f.mu more bllll.kvo projeklov.nj.Ilzr.d. k.menog n.ba/!aj. d. selzb.gn. podlokev.nje.Ovl zldo.1 r.de I. po uslovlm. z. zid.nj. kam.nom
"u suvo". Z. zld.nj. I. more od.brlll krupnljl k.-men. prlblUno Istlh dlm.nzlj., kojl se n. 181t.vclma I n. Ipoljno/ltr.QI obredl f.klt.m 1llI;kom. S.st..-c\ ne smeju bill v.tl od 2 em, nlll s. s. spoljn. str.n. sm.ju flvljatl,' voz. mora bill pr.vlln.. Spoljn. po-
vnln. kam.n. r.d. s. pr.m. odr.".nlm n.glblm.. . unulreinj. povrline I. rede pr.m. naglblm. kojl sun.ho Ilrml;1.
.
K.m.n mora bill poslol.n, fvull krup.n. Ukollko j. tie m.nj. nOllvollI, m.re zldov. mor.ju Ie prll.go-
dill nj.govlm dozvotj.nlm naprezenjlma,
914
5.4.1
--
i
T.hk tip oslgur.nj., .. v/slnu n.slp. od oko 7,0 m, s. spoljnlm naglbom kosin. 1: 1 1b.nklnom llrin.1,0 m, prlk.zan j. n. sUei 55. Unutr.!njl n.glb kam.n. n.sl.g. l.no.1 1:0,5. S. prodnj. str.n. k.m.nl
n.b.~.j s. zavrhv. kam.nom kaldrmom..
Mereu m
mt~. ri
malts. h
N. slleli.:1 - kamenokaldrm.2 - kam.nln.b.'¥j
Slika5~
Ov.j lip os/gur.nj. mole so relltl ..vllno od lokilnlh uslov., b.tonsklm (gablon.klml potpornlm' .Idom,
prlk...nlm n. .lIel 56,
M.re u m
vv-
MV
-
N. slle! j.:,
- otkopan( humus2 - samonlklo II.
3 - potpoml zld
MV - kota m.la vod.VV - kOla vaUkavod.
Silk. 56
5.4.2 Vrlo tehk lip o.lgur.nj. z. vlslnu n.slp. H <; 10,0 I.pollnl n.glb ko.ln. od 1:' do 1:4/5 prlk.zan j. n.
.lIeI57.
Unutre!nil n.glb ZI kvaUI.tn. z.mli.n. III Ifjunkovlto-p.skovlt. mal.rlja'. n.slp. mor. bltllll v.rtlk.l.n
IIIu n.glbu 10:1, dok z. sl.blj. zomlj.n. m.l.rlj.l. po pr.vUu IznosI5:1.S. pr.dnj. .tr.n. k.m.nl n.b.~.i s. Zlvrhv. kam.nom k.ldrmom.
,915
Mer. u m
0.5
h ml~ll"'<7 'IV
--:.~.~.:.-
----- .- --
- H man.
N. stle! je:
1 - kamen. kaldrm.
2 - kamenl n.b.e.j
Silk. 57
5.4.3
Na..da". o.lgur.nj. "e rad. .. do ~ru". n,,"po. vet do kat. ka!a's. "alnl za 0,5 m IznDd kote vellk.
'vad..
0'1') tip oslgur.nj. t.koa. j. mogut. zam.nltl potpornlm ztdom,
Oslgur."jo kosin. koj. nlsu Izloten. d.jStvu mol. vodo po pr.vllu so r.do od gotovlh b..onsklh ploe.. k.ono j. prlk.z."o "a stlc! 58. Ploee mera 35 em X 35 em I debljlne od 18 do 20 em poldu se no s10J!IJun-
kovlto-paskovltog m.telij.l. debljlne ad 15 do 30 em, . r8Spored j. prlkaz." no sllel 59. Debljln. ovogsloj. !Ijunk. z.vls! ad vremeno trej.nj. vellko vo~e. Spoinle. IIrln. ad 10 do 16 mm n. sm'lu so hpun).-
v.tl vet ostavltl otvor.no, Jor (prem.iskuStvu) ob10g. moro d. "dl!o",Oblog. j. mnogo bolja I st.bUnIJ. .ko se ploe. n.prod n.v.donth mera polalu dlj.gon.lno, pod uglom
ad 45°, kao !to Je prlkaz.no n. sllel 60. Osnovne I z.vr!no ploee mor.ju Im.tI obUk trougl., Oblog. 58mole r.dltll ad !oStougaonlh ploe. k.ko Jo to prlkazano na-slleI61.
1
~
/';
/
/"~':..:.s~ , ,
-1./"~~'~'6'~~ \ ~,
Mer. u em,
'IV--
. '~~~,,:-,:
N. slle! jo:
1 - otkop.nl humus
2 - !Ijun.k ad 15 do 30 m
3 - batonsk. ploe. 35 em X 35 em, M8 30
Slika 58
916,' --
--
Mereu em
rI9~~ggggSIlks 59
Mereu em
Zavrlna strans oblogll
Silk. 60
917
JOOOO[
")~~~~rSilk.61
6 Osiguranje kosina visokih kamenih nasipa (roliranje)
Oslgur.n)e kosin. vlloklh kamenlh n..lp. sprovodl se od krupnog k.men., k.d. se nspolate dovol)nom
koll~lnom k.mene Iz usek., Izr.dom Strml)lh n.glb. ko.ln. sman)u)u se koll~lne zomljanlh rodov. a, po.
red tog., zouzlm.)u se m.nje povrlln. zomljllt. pr!lzr.dl trup. put..
6.1 Osigur.nje kosine kamenlh nasipa roliranjem n. dUlini kosine od 5,0 m, r.~unaiu~1 od teren. do nivele.
te pula
Prollrenje no!lee koslne po~lnje n. prvo) tre~lnl koslne od teren.. NoUe. temel). mora bltl u ~vmom 1
st.bllnom zeml)lhu (sllka 62),Mere .kamene obloge s. mestlml~nlm po)e~.nJlm. njena dablj!n. d.te su na ;lIel. N. oveJ ne~ln neslpso mOle obl.g.tl s.mo ako Ser.spola!e s. postoj.nlm krupnlm kamenom u dovolino) koll~lnl.Z. Izredu oslgur.nj. more se upotrebltl probr.n kamen. Sv.kl kamen obloge pOStavi se t.ko d. njegovanajdllZa strena bude upr.vne na koslnu naslp.. K.men mora bltl zdrav, )ed.r, potto)an u vodll na mrazu,krupno~e ;;. 30 em. mereno po najm.njoi dlmenzl)l. Prllzradl se mor.)u pottlfl pravllne vaZeI uklelten).kamenll.Odvoaenje vod. Iz lemel)e stope mora sa IzvrMtl dr.ndnlm poorezlm. ("llieevlma") van trupa puta, sonaglbom dn. proreza do 10 %, u zavbnostl od du!lne pror.za. Prorazl Ie mora)u predv"'.tl n. nainlf'm
N. sllkeme 63, 64, 65 ozn.eene su I odgo..rejut. mere icamenlh oblog. I tem.lfnlh lIopa, koje la.lse
od dullne koslna. ISla taka, prikazenl su I prorezl Z8 od.odenie .ode Iz temelinlh stopa. Izrada oslgure-
nj. radl se. u s.emu prema t. 6. 1.
Mere u m
"~""
- In 0,50
N. sllel ie:1 - Ispun. kemenom2 - drenafnl proroz
Slika 63
7
I
r-
~~I;
'1 co."~l '
---
..J',f.
../,J,'0
'-.
/"1,OO~
~~'I>y do -10 'I.
Y' \2----
N. sllelje:1 - Ispun. kemenom2. - drenatm pror.z
Slika 64
~ ~~ ~
~
Na sllel je:
1 - !spun. k.monom
2 - dr.na! nI prorez
Silk. 65
Osiguranja kosina useka kamenim rebrima
.919
Mereu m
Mereu m
Na kosln.m. useka, gd. s. n.laze pojedln. sl.ba I vl.lna m.st., mora s.lzvliltl oslguranj. kosin. us.k.
kamenlm rebrlm., kao !to je prlkazono na sllel 66, Kaldrm. ne more da pokrlj. e.lu povrllnu kosin.,
v.~ se mole r.dltl u vldu r.b.,. I l.le~lh kam.nlh svodov., koJl slule kao dr.nalo z. Isu!enj. kosin.,
920
------
R.bra .. m.dusobno pov.zulu .vodovlmau obllku luka IIIlzlomll.n. IInll.pod uglomod 90°. Povrlln.Izm.du r.bar. I.vodov. s. humuslraju I zetv.raju IIIoblatu bu..nom. R..m.k r.b.ra j. od 3,0 do 10,0 m,11I1neod 0,6 do 1,5 m, a debljln. od 0,5 do 0.8 m, Ito .avlsl od dubin" u..ka I kar.ktol1sdka Iia kosin.koju ITobaoslguratl. Prllzradl rebar. k.men se pol.h na posleljlcu od IIjunkovlto.peskovllog meterlj.la,
debljln. od 15 do .20em, IIIna posteljleu od k.menlh otpadaka.
R.br. I svodovllzr.duju se cd krupnog kamen., doteranog eekteom I IIIjkom. K.men more bltl evrst Ipostoj.n. Ispod stope robra mora se post.vld poluperforlr.na dren.zna eev ~ 15 do 20 em. eljl pr.enlk
zavid od prode.nj. vode s. kosin..Polaganj. eevl proj.ktuje s. do obllznjeg'propust. 111do pogodnog men. Ispod t",pa puta . njeno po.
st.vljanj. predv~. s. n. s!oiu glln., pr.ma st.nd.rdu JUS U.S4.062.
Um.sto trap.zestog jarka bolj. j. prlmenld rlgolu, jer j. ona povoljnlj. k.ko u .st.!Skom tako I u pogle-
du b..b.dnosd..obr.e.J..
Rob,a u ob/iku /ukov.
. ,
I ; IL_l.--!
0,6 do 1,5
~ 3,OOd'0 10,00
'".'.'~W~' "", ~ ...t.v
"
Mer. u m
~\-- Rebr. u ob/iku iz/om/j.nih /inij.
I I IL-L..JO,6do~,5-r rr--f
I.I '
I
L -!-~0,6 do 1.5 ;~-~
t-.I~
3,00 do 10,0
1 : 100
",...'>:,::\CI." '.»''1
H
.:~\..~. ..~il' .
',.."-~ Po/up"'o,i,.n. dr.nal.n c.v ~ 15 do 20 em
~$~
.
'
~o~oSilk.66
921
8 Odvodni zastitni jarkovi
8.1
Ako je ponebno do se (znad useka lit zaseka Izrade lOhltnl jarkovl za spre~avanje dlrektnog sllvanje vode
so prlbrelne snane nlz koslnu useka, onl se rode premo sllkama 67,68 I 69. Ukollko je nuzna njihova prl-mena, onl se moraju Izvodltl u neporemecenom I vodon.propustljlvom tlu. Ako 50..!tltnl jarkovl mor.-ju radlt! u vodopropustljlvom tlu, tada se obloze kamenom u eementno/n melteru lit betonom. Jerkovl
mogu bit! trougl..tl Irlgollll1l trepezast! ijarkovll.
Neoblolen zahltn! jank prlkazen je ne slle! 67. Od zemlie dobljene kopenjem ierke I zemlie uzete sestrene mora se Izradld berma. I to u onlm slu~ajev!ma kada Je mell neglb terene, . vecl prill\"vode, Mini.
malno odStojanje od !vIea useka je oko 1,5 m, a Ivlee larka" 5,0 m.
Mere jarke zvlse od poduznog pada I kollclne vode koj. se prlhveta I odvod! v.n usek. u rec!pljent, 1'0'
dulrd naglbovlh'arkov. morebltl n.lm.nl' 0,3 %,Mere u m
~---------------------
I
"". I~
N. sllel Ie:
I
1 ,- lOmlja Iz j.rk.2 - n.bljen. mesn. gllna
Slika 67
8.2 Tr.pelOst! Jarak u vOdopr,opust!jlvom tlu s. oblag.nJem Strano betonsk!m kan.!etama premo standardu
JUS U.S4.0621\1 kaldrmbanJem (sllke 68). Keldrme se more poloz!t! ne sloi peske debljlne 10 em, toko
de ukupne debljlne kaldrme s peskom Iznosl od 30 do 35 em. Debl)lne keldrme odreduje se preme podu-
lnom neglbu I kollclnl-vode. s tlm de podulnl neglb ne sme bltl m.njl od 0.5 %.
Umesto kamene keldrme mogu so prlmenlt! pref.brikovene betonske ploce III betonskljerek Izgraden ne
lieu meste.
U brdovlt!m kreje.;me, gde su u pltonju vece pomln. SOkojih se vode sllve preme useku, jerkov! SO..de
uz primenu berm! eko nlie moguce neko bolje rdenje (sllke 691.
Mere u m
------.....--"../'".....---,........
.....---
II ~--~'r-- ~O'30 do0,35
l+ <TIln 5,00
....-
(""'-
Slike 68
922,
Za koslne useka du!lh od 12 m mora se posebno uradltl projekat zanlte koslne.
Na sllel 70 prlkazan j. naeln z.~tlte naslpa obodnlm zahltnlm jarkom za prlkuplj.nj. povr!lp.ke vod.
k 0/ ~;e sa prlbrdne SU.ne sliva nlz koslnu.
Slika 69
Mere u m
~ ~
nino 5,00
U slucaju druglh padin., sa kojlh Se povrilnska voda neposredno sflva na ko.lne u.eka, prlhvatanje vode
re!ava sa slstemom obodnlh zahltnih j.rkova na uzvodnoj padln!. Ovlm relen/em, ne remetl .e postoj..
ca vegeatelja, sarno se sprecava nckontrollsano dotleanje vode na kosin. .aobraeajnlcs (sllka 71),
Mereu m
'~~~~
Slika 70
Ej
f~::;:
OOl OP 0;1
s'~
6> ~N0-c
"i
0~.!.-;
S10
EN~
to
='c: c
";Ii: IU10 0 tE ~ ~
~ 8 .~E c: c:11:1
"C11:1
';; E :EE c ::J~~-g2 s i~ :I :;;~ ~
8; ~ ! !:g'=~'=... Iz ... N M
N. Olnovumillj.nj. Republltkog .Ikr.tarll.t. Z8kulturu SA SrblJf br. 413.81/74.02 od 4. II 1974 n. pl.t, Sf po~r n. prom"
~l.mp. 5.vezni UI/od Z8 nflnd.rdizbcijl' u Ueoprad
)
,923
/,1j~
]
~I'll~]
;::III~V5
924 nK (jIJ.1.1:(,"I.:!
JUGOSLOVENSKI
STANUAUU
SA OBA VEZNOMPRII\IENOlll
od 1-1-1967.
1'lURonNI KAMENTehnickl uslovl zn ohluganJe kamenl m plOCHIIIU
JUSU.T7.010
\"1.1966.
"0e...2SQ
5=!..
"G;."g:3"a.aI!>!0'110:I...
"c~.g"00
0e.i!:00>~
==
~u~'0
~Q.
-..e-II>..a.3~0..
RdenJe br. 18-418111 od 20-VI-1966; Slutb.nl 1151 SFRJ br.26/1966.
Natural .-.(olle. Technical specifications, ./,,,: fadng ",;tl, slab.v of siolle
1 Prcdmct stalldarda
Ovaj stanuan.! propi.uje lehn;~ke ,,,love zn il.hm pOlrehnot( nUllerijnln, prnjeklovnnje i Il.vlllle-uenje spuljne i unulru~nje obluge ud pl()~a uu priruunug k..ouena (u uuljem lekslu ..knouenepln~cH).
Yrsla ; kvnlilel knouenn ou kojeg su iZnluene kutnene ploee nisu preumet ovog sta",larda.
2 lzbor matcl'ijala
2.1
2.11
Kamene ploee
Pr; izhoru vrsle kamena za oblaganje. projektant, sporazumno sa investitorom, mora ua odaheretakav kamen i naein ugradivanja. kojima ce se spreciti, odnosno umanjili sletne poslediee kojemugu da proislcknu u~lcd ulicaj" na ohlogu. a koji!;u nuvcdcni 1I dnljim odrcdh.tnH\ ovogslandarda. vodeci pri tome racuna 0 nameni obloge.
2.12 Zn spoljna oblaganja vazni su sledeci utieaji:
- polozaj zgmde prema okolnim zgrad'lI"n i "bjektima.
- seilmiHa zona u kojuj se zgnlua nalnl.i.
- maksimalne i minimalne tempemlure mesla i blize okoline zgrade, kao i trajanje osuneavania(insolacije),
- jacina i pravae preovl.dujucih velrovn,
- zagadenost okolnog vazduha, uzimajuci u obzir polozaj i udaljenost lokalnog induslrij,kogpodrueja,
- mogucnosl zadrzavanja almosrerskih padavina na iSlaknulim delovima obloge,
- ceslo zapljuskivanje pudnol.ja,
- rallli mehanicki utieaji na oblogu u loku njenog kori~cenja.
Za lInulrasnja oblaganja dolaze U obzir uglavnom mehanieki i drugi lItieaji, kao sto su:
- habanje i udari (za stepenice, pragove"podove. podnozja is!.),
- stetna isparenja (u laboralorijama, induslriji is!.),
- korozivne i masne lecnosti, odnosno malerije (u slovariWma is!.).
- raspadanje organskih matedja biljnog ili zivolinjskog porekla (u induslriji, slovari~til11a, pro-davnicama is!.).
Kako za spoljna. lako i za unutra~nja oblaganja moraju se upotrebiti i odahrali takav kamen iostali materijali pOlrebni za oblaganje, koji neee izazvati nikakve stetne poslcdice usled hemijskihi elektro-hemijskih ulicaja izazvanih pri dodiru obloge sa oslalim ugradenim malerijalima.
Svojstva knmena u odnosu n. rallle uticaje koji se ulvrde po odredbama lac. 2.12 i 2.13 ovog slan-darda dokazujll se alestom koji je propisan u JUS 13.133.200,taco 6.
Pri tome treba uz navedeni alest priloziti i podatke 0 vec izvedenim zgradama sa izabranim ka-menom kad god :z.~10 posloje uslovi, kao i podalke 0 stanju obloge takvih 'grada tokom vremenanjihovog poslojanja. Ilzbor boje, lekslure i vrsle kamena, i vrsla obrade povrsine kamenih pluea, slobodan je prema 51'0-razumnom nahodenju projeklanta i investilora, i mora se unapred utvrditi.
Dimenl.ijc i oblik kamenih ploca morajll. shouno predvidenoj namelli. bili u skladll sa o<lredhamaJUS 13.83.200. a sarno za specijalne svrhe mogu se, uz obrazlozenje uz projekt, primenjivali kamene'ploee drugih dimenzija.
Debljina kamenih ploCa zavisna je prvenslveno od evrsloce i ostalih svojstava izabranog kamena,velieine i mesla na kojem ce ploee biti ugradene.
2.13
2.14
2.15
2.16
2.17
2.18
Ukupno n. U
IJUGOSLOVENSKI ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU
I
Portland
I
Aluminatni
I
Hidratisani
I
PesakNamena maltcra
cement cement krecJ)u
zapreminskih delova (Iitara)
- za zali\'anje rupa zaspojna sredstva.. .. .. 1 - 0,20 2 do 3
- za zalivanie medupros- spolja:lara izmedu lida i ob- 2 do 3;loge..
0"" " " " ' "I - - unutra:
3 do 5----.----. -..------ -- --_._- ----- ---.-----.----
- za ispunjavanje ispodpodova .. .. .. .. .. ,. I - -. 3 do 5
-------.-_u_--.------ -- - -- --- --- ~J-----~._-- -.- -----..- -_...-.-----. ----.--- --- --- za ~spunjavunjc spojnica I
izmedu ploea: ia) .. . . .. 1') I
- 0,15
I
2').. .. .. 0. .. 1
jli b).. .. .. .o .o .o o. o. - i 1 - 2 do 3I
Slran. 2 JUS U. F7. OIU 925
Najrnanje denljil1e ploce. S onzirorn l1a pdlisnu cvcslocu kamena, su prema labeli I.
