DO MINE SPERAVI IN TE HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE broj 50 13. prosinca 2009. stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto TRE˛A NEDJELJA DOÍAͲA „Íto nam je dakle √initi? Tko ima dvije haljine, neka podijeli s onim koji nema. U koga ima hrane, neka u√ini isto tako." Lk 3, 11 SVE˛ENI◊KA GODINA 19. 06. 2009. - 11. 06. 2010. PREDBO¸I˛NA ISPOVIJED U NAÍIM ¸UPAMA Nedjelja 13. 12. – Mississauga, 4:00 p.m. Ponedjeljak 14. 12. – Kitchener, 6:00 p.m. Utorak 15. 12. – Norval, 6:00 p.m ◊etvrtak, 17. 12. – Hamilton, 10:00 a.m. i 6:00 p.m. Subota, 19. 12. – Oakville, 4:30 p.m. Nedjelja, 20. 12. – Toronto, 6:00 p.m. Danas: nedjelja Caritasa
12
Embed
13. prosinca 2009. · 2009-12-13 · Krstitelja s pozivom: Pripravite put Gospodinu Ivan nastavlja razgovor sa svojim sugovornicima. Zanimljivo je da oni ne napadaju Ivana da ih „ßpota"
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
DOMINE SPERAVIIN TE
HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE
broj 5013. prosinca 2009.
stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto
TRE˛A NEDJELJA DOÍAͲA
„Íto nam je dakle √initi?Tko ima dvijehaljine, neka podijeli s onim koji nema. U koga imahrane, neka u√iniisto tako."
vjernika» (Dj 2,38-39) po izvanjskom √inu polijevanja vodom
(krßtenja), odnosno po unutarnjoj preobrazbi snagom Duha (Iv
3,3), ßto je zapravo preporo∂enje na novi Ωivot u zboru onih koji
Kristu vjeruju. ◊lanovi Crkve postaju «baßtinici obe≈anja i
izabranici BoΩji, sveti i ljubljeni» (1Kor, 1,1-3; Gal 1,1-5; Ef
1,1-2 i sl.).
Osobita zna√ajka shva≈anja Crkve kao novoga naroda BoΩjega
povezana je uz razumijevanje Saveza. Narod postaje BoΩji po
sklapanju saveza, odnosno ulaskom u poseban odnos s Bogom
(usp. Izl 19-20). Dok je starozavjetni narod BoΩji svoj osobiti
odnos izabranja i Saveza (usp. Izl 24) prepoznavao u daru
Zakona (Tora), novi narod BoΩji oblikuje se novim Savezom, ßto
ga Isus uspostavlja sa svojima u predve√erje svoje muke, na
posljednjoj ve√eri sa svojim u√enicima, kada im ostavlja samoga
sebe kao «novi savez u mojoj krvi» (1Kor 11,25; usp. Mt 26,26-
29; Mk 14,22-25; Lk 22,15-28), koji je izraz novoga zakona,
zakona ljubavi kojemu je vrhunsko o√itovanje Kristova Ωrtva (a
√iji je definitivni u√inak uskrsnu≈e od mrtvih).
Tako se zajednica Isusovih u√enika, okupljenih s njim za stolom
posljednje ve√ere, preobraΩava u za√etak Crkve koja ≈e se raßiri-
ti po svim narodima i do kraja vremena. Ta je zajednica uteme-
ljena na savezu Boga s ljudima – kojemu je euharistija vrhunsko
o√itovanje. Stoga je novi narod BoΩji bitno obiljeΩen kao
euharistijska, odnosno sakramentalna zajednica. Princip jedinst-
va toga naroda je Krist, osobno prisutan – u snazi Duha – me∂u
svojima sve do svrßetka svijeta. Ova biblijska slika Novog naro-
da BoΩjega slaΩe se ponajviße s novozavjetnom slikom zajednice
kao BoΩjeg stada, kojemu je na √elu Dobri pastir – Krist, koji
ravna stadom kao Nadpastir – po pastirima koje je sam postavio
(usp. 1 Pt 5,4). Ideal koji bi se u Crkvi kao novom narodu
BoΩjem trebao ostvariti prema Kristovoj zamisli, je da bude
jedno stado i jedan pastir (usp. Iv 10, 1-19).
2.2. Ku≈a BoΩjaU novozavjetnim tekstovima, kad se govori o Crkvi, nalazimo i
sliku ku≈e BoΩje (ekklesia tou Theou). U poznatom Matejevu
odlomku Isus veli Petru (=Stijena) da ≈e «na toj stijeni sagraditi
Crkvu svoju i vrata paklena ne≈e je nadvladati» (Mt 16,18). Ta
gra∂evina, ekklesia (Crkva), najvjerojatnije prijevod rije√i qahalkoja zna√i skup, postati ≈e tako blizak izraz da ≈e se iz njega
razviti i udoma≈iti onaj temeljni i op≈epoznati pojam Crkva, kao
zbor, zajednica koja je okupljena na jednom mjestu, u ku≈i
BoΩjoj.
