PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O. BROJ 22 CENA 30 DIN. www.caglas.rs tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 13. JUN 2014. GODINE 069 - 310-04-60 032 - 310-460 CENTRUM www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com strane 24, 25. i 26. U ovom broju „Glasa“ FOTOGRAFIJE MATURANATA TEHNI^KE [KOLE FOTOGRAFIJE MATURANATA TEHNI^KE [KOLE strana 16. Pet i po decenija nakon zavr{etka sredwe Ekonomske {kole \A^KE USPOMENE I DAQE @IVE \A^KE USPOMENE I DAQE @IVE strane 16. SE]AWE NA SREDWO[KOLSKE DANE SE]AWE NA SREDWO[KOLSKE DANE Ivana Jorovi}, vice{ampionka Rolan Garosa u juniorskoj konkurenciji Biciklizam strana 36. strana 35. DANILOVI] POBEDNIK „GEMENC KUPA” NOVA [ANSA NA VIMBLDONU Prva generacija Tehni~ke {kole u ^a~ku obele`ila 50 godina od mature PROBLEMI MNOGO MAWI, AKO IH NA VREME UO^IMO strana 5. Sistematski pregledi budu}ih prvaka veoma va`ni SANACIJA POSLEDICA POPLAVE, UMESTO NOVIH INVESTICIJA Obele`en Dan op{tine Lu~ani strane 28. i 29. strane 8, 9. i 10. Povodom stogodi{wice Prvog svetskog rata PRILI^ANI U VELIKOM RATU
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.
BROJ 22 CENA 30 DIN.
wwwwww..ccaaggllaass..rrss
tel. 226-000; 346- 000www.viza-nekretnine.co.rs
GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 13. JUN 2014. GODINE
MARKETING: Radmila Zari} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 ggllpprreessss@@ssbbbb..rrss Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.caglas.rs
U^a~ku je u ponedeqak odr`ana 85. sednica Grad-skog ve}a, ~iji su ~lanovi, izme|u ostalog, utvr-dili predlog Plana generalne regulacije “Qubi}
- Kowevi}i”, a donet je i Pravilnik o pomo}i za ukla-wawe i ubla`avawe posledica nastalih prirodnom ilidrugom nezgodom.
- ^a~ak je me|u prvim gradovima u Srbiji koji je usvo-jio Pravilnik o dodeli sredstava ugro`enim na popla-vqenim podru~jima, a koji }e koristiti i u narednomperiodu. Pravilnikom se odre|uje na~in dodele sredsta-va koja su upla}ena kao pomo} na ra~un grada ^a~ka, za-tim ona koja }e biti preba~ena od Republike, kao i sred-stva sa stalne buxetske rezerve - rekao je gradona~elnik^a~ka Vojislav Ili}.
^lanovi Gradskog ve}a su usvojili i predlog Planageneralne regulacije “Qubi} - Kowevi}i”, kao prvu od{est zona u ^a~ku koja je obra|ena. Obra|iva~ je JP“Gradac”, a prostorni planer i odgovrni urbanista zaovaj plan Nata{a Strugarevi}, ka`e da su predvi|ena
~etiri plana detaqne regulacije, ~ija }e izrada po~etipo usvajawu Generalnog plana, na sednici Skup{tinegrada. Ona je istakla da plan obuhvata povr{inu od 960hektara i da su otklowene sve primedbe gra|ana koje supodnete tokom javnog uvida.
- Ono {to bih izdvojila u ovom planu je, pre svega, ur-banisti~ki projekat kojim bi se razradio deo [ebe~koggrobqa koje se znatno pro{iruje. Skrenula bih i pa`wuna novi most na Zapadnoj Moravi, koji je nastavak od Ne-mawine ulice, preko Zapadne Morave, ka glavnoj grad-skoj magistrali \or|a Toma{evi}a, koja daqe nastavqaka naseqima Qubi} i Trbu{ani - kazala je Nata{aStrugarevi}.
Bitan plan detaqne regulacije je i lokacija u Kowe-vi}ima, na granici sa Preqinom. Strugarevi}ka je ista-kla da je taj deo ove zone veoma bitan, jer se tu nalazimre`a va`nih saobra}ajnica.
^lanovi Gradskog ve}a su prihvatili i predlog Ko-misije za sport o dodeli sredstava Fudbalskom klubu
Borac, zbog ulaska u Super ligu Srbije. Iz uprave klubasu tra`ili da im se zbog prelaska u vi{i rang takmi~e-wa odbore sredstva u iznosu od dva miliona dinara. Sobzirom na to da na toj poziciji u buxetu ima milion di-nara, Gradsko ve}e je donelo odluku da ceo iznos bude do-deqen sada, a ostatak kada bude bio rebalans buxeta. Po-jedini ~lanovi ve}a su istakli da je situacija u tom klu-bu te{ka i da bi lokalna samouprava trebalo da ima ve-}i uvid u de{avawa u FK Borac.
Na sednici GV je prihva}en i predlog o uvo|ewu samo-doprinosa u Mesnoj zajednici Lipnica.
ODR@ANA 85. SEDNICA GRADSKOG VE]A
USVOJEN PRAVILNIK O DODELI SREDSTAVAUGRO@ENIMA NA POPLAVQENIM PODRU^JIMA
Zamena cevovoda i re-konstrukcija magi-stralnog toplovoda u
Nemawinoj ulici i Bule-varu oslobo|ewa realizujuse planiranom dinami-kom. U to se, “na licu me-sta”, uverilo i gradsko ru-kovodstvo koje je u sreduposetilo lokaciju kod Lu-
koil pumpe, gde se radovi,zapo~eti pro{log leta uNemawinoj ulici, privo-de kraju. Izvo|a~ radova,preduze}e “Putevi [tra-bag”, ovog prole}a je zapo-~elo rekonstrukciju to-plovoda i na trasi u Bule-varu oslobo|ewa, zado-voqno je konstatovao gra-dona~elnik VojislavIli}, izraziv{i uverewe
da }e svi radovi biti za-vr{eni po~ekom septem-bra.
- Radovi se realizuju poplaniranoj dinamici. Re-konstrukcija toplovodasigurno }e biti zavr{ena,kao {to je i planirano,po~etkom septembra, takoda sve bude potpuno sprem-
no za grejnu sezonu. Ciqzamene cevovoda je da seu{tedi i smawe tro{kovi,po{to su bili ogromni gu-bici toplotne energije.Zahvaquju}i tome lak{e}e se kontrolisati cena istvoriti mogu}nost da sena toplovod prikuqu~e inovi objekti - istakao jegradona~elnik Ili}.
gistralnog toplovoda, uBulevaru oslobo|ewa, Ne-mawinoj ulici, BulevaruVuka Karaxi}a do 4. jula iu Ulici Svetozara Mar-kovi}a do centra. Pro{legodine je ura|eno 600 meta-ra. Ove godine smo napra-vili dinami~ki plan, ta-ko da }emo kompletno ra-dove zavr{iti do 10 sep-tembra. Naravno, bi}e iz-
vr{en i tehni~ki prijem.U Bulevaru oslobo|ewaradovi }e uskoro biti za-vr{eni, nadam se da }e za10 - 15 dana trotoar i uli-ca biti vra}eni u prvo-bitno stawe.
Prema re~ima Stevano-vi}a, ve} tokom narednegrejne sezone bi}e smawe-
ni gubici energije, mawira~uni za energente i {toje tako|e va`no, izbegnutakopawa ulica i trotoaratokom zime:
- Novim sistemom grad-we zna~ajno }e se smawitigubici, odnosno ne bi tre-balo uop{te da ih imamo,osim tehni~kih gubitakavrele vode. To }e nam sma-witi potro{wu energena-
ta, pa }emo dobijati i ma-we ra~une, a gra|ani kva-litetnije grejawe i bezprekida i, {to je veoma va-`no, bez kopawa tokom zi-me, jer su u pojedinim uli-cama pucale dotrajale ce-vi. Nadam se da narednih20 godina ne}emo imatiproblema.
Ukupna vrednost je 1,7miliona evra, ka`e Steva-novi} i napomiwe da jere~ o velikoj i opravdanojinvesticiji koja se u jo{12 toplana {irom Srbijefinansira sredstvima izme|unarodnog kredita, a uokviru programa nema~kebanke KFW.
Milijan Mini}, ~lanGradskog ve}a zadu`en za
investicije, tako|e je is-takao da se rekonstrukcijamagistralnog toplovodaodvija planiranom dina-mikom, iako je bilo ele-mentarnih nepogoda kojesu usporile radove.
- Me|utim, izvo|a~ ra-dova je opravdao na{a o~e-kivawa. Radi se kvalitet-
no, {to mo`e i da se vidi.Ranije je bilo propusta,posebno u nadzoru. Zbogtehni~kih propusta je bi-lo i slegawa tla, pa su istanovnici i grad imaliprobleme. Me|utim, ovo jedobar primer kako trebada se radi - rekao je Mi-ni}.
N. R.
REKONSTRUKCIJA MAGISTRALNOG TOPLOVODA U NEMAWINOJ ULICI I BULEVARU OSLOBO\EWA PREMA PLANIRANOJ DINAMICI
SVI VRELOVODI ]E BITI ZAVR[ENI PO^ETKOM SEPTEMBRA
4 PETAK 13. JUN 2014. GODINEGRAD
SEOSKEOBETINE
SRPSKO-RUSKO-BELORUSKO PRIJATEQSTVO SRBIJEI DELEGACIJA PRIVREDNIKA IZ GRADA ^A^KA
U SUSRET DVA VEKABITKE NA QUBI]U
SAOP[TEWE PU ^A^AK
Pripadnici kriminali-sti~ke policije u ^a~ku od-redili su meru zadr`avawa@. I. (1972) iz ^a~ka zbogpostojawa osnova sumwe daje izvr{io krivi~no deloubistvo.
Osumwi~eni se tereti da je uponedeqak, oko 19,30 ~asova,u ugostiteqskom objektu
„Kod Milinka“, u Bulevaruoslobodilaca, ispalio vi{ehitaca iz vatrenog oru`ja upravcu A. M. (1987) iz ^a~-ka, koji je od zadobijenih po-vreda preminuo na licu me-sta.
Uvi|aj je obavio zamenikVi{eg javnog tu`ioca u^a~ku.
UBIJEN A. M. U KAFANI“KOD MILANKA”
UVladi Srbije odr`an jesastanak predsednika
Vlade Srbije i delegacijePokreta Dveri. PremijerAleksandar Vu~i} primio jedelegaciju Dveri, u sastavu:Vladan Gli{i}, RadovanTvrdi{i} i Bo{ko Obrado-vi}, na osnovu zahteva kojije Pokret Dveri uputio presedam dana, tra`e}i prijemkod predsednika Vlade kakobi mu izlo`io plan mera po-vodom nedavne vanredne si-tuacije koja je zadesila na{uzemqu.
^lanovi delegacije Dve-ri istakli su da uprkos tome{to smo politi~ki neisto-mi{qenici sa aktuelnomvla{}u, Dveri imaju obavezukao relevantan politi~ki
subjekt, da kada su dr`ava inarod ugro`eni, uzmu u~e-{}a u pomagawu tamo gde jenajpotrebnije.
Predstavnici Dveri iz-neli su stav Pokreta da dokje trajala vanredna situaci-ja Dveri nisu iznosile kri-tike prema dr`avnom ruko-vodstvu i stavile su se naraspolagawe kriznim {ta-bovima u odbrani od popla-va i skupqawu pomo}i zaunesre}ene porodice {iromSrbije, ali da po{to je van-redna situacija pro{la do-{ao je trenutak da se jasnouka`e na brojne vi{edece-nijske, vi{egodi{we i naj-novije propuste u o~uvawunarodnoj sigurnosti i bor-bi protiv elementarnih ne-
pogoda. Ponovqen je stavPokreta da se mora ispitatiodgovornost na svim nivoi-ma vlasti, od lokalne samou-prave, preko Beogradvoda iSrbijavoda do Vlade Repu-blike Srbije.
Premijeru je predstavqe-no {est mera Pokreta Dveriza obnovu dr`ave: 1) povra-tak redovnog slu`ewa vojnogroka i materijalno i tehni~-ko oja~avawe Srpske Vojske,2) obnova sistema civilneza{tite koji je trebalo daza`ivi jo{ po Zakonu o van-rednim situacijama iz 2009.godine, 3) izmene i dopuneZakona o vodama, 4) podr`a-vqewe vodoprivrednihpreduze}a i reorganizacijaSrbijavoda, 5) javni radovi,
radne akcije i mobe, uz anga-`ovawe doma}ih preduze}ana obnovi, i 6) finansiraweobnove iz primarne emisije,a ne zadu`ivawem u ino-stranstvu i prebacivawemtereta na doma}u privredu.
Predsednik Vlade Alek-sandar Vu~i} se saglasio saodre|enim kritikama ipredlozima Dveri, dok je zaneke druge rekao da su neiz-vodqivi u ovom trenutku.
Vreme }e veoma brzo po-kazati koje mere Dveri suusvojene zarad op{teg dobrai re{avawa nagomilanihproblema i nesre}a koje sunas u posledwe vreme zadesi-le.
Informativna slu`baPokreta Dveri
Predsednik Srpsko-rusko-beloruskog
prijateqstva Srbije DraganLogvinov sa delegacijom iprivrednicima grada ^a~kaposetio je Moskvu i grad Ru-zu sa kojim grad ^a~ak imapobratimske odnose. Delega-cija je posetila predstavni-{tvo Privredne komore Sr-bije, gde ih je primio direk-tor Sveta Vasiqevi}. Tomprilikom vo|eni su razgovo-ri o pro{irewu privrednesaradwe Srbije i Rusije, izoblasti proizvodnog pro-grama vo}a i povr}a, koji bimogli na}i kupca na zahtev-nom ruskom tr`i{tu, a po-gotovu tr`i{tu Moskve.
U ciqu daqe saradweugovorena je uzvratna posetadirektora Privredne komo-re gradu ^a~ku. Tom prili-kom je razgovorano i o po-slovima na{ih gra|evinarakoji su ve} dugo prisutni ugra|evinskoj industriji Ru-sije. Gradona~elnik gradaRuze Aleksandar KovneckiGavrilovi~ je ukazao gosto-primstvo na{oj delegaciji.
Sastanku su prisustvovali irukovodstvo grada i 16 pri-vrednika koji su predstavi-li privredu te oblasti i mo-gu}nosti za saradwu na poquprivrede, kulture i sporta.
Na{a privredna delega-cija je posetila pogone iprivredne potencijale sakojima ima preduslova zaprivrednu saradwu, naro~i-to oko isporuke vo}a, povr-}a i konzervirane hrane.Srpskim proizvodima bisnabdevali vojsku, bolnice ide~ija obdani{ta. Po pita-wu ove saradwe potpisa}e seugovor o dugoro~noj sarad-wi sa na{im proizvo|a~imavo}a i povr}a i prera|iva-~ima. Tako|e, na{i gra|evi-nari su potpisali ugovor oizgradwi sa gradom Ruzom. Urealizaciji tog projektau~estvova}e veliki broj rad-nika gra|evinske struke sateritorije grada ^a~ka.