Tabela I
Za obloge
Pri pritisl10j ,
~vrstoci\'rrtikalne j pod ova
-- ---spolja spoljaunutr~\ unutra
kp{crn' najrnanja denljina u mm
po JOO
preko 30n
30
25
10
\0
30
25
\0
10
2.19
Akl) it: kamcn l1arn~ito ~vrsl i zilav. sa pritisnom ~vrs(ocol11 preko 1000 kpjcm:'. I1wgu sc 1.:1verlik'alna spoljml oblagal1ja upotrebili ploce denljine 20 mm.0.1 "dredbe lanele I il.Uzimajll se ploce ,a obll1!!anje ulo1.il1a prozonl i vrnln, donjih povl'sil1n Vel1ne;1i slicnih ckmcnala. zulim za poplocavanjc halkona, Jotlija i spoljnih. ncznulno optcrcccnih pndovu,pri .:emu ploce mogu bili i tanje. ali najmanje 10 rnm.
1'0 pfavilli. La spoljnll oblogll Irena predvideli ploce klase II u smislu klasirikacije po JUS R.B.1.2()(),a primel1a knrnenih ploca klnse B i C za spoljnu oblogu maze se predvideli sarno nn delovimn oblogekoii su ,asticeni 0.1 neposrednih ulicaja,Pri lome se place klase C ne smeju za' verlikalna oblaganja poslavljati na visinu vecu od 3,0 m raeu-najuci 0<.1lrOloara. odnosno tcrasH ili masivno ogradcnih halkonn.
2.2
2.21
Malter
Malter mora tla jc priprcmljcn i izraucn od Il1c~avinc cementa i pc-skat a prcma potrcni Ul unda1akhidratisanog krc~a ili nckog srcuslva za uhrl.unjc vClivunjn. pln~tificirunje i 51.Cement mora da odgovara odredbama JUS R.CI.OIO, 011 i 015.1.lidr:niS:lI,i k.rec mora da odgovara odredbama JUS B.CI.020.Srcdstva za uor7_anjc vezivanj~1 maltera ili betona. plastifikutori i sl., mornju udovoljiti odred-nama tu~. 2.14 ovog stundarda i namcnjclloj svrsi.Pcs~lk mora hiti pran. granulomctrijskog sastava cdgovurajuccg svrsi, pri ~el11u 7.a m~lltcr la za.livanje meduprosto!'a najkrupnije zruo ne sme bili vece ad 6 mm.Vodu 7.<1spravljanjc maltera i bclona nc SOle da saddi suslojkc koji hi ~lClnn dclovali Oil kamcnuoblogu. sastojkc maltera ili melalna spojna sreustva.Prema nameni maltera, odreduju se najmanje razmcre me~anja saslojaka prema tabeli 2.
2.222.232.24
2.25
2.26'
2.27
Tanela 2
Napomena: 1) Maze se upolrebiti beli cement.2) MOle .e upolrehiti i kameno nra~no od krecnjaka,3) Evenlualno sa dodacima po taf. 2.24 i 2.28 po upulstvu proizvodafa tih sredslava.
926
------..
JUS U. F7.010 Slran. J
2.29
Malleru z.a zalivunjc spojnica moie 'e, osim dodataka navedenih u lac. 2.24. dodati ncko pro-vcreno srcdslvo za posliz.anjc vece vodonepropuslljivoSli.
Za cement i navedene dodatke, predvidene z.a upotrebu po odredbama ovog slandarda. mora seopilima provcriti jos prc upolrebe da Ii ne iz.azivaju nepoicljna iscvelavanja Hi promcnu bojc naizabranoj vrsli kamene obloge.
2.28
2.3 ;\Iclalna spojna sr"sl..
2.31 Za ucvrscivanje kamenih ploca vertikalne obloge primenjuju se razna metalna spojna sredstva i 10:
- kotve-nosaci, kojc pricvrscuju kamene ploce za podlogu i ujedno ih osiguravaju od spadanja(sklizanja), slicno si. I;
LL '-,~~
~1r'" ~;
=%=
~
Slikll I aa) od plo~lih profHa
Slika I bb) od ullaonih prol'illl
- kotvc-ohiene, kojc osiguravnju kamene ploec od preturunja i vel.uju ih l.a pmllogu, ,Iieno ,I. 2;
':,~~
-H
%
Slika 2aa) od plostih profila
.-- Jal~,I~4
0: ~
~.!~9}=
I '-J
~1l=-~LJJ
Slika 2 b
b) od okruglih profila (iiee)
- spojke i klinovi, koji spajaju po dye kamene ploec medu sobom i osiguravaju njihov mcdusobnipoloz.~j, slieno sl. 3.
mind
~crQ«====J>-
Slika 3 a
a) spojka
n
ITSlika 3 b
b) klin
Kotve-nosaei moraju biti izradcnc od takvog malerijala, i tako konstruisanc da, ugradcne uploCe i podlogu, nose eelokupnu tdinu ploca, bel. ohzira da Ii je predviclcno njihovo ugradivlI-nje sa zalivanjem ili bez zalivanja supljina izmedu obloge 'i podloge (zida).
Dimenzije I, b, 3 i d kotvi moraju se proraeunati na osnovu optereeenja od tcline ploea kojukotve nose, i na osnovu mehanickih svojstava materijala od kojeg su kotve izradene.
2.32
2.33
SIr:.1I1;t4 JUS \', F7. nw 927
2.3-1 I)oz\'olja\'u sc primcna i drugih vrst~1 kol\'i-nosu~a. osim onih prikulunih lOin primcr nu sl. I.II _Iu~a.io\ il11a kad _e radi 0 oblol1al11a sa z:lIi\'anjem slIpljina ilmedu obl,'ge i pmlloge. ako iz.\mla~ oblog< dokaz. da su ladovoljene odrcdbe la~. 2.32 i 2.33 (kao npr.
""sl. 4).
~r"-;
; lr~! ,'i I
i- -'::- -1-
izglcd sa stmne ilgled spreda
:!.35 Metalna "'Pll.inasredstva svih vrSl~t lT10nlju hili izrndcna ad nekorodirujucihmClala:I1cnJajuccg~elika. !,ocinko\'anog ~clik3. podesnih legura bukra ili sli~nih metal". Pri lome sred,lva od po.cinkovanog celika moraju hiti pocinkovana leI\. posto su pripremljena. C'dnosno skrnjcna na odgo-\'arajuci oblik i dimenzije.
Zaptivlti ItlUlcrijali 7.;'1dilatacinnc nl7.dclnicc morajll hiti lrujno elmti~lti. ncpropll!'ini 101 \'utili.ne smcju Sieino ulieali na oslale gradcvinske malerijale s kojima su u dodiru. a sami morajll hiliolporni prel11a lIlieajimu okolnih gradevinskih m;lIerijala.
"aocI;,,1 icni malerijali dolnle u obzir:
- imprc!!nisanu kudcljnn u}c.
- slIlldcraslc sintc(i~kc muse u trakut11u.
- ralnc claslicnc plast-masc u trakmnn.
J Projckt i s)lccifikacija
3.1
3.11
Sadrloj projokla
Projekt za obluganje odredene zgrade mora da ~adrli sledece:
- u ralilleri 1 : 100 izgled. k;m\kterisli~ne horizontalnc i vertiblne preseke delol'a 19rade predl'i.dene za oblaganjc. i raspored dilalacionih raldeln,ica. sa glavnim merHilla:
- u ranneri 1 : 20. I : 10 ili I : 5 karaklerislicne elemenle obloge. ploca. pmpusla venaea i pmlor-!'ikih banaka. uloiina otYOl"tI,kao i naerte nosccihclcmcnnlapod loge. svesa mer,lIna samih clc~menata:
- u razmeri I : 5. I : 2 ili I : 1 delalje kolvi. spona. klinova. oslonaca. rupa za uglavljivanje spojnihsred,I;lVa. k:to i delalje posebnih profila i dilatacionih razdelniea:
- tchnicki opi!'i prcd\'il.1enog sistcn1n ohlaganja. vrstc. hoje i ostule knrakteristikc ilanranog kn-mena za ploce i njiho,'e po\'rsinskc obrade, lIZ naznacenje uticaja koji se predvidaju da "e dc-lovali na oblogu.
3.12 Projcklol1l In.:ha ullaprcd lIsloviti tla sc clemcnti o!\lonaca 1.1\uhln~u. gdc Bodj~ tn mogul"'. il\lcdlllIporcdo sa grubim radovima. a II zavisl1n~li od v..sic oSl1u\'ne konslru"-(:ijc zgra<..lc prcdvi~cne 7.aoblaganje (opeka. raznc vrslc blokova. armiranobetol1ski ili 111ctnlni skclct). i sistcma nblolganja.
Izvodac obloge mora na osnovu projekla po prelhodnoj ta~ki da "riprem; radnicke monlazne pla-nove cclokupnc ohlollC sa rcdnim brojcm rctluva plo~n i rcunim brojcm I"'lo~a u svakom reot!. Oviplannvi morajll biti izradcni u podcsnoj ntzrncri. a najrnanjc I : 50. i moraju hiti podncli nH sagla!'inOSlprojeklantu. odno,no nadzornom organu pre e\'enlllainog rezanja i montaie plo~a.
Projeklant. odnosno izvoda~ gradevinc. zajedno sa izvoda~em kamene obloge. spo",zomno lIlvr.duju redosled izvodenja rado"a na oblozi u odnosu na oslale gradevinske i gradevinsko-zanalske
radove na odnosnoj gradevini. Po p",vilu. oblaganje knmenom so iz\'odi po zavrselku svih ostalihradova na p'radevini. izuzev (pri unulra~njem oblaganju) radova na bojenju i malunju. polagunjudrvenih pod ova (parkela i sl.) i pod ova od raznih \'eSta~kih materijala (linoleuma. pve.a ; sl.).
3,13
3.14
Redni broj II
Dimenzije ploce u emI Naziv \ Vrsta kame-___.__1 Broj I. Primedba
I komada
I \ \ \
ploce
I
na i obradereua I ploea I d\11ina ~irina debljina
~I
j II I I Ii
928JUS U. F7. 010 S.rana 5
3.2 Spccifikncijn
3.21 Sreciribcija mom da sadrz; spisak materijala potrebnog za oblaganje, a specifikacija za ploceIreba da je prikazana prema sledecem obraseu:
322 rrema potrebi. speeifikacija se moze dopun;ti specijalnim zahtevima za pojedine elemente obloge.a koji mogu da se odnose na vrSlu kamena, teksluru, povr§insku obrndu, profile i slicno.
Ul spccirikaeijll ohave7.no se prila1e atest u .mislu tnc. 2.1" ovog 'Iandnrdn.3.23
4 Opste odredbe
4.1
4.11
Po<etak radova
Oblaganje kamenom po oVom standardu smeju da izvode samo specijalizovana preduzeca, ili pre-duzeea sa speeijalizovanim pogonima, registrovana za izvodenje ove vrste radova.
4.12 P,C pocetka radova na oblaganju, izvodac tih radova obavezan je da proveri stanje prethounoizvr~enih gradevinskih radova, odnosuo elemenata gradevine koje treba oblagati kamenim 1'10-cama i to:
- ispravnost mera podloge, otvora, uloZina prdzora i vrata, prepusta venaca i drugih profila,u odnosu na projektom predvidene mere;
- vertiblnost, hori7.0ntalnost i eventualni nagib pod loge;
- kvalitet podloge (zidova ili meduspratne konstrukcije) u pogledu sposobnosti prinnjanja predvi-dene obloge, kao i u pogledu stanja eventualnih spojnica i eventualnog isevetavanja;
- ispravnost oslonaea i rupa za kotve, ukoliko su izveueni u samoj poulozi u toku njenog izvodenja;
- isprnvnost kamenih ploca i spo.inih sredslava .vih vrstn, ukoliko izvodac ohloge nije ujedno i;sporliCilac lih materijala.
4.13 Ukoliko primeli bilo kakve nedostatke koji bi ~tetno uticali na ispravnost obloge, izvodac obloge.ie obavezan da 0 tome izvesti nadzornog organa, odnosno izvodaca gradevinskih radova, sa zuh-tevom da se nedostaci uklone pre pOC'Clkn oblaganja.
4.2
4.21
Ziebovi i rupe
Rure za kolve u podlozi (zidu) moraju biti dovoljno velikog precnika za prijem kotve i maltera l.azalivanje, a dubine najmanje 60 mm. Po pravilu, rupe tfebn dn imaju pro~ireno dno.
Rupe i zlebovi za kotve, spone i klinove u kamenim plocama obloge moraju se iuaditi ma~inski.Rupe mogu biti okrugle ili drugog oblika, pode~enog prema predvidenim spojnim sredstvima, adubine najmanje 20 mm, slicno sl. 5.
4.22
-r
QJlQ
'.,d ;.( ;;
~/, \\~fI'
I /. /,, ,,/~ ;;
!
.I
~~
,\~-'.
Slika 5 Slika 6
4.23
Za spojna sredstva ad plo~tih pro fila preporucuju se tlebovi prema sl. 6 koji se zardu kru1nompilom malog precnika (oko 0 60 mm) ili odgovarajucom glodalicom za kamen.
Uz zlebove i rupe, u ploenma obloge, moraju se izraditi udubljenja u koja ce se upustiti kotve ilispone da ne bi svojom debljinom strcali u spojnicu, slicno prikazu oznacenom sa
"na 51. , i 6.
Slrono 6 JUS U. F7.010 929
4.24 Ziebovi i rupe u podloli i u ploe:lmn mornju ~e, pre umelanja melalnol! ~pnjnol! ~redsivil. ncisliliod pru~ine i olp"daka. i~prali vodol11 Iliko dll u llchu, odnosno rupi. ne oslilne vode, a lalim seispune plOpi~anim mallerom u koji se uli~kuje predvideno l11elalno ~pojno sredslvo.
4.3 DrIac; ralnih konstrukcija
4.31 DrzaCi ralnih konslrukeija na fasadama oblozenim kamenim plocama, kao slO su drruCi lastava.l!romohruna, antena i natpisa (firmi i reklamn), latim ~tubici b:"kon~kih ograda i 51. mornju ~e ukot-viii neposredno u podlogu.
Zabranjuje se pricvr~Civanje tib elemenata la ploce kamene obloge.
4.32. Oluci i oluene eevi, na fa~adama oblozenim kamenom, moraju hiti odmaknuli od kal11ene nhln/lenajmanje 5 em, a ucvr~ceni prenm odredbama taco 4.31.
Ukoliko na unutla~njim kamenim oblogama Irebn priCvr~liti elemente opreme ili nrmntllre In ralnein~talaeije, ondn In njihovo pricvr~civanje vnIe u svemu odredbe lac. 4.31.
4.33
4.4 Dilataeione raldelniee
U knl11enoj ohloli se moraju predvideli I ilve~ti verlikalne dilatacione raldelniee na ralmsku odnajvi~e 6 m slim da se lakva raldelniea mora izvesti i na meslu dilalaeione raldelnice zglade,ukoliko je lakva predvidena.
4.5 Ukotvljenje ploca
4.5\ Svaka ploca verliknlne obloge. izulev malih ploca povr~ine do 0.06 m2, mora hiti ukolvljena u podlo~umelalnim kotvama bilo dul verlikalnih, bilo du'- horilontal~ih Iviea, slicno Sl. 7, a prema sledecem:
- sa najmanje dye kOlve, ploce povr~ine preko 0,06 m2 do 0,20 m2:
- sa najmanje celiri kOlve, ploce povr~lne preko 0,20 m2, slim da ra]mak Ilmedu dye kolve ne ~mebiti veci ad 40 em.
P.r.O, 6m2
P~O,20mz --<:>Ai
po..O,20ml <>'t~I
Q
AI
Slika 7
4.52 Krajnje kotve-nosaci. i obicne kotve 1110raju, u ~vakom slucaju, da budu udaljene od uglova plocenajmanje 10 em. Od ove odredbe izulimaju se kotve na uglovima ploca kojima su obloleni ~Iubovi.ulozlne prolora i slicnih elemenata na uglovima, pri cemu ~e spojna sred~lva mogu po~tavljall slicnosl. 8.
Pri oblaganju donjih povr~ina (tzv. vi~ece obloge). svaka ploca ohloge, bez obzira na njenu velieinu.mora biti ukotvljena, odnosno obdena u smislu lac, 4.51.
4.53
930
----...
JUS U. F7. 010 SIr.n. 7
dt JI; .'~
d'
/
.' ",
' L'./,~
"
.
,.,,~
. ..~. //
PF~~/~ If[/~~
-
,~ ~
Pb
Slika 8
5 Oblaganje po raznim sistemima
Oblaganje vertikalnih povr~ina kamenim plo~ama 'mo~e ~e izvoditi po tri rama ~istema,
5.1
5.11
Oblaganje bez zalivanja
Oblaganje bez zalivanja pro~tora (~npljine) izmedu ohloge i podloge prema sl. l) primenjuje se zazgrade od armir:lnobetonskog ili melalnog ~keleta. kao i za mll~ivno gr",lene zgrade ako to lohln;gradcvinski prnpisi zahlcvnju lJWP.poschnih u!\lo\':\ (slcganja lcrena, fUlnih i1olacionih pOlrchHi !\I.).Proslor izmedu poledine plo~u i pod loge mol'll hiti po I'nlvilu 3,~ I em.
Oblaganje po ovom si~lemu 1110'Colpo~cli Ick 30 dana po~lc zavr~etka poslednjeg <praia. odnosnokrova, za kojc vrcrnc, smalra se, treba c.Jajc lavr~eno osnovno sleganje zgradc.
5.12
5.13 Povr~ina pod loge. ukoliko jc to zid od opeke ili blokova. mora se poravn;lIi zatinjavanjem (»dcr-sovanjem«) spojniea. a ukoliko mailer iz ~pojnica ~tr6 izvan r:1Vnipodloge. moru sc pOl'avnatistruganjem. Po~lo jc lako pripremljena, podloga se mora ;lOlovali proliv vh.ge nekim podesnim pre-maz.om koji obezbeduje »disanje« zida (»respiralornost«).
Na poledinu plo~a, sa izradenim rupama, odnosno 7.lebovil11a za metalna spojna sredslva. pola',use oslonci-odstojnici (Izv. »poga~e«) od guslog eementnog maltera I : 2 i to u svaki ugao po jedan.sli~no sl. 9. Oslonei-odslojnici su pre~nika oko 8 em i debljine bar za I em vece od odstojanja oblogeod pod loge, tj. najmanje (3-1) + 1 = 3 em, a najvi~e (3 + 1) + I = 5 em.
5.14
1
2
.L.4
,o"I"'"~. f \I'
,)-..:........
~......(. ).\
'
. I
"
. ;~.~\\_~j
"-.,,('J'\:..:~'Y
-:
~: +--- ;,
l"';-\ ":: (/C"'\ "'--,1~.' 'I
. . 0'
:''"
: :1 . . (; 'J'
.
_J . ~~w,!
-. _.--Slika 9
1) osnovni zid - podloga; 2) odstojnici od eementnog mallcra;3) plo~a obloge; 4) vazdu~ni prostor.
Slrano 8 JUS U. F7. 010 931
~.15 Na ('pisani IUI~in pripremljene plo~c sc uspruvljuju i poslavljuju na mcslo predvidcno prnjeklomlakn da jns svd eemenln; malter oslonnen-ndslojnikn bude prilisnul \II podlogu loliko da i7lnedu ru-Icdine ploCa i podloge oslane predvidenn ~apljina od 3 :i: I em. Rupc u podlozi. odnosno rure iliZlebovi u plocama. sa \lsadenim spojnim sredslvima. zaliju se malterom pTOpisanim u tac. 2.27,lahcla 2.