Nastavlja se
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 50/2009 NEDJELJA 13. PROSINCA STRANA 5
Apostolska nuncijatura u RepubliciHrvatskoj priop≈ila je da je SvetiOtac Benedikt XVI. 5. prosinca 2009.godine donio sljede≈e odluke:- utemeljio je Sisa√ku biskupiju pod-
Mons. Vlado Koßi≈ novi sisa√ki biskup, a mons. Vjekoslav Huzjak prvi bjelovarsko-kriΩeva√ki biskup
U RH su prisutne gotovo sve od 600organizacija koje prati Centar zainformiranje o sektama. Za njih jeLijepa naßa, kaΩu, iznimno plodna. Sveprisutniji u katoli√kim zemljama susotonisti.Nakon ßto su se u Starim Mikanovcima
zaredala samoubojstva trojice mladi≈a u
javnosti se, kako to obi√no u Hrvatskoj
biva, ponovno pronio glas o pojavi sekti.
Pri√a je naravno krenula iz oΩaloß≈enog
sela, no i policija i stru√njaci odmah su je
demantirali. Bio je to povod da se propita koliko su hrvatski
gra∂ani uop≈e u doticaju sa sektama.
Hrvatska za sekte plodno tloHrvatska, kad su sekte u pitanju, ne razlikuje se od drugih zemalja
svijeta. Íirenju sljedbi, piße Roditeljski.info, potpomogli su mediji
no prije svega nekontroliran Internet.
Prema rije√ima predsjednice Centra za informiranje o sektama i
kultovima Branke Dujmi≈- Delcourt, sekte su u Hrvatsku naj√eß≈e
"uvezene" iz Sjedinjenih drΩava.
"Neke su registrirane kao religija, neke kao udruge gra∂ana.
Mnoge od njih postale su opasne kriminalne organizacije, a zajed-
ni√ko im je stvaranje bogatstva, mentalna manipulacija nad pojed-
incem i masom te izbjegavanje poreznih obveza. Zakonski su to
podru√je donekle regulirale Francuska i Belgija koje su na temelju
parlamentarnih anketa definirale oko 170 kriti√nih skupina tj. sekti.
Me∂u njima su i Scientoloßka crkva, Transcendentalna meditacija,
Moon, Jehovini svjedoci, Rael, Kabala itd. Te grupacije iza sebe
imaju najve≈i broj sljedbenika, najve≈e financijsko bogatstvo, ali i
najviße javnih primjedbi ili sudskih tuΩbi", kaΩe Dujmi≈ Delcourt.
Tvrdi kako je Hrvatska iznimno plodno tlo za takve organizacije,
varsko-kriΩeva√kimUtemeljenjem dviju novih biskupija
Zagreba√ku crkvenu pokrajinu sada
√ine: Zagreba√ka nadbiskupija kao
sjedißte metropolije te sufraganske
biskupije; KriΩeva√ka eparhija za
vjernike bizantskog obreda te
biskupije VaraΩdinska, Sisa√ka i
Bjelovarsko-kriΩeva√ka.
Sadaßnja Ωupna crkva Uzvißenja
Svetoga KriΩa u Sisku bit ≈e kate-
drala Sisa√ke biskupije, a sveti
Kvirin, biskup i mu√enik iz Siska bit
≈e zaßtitnik nove biskupije.
Sadaßnja Ωupna crkva svete Terezije Avilske u Bjelovaru bit ≈e
katedrala Bjelovarsko-kriΩeva√ke biskupije, a sadaßnja crkva
Svetoga KriΩa u KriΩevcima bit ≈e konkatedrala. Sveti Marko
KriΩev√anin, sve≈enik i mu√enik iz KriΩevaca, bit ≈e zaßtitnik
Bjelovarsko-kriΩeva√ke biskupije.
jer su gra∂ani zbog prijaßnjeg Ωivota u totalitarnom reΩimu skloni
traΩenju gotovih rjeßenja i slije∂enju kulta li√nosti.
"Uz to, ratne okolnosti su poremetile odnose i vrijednosti u drußtvu.
U takvoj situaciji ljudi traΩe spas, a prve im u pomo≈ prisko√e upra-
vo sekte. No i one se prilagode takvim okolnostima pa ih je teΩe
prepoznati, jer se u drußtvo infiltriraju kao humanitarne organizacije
uz pomo≈ sponzoriranih starleta i zvijezda show businessa", pojas-
nila je predsjednica CISK-a podsje≈aju≈i na ßirenje Scientoloßke
crkve u SAD-u.