Prilikom posete na{e
delegacije gimnaziji iz gra-da Ruze, dogovoreno je po~e-tak saradwe izme|u Gimna-zija u vidu razmene u~enika.Ve} je postignut dogovor sadirektorom ~a~a~nske Gim-nazije Ivanom Ru`i~i}em,koji je prihvatio dolazak de-ce i pripremu programaprilago|enog potrebamaobeju {kola. Ovih dana o~e-kujemo potvrdu grada Ruzeoko dolaska wihovih u~eni-ka. Planirano je da deca u~esrpski, odnosno ruski jezik
i u~vr{}uju veze, kako na po-qu {kolskih pitawa, tako ina o~uvawu tradicije i kul-ture na{ih dvaju bratskihnaroda. Tako|e je dogovore-na poseta delegacije pri-vrednika iz grada Ruze na-{im proizvo|a~ima vo}a ipovr}a, prera|iva~ima,hladwa~arima i predstavni-cima ostalih privrednihgrana za koje postoji potre-ba za saradwu u obostranominteresu.
Idu}e godine, 6. juna, bi-}e proslavqeno dva ve-
ka bitke na Qubi}u i odsmrti Tanaska Raji}a. Kakonajavquje gradsko i ruko-vodstvo Ministarstva zarad, zapo{qavawe, bora~kai socijalna pitawa, mestokod spomen-obele`ja na brduQubi}u i kod crkve Svetogkneza Lazara, izgleda}eznatno lep{e, kako i doli-kuje obele`jima velikanapoginulim za slobodu Srbi-je i istorijskim doga|ajima.
- Ho}emo da u narednomperiodu srpskim junacimadamo zna~aj koji im pripadau istoriji na{e zemqe, vra-timo Srbima tradiciju iponos na velike qude. Ovomesto zaslu`uje da na velikijubilej bude lep{e - najavioje dr`avni sekretar Mini-starstva za rad Dragan Po-povi}. On je u petak, 6. juna,zajedno sa prestavnicimagradske vlasti, Udru`ewa zanegovawe tradicije narod-
nooslobodila~kih ratova,vojske i policije, polo`iovence na spomenik TanaskuRaji}u. Protokolarnim ak-tivnostima prethodila jeliturgija u crkvi Svetogkneza Lazara.
Za brdo na Qubi}u dr-`avnog sekretara ve`u i ne-zaboravne uspomene iz 1999.godine. Tada je kao oficirraketnih jedinica Protiv-vazdu{ne odbrane branioovu teritoriju.
- Zvani~no, 6. jun se nala-zi u kalendaru zna~ajnih da-tuma Republike Srbije. Ovegodine smo 1999. godi{wicubitke na Qubi}u i smrti Ta-naska Raji}a obele`iliskromno, ali smo se dogovo-rili sa dr`avnim sekreta-rom da 200. godi{wicu do-~ekamo spremno i dostojan-stveno, kako i dolikuje jed-nom takvom istorijskom do-ga|aju - potvrdio je i grado-na~elnik ^a~ka VojislavIli}. Z. J.
LEP[EZA 200.RO\ENDAN
DELEGACIJA POKRETA DVERIKOD PREDSEDNIKA VLADE
U POSETI MOSKVI I GRADU RUZAIZ PODMOSKOVSKE OBLASTI
KAKO PRIDVORI^ANI SLAVEOsim za ne daj Bo`e,
ni{ta Pridvori~a-ne ne okupi u toli-
kom broju kao seoska obetinana druge Trojice. Wihovoslavqe privu~e i me{taneokolnih sela i gradova, Beo-gra|ane, a na|e se i ponekigost iz “inozemstva”.- Ovo jo{ nisam video, majkemi! Prelepo je. Kod nas li-tije pro|u dva tri soka~eta ito je to. Svaka ~ast, vi za|e-te u celo selo - ka`e mladi}koji je ove godine prvi putgostovao na obetini. Ali,litije su samo deo proslave.Prava sve~anost u ponede-qak zapo~ela je ujutru u cr-kvi “Uspenija presvete Bogo-rodice”, kod {kole “RatkoMitrovi}”. Zajedno sa doma-}inima, Brankom, Milo-{em, Qubi{om i Radom Va-silijevi}, u crkvi se okupi-
la wihova rodbina i kom{i-je. Od po~etka su sa doma}i-nima bili i wihovi najmla-|i Filip, Lazar, a niko ni-je mogao da zamisli da tu nebudu Stefan, Vasilije, Dra-gan. Posle rezawa slavskogkola~a, posedali su svi utraktore, zajedno sa sve{te-nikom Miloradom Cicovi-}em, i krenuli na pute{e-stvije kroz selo. Smestili suse u ~etiri prikolice, a us-put im se pridru`ila i novagrupa. Gde god su se zaustavi-li da o~itaju molitvu iostave zapis, da bi godinabila rodna i plodna, sa~eka-li su ih bogata trpeza, soko-vi, hladno pivce - kad upe~ezvezda. I tako od ku}e do ku-}e, kod Paji}a, Brekovaca,Kova~evi}a, Prodanovi}a,Pekovi}a, Vasilijevi}a, To-{ovi}a, Mijailovi}a, Vulo-
vi}a. Ne bismo nikoga da iz-dvajamo, svaka doma}ica jedala sve od sebe da {to boqeugosti “putnike-namernike”,ali gosti ka`u: “[to je bilagibanica kod Jasmine Vaso-ve”! O ~emu bismo mi nego ohrani! ^ak i posle takvihtrpeza od ku}e do ku}e, nakraju litija, svi su ostalina starom mestu pod {atrom,
u Vulovi}a dolu, na pe~ewu.Na{la se tu i muzika na uv-ce. Nema {ta muzi~ari neznaju za 200, 300, 500 dinara,koliko ko da, a kako tek izarhive izvla~e pesme... Jo{jedan dan je crveno slovo,nikome se ne `uri. Samo poglavi prebiraju koliko jeostalo posla kod ku}e, a iwemu nikad kraja... Z. J.
SISTEMATSKI PREGLEDI BUDU]IH PRVAKA VEOMA SU VA@NI
POTPISAN PROTOKOL O ME\USEKTORSKOJ SARADWI U PROCESU ZA[TITE @RTAVA NASIQA U PORODICI
5DRU[TVOPETAK 13. JUN 2014. GODINE
Prema podacima ~a-~anske Policijske
uprave, tokom pro{le godineprijavqeno je 24 slu~aja na-siqa u porodici, protiv 26lica, u kojima su `rtve pre-te`no `ene. Tako|e, `rtvenasiqa su bili i o~evi i de-ca. U periodu od 1. janura dokraja maja, na podru~ju ^a~kaje podneto 14 krivi~nih pri-java protiv isto toliko licamu{kog pola, za koje su po-stojali osnovi sumwe da suizvr{ili nasiqe u porodi-ci. Evidentirano je da su 10lica `enskog i ~etiri mu-{kog pola bili `rtve nasi-qa. Supruge su naj~e{}e zlo-stavqane i trpe nasiqe u po-rodici. Ove zabriwavaju}epodatke saop{tio je na~el-nik Policijske uprave u^a~ku Milovan Petrovi} nanedavno odr`anoj konferen-
ciji za novinare, uprili~e-noj povodom potpisivawaprotokola o me|usektorskojsaradwi u procesu za{tite`rtava nasiqa u porodici.Dokument su potpisali pred-stavnici lokalne samoupra-ve, Centra za socijalni rad,Policijske uprave, Osnovnogi Prekr{ajnog suda, Vi{eg iOsnovnog javnog tu`ila-{tva, Doma zdravqa, Zdrav-stvenog centra “Dr Dragi{aMi{ovi}”, [kolske uprave,pred{kolskih ustanova i po-jedinih medija u ^a~ku.
Vojislav Ili}, gradona-~elnik ^a~ka, istakao je dabi potpisivawe protokolatrebalo da poja~a saradwuizme|u svih relevantnihustanova, organa i organiza-cija na lokalnom nivou, ~ijeje zajedni~ko delovawe neop-hodno za efikasno sprovo|e-
we za{tite `rtava nasiqa uporodici i `ena u partner-skim odnosima.
- Potpisivawem protoko-la o me|usektorskoj saradwi,^a~ak se svrstao u red lokal-nih samouprava, koje su oja~a-le saradwu me|u institucija-ma koje su nosioci za{tite`rtava nasiqa u porodici.To podrazumeva saradwu iz-me|u ustanova socijalne za-{tite, posebno Centra za so-cijalni rad, policije, tu`i-la{tva, istra`nih sudova izdravstvenih ustanova, ali idrugih slu`bi koje se baveproblemima ovakve prirode -rekao je Ili}, posebno nagla-{avaju}i da se ^a~ak nalaziu grupi gradova, koji imajuustanovu u koju se mogu sme-stiti `rtve nasiqa u poro-dici. Tako|e, Centar za so-cijalni rad je, u saradwi sa
lokalnom samoupravom, obez-bedio u popodnevnim ~asovi-ma i telefonski broj, na kojise mogu javiti `rtve nasiqau porodici.
Direktor Centra za soci-jalni rad Zoran Bel~evi} jerekao da je zajedni~ki zada-tak svih relevantnih insti-tucija, organa, ustanova i in-stitucija, da deluju, pre sve-ga, preventivno u spre~avawunasiqa, a kada do toga do|e -neophodno je da `rtvama pru-`e svu neophodnu pomo}. Onje naveo da je u 2013, eviden-tirano 74 slu~aja nasiqa uporodici, a u prethodnihpet meseci ovaj broj je ve}prema{en, {to samo potvr|u-je da ova negativna pojava udru{tvu ima tendenciju po-rasta. Izra`avaju}i svoju za-brinutost zbog porasta brojaslu~ajeva nasiqa u porodici,
izrazio je stav da svi potpi-snici protokola moraju za-jedno reagovati i da po~ini-oci ovakvih dela moraju bitiadekvatno sankcionisani.
- Ovi zabriwavaju}i po-daci o pove}avawu broja slu-~ajeva nasiqa u porodici nateritoriji grada ^a~ka upra-vo potvr|uju da je potpisiva-we protokola o me|usektor-skoj saradwi opravdano. Mo-ramo brzo da reagujemo u ova-kvim slu~ajevima, svako usvojoj nadle`nosti, po pre-poru~enim procedurama i uokviru zakonskih nadle`no-sti - izjavio je Bel~evi}, po-`elev{i svim potpisnicimaprotokola uspe{an rad.
Direktor Zdravstvenogcentra dr Radoslav Milo{e-vi}, naglasio je da je posaosvakog lekara da prepoznanasiqe i da, u slu~ajevima
koji su mu sumwivi, postavipitawe prilikom prijema pa-cijenta da li je bilo zlosta-vqawa. Ukoliko jeste, lekarje du`an da o tome obavestinadle`ne slu`be, naglasio jedr Milo{evi}.
Svi potpisnici protoko-la su bili jedinstveni u oce-ni da je problemu nasiqa uporodici neophodno posve-titi vi{e pa`we. U ~itavproces za{tite `rtava nasi-qa trebalo bi da se ukqu~i{ira dru{tvena zajednica, apo~inioci moraju biti brzoprocesuirani i adekvatnoka`weni, zakqu~ili su u~e-snici skupa, isti~u}i da se unarednom periodu vi{e pa-`we mora posvetiti preven-tivi, kako bi se ova negativ-na pojava suzbila iz korena.
V. S.
JA^AWEM SARADWE DO EFIKASNIJEG DELOVAWA
Kod dece, koja }e ovegodine prvi put se-sti u {kolske klu-
pe, a koja su do 31. maja bi-la na sistematskom pregle-du, naj~e{}i problem kojisu lekari uo~ili je nepra-vilno dr`awe tela. Gotovosvako tre}e dete ima kari-jes, a veoma prisutan jeproblem i u govoru, odno-sno problem sa izgovoromglasova (dislalija). U od-nosu na ranije generacije,kod budu}ih osnovaca nemamnogo gojaznih, a svega dvaprocenta mora}e da kori-guje vid. Stru~waci ka`uda se svi ovi poreme}ajiuspe{no prevazilaze uko-liko deca na vreme krenusa odre|enim ve`bama.
OVE GODINESTO PRVAKA MAWE
Ukupno 1.055 dece ovegodine treba da po|e u pr-vi razred u ~a~anske {ko-le, {to je ~ak za oko 100 ma-li{ana mawe nego pro{legodine! U {kolu u septem-bru polaze deca ro|ena2007. i u prva dva meseca2008. godine. Do sada je si-stemaski pregled pro{lo970 budu}ih {kolaraca, akako nagla{ava na~elnicaDe~ijeg dispanzera dr Iva-na Lazovi}, roditeqi koji
iz bilo kog razloga nisustigli da dovedu svoje dete,to moraju u~initi tokomnaredna dva i po meseca,odnosno do kraja avgusta.Sistematski pregled, kojije od pre nekoliko godinaobavezan, obuhvata pregledoftalmologa, otorinola-ringologa, fizijatra, lo-gopeda, stomatologa,osnovne laboratorijskeanalize, pedijatra koji vr-{i kompletan fizikalnipregled, kao i testirawekod {kolskog psihologa.
-Zbog nepravilne ishra-ne i malo fizi~ke aktivno-sti prime}eno je da ima go-jazne dece. Ali skoro 20 od-sto od pregledane dece imaporeme}aj nepravilnog dr-`awa tela, jer deca nammnogo vremena provode is-
pred televizora i ra~una-ra, a malo u igri i priro-di. Veoma je va`no da ovadeca na vreme krenu sa ve-`bama i rehabilitacijom,kako im nepravilno dr`a-we tela ne bi postalo navi-ka i kako se ovi poreme}ajine bi daqe razvijali – ka-`e dr Lazovi}, koja savetu-je roditeqe da {to vi{epri~aju i igraju se sa svo-jom decom, jer su deci oninaj~e{}i i najve}i uzor.
Oko tri procenta budu-}ih prvaka ima problemasa organima za varewe, ta-ko da se ve} u tom uzrastujavqa gastritis, pa i ~ir!
-To zavisi od genetskepredispozicije, ali i odna~ina ishrane, pa i stre-sa, jer i deca su, kao i odra-sli podlo`ni wegovom
uticaju. Danas vladaju ne-ki drugi „trendovi“ u is-hrani, pa tako dete, kada
krene ujutru u vrti}, ume-sto da popije ~aj, dobijekrem-bananicu ili nekidrugi slatki{ – ka`e ga-stroenterolog dr JelenaNikoli} i dodaje da u dis-panzeru radi savetovali-{te za ishranu za decu, ko-je posti`e dobre rezultate.
KOD DECE SU ^ESTIGOVORNI PROBLEMI
Gotovo da nema dana dakod logopeda u De~ijemdispanzeru ne do|e novimali pacijent. Marija \u-ki}, jedan od svega dva lo-gopeda u ~a~anskom Domuzdravqa, ka`e da je u odno-su na pre deset godina po-ve}an broj dece s govornimporeme}ajima.
-To su u pred{kolskomuzrastu uglavnom proble-mi sa nerazvijenim govo-rom ili nepravilnim izgo-vorom odre|enih glasova,koji se uspe{no prevazila-ze uz odre|ene logopedskeve`be. Uzrok mo`e da budeneurolo{ki, genetski ililo{ govorni model u poro-dici, jer dete produkujeono {to ~uje. I kod ovihproblema va`no je da se save`bama krene na vreme, jerse razvoj artikulacije za-vr{ava sa osam godina igovor je mnogo te`e kori-govati kasnije – obja{wa-va Marija \uki} i dodajeda je veoma mali procenatdece u ^a~ku sa o{te}enimsluhom, ali da se, u odnosuna pre desetak godina, pri-me}uje pove}awe broja au-tisti~ne dece.
U pred{kolskom, kao iu ranom {kolskom uzrastu,
kod dece se ~esto javqa imucawe. \uki}eva ka`e dase ovaj poreme}aj javqa ~e-{}e kod de~aka, a nastajepod uticajem straha ilistresa.