Ploce se poslavljaju lako da im vidna strana bude u predvidenoj ravni obloge (npr. rasacle). ZaodrZavanje jednake debljine spojniea kako horizontalnih, take i vertikalnih, u spojniee se izmeduploca slavljaju privremeni umeei (trake ili klinevi od olova, drvela ili s1.) lako da zalaze oko 1 emu dubinu spojniee. Ovi umed se poslupno vade pri zalivanju spojniea malterom, Ick poslO je maileroslonaca-odslojnika ocvrsnuo.
Sledcci, visi red ploca. .:noze se postavljali tek pO~IOje malter u prethodnom, niiem redu, potpunoocvrsnuo. i
5.16
5.\7
5.2
5.21
Ohlngnnjc sa znlivanjcm
Ob!al'anje sa zalivanjelll prostora izmcdu ploca obloge i podloge prema s1. 10 primcnjuje se za masivnogradene 19rade od opeka, raznih vrsla blokova (belona ili armiranog betona) i s1. Proslor izmedupoleuine ploca i pod loge mora bili po pravilu 3::!:: I em.
2
3 :::'
Slika 10I) osnovni zid - podloga; 2) zaliven prostor; 3) ploca obloge.
5.22
5.23
Za pocetak radova na oblaganjll vaze odredbe lac. 5.12.
Spojniee zidova od opeke ili blokova moraju se pre oblaganja ocistili (i7grebali) do dubine od oko2 elll. a ncposredno pre oblaganja, odnosno zalivanja, moraju sc pored logo isprnli VO<lOIll.Takodese mora oprali eela povr~ino pod loge, odnosno okvasiti.
Armiranobetonske j betonske povr~ine morajll se prema potrebi no podesan nacin orupaviti i okva-sili da sc poveco prionljivost malleru.
Ploce obloge se lIIogu na poledini zarezati !Iebovimn ~irine 8 do 10 mm i dubine najvi~e 8 mm (rodiboljeg prinnjanja), u morujll se pre oblaganja o~ist;li bd pra~ine i ne~islo~e, i prema polrebi oprali.
Plnee, sa i7rndenim rupumu, odnosno !Iebovimll zamelnlna spojnu sredstvll, pripremljene nil opisllninn':in, postnvljnju se n:1 meslo pre<lvideno projcktom, u nil ruzmllku od 3 :J: I em od pod loge.
5.2H Posto se II ndgoYnra.ill~e rupc. odnnsnn 'Iehove u plu~nmn i (1otlI011.1I~lIdc:spojl1l1srcdslvn i i"Jlliju",alt<rom, prostor izmedll plo':n i podloge se zalije mallerom koji se celicnom ~ipkom ili sli~nomalatkom mora pazljivo nabili lako da ~upljina izmedu ploca obloge i pod loge bude potpuno ispunjenamalterom.
Zalivanje i nabijanje po pravilll se Izvodi u slojevima i sarno 7-'1po jedan horizonlalni red ploca.Sicueci, visi red ploca. sme se postavljati lek po~to je malter u prethodnom, nifem redu.potpunoo~vrsllun.
5.2') P..)~h) Ol:vrSI1Cmailer kojim jc ~urljina znlivcna, pov.u..lc sc urncci i7. !lipojnicn, spojnkc se o{,istc iisperu, a 7.ntimsc II njih utiskuje malter. Say visak maltera koji evenlualno iscuri iz spojnicn morn \cukloniti tako da spojniee oslanu prave, ravnomerne debljine i u ravni povr~ine obloge, ukoJiko nijedrugacije predvideno.
5.3
5.31
Oblaganje istovremeno sa i"adom podloge
Oblaganje uz istovremenu izradu podloge (zida) prema sl. II primenjuje se kad ploce obloge trebaiskoristiti kao jednostranu opJalu pri izradi zidova, uglavnom od livenog betona ili lakih belona.
932JUS LJ.F7. OIQ Siron. 9
5.32 lJ tu svrhu se sa jedne slmne zida koji treba izlili poslovljo uobieojena runo 01'1010, a sa stranekoja cc hiti ot'tlagana pOSluvlju '\e konslrukcija ou urveta iIi metal.. 'na knju cc sc privrcmcno nasla-njali rloce obloge. Konslrukcija za rrivremeno pridr!avanje rloea mora bili lakva da polpuno obel-hcdi rmvilan polozaj ploco ohl,'ge 7.:1 ugrndivanja i da odoli mehaniekim rOlresima pri ubacivanjui zbijanju belona u oplalu.
---...
3
2
5
4
Slika II
I) privremena konslrukcija la ohlogu; 2) nahijen \..clon; 3) uobicajeno oplala; 4) ploce oblol1e;5) drveni klinovi za po<.lesavonje.
5.33 prosine i neeisloce. i rrema polrebi opmli vodom. a
5.34
Ploce se pre poslavljanja rt10raju oeislili odmogu biti zlebljene sho<.lno lac. 5.25.
Kolve u plocama moraju bili poslavljene ipodloge.
I'loce, pripremljene na opisani nacin. poslavljaju se uz konslrukeiju navedenu u loc. 5.32 i za njuse na podesan naein ucvrsle. pri eemu se u spojniee izmedu plcca slavljaju umeci po lac. 5.16, 0slobodni krajevi kolvi se poviju lako da slrce upravno u belon koji se ubacuje i zbijo.
PoslO je belon kojim je izlivena podloga ocvrsnuo loliko do je omoguceno skidonje oplale, skidose po1ljivo i konslrukcija koja je rridrlovala ploce obloge, umeci se pova<.le iz spojniea, a ohloga seobm<luje u svemu prema o<.lredbama lac. 5.2K.
zolivene mollerom najmonjc 24 sala pre beloniranja
5.35
(j Ohlaganjc raznih clclllcnata
6.1
6.11
Obla~anje stabova i sHeno
Slubovi, lezene, pitoslri i slieni islaknuli. clemenli ol1loge. koo i ulo!ine prolOra i nisa. bel ohliro
1'0 kojem sislemu je izve<.lena oslala obloga, ohlazu se plocama koje mogu bili prilagOllene odre-denim oblicima m\Vedenih clemenota.
6.12 Pri njihovom Oblal!llnju, pored ukolvljenja ploea u podlogu. ploce se moraju na uglovima, o<.lnosnoS<lslaveima na uglovima, spajali medusohno sponama, slicno ,I. 8.
6.2
6.21
{)hhl~nnJ(' hnnaknPrn1Or,k; hand; slien; horil<H\tnlni elemenli ohla1u se mvnim iti "wfili,,,nim ploeam" nlljnHlnjedebljine 25 mm, slicno sl. 12 i 13.
Slik:l 12
ttB.
,Gc'fI.~"L~=---J
Slika 13
n rrivremcno prnzna spojnica
Sorana 10 JUS U. F7. Ol() 933
6.22 Gornja povrsina naveuenih el
~
nenata oblo!'e. ukoliko je na spoljnim uelovinm Illrade. 11101'11hiliilvcdcna ~a nagihol11 koji nc t cha da ,jc rnanji od 2 i;;. dn hi !oICu",o~ucilo ~livnl1.icall11osr~rske'lode. ndno"lllu nlak;nlo spin1l1.C pra~inc i druge prljavstinc.a dui. prcdnjc ivicc mora se izvcstink''�,niea. ,Iienn sl. 14.
-_~2.1.
I<'~~' """, ' '
.
"..
'.'
.
~'",
,
"0.;' ,
' ",
.1,... ~"""",,,,,,, \I"~ ">:"~ ',:;.>"
l1~.
Ic""'1.'>L_~Jj
!!l../
Sliku 14
6.23 Spnjnica izmcdu venikalne obloge i Pf0101'skog banku morn bili sirine najmanje I em, i un lavr-sclka cclokupne ohlogc mom ostati I1clsPl.lnjcnumultcrom (kod (I II sl. 12), II mnltcrnm se ~mcznli,i 1ck r~lsto j..: Z::1Vr5CI10nsnnvno sleganjc zgrude.
6.3 Ohhl~anjc horimnlalno 0<107.<10
Oblaganje Od01UO nauproznrnika. venaca. nauslresnica i slienih povr~ina okrenulih nadole (IIV.»viseCih povrsim\«) sheno sl. 15. izvodi sc plocama koje se Illorajunaro~ito hri'ljivo ukutviti u pnd.In!'o. Knlve morajo hiti nhelhcdcne od ilvlaeenju il !,udlogc i ploee. sli~no sl. 16.
Slikn 15
)i_'k(Jr:.~q!,:_aJ~c' !!.'!J.- ..~-:\
Ii
2%
~:~(-.,;;-,~
~fI.
A
Sliku 16
O,'oli"
1--------
o,.'o'j ~
6.41
Ohlaganjc po<lnol.ja
Ohlaganjc pounoija ispod verliblno oblozenih povr~inn (rasau:.. slubova i sl.) izvodi sc. po pravilu.ploeama uchljim od onih kojima je oblo!ena ostala vertik,lInu povr~ina.
6.4
934JUS U. F1. 010 Strana 11
6.42 I'ri oblaganju podnolja. izmedu Iroloara. odnosno poda i donje iviee podn07ja. mora sc oslavilihorilOlUlllnll dilalaeiona razdclniea debljine nlljmllnje 2 em. koja se privremeno hpuni peskom.plaslicnom masom ili podesnim umedmll. Ako je Irolour. odlll"no
pod u nll~ibu. onda se spojniea
il.\'\Hli ruruh::lno ~n tl'utuurul11.ndnnsno p~,dnm. Po 1uvr~clkllcc:lukupnngnhlugunjui oSl\uvnng",h:gunjaIgrode. ruzdclnicasc i~b.li. isperc i zatim ispuni tvrdim asfaltom ili slicnim izoladonim.clasticnim mUlcrijalom, sHcno sl. 17.
ra~dclnica; 6) horizonlalni oslonae podnoija; 7) Iroloar, odnosno pod.
6.43 Izmedu pod loge (zida) i oblog~ podnozja. kao i izmedu obloge podnolja i IroIO:"".odnosno poda.
mora se predvideli i izradili hidroizolaeioni sloj. ako se podnotje nalazi k,1O saslavni deo spoljneobloge. ili obloge u vlaznim proslorijama.
6.5 Obrnda dilalationih ruzdelnien
6.SI Verlikalne dilalaeione razdclniee mogu se obradili na naCin prikazan na sl. 18. Sirina razdclniee morabiti najmanje \ em i u nju se Slavlja elaslicni umelak propisan u la~. 2.4.
6.52 Elaslieni umeei po prethodnoj lacki I reba da ispunja\'aju samo oko 1/2 dnbinc raHldn;ee. lakn <laprcdnja pulovina l"allh;lnicc t1!\tnnc prn/.nn. u prnlninn !oICnuklUH.Jnoi~punjanl I.:tp'i\'nim clusliC:l\imkilom.
6.6 Oblaganje slepcnica
6.6\ Oblaganjc slepeniea iz\'odi se na gazislima i tclima slepena, a ukoliko je projcklom pred\'ideno,i na obimnom zidu Hi obraznom nosa~u, u vidu podnolja, 51i~no 51. 19.
Strana 12 JUS U. F7. 010 935
~~~~r ipovi d./alja C
Slika 19I) gal;;;te; 2) celo; 3) cementni malter; 4) i 5) podnolje du! lida, odnosno du7. obralnog nosaca.
6.62 Ploce gali;;ta moraju biti debljine najmanje 20 mm. sa prednjom stranom proizvoljno profilisanom.slicno detaljima uz sl. 19. Prednja, gornja ivica gazi~ne ploce mora da bude zako~ena Hi laC !>Ijena.
Gali;;ne ploce se poldu u sloj ccmentnog maltera (posteljieu) tako da ploce celom povrsinom po.Civaju na malteru bel supljih mesta. Prednja ivica gazi~ne ploce mora biti za I do 2 mm nila od spoj.nice galista sa celom.
Ploce cela stepenica mogu biti tanje od gazisnih ploca, ali najmanje debljine 10 mm, n postavljaju se n~sloj cemenlnog maltera.
Ploce podnozja, debljine najmanje 10 mm, postavljaju se na sloj cementnog maltera koji se naba.cuje na prethodno ocisten lid, odnosno obrazni nosac.
6.63
6.64
6.65
6.7 Obh'~onje podovo
6.71 Oblaganje (polaganje) podova izvodi se ploeama debljine propisane u taco 2,18 na prethodnoociseenu i opranu podlogu (meduspratnll konstrukcijll, masivnu plocu ild,) preko koje se ra7.:lsli-re sloj cemenlnog maltera premo odredbama taco 2.27, cija debljina mora hili najmanje 2 em. Ce.mentni malter za ovu svrhu mora biti konzistencije »vlaian kao lemlja« i mora se solidno podbijatipod place. Ploce se polatu tacno horilontalno ili prema predvidenom nagibu.
Po zavrsenom oblaganju poda, spojniee izmedu ploea se moraju zaliti !itkim cementnim malterom,a visak maltera se, po njegovom stvrdnjavanju, mora pa!ljivo ostrugati; zaprljana mesta prem"potrebi oprali.
Iznad dilatacionih razdelnica zgrade (u podlozi) moraju se izraditi dilatacione razdelnice i u oblolipoda, slicno sl. 18.
6.72
6.73
7 Zavrsne otlrcdbc
7.17.11
7.o~lltnc mere
I'omoenc konstrukcije. potrebne pri izvodenju obloge, kao sto su skele, dizalice i sl., llIoraju hi',uskladene odgovarajueim propisima 0 lastitnim merama pri izvodenju gradevinskih radova, i moraj1lse odriavati u ispravnom slanju sve do zavrsetka radova na oblozi.
ZaWlne mere, u smislu prethodne tacke. podrazumevaju ,ve mere potrebne la zaWtu radnika r Ij
transportu i ugradivanju potrebnih materijala la oblogu, i ostalih radnika uposlenih na drugir,]delovima zgrade, kao i eventualnih prolaznika.
',12
936JUS U. F7. 010 SIr8n8 13
7.13 U cilju 7J\~lite izvedenih delovu obloge. do preduj. nuru~iocu zavr§cne obloge, u nnro~ilo oko vrutn.prozo"" raznih iviea i sl., izvoda~ obloge obavezan je da ih obezbedi privremenom oplalom iIislicnim sredstvima, kako oblozene delove ne bi o~tetili radnici zaposleni na eventualnim drugimradovima na zgradi.
G"zi~ta stepenica. podovi i drugi horizontalni delovi obloge, za~ticuju se tankim slojem (I do 3 mm)gipsanog maltera koji se kao zitka ka~a razlije preko obloge i ostavi da otvrdne.
7.2 Pr.m.ravanj. I. obra~un izvlienih radova
Izvrseni radovi na oblozi premeravaju se i obra~unavaju i to:
- 1)0 m2, obloge za rayne i oble povr~ine. bilo vertikalne, bilo horizontalne;
- po duznom metru, obloge za uloline. pragove, vence, stepenice. oarade, na r8Zne na~ine obra-dene ivice. dilatacione razdelnice i sl.;
- po komadu. razni elementi odredenog oblika i velifine koji se vise puta ponavljaju kao sto sukonzole, balustri i sli~ni elementi.
Zu obloge za koje je ugovoreno obrafunavanje po m2. mere se stvarne duzine i sirine vidne obloge,pri cernu se neobloleni delovi povdina do zakljucno 0,30 m2 (npr. ni~e za osigura~. ventile i 51.u vertikalnim oblogama, ili osnove stubova i 51. u podovima) ne odbijaju.
7.21
7.22
7.23
7.24Z" obloge za koje je ugovoreno obra~unavanje po duznom metru, mere se najdule vidne ivice obloge.
Izvouac je obavezan da za svrhe obra~unavanja pripremi ta~ne podatke 0 stvarno izvr~enim rado-vima na oblag.,nju, i eventualnim izmenama i odstupanjima u odnosu na prvobitno ugovorenepia nove.
Ukoliko pri obra~unu nisu pripr<mljeni dokumenti navedeni II prethodnoj tafki, izvoda~ je dulanda obezbedi potrebna pomocna sredstva za pristup oblolenim povdinama. odnosno da omoguCipremeravanje pre skidanja skele. Isto tako, izvoda~ mora da obezbedi potrebne radnike za pomaganjepri premcravanju. .
7.25
7.3
7,31
Preda]a iznsenih radova
Gotovu oblogu izvoda~ je obavezan da preda narufiocu polpuno ofiiCenu ad nmltera ili drugihoSI"taka i, prema potrebi, opranu.
SYe skele i druge konstrukcije, upotrebljene pri izradi i zastiti obloge, moraju bili uklonjene.Razne otpatke. suviSne plo~e i drugi materijal, koji su preostali od radova na oblag"nju. izYoda~obloge je obuvezan da ukloni sa zgrade i grudilistn.
Nedostatke koji se pri predaji naruciocu utvrde na oblozi i ostnlim r"dovima, a koji su proistekliradom izvodaca obloge, izvodac mora strufno da opravi i dovede u ispravno stanje u odredenomroku.
.
7.32
7.33
7.4 Rok ob8Tezne primene
Odredbe ovog standarda primenjiyace se abavezno od J. januara 1967. godine.Oye se odredbe neee primenjivati na radove na oblaganju ukoliko je njihovo izvr~nje zapoceto iliugovoreno pre navedenog roka.
Veza sa drugim stundardima
JUS B.B3.2oo - Prirodni kamen. Plo~e za oblaganje zidova i podova. Oblik, dimenzije i klusifikucija
JUS B.C1.OIO - Cementi
JUS B.C1.011 - Klasifikacija i uslovi kvalileta cemenata proizvedenih od portlandcementnog.klinkera
JUS U.N9.0SI .- Prefabrikovani aradevinski element I, Prozorski band od prirodnoa kamena
AtamD81 Beon8dakt Irafltkl uvod - Beolnd
937DK 621.8:001 3
J UGOSLOVENSKI
STANDARD
SA 08A VEZNOM
PRIMENOM
oil 198(}.01.(J9
JUSU.CS.020
1980.
Pmilnk br, 31-7303/1 od 198()'~17; SlutbenlliltSFRJ, br. 25/80.
Projek tovanje nUll tib brUla 1
hldrotehniekib n88lpaTEHNICKI USLOVI
Dam~ Tec/mica/ requirement. for de'l8n
1 Predmet standarda
1.1 Ovim standardom"
utvrduju tehnltkl uslovl za projektovanje naslpa i nasulih brana kojl"
izvodepretetno III potpuno od prlrodnih materijala, a za polrebe vodoprlvrede, eleklroprlvrede. InduI,r1e,saobrataja I u komunllne avrhe.