Sotonisti, scientolozi...Iako su u Hrvatskoj prisutne gotovo sve organizacije koje se prate, a
kojih je sada viße od 600, kaΩe, prisutniji je utjecaj hinduizma poput
Sai Babe, Transcendentalne meditacije, Hare Krishne te raznih
zavodljivih tehnika s elementima egzotike. Gurue, koji su u
me∂uvremenu postali zloglasni su, dodaje pak, zamijenili razni cen-
tri koji primjerice nude jogu, ali uz to i reiki, transcendentalnu medi-
cinu i drugo.
"Imamo sotoniste, koji su prisutniji u katoli√kim zemljama, jer se na
taj na√in pokußava ocrniti dominantna religija. Ili zbog perverznih
ideja hranjenja zlom. Tu su posebno ugroΩeni mladi ljudi koji traΩe
odgovore na svoja pitanja ili nevolje. Scientoloßka crkva se ne
eksponira previße u Hrvatskoj, no smatram da djeluje na ovom
podru√ju, kao i u Srbiji, BiH, Kosovu, Ma∂arskoj, Bugarskoj itd. Mi
koji to pratimo primje≈ujemo da su u svakoj drΩavi nazo√ni pod
razli√itim imenom pa ih je neupu≈enom gra∂aninu teΩe otkriti.
Posebno se prate njihove agencije za ljudska prava koje lansiraju
tuΩbe protiv svakoga tko im se usudi neßto prigovoriti. Imaju svoje
sljedbenike i za sada je njihovo djelovanje na teritoriju Balkana
aktualno, no ne znamo koje ≈e razmjere njihova aktivnost poprimiti.
Reagirat ≈emo na vrijeme. Imamo i Jehovine svjedoke…", otkrila je
predsjednica Centra za informiranje o sektama i kultovima za
Roditeljski.info. Net.hr07.12.2009.
Sekte i kultoviSotonisti u Hrvatskoj najviße djeluju na mlade
NEDJELJA, 14. VELJA◊E 2010. GODINECrkva Hrvatskih mu√enika
Sve√ana sveta Misa u 11:00 sati
u √ast blaΩenog kardinala A. Stepinca.
Predslavitelj sve√anog Misnog slavlja:
Uzoriti gospodin Josip kardinal Bozani≈, nadbiskup zagreba√ki
u zajednißtvu sa ostalim hrvatskim sve≈enicima.
Pozivamo sve Ωupljane i prijatelje Ωupe da se odazovu na sve√anu proslavu 30. godißnjice gradnje i blagoslova crkve Hrvatskih mu√enika.
Ulaznice za koncert Tamburaßkog Orkestra HRT u Living Arts Centre-umoΩete nabaviti na webstranici: www. livingartscentre.ca,
telefonom: 905-306-6000, 1-888-805-8888 ili ako ih posjetite.Ulaznice za koncert su $ 25.00 i $ 30.00
Ulaznice za banket u Pearson Convention Centre-u moΩete nabavitiu naßem Ωupnom uredu
Ulaznica je: $ 80U cijenu ulaznice uklju√uje: koktel, antipasto bar, bogatu ve√eru i otvoren bar
Sve ostale informacije moΩete dobiti u Ωupnom ureduna telefon: 905-826-8844 ili e-mail: [email protected]
¸UPNE OBAVIJESTI VA¸NA OBAVIJESTOD 14. DO 17. PROSINCA 2009. SVETE MISE U NAÍOJ
CRKVI UJUTRO U 9:00 SATI.Zbog Ωupnih boΩi≈nih ispovijedi u naßim hrvatskim Ωupamakroz √etiri dana: od 14. do 17. prosinca 2009: ponedjeljak,utorak, srijedu i √etvrtak svete Mise u naßoj crkvi bit ≈eujutro u 9:00 sati. Za pokojne √ija su imena upisana za ponedjeljak, srijedu i√etvrtak za 7:00 sati nave√er, bit ≈e uklju√ena u Misu istogdana u 9:00 sati ujutro.
Put novog dolaska
Po rije√i proroka svojeg
ti zoveß nas, Svevißnji,
da put pripravimo Sinu tvome.
On, koji je hodio zemljom ovom,
o drugom dolasku svojem
do≈i ≈e putem drugim:
On nas je odabrao za put svoj.
On hodit Ωeli svijetom ovim
i ostavit spasenja trag
u stopama naßim.
Sad znamo, Svevißnji,
ti zoveß nas, u rije√i proroka svog,
da put ravan budemo Sinu tvom.
Zato te molimo:
ti put strmen i praßnjav ovaj
rasvijetli i izravnaj snagom Duha svog.