-Sa decom koja imajuproblema u govoru radi sedugotrajno. Tretmani trajuminimalno pola sata, a ma-lih pacijenata je dosta.Prose~no imamo sedam-osam pacijenata dnevno.Sistematski pregledi suodli~na praksa, jer se mno-
go toga uo~i na vreme. Zakorekciju artikulacijenajboqe je da dete po|e nave`be oko {este godine, akod mucawa je va`no da seodmah reaguje i po~ne sastru~nim ve`bama. Muca-we „se vra}a“ tokom `ivo-ta, ali na na{im ve`bamadeca nau~e kako da u datomtrenutku reaguju, odnosnokako da „probiju“ blokade.Na taj na~in steknu samo-pouzdawe, {to je kod ovogporeme}aja veoma va`no –zakqu~uje \uki}eva.
V. T.
Na~elnica De~ijegdispanzera dr IvanaLazovi} ka`e da susva pregledana decaprimila DTal i po-lio vakcine, dok je560 vakcinisano pro-tiv morbila. U De~i-jem dispanzeru o~eku-ju da za prestali brojnovih {kolaraca ovavakcina uskoro stig-ne sa Instituta „Tor-lak“.
U De~ijem dispan-zeru u toku su i siste-matski pregledi decekoja se spremaju za le-tovawe u odmarali-{tu u Ulciwu. Pre-gledi su kod izabra-nog lekara pet do se-dam dana pred pola-zak. Prva od osam gru-pa mali{ana otputo-vala je na more 10. ju-na.
PROBLEMI SU MNOGO MAWIAKO SE NA VREME UO^E
Dr Ivana Lazovi}
Logoped Marija \uki}
6 PETAK 13. JUN 2014. GODINEOBRAZOVAWE
U O[ „MILICA PAVLOVI]“
UO[ „Milica Pa-vlovi}“ odr`ana jesve~anost na kojoj
su nagra|eni nosioci di-ploma „Vuk Karaxi}“, no-sioci posebnih diploma iuspe{ni sportisti iz ove
{kole. Prema re~ima di-rektora Mirka Lazovi}a,55. generacija osmog razre-da bila je veoma uspe{na,jer je 54 |aka osmogodi{we{kolovawe zavr{ilo saodli~nim uspehom, od ko-
jih je 26 „Vukovaca“, 47 ihje bilo sa vrlo dobrimuspehom, 26 sa dobrim i je-dan sa dovoqnim.
- Sve ~estitke za postig-nuti uspeh u u~ewu. Nadamse da }ete tako uspe{ni bi-
ti na zavr{nom ispitu iupisati `eqene {kole –rekao je Lazovi}, zahva-liv{i u~enicima koji suna najboqi na~in predsta-vili {kolu, podizali wenugled i renome.
Svoje znawe i uspehmnogi od u~enika potvrdi-li su na op{tinskim iokru`nim takmi~ewima sakojih su doneli brojne na-grade i priznawa, a 78 u~e-nika zavr{nog razredaosnovne {kole dobilo jeposebne diplome za tajuspeh. Plasman na repu-bli~ko takmi~ewe iz pred-metne nastave tokom godi-ne postiglo je devet u~eni-
ka. Jedan od najuspe{nijih,koji je i progla{en |akomgeneracije je Stefan Luko-vi}, u~enik VIII/1, koji je inosilac posebne diplomeza matematiku, srpski je-zik, fiziku, hemiju i geo-grafiju. U ime svih osmakai u svoje ime Stefan se zasve ono {to su postigli,zahvalio svim nastavnici-ma.
- @eleo bih da izrazimponos {to smo bili u~eni-ci ove {kole. Bila mi je~ast {to sam ovu {koluprestavqao na takmi~ewi-ma. Uvek }u se rado se}atiove {kole i sa ponosom iz-govarati weno ime - rekao
je Stefan Lukovi}.Osim u u~ewu, velike
uspehe imali su i sporti-sti O[ „Milica Pavlo-vi}“, od kojih su najzna~aj-nije drugo mesto na repu-bli~kom takmi~ewu u ko-{arci. Katarina Sekuli},u~enica VII/1, koja je bilaprvak na op{tinskom iokru`nom takmi~ewu, prenekoliko dana osvojila jeprvo mesto i na me|uokru-`nom takmi~ewu u tr~awuna 300 metara. Dobre re-zultate u~enici su imali ina takmi~ewima u streqa-{tvu i raznim discipli-nama u atletici.
V. T.
Upoplavama koje su ~a-~anski kraj zadesile
polovinom maja porodice 14u~enika Gimnazije u ^a~kupretrpele su ogromnu {tetu.U~eni~ki parlament je iovoga puta pokazao huma-nost. Osim u~enika od prvogdo ~etvrtog razreda, akcijisu se pridru`ili i ovogodi-{wi maturanti. Sakupilisu ukupno 81.600 dinara, ka-ko bi pomogli mla|im |aci-ma. Generacija 1954, koja je
nedavno obele`avala 60 go-dina mature, obezbedila je18.000 dinara. Humanom ge-stu pridru`io se i Akustikbend. Predsednica U~eni~-kog parlamenta IkonijaJefti} zahvalila je svima napomo}i:
- Naravno, voda }e se po-vu}i, ali }e pro}i dostavremena nakon kojeg }e tiqudi mo}i da povrate sve{to su izgubili. Svakako }eim biti potrebno dosta po-dr{ke i pomo}i.
Prema re~ima direktoraGimnazije Ivana Ru`i~i}a,oko 1,3 odsto porodica u~e-nika je pretrpelo {tetu. Odukupno 14 doma}instava,jedna porodica se zahvali-la, ali nije htela pomo}. Utri slu~aja su bile popla-vqene ku}e i te porodice sudobili po 40 hiqada dina-ra, a kod 10 je pri~iwena{teta na poqoprivredi i
uru~eno im je po 18.000 dina-ra. Direktor Ru`i~i} na-gla{ava da su akciju U~e-ni~kog parlamenta svi u{koli rado prihvatili,formirane su komisije kojesu obi{le ugro`ene i sagle-dale {tetu.
- Porodice koje su pretr-pele {tetu na poqoprivred-nim usevima uglavnom `iveod poqoprivrede. Ima doma-}instava koja su potpisalaugovor sa “^ipsarom” o is-poruci krompira, zadu`ilisu se i sada to ne}e mo}i da
realizuju. Mi smo tim poro-dicama pomogli, ali apelu-jemo na “^ipsaru” da im iza-|u u susret, jer bi oni svaka-ko obaveze ispunili. Stoji-mo na raspolagawu i daqeu~enicima ~ije su porodicepretrpele {tetu.
U~eni~ki parlament Gi-manzije je vi{e puta poka-zao svoju humanost. Ka`u da}e nastaviti sa ovakvim ak-cijama i pomagati kolikobudu mogli svima kojima po-mo} bude potrebna.
G. R.
INICIJATIVA U^ENI^KOG PARLAMENTA GIMNAZIJE
Na inicijativu U~e-ni~kog parlamenta|aci ~a~anske Gim-nazije prikupili su326.400 dinara zapomo} porodicamakoje su postradale upoplavama, a ~ija sudeca u~enici ove{kole. Humanitarnojakciji pridru`ilisu se direktor idrugi ~lanovi kolek-tiva.
\A^KA SOLIDARNOST
NAGRA\ENI „VUKOVCI“I USPE[NI U^ENICI
U~ast zavr{etka prvog dela {kolova-wa, u~enici IV/2 O[ „Milica Pa-
vlovi}“, zajedno sa svojom u~iteqicomGoricom \okovi}, pripremili su pred-stavu za roditeqe i ostale |ake svoje{kole. U predstavi koja prikazuje narod-ne obi~aje prosidbe, svadbe i babina,u~estvovalo je svih 28 u~enika ovog raz-
reda. U~iteqica \okovi} ka`e da supredstavu pripremali pet meseci u okvi-ru predmeta „Narodna tradicija“ i da jeovo najboqi na~in da se kroz scenskoprikazivawe deci pribli`e narodniobi~aji. U prelepim kostimima, dobroosmi{qenoj scenografiji sa zanimqi-vim i duhovitim tekstom, podjednako suu`ivali i „glumci“ i publika. Osim zaroditeqe i porodice u~enika, za koje jepremijera odigrana u ponedeqak, pred-stava je sutradan imala dve reprize zasve |ake, u~iteqe i nastavnike O[ „Mi-lica Pavlovi}“.
PREDSTAVAO NARODNIMOBI^AJIMA
PETAK 13. JUN 2014. GODINE 7SELO
Stanimir Cane Mini} iz Dowe Trep~e,koji je na 81. Me|unarodnom sajmu poqo-privrede u Novom Sadu, po deseti, jubi-
larni put, osvojio zlatnu medaqu za odli~ankvalitet {qivovice, nastavio je seriju svojihuspeha sjajnim rezultatima ostvarenim na Me-|unarodnom takmi~ewu proizvo|a~a vina i ra-kija, odr`anom 29. maja u Kwa`evcu. Sa kwa`e-va~ke smotre najboqih vina i rakija, na kojoj jenastupilo 66 doma}ih i stranih u~esnika, do-neo je u rodno selo tri zlatne medaqe, za viqa-movku iz 2013, lozova~u iz 2012, i duweva~u iz2009. Uspeh je, kako ka`e, izborio u vrlo jakojkonkurenciji vrlo kvalitetnih rakija. Ipak,od svih odli~ja koje je osvojio u Kwa`evcu, naj-dra`a mu je titula pobednika sajma, koju je po-neo zahvaquju}i {qivovici iz 1964. godine.
- Oborio sam svoj sopstveni rekord i to me
posebno raduje. Moja rakija od {qive iz 1964,koja je slu`ena iste te godine na mojoj svadbi,zavredila je prose~nu ocenu 19,43 - do sada ne-zabele`enu na kwa`eva~kom takmi~ewu. S ob-zirom da je ova potvrda kvaliteta stigla 50 go-dina nakon mog ven~awa, mojoj supruzi i menito predstavqa poseban dar - rekao je Cane Mi-ni}, ne skrivaju}i veliko zadovoqstvo ostva-renim rezultatima. Ipak, kako isti~e, prizna-wa i obavezuju, pa }e se u narednom periodu sajo{ ve}om predano{}u posvetiti proizvodwirakije, pa qubiteqe na{eg nacionalnog pi}ani u kom slu~aju ne}e iznenaditi ukoliko se ve}sutra u Mini}evoj ku}i rakije pojavi neki no-vitet, koji }e svojim ukusom i kvalitetom opetosvojiti najboqe ocewiva~e na{eg srpske ka-pqice.
V. S.
Tradicionalna mani-festacija Dan poqaozimih strnih `ita,
koju organizuje Poqopri-vredna savetodavna istru~na slu`ba ^a~ak,odr`ana je u petak, 6. juna,na oglednom poqu sa vi{esorata p{enice, je~ma, tri-tikalea i ovsa u doma}in-stvu Simeuna Rakovi}a uPreqinskoj Baluzi. Poredpredstavnika renomiranihsemenskih ku}a, Nau~noginstituta za ratarstvo ipovrtarstvo i drugih po-qoprivrednih i savetodav-nih slu`bi, Danu poqa suprisustvovali i brojni po-qoprivrednici sa podru~-ja Moravi~kog okruga.U~esnike manifestacije jepozdravila Sla|ana Pe-tri}, direktor PSSS ^a-~ak, naglasiv{i da se ovo-ga puta Dan poqa ozimihstrnina odr`ava u speci-fi~nim okolnostima, jer jepodru~je Preqinske Balu-ge bilo zahva}eno majskimpoplavama, {to je u izve-snoj meri nepovoqno uti-calo i na rezultate ogleda.
Na oglednoj parceli suzastupqene tri relativnonove LG sorte p{enice, dvestare kragujeva~ke i 15 no-vosadskih, me|u kojima su ipet-{est novijih, koje dosada nisu bile prisutne nana{em podru~ju. Iako su uprethodna dva meseca vla-dale lo{e vremenske pri-like, sve sorte p{enice ko-je su zastupqene na ogled-nom poqu su u dobrom sta-wu. Sorta “ilina” se izu-zetno dobro pokazala uovim stresnim uslovima.
[to se ti~e tritikalea,ra`i i je~ma, taj deo ogledaje, sre}om, lociran na vi-{em terenu i usevi su u bes-prekornom stawu, rekao jeMilan Damqanovi}, save-todavac Poqoprivrednesavetodavne i stru~ne slu-`be ^a~ak.
- Imali smo specifi~nugodinu. Uslovi za setvup{enice su bili idealni.Ogled je zasnovan 14. okto-bra, u idealnom roku za se-tvu. Na ovom podru~ju p{e-nica je u{la u zimu u veomadobrom stawu, u fazi boko-rewa. Zahvaquju}i blagojzimi i odsustvu mrazeva,usev je do~ekao prole}e uodli~noj kondiciji. U fa-zu vlatawa je u{ao u najbo-qem mogu}em stawu, a na-kon toga su nastupili kata-strofalni vremenski uslo-vi. Ki{a je padala gotovodva meseca. Ovo podru~je jebilo zahva}eno i popla-vom, tako da poqoprivred-nici ovog kraja nisu moglida u|u u svoje parcele i
obave za{titne mere. To }ese, sigurno, odraziti naprinose. Iako su na na{emoglednom poqu sprovedenipuni hemijski tretmani,o~ekujemo umawewe prino-sa za nekih tridesetak od-sto - istakao je Damqano-vi}. On je, tako|e, naglasioda je p{enica na oglednompoqu u Preqinskoj Baluzibila dva dana u vodi, prak-ti~no do samog klasa, alije, ipak, opstala i mo`e sere}i da je u sasvim dobromstawu. Jedina mana ogledaje to {to nakon poplave naraskva{enom terenu nijebilo mogu}e obaviti ade-kvatan hemijski tretman,{to je rezultiralo pojavombolesti, ali u mawoj meri.
NI@I PRINOSI I LO[IJI KVALITETP[ENICE
Prilikom obilaskaogledne parcele, predstav-nici poznatih semenskihku}a su govorili o osnov-
nim karakteristikama ozi-mih strnih `ita, zastupqe-nih na ogledu. Prisutnipoqoprivrednici su nalicu mesta mogli da se upo-znaju sa pogodnostima kojeimaju odre|ene sorte ozi-mih strnina i da se naosnovu toga opredele {ta}e sejati naredne jeseni.
Milutin \oki} iz no-vosadskog Instituta za ra-tarstvo i povrtarstvo jeistakao da je na oglednompoqu zastupqeno vi{e od15 selekcija p{enice, je~-ma i ovsa, ali s obzirom daje parcela vi{e dana le`a-la pod vodom, svakako dausevi ne}e imati prinose,kakvi su karakteristi~niza ovo podru~je.