Ovaj standard definlle tehnleke elemente projektovanja 0 kojima je neophodno vodiC. neuna pri
formlranju lehnleke dokumentacije, Izvodonju I eksploatacijl hldrolehnltkih naslpa I nasutih brana.1.2
2 Izbor tipa konstrukcije nasipa ill brane
Tip konltrukcije ae odreduje na osnovu lehn'ltko-ekonomskol razmalranja varijanlnlh Ǥenj. na
jednom 111vile pregradnih mesla.2.1
2,2 Na Izbot IIpa nasipa IIIbrana ulleu sledetl raktorl:
- r."",I01.lvl nlilerlJIIII koJI po IvoJlan leomcl\lUlltkl1ll IVOJI'vllll. I ekapiool.clonllll nllovh,,,, IInl:l1.enobzlr za korlltenje;
- kllmatski uslovi kojl definllU dutlnu Irajanja sezone za rad sa pojedlnlm malerljallma I uslovl za lajrad;
- prlSlupotnosl prom. (Irose) gde It smello konltrukcij., u odno.u na lokaelje "'"I)()lot.lvlh mOler;j.l. I
Iredllv.1.I lrallipurt.
u~loyt tt'meIJt'III. konalrukrljt', kakn f"1 a('lornrhRlIll'khn IVnJtlvlml IrlllrU. I.kn I u vt'/.1." ohlllln""
vralolll I n.jolljelll r.llov. no oJ.tanJII lemelJ., loku\l. u l.m.IJhnil I "'lIghll ",,;...Im. koJI prelhCIII. IIIogranltavoju ugradlvonje malerlj.la u konslrukclju, a zavlse od oblika lerena I avojslava lemelJa kao
sredlne za koju se vezuje objekat;
- uslovl Izvodenja oslalih objekata (evakuaclonih organa, objekau razne namene sme!lenih na profilu illIrasi), vremenskl I organjzacloni uslovl, koriltenje malerijala Iz Iskopa, redosled radova, bezbednosl
lid.;
- uslovl u vezl sa mogutnoltu elapne Izgradnje I etapne eksploalacije konsnukclje (pre deflnlllvnoldovrlenja);
- hidrololkl uslovl na profolu (ili tras!) I probleml evakuacije voda u toku iI.gradnje I u lokueksploatacije;
- lie pen selzmltnoslilokaelje na koJoj .. I,"dl obJekal (brana-naslp);
- ugrotenost podrutja nlzvodno od brane, ill posebnl zahlevi u 10m pogledu;
- vojn! - stratelkl znataj konstrukcije I poaebnl zahtevl u tom pogledu;
- eksploalaclonl uslovll s 11mu vczl redovna I vanredna opleretenj., vr.me korlltcllja objekla 1sl.;
- velitina I znataJ objokla I I 11mu vezl Ilrpen uhlevan. 118\1rnosllI dozvoljelll al,I"" rll.lka.
1 izcl8njeI
SA VEZN1 ZA VOD ZA STANDARDIZACIJU
938
Navedenl faklorl, svaki za ,sebe, mogu predslavljall predmel projekla, odredivanja kroz Iludije IIslntivanja, UImogu bill zadall projeklnirn zadatkom.
Faklorl koji ulii~u na izbor IIpa ili Jokaeije brane, a ne podie1u mogu~nosti Istra1ivanJa ill se mogu
odreditl - defmlsali na drugim osnovama, rnoraju se navesll u projektnom zadatku.
3 Materijal za grade.ve
3.1 Za nastpe I nasule brane rnogu se korlstill svi prirodnt, dofabrikovlni I indullrljski malerijali kojl auposloJanib IVojslava u vremenu ekspJoalaeije - korllfenjl objekla ill elja promena svoJsllVI ne
umanjuJe sigumosl I funkcionalnosl obJekla ispod polrebnog nlvoa, iii se II promenl u vremenu uzirna u
obztr pri iz.radi projekla i iz.boru dirnenziJa.
Za koriltenJe malerijala koJI sadrte lakoraslvorlJive soli I nepotpuno razlotene mllerije organskog illneorganskog saslava potreban Je poseban dokaz.
3.2
3.3 Plema utaj nameni malerijali mogu bill:
- zapllvnl, kojl lIu1e za formlrlnje vododrtive zone u lelu brane I na kontaklu sa temeijlml (Iepib);
- dr.namo-fillarskl, kojl lIu1e za pribvallnje I odvodenje fillraCtonog tokl cprovtrne vode) Iz.temelja
Uliz. lell brane I za ubrzavanJe konsolidaeije zona brane Izsrldenib oil ltilljivib malerljlla ill lemelJI;
- zallilno-obioml, kojiliute za spreeavanje erozije od spoljnib ulleaja kojl deluju na branu ill nlllp;
- nosivl, kojl slu1e da obezbede slabilnosl i dovoijno malu deformabUnol1 naslpa (brane) prl eemu su
01la1efunkeije sporednog znaeaja;
- balaslnl, kojl alu1e da obezbede ve~u malU za nnsivu zonu, I 11m da svoJstva evrslo~e tdeformabUnosti balaslne zone imaju spored an znaeaj.
Po svojim osnovnim svojslvirna malerijali koji se korisle za nasipe i brane mogu biti:3.4
a) kohezlvni - finozml maleriJali
- sadrte preko 50 % frakelJa silnijib od 0,063 mm,
- Imaju granleu leeenJa (WI) ve~u od 20 Iln<\eks plaslienostilp ve~1od 10, odredene na frakeiJamakrupno~e Ispod 0,50 mm,
- irnaju merlJivu evrslo~u prt vlatnosll oko Wp Oednoaksijalna evrslo~a),
- ne ..drte vile od 5 do 10% frakeija od 0,50 do 5,00 mm;
b) nekohezlvnl- flnozrnl materijall
- ..drte preko 50 % frakeija sitnijib od 0,063 mm,
- irnaju granleu teeenja (Wt) manju od 20 I indeks plastienosli Ip manji od 10, odredene na
frakeijama krupno~e Ispod 0,50 mm,
- irnaJu praktieno nemerljlvo malu jednoaksijalnu evrsto~u pri vlamosll oko Wp,
- irnaju zma silnija od 4,74 mm;
e) nekohezivni zmasti(Jrlnularnl) malerljall
- sadrte oko t 2 % frakeija silnijib od 0,063 mm.'
- Imajll najv~e zrno oko 5.00 mm !IIlmaju naJvile 5 do 10% frakeGI krupnlJlh od 5,00 mm;
d) grubozrnlmalerljali
- sadrte vile od 50 % frakelja krupnijU, od 5,00 mm,
- ne sadrte vile od 12 % frakelja Iltnljlh od 0,063 mm;
e) meianl malerljall
- sadrte od 12 do 50 % frakega silnijib od 0,063 mm,
- irnaju granulomelrijsku krivu sa priblitno horizontalnim d.lom u nekom podruCju (nedostalakpojedlnil. f..kelJa);
3.5 Za ftnozrne malerlJale I nekohezlvne zrnasle malertJale sa najkrupllijim zroom oko 5,00 mm prlmenJuJu
se jugoslovenskt slandardt za geomehanitka ispilivanja navedent u t. 3.7 Igcomehanltka AC-klaslftkaci.ja, kao !lo je navedeno u lehnltkom normatlvu za lemeljenje.
Za grubozme i me!ane malerijale primena JU~slandarda je ogranitena zbog efekla razmere velitine
zma prema velitini uzorka i aparala za ispilivanje. Svako tspilivanje ovih malerljala zahleva analizu iprovero ulieaja velitine i oslalih $Vojslava Zlna na dobijenl rezultal, Ij. proutellosl inlerakeije
uzorak - aparal, a zalim uzorak - prirodna razmera.
3.6
3.7 OSIIOVIIOgeolllehanltk. "'OJIIV. IlllIlerlJlllo u h"lIIl (1I..lpu) dplo aU II 1131,,111,,1111""JIIS 11.111.012,JUS U.BL.014, JUS U.BL.016, JUS U.B1.018, IUS U.BL.020, JUS U.B1.024, IUS U.BI.026,
JUS U.Bl.030, JUS U.Bl.032, JUS U.Bl.034.
3.8 U slutaju nedovoljnog prelhodnog iskuslva sa slitnim III \slim malerijalima (po ""Sla"ku, poreklu ilokaliletu), moraju se ispilali sledeta posebna geomehanitka Ivojslva:
- mineralo!ki saslav (kvalilalivna i kvantilativna analiza) frakeija.
- hemijskl saslav podzemne vode,
- ekspanzivnosl - bubrenje, skupljanje,
- oselljivosl prema zasitenju (pri dodiru s vodom) u pogledu promene deformabilnosli,
- oselijivosl prema pulzaeiono-dinamitkom opleretenju,
- oselijivosl prema dlsperziJi glinenill frakelja u uslovima slrujanja vode iz akumulaciJe koja je druktijcg
kvalilela 0.1 podzemne vode,
- dukliinosl - slepen razvlatenja malerijala do pojave pukolina,
- puzanje pri stalnom naponu I relaksaelja napona p~i .lalnoJ defonnaciji,
- brzina disipacije porilih prilisaka,
- degradaeija u vremenu, utieaj mraza na tvrslotu.
3.9 Na lokaeij; gde .. predvlda eksploalaelja lIekog malerlJala lIIoraJu sc ohavlll 1.lral.1I1radovl koJh"', scdokazuje:
- zaliha malerijala u latno odredenim graniearna,
- uniformnosl saslava,
- podobnost za eksploalaeiju,
- geomehanitkl kvaliletl matceijala (hllni za upotrebu),
- % otpada Galovine).
3.10. Za malertjale koji !Ie mogu korislill za nasipanje vUe sc laboratorijska I lerenska ispilivanja kojima !ICutvrduju klaslftkaciona I inl.enjerska $VojSlvabllna za:
- vododr1JjivosII erozionu slgumost (spoljnu I unularnju),
- stabilno.1 I deformabilnosl,
- poSlojanosl u eksploalacionim uslovima.
4 Temeije~e
4.1
4,2
Brane i nasipi od prirodnih malerijala se mogu gradili na slenovilom i neslenovilom Ilu u lemeljlma.
Povezivanjem lela brane Ilemelja mora se obezbedill:
- statltko sadejstva,
- filtraelono sadejSlva,
- erozlona siluroosl,
- defonnaeiona slgumoll.
940. ..
4.3
4.4
4.5
4.6
Za zale~ene geomehanl~ke karakterlstike Iia na profilu I za obllk pregradnog proma mora'"lelmoekonomskom analizom odrediti:
- najpovoljnljl raspored i primena malerijala u lelu brane iIi nasipa,
- najadekvalniji trelman lemelja u eUju obezbedenja s;gumosli od erozije, defonnaeije i gubltka vode,
- najpovoljnija upotreba malerljala iz raspolotivih iskopa za druge objekle.
Svojstva lemeljnog lIa nalaze sc u Interakeijl sa svojstvima zona u branl (naslpu) i la inlerakcija odredujedimenzije I karakler zona u brani (naslpu).
Ako se u malerijalima lemeljnog lIa ulvrdi prisulnosl neslabilnih, rastvorljlvih sastojaka, moraju sc pritemeljenju preduzeti posebne mere.
Radovi (prlvremenl I prlpremni) kojlma se remet! prlrodno stanje u lemeljima moraju sc izvodit! tako da
se u lemeljlma ne usposlavi novo slanje za koje konstrukelja nasipa ill brane nije s;guma, Iii se morajuizvesti I naknadne me~e za uspostavljanje polrebnog kvalilela u temeljlma.
5 Racunsko dimimzionisaqje
5.1 Definieija
Pod ra~unskim dimenzionlsanjem podrazumevaju se leorijske, semiempirljske i empirijske melodekojima se odrcduju dimcnzije svakog konstruktivnog elcmenta iIi se za usvojenu veli~inu konstruktivnogelementa odreduje numeri~ka vrednosl koja karakleri~ da Ii usvojeni elemenl zadovoljava iIi ne.Dovoljnost dimenzija se definl!e krlterljumlma koji se usvajaju u odnosu na ra~unskl uticaj I metoduprora~una. Stoga se metoda prora~una I krlterijum koii se poslavlja kao dovoljan moraju jasno iskazat! upostupku ra~unskog dimenzlonl..nja.
5.2
5.2.1
Osnovni prora~uni
Prora~un fillraelone sllke
Prora~un filtracione slike obuhvala:
- polotaj provirne linije u lelu brane i u lerenu, tj. bokovima na koje se oslanja brana;
- koli~lnu filtracionog prolieaja kroz telo brane, temelja I bokova;
- pijezomelarske priliske I gradljente u telu brane, pri izlazu iz lela brane llerena,
materijala razli~llih propuslljivosti, na Izlazu loka filtraelje u drename elemente.
Filtraciona slika, u zavisnosti od slot.onosli, doblja se:
12 Zbijena glina u lepillu, debljine 0,50 m, najmanje
3 Glinoviti prall u brani
4 Glinoviti prall u lepillu, debljine 0,50 m. najmanje
941
Tabela I - Kriterijum za ftltarski nezaUiten materijal
Tabela 2 - Krilerijum za ftltarski zaUiten malerijal
Konlaktna erozija zemljanih materijala na spoju sa konstrukcij.ma od maler;jala vete krulosti (beton,telik, drvo, plaslitne materije itd,) spret.v. se na Osnovo istih krilerijuma, ali primenjenih ne n. srednjevet na najvete izlazne gradijenle (lokalne), kOJI 50 odreduJu iz filtraclone slike (pToTatunom ili
model skim ekspeTimentima),
Pro rat un filtarske ZOne5.2.3
5.2.3.1 Odredivanje granulometriJskog sastava
Granulomelrijski saslav prvog - pest.nog Jillra mora zadovoljavati sledete uslove:
- najvile 5 % zena silnijih od 0,063 mm (izuzetno do 12 % sadTtaj. 0,063 nun);
- koeliciJent Jednoiltnostl d60/d 10.;;10;
- d.. < 2 mm.
942
Filtar slutl da glinene i prafinaste materljale Stiti od kontaktne erozlje.
Granulometrijski sastay drug~g - IIjunfanog filtra mora zadoyoljavati usloye:
d.o F II =(5 do 10) X dlO F I
kada je:
(d", F II/d,o F 11).3 do 4
iii:
d.oF II- (12 do 58)dlO F I
d.. F II = (12 do 40)d.. F II
kada je:
(d", F II/d,o F II);> 6
(d.. F II)'=odldo3
d 10F II X d", F II
Granulometrijskl sastay drugog - drobljenog filtra (sa nezaobljenlm unlma) mora zadoyoljayall usloye:
dlO F II =(9 do 30) X d.o F 1
d.. FII-(6do 18)Xd" Fl
Ukollko se radio za!till materljala fije je najkrupnije zrno ycee od 5,00 mm ad 10 >0,063 mm, and a se
napred naYedenl Izrazl za odnose F I I F II mogu korlstlll uz usloy da se za F 1 granulometrijska krlya
redukuje na zrna manja od 5,00 mm.
Prl upotrebl perforlrane drenatne ceyl krutn,?g preseka prefnik olvora mora Izn05111:
~<; 2,5 d.o F
~ <; 0,5 da. F
5.2.3.2
pri femu filtarskl materljal aka ceyl treba da ima d",/d 10<; 5,
Prorafun dlmenzlja fi1tarsklh zona
Dimenzije filtaukih zona odreduju se po parametrlma:
- doyoljnog kapaclteta i
- doyoljne dimenzije za slgurno I ekonomlfno Izyodenje.
KapacUet 50 odreduje hidraulifkim prorafunom (jllracije, a konstruktlyne potrehne dimenlije zayl.. odsredstaya za izyOl1enjoI koltanja materijala koji 50ugraduje kao filtar.
5.2.4
5.2.4.1
Prorafun zaltltne ohloge uzyodne - yodene ko.lne
Odredlyanje merodaynog rafunskog uticaja yisine talasa
Uticaj ylslne talasa odreduje .. na osnoyu:
- usyojene brzlne, prayca I trajanja yetra koji deluje uprayno na osu hrane;
- vrednostl efektlvne dutlne zalela za pravae t 45° od pravea delovanja merodavnoa velra po oh~ascu:
efektlvnl zalel:1:1 XI eos',"!
1:1eos '"!
gdeje:
a; = 0;t6°;tI20;t 180;t240;t300;t36°;t42°;
Xi = odgovarajute dutlnezaleta;1:, eos,"! =13,15;
a; = 0 odgovara normall na pravae pruhnja brane.
Polio se odredi merodavna dutlna zalela za pravae a = 0, onda je vlsina talasa (ratunska) odredenaIntenzltelomi trajanjemvetrakojl se poklapasa praveem
'"! = O.Izhor merodavnog Inlenzllela I odgovarajuteg trajanja velra Ie vrli prema dljagramu, prl temu Iemerodavnllntenzltet uzlma za verovatnotu pojave od 2 %.
:i'I(J
:5
100
15 2.) ~,1;1.,1O tr 10 10~ JO
'°"Dulina ulela u km.
Dijagram vi.lne talasa (0.15 m do 6,00 m)
5.2.4.2 Odredivanje dimenzija za!tllne obloge
Dimenzije za!tilne ohloge odreduju se na o.novu merodavne velltine tala.a pomotu poluempirlj.kih iii
polueksperimenlalnih ohrazaea.
Okvirne vredno.ti nasule obloge od krupnog kamena za kosine I: 2 ,do 1:4 dale .u u labell 3.
Tabela 3 - Okvirne vrednosli nasule obloge od krupnog kamena
944
,
5.2.55.2.5.1
5.2.5.25.2.5.2.1
Mogu se dOlvolili odslupanja od t 50 % M za svaku velitinu. Odnos pretnika Hna i mase se rat una po
obraseu:
M=O,76XO'X'Y
gdeje:
'Y - suvazapreminska masa zrna U ohlozi.
Zallilni fillarski sloj ispod ohloge mora Imatl:
I 10.. F = (5 do
10) X Dn obloge,
(0", F/0 10F) = 3 do 5
I dehljinu najmanje 50 % dehljine obloge.Zallila od erolije malerijala u lelu hrane vrll se prema fillarsklm krilerijumima illotenim u I. 5.2.3.Za armiranobelonske zaltitne plote se ,uzima:
- dehl]lne - 15 em U lala", od 0.50 m,
25 em za lala", od 2,50 m;
- % armiranje - O,5'1f u obe lOne I u dva pravea; -
- mere u osnovi - najvile 3 m (tj. 3 X 3 m)
Za belonske prllme, ako'"
primenjuju kao lldana ohloga, mogu'"
usvo]ltI na]manje vrednosli M.o %
dale za kamenu obloBU, tj. od 10 kg za talas do 0,60. Za lalase vete od 0,60 mere blokova'"
moraju
odredili proratunom.Odllns IID]krate prema IID]duto] IIralll prllme ne sme pretl odnos 1:3.
Podloga za beton.ke obloge'"
formira lako da ne dode do njenog ispiran]a kroz spojnice.
Analiza slahllnostl kosin a
Op!ta natela
Analiza slabUnosti kosine se sprovodi po principima I zakonima leorijske I primenjene mehanike krulih i
deformahUnih tela. Izabrana metoda proratuna mO,rase oslanjall na realne uslove za sile I dcformaeije, 0
temu se mora dati ohrazlotenje uz proratun. Anallu ohuhvala:
- ratunsku !emu,- para meIre tvrslote,
- raspored unularnjih slla.
- faklore slgurnost\,
- velitinu dozvoljenih deformacija.
Za usva]anje svakog od navedenlh elemenala uhleva'"
obrazlotenje.Proratun slabUnosti
'"vrll za uslove rayne deformacije. Ij. za krititne promene upravne na prutonje
hrane (naslpa), oslm kada posloje posebni razlozl za sprovodenje proratuna u trl dimenll]e.
Ratunska opleretonja
Stailla opleretenja
Za zemljanl n.slp III hrallu stalno opteretelljo se fnrmlra po ohavljonoj konsolhlacljl, tj. po uuzlmonJukonatne upremlno pora I po postlullju dennltlvllih napono u tvrsloj fazi. U votint .Iutajeva slalnnopleretenje se sastoj I od:
- sopstveno mase nasipa (brane),
- mase stalnlh objekata na nastpu (hranl),
945
5.2.5.2.2
5.2.5.2.3
5.2.5.3
5.2.5.4
- stalnih povr!inskih sila od vode,
- stalnih zapreminskih sila od slobodne vode u sredini (uzgon--pijezometarski prlll.ak, flllr.c\oniprillsak).
Povremena opteretenja
I'ovrem"noopteretenje 50 Javljau eksploataeiJl1mote imati reddvnlIIIsluCajnikarakter, tj. Javljati50upozn.tim 111u nepoznallm, slutaJnlm perlodlma vremena.
Z. naslpe koJI slute i za puteve to je saobrataJno opteretenJe, Z8 br.ne Je to oscll.elJ. nlvoa vode u
akumul.elJI, lel7.mlCklutlcaJl, eklplo7.IJo,dlna",ICko ",lIIlno I .IICnn.Povromeno opteretenje zavlsl od tipa objekta, ali 50 mora jasno zadati, narotito u odnosu na stepen
konsolidovanosti brane IIi nasipa.