Amen
¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 50/2009 NEDJELJA 13 PROSINCA STRANA 9
Ponedjeljak, 14. prosinca: Sv.Misa u 9:00 a.m.† Bruno Gulja, i sve pok. iz ob.† Barbara i Ivan Pußi≈
Srijeda, 16. prosinca: Sv. Misa u9:00 a.m.† Kata i Nikola Markovinovi≈† Ankica Farkaß, godißnjica
◊etvrtak, 17. prosinca: Sv. Misau 9:00 a.m.† Franjo Vlaßi≈, godißnjica† Berislav Koli≈
Petak, 18. prosinca:† Mira Kristani≈† Franjo Bradica† Ivan Frketi≈† Vinko Mari≈, godißnjica† Ivan ◊epo† Nedjeljko ◊oti≈, godißnjica† Mate, Ivan i Marija ◊oti≈† Franjo GadΩe† Mijo Ban, godißnjica† Antun Terzi≈† Vilim Jurani≈
RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno
† Ljubica Petrovi≈
Subota 19. prosinca: Sv. Misa u6:00 p.m.† Franjo Klusko, godiΩnjica i sve
pokojne iz obitelji† Josip i Franca Íimunovi≈† Josip, Franjo i Kristina Buba߆ Ivan Íkacan† Vid Boßnjak† Jelena Zadkovich† Ivica, Nikola i Mijo Crni≈, god. † Janko Hajsan† Nedjeljko Mari≈† Marija i Mato Malinac† Mara i Jozo Mara√i≈† Tony Mrße† Jurica Biondi≈† Marija i Marko Okrugi≈† Stana i Ivan Eri≈† Tomo Meduni≈
Za sve† iz ob. Joso i Ana Íimi≈Za pokojne Hrvatske Branitelje
Nedjelja 20. prosinca: Sv. Misa u9:00 a.m.† Kata Prelesnik† Robert JezerinacSV. MISA U 11:00 A.M. - ZA¸UPNU ZAJEDNICU
PRIJAVA ZA BLAGOSLOV OBITELJIOd ove godine mijenja se dosadaßnji na√in posjeta sve≈enika obitelji
prigodom blagoslova obitelji. Sve≈enik ≈e posjetiti samo one obitelji
koje to izraze Ωelju preko prijavnice ili telefonskim pozivom do
BoΩi≈a. Mole se Ωupljani koji Ωele primiti sve≈enika za blagoslov
obitelji u boΩi≈nom vremenu, neka ispune prijavnicu koja se nalazi u
klupama crkve i stave u kutiju koja se nalazi u predvorju crkve. Samo
oni koji izraze Ωelju da ih posjeti sve≈enik i blagoslovi njihove obitelji
bit ≈e unaprijed obavijeßteni o dolasku sve≈enika.
DANAS ¸UPNA BO¸I˛NA ISPOVIJED Ispovijed po√inje u 4:00 poslije podne s pokorni√kim bogosluΩjem a
zavrßava svetom Misom u 6:00 sati. Dragi Ωupljani, pristupimo svetoj
Ispovijedi i duhovno se pripremimo za naß najradosniji krß≈anski
blagdan BoΩi≈.
ISPOVIJED BOLESNIKA I STARIJIH OSOBA KOJE NISU UMOGU˛NOSTI DO˛I U CRKVU NA ISPOVIJEDMolimo sve one koji imaju u obitelji bolesnu, stariju i nepokretnu
osobu, neka se jave u naß Ωupni ured, kako bi ih sve≈enik mogao pos-
jetiti prije BoΩi≈a u njihovim domovima, bolnici ili stara√kim
domovima.
VJERONAUK ZA PRVOPRI◊ESNIKE I KRIZMANIKEVjeronauk za Prvopri√esnike i Krizmanike prekida se do 12.sije√nja 2010. godine.
PJEVANJEU utorak, 15. prosinca 2009. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩbaza Ωupni zbor u 7:30 sati.U √etvrtak, 17. prosinca 2009. godine odrΩat ≈e se pjeva√kavjeΩba za Ωupni dje√ji zbor u 7:00 sati nave√er u Ωupnim-ßkolskimprostorijama.
FOOD DRIVEMladi naße Ωupe mole sve naße Ωupljane, koji to mogu i Ωele, da done-
su nepokvarljivu hranu za „Food Drive“, koja je namijenjena za
siromaßne prigodom BoΩi≈a. Skupljanje po√inje u nedjelju 29. stu-
denoga u predvorju crkve a traje do 20. prosinca 2009. godine. Svima
unaprijed hvala!
IZ MATICE KRÍTENIH:U nedjelju, 6. prosinca 2009. godine sakrament svetog krßtenja primio
je Noa James Sipahioglu, sin Engina i Sandre Sipahioglu ro∂. Strk.