- Novosadske selekcijestrnih `ita podnose stre-sne vremenske uslove.Ipak, zbog blage zime i lo-{ih vremenskih prilikatokom prole}a na ovom,ali i drugim podru~jimaMoravi~kog okruga i {i-re, pojavile su se odre|enebolesti i {teto~ine, paotuda ima zna~ajnih o{te-}ewa useva. To }e usloviti,svakako, i mawe prinose odonih prose~nih. Na ovomogledu je situacija znatnoboqa, jer su svi hemijskitretmani blagovremenoura|eni - isti~e \oki},dodaju}i da svake godinenovosadski Institut za ra-tarstvo iznedri po nekoli-ko novih sorti ozimih str-nih `ita, koje polako i si-gurno osvajaju tr`i{te.Wihova najve}a prednost jetolerantnost na stresneuslove, koji su, iz godine u
godinu, sve izrazitiji. Akose uzmu u obzir rezultatiovogodi{weg, ali i rani-jih ogleda, sve zastupqenenovosadske sorte p{enicemogle bi da predstavqajudobru preporuku ratarimaMoravi~kog okruga za jese-wu setvu. Osim svima do-bro poznate “pobede”, za te-rene ~a~anskog kraja najbo-qa je je “simonida”, koja posvim svojim karakteristi-kama predstavqa standardizuzetnog kvaliteta. Uprotekle tri godine je zau-zela oko 70 odsto parcela ipo tome se mo`e svrstatime|u vode}e. Za wom slediveoma adaptabilna i viso-ko prinosna sorta “40 S”,poznatija u narodu kao “br-kuqa”, sa prose~nim pri-nosom koji prevazilazi se-dam tona po hektaru. Izu-zetno je prilagodqiva ipredstavqa standard zaprinos hlebnog zrna. [tose ti~e novih selekcija, tusu “zvezdana”, “draga-na”,”qiqana”, “futura” i“dika”, koje se su po svojimsvojstvima veoma pogodneza ove terene.
DO BOQIH PRINOSAUZ PREPORUKU STRU^WAKA
Poqoprivrednik Mi-lomir Tadi} iz Ber{i}a,koji obra|uje oko 40 hekta-ra zemqe, ka`e da redovnopose}uje ovakve manifesta-cije, jer one predstavqajudobar na~in da upozna svenovitete u oblasti ratar-ske proizvodwe. S obziromda se bavi proizvodwom
mleka, za wega je vrlo zna-~ajno da odabere odgovara-ju}e sorte ozimih strnih`ita, kako bi poja~aoefekte svoje proizvodwe.Zbog lo{ih vremenaskihprilika, koje su vladaletokom prole}a, Milomiro~ekuje ne{to slabije pri-nose hlebnog `ita, aliopet znatno boqe, nego {to}e biti u ravni~arskimpredelima Moravi~kogokruga, jer se wegove parce-le nalaze u brdsko-planin-skom podru~ju. Do sada jeprete`no sejao novosadskesorte p{enice, koje su seodli~no pokazale, ali, po-red tih starih i provere-nih selekcija, rado prihva-ta i novitete poznatih se-menskih ku}a.
Ina~e, prema podacimaPoqoprivredne savetodav-ne i stru~ne slu`be ^a~ak,na podru~ju ^a~ka, GorwegMilanovca, Lu~ana i Ari-qa p{enicom je pro{le je-seni zasejano izme|u osam idevet hiqada hektara plod-nih orani~nih povr{ina.
V. S.
STANIMIR MINI], POZNATI PROIZVO\A^ RAKIJE, OSVAJA NOVE MEDAQE I NI@E SJAJNE REZULTATE
Gotovo se sve zna ouzrocima i po-vodu za po~etakPrvog svetskograta, o velikim
bitkama i frontovima, oglavnokomanduju}ima, po-vla~ewu srpske vojske prekoAlbanije i wenom konsoli-dovawu, proboju Solunskogfronta, oslobo|ewu Srbijei stvarawu nove dr`ave.Ali, malo se zna o tome ka-ko su se doga|aji, sudbono-sni za svet i jednu zemqu,prelamali preko `ivotastanovnika jednog malog se-la u zapadnoj Srbiji. Uo-stalom, ve}ina u~esnika Ve-likog rata iz Srbije krenu-la je u wega iz malih mesta,malih sela i varo{i.
Iako je u prvoj godinirata, 1914, u borbama palomnogo qudi iz Prilika,ipak je bilo neke nade.Front je bio daleko, izvoje-vane su dve velike pobede,na Ceru i Kolubari. Mnogivojni obveznici do{li suprivremeno ku}i, da se opo-rave i zale~e rane, pomognuoko sre|ivawa letine izbrinu neja~. Slede}a, 1915,uzela je i ono malo nade. Uve} poznatim okolnostimavojska se povla~i ka jugu ijugozapadu, a sa wom i svivojno sposobni mu{karcisela Prilika. Zlosutni mukspustio se na `ivot `ena,dece i staraca. Jesen 1915.ne obe}ava ni{ta dobro.Prazni ambari i sala{i,stoka mr{ava, epidemijetifusa i dizinterije uzima-ju svoj danak, glad kuca navrata. Deca besposlena tu-maraju oko ku}a, {kola neradi. U takvoj beznade`no-sti selo strepi od dolaskaokupatorske vojske.
PRVI SUSRETSA [VABAMA
Novembra 1915. godineAustrijanci su ka Prili-kama prilazili iz dvapravca: putem kroz klisurui preko Gradine, iz pravcaDivqake.
Izbezumqene od straha,majke su po~ele da skrivajudecu u udaqene kolibe pri{umi, u slamu i seno, po am-barima i tavanima. O su-sretu sa prvim austrijskimvojnikom ~esto je pri~aopokojni sve{tenik Tato-mir \okovi}:
- Otac, tri strica i naj-stariji brat oti{li sa voj-skom. Ostala majka, strinei nas desetoro dece. Najsta-rijem bilo jedanaest godi-na. Kad se ~ulo da idu [va-be, majka nas posakrivala uRadojkovu {talu, po{to jebila malo udaqenija od pu-ta. Mi se prestravili, ne
mi~emo se, niti {ta pri~a-mo. Mene strpala na kraj ujasle, ozgo nabacala neko-like plaske sena. Ali, menise sve ~ini da mi pone{toviri i da }e mene prvog dauhvate, i u tom strahu isko-~im da se sam boqe sakri-jem. Zveram u onoj tami gdeda se zavu~em, kad samo gru-nu{e vrata. Ja nasred {talestao kao ukopan, ne di{em,drhte na meni te`ane pan-talone. U vratima stoji voj-nik sa pu{kom. Ne vidimmu lice, ne vidim ni{ta,sem wega i pu{ku. Imao samtad sedam godina, a bio samza te godine visok i {tr-kqav. Na meni sve od te`i-ne i vune. Kapa mi ostala ujaslama. Na nogama kondu-re. Vojnik mi polako pri-lazi, gleda me, gleda, pa miprstima di`e bradu. Neka-ko kiselo se osmehnu pa re-
~e na ~istom srpskom jezi-ku: “Pazi ga, pravi Srbo!Mnogo kasnije sam shvatio{ta zna~i ono “Srbo”. Ajo{ kasnije otkud ve}inaaustrijskih vojnika takodobro govore srpskim jezi-kom. Velike su na{e nesre-}e!
Taj prvi susret sa nepri-jateqskom vojskom bio jekratak i bezopasan. Pitalisu za put do Marine Reke iza jo{ neke toponime. Emznaju srpski jezik, em su impoznata imena okolnih selai zaselaka, pritom nije bi-lo batina, {to je decu naj-vi{e radovalo. Ali, u da-nima koji su dolazili Au-strijanci su i deci i odra-slima pokazali svoje pravolice.
NEPRIJATEQ NIJEPRIJATEQ
Tokom 1916. Austrijancisu uspostavili okupacionu
upravu sa sedi{tem u Iva-wici, odakle su organizo-vali vlast po op{tinama. Usastavu prili~ke op{tinebila su tri sela: Prilike,Radaqevo i Dubrava. Vrlobrzo su odredili kmetove,po~eli naplatu poreza iuveli kuluk. Kako bi imalipotpunu kontrolu, izdava-li su li~na dokumenta,sto~ne paso{e, isticaliobjave u kojima su narodupredo~avali zakone i ka-znene mere. Objave i nared-be pisane su dvojezi~no, saobaveznom upotrebom lati-nice. U naplati poreza iobavezi kuluka sa zapregombili su revnosni i rigoro-zni, bez milosti i razume-vawa za samohrane majke ineja~. Za potrebe svoje ar-made odnosili su iz torovai posledwu ovcu, iz oboraposledwu sviwu. Plenili
su bakarno i aluminijum-sko posu|e. Neprekidno suvr{ili pretres, tra`e}isakriveno `ito. Pravilisu zasede u blizini vodeni-ca o~ekuju}i da neko kri-{om donese `ito na meqa-vu. Neve{te i nemo}ne rukeneja~i nisu mogle da proiz-vedu dovoqnu koli~inuhrane za sebe, a kamoli zanezasite porobqiva~e kojisu iz Ivawice, gde im je biosme{taj, ~esto dolazili urekviziciju. No, bilo je idrugih povoda wihovog do-laska u Prilike. U ono vre-me Kiseqak je bio popular-na bawa, te su austrijskioficiri ~esto dolazili ra-di odmora i provoda. Biloje poku{aja da se obmaneokupaciona vlast, ali tonije bilo lako. U ovako te-{kim vremenima dogodi seda iz nekih qudi probijemoralni talog, te postanupotkaziva~i i dodvora~i
radi sitne koristi ilili~ne pakosti. Najdrasti~-niji primer takvog pona-{awa je izdaja grupe to-pli~kih ustanika koji su se,posle sloma ustanka u To-plici, razbili po grupamai razi{li po Srbiji da ~e-kaju nailazak srpske vojskeiz Gr~ke, kako bi obnoviliaktivnosti. Austrijanci suuo~ili grupu od sedam ~la-nova, ali nisu mogli da imu|u u trag. Izdao ih je ~ovekiz Jevca u ~ijoj su se ku}ikrili, polakomiv{i se naraspisanu nagradu. Izdaj-nik je posle rata osu|en nado`ivotnu robiju, gde je iumro, ali taj tragi~ni do-ga|aj iz decembra 1917. mr-qa je koja se nije sprala nitime {to mu je narod zapa-lio ku}u, uveren da zlotvornije dovoqno ka`wen. Po-digli su i spomen plo~u sa
imenima stradalnika, sve unadi da }e time opratiobraz svoga zaseoka.
STRADAWA SAREI PERKE
Zapam}eni su i primeriotvorenog otpora bahatimporobqiva~ima. Sara Bajo-vi} je bila supruga CvetkaBajovi}a, uglednog doma}i-na koji je u rat oti{ao sasvoja dva brata. Sara jeostala da ~uva doma}in-stvo, brinula o uku}anima,vode}i ra~una o ugledu ku-}e. Nepojmqivo joj je biloda bez ikakve potrebe, iz~istog besa i oholosti au-strijski vojnici kowanicikrenu preko detelinespremne za ko{ewe. Supro-stavila im se, ali se nisuzaustavili. Tako su je te-{ko isprebijali da vi{enikada nije bila radno spo-sobna i uskoro je umrla. Nawenom spomeniku je slede}i
tekst: „Rano uvenuh kao ru-`a od jarkoga sunca, od ubo-ja pretrpqenih zala i naje-zde Austro - Ma|ara. Ostahovde pod zelenom travom uvreme okupacije bez za{ti-te brane}i svoju imovinu,~ast i po{tewe od neprija-teqa, namu~ena i isprebija-na.“ Iz po{tovawa premaovoj `rtvi wen suprug je ka-snije, kad se ponovo o`e-nio, svojoj unuci dao imeSara. Od tog vremena u sva-koj generaciji Bajovi}a imaneka Sara.
Tragi~no se zavr{io ipoku{aj Perke Gvozdenovi}da sakrije malo `ita, kakojoj deca ne bi umrla od gla-di. Razqu}eni austrijskivojnici ubili su je kunda-cima na o~igled dece. Danesre}a bude ve}a, ni otacim se nije vratio iz rata.
Najboqe je, ipak, pro-
{la ~uvena Caca Jev|ovi},koja nikome i nigde nijeo}utala, kad se na pragu vo-denice nadvla~ila sa au-strijskim vojnikom brane-}i xa~i} kukuruza koji jesvojoj deci donela iz ^a~ka,ka`u, pe{ke, nose}i ga nale|ima. Glavu je sa~uvala,ali vre}u kukuruza sigurnonije.
Kao i u vreme Balkan-skih ratova, po~etkom Ve-likog rata deca su upisanau {kolu, ali nastave nijebilo. Takva su vremena bi-la da su deca bila kakva-ta-kva radna snaga, te su kodku}e bila potrebnija. Ali,kad je re~ o Velikom ratu,sve i da su htela, deca nisumogla poha|ati nastavu, jersu Austrijanci ~esto zapo-sedali {kolu i tokom bo-ravka tako je opusto{ilida je li~ila na razvalinu. U
PRILI^ANI U VELIKOM RATU
Vojin Lazovi} (sedi drugi sleva) sa grupom oficira 1914.
Pismo Qubomira \okovi}a iz Bordoa, kraj rata 1918.
Dopisnica kojom se Qubo \okovi} javio majci saKorzike, 1917.
9DRU[TVOPETAK 13. JUN 2014. GODINE
jednom u~iteqskom stanuzatvarali su kowe. Prviposleratni u~iteq @ivo-jin Vesovi} pi{e nadzorni-{tvu da su pogoreli prozo-re, vrata, podove, klupe,stolove, ormane, kwige,slike, sva u~ila, {kolskuarhivu. Deo upisnica i ne-koliko kwiga sa~uvano jezahvaquju}i tome {to su sezadesili u stanu u~iteqiceKatarine Uzunovi}, koju jerat dvostruko unesre}io.Umrla joj je ~etrnaestogo-di{wa }erka, u~enica ^a-~anske gimnazije i mu`Ranko Uzunovi}, pukovskisve{tenik, 1917. na Krfu.Bez ikakvih primawa, une-sre}ena smr}u dragih bi}ai rade}i na seoskim wiva-ma, borila se da sa~uva `i-
vote preostalo ~etvoro de-ce.
Retke trenutke vedrineunosile su vesti vojnika izdaleke Gr~ke, ili iz Ma-|arske, gde su bili logoriratnih zarobqenika. Bilesu to dopisnice sa oznakomcenzure, a u Prilike su sti-zale preko @eneve, posred-stvom Crvenog krsta. Pri-~alo se da su `ene sa tim do-pisnicama i{le i po dva -tri kilometra da im nekopismen pri~ita sadr`aj inapi{e odgovor.
ZASLU@NI RATNICIPosle ~etiri godine
ratnih strahota i ogrom-nih vojnih i civilnih `r-tava, 1918. u Srbiju se vra-tila sloboda. Neuporedivo
je bilo vi{e civilnih `r-tava, {to zbog ubistava ko-ja su po~inili austrijskivojnici, {to zbog epidemi-ja crevnih infekcija, kojesu desektovale stanovni-{tvo Prilika. Naro~ito jebila velika smrtnost dece.Nikad nije utvr|en ta~anbroj ubijenih i umrlih ci-vila prili~ke op{tine.Tokom ratnih operacijapoginulo je ili umrlo 354vojnika. Wihova `rtva nijezaboravqena.
U centru sela podignutje spomenik sa imenimasvih poginulih i umrlihvojnika u ratovima od 1912.do 1918. godine. U leto1921. godine AleksandarKara|or|evi} je posetioKiseqak i u razgovoru sapredsednikom op{tineCvetkom Bajovi}em i oku-pqenim gra|anima intere-sovao se za svoje vojnike iwihove porodice. Tom pri-likom je pozdravio ideju da
se izginulim borcima po-digne spomenik, daju}i zna-~ajan nov~ani prilog. Pod-staknuti ovim primerom,vi|eniji qudi su prilo`i-li nov~ana sredstva tako daje na Vidovdan 1922. spome-nik otkriven. ^itaju}iimena i prezimena poginu-lih ratnika ~ovek se zapitakako su neke porodice uspe-le da se oporave. U borbamaza slobodu palo je 13 ~lano-va porodice Mojsilovi},po 11 Kalajanovi}a i Ste-vanovi}a, devet Rajkovi}a,po osam Kosti}a i Vujovi-}a, po sedam Pejovi}a,Aleksi}a i Jovanovi}a, po{est \okovi}a, Damqano-vi}a i Vu~i}evi}a, pet Po-padi}a ... Svake godine naVidovdan Prili~ani pri-sustvuju parastosu, pale}isve}e svojim hrabrim pre-cima.