Prlvremena opteretenja
Prlvremeno opteretenJe se javlja u toku Izvodenja 111eksploataclJe kao prlvrerneno, prola7.llo ,tanJe u knJe
so objekat (naslp, brana) vlk ne vrata. Deflnlcija ovog opteretenja Je speelnCna za ,vakl obJekat, ali ..mora jasno zadall jer predstavlja nelzbetno stanje objekta pre nJcgovog potpunog dovr!cnja Ipreozlmanja funkeije za koju 50gradi.
RaCunska !ema
ProraCunstabllnosti sastojl50 u ulvrdlvanjn granlCnog sluCaja konOguraelje (naglha koslna, vldne kn,lnaI II.) I graniCne vellClne opteretenja kod kojeg 50 sredina nalazl u stanju zadovoljavaJute slguroosti protiv
sloma i u stanJu deformaeija prihvatijivih za njenu funkcionalnost (kao brane ill naslpa).
Za formlranje raCunske !erne potrcbno je:
a) odabrati razdelnu povr!inu (Hnljo kllzanja) izmedu nepokretnog i potencljalno pokretnog dela u
popreCnom pre5Ok~;
b) dennisaU veHCinu I pravae "clovanja slla (spoljnih utieaja) na potencijalno pnkrclni dcn branc
(naslpa);
c) dennlsali mehanizam deformlsanja (pomeranja) poteneijalno pokretnog dela brane (naslpa), i to:
- kao krutog tela u eelinl,
- kao krutog tela izdeljenog u blokove IIi lamele,
- kao kombinaeiju krutog tela I zona u stanju graniCne ravnotete.
Parametri Cvrstote
I'nsto]e pura",otrl Cvrsln~e Z8konsolldovano I pararnotrl Cvrsto~e za nekonsolldovana slanja tla - mate-rijala od kojeg je formirana bran a (nasip). Za nekonsolidovana stanja tla parametrt Cvrstote 50 mogu
dennisatl preko parametara Cvrstote za totalne napone ili preko parametara Cvrstote za efek IIvnenapone, uz odgovarajute parametre pornog pritiska u tlu. Za konsolidovano stanje 50 primenjuJu
parametri Cvutote za efektivne napone.OpW oblik definieije Cvrstote za totalne napone je linearoi zakon:
Sn = C + un'
tg 8
gdeje:
Sn - smiCuti napon u posmatranoj ravnl prl lomu;
un - normalni napon pri lomu;C i tg 8 - parametrl Cvrstote za totalne napone, zavlsnl od:
- stepena konsolldacijo,
- zbijenosli i vlatnosti materijala,
- vnte materiJala,
- nivoa naponskog stanja (un) u posmatranoj taCkl.
946 .'
5.2.5.5
5.2.5.6
5.2.5.7
5.2.5.7.1
5.2.5.7.2
5.2.5.7.3
VoblCajenl oblik deOniclje CvrstoCe u efektivnlm naponimaje lineami zakon za odredeni nlvo normalnlh
napona:
s~ = C' + (I~ tg 8'
gdo !It!olnakum (') Oln8COYI tI~nllklJu U orakllvnhl1 IIUPOIlI1l1l&, a purut1lctrl C,'I tg u' 11~7.nvlfU'Uti .1f'p~IIN
konsofidac!je:
o~=an - U
gdeje:
V - porn! pr~tlsak u P9smatranoj tatki.
V op~tem sluC.Ju z.vlsnost tvrstoCa od norm.lnih naponaje nelineama.
Raspored unutrUnjih sila
Raspored unutrunJIh slla u potenclJalno pokretnoJ masl zavlsl od velltlne re.kllvnlh slla (napona) na
kliznoj linijl I odno'ia (In i Tn dut te linije. Ovaj raspored zamenJuJe analizu napona I deformacija po
teorijama plastiCnog,1kruto-plastiCnog, elastitno-plastiCnog I drugog reolo~og ponllanja matergala I
omoguCuJe !znalatenJe najnepovoljniJeg odnoSl optereCenJa I reaktivn!h d otpornlh ,ila za pretpo,tavlJen
obllk deformacije (tJ. usvojenu kllznu IInlju). Nat!n uvodenja unutra~njlh olla u anallzu zavlsl odprlmenjene metode.
DennlelJa f.ktora sigumosti
Faktor sigumosti u analizl stabilnosti deOnUe 50 kao odnos raspolotive CvntoCe prema otporu
potrebnom da 50 odrti ravnoteta izmedu optereCenja koje deluje na potencijalno pokretljlv deo brane(naslpa) I reaktlvnih - otpornih sila na kliznoj IInlj!. Faktor sigurnosti 50 sratunava kao konstantan
prosetan odnos koJI je Jednak u svi", tatk.",a kllzne IInlJe,.1I ne mora hitlJedn.k za paramet.r C I tge,
tj.lzraz:
1:T -1:'= +1:(1tg~
n Fe n Fe
u kojem je sumiranje I izvrkno dut klizne I,inije (koja mote da prolazi kroz zone razlltitih parametaratvntoCe) deOnlk faktore slgumosti F<
IF e
Kr!terijuml za najmanjl dopulteni f.ktor sigumosti
VeliClna najmanjeg dopuUenog faktora slgurnostl odreduje se u odnosu na:
- veliCinu dozvoljenih pomeranja,
- karakteroptereCenja(stalno,povremeno,pulzaciono,dinamltko-udarno,slutajno ltd.),- svojstva materijala u pogledu odnosa naponl-deformacije,
- stepen Istratenostl $VoJstavamateriJala I pouzdanosti pojave optereCenja.
Zavisnost faktora sigumosti od dozvoljenih pomeranJa
ProraCunom stahllnostl !II ne odreduju dlrektno v.lltln. pomeranja, vet 50 u'tannvljava moguCI redvelltlne deformac!je na osnovu pro5Otnog smltuCeg napona kojl se dopu~ta na krilitnoJ potenelj.III"jpovrlini i velltine deformacije koja 50prl takvom smltutem naponu ostvaruJe u opitlmL
V zavisnosti od objekata kojl 50 nalaze na podruCju gde so .nallzira stabilnost, ocenjuje 50 red velitlnepomeranja (em, mm ltd.).
Zavisnost faktora sigumostl od karaktera optereCenja kada veliCina deformaclja nije ogranltena
Z a s t a I n a 0 p t ere C e n j a koja 50javljaju u redovnoj eksploataciji ohjekta za duti iii krati
vremenskt period ublevaJu so naJmanJI faklorl alabUnoaU:
- Fom... ;;0',50, za brane (naslpe) preko IS m vislne,
- F, mil.;> 1,30, za brane i nasipe ispod 15 m visine,
pod usJovom da se evenlualno ouetenje javlja sarno lokalno Ida se mote relativno lako popravlti.
.947
l
5.2.5.7,4
Z aI' 0 v rem e n a 0
I'I ere ten j a koja se mogu, all ne moraju,javiti u redovnoj eksplo..t; .:,'
dozvoljavaju se faklori sigumosli:
- F,mil." 1,30 za hrane (naslpe) Iznad 15m,
.- F,mtn.;> 1,20 za brane (nasipe) visine manje od 15 m,
pod. uslovol11do se evenluolno lokalno oUetenje mote lako poprav\tl,
Z a s I uta J n a din a m I t k a 0I'
I ere ten Ja, kao 110Je ulleaJ z.",IJolres.,ek."I""J
"dozvnljava se F.o;; 1,00 za najvete Inereijalne slle koje se javljaju,u branl (naslpu), uz ohavezu da se J.
odrede najveto pomeranja koja se mogu Jav\tl prl lakvom utleaju I uzlmaJutl prl anallzl konl""Irajanje moguteg selzmltkog utieaja,
Zavlsnosl faklora slgumosll od svoJsl.va malerlJal.
KrlterlJuml za prlmenu vrlnlh I rezldualnih (Irajnih) vrednosti olpornosti prema smleanju u a 1alll,
slahllnosti Izratavaju se preko:
.- indeksa krlosti
S., - Sr10 =
S..,i
- rezldualnog faklora
Sv. - S 'R=-
S.. - Sr
gdeje:
S - prosetna aktivlranaolpomosl premasmieanjudut poleneijalnekliznepovrSine,S.,- ndgovarajutavrlnaolpornosl premasrnleanju,S. - odgovarajuta rezldualna olpomosl prema smleanju,
I
Kida je za proutavanu kliznu povrlinu 10 < 0,50 i R > 0,85, mote se, pored rezidualne, zadrtalll vrlna
olpornost prema smieanju; u protivnom se mora prime nit! sarno rezldua!na olpornosl prema smieanju,
dut eele kllzne povrline, jer postoji znatna verovalnota pojave progreslvnog loma.
Sv. I S. se odreduju kao prosetne vrednosll za odgovarajute prosetne normalne napone knjl se javljajuna delovima klizne povrSlne gde se primenjuju vrlne odnosno rezidualne olpomosli premo smicanju.PoUo se odrede vrednoslilD i R, ponovo se odreduje iii verifikuje definitivnl faklor slgurno.ti (prosetnO
za eolu kliznu povrlinu. '5.2.5.7,5 Zavlsnosl faklora slgurnosti od Islratenostl svojslava malerijala
Pri nedovoljnoj islratenostl svojslava malerijala faktor slgurnosti se uvetava usvajanjem najmanjih
olpomosll koje se mogu oeenlll II malerljale kroz koje prolazl klizna povr!lna, uz oh.vew ve.lnkadj.
ove vrednosti naknadnlm ispitivanjlma.
5.2.5.8 1>07.voljenedeformaclJe
Dozvoljene deformaclje se mor.ju Iskallll I verlflkovall:
a) na osnovu proratuna pomeranja, iii
h) na osnovu slepena aklivizaelje olpornlh sila dut krilitne poteneljalne kllzne povrline, Ito je
uslovljeno usvojentm faklorom slgumosli.
Velitlna dozvoljenlh deformaclja spoljoe povesine hraoa I naslpa koJI nlsu u kontaklu sa drngimohjeklima I tlja se kruna lit berrne korille' za javne saohratajnlee vlleg reda odreduJe so kao '%-visinenaslpanja i krete se od J % za vlstne manje od 15m do 1,5 % za vislne vete od 15 III, a do 5 'J!.za vl.ine
vete od J00 m.
948
5.2.6
5.2.6.1
5.2.6.2
VeUClna dozvoljenlh deformacija u telu brane III naslpa, na spoju sa temeljlma I drualm (belonsklm)
objekllma, odre(!uje se u zavlsnostl od konstrukcije spoja I 'leUCIne pojedlnlh zonl raznlh mlterljall u
t.lu brine.
Anlllzi deformlcljl
Zadatak I svrhl Inlllze deformlcijl
AnlUzl deformlcija se vrll u cUju:
I) saaledlvanja pomeranja ZI vrome arldenja I u eksploatacljll odredlvlnju potrebnos konslrukUvnol
nldvllenjl;b) obezhedlvanjl osnove za verlflkaciju rezullala osmllrlnjl;
c) uocavanjl podruCja deformacijl zatezanja u vodozaptlvnlm zonaml (elemenUml) ,Iela brane;d) saaledavanja medusobnos delc.vanja zona razUCite deformahllnostl u hranl, u temeljima I na
spojevlml sa drualm objeklima {potporni zidovl, prellvl, aalerlje - tunelt, mostovskl stuhovlltd.); s
tim u vezl je verlfikacija usvojenih faktora slaurnostl sa aledilta veliCln'e pomeranja I uarotenosll od
AnaUze pod a) i b) so vrS< obavezno, a oslale u zavisoosti od konstrukclje brane (naslpa) I odnosa sa
druaim objektlma.
5.2.6.3
Elementi Inallze deformacija
AnaUza so sprovodl u u",ovlma ravne deformaclje, lzuzev kada posebnl radoll zahtevaju analizu u trl
dlmenzije. Prlmenjuju se analitiCkl, numeriCkl I emplrij.kl poslupcl, u zavbnmtl od lOaCajn nnnli7.c7.nohj.kal.
I
Broj raCunsklh proseka I taCaka u kojlma se raCunaju deformaclje zavlsl od clijeva proraCuna I
kriterljuma navedenlh u t. 5.2.6.1, Ie .. mora posebno ohr..lotltl.
Model oredlne, tj. odnos napona I deformaclja I druga uproltenja koja .. unO" u proracun moraju .e
jasno Iskazall u celinll za pojedlne zone u hranl (naslpu) I temeljlma.
Param.tri deformahlinosti kojl se korist. u analizl moraju blli odredeni eksperimentalno 11\usvojenl naosnOvUanaUze podataka merenja nl sUCnlmobjekUma I u sltCnlm mlterglltml, prl Cemu !Ieova .IiCno.t
morlposehnoobrazloWl1oprlvdatl. -
Kadl analizl pokale sllnjl sa vlsokim slepenom aktivlzaclje olpornosti prema smlcanju, mora se !spllaUmoguCnost I konsekvence pojlve deformaclja vlskoznos karaklera, Ij. produlenos u vremenu
deformisanja prl slalnom opleretenju III promenl u naponskom slanju u vremenu prl ogranlCenom
deformlsanju.I
Kada se u analtzi proucava uUcaj porne 'lode na deformabilnost Sfedlne, kako u pogledu pornlh pritisaka
tako I u odnosu na vremenskl lok deformacija, moraju so posehnom Inalizom deflnlsaU paramelrl
oredlne I oslalt uslovl ovos utlclja (porne 'lode) I sprovestl odaovarajutl proracunl konsolidacije Idislpacije pornih pritisaka.
Napomena: Pri anallzl deformacija za pojedlne faze Izgradnje mora se vodlll raCuna 0 mogutemznacljnijem uUcaju od oslohadanja napona III od prlsulnlh naponsklh stanja iz geololke
Istorije oredlne ade .. temeljl naslp IIIbrana,
Proverl prorlcuna u toku aradenja
ProraCun deforrnlclJI zahievi proveru u po,c.s" ItvonellJ. ohJekla, I to u poJedllllm karnklNlslICnhnfluma. Ova provera so vrll osmltrlnjem pomeranja I uporedlvlnjem sa prethodno ..aCun.Umvrodnostima.
U prorlCunu deformacijl .. morlJu naznlCIU veUClne preko koJlh se proveravaju proroCunl, kao I etapekldl je 10 proverlvlnJe potrebno.Proverlnnje znlCI potvrdivanje ill po pOlrehi korekciju raeunskih prolposllvkl I ponovln proraeun na
osnovu plrcijalnih podataka dobljenih merenjlma naznaeeolh veUelnl (pomeranja I sl.).
5.2.6.4
949
5.2.7
5.2.8
6
6.1
Deformaeije od posebnog znaeaJa
Deformaeije od posebnog znaeaJa koje se analiziraJu za nasipe I brane su:
a) vertikalno pomeranJe (sieganJe) krune brane (ill naslpa), posle izgradnJe obJekta;
b) horizontalno pomeranJe spognih kosin a za vreme gradenJa t posle poslizanJa deOnlllvne vlslne (ovo Je
naroelto znaeajno za brane .. krullm ekranlma na Izvodnoj kosin I);
c) dlfereneijalna pomeranJa medu ZOnama razne deformabllnostl (u naglbu 11\ u lemeljlma), kako za
vreme gradenJa lako I u eksploalaeijl;
d) dlfereneijalna sleganJa temelJa koJI se slrmo tzdllu IlIlmaJu nagle prelome I skokove;
e) pomeranJa onlh delova povrSine gde se smeltaju drugl obJekti (kuelee, euvarnl~e, Sinske staze,
valobranl, stubovi za osvellJenJe, Javnl putevll sl.);
f) IraJna pomeunJa usled delovanja Jaklh (razornlh) zemIJotre..;g) deformaege Islezanja (pojav. pukollna) I naponoklh Itanj. koj. Ilvar.ju ualov. za hldrauUekllom u
vodozaptlvnoj zonl brane.
Krlterijum za odredlvanJe poJedlnlh vldova deformaelje dal Je u I. 5.2.6.2.
Proraeun Slrlne krune brane
Sirina krune brane zavlsl od opreme (mehanlzaeIJe) kOJa ee se kbrlslltl za IzvodenJe I od pOlreba zakomuniciranjem za vreme eksploataeije. Slrlna Ie kreee od 5 do 6 m. Veee Slrlne krune brane odreduju
eksploalacionl uslovl I uslovl izgradnje, ~. komunlkaelje za vreme IzgradnJe u gornJlm kalama ohJekta(naslpa 11\bran e), kao I s;gumost objekla u Izuzetnlm situaeijama (rat, potres I sl.).
Empirijskl obrasel za proraeun Sirlne krune brane slule kao orijenlaeija, dok uIVojena Slrlna zahleva
obrazlolenJe prema navedenlm eksploatacionlm zahtevlma I uslovlma prllzvoOenju.
Proraeun slobodne vi sine brane
Siobodnu vislnu bran. predstavlja razUka izmedu kola krune brane I najvlSeg merodavnog raeunskog
vodoslaJa na koju Ie dlmenzlonlSe obJekal. Ona 50odreduj.:
- vlslnom lala..,
- visinom penJanja talasa uz koslnu,
- sigumosnom vlsinom (0,50 do 0,70 m).
Vlslna tala sa I vllina penJanJa lala.. uz koslnu 50 odreduJu eksperlmenlalno 11\ na osnovu mernih
podalaka u sUenim uslovima.Sigurnosna vlsina se dOdaJe zOOgneslgumosll 'proraeuna vellklh voda, tala.. I pentanla lala... 1J7kmin1l.Siobodna visina ne sme bili manja od 1,5 m za brane manje od 15 m vis!ne, odnosno 2 m za branepreko 15 m vlsine.
Konstruktivno dirnenzionisaqJe
Deflnieija
Pod konslruklivnim dimenzlonisanJem podrazumeva 50 odredlvanJe vrste I dimenzlJe konslruktlvnog
elementa u bran I ill nasipu i u lemelJlma, pri eemu Ie to odredlvanJe vrll prema krtterijumima:
- moguenosti IzvodenJa,
- slgurnoslllzvodenJa,
- zadovoljenJa kvalUeta izvodenJa,- zadovoljenja toleraneija za najmanJe dimenzlje,
- ekonomije izvodenJa po haUlelu, dlmcnzljama, potrebnom vremenu I sredslvlma,
- uskladenostl prema oslaUm elementlma konstrukelje.
Navedenl kriterijuml se moraJu Juno Iskazatl, kao I nJlhov utleaj na odredlvanJe konkrelnlh dlmenllJa I
vrste konstrukllvnog elemenla. Onl se moraju poltontl I u slueaJu raeunskog dlmenllonlsanJa, a uslueaju nesaglasnostl mora se dennlsa!! konaean Ilbor konstruktlvnog elementa, kao I naeln njegovog
izvo<lenja.
950
U
6.1.1
6.2.2
---...........
O_mI konllnlktlml elementl
Nlalbl IpolJnlh kosin a
FormlranJe spoijne koslne}e oaunlteno:
- !okalnom stabllnoltu koslne pri kojojje mosute odrtati usra4enlmaterijal, pod uslovom da su opltastlbllnost I stabilnost temelJnoa tll zadovoljenl;
- debijlnom horlzontllnoa sloJI (ellta) u koJem Ie mlterljll nlSlpl I nelzhelnlm odstup"njem od
opltes''- prosetnos naalba koslne;
- moautnolOO_da Ie materijal doteruje na spoijnl naaib uarldlvanjem u koslm slojeylml paralclno koslnl\11porayn,,"nje)l11 YII)lnjem po kOIOJpoyrllnL
6.2.3
Debljlna sloJe.. (etlta)
Debijlnl sIoJeYI(etata} .nasipanJI Je oarlnltena:
- kYalltetom,~. zbijenoltu, homoaenoltu po Slstayu I zblJanju, ylatnoltu;
- usklldenoltu rada na susednlm zonama I pristuPI malina;
- odstupanjem od proletne aranltne IInije (melanje materljala);
- optlmalnlm korlltenjem' sredstaya za naslpanje, rlmtiranje, nlbijanje I sl.