◊estitamo roditeljima i Ωelimo puno uspjeha u odgoju njihove djece.
IZ MATICE UMRLIH:U √etvrtak, 3. prosinca 2009. godine blago u Gospodinu umro je
Marko Kiva≈ u 73. godini Ωivota. Pok. Marko ro∂en je 1. srpnja
1936. godine u mjestu Sigetec-Ludbreg, Hrvatska. Pok. Marko
pokopan je 7. prosinca 2009. godine na Assumption Cemetery-Mal-
ton.
U subotu, 5. prosinca 2009. godine blago u Gospodinu umro je TomoMeduni≈ u 55 godini Ωivota. Pok. Tomo ro∂en je 7. studenoga 1954.
godine u mjestu Bilaj, Hrvatska. Pok. Tomo pokopan je 8. prosinca
2009. godine na Assumption Cemetery-Malton.
U subotu, 5. prosinca 2009. godine blago u Gospodinu umro je
Zlatko Cvitkovi≈ u 80. godini Ωivota. Pok. Zlatko ro∂en je 14.
velja√e 1930. godine u Karlovcu, Hrvatska. Pok. Zlatko pokopan je 9.
prosinca 2009. godine na Assumption Cemetery-Malton.
OΩaloß≈enim obiteljima, rodbini i prijateljima izraΩavamo iskrenu
su≈ut.
◊ITA◊I: Danas: u 9:00 sati: Petar Ljubi≈ i Ivana Kapurali≈
u 11:00 sati: Zdenko Badjari i Vißnja Sudeti≈
Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Ivan i Rose Budißa
u 11:00 sati: Ante i Kristina Laußi≈
SKUPLJAJU KOLEKTU:Danas: u 9:00 sati: Miroslav Biskupovi≈, Petar Milardovi≈, Anton
Osojni√ki
u 11:00 sati: Nick Jurini≈, Jozo Lu√i≈ i Josip Vrbos
Slijede≈e nedjelje u 9:00 sati: Josip Capan, Janko Crni≈ i Anton
Mesi≈
u 11.00 sati: Ivica Íkacan, Hrvoje Dokuzovi≈ i Tomi Íkara
BROJA◊I KOLEKTE:Danas: Ivica i Ankica Zoreti≈, Ivanka i Jure Tonkovi≈
Slijede≈e nedjelje: Kornelija Podstreleni, Ana Leßko i Stjepan Sori≈
DAROVATELJIKruh sv. Ante-Ana Crljen 10.00Na √ast Marije djevice-MiraDespot $ 20.00ZA CRKVU:Rosa BlaΩanin 150.00Nikola i Katarina Paljuß 100.00Vlado Flanjak 100.00Milka Bunti≈ 100.00Vladimir i Mira Despot 100.00Obitelj Branko Maruli≈ 100.00Stipe Budißa 100.00Ivan i Ana Bubanovi≈ 50.00Magdalena Miloßi≈ 100.00Josip i Anni Vojni≈ 200.00Veselko Dodig 100.00Natalija i Josip Kozlovi≈ 100.00Ítefica i Konrad Breznik 50.00Mate i Marija Balenovi≈ 100.00Sandra Sipahioglu 100.00Georgina i Ivan Íoßtari≈ 200.00Joe i Julie Brozi≈ 100.00Renata Memisevi≈ 100.00
Nikola i Mary Brkopac 250.00John i Victoria Vukovi≈ 300.00Ljubica Katana 60.00Rudi Horvat 120.00Frank Luke 100.00ZA KARITAS:Petar i Katica Okrugi≈ 100.00Barbara Klafuri≈ 50.00Ítefica i Konrad Breznik 100.00Novo i Anica Nika≈ 150.00Obitelj Ivan Obad 100.00ZA ZAGREBA◊KI KARITAS:Lovro Farkaß 100.00Tomo i Julka Nova√i≈ 100.00ZA HRVATSKI KARITAS:N.N. 150.00SARAJEVSKI KARITAS:Verica BurdΩovi≈ 100.00Matija Mileti≈ 50.00VUKOVARSKI KARITAS:Mike i Katica Jezerinac 100.00Na svakom vaßem daru, HVALA!