Za podvige izvedene uborbama protiv neprijate-qa Ordenom Kara|or|eve
zvezde odlikovani su Bo`i-dar Vukovi}, Dobrivoje Jo-vanovi}, Savo Jankovi} iMilivoje Vu~i}evi}. Me|urezervnim stare{inama bi-lo je istaknutih boraca ko-ji su zahvaquju}i hrabrostii oficirskim sposobnosti-ma stekli visoke vojne ~i-nove. Me|u najpoznatijimaje kapetan Vojin Lazovi}koji je slavno poginuo 1914.godine u borbama kod Vi-{egrada, prilikom prote-rivawa Austrijanaca prekoDrine. Vi{e sre}e imao jeObrad Gvozdenovi}, koga suwegovi vojnici te{ko ra-wenog izvukli sa popri{taborbe na Gu~evu. Skoro go-dinu dana oporavqao se od17 rana koje mu je naneosnop mitraqeskih metaka.Jo{ dovoqno neoporavqen,1915. pridru`io se svom ~e-tvrtom puku i ostatak rataproveo kao stare{ina, na-preduju}i u svakoj faziborbe, tako da je iz rata
iza{ao kao major, da bi1929. posmrtno proizvedenu ~in pukovnika. Ipak seposle rata vratio svojimwivama.
NIJE PREPOZNAOSINA
Zanimqiva je `ivotnapri~a ^edomira Mojovi}a,rezervnog kapetana prveklase, koji je sedam godinaproveo u ratovima. Kad jepo{ao u Prvi balkanski,wegov najstariji sin Voji-slav imao je jedanaest godi-na. Posle zavr{etka rata^edomir nije odmah demo-bilisan, jer je tokom rataizginulo mnogo oficira,tako da je jo{ neko vrememorao biti aktivan. Voji-slav je `eleo da vidi oca inemaju}i drugog na~ina pe-{ke krenuo u Ni{. Na{aoje i prepoznao oca, ali ovajnije wega. Povratak je bione{to konforniji. Otac muje kupio neko kow~e i taqi-
POVODOM STOGODI[WICE PRVOG SVETSKOG RATA
Kraj rata: Prili~ani opet svadbuju
Centar Prilika, tridesetih godina pro{log veka. Snimio Milo{ Uzunovi}, potporu~nik avijacije i sin u~iteqice Katarine
Nastavak na slede}oj strani
10 PETAK 13. JUN 2014. GODINEDRU[TVO
ge i tako se Vojo vratio ku-}i. Uprkos izgledima zablistavu oficirsku kari-jeru, ^edomir se vratio ku-}i kad su to prilike u voj-sci dozvolile. Bio je po-{tovan i uva`avan. Dokraja `ivota pravio je `e-nama preslice i razboje.Umeo je i oko kola i bura-di.
Treba da se zna da se ka-plar Savo Jankovi}, kad jekao vo|a patrole jedne no-}i upao u bugarsku zasedu,nije upla{io, nego hladno-krvno zatra`io od Bugarada odbace oru`je i predajuse, jer su opkoqeni. Bugarisu naseli prevari. Bilo jekasno kad su shvatili da suih zarobila samo dva srp-ska vojnika.
Rado{ Milovi} je u ratoti{ao kao zemqoradnik,a iz wega se vratio kaobolni~ar. Posle dolaskana Krf, u Engleskoj bolni-ci je pomagao oko bolesnihi rawenih, zavoleo taj po-sao i `udno upijao znawaiz te oblasti. Do kraja `i-vota je bio bolni~ar, aliza Prili~ane on je bio iostao doktor Rado{. Voleoje Ni{ i sa setom pri~ao oni{kom grobqu, ure|enomi punom cve}a, porede}i gasa svojim seoskim, zara-slim u travuqinu i korov.„Kad umrem, voleo bih datamo budem sahrawen“, go-vorio je sme{kaju}i se.
Umro je 1978. godine i sa-hrawen na prili~kom gro-bqu, kraj svojih pradaka.
Sasvim suprotna ose}a-wa vezivala su za Ni{ po-kojnog Vojina Pejovi}a,koji se u wemu na{ao 1941.godine potpuno zbuwen ra-sulom vojske i pona{awemoficira. Na predlog drugada be`e ku}i, upla{eno jerekao: „Ne bih smeo ocu daiza|em na o~i! Zar on se-dam godina izdr`ao stra-dawa, a ja ne mogu ni sedamdana“. Za wegovog oca Ne-nada - Ne{a vezana je jednazanimqivost sa Krfa. Nadan svoje slave, zahvalanBogu i svetom Luki {to je`iv, kupio je slavski ko-la~ i sve}u pa potra`iosve{tenika da prekadi.Na{ao ga je kod ku}e u ma-loj kova~koj radionici ka-ko na nakovwu kuje u`are-no gvo`|e. Kad je ~uo i raz-umeo `equ srpskog vojni-ka, skinuo je kova~ku kece-qu, navukao epitrahiq iispunio mu `equ, tu u ko-va~nici izme|u meha i na-kovwa.
\ACI ME\URATNICIMA
U sastavu srpske vojskebio je znatan broj u~enika -dobrovoqaca, me|u kojimai dvojica sedamnaestogo-di{waka iz Prilika: Mi-lojko Vilimanovi}, sinRadojka Vilimanovi}a, po-
znatog hotelijera iz Pri-li~kog Kiseqaka, i Qubo-mir \okovi}, sin Radosava\okovi}a, predsednika su-da i op{tine prili~ke u~etiri navrata, radikal-skog poslanika i u~esnikaBalkanskih i Prvog svet-skog rata. Ova dva mladi}apro{la su sav u`as prela-ska preko Albanije, i sasrpskom vojskom stigli naKrf, odakle su sa ostalimu~enicima dobrovoqcimapreba~eni na Korziku1917. radi oporavka, posle~ega odlaze u Francusku nadaqe {kolovawe.
Milojko Mi{a Vilima-novi} u Francuskoj zavr-{ava Visoku {kolu trgo-va~kih nauka, a kasnijePravni fakultet i dokto-rat na Sorboni. Slu`bo-vao je u Parizu, u ambasadiKraqevine SHS. Po po-vratku u zemqu posvetio sebankarstvu i bio ~lan vla-dinih delegacija u me|una-rodnim finansijskim pre-govorima. Bio je generalnidirektor Narodne bankeKraqevine Jugoslavije.Nosilac je francuskog or-dena Legije ~asti. Umro je1979. godine u Beogradu, asahrawen na prili~komgrobqu.
Qubomir Qubo \oko-vi}, koji je kao u~enik ~a-~anske Gimnazije sa celimrazredom oti{ao u rat, po-sle {kolovawa u Francu-
skoj kao stipendista odla-zi u Sjediwene Ameri~keDr`ave, gde u Filadelfijizavr{ava stomatolo{kestudije. Dok je studirao uAmerici otac ga je obave-stio da je dobio poziv zavojsku. U~enik-ratnik, no-silac Albanske spomenice,{ale}i se odgovara ocu:„Kad sam profesoru rekaoda treba da se vratim u Sr-biju da idem u vojsku, on meozbiqno zapitao sa kim jesad Srbija u ratu.” Po po-vratku u Beograd upisao jeMedicinski fakultet idiplomirao 1931. godine.Jedan je od osniva~a Sto-matolo{kog fakulteta uBeogradu i organizator ce-lokupne nastave, pisac ux-benika, dekan Stomatolo-{kog fakulteta u vi{e na-vrata, predava~ na mnogimfakultetima u zemqi iinostranstvu. Doktoriraoje maksilofacijalnu hi-rurgiju, {to mu je i bilau`a specijalnost. Nosilacje brojnih odlikovawa, do-ma}ih i stranih, a francu-ski predsednik [arl deGol odlikovao ga je Legi-jom ~asti. Umro je 1985. go-dine u Beogradu, gde je i sa-hrawen na Novom grobqu.Stomatolo{ki fakultet uBeogradu ustanovio jeFond “Qubomir \okovi}”za stipendirawe darovi-tih studenata stomatolo-gije.
NAJTE@E JE RATNOJSIRO^ADI
Selo Prilike se te{koi sporo oporavqalo od si-roma{tva izazvanog rat-nim pusto{ewima. Dugo senije mogao uspostavitinormalan ritam `ivota irada. U svemu tome najvi{esu patila deca, naro~itoratna siro~ad. Od 106 upi-sanih u~enika 1920. godine,wih 35 su ratna siro~ad.U~iteq @ivojin Vesovi},i sam u~esnik rata, sa gne-vom pi{e u jednoj bele{cio stawu u kom se ta deca na-laze: “^isto}a na deci jeprili~na. Izuzev dece kojasu ostala bez oca u ovim ra-tovima i bez majki od ovepro{le srdoboqe, koja suostala na milost i nemi-lost strinama i drugima.Jedino su ona neoprana ineumivena. Ode}a i obu}akod ve}ine je dobra, kodonih ostalih je dosta hr|a-va. Ova deca {to su hr|avoobu~ena, ona su sinovi iz-ginulih ratnika koji su`ivote polo`ili da im de-ca idu gola i bosa.”
Zbog siroma{tva i ino-ko{tine mnoga deca su pre-stala da poha|aju {kolu. Utom smislu indikativna jemolba jednog brata upu}ena{koli: „Moj brat Vladi-mir napustio je {koluprilikom mog bavqewa uvojsci zato {to smo siro-
ma{ni bez oca i majke i sadkad sam do{ao ne mogu opetda ga {aqem u {kolu {tovi{e nemam nikog u ku}ida mi {ta pomogne u radu.Zato molim da se od {koleoslobodi.”
Ne mo`e se re}i da po-mo}i nije bilo, posebnoadresirane na ratnu siro-~ad, ali ona je bila nedo-voqna i neredovna, ili selica odre|ena za starateqenisu pona{ala kako bitrebalo. Mnoge humanitar-ne organizacije slale supomo} za oporavak Srbije,posebno Amerikanska mi-sija sa sedi{tem u Skopqu.Wihovom pomo}i bilo jeobuhva}eno 25-oro ratnesiro~adi iz Prilika. Sva-ko dete dobilo je po 150 di-nara! Dr`avna pomo} jebila zanemarqiva. Petorodece dobilo je po 100 dina-ra. [kola je od svojihskromnih sredstava izdva-jala po nekoliko stotinadinara za kupovinu kwigai pribora najsiroma{ni-jim u~enicima. I Crvenikrst se ukqu~io u pru`awepomo}i, ali sve je to bilakap u moru bede.
Pro}i }e dobra deceni-ja dok donekle budu otklo-wene posledice pusto{ikoju je za sobom ostavio Ve-liki rat.
Nada \okovi},
profesor srpskog jezika
Kraq Aleksandar Kara|or|evi} u Prilikama 1921. Spomenik izginulim ratnicima 1912-1918.
Vr{imo usluge:- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-dana...)- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~kiprijem zgrada- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno- nega starih i bolesnih osoba- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
{ih akusti~nih i elek-tri~nih `i~anih in-strumenata (gitara,mandolina,bas primova,i dr.)- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)- frizerske usluge (u va{im prostorijama)- visinsko prawe stakala- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)- ~i{}ewe dimwakaTel.fah. 032/374-244,Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
11MARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 13. JUN 2014. GODINE
12 PETAK 13. JUN 2014. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
13MARKETINGPETAK 13. JUN 2014. GODINE
marketing 032/342-276
14 PETAK 13. JUN 2014. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PRODAJA POSLOVNOG OBJEKTA NA IZUZETNOJ LOKACIJI
POGODNOST WEGOVE LOKACIJE ZASNOVANA JE NA:
- Blizini, odnosno direktnom dodiru sa dr`avnim putemprvog reda M5, deonica ^a~ak – U`ice, odnosno udaqenostod samo 6 km od veoma zna~ajne saobra}ajne petqe Preqina –raskrsnice dr`avnih puteva prvog reda M5 (Beograd – grani-ca sa Crnom Gorom) i M22 (Beograd – Kraqevo – Ra{ka). Tre-nutna frekvencija vozila na delu od petqe Preqina do loka-cije na{eg poslovnog objekta je 16.720 vozila dnevno. Pro-stornim planom Republike Srbije petqa Preqina je odre|e-na kao najzna~ajnije saobra}ajno ~vori{te centralnog delaSrbije i u toj ta~ki je planirano ukr{tawe, dva auto putaE761 (Pojate – granica Republike Srpske) i E763 (Beograd –Ju`ni Jadran). Tako|e se u Preqini ostvaruje veza ovih auto-
puteva sa dr`avnim putevima prvog reda M5 i M22, ali i kaopo~etak veze ova dva auto puta sa auto putem E75 (Horgo{ –granica sa Makedonijom), preko Kragujevca i Bato~ine.
- Blizini aerodroma La|evci (oko 20 km)- Centralnom polo`aju u gradskom rejonskom centru „ Al-
vaxinica“, najve}em i najzna~ajnijem sekundarnom gradskomcentru ^a~ka.
- Ovaj rejonski centar je najsadr`ajniji gradski centar,{to za posledicu ima i ekspanziju stambene i poslovne grad-we u okru`ewu.
U neposrednom susedstvu ovog poslovnog objekta izgra|enisu: TC Roda, Maxi, TC Tehnomarket, TC Vin Vin komputers,dve stanice Eko petrola, Distributivni centar „Jelen piva“,SRC „Remont“...
PRISTUP I NAMENA LOKACIJE
Pristup objektu je mogu}e ostvari-ti sa vi{e postoje}ih ure|enih i ko-munalno potpuno opremqenih saobra-}ajnica. Pre svih sa dr`avnog putaM5 preko postoje}eg prikqu~ka, sagradske saobra}ajnice prvog reda - Bu-levara oslobo|ewa, sa Ulice broj 184 -i sa koje se ostvaruje i pristup TC Ro-da.
Telefon: 069/ 690 -663
Izgra|eni objekat je samostalni slo-bodno stoje}i objekat, spratnosti:
prizemqe, me|usprat i sprat. Obe eta`ekoriste se kao magacinski prostor, saizgra|enim prate}im prostorijama, ma-nipulativnim i teretnim liftom izme-|u dve eta`e, na K.P. br. 4458/ 255 u^a~ku, u Bulevaru oslobo|ewa 37.
Bruto povr{ina jedne eta`e iznosi1.620 m2, me|usprata 200 m2, tako daukupna bruto povr{ina objekta iznosi3.400 m2.
Poslovni objekat nalazi se na izu-zetno pogodnoj i atraktivnoj lokaciji ugradu ^a~ku.