DlmenzlJe zonl
NaJmanje lz"odlJlye dlmenzije zonl zavlse od nltlna tuDdenja nulpanja I sredstya koJlm Ie yrll nlSlplnje .
mlterUall.Potrebne dlmenzije zona zaylse od funkeije zone (stalitka, deformlclon~, zaptlyna, zallitna. drenllnlltd.) t odre4uju Ie po krlterijurru:.
- zadoyoljenjl uslOYIspaJanja sa temeljlma, betonsklm objekUma I drualm zonama.
6.2.4 Raspored zona I njlhoyo obllkoyanje (natela)
Notelno, u zonlrlnju presekl brine zaptivna zona.. fo"nlra na uzyodnom dehl brune I "0 .poj" ..
temeljlm.. Odstupanja od Oyos natela su moauta, all se moraju opraydati - obrazlotlti.
S obzlrom na statltkl I deformaciona ..ojsha zona u telu brane (nlslpa), spoijne zone se morajuform Irati od materljall boijlh SyojSlaya (vete tvistote, manje deformabllnosti), osim ako usloyl utemeijlma to osranltavaju (kod temeijnos tla male noslyostl, yelike slilljlyosti).
S obzirom na unutarnju (filtracionu) erozlju, zone u brani se moraju oslsurati od mlsraeije teslica u
PUYCUfiltraeije, od IznOlenJa testica Iz temelja I od zatepljlYanja drenatnlh zona.S obzirom na nojednake deformlcije (zaptiynlh) zonl zbOl obllkl temeija iii ne)ednlke deformahlinosUtemeija, zone vetlh deformlcija moraJu se aradltl od materijala kojl poseduje yetu sranltnu specifltnu
deformlciju kola prethodl styarsnju pukotina prl 10mu materljala.
Nlpomena: Oblikom I krufoltu nekDt zpna iii eele brine u osnoyi ill preseku mole se utieali na natindeformlsanja.
6.2.5 . Spoj sa temeljlml
Veziyanje brane (naslpa) I temeija se vr!1prema sledetlm nateUma:
- temelji Ie u filtracionom I stalitkom (deformaclonom) pogledu treliraju kao I zone u hrani (nasipu),
te podletu ratunskom I konstruktivnom dlmendonl..nju I dokazlYlnju slau01osll;
- kontaktna povr!lna temelja sa odaoyarajutom zonom u branl (nasipu) mora da se pripremi i prilaaodi(obrld\) za prijem slltitklh I filtracionih uticaja koje na nju prenosi telo brine (naslpl);
- prl znatajnijlm promenama u naponsklm stlnjlma u temeijlma (rlSteretenja, opteretenjl) monju Ie
proutlti I uuti u obzlr, kao polunl, postojeta (aeololl<a) naponska stlnja I posledice""
vrste I
Intenzltet deformlsanjl;
..951
6.2.6
- zaptivanJeIII ojaeavanje temelJa (InJektiranJem, ankerovanjem III.) radl pohoijlallJD IvuJII.va lelllelJana spoJu sa telom hrane (n..lpa) pred.tavga meru koja sc mora preduzeU kada .u odgovaraJutasvojstva ZOnabrane (nasipa) I temelja bltno razlitlta.
Napomena: Mere ill potrebnl kon.truktlvnl elementi za poboljlanje .vojstva temeija predstavljajupredmet tehnltko-ekonomskog rumatranja I odgovarajuteg ohrulo'-enJa za usvojenoreten)e.
Spoj sa bet on skim objektlma
Spo)evl zona hrane (naslpa) I heton.klh oh)ekala (zldova, galerije, ollonaca ltd.) dlmtnzlonllu IIC
uzlmanjem u obzlr drastltne razllke Izmedu deformabllnostl I koncentraclje napona na spo)udeformabllnog materijala brane (naslpa) I praktitno krute hetonske konstrukcije.Spojevi sc konstruktivno dlmenzlonllu uzlmajutl u obzlr ogranltenost upotrebe .red.tava za ugradlvanje
I zbljan)e neposrednog spoja sa beton.kom gra4evlnom.Spojevl so konstruktivno dlmenzlonl!u uzlmajutl u obzir mogutnost javl)an)a prodora vode po spoju
naslp-beton.Spojevl sc obllkuju tako da mogute deformacije na kontaktu Izadvaju zbljan)e zeml)anog materijala na
spoJu.
7 Osmalranje brana (nasipa)
Optte'
Osmatran)e bran a (naslpa) kao gradevinSkog oh)ekta smeltenog u ,r\rodno) Iredlnl uhteva multidlscl.plinarnl pristup, te sc ostvaruje kroz sledete vldove:
a) v!zue!no osmatranje vidijivlh povr!lna brane I neposredne okollne gde je bran a utemeijena I
reglstrovan)e svlh promena na tlm povr!lnama;b) Instrumentalno osmatran)e repera (geodetsklh) kojl su postavgenl na karakteristitnim taekama
(profUlma) tela brane I temeija;c) lIIeron)D.pocUalnlm InstrulllontlmD ugradonlm I.,,,,d pnvrllne tela hnne Ilemol)a (moreIiJ. IIIIDt_cl)n,
pOlllerDn)_,prlll..,ka tOI.lnlh I pornlh, tel11poralure);d) merenJa nlvoa podzemnlh voda I plJtzomelanklh prlllaaka pijezol11etrlma II Ik.hodn!!n nlvool11III
111.11111110Irlm8;
eJ merenJa kolleln8 I kvall!eta procednlh voda na sablrnlm - mernlm profUlma I u drenatnlm sislem!!na;f) meren)a specijalnlm ure4ajlma za reglstrovanje zemljotresnlh pomeranja tla;g) rogistrovanje hldrometeorolo!klh prlllka (temperature, padavloa, otlcanja, vetron, relatlvne vla1.nostl
ltd.).
Navedena osmatranja Imaju za)ednlekl cUj: da prute potreban uvld u pona!anJe ohjekla, Iredlne u kojuje
ob)ekat smellen I neposredne okollne, od momenta kada poelnju Istratlvan)a za projekat, za vreme
Izrade I u toku eksploatacije. U tu svrhu monju so Izradlll programll projekll tehntekog osmatranja ko)1
sadrte vnte, obim I ueestalost osmatranja.
Na osnovu poda!aka o.matran)a vrli se:
7.1
a) provera da 11se pro)ektom pred,ldenl u.lovl ostvaruju 11\ne o.tvaruju (u cellnlIII lokalno);h) .Ucan)e saznDn)D0 pona!lln)u ohjek!a u okvlru proJeklom predvklenU. uslova:
c) preduzlman)e dopunskih mera o.mDlranja, sanacije III o.lguranja (za ugroteno podrueje) ako.u neke
merene vellelne nepovoljnije ad pro)ektom prodvidenlh vrednosll I ako se utvrdl da to ulro1.avaohjeka! 11\okollnu ohjekta.
Zoog kompleksnosti u pristupu prikupljanja podataka osmatranja I n)ihove anallze ne mogu SOunapred
znati mere za automatsko preduzlman)e I delovanje ako se konstatuje neko odstupan)e od projektomoconjonlh I prodvldonlh vellelna. S. drulo Itrane, prlmdnl proccal u vromenu - ve7.DniU priluln...1 Iprocedlvan)e vode kroz branu I temelje, po.tupno deformlsan)e temeija I ohjekla Uvremenu pod
novostvorenim opteretenjima, mogute ve~e lit man)e uticaje zemljotresa - ne mora)u da se odvijaju na
svlm delovlma obJekta I temelja U Istom smlslu, te prilaaodavanje navedenlm novlm ttatleklm I
952
7.27:2,.
filtraelonim uslovlma mole bltl razUtUo u razntm delovlma ovako kompleklnog obJekta kao !to Je brana
\Ii naslp.
ZOOg toga Je slatemat,lcu-i savesno tehnttko osmatranJe I programlranje kroz dull period vremena jedlnl
pravl oanov za oecoU itanja obJekta I njegove funkelonalnoatl. Oeena zavlsl ad:
- kvallte,a ugratWne merne opreme,
- podobnoat\ lokaelja gde je merna oprema ugradena,
- slstematltnostl u Izvrlcnju osmatranja,
- odgovaraju~e (I na vreme Izvrlcne) Interpretaclje rezultata o.matranJa.
Vrste osmalranja
7.2.2
Vlzuelno osmalranJe
Vizueino osmatranJe predstavlJa najllrl vld praeenJa promena na vldlJlvlm povrllnama brane I obala(temeIJa) obJekta I mora se projektom predvldetl. Ove su promene najeelee:
- degradaelja materlJala na povrllnl usled delovanJa hemlj.ko.flzltklh faktora kao 110IU: temperaturne
promene, ZlledenJe, delovanJe lalasa, delovanJe atmoaf!'nklh I povrllnsklh voda, delovanje vegetaelJe.
ltd.;
- pojava pukotlna, denlvelaeija I aUtnlh uoeljlvlh dlskontlnulteta na osmalranoj povrllnl;
- erozga povrllne usled mehanlekog delovanJa povrllnsklh erozlonlh .l1a, gravltaege I vegetaciJe;
- erozija nltraeijom ualed mehanlekog I flzleko-hemljakog delovanja filtraelonog atrujanja vode kroz
branu I temelje;
- atvaranJe vegetaeije na drenalnlm ob)ektlma I smanJenje njlhovog kapaeUeta.
DelovanJe navedenih faktora mole blli pojedinaeno iii grupno - komhlnovano.
Bllan elemenat ovog oamatranja je slstematako uotavanje i slalno praeenje ohima, Intenziteta Itendeneijeproeesa I pojavakoje predstavljajupromenu u odnosu na atanJedovr!etka ohJekl. I pneelakfunkege.
.
Podaei vizuelneg osmatranja mogu prethodlli mer\jivim promenama na Inatn,mentima, ali au pored toga
neophodne i dopune za razumev.nje oatalih podataka osmatranja.
Vlzuelno oamalranje treha da ukale na potrebu pro!lrenja obima I vrata Inatrumentalnlh merenja i d3
Indieira lokaeije uta dopunska merenja.
Geodelsko osmatranje
7.2.3 ,
Geodehko osmatranje se sprovodl geodetsklm metod am. I h"lrumenlima "dg"varaju~c p'Cd7.",,,U.Geodetsklm oamatranjem se mogu utvrdlll apsolutna 1\1relatlvna pomeranja repera U horlzontalnojprojekeijl I u vertikalnoj ravnl, odnosno relativna promena raslojanja repera.
Za geodelsko oamatnnje pomeranja brane, naslpa 1 temelJa tatnost merenja lzooal t 2 mm z.horizontalno, a t I mm za ..rtika]no pomeranje, a Urn Ita se latke sa kojih so mere pomeranja moraju
kontroliaati u pogledu njlhovih pomeranja sa udaljenih taeaka koje su aigurno van utieaja ohjekta I
akumulaeije, odnosno preko dnavne mrele repera.
OsmatranJe verlikalnih pomeranJa Je ostvarlJlvo znatno lakle I taenije ad osmatranja pomeranja nahorizontalnoj ravnl i zalo SOono primenjuJe na veeem hroJu repera.
Reperi moraju blti obezhedenl od lokalnog (nehitnog) utieaja na njihovo pomeranje I uto se ugraduju u
masivne betonske atuOOveutemegene najmanje 60 em \spod povr§ine terena. Oyi reperl ukazuJu na opltu
tendenellu deformlsallia objekta I terenal poatavljaJu ae na kraeim rastoJanJlma, ad 30 do 50 m.Oamatranje horizontalnih pomeranja vrl! se na reperima u karakteriatienlm proeeslma I na lokacijamagde je to od bitnog znaeaja u ooenu funkeloni.anja ohjekla, a ohavezno ae udru7.uJu sa ",,,,otr..>jell1
vertlkalnlh pomeranJa. .Oamatranje promena relativnih rastojanja vrli se na karakteristlenlm mestima brane (naslpa) ili terenagde au takve promene od znataja za poJavu nepovoljnih naponskih atanJa pukotina I $!leno I odrcduju so
proJektom. RazmicanJa lviea krone brane I razmleanja uzvodne I nlzvodne no lice nasipa 'u takvl
nepovoljni obllel deformlsanja koji se oamatraju promenom relatlvnih raslojanja.
OamatranJc' naponakog atanJa (totalnth napona)
Za odredlvanje naponakog atanja primenjuJu se uredaJl pomoeu kojlh so preko deformacija oseliJivihmembraoa (preko ugiba), kallbrisanih na odgovarajuei pritisak, odreduju veUeine napona kojl deluju u
..953
7.2.4
7.2.5
telu hrane, n..lpa 111temeUa. Oerormaeije memhrana II! reglstruJu hldraullCkhn eteklroolpornhn,elektroakustlCklm III pneumatlCklm prt'nolOm do resldraelonog uredaJo. Kako so na "vaJ IHlClnmert'normalnl naponl koJl deluJu na osellJlve memhrane, to Je ohavezno flkslranJe mernlh uredaJa po p"lo'''JuI ohezhedenJe ad utleaJa lokalnlh naponsklh stanJa, a proJekat odreduJe mesto na koja se onlposlavljaju.Rad ovih uredaJa 50 mora kontrollsatl u pogledu flzlCko-mehanlCklh olteCenja koja potiCu ad
deformaeija hrane (nasipa) i temeija, korozUe spoJeva I prodlranja vade Iz lIa u mernl uredoj ili u spojnl
slstem. .Dozvoljena Je grelka merenJa ad t 10 kPa (0,01 NicOl').
0 sma t ran J e par n I h p r I tis a k a (0 e u t r a I n 1h)
Za osmatranJe pornlh (neutralnlh) prilisaka prlmenJuJu 50 uredaJI kOJl, preko deformaclJe osctl]lve
membrane (preko uglba) III preko sistema ventlla koJI se aktlviraju prl IzravnavanJu pritlsaka u lIu I
uredaJu, odreduJu veliClnu pritisaka u porno] vodi. Oselljive memhrane dolue u dodir sa pornom vodompreko poroznog kamena (flltra) kOJI sprecava delovanje totalnlh napona na memhranu. Ova mesta
moraju hill dennlsana projektom.
Sisteml za prenos podataka a deformaeijl membrane su elektrlCnl, pneumallCkl1li hldrauliCkl, a mernl
Indrumentl sadrt.e kallbrlranl etalon.NaJprostijl naCln morenJa pornog prltlska sastoJI sc u dlrektnom merenJu vlslne pornog prltlska u tluspajanjem poroznog kamena - filtra I mernog uredaja (manometra) sa jednom tankom plastiCnom
eevCicom za dovod vode i drugom za odvodenje vazduha.
Prohleml u vezi sa merenjem I interpretaeijom podataka merenJa mogu nastati ukoliko je tlo pOIpUnozasi~eno oko mernog uredoja lako dode do olte~enja mehanlCklm delovanje'n IIIprodoroll1 vode Il Iia u~i~te:m7.3 mercnje.
DozvolJena Je srelka merenJI ad t 10 kl'a (0,1 har).
0 sma 1 ran J a pam era n J a u I e I u bra n e (n a sl p a)
Osmalranje vertikalnih I horlzontaln!h pomeranja pojedlnih laCaka u telu brane ostvaruJe Se preko
posebnih ure4ajakoji Ie sastoje ad sistema koji <!ine: I
- elemenal ugraden u branu Cije se pomeranJe posmalra,
- prislupnl vod (vertikalna iii horizonlalna eev - bu~tina),
- mernl uredaJ (sanda) koJlm 50 elektromagnetnlm, -radio iii mehaniCklm putem konslaluje relatlvnlpolot.aJ ugradenog elementa u odno.u na povrllnu (hrane, naslpl, lemelJa) gde Illall prhlupnl vod.
Element sistema za osmatranJe u vldu CeliCnih prstenova IIi krstova ugraduJe se za vreme gradenja, dok .e
pristupni vod u vldu leleskopske plastiCne ec:vl ugraduJe paralelno sa naslpanjem I omogu~uJe do .e
osmatraJu pomeranJa ugradenih elemenala I za vreme gradenja.
Osmalranja se vrle uvlaCenjem u prislupnu cev indikatorskos uredaja kojl preko kabla pre nasi signal kada
50 nodeu ravnisougradenimelementom(metalnimprstenom,krstom i sl.).OsmalranJa '0010 horlzonlalnlh pomeranJa vrle se I pomo~u merenJa Inklinaei]e, IJ. odslupanJa saviliJivevertikalne plaCe ad poCelnog slanJa no raznlm vlslnama. To odslupanje meri posehanuredaj - Inkllnometar kojlm 50 odreduJe odstupanje ad vertlkalnog pravea I smer u odnosu na pravae
sever. Na laJ naCln, nlzom sukeeslvnih merenJa na Cestlm vertikllnlm ralmaelma odreduJ.'"
relatlvnipolot.aj ose ugradenlh savlIIJivlh(teleskopsklh) covl u odnosu na poCelnl polo!aJ.
Osmatranje sarno verlikalnih pomeranJa kod malih naslpa se vrll pomoCu uredaja kojlm se merl
hldrostatiCki prllisak koji 50reglslruje pomeranjem .onde u prelhodno pO'lavlJenoJ I ,poienoj pl..,iC nojsavulilvo] eevll'punielloJ vodol11.DOlvoljena gre~a me.enja ie tS mOl pomeranja a :t 15 za Inklinaciju. Mesla I naCin osmalranja definlle
proJekat.'
7.2.6 Osmatranja relatlvnlh deformaclJa
Osmatranje relativnih deformaeija od Istezanja i1i sahganJa vrll 50 speeijalnim uredaJima kOJI se sasloje iz
vile leleskopskih cevl boCno vezanih sa zemijanom masom popreCnim rehrima. Relativoo uvlaCenje iliizvlaCenje ovih eevl regl.lruJe so mernlm uredajem I podolak sprovodl eleklrlCnlm pulern (preko kahla)
do reglstarske stanice na povriini brane i1iterena.
.
954
7.2.7
7.2.8
7.2.9
7.2.9.1
7.2.9.2
7.2.9.3
7.2.10 .
Merenje relatlvnlh deformaelja se vrll u vododrt!v!m zonama brana I na drug!m mestlma gde su
deformaeije od zateunjo I pojava pukotlna nedozvoljene..Reglstrovanje ovakvlh deformaego se komblnuje sa drugim merenjlma na branama, naroClto sa
Mora se vrlltl u podruCjlma gde se oCekuje formlranje procedlvonjo (kroz bronu I temelje) I gde jemoguCe prlCl1 oCltati nlvo vode u pgezometrij,koj eevl koja Izlazl na po.rllnu terena Ilnld mC.II gde sopijezometrljskl prltlsak merl. Projektom se mora odredlU mesto merenja.
Polio se pljezometrl postavljaju tako da na vecoj dutlnl (od 30 do 60 em) prlmaju dotok vode, to su
rezultatl tlh merenja prosecnl za dutlnu prijemnog dela pijezometra.lstovremeno, prl hrtlm promenamo
u nlvou podzcmne vode (111prlUsku) pijezometrllmaju zakUnjenje u reagovanju, utollko veCe ukollko jekraCI prijemnl deo. .
Osmatranje procedlvanja
Projcktom se mora obuhvatitl uCestalost osmatranja kollClna I kvalltet proeedne vode, naCln I mesta
poJove - izhijanja, vremensk! odnos prema nivou u okumulaeijama I prema stanju podzemne vode u
obalama.
KolIClne se mere na zahvaUmo sa hldraullckl obllkovanlm tokom. Kada se ukupne kollClne proeedlvanja
ne mogu izmerltl, onda so mere promene u kollClnama proeedlvanja Iznad nlvoa donje vode.