11:00 – Ana Brinjak, Monika Karlovi≈ i Kristina Farago
SUBOTA: 19. prosinca: 6:00 sati: Branko Nemet
NEDJELJA: 20. prosinca: 9:00 – Jasna Kellner
11:00 – Brigita Fißter, Emily Radalj i Marija Pileti≈
REDARI:SUBOTA: 12. prosinca: 6:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar
NEDJELJA: 13. prosinca: 9:00 – Tony Jeli√i≈ i Gregory
Stajduhar
11:00 – Stjepan Gunja i Janko Jadri≈
SUBOTA: 19. prosinca: 6:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar
NEDJELJA: 20. prosinca: 9:00 –John ◊avlovi≈ i George Maltar
11:00 – Josip Sajko i Josip Jureßi≈
BO¸I˛NO-NIKOLINJSKA PRIREDBA U OAKVILLE-U
¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 50/2009, NEDJELJA 13. PROSINCA STRANA 11
MINISTRANTI:SUBOTA: 12. prosinca: 6:00 –Jurica i Andriana Parilac, Marko
Repar i Franka Íubi≈
NEDJELJA: 13. prosinca 9:00 –Katie i Neven Ivan√i≈, Marko
Stajduhar,
11:00 – Filip Bori√evi≈, Bruno, Lucija i Magdalena
Pari≈, Karlo, Jelena i Manda Bobinac.
DAROVATELJI:CRKVA:
U spomen † Anice Rimac:Djeca i zaova $1100.00
Drago i Marija Grbavac $ 100.00
KARITAS: u spomen † Anice Rimac za kapelicu u ˛elebi≈u:
Ivica ˛urak $100.00
Dragan Ínjari≈ $ 40.00
SVIM DAROVATELJIMA SRDA◊NO ZAHVALJUJEMO
BO¸I˛NA ISPOVIJED U NAÍOJ ¸UPI – bit ≈e u subotu19. prosinca u 4:30. Sve vas lijepo molimo da do∂emo na ovu
boΩi≈nu ispovijed i tako se dostojno pripravimo za Isusov
ro∂endan. Imat ≈emo dovoljno sve≈enika na raspolaganju i nitko
ne≈e morati dugo √ekati. Isus se Ωeli roditi u naßem √istom srcu.
ISPOVIJED STARIJIH PO KU˛AMA – nastojat ≈emo kroz
ovaj tjedan obi≈i sve naße starije i bolesne i okrijepiti ih sakra-
mentima. Ako ima netko od novih neka nam se prijave ili nas
nazovu telefonom mi ≈emo do≈i i pohoditi njihove bolesnike.
PRVA PRI◊EST – 18. travnja 2010
KRIZMA – 25. travnja 2010
VJERONAUK ≈emo zapo√eti u subotu 9. sije√nja
Za krizmanike u 9:00 ujutro
Za prvopri√esnike u 2:30 poslije podne
NAÍA ¸UPA PLANIRA SLIJEDE˛AHODO◊AͲA1. Sv. Josipu - u Montreal – u oΩujku 2010,
2. Italija - Rim i Francuska - Pariz u drugojpolovici mjeseca rujna 2010, povodom 350.smrti sv. Vinka i sv. Lujze,
3. Svetu Zemlju – u prolje≈e 2011.SVE daljne informacije objavit ≈emo kasnije.
IZ MATICE UMRLIHU domovini u Delnicama umrla je Danica Matkovi≈ u 86. god.
Ωivota. Danica je sestra naße Ωupljanke Marije Jakovac. Naßa
iskrena su≈ut Mariji kao i svoj njihovoj rodbini i prijateljima, a
dragi Bog neka Danicu primi u svoje nebesko kraljevstvo ljubavi
i mira.
RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su redovito u 6:30 uve√er, osim ako je
druk√ije nazna√eno!PONEDJELJAK: 14. prosinca: Ivan od KriΩa, Krßevan† Ivan Kelava – ob. Petar Rimac Svi † iz ob. Kelava – ob. Petar RimacUTORAK: 15. prosinca: Darija,
misa u 8:00 ujutro u kapelici √. sestara† Marko Bara≈ – Roditelji † Petar Íari≈ – Dragica Marasovi≈ SRIJEDA: 16. prosinca: Zorka, Adela, Albina† Martin i Marija DΩoja – k≈er Marija DΩojaNa nakanu – Marija DΩoja ◊ETVRTAK: 17. prosinca: Lazar, misa u 7:00 uve√er† Anica Rimac – Cela Balen† Nevenka Burazin – Ana Mesi≈ PETAK: 18. prosinca: DraΩen, Bosiljko† Ivan i Marija Jurkovi≈ – ob. Ivan Alilovi≈Svi † iz ob. Uvodi≈ – ob. BogdanovskiZa zdravlje – ob. Ivan Alilovi≈ SUBOTA: 19. prosinca: Urban, misa u 6:00 uve√er† Nevenka Burazin – RuΩa Krißto † Petar Kali≈ – ob. Kate Ítefanac† Kate i BoΩo Lon√ar – k≈erka BoΩica i ob. † Branko Dol√i≈ – roditelji † Ítefica Feglain – sin i obitelj† Tomo Pavi≈ – ob. Ante Pavi≈ † Marija Kraja√i≈ – ob. Branka Frketi≈† Fila So√e – ob. Pero Peri≈ † Ivan Kunovi≈ – ob. Josip