15PRAVOSLAVQEPETAK 13. JUN 2014. GODINE
16 PETAK 13. JUN 2014. GODINEDRU[TVO
Sve~ano odeveni i sa onimdobro poznatim `arom izmladala~kih dana, koji
nije utihnuo ni nakon toliko go-dina, do{li su na prozivku neka-da{wi u~enici sredwe Tehni~ke{kole gra|evinskog, ma{inskogi hemijsko-tehnolo{kog smera.Dostojanstveno i u dobrom ras-polo`ewu, i{~ekivali su svojedrugarice i drugove da stignu u{kolsko dvori{te, iz koga }e,odmah nakon prozivke, krenutina slavqe povodom obele`avawa50 godina od mature. Na prostra-nom {kolskom stepeni{tu pore-|ali su se, ba{ kao nekada, da saovoga mesta, za uspomenu, ku}iponesu jo{ jednu grupnu foto-grafiju, i to svih pet odeqewa,koja }e ih podse}ati na sjajnoprovedeno vreme, sve do narednogdru`ewa.
- Po~astvovan sam {to sampripadnik ove generacije. Gra|e-vinci, koji su se ovde {kolova-li, stigli su u mnoge zemqe svetai osvedo~ili se kao dobri izvo-|a~i radova. U periodu kada smomi zavr{ili {kolu, u na{oj ze-mqi su postojali veliki pri-vredni giganti, kojih danas, na`alost, vi{e nema. Na{e je biloda se naoru`amo znawem i stek-nemo diplome. Posao nas je ~ekaoi to je bila velika prednost. Da-nas je sve druga~ije. Kada posma-tram svet oko sebe, koji se toli-ko izmenio, ponekad pomislimda ovo nije moje vreme i da sam,mo`da, negde zalutao - ka`e {e-zdesetdevetogodi{wi Dragan Je-li}. On isti~e da jo{ uvek pamti
sjajne sredwo{kolske dane iiskreno drugarstvo, koje je vla-dalo me|u u~enicima. A kolikomogu da budu jake uspomene iz tihnezaboravnih {kolskih dana, ka-ko ka`e Jeli}, najboqe svedo~esuze radosnice prilikom ovog,ali i svih ranijih susreta pri-padnika wihove generacije.
- Obradovao me je mnogo ovajponovni susret. ^ini mi se da sena neki na~in upoznajemo pono-vo. Izmenile su nas godine, ali
smo u du{i ostali isti, onakvikakvi smo i bili, i jo{ uvek smospremni da se dobro dru`imo -rekla nam je Milostina Milo-{evi}, izra`avaju}i `aqewe{to na najnovijoj prozivci nisusvi na okupu.
Pitali smo i profesore da lise `ivo se}aju prve generacijesvojih |aka u Tehni~koj {koli, aoni su nas uveravali da ih od-li~no pamte, jer su bili izuzet-ni. Svakako, svi su se promenili
u spoqa{wem izgledu, ali to ni-je velika prepreka da se odmahnakon prvih re~enice sete svojihsjajnih u~enika.
- Bili su to vrsni u~enici.Mnogi me|u wima su pre{li uTehni~ku {kolu iz drugih sred-wo{kolskih ustanova, jer su na-{i kadrovi bili tra`eni u tada-{wim preduze}ima. Oni najuspe-{niji su nastavili {kolovawe.Svi skupa, za sobom su ostavilisjajne karijere. Gradili su ovu
zemqu i u tome su bili veomauspe{ni. Gledam ovu dana{wuomladinu. Mnogo je {kolovanih,ali posla nema i to je `alosno -rekao je sedamdesetdevetogodi-{wi hemije i nekada{wi direk-tor Tehni~ke {kole Jovi} Mi-loradovi}.
Rado se se}a {kolskih dana iRajko \or|evi}, dugogodi{widirektor “Zastave”, koji isti~eda mu je Tehni~ka {kola pru`i-la sjajnu osnovu za daqe {kolo-vawe. Zahvaquju}i woj, bio jespreman da odgovori na sve iza-zove, koje je imao u poslovnoj ka-rijeri.
- Znawe koje sam stekla u Teh-ni~koj {koli mi je pomoglo dazavr{im Tehnolo{ki fakultet uBeogradu i magistriram hemij-sko in`ewerstvo u Detroitu. Ra-dila sam 31 godinu u istra`i-va~koj laboratoriji u Americii imala sam priliku da prime-nim sve ono {to sam nau~ila uovoj {koli - rekla nam je Du{an-ka Radovi}, ne skrivaju}i zado-voqstvo {to je uspela da doputu-je na vreme da sa svojim drugovi-ma i drugaricama proslavi 50godina od mature. Ovako dobrodru`ewe ni po koju cenu nijehtela da propusti.
V. S.
Ibiv{i |aci Ekonomske {kole u^a~ku, dva `enska i jedno mu{koodeqewe, krajem maja su obele`i-
li 55 godina od mature. Okupili su se dao`ive nezaboravne uspomene iz sredwo-{kolskih dana. Navikli su da se dru`ejednom godi{we i to je za wih, kako ka`u,najboqa prilika da se odvoje od svakodne-vice i u`ivaju u ~arima davno sklopqe-nih |a~kih prijateqstava.
- Mi smo ro|eni pre televizije, radara,kreditnih kartica, lasera, nano-tehnolo-goje, erkondi{na, ma{ina za prawe... Mismo oni koji su se prvo ven~avali, pa na-kon toga `iveli zajedno. Mi smo ro|eni uperiodu kada mu`evi nisu ostajali ku}ida budu doma}ice, dok wihove supruge“idu u `ivot”... Mi smo ovde bili kad sumajke bile mame, a ne keve, i kada su se de-ke i bake pozdravqale sa “qubim ruke”, ane “}ao” ili “{ta ima”... Ro|eni smo kadaje ~ip bio komadi} drveta, hardver - gvo-`|urija, a re~ softver nije ni postojala.Za Bela smo samo ~uli, a telefone zami-{qali. Smatrali smo da privatni auto-mobil mo`e biti privilegija samo namadalekih bogatih qudi. Otuda i nije ~udno
{to smo dosta zbuweni i smu{eni u o~imana{e dece i da postoji tako veliki jaz me-|u generacijama. Mi smo oni koji pre`i-vqavaju i zar to nije dovoqan razlog daslavimo? Zato smo se i okupili da se pod-setimo onih sasvim druga~ijih pro{lihvremena - rekla je Milica ]alovi} Kne-`evi}, svima dobro poznata po svom na-dimku ]ale, svojim {kolskim drugovimana proslavi 55. godi{wice mature.
- Svi smo mi danas penzioneri. Za so-bom smo ostavili uspe{ne poslovne kari-jere. Mogu da izdvojim one koji su bilinajuspe{niji u na{oj generaciji, a to susvakako ~uveni Milo{ Terzi}, nekada-{wi direktor za finansije u lokalnoj sa-moupravi, dr Zoran Jelesijevi}, RadivojeKruni}, koji danas nije me|u nama, a bio jena ~elu “Partizana”... Na{a generacijanije ~ekala posao. ^im smo dobili diplo-me, odmah smo po~iwali da radimo i u ve-}ini slu~ajeva penzije smo do~ekali naistim radnim mestima, {to je danas mno-gima nezamislivo - ispri~ala nam je na{asagovornica Spomenka Manojlovi}, se-damdesetpetogodi{wa penzionerka, dok jeprelistavala album iz sredwo{kolskih
dana. Zaustavqaju}i se na dragim licimasvojih drugova i drugarica, rekla je da susvi skupa imali mnogo sre}e, jer su imalisjajne profesore, me|u kojima je posebnoizdvojila razrednog stare{inu Dragiwu@ugovi}, od koje su sticali najdragoceni-ja saznawa o `ivotu. Spomenka nam se us-
put pohvalila da je wena unuka ZoranaStoji} 26. maja proslavila svoju maturu uGimnaziji. @ivot je neverovatan. Samokoji dan kasnije, i ona se nakon unuke savelikim `arom pripremala, uprkos boq-kama koje je more, za veliki i radostan danproslave 55. godi{wice mature. V. S.
PRVA GENERACIJA U^ENIKA TEHNI^KE [KOLE U ^A^KU OBELE@ILA 50 GODINA OD MATURE
@IVO SE SE]AJU SREDWO[KOLSKIH DANA
PET I PO DECENIJA NAKON ZAVR[ETKA SREDWE EKONOMSKE [KOLE
VREME PROLAZI, A \A^KE USPOMENE I DAQE @IVE
PETAK 13. JUN 2014. GODINE 17EKOLOGIJA
Povodom dana za{ti-te `ivotne sredine,5. juna, pro{log ~e-
tvrtka je na Gradskom trguotvoren 6. Eko fest. Ciqmanifestacije, koju je orga-nizovala Ekonomska {kola,pod pokroviteqstvom Gra-da ^a~ka, bila je promocijasvih aktivnosti u vezi saza{titom `ivotne sredine.U~esnici manifestacijebili su pred{kolci, u~eni-ci osnovnih i sredwih{kola, kao i predstavnicinevladinih organizacija,javnog i privatnog sektora,a partner na projektu Udru-`ewe gra|ana “Geografskoekolo{ko dru{tvo”.
Centralna manifesta-cija - otvarawe 6. Eko fe-sta, bila je posve}ena za-{titi ugro`enih stani-{ta. ^estitaju}i u~esnici-ma na sjajnim radovima,Eko fest je u ime pokrovi-teqa otvorio pomo}nikgradona~elnika za oblastdru{tvenih delatnostiAleksandar Da~i}. On jenaglasio da su u~esniciimali priliku da nau~e{ta su selekcija otpada, re-
cikla`a i prave vrednostikada je re~ o o~uvawu `i-votne sredine.
- Ovo je prava prilikada se podsetimo koliko jezna~ajna za{tita `ivotne
sredine i da nastavimo dase edukujemo. Podsetio bihda je Grad ^a~ak partner naExchange 4 projektu, gdepreko Fonda Evropske uni-
je dobijamo 150.000 eura, na-mewenih za selekciju pri-marnog otpada, za dobrobitkvaliteta `ivota i o~uva-wa `ivotne sredine. Poseb-
nu pa`wu grad }e posvetitio~uvawu vodotokova. Na`a-lost, u nedavnim elementar-nim nepogodama, imali smopriliku da se uverimo ko-liko su vodotokovi zna~aj-ni. Treba da razvijamo eko-lo{ku svest i da svi zajednoradimo na o~uvawu prirodei `ivotne sredine - istakaoje Da~i}.
Obilaze}i {tandove
osnovnih i sredwih {kolaposetioci su u`ivali ukreativnosti u~enika, asvoje divqewe izrazio je iVladan Nicovi}, direktorEkonomske {kole.
- Kao profesor geogra-fije i predsednik Geograf-sko-ekolo{kog dru{tvasvesrdno poma`em va{imzahtevima da se obratitegra|anima, da uka`ete naproblem, da lo{e delujemona `ivotnu sredinu, da“qutimo prirodu” i da seona ponekad toliko rasrdida osetimo wen bes. Po-{tujmo prirodu, da bi onapo{tovala nas. @elim, nesamo danas, ve} 365 dana ugodini da razmi{qate eko-lo{ki - poru~io je VladanNicovi}.
Na Gradskom trgu, tako-|e pro{log ~etvrtka, odr-`ani su maskenbal pod na-zivom “Eko - demaskarada”i defile, a organizovan je iprogram u~esnika, posve}enza{titi `ivotne sredine.
Koordinator projektabio je Goran [ipeti}, atehni~ki koordinatori@ivadinka Jovanovi} Mi-li}evi} i Aneta Petrovi}.Logisti~ku podr{ku izGrada dali su Mirjana \o-kovi} i Dragan Nikoli}.
N. R.
Uvi{e od 100 zemaqasveta, pro{log ~e-tvrtka je obele`en
Svetski dan za{tite `i-votne sredine, a qudi {i-rom planete ujediweno de-luju kako bi obezbedili~istiju, zeleniju i sjajnijubudu}nost za sebe i budu}egeneracije. U ^a~ku su timpovodom organizovanebrojne aktivnosti, sa ci-qem da se skrene pa`wajavnosti na brojne ekolo-{ke probleme i potrebuo~uvawa `ivotne sredine.Qiqana Pi{~evi} Moji-}evi}, {ef Odeqewa zapromociju zdravqa ZZJZ^a~ak istakla je da za{ti-ta `ivotne sredine podra-zumeva skup razli~itih me-ra koje spre~avaju ugro`a-vawe `ivotne sredine, s
ciqem o~uvawa biolo{keravnote`e.
- Da bi stanovni{tvuomogu}ili bezbednu `i-votnu sredinu, zaposleni uZavodu za javno zdravqeobavqaju, pre svega, kon-trolu vode za pi}e, cen-tralnih i seoskih vodovo-da, individualnih vodnihobjekata, re~nih i otpad-nih voda, emisije otpadnihgasova, merewe kvalitetavazduha, buke u `ivotnojsredini, polena, odnosnoalergenih ~estica i ispi-tivawe kvaliteta hrane, asve u ciqu o~uvawa zdra-vqa gra|ana. ^ovek i pri-roda treba da budu u har-moni~nom odnosu, i zbogtoga moramo ~uvati `ivot-nu okolinu. Po~etkom 19.veka zabele`eno je oko 100
elementarnih nepogoda, apo~etkom 20, u istom peri-odu, 2.000 nepogoda. ^ovekje mnogo doprineo mewawuprirode, i zbog toga celo-kupna dru{tvena zajednicamora vi{e voditi ra~una o`ivotnoj okolini - reklaje, izme|u ostalog, dr Qi-qana Pi{~evi} Moji}e-vi}.
Pod za{titom `ivotnesredine se ne podrazumevasamo za{tita `ivota izdravqa qudi, ve} i o~uva-we biqne vegetacije i `i-votiwskog sveta, istaklisu predstavnici Crvenogkrsta i vrti}a ^arobnisvet.
- Deca na{eg vrti}a suuradila crte`e povodomSvetskog dana za{tite `i-votne sredine. U vrti}u,
tokom godine, vi{e putaobra|ujemo temu za{tite~ovekove okoline. Mali-{ani u~e kako da pomognu`ivotiwima, da ih nahra-ne, da ih neguju, a posebnoda vode ra~una da ne zaga-|uju `ivotnu sredinu - iz-javila je vaspita~ica TawaStevovi}, iz vrti}a “^a-robni svet”.
Predstavnik Crvenogkrsta Nemawa Grbovi},predsednik Terenske jedi-nice “Dr Dragi{a Mi{o-vi}”, naglasio je da svitreba da edukujemo decu oza{titi `ivotne sredine,
a prvenstveno da ih nau~i-mo da pravilno odla`usme}e:
- Apelovao bih na ruko-vodstva fabrika i na svequde da ne zaga|uju `ivot-nu okolinu, jer je ova pla-neta ve} dovoqno zaga|enai polako se gasi. Moramoje ~uvati i za neke narednegeneracije.
Svetski dan za{tite
`ivotne sredine prvi putje obele`en 1972. godine ipredstavqa “glavni alat”pomo}u kojeg Ujediwene na-cije stimuli{u podizaweglobalne svesti o zna~ajuza{tite `ivotne sredine ipozivaju na anga`ovanost ipreduzimawe konkretnihmera.
N. R.
OBELE@EN SVETSKI DAN ZA[TITE @IVOTNE SREDINE
^OVEK I PRIRODA TREBA DA BUDU U HARMONIJI
U ^A^KU ODR@AN 6. EKO FEST
Pro{le srede, tako|e u okviru Eko festa, u klubu Do-ma kulture otvorena je izlo`ba Eko fotografija na te-mu „Ugro`ena stani{ta“. Potom je, povodom obele`ava-wa Dana `ivotne sredine, Turisti~ka organizacija^a~ka, u maloj sali Doma kulture, organizovala tribi-nu, na temu “Ov~arsko-kablarska klisura, predeo izuzet-nih odlika”, ~iji je upravqa~ TO^. Biolozi Dana Mi-trovi} i Uro{ Pantovi}, odr`ali su tom prilikomprezentacije o biodiverzitetu Ov~arsko-kablarske kli-sure i stawu faune ptica za{ti}enog podru~ja.