Osmatra 50kvalltet vode, I to: hemljski sastav (prlsustvo lakorastvorlj!vlh spojeva Ispranlh iz Ua ill telabrane) I sadrtaj Cvrstih materlja (suvog ostatka).
Osmatranje utleaja zemljotre..
NaCln os,,:,atranja
Utleaj zemijotresa na brane I naslpe prvcnstveno so manlfestuje u .Idu vlbraeija tel11elja I tela brane(naslpa) I osmatra so pomoCu Instrumenata.
.
SeizmlCka oskultaelja lire okoline
Za selzmlCku oskultacljo !Ire okollne projektom se mora zahte.oU poslavlj.njc najmanj. jcdnetrokomponentne kratkoperlodlCne selzmolo!ke stan ice I najmanje dve jednokomponentnc kratkoperi.
odlCne selzmolo!ke stanice, koje Ce obuhvatlti prostor gde se podlte brana I prostor gdc se form Iraakumuloeija.
Kroz trl godlne osmatranja na ovlm stanleoma, Cije su lokaclje odabrane u skladu sa selr.motektonskhn
svojstvlma I osobenostlma podrucja koje se osmatra, vr!1 se konUnualna obrada reglstro.anlh potresa,povezlvanje sa osmatranjlma na osoovnlm selzmolo!klm stanleama u zemljt I ustanovlja.anje lokalne
seizmlCke aktlvnosti osmatranog podrucja pre I posle punjenja akumulaeije.
SelzmlCka oskultaeija brane (nasipa) I temelja
Projektom se mora zahtevatl postavljanje najmanje dva Instrumenla (akeclerograro 1.1reglstro.an)e jaklh
zemljotresa) u temeljlma ob)ekta, ~. u osoovnoj geolo!koj seedlnl (stenskoj masl) za reglstrovanje
'kretanja tla, I najmanje 3 instrumenta na povrtinllll u telu brane (!aht, golerlja) radl dobljanja podataka
0 reakeijl konstrukeije na kretanje I\a.
Osmatranje hldrolo!klh I meteorolo!klh prl!lka
Osmatranja hldrolo!kog I mcteorolo!kog karaktero su pomoCna I slute da se ostola mcrenja moguprouClti I u vczl sa del?vanjlmo hldrolo!ko-meteorolo!kih faktora kojl u dutem vremcn,kom perlodumogu Imati znoCajnl utleoJ na poJedine elemente III funkeije objekta. Ova osmatranja moraju se deflnlsaU
u projektu.
N. o..ovu mU'e.I' RepubUtkOi ..klelar..,... kul.uru SR Srbije br. 413-81 (74~2 ad 4. D 1974. no plata .. pore. no prornel
Starn... S zni .n04 Z8.,andardlzac,u - 8eopad
DK 621.642.3:624.15 955.JUGOSLOVENSKJ
STANDARD
SA PRiMENOM
i,1\
=-:81ill.11'2-3~:::si5rg""
i"IiI.;;'il.518.fI.is
'JI.E.ai.
TEMEUJ VERTIKALNIH CILINDRICNIH REZERVOARA
ZA SKLADISTENJE NAFTE 1 NAFTINUi DERIV ATA
JUSU.C9.010
1979.od 18. V1lI1979. -...
Pravilnik br. 31-11083/1 od 22. VI 1979; Sluibeailist SFRJ,br. 34/79.
Foundation of welded tanbfoToilltonzre
1 Predmet standarda..
1.1 Ovim standardom se utvrduju nelei minimalni zahtevl za projektovanje i Izvodenje temelja Ispodvertlkalnlh felJfnlh rczervoara II ravnlm dnom.Zbog razlJeiUh valJelna povrtlne podloge, tla Ispod podloge I klImatskih uslova, nije praktifno magute
dati IVepodatke I elemente koji bi obuhva~~i sve situacije: Dozvoljena naprcz...a u tlu Igeomehanifkekarakteristike tie monju se u svakom pO$ebnom slufaju OOredlvatina osnow palljlvih, prethodnih,ispiUvanja.lsta pravila I opreznost u Izboru naetna fundiranja koja se zabtevaju u propisima za fundiranje
grailevinskih objekata, u potpunosti se primenjuju I kOOtemelja eeIlfnih rczervom- ravnim dnom.
2 Karakteristike tIa
2.1 Prirodni uslovi I kmkteristike tla Ispod rezervoara moraju biti poznati da bl se na osnovu njit maglo
pristuplti prorafunu velJflne sleganja kojo'sa mote oeeklvall u toku Izyodonja I eksploatacije. Svi
potrebni podac:l sa prikupljaju pomoc!u goomehanifkih Istrallvanja, odgovarajueih laboratorijskih
Ispitivanja, probnog optereeenja, pondanja slienih objekata u bllzlni, ltd. Podloga mora bill sposobna de
sigumo priml optereeenje rezerv08ra I njegow sadrtlnu. Ukupno raynomerno sleganje ne smo prekorafltl
granlcu poslo kojo 10 u Ipojoyima covi I rezervoara javljaju naprezanja ill naataju promeno kojo utifu na
ispravno funkc:lonisanje opreme I prikljuenih delova rezervom. Konaeno ramomerno sleganjo ne sme
dostlel takvu veUelnu da sa dno rezervoara nadje Ispod pOYdlne okolnog zemljllta.
Posabnu patnju prt projektovanju Ilzvodenju treba poldonltl u slufajovlma kada jo:
: ZiliDljllte u nagibu, gde se jedan deo dna rezervoara nalazl na kompaktnoj ill stenoYitoj podlozi, dok je
drugl na nlSUtim slojevimaill slojevima eija se debljlna po dublnl menja;
- mol!vama ill nlSUta zemlJltta, gdo rutresltl bUjnl14ubroYltillojevilete blizu povdlne, UI gde postoJI
opunost de sa na nestabUnim nulpima nalaze korozlYl)I matertjal UI duge supstanco koje IU hemlJskl
a..slme:
- wnljllte koje letl prako aloje.. plastlene gllne, koja mote priyrameno da priml yellka °plOreeenja. all
koja se kroz duti vremensk! pertod matoo alete:
- zemiJilte u blizinj vodenih tokova Uidubokih useka,ade je horizontalna stabilnost tla ugro1ena i gde po-
stojl opasnolt lMnIja kllzilta;
- zemljllte u nepOlrednoj blizinj velikih--objekaia; fijl se prttisc:l na tlo prenose I na dublje slojeve Ispod
rezervoara I time smanjuju sposobnost ovih sloje.. da prime dodatna opteretenja 00 rezervoara bez
prekomernog sleganja;
- zemtillte gde rezervoar mote bitt ugro1en zbog poplava koJe izazivaju podlzanje, pomeranje Uiispi ranje tla.
2.2
2.3 Za podlogu koja nlje sposobna da priml opterefenje punog rezervoara bez velikih sI.anja, povrlinJke
konstrukcije temelja ispod dna rezervoara ne mogu ova nedostatke ublatit! u nekoj matnijoj meri. U
takvim slueajevima sa preporufuje koriieenje jedne ill vile sledeeih metoda:
- uJdanjanje predmetnog materijala I njegova zamana odgovarajueim koinpaktnim materiJalom:
lizd8ajeI
SAVEINI ZAVOD ZA STANDARDIZACJU
956
2.4
- po,,!l!anje kompaktnasU "'~tresltih mateIijala IljunCanim llpovima W dodatnlm opterete'llem
nasiplma od zemlje, odgovarajutom drenatom OJdrugim pogodnlm postupkom;
- povetanje kompaktnasU I8stresitih materijala odstranjivanjem vade primenom drenate, 110 je
prakUCan I pogodan postupak;
- stabilizaclja rastresitih materijala pogodnom heroijskom metodom Ui eementnlm injekeijama;
- prenolenje opteretenja na dublje nosive slojeve prime nom lipova; ovaj pOItupak zahteva i izrad:J
armirano-betonske ploCe Iznad lipova, koja je sposobna da raspodeU I ravnomerno prene.,
opteretenje 1&clna rezervoara na pojedlne Ilpove;
- konstrukclja temelja takvog oblika da so omogutl prenolenje opteretenja na matno vetu povrtinu
rastresltih slojeva, tako da so opteretenje tia svede u graniee dozvoljenih naprezanja, a da u Isto vreroe
ne d04e do prekomemoa aieganja.
Nuutlm materljalom treba Iz.vrllU zamenu dubrovltih naslap DI drugog nea4ekvatnog materljala DI
jzgradlti sloj dovoljne vislne koj! je CVrlt I lrajan I u avemu ekvlvalentan onlm Ilojevirna kojl ae
primenjuju u prakal gradenja auto-puteva. Podloga rezervoara mora bit! bez orpnskih I blljnih materijal
ne sme Imatl pepela OJ druglh autojaka kojl mogu lzazvat! korozlju dill rezervoara. Naslp mora blti
kompaktan u Cltavom preseku.
3 Podloga rezervoara
3.1 Preporucuje se da podlop ill povrlina na kojoj leti dno rezervoara bude bu 40 em imad okolnog terena,
I Urn da .. dodaje nadvllenje za oCeklvano ravnomerno Ilepnj. teme'a. O..kva vllina omogutava luaduodgovarajut. dr.nate, tako da dno rezervoara uvek letl III auvoj POYrIlnl,au lato vr.me izravnava malasleganja doa rezervoua koja SOneminovno javljaju.
tPreporuCuje se da se zaYrIni gomjl Iloj podloge, debljln. 8 em do 10 em, 1&Impregnacljom 111bez nje
izvede od granuliranog Cistog peska, IIjunka,lomljenog kamena (krupnote manje od 2,5 em) ill slicnoginertnog materijala kojl Ima osobine kompaktnosti I kojl se lako mote planirati po odgovarajutoj
konturi. Tokom gradenja, usled prenolenja opreme I materijala, zaYrlni 110jbez impregnaclje Ie lakoolleU, pa je obavezno da Ie, pre postavljanja I zavarivanja teUcnih ploCa dna rczervoara, lva ova
olletenja poprave. Zavrlnl IloJ II ImpregnaeiJom treba da Je tauv da dobro zadrtava konlure koJe mu Iedaju tokom planiranja I da lma dovoljnu cwstotu da bez velikih oltetenjalzdrti neophodan laOOrataJu
toku montate dna rezerv08ra.U Isto vreme ovaJ sloj Ireba da Ima I takva svoJstva da mote uspelno I slgurno da Itili dno rezervoara od,)age Iz zemlje I od stvaranja kondemala. Preporucuje so pOlebna opreznost u Iz.boru koUCinel vrsle
materljala koJI ., korlate za Impregnaclju Jet oni ne smeju .tvaraU ni te!koCe pri zavarlvanJu ploCe dna,
niti omogutitl pojavu galvanske korozlJe.
Preporucuje se da zaYr1n1aloJ1m. blag pad od centra prema perlferljl. Mlnlmalna veUCinaoVORnaglba tre'
ba da Imos! I: 100. Ovako obllkovan zavrlnl sloJ mote omogutlU poltopeno Izravnavanje sleganJa kojeje, kao Ito je pomato, najvete u centru. Na slabijlm terenirna gde se mogu otekivati veta sleganja,
po!rebno je povetali nagib zamnog sloja. Ovakav nagib zavrlnog sloja olak!ava Clltenje I odstranji,-a*vade I drugih taloga II dna rezervoara, kroz Olvore koJI su za tu svrhu ostnljeni u plaltu rezervoara.Kako nagib zamnog sloja utite na dutinu stubova kojl nose krovnu konstrukclju rezervoara, neophodnoje unapred vodlti raCuna 0 ovom, I prilikom projektovanja I dimenzloniranja odgovarajutih rezervoara
mell u obzlr nadvi!enje u centru podJOI!e.
Ako so dno rezervoara paslavlja na ravnu bclonsku plocu, preporuCuje Ie lUCan oblik zavrl:Joglloja,jerovaj sloj dcluje kao jastuk koji osigurava odgovarajutu konturu za krivinu plota dna j praU lokalnedeformacije dna rezervOlI8.Na slid I prikazana je konslrukcija temelja rezervoara preko betonske ploCe, na slici 2 preko slojanabijenog peskaili IIjunka I nab!jene zernlje.
3.2
3.3
3.4
.957
M.~ u em
m;nlOOrnin l°.t
~
~
~
0:",..1-
~Slika I
Na sllell je:
1 - sloj nabijenog peska i IIjunka
2 - izolacioni sloj
3 - armirano-b.tonska ploea4 - 8I'ubllljunak IU tucanlk
S - stabUlzovana post.ljica
IU
Ru.rvoor
M.r. u em
~ ~/o 21
~I ~I, ,180
Stika2
Na sliei2je:I - sloj nabij.n. zomlj.
2 - sloj nabij.nog peska i Iljunlta
3 - grubi Iljunak ill tucanik
958 _..
3.5 Dozvoljeno slepnje je mlksimalDo projektovano lIepnje temelja rezervoara I ono ne sme bltl
prekoraeeno. Granlene vellelne Ilepnja moraju Ie odredltl klko za ravnomerno tako I za neravnomernoslepnje. Na granicu dozvoijenos sleganja utleu sledetl Caktor!:
- vrsta rezervoara - za r_rvoare sa plivajutim krovom dozvoljavaju Ie manja neravnomema Ilepnja
neso kod r-rvOira Ia evrlto spojenim krovom;
- seomebanleke karakter!ltike tla i naeln Cundlranja;
- ekonomskl rulozl- cena koltanja temelja re:r.ervoarakod kojes Ie zahtevaju nlte sranlce do:r.voljenosslepnja, obleno je nelto veta. Potrebno je I:r.vrliti uporednu anali:r.u i:r.me4u opunolti od pojale
oItetenja I Jedne Itrane I utlcaja povetanlh Ilepnjl I drup Itrane, pi na omovu toga odredltlekonomsld prlnatIJlve lranlce do:r.voijenlhlIegaoja;
- do:r.voIjena relatlvna pomeranJa na spoju re:r.ervoara, prikljuenih cevi I opreme - ova Ie moraju
zadrtatl u panlc::arnakoje larantuJu allumOIti u eksplOitacljl1 odr2avanju;
U toku hidrostatlekos Ispltivanja re:r.ervoara podl. je 1:r.101enaopteretenju koje vrlo br:r.o ralte..
Punjenje re:r.ervoara I vetom br:r.lnom mole doveltl, pored druslh utlcaja, do nastevka lIesanja I posle
potp1lDOlpunjenjLlto 1maza posledicu pojavu vellkih deCormac:ijaI napona u konstrukcljl re:r.ervoara.
Da bI Ie u toku hidrostattekos Ispltlvanja re:r.ervoara izbes1e nekontroiiJane lituacije koje usrotavajustabilnost objekta,preporul:uje Ie sledete:
- vreme punjenja re:r.ervoaravodom od 3 do 7 dana :r.are:r.ervOiremanje od 5 000 m' , a za re:r.ervoare
'lete od 5000 ml, vreme punjenja treba da Ie krete od 7 do 10 dana.
- vreme dr!anja punos re:r.ervoarapod optereten)em 72 do 120 h :r.are:r..rvoare do 5 000 m', a 120 do
192 h:r.a re:r.ervoare vete od 5 000 mi.
- dlnamika punjenja re:r.ervoara vodom I vreme drtanja punos re:r.ervoua pod vodom moraju bit!
odre4enl na osnovu podatlka dobljenlh seomehanleklm bpltlvanjem tla; ako It na omovu ovlhpodataka daju poaebnl prosraml kojl obuhvateJu dlnamlku punjenja re:r.ervoara,vreme dr!anja punos
re:r.ervoua pod vodom I naeln pratenja slegaoja podloge, tada Ie ne moraju uva!avati preporuke date
u prethodna clva stava. nego II uwajaju preporuke koje :r.ajeclnlekidaju plOjektant, seomehanleu IInveltltor.
- spajanje prlldjuenlh cevl II re:r.ervoarom mora Ie I:r.vestlposle hldrostatlekog Ispltivanja, tj. posle
pra!rjenja re:r.ervoara.
3.6
4 Projekat fundlraqj a
4.1 Prl I:r.radi projekta fundiranja bno kojes rezervoara neophodno je poznavati one seomehanlekekarakterlstike t1akoje IUpotrebne:r.a odre41vanje nos/vostll za proraeun Ilesanja.
Potrebni podad II doblaju na omovu terenaklh Ilaboratorljlklh Iltra!lvanja tla na lokaeljl rc:r.ervoua.Poltuplk u:r.lmanjau:r.oraka, odre41vanja karakter!ltlke slojeva, njlhove debljine, dubine I nos/voltl kao I
odre4ivanje nivoa pod:r.emnevode, vrli II saglasno tehnieklm normatlvima za projektovarje II:r.v04enje
ra~.ovana,temeijenju pa4evinslcih objekata.
Do:r.voljeno opteretenje tla I proraeun oetkivanih slegalja :r.adati oblik temelja I :r.adato opteretenje
odre4uju Ie na OInovu prlkupljenih geomehanlekih I:r.vettaja,alamo u:r.prethodnu IIslamolt Inveltltoramogu Ie odre4ivatll na omovu ponaJanja slienlh objekata u bll:r.lni,ukoUko takvl objektl postoje.
Za re:r.ervoare kojl II postavijaju na :r.emljano 110, bez posebno 1:r.ra4enepodJoge, potrebno jekoncentr!eno opteretenje omotaea I njesovit ve:r.apreneti preko jednos arrnlrano-betonskos prltena (s!.3). Dimen:r.ije OVOSpratena Ie odre4uju tako da II na koti njesovog Cundlranja postigne jednako
napre:r.anje tla ispod celog re:r.ervoara. Za rezervoare sa plivajutim krovom i rezervoare sa pretnikom
vetim od 30 m, ill II viainom vetom od 12 m, od posebnos je maeaja uslov jednakog napre:r.anja tlaispod re:r.ervoara. Pored ravnomeme rupodele koncentrienog optereeenja oinotaCa armirano-betonsklpraten daje sledlte posodnOlti u I:r.v04enjui mootati re:r.ervoara:
- obe:r.be4uje ravnu povrlinu za konstrukclju omotaea;
4.2
4.3
.959
- obezbecl\1je!ako nhelisanje konture zamnoa slojllspod dna rezenoara Ilt/tije od otte~njl u tokuIzvocl~nja;
- spree a.. Isticanje materijala podlole ispbd dnl rezervoara I spreeivi eroziju I potkopavanje ruboVipodlose;
- slu21klo podlosa Izolacljl koja spreeivi prodJra* vlage kroz zavrlni sloj do dnl rne,voara.
M,r, u em
I RUfrvoar
~0
\!!
Slika 3
NI sllel 3 ie:
1.- sloj zbljenog peska ill sljunkl
2 - armirano-betonskl prsten
3 .,.. grubl Iljunak illtueanik
4.4 Iz raz10sa Iznetih u prethodnom stavu, poteljno je da se primenjuje Izradl armirano.betonskog prstenaoko podlose rezervolra I tlm da, u zavtsnostl od Iz8branos naelnl fundl'lllja, pBlen "'01.11da prima
konccntrleno opterefenje omotael ill da Ima samo ulogu Zlvrlnoa elementa podlose. U prvom slu(;njuprsten Ima odreclenu statleku funkclju, a u drugom konstruktlvnu.Preporueuje se dl debljlna I,mlrlno-betonskog pBtenl ne bude manja od 30 ern. Kola fundlranj"putena se odrecluje u zavlsnostl od loka1nih karakterlstika tla I od ulose koju ima kao element podlose
rezcrvoara.
Kada puten nosi omotae rezervoara njego.. gomja povrlina treba da bude ravna i glatkl sa maksimalno
dozvoljenim ods.upanjirna od :t S mm na luku dutine od 10 m. Nijedna dijamelralno suprotna taCka naperiferijl putena ne treba da se razlikuje za vile od :t 6 mm u odnosu III projektovanu kotu.