Podnar † Franjo Tu∂man i svi † branitelji – Josip Podnar † Anka Bezi≈ – ob. Bezi≈† Danica i Marko Pjetar – ob. Bezi≈† Marija Burazin – ob. Ivan Kegalj † Nikola i Mila Burazin – ob. Ivan Kegalj † Manda Petranovi≈ – sin Ivan i obitelj† Îuro Pejakovi≈ – sin Ivan i obitelj† Miljenko Fraculj – Magdalena Jankovi≈† Mato Tomi≈ – ob. Geren√er† Anto i Ana Mati≈ – ob. Boras† Marija Uremovi≈ – ob. Ivan Hercigonja† Edward Barkovi≈ – ob. Drago Zeki≈† Anica Rimac – djecaNEDJELJA: 20. prosinca: 4. DOÍAͲA, Eugen9:00 sati: † Jozo Mari≈ – ob. Pari≈
† Pavle BoΩi≈ – ob. Mi≈a Ítefanac† Eduard Barkovi≈ – ob. Dennis Ivan√i≈† Mate Bogoje – BoΩa Novak † Íime Gregov – ob. Nando Gregov† Bara Bakari≈ – ob. Francuz† Kata Tomaßi≈ – ob. Francuz † Anica Rimac – ob. Niko Badrov † Danica Matkovi≈ – sestra Marija i ob. † Mile Pari≈ – ob. Pari≈† Marijan Bolibruk – Antonija Jadi Svi † iz ob. Jadi – Antonija JadiSvi † iz ob. Bakari≈ – ob. Dennis Ivan√i≈11:00 SATI – MISA ZA ¸UPLJANE
KLANJANJE - svakog √etvrtka od 6:00 do 7:00 satinave√er u naßoj crkvi. Nakana klanjanja je za sve≈eni√ka i
redovni√ka zvanja. Do∂imo i molimo se na tu nakanu.
Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili
na www.cjmr1320.ca
Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos
Predizborna kampanja za skore predsjedni√ke izbore, te
prate≈a doga∂anja, katkad i nehotice svra≈aju pozornost na pod-
jele u suvremenom hrvatskom drußtvu pa te podjele zahtijevaju
barem pokußaj objektivne analize tako∂er iz vjerni√kog gledißta,
ne samo radi boljeg snalaΩenja na predstoje≈im izborima nego
joß viße zbog ozdravljenja cijeloga drußtva.
MoΩda nikad kao na izborima, parlamentarnim a osobito
predsjedni√kim, u javnosti se artikuliraju postoje≈e politi√ke
opcije i njihovi zastupnici odnosno nositelji, pa je mogu≈ snaΩan
dojam da su baß te razli√ite politi√ke opcije nositelji tih podjela u
hrvatskom drußtvu. Isto tako √injenica da se u aktualno natjecan-
je za sluΩbu budu≈ega hrvatskog predsjednika uklju√ilo √ak 12
kandidata razli√itih politi√kih opredjeljenja moglo bi stvarati
dojam da su ti predsjedni√ki kandidati upravo eksponenti
hrvatskih podjela. No, pogleda li se malo pomnije, postaje o√ito
da ve≈ina postoje≈ih politi√kih opcija kao i ve≈ina
predsjedni√kih kandidata nisu nositelji podjela u hrvatskom
drußtvu. Naime, suvremeno demokratsko drußtvo, bilo gdje u
svijetu pa tako i u Hrvatskoj, mora biti pluralno i nezamislivo je
bez postojanja razli√itih politi√kih opcija, razli√itih svjetonazora,
bez svojevrsnog natjecanja i tih opcija i tih svjetonazora. U sta-
bilnim demokratskim drußtvima ipak, za razliku od hrvatskoga
drußtva, postoji ravnoteΩa me∂u razli√itim politi√kim opcijama i
ßto je joß vaΩnije postoji nacionalni konsenzus, glede vanjske
politike gotovo 100-postotni, a glede unutarnje politike 90-pos-
totni a u nekim zemljama i 95-postotni. U hrvatskom drußtvu
nema ravnoteΩe - a to je najbolje vidljivo po pristranom i pot-
puno neuravnoteΩenom medijskom simpatiziranju odre∂enih
politi√kih opcija - a nema, ßto je joß gore, stvarnoga konsenzusa
glede vanjske i unutarnje politike, ve≈ dominira sloga samo u
onim odre∂enim pitanjima i stavovima koji jam√e zajedni√ki
grupni, a ne op≈i, nacionalni interes. Kad je rije√ o grupnom
interesu, onda je on u hrvatskom drußtvu neizmjerno vaΩniji i
ja√i od gotovo svih politi√kih opcija ili stranaka, katkada i svjet-
onazora, a ßto je redovito na ßtetu zajedni√koga dobra cijeloga
hrvatskoga drußtva, i to je jedan od uzroka postoje≈ih podjela u
hrvatskom drußtvu.