Slede}eg dana, Turisti~ka organizacija ^a~ka je nasvom {tandu na, Gradskom trgu, organizovala podelu{tampanog promotivnog materijala.
EKO FOTOGRAFIJE I TRIBINA
U okviru Eko festa,pro{log ~etvrtka, uGradskom parku je odr`ani Eko karneval, u kome suu~estvovali mali{ani~a~anskih vrti}a iz pred-{kolskih ustanova “Mojedetiwstvo” i “Radost”.Oni su, tako|e, poru~ilida moramo {titi `ivot-nu sredinu.
- Ovo je tradicional-ni karneval koji se odr-`ava ve} nekoliko godi-na. Zna~aj ovog karnevalaje da deca od malena shva-te da moramo da ~uvamoprirodu, sve ono {to namje podarila, vodu, cve}e...Va`no je da deca nau~e gdese odla`e sme}e, da se pa-piri}i ne bacaju na uli-cu, ve} da ih treba poku-piti - izjavila je VericaLazovi}, vaspita~ica izvrti}a “Bambi”.
EKO KARNEVAL
PO[TUJMO PRIRODU, DA BI ONA PO[TOVALA NAS
18 PETAK 13. JUN 2014. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
Nova kwiga Vla-dimira Arseni-jevi}a je skup
najboqeg iz pripove-da~kog opusa najmla|egdobitnika Ninove na-grade, jednog od najpre-vo|enijih pisaca svojegeneracije. Kwiga jeopremqena predivnimilustracijama Valenti-ne Bro{tean.
Ovo nije veselo me-sto je zbirka pri~a sa-stavqena kao univer-zalni mozaik pripove-sti o neobi~nim qudi-ma iz raznih svetskihgradova: Wu Xerzija,Honolulua, Londona, Beograda, Tihuane i mnogih dru-gih.
Ovo nije veselo mesto je ujedno i jedinstveno putovawekroz istoriju s obzirom na to da se pri~e u ovoj zbirciodvijaju u vremenskom rasponu od gotovo punih stotinugodina.
[est `ivopisnih pri~a koje ~ine zbirku Ovo nije ve-selo mesto predstavqaju najmla|eg dobitnika Ninove na-grade i jednog od najprevo|enijih pisaca svoje generaci-je u punoj kreativnoj zrelosti. Ove pri~e iz celog sveta i~itavog jednog burnog veka literarni su dokaz da je `i-vot uvek i svuda isti, jedino su akteri razli~iti.
Vreme smrti, romanu ~etiri dela, jesteistorijski roman
sa tematikom iz Prvogsvetskog rata. Tetralogi-ja Vreme smrti predsta-vqa kompoziciono sre-di{te ]osi}evog obim-nog romanesknog opusa,razvrstanog i ure|enog ucikluse. U prvoj ]osi}opisuje prilike u Srbijiposle Cerske bitke idrugu Po}orekovu ofan-zivu, u drugoj Kolubarsku bitku, u tre}oj epidemiju tifu-sa i Vaqevsku bolnicu, i u ~etvrtoj veliku neprijateq-sku ofanzivu i povla~ewe preko Albanije.
Kwiga I: Prerovo ide u ratPrvi deo ovog ]osi}evog romana-reke uvodi ~itaoce u
predigre Prvog svetskog rata, politi~ka i vojna previ-rawa u Evropi i raspolo`ewe srpske Vlade, vojske i na-roda u trenutku op{te mobilizacije usled austrougarskeobjave rata. Upoznaju}i nas sa porodicom Kati} iz Pre-rova, glavnim nosiocima radwe ove ratne epopeje, pisacprepli}e wihove sudbine na fonu prelomnih doga|aja ko-ji su odre|ivali sudbinu srpskog naroda pre ta~no stogodina: malu zemqu u srcu Balkana zahvata sveop{ti rat-ni vihor u kojem }e weni `iteqi do`iveti mo`da najsve-tlije i najtragi~nije trenutke u svojoj novijoj istoriji...
Roman Vreme smrti objavqen je u vi{e izdawa u tira-`u koji broji vi{e desetina, mo`da i stotine hiqadaprimeraka. Preveden je na nekoliko stranih jezika (en-gleski, francuski, ruski, ~e{ki, slova~ki, slovena~-ki,...), dobitnik je brojnih nagrada. Stvarala~ki gigan-tizam Dobrice ]osica je neprevazi|en, ne samo po brojudela i wihovom obimu, nego i po vremenskom opsegu iulan~avawu qudskih sudbina.
Dobrica ]osi}VREME SMRTI
Vladimir Arsenijevi}OVO NIJE VESELO MESTO
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obrado-vati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i javese u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i ukwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,radno vreme 9-21.
DISOVO PROLE]E PREDSTAVQENO NA DANIMA POEZIJE U ZAJE^ARU
Gradska biblioteka„Vladislav Petkovi}Dis“, nedavno je bila
gost 29. Festivala mladihpesnika u Zaje~aru, gde jepredstavqena manifesta-cija „Disovo prole}e“ i do-bitnik nagrade „MladiDis“ Bojan Markovi}. Go-stovawe u drugom Disovomzavi~aju deo je ovogodi-{wih Disovih sve~anosti,~ija je zavr{nica i dodelanagrade laureatu Ani Ri-stovi}, zbog vanredne situ-acije usled poplava, odlo-`ena za 26. jun. Na zaje~ar-skim Danima poezije, kojesu trajale od 28. do 31. maja,jedan dan je bio posve}en„Disovom prole}u“ i boga-tom repertoaru manifesta-cije.
Za sredwo{kolce je naj-pre u Radul Begovom Kona-ku odr`ano predavawe oDisu i wegovim boravcimau Timo~koj krajini. Pozna-to je da je Vladislav Petko-vi}, od 1897. do 1900. godi-ne, u Gimnaziji „DositejObradovi}“ u Zaje~aru, za-vr{io sedmi i osmi razredi bezuspe{no poku{ao dvaputa da polo`i maturu. Disse u Krajinu ponovo vratiokrajem 1906. godine, kaou~iteq za sva ~etiri razre-da u {koli u Gorwoj Prli-ti, gde ostaje do 1908.
U ovom periodu nastalesu mnoge antologijske pesme(“Mo`da spava”, “Poenta”,“Violina”, “Voleo sam vi-{e ne}u”, “Pod dudom” idruge), objavqene po prvi
put u tada{wim ~asopisi-ma, a kasnije (1911) u zbir-ci „Utopqene du{e“. Disau drugom zavi~aju, |acima jepredstavila Danica Ota-{evi}, direktor ~a~anskeBiblioteke, stihove i teksto stradawu srpskog narodau Velikom ratu iz Disovoggovora u Francuskoj u PtiDalu, kazivala je BiqanaRai~i}, a Vladimir Simi}je rukovodio bogatom videoprezentacijom. Prikazan jei film „Dis i wegova pro-le}a“, a u~enicima su pode-qena i izdawa Gradske bi-blioteke. Ovakav vid pro-mocije Disovih sve~anostii pesni{tva nai{ao je na
pa`wu mladih Zaje~araca,koji su imali retku prili-ku da saznaju mnogo podata-ka iz pesnikove biografijekoju ba{tini ~a~anska bi-blioteka.
Na Festivalu mladihpesnika, predstavio se Bo-jan Markovi}, dobitniknagrade „Mladi Dis“ za2013. godinu. Markovi}u jeGradska biblioteka u edi-ciji „Tokovi“, objavilakwigu „Riba koja je progu-tala svet“, koja je ovom pri-likom predstavqena u Zaje-~aru. U ime izdava~a govo-rila je Danica Ota{evi},promoter je bila BiqanaRai~i}, a Bojan Markovi}
je kazivao stihove, i pred-stavio ih u duhu savremenihtehnologija i kroz zani-mqiv video zapis.
Pokazalo se jo{ jednom,da poezija i pesnici najbo-qe povezuju predele i qude.^a~ak i Zaje~ar, posle Di-sa, povezao je i pesnik Sa-{a Jelenkovi}, laureat Di-sove nagrade za 2010. godi-nu, ali i Milo{ Petkovi},koji je bio predsednik `i-rija za izbor najboqeg ru-kopisa za pesni~ku zbirkumladih pesnika 2013. i2014. godine, na ~iji pozivsu ^a~ani bili gosti ovo-godi{wih Dana poezije.
D. O.
Na dana{wem ro|endanskomslavqu u kwi`ari “Delfi”,u 14 ~asova, sa ~itaocima iz
^a~ka susre{}e se Jelena Ba~i}Alimpi}. Pored dru`ewa sa wom,svi posetioci }e mo}i sebi da obez-bede potpisan primerak kwige “Po-
sledwe prole}e u Parizu”. Jelena Ba~i} Alimpi}, autorka
bestselera “Ringi{pil” i “Pismogospo|e Vilme”, u svom tre}em roma-nu “Posledwe prole}e u Parizu”, na-pisala je uzbudqivu ispovest stariceMarije Kol~ak, koja zagledana u pro-{lost, snagom uspomena, zauvek mewa`ivot novinarke Olge La{ez.
Jedna sasvim obi~na starost i ru-
tinski novinarski zadatak spoji}e
sudbine dve nepoznate `ene. Marija
Kol~ak, {ti}enica sanatorijuma u
Tulonu, ispri~a}e novinarki uglednog
pariskog magazina Olgi La{ez tra-
gi~nu pri~u svog `ivota. Sudbina
emigranata iz carske Rusije, mra~ni
svet {pijuna`e, odanost ideologiji,
la`i uhoda, demona pro{losti i pat-
wa gulaga, iznedrile su istinu `ivo-
ta jedne starice, ~ija je vera u qubav
bila isto toliko velika, kao i wena
bol. Gde je granica istine, i kako pro-
na}i hrabrost da je prihvatimo i spo-
znamo sebe? Da li je la` dovoqno le-
kovita ako je istina surova? U igri
sudbine jedini ulog je qubav...
N. R.
JELENA BA^I] ALIMPI] DANAS U ^A^KU
„POSLEDWE PROLE]E U PARIZU”
U DRUGOM ZAVI^AJU
PETAK 13. JUN 2014. GODINE 19KULTURA
POKLON KWIGE
Politi~ke intri-ge i ubita~naakcija. Neodo-
qivi junak koji je pro-dao du{u |avolu.
Majk Ford je pre go-dinu dana, odmah poslezavr{etka studija pravana Harvardu, dobio po-sao snova u Dejvis gru-pi, najmo}nijoj va{ing-tonskoj konsultantskojfirmi. Sada zuri u cevpi{toqa. Za petama su najopasniji qudi na svetu. Da bispasao `ivu glavu, mora}e da radi sve {to je mislio davi{e nikada ne}e morati: da la`e, vara, krade. Mo`da }ebiti prinu|en i da ubije.
Odrastao u svetu sitnih prevaranata, u~io je te{ke`ivotne lekcije, a mukotrpno izvojevani uspeh na kole-d`u trebalo je da bude izlazna karta iz tog sveta. Kao zve-zda u usponu, upozna}e elitu koja vlada Va{ingtonom – i~itavom planetom. Ubrzo }e shvatiti da je trgovina uti-cajem posao sli~an prevarantskom. Varalica ostaje vara-lica, ~ak i s pedigreom.
Naju`i izbor zanagradu Man Bu-ker 2013.
Qubav koja `ivi i po-sle smrti. Ideali za kojevredi poginuti. U ~ude-snoj zemqi koju razdirerevolucija, bra}u ve`etragedija, a jednu `enuprogoni pro{lost. Od-rasli u Kalkuti, u jekuborbe za nezavisnost ipodelu dr`ave, Suba{ iUdajan Mitra bra}a sukoju ve`e velika qubav ibezbri`no detiwstvo,ali ih razdvaja razli~itkarakter koji nosi teretneizvesne i opasne budu}nosti, a sa wom i neizbe`nu tra-gediju. Godina 1960. Harizmati~an, ali i veoma impulsi-van Udajan u~estvuje u pokretu koji zahteva pravdu za si-roma{ne i tvrdoglavo se bori za svoje ideale do posled-weg trzaja. Stariji Suba{ je pa`qiv, savestan i marqiv,i ne robuje politi~kim strastima kao wegov brat. Napu-{ta domovinu i u mirnom primorskom delu Amerike oba-vqa svoje nau~no istra`ivawe. Me|utim, kada sazna dawegov brat zavr{ava kao `rtva politi~kog nasiqa, vra-}a se u Indiju, nadaju}i se da }e pokupiti ostatke svojerasute porodice i zale~iti rane koje je Udajan ostavio zasobom, ukqu~uju}i i o`iqke u srcu wegove `ene. Me|u-tim, ubrzo }e postati `rtva sopstvene dobrote... Kom-pleksna i emotivna porodi~na saga koja o{troumno is-pituje psiholo{ke nijanse osude, krivice, tuge, braka iroditeqstva. Autenti~no delo koje blistavim tonom iprodornim pripovedawem ostavqa neizbrisiv trag i pu-{ta nas u svet gde rane te{ko zarastaju. Majstorski ro-man sudbine otkriva pred ~itaocem pitawa izgnanstva ipovratka, qubavi i odanosti, i ve{to upletenih moral-nih zagonetki.
Xumpa Lahiri SUNCE U WENOJ KOSI
Metju Kverk 500
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKANIZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italacakoji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uzkupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`a-ri Vulkan u Roda centru.
Uorganizaciji Kul-turno-obrazovnogprograma Doma
kulture, povodom 100 godi-na od po~etka Prvog svet-skog rata, pro{log ~etvrt-ka je odr`ano predavawena temu “Diplomatski od-nosi Srbije i Gr~ke u Pr-vom Svetskom ratu” ipredstavqena kwiga“Elefterios Venizelos,Gr~ka, Balkan, Evropa”,gr~kog istori~ara Papa-dakisa Nikolaosa, u izda-wu Zavoda za izdavawe ux-benika Beograd. Gosti ve-~eri bili su: Nikos Cici-melis, ata{e za kulturuAmbasade Republike Gr~keu Srbiji i savetnik Helen-skog Fonda za kulturu, drAleksandra Pe}inar,istori~ar, Dragoqub Koj-~i}, direktor Zavoda zaizdavawe uxbenika Beo-grad i mr Zoran @ivko-vi}, glavni urednik.
- Srpska istoriografi-ja proteklog veka, dala jerelativno skroman dopri-nos poznavawu bilateral-nih odnosa dva suseda, ba-ve}i se posredno ili nepo-sredno srpsko - gr~kom ijugoslovensko - gr~komproblematikom. Posebnoodnosi Srbije i Gr~ke ugodinama Prvog svetskograta predstavqaju temu ko-ja je u istoriografskim ra-dovima u velikom svetskomsukobu doticana, ali ne icelovito obra|ena. Ovopredavawe predstavqa po-ku{aj da se osvetle me|u-sobne relacije Atine i Be-ograda u jednom kriznomperiodu Velikog rata, kaoi da se prevazi|e wihovopoznavawe samo kao deopojava vezanih za politikuvelikih sila prema bal-kanskom prostoru - ista-kla je Verica Kova~evi},urednik Kulturno-obra-zovnog programa Doma
kulture.Istori~ar Aleksandra
Pe}inar, ukazala je na bit-ne momente koji su mnogozna~ili za razumevawe spe-cifi~ne srpske, odnosnojugoslovensko - gr~ke di-plomatije, u prvoj polovi-ni 20. veka. Ona je naglasi-la da se ~esto doga|a da osvojim susedima, sa kojimanas usko ve`u privredni,
ekonomski, kulturni, po-liti~ki odnosi, znamo ve-oma malo, uop{teno i po-vr{no.