U armirano-betonskom putenu treba ostaviti otvore za odvodnjlvanje podloge I ZI ostale prikljuene
demenle rezervoara. Armirano-betonskl prsten trllba talco dlmenzlonisatl I armirati da m02Je,poredvertikalnog opterefenja, ctl priml boene pritlske podlose, I Isto tako i.dodatne utlcaje od temperature iskupljanjl betona.
960
't.5 Za rezervoare, gde je neprakti~na izrada annirano-betonskog prstena, (s!. 4), zavrmo obradena podlogatreba da Ie prost ire jzvan .poljne pomine omota~a najmanje I m oko rezelWara sa nlgibom od 5 %.Ovaj deo podloge treba zaStitiU protiv temperatumlh promena j vremenaklh nepogoda i protiv uticaj.
almosferske vode s krova rezervoara. Preporu~uje Ie zaUlta nekom vrstom plo~lStih elemenata ododgovaraju~g materijala ili jzrada lucani~kog sloja.
T~m~lj rwK\'OO(f1
I-M,. u em
min 100 n
IRcz~r"oor
!Ii
i
.. Pod5% .min 1"/.
81ika4
Na slicl4 je:
I - sloj kompaktnog zbijenog IIjunka UI peaka
2 - zavrlnl sloj S do 10 ern
4.6 U tlu Ispod podloge rezenoara potrebno j. od.lrilnlll vesetaclju I hemljaklagresivne materljale. DUokojltip temelja da Ie lzabere, prstenuta povrSina temelja neposredno Ispod plaSUI rezeryoara mora sa tako
jz.esll da razlike u vislni njenRl tafaka ne prelaze t 6 mm na luku duline 10 m. Nljedna dijametralno
suprotna Ia~ka pntenaste povrJIne ispod omota~a rezervoua ne sme Irnali rwileu u vislnl ve~u od
:t 12 nun, u odnOlu na projektovanu. Za rezervoare sa plivajutirn krovom, tolerancije u pogledu rwilee u
vislnarna prslenaste pomine Ispod plaSta rezervoara treba posebno pooStritl I avesll ill na granlce koje su
znatno Ispod napred datil maksimainRl vell~lna.
Jedan od l1IUfutlllJpoVilemeUa rezervoara dal je na aUcl I.
mehilnleklh pollUpaka valja I %blja.Za iuadu zavrSnoJ lIoja od 8 em debljine, neposredno ilpod dnarezervoara, upotrebljava Ie granulacija koja pesku daje mobine kompaktnOlti I lakog profUlsanja poodgovarajutoj konturi.
KOla na kojoj leti dno rezervoara je na 40 em iznad okolnOC lerena. a tim da Ie dodaje nadviknje za
oetkiveno ravnomemo slepnje ternelja. Povrlina temelja lell u padu I: 100, od centra prema perlferijl.Zavrlnl doj Ie imP'.1ra tako da irna dovoljnu hrstotu da Izdrll neophodan uobrataj pri prenolUrnaterijala za monta!u dna rezervold. Pored ovoga. impregnJrani zavrtnl slo] treba da olakla zavariver;eploea dna rezlrwara.
4.7
. 961
4.8
Podlop I zavrtni Iloj, u nagibu od 5 %, prostiru Ie ZI I m ,Izvan konturl pilitl rezervolrl, posle tegl Ie,
posebno profilisanom I zaltitenom kosinom, svode nl kotu oko(nog lerenl.ImpregnlcIJl zavrlnog slojl Ie mote vrUt! pomotu odg~varljute melavine bltumena I peska. Ukoliko Ie
usvaJ.akatodna zaltlta rezervoara, za zavrlni sloj ne prlmef1juju se melavine bitumenl i peska.
Pri izradi lemelja rezervoara u Izvesnim pOlebnimuslovlma, mogute su odredene modifik.cije iallemative.
1. Kldajenoslvost tla mala, a Zl temelje se upolreblj~vaju armlrano-betonske plote Illpovl,lspod dn.rezervoara Ie.poslayljl zavmi sloj sa Impregnlcijom)li bez nje.
2. Kada Ie Ukonstrukcijl krova rezervDlrl koriste slubo~ kao oslonci, posebna pat~a se mora poklonitisleganju temelj., dok pri sl'abonosivom lerenu ovakve ko!,slrukcije treba !zbeg.v.U.
3. K.da se lemelj rezervoara nalazi na slojevlma velike noslvosti, gde Ie mogu otekivati vrlo malasleganja, zavmliloj Ie mote dati u blagom padu od periferije k. cenlru.
4. Za rezerevoare, kod kojihje pOlrebno Inkerovanje konllrukclje dl bl se Ipretno odvaja~e rezervoar.
od podloge, usled dejslva velra 111unutra!njeg pritiska, neophodno je obezbedlli konslrukcijskeelemente kojl bl efikasno I s;gumo povezali rezervoar I lemelj.
lspitlvanje temelj. rezervOlra vrIi so par.lelno la hldrostalitklm isplliv.njem rezervoar.. Neophodno je u
10ku punjenj. rezervoera obezbediti takvu konlrolu koj. te davlli lVe pOlrebne elemente za pr.~enjestalitkog ponalanja lemelja u loku punjenja rezervDlra.N. svakoj novoj lok.cijl, punjenje prvoa rezervDlra Irebl dl II kontrolile preko odgovlraju~eg dl)agrama
111"ft). I oplere~enjl. Za sl8d~ fuervoare nl Isloj lokldjl, OVI pradollrotnOI! 18 mota ublltJtI. uzavisnosti od dobijenlh rezultata za pm rezervoar.Za rezervoare pretnika manjeg od 2S m polrebno je pratiti slegaf1je najmanje teUri latke njegovepodloge u cilju dobijanja podalaka 0 sleganju 'temelja. Za r8ZervOlfe tij! je pretnik yeti od 25 m
potrebno je pratiti Ileganje najmanje osam tataka podloge. Pre potetka punjenja rezervDlra mor.ju se
ulvrditi kOle svih odabranih lataka.
Kod .rezervoara koji so nalaze na slojevima vellke noslvoltl ! ade Ie otekuju nemalna sleganj. temelja,
mote Ie Izvrliti punjenje jedne polovine rezervoara bez prekldl, bninom koju praklltno omogutavajuuredlji za punjenje i kapadlel Izvorilta.
Posle ovoga vrli Ie konlrola sleganja izabranlh tataka. Ako meref1ja pokato do nerna velikJh i
neotekivanlh Ileganja,punjenje se mote nastaviti do 3/4 zapremlne rezervoara.Posle ovoga Ie VIIi ponovno merenje sleganja izabranlh tataka. Ako Ie I ovog puta pokate da nemavelikog Ileganja, rezervoar se mote napunlti do vrha, odnosno do projektom predvidene visine, s 1m da
Ie I za ovaj slutaj Izvdl merenje sleganjl'lzabranih lataka. Temelj treba 48 h IzlotiU optereten)u punogrezervoara, posle tega Ie vIIi ponovno merenje sleganj.. Posle ovoga Ie mote poteti sa pratojenjem
rezervoara. Za ostale rezervoare koji Ie nalaze na istoj lokaeijll kojl su fundirani na isti natin. mote seposlupak merenja sleganj. ublaWi, s tlm da se !zostavi merenje na nivou 1/213/4 zapremine rezervoara.
Z. rezervoare'.kojl se naJaze na slojevima slabonosivosti Igde so otekuju znatna ~Ieganja,brzlna punjenjareiervoara
!"mora Imanjitl. Preporutuje Ie da se u toku prvlh pet dana rezervoar punl do visine od 3 m,
I Urn d. se svakog danl pun I po 0,60 m vlsine. SnJmlnje Ileganja IzabranJh taeak. Ie vrli sv.kOf!danaposle punjenja. N. osnovu dobljenU, podataka Ie konstrulle graflkon sleganj. u odnosu na vreme I
veUtinu opteretenja.
Kad. Ie utvrdJ dl dnevnl veUtlna sleganjl potlnje da opadl, nlltavljl Ie sa dnevnlm punjen)ernrezervulla 81 vls1nlml punJenJa koJe 10 odredu)u na blzl araflkonl Ileganji. l'or.elJno je dl Ie pun)en)elelOrvoa,. vrll u rani," Jlltarr~im eaaovJrnn, k.ko bl Ie U loku din I moalu prlllltllealnJ. I u .luCa)u
polreb. Izvrlill hllno pratoJenJe rezervoarl.Za slojeve Izuzetno slabe nosivostl postupak pWlJenJI rezervoar. se odvij. kroz prUitno dug vremensklperiod. P01.e1jnoje da se sam postupak punjenja programlra na osnovu geomehanJtkih karlkteristika tla.
Neki podaa 0 visini punjenja rezervoara, koja ne ugrotava siaumost temeija, mogu so doblti na osnovupodataka 0 Imicajr)(~ tvrstotl pojedinih slojeva tla uzlmajuti u obzir i n)lhovu debljlnu.
U toku bldroitatJtkog ispltlvanja temelja, potrebno je preduzetl mere bezbednoltll omogociti bi20pratojenje rezerv08f1, ako so za to ukate potreba. ]..no je da Ie pratnjenjem ne lme ugroziti teme!;
rezervoara, nJtI izazvati erozija okolnog terena.
4.9
962 -4.10
-----
K.acIa 10 na omotaeu. rezervoen u neposrednoj blizlni dna, postavljaju prikljuCel Clje su dlmenzije wilke,
potrebno je Jzvditi ojaCanjo temelja na tom mestu I spreClti pojavu 10kalnOS sleganja. PreporuCuju se
slod8l!1 naCini Ii h.i~Canje temelja:.
1. !Cada se rezorvoar oslanja na zelllljinu podlogu bez betonskog pntena, ojaCaJ1e 1emelja treba izvrllti
polllOW vertlkalno CeliCno ploCe koja se postavlja dut konture omotaCa rer.ervoara i simetriCno
pl8ma otvoru. (aI.S). Dutlna ploCo za ojacanjo tnlba da j. za najmanj. 100 em veC. od ...UClno-
-oIVon L. Vlllna ploCe so odR4uj. pl'8ma debljlnl polCanos jutuka I potRbnoj dublnJ ukopavanja,l
no treba da bud. :manja od 60 em. PloCu ZI ojaCanjo temella tRba zavartti sa ploCom za ojaCanj. dOl
rozervoua: .
Htrr u em
CI)
2IV--I,II,I
. .,. 0'.', L.' ~ '"'o~:::.-.'.."":('1..." ~..o. 0.:"... . ......fl... ..0. ... O' C'. r. ,
.o..~...~ ",,:.C"...o.o..o. ~ 0 °.".\ .
-3
... .", ;0,
5
. . ~";
6
Na IIlel Saj.:
I - ploCa za ojaCanje dna
2 - unutratnja IInna omotaCa
3 - ploCa dna
4 - pelCanl jastuk
5 - zemljani nulp
6 - ploCa za ojaCanje temelja
7 - poklopna ploCa otvora
b)
Na slid Sb jo:
L- IIrInaotvora
Sllka S
963
2. lhnesto ~eli~ne plo~e za oja~anje lemelja mote Ie primenlti betonski zid s tim da njegove dimenzije
budu \cao na sl. 6.
MI" II emoj
3
7 .
/5doJO
Na s1ici.6aje:
1 - plo~ za oja~anje dna
2 - unutraSnja strana omota~a
3 - plo~ dna,
4 - pel~anj jastule
5 - zemljanl nulp
6 - belonski zid za oja~je ternelja
7 - pokJopna plo~a olvora
bJ
Sllka 6
964 _.-..-
3. Za rezervoare Ciji se omotaCosianja na prsteriuti zid,ojaCanje temelja se vrti metadom C (s!. 7). Da bi
se nesmetano mogla izvrllti montaU prikljuCne armature potrebno je betonski pl1ten na mestu
otvora obUkovaU na n&ein pokazan na at 7 .Dimenzije tleba zavise od primenjene armature; ve"Cine
otvora.
Irffrt"
em/JJ
2
.:
Na sllci 70 ie:
I - poklopna ploa. otvora
2 - ploCa za ojaConje dn.
3 - unutratnja mana olnolaea
4 - ploCa dna
5 - peSCani jastuk
6 - betonskl prstenbJ
Na sile; 7b je:
I - lJ1sek z.a ploeu Z4 ojael1l1j. dnG
2 - unulrGtnjG SIr.n. omot.e.
Slik. 7
4. b rezervOllr. koji so oalanjoju no zemljlnu podlogu unutar plStenastog armilano.betonskog zlda,ojaeanje temelJa so viti na nGein prikazan na sl. 8. Dadatnl prstenasll zld od armlranog betona se
advaj. spojnieom od glavnog prsten., kako bi Se omogueilo nezavtsno sleg.nje ova dva elementa.
. 965
Oblikovanje temelja na mestu otvora treba Izvrlitl prema II. 8 s tbn da dimenzije budu u188lalene sapimenjenom armaturom I veUelnom otvora.
4.11 PriUkom wade zamnoR sloJa mogu Ie z.htevatl I pOlebne pripreme koje omogutavaju naknadnoIspunjavanJomesll ade ngo 011varano dlrektno nalqanjo ploCa dnl na povrlinu temel]a.
Ako je temperatura teenolU koja ae slpa u rezervOlr tollka da mof,e ImaU nepovoljan uUcaj nlkonstruktlvnu funkciju zamnog sloja,'polrebno je predvldetl odgovarajueu zaltltu.
-IN. O"OYUmUijenjl RepubuekOi lekre.uij.1a u,kulturu SR Srb,. br. 413-111/''/'4.lJ2od 4. ill 914. n. plato Ie por.. n. pro.....
N.o osnovu miSljenja Rcpuhli~kog sekrl!tarijata za kUIt:.HUSR Srbijebr.413-81/74-02 ad 4.111974. no nl~;!t ~ porrz na promc!t
Stampa Savezni lavod za standartJizaciju -Beograd
978Ukupno strana 1
JUGOSLOVENSKI
ST ANDARD
SA OBAVUNOM
PRIMENOM
Injektlranje
ISPITIVANJE PRITISNE l:VRSToCE
INJEKCIONE SME~E
JUSU.MS.022
1984.
ad 198!>-O3-14Pr8vilnik br. 50-19144/1 ad 1~12.27;Sluibenllist SFRJ, br. 48/84.
TfNf trHffhod for comprwsiWl .trength of grout
1 Predmet standarda
Ovim stand.-dam 58utV",uie n~in odre<llvania prltisne ~vr1tobllnjekclone tmeH.
2 Oprema
Opromu sa~inlava]u:.
- kalupl sa poklopcima, m.ra: d. 99 do 100 mm,h" 120 mm,
- tesl8ra,
- aparat za bruMnje,
- presa.
3 Postupak
Uzorcl inlakelone sm.~ u kaluplma. pripr.mll.nl pr.ma postupku datom u standardu JUS U.M8.023,pasl. odre<llvanla promane zapramin. ~uvalu 58 dobro zatVor.nl. Kalupl .. otVaralu na den Ispltlvanla,
a najranij. 2 dana pro Ispitlvan]a. Pomoeu testero I aparata za brulen]. valjci .. svodu na vislnu od 80 mmpri ~omu su 0500" valika ravo. I planparalelne. Do ispitlvonia so uzoroi ~uvaju pokri..ni v!&fnom krpom
Potnobn. IU n8jmll'lje 2 maranjl. Ukoliko -dobljlne vradnostl 2 u_topna m.renj. r.zllkuju vile od
20".
hpItIvanje -ponavljl.
4 Izrllbvanje razu ItIItII
Proto/!nost injekcione smeJe izr.llY. - k80 lradnjl vradnolt vn81!en. protk:anj., u I8kundlm.. Uz re-
zultlt -nlYodl tlmperltUrI okoline I 811..
He 01nOW mlilionjo R_bllekog ,-110'0.. ""!tu.u SR &mljo br. 41HII7442od 4.111874. no plco. po'. no pr-
~tampoSo¥OInl...od .. OtOndordlloclJu- .oogrod
984Ukupno nrena 2
JUGOSLOVENSKI
STANDARD
SA 08A VEZNQM
I'1UMEN.OM
od 1881).()3.14
In)8ktl...j8
ISPITIVANJE OTPORNOSTIINJEKCIONE SMEIENA MRAZ
JUSU .M8.025
1884.
pnwllnlk br.1iO-18144/1 ad 1J1U.12-27; lIulb8nllllt SFRJ, br. 48/84.
r.t method for frost IWIsf8nce of f'OUt
1 Predm8t It8nII8rd8
Ovlm st~ Ie u~",uja neeln odr8C:Iivenjaotpomootl injekclo na mraz.
2.1
Aparati i pribor
Ap8nt 18 ilpltlV8nj8 01POf1'l_1 ne mr8I - dII.-w(pnma ..lei)
Apanlt Ie HItOjlad cilindrie... hlie... polUdakoj. Ie z.tYer. poklopcemsa n..ojem. N. poklopcu Ien.11D _mometar I marna CIY.PokloplC ja n. unuUrnjlm d8lu Izr.n tako d. ob8zbe(1ujl potpUnopunjlnje pr.zl109 prostor. fivom. U cilindru .. n8llle vodice koja obezb..:luju vertlkelno postavljenje
uzorkl I potpuno punjen)8 prostore oko uzorke flvom.
2
2.2 Olblll eparetll pribor
Za 'spltivanja .. korlste I sledetl aper.tll pr\bor:
- kalupl. mira: d. 48 mm, h . 110 mm,
- komore za IInrzavan)8 do --dc,
- komori za II880venje tamperature ne 6°C,
- fin, (Hg) 260 cms .
3 Pripreme uzorka i nIIgO'l8nje
Odmah posle prlprame prama poItupku d.tom u standerdu JUS U.MB.024 smria Ie slpa u kalup. Kalup
.. z.tYera de bl .. spreeilo \spar..en;. vode I odmah stavlj. u komoru zo negovanje temperaturl na
6 i: ,IC Utrajanju ad 72 h.
4 Postupek ispitivanja
Uzorak II poole 72 h vedl Iz kalup. I odmah st.vil. u diletometar koji je prethodno temperiran n.
20 i: ,0 C. Zatlm II kroz cev na poklopcu dilatometra sip. fin do odr8C:lenevloine u mernol cevl. Dllato-
matar II zatim pos,..lja u posudu pogodnu za hVlten)8 fivi zo slue.1 d. do(Ie do velikog povetenja za-pramlne. Oelta .. nlvo five u cevl
(A) prl temperaturl T,., posla e891 II dilatomatar rt..lla u komoru
za IITIrzavenjeI hied I brzlnom od SOCna e. do portlzanla tamperatu.e od -20°C. Za vreml hl8C:Ien)avile puta .. oelta nlvo five (B , Ta I u cevl da bi .. dobio tok promana zop.emlne.
6 )zrabJnavanje rezult8t8
Promena zopremine prl odr8C:lenojtemperaturl izraeun..a II po sledeCoj formuli:
bV. . (A-B) -l>VHo' (T,. -Tal '5;
III
l>Vb V . ,...::J.. 1000p V
I'" SA vUNI V. VOD V. ST ANDAJlDIZAOJU
5
~3--
-------1.
4 I
. I
II1 II I
7 L- II I
L-
5,..n. 2 JUS U.M5.028 985
gdeje:
AV. - prom.n. zapramln. uzork. pOll. amruvanj. u emS.
l:>Vp - promena zapremlne uzorka posit smrzav81ja, u %0'
V - zapramlna uzorka, u cms,_A - pofotnl nlvo live u mernaJ c..I, prl tamptreturl T,.".8 - nlvo live u merna! cavl prl tamptr8tlKl T
B'S - temptraturn; kore~cioni f.ktor dil.tometn.
AVHg- prom.n. zopreminelive, ko). It Izr./!un... po formuli:
A V - (V - V) .18' 10
-~ cm.s /oe... Hg d .
gde It:
Vd - zapremlna ap~rata do nivoa live u mernoj ce.i prl temporaturl'T,.,. u em',