Stvarna podjela i nedopustivi monopol u hrvatskom drußtvumo≈i ≈e se po√eti rjeßavati samo onda ako na predstoje≈imizborima ne pobijede oni koje sada mediji favoriziraju, odnosnoda pobijedi kandidat koji je stvarni pripadnik i predstavnikhrvatske ußutkane i marginalizirane ve≈ine. Unutarnja neu-
ravnoteΩenost hrvatskoga drußtva ovih dana posebno dolazi do
izraΩaja u medijskom tretiranju predsjedni√kih kandidata, dok se
odre∂ene kandidate proteΩira, proglaßava favoritima, svrstava u
skupinu tzv. ozbiljnih kandidata, istodobno se druge marginal-
izira ili √ak otpisuje. Premda to rade mediji, teßko je vjerovati da
je takav pristup slu√ajan ili samo izbor odnosno odluka novinara
i urednika. Premda me∂u predsjedni√kim kandidatima, hvala
Bogu, nema ni jednoga kojega bi se ozbiljno moglo smatrati
ekstremistom bilo desnog bilo lijevog predznaka, dojam o
vaΩnosti stvara se samo za one kandidate koji manje-viße zastu-
paju one stavove u kojima se slaΩu vode≈e politi√ke stranke i
koji jam√e brojne kontinuitete u hrvatskom drußtvenom Ωivotu, a
ßto umnogome ne samo da ne jam√i bolju ni demokratsku ni
gospodarsku perspektivu, nego uvjetuje podjele. Otvoreno gov-
ore≈i, u hrvatskom drußtvu postoji stanoviti drußtveno-politi√ki
monopol koji je u trajnom sukobu sa stvarnim hrvatskim
nacionalnim ciljevima i interesima, pa zato ni opcija ni predsjed-
ni√ki kandidati koji zastupaju jasne hrvatske ciljeve i interese ne
dobivaju medijskog prostora.
Da bi se sakrio taj nedopustivi, antidemokratski i upravo
sektaßki monopol, javnosti se trajno name≈e optika po kojoj bi
se hrvatsko drußtvo toboΩe dijelilo na pripadnike i simpatizere
partizana odnosno komunista, s jedne strane, i na pripadnike i
simpatizere ustaßa odnosno nacionalista, s druge strane. Da bi se
taj privid podrΩavao, sustavno se prozivaju pojedini pjeva√i, sus-
tavno se podme≈u svjesni ili nesvjesni provokatori koji se u
javnosti, posebno na sasvim odre∂enim doga∂anjima, pojavljuju
u ustaßkim kapama ili ispisuju po fasadama ustaßke znakove. A
neosporna je istina da ve≈ina pripadnika hrvatskoga naroda, pa i
pripadnika hrvatskoga politi√kog naroda odnosno nacije nikad
nije bila ni partizanska ni ustaßka, ve≈ su partizani odnosno
komunisti kao i, s druge strane, ustaße i ekstremni nacionalisti
bili uvijek manjina, uvijek manje od 10 posto stanovnißtva, pa i
onda kad su bili na vlasti. Budu≈i da su ustaße davno poraΩeni i
iskorijenjeni u komunisti√koj revoluciji, te budu≈i da su komu-
nisti vladali punih 45 godina i izgubili vlast i mo≈ samo na
odre∂enim razinama drußtvenoga Ωivota, nastao je jaz izme∂u,
recimo tako, komunisti√ke i postkomunisti√ke interesne grupe i
ve≈ine koja se nikada nije povezivala s ikojim ekstremom. Da bi
se taj jaz sakrio i da bi se sakrilo kako povlaßtena manjina
dominira nad velikom ve≈inom, uporno se npr. osporava i oma-
lovaΩava rezultat izjaßnjavanja hrvatskih gra∂ana na popisu
stanovnißtva kad je oko 92 posto na fakultativno pitanje slobod-
no izjavilo da su krß≈ani.
Ta stvarna podjela i taj nedopustivi monopol u hrvatskom
drußtvu mo≈i ≈e se po√eti rjeßavati samo onda ako na
predstoje≈im izborima ne pobijede oni koje sada mediji
favoriziraju, odnosno da pobijedi kandidat koji je stvarni pripad-
nik i predstavnik hrvatske ußutkane i marginalizirane ve≈ine.