- Tako je tema srpsko,odnosno jugoslovensko -gr~kih odnosa u 19. i 20.veku, bez obzira na svojuva`nost i me|usobno pro-`imawe istorija dveju su-sednih zemaqa, u dosada-{woj istoriografiji, is-tra`ena vi{e uzgredno inesistematski. Sa drugestrane, pozivawe na bli-skost i tradicionalnu ve-zu, stvorilo je jednu para-doksalnu sliku, ukazuju}ina oskudno poznavaweosnovnih pojava i procesa,koji su prisutni u me|u-sobnoj vezi Srbije, odno-sno Jugoslavije i Gr~ke,tokom celokupne istorijewihovih odnosa. Gr~kaistoriografija i gr~ka{tampa tradicionalno
predstavqaju skoro idea-lizovanu sliku gr~ko -srpskih odnosa, sliku kojasu suprotstavqa poznatim,dugotrajnim sukobima, ko-je su pratile ostale me|u-dr`avne odnose na Balka-nu - rekla je, izme|u osta-log, dr Aleksandra Pe}i-nar.
Kwiga “Elefterios Ve-nizelos, Gr~ka, Balkan,
Evropa”, delo gr~kog isto-ri~ara Papadakisa Niko-laosa, pokazuje zbog ~ega jeVenizelos i danas simboli uzor savremenog heleni-zma. O mitskim razmeramakoje je poprimilo se}awena Venizelosa, i danas sve-do~e nebrojeni spomenici,biste i statue podignute,ponajvi{e, na inicijativusamog naroda, u znak za-hvalnosti i posvete svomvelikom stvaraocu i spa-sitequ gr~ke otaxbine.
- Iz wegove biografijebih izdvojio jedan wegov~uveni odgovor Austrijan-cima. [ta }e, gospodinepredsedni~e Vlade, u~ini-ti gr~ka vojska, kada idu}ika severu da pomogne Srbi-ji, nai|e na austrijske ba-jonete? On je kratko odgo-vorio: Svoju du`nost - iz-javio je Nikos Cicimelis,ata{e za kulturu Ambasade
Republike Gr~ke u Srbiji.Autor u predgovoru is-
ti~e da je Elefterios Ve-nizelos bio veliki poli-ti~ar i ustanik na Kritu.A kasnije, po~etkom 20. ve-ka, jedan od protagonistapoliti~kog `ivota Gr~kei me|unarodne diplomat-ske scene. Kao predsednikVlade Gr~ke pru`io je od-lu~uju}i doprinos uobli-~avawu dru{tveno poli-ti~kog okru`ewa u geopo-liti~kom regionu Balkan-skog poluostrva, i u te-{kim trenucima bio nei-mar gr~ko - srpskog savezai pobornik nezavisnostiteritorijalnog integrite-ta Srbije.
- Re~ je o monografijikoja je posve}ena Elefte-riosu Venizelosu, koji jebio premijer tokom Prvogsvetskog rata i zahvaquju-}i kome je srpska vojska us-pela da dobije prolaz pre-ko gr~ke teritorije. To jeu~vrstilo na{e vojne,politi~ke i diplomatskeveze, ne samo sa Gr~kom,ve} i sa saveznicima, En-glezima i Francuzima.Kasnije je to predstavqaloodsko~nu dasku za uspe{nuakciju na Solunskomfrontu - rekao je Drago-qub Koj~i}, direktor Za-voda za izdavawe uxbenikaBeograd, naglasiv{i da jeVenizelos veliko ime me|uprijateqima na{eg naro-da.
U najdramati~nijimtrenucima za Srbiju u Pr-vom svetskom ratu, suprot-stavqaju}i se politicisvog kraqa, Venizelos jepo{tovawe ugovora sa Sr-bijom, izjedna~io sa pita-wem helenske ~asti: “Gr~-ka je suvi{e mala zemqa,da bi po~inila tako veli-ku podlost, kao {to je iz-daja Srbije zarad terito-rijalne dobiti”. N. R.
DIPLOMATSKI ODNOSI SRBIJE I GR^KE U PRVOM SVETSKOM RATU
„ELEFTERIOS VENIZELOS,GR^KA, BALKAN, EVROPA“
20 PETAK 13. JUN 2014. GODINEKULTURA
Tradicionalna izlo`ba radovaDe~jeg likovnog studja, otvore-na je u ponedeqak, u gorwem ho-
lu Doma kulture. De~ji likovni stu-dio Doma kulture osnovan je 1974. go-dine, a nastavu vode profesori aka-demski slikari Dragana Lazovi},Milo{ Stoji} i Lela Toma{evi}.
- De~ji likovni studio obrazuje de-cu uzrasta od {est do 12 godina, a sta-rije polaznike priprema za umetni~ke{kole i fakultete. Svi polaznici,bez obzira na uzrast, uvek su zaintere-sovani za nove kreativne pristupe,razli~ite metode, likovna istra`i-vawa, {to se uglavnom ne obra|uje na~asovima redovne likovne nastave u{kolama. Profesori De~jeg studija setrude da zajedno sa polaznicima orga-nizuju zanimqive pristupe u likovnoj
kulturi. Kroz izlo`ena dela smo to ipokazali, jer ima mnogo zanimqivihradova - izjavila je profesorka LelaToma{evi}.
Prema re~ima profesorke, u~enici“pro|u” kroz sve likovne tehnike. Me-|utim, ukoliko dete ima afiniteteprema odre|enoj likovnoj tehnici,profesori imaju individualni pri-stup u~eniku.
- De~ji studio ima mnogo talento-vanih u~enika, zainteresovanih za da-qe usavr{avawe. Decu uglavnom zani-maju neka istra`ivawa, bojewe, ko-la`, slikawe i kombinovane tehnike -istakla je Lela Toma{evi}.
Na ovogodi{woj izlo`bi posetio-ci mogu videti oko 100 radova 23 u~e-nika, odnosno polaznika De~jeg li-kovnog studija. N. R.
Kragujeva~ki Kamer-ni hor i orkestar uponedeqak su u ve-
likoj sali Doma kulturepriredili koncert, podnazivom “Ve~e baroka”.Kamerni hor i orkestarnastali su na inicijativudirigenta Nemawe Mitra-{evi}a, sa ciqem da |aci,studenti i profesori svihmuzi~ko-obrazovnih in-stitucija koje postoje uKragjevcu, mogu da nastu-paju na koncertima i zajed-no muziciraju, {to je va-`an deo muzi~kog obrazo-vawa.
Na programu su bila de-la Henry Purcella i G. F.
Handela, a ~a~anska publi-
ka je u`ivala u sviti izopere “King Arthur” i ora-torijumu “Dixit Dominus”.Hor je pripremio \or|eCati}, uz dirigentsku pa-licu Nemawe Mitra{evi-}a. Solisti su bili: sopra-ni Marijana Veselinovi}i Lidija Jevremovi}, kon-tratenor Bojan Bulatovi},tenor Stevan Karanac i
bariton Igor Andri}.Osim u ^a~ku, “Ve~e ba-
roka” je odr`ano i u Beo-gardu, a u koncertu ovogKamernog hora i orkestrasutra }e u`ivati i Kragu-jev~ani. Pokroviteq kon-cerata je Ministarstvokulture i informisawaRepublike Srbije.
N. R.
Kwi`evna nagrada“Miodrag Borisa-vqevi}” za 2013. go-
dinu jednoglasno je dode-qena Oliveri [ekularaciz Prigrevice, za kratkupri~u “Mom dedi Nikoli”,koja je na konkurs raspisanod strane Kulturnog cen-tra Apatin, stigla pod {i-from “Nemiri”. Nagradu jeuru~io Vojkan Borisavqe-vi}, a predsednik `irijaZoran M. Mandi}, istakaoje da pri~a Olivere [eku-larac, ro|ene Todori}, sa-bira u sebi svest o svimelementima wenog kratkogtkiva, koja se svojom zah-tevnom poeti~kom formomizborila za zaseban `anr usavremenoj kwi`evnosti.
- Nagra|ena pri~a Oli-vere [ekularac je pro{a-rana zvucima, mirisima islikama jednog nostalgi~-nog obra}awa uspomenamai se}awu, koja u svakom ~o-
veku, piscu i ~itaocu, budenadu u neizbrisivost pro-hujalog vremena, u tragawuza korenima porekla li~-nog i nacionalnog identi-teta. Po{tovawem kqu~-nih standarda unutra{wei spoqne arhitekture u pi-sawu kratke pri~e, ona je usvojoj nagra|enoj pri~iefektno sprovela narativ-ni luk tvore}i u wegovomjezi~ki sa`etom volumenu
zanimqivi kola` fragme-nata o sebi, se}awu i puto-vawu kroz melanholi~ne inostalgi~ne obzore uspo-mena, pam}ewa i se}awa -rekao je, izme|u ostalog,Zoran M. Mandi}.
Prema re~ima kwi`ev-nika Zlatka Vasi}a, glav-nog organizatora ovog tra-dicionalnog literarnogkonkursa, pristigle suukupno 103 pri~e iz Srbi-je, Republike Srpske, Bosnei Hercegovine, Hrvatske,Crne Gore, Makedonije,Nema~ke, Danske i ^e{ke.
Ovu nagradu je 2010. go-dine ustanovio Kulturnicentar Apatin, a dodequjeje za kratku kri~u, kao svo-jevrsni oma` poznatomsrpskom pripoveda~u Mio-dragu Borisavqevi}u, kojije dobar deo svog `ivotaproveo u ovoj op{tini.
N. R.
VODI^ KROZ KULTURNA DE[AVAWADOM KULTURE
TVRD ORAH, dugometra`ni animirani film; 13. 6. 2014; u 16 ~asovaGRDANA, ZLA VILA (3D), igrani film; 13. 6. 2014; u 18 ~asovaGODZILA (3D), igrani film rediteqa Gareta Edvardsa; 13. 6. 2014; u 20 ~asovaIKS-MEN: DANI BUDU]E PRO[LOSTI (3D), igrani film rediteqa Braja-
na Singera; 14. 6. 2014; u 20 ~asovaNORDIJSKA PANORAMA 2014, igrani i dokumentarni filmovi; 16. 6. 2014; u
20:30 ~asovaAUTOPORTRETI RANE SRPSKE MODERNE, predavawe; Likovni salon; 18. 6.
2014; u 20 ~asovaKONCERT Plesnog kluba LUNA; 19. 6. 2014; u 20 ~asova
OTVORENA IZLO@BA RADOVA DE^JEG LIKOVNOG STUDIJA
Posle velikih po-plava, ^a~ak je pr-vi grad koji je od
Zavoda za uxbenike dobiokwige na poklon. Kapital-na dela srpske kwi`evno-sti, istorije i nauke, pro-{log ~etvrtka, gradona-~elniku ^a~ka VojislavuIli}u uru~io je DragoqubKoj~i}, direktor Zavoda.Poklon je namewen Grad-skoj i {kolskim bibliote-kama.
- Do{li smo da podr`i-mo ^a~ane i gradsku vlastdonacijom kwiga. Mo`dasu im u ovom trenutku po-trebniji kamioni i ce-ment, ali u ~itavoj srpskojistoriji duhovnost nam jebila najboqa i najbr`auteha koja pokazuje da se
`ivot nastavqa. Neka iove kwige budu simbol `i-vota koji }e trajati, a ko-liko se da primetiti, samopetnaestak dana posle po-plava, qudi su se ovde vra-tili svakodnevici. ^a~akvidimo i kao grad velikogakademskog potencijala inadamo se da }e ubrzo po-stati univerzitetski cen-tar - rekao je je DragoqubKoj~i}. Kako se na{alio,doneli su “pet metara kwi-ga”. Ustvari, ako bude ~i-talaca, doneli su dovoqnokwiga za svaku ustanovukojoj su namewene.
- Dobi}e ih Gradska bi-blioteka, {kola u Preqi-ni, koja je pretrpela o{te-}ewa od poplava, Preqin-skoj Balugi, Kowevi}ima,
Rakovi, Sokoli}ima. Na-damo se da je ovo po~etakjednog divnog prijateqstvasa Zavodom za uxbenike.Uskoro bi trebalo da po~-ne izgradwa nove biblio-teke u ^a~ku i nabavqa}e-mo nove kwige - najavqujegradona~elnik ^a~ka.
Kako su gosti iz Beogra-da ^a~ak i okolinu poseti-li prvi put od poplava, po-hvalili su dosada{wu sa-naciju {tete.
- Gra|ani i Vlada su sedobro sna{li, kao i lokal-na vlast u ^a~ku. Iz per-spektive putnika, ne vidi-mo da su ostale te{ke po-sledice. [to je najva`nije,ovde nisu qudi stradali -napomenuo je Koj~i}.
Z. J.
NAGRADA “MIODRAG BORISAVQEVI]” ZA KRATKUPRI^U DODEQENA OLIVERI [EKULARAC
“MOM DEDI NIKOLI”
POKLON ZAVODA ZA UXBENIKE
KWIGA KAO NAJBOQA UTEHA
U ^A^KU GOSTOVAO KRAGUJEVA^KI KAMERNI HOR I ORKESTAR
VE^E BAROKAKREATIVNI PRISTUP, LIKOVNA ISTRA@IVAWA
PETAK 13. JUN 2014. GODINE 21KULTURA
Pro{le subote, 7. ju-na, 11. No} muzejaotvorila je vrata
ustanova kulture u 43 grada{irom zemqe, po{to je pr-vobitni datum, otkazanzbog poplava koje su polo-vinom maja zadesile Srbi-ju. Ustanove kulture i dru-gi javni prostori bili suotvoreni od 18 ~asova dodva sata posle pono}i. Zasve posetioce ovogodi{weNo}i muzeja u ^a~ku vratasu otvorili Umetni~ka ga-lerija “Nade`da Petro-vi}”, Galerija “Risim”,Narodni muzej, Istorijskiarhiv, Dom kulture i Kafegalerija “@uta ku}a”. Pro-gram je obuhvatao devet iz-lo`bi, ~etiri de~je radio-nice, nekoliko filmskih ipozori{nih doga|aja.
Mnogi qubiteqi umetno-sti u`ivali su u svojimomiqenim ustanovama kul-ture, a mogli su da vide ve}otvorene izlo`be, kao inove sadr`aje prilago|enetrenutnoj situaciji. Koor-dinator manifestacije u^a~ku bila je UG “Nade`daPetrovi}”, a prijateq No-}i muzeja ^a~anska banka.
Novac prikupqen pro-dajom ulaznica bi}e upla-}en Crvenom krstu ^a~akza ugro`ene u poplavama.
MISTERIJA DO@IVQAJA
U Domu kulture ~a~an-ska publika je mogla da vi-di ve} otvorene, izlo`bugrafika Aleksandra Jevti-}a i 18. Prole}ni anale:Extra large, tradicionalnuizlo`bu koja je predstavi-la 12 umetnika. U izboruselektora Vesne Todoro-vi}, u~esnici ovogodi-{weg anala su: QiqanaStojanovi}, Ranka Lu~i}Jankovi}, Velizar Krsti},Nata{a Budimlija, Slobo-dan Roksandi}, Mladen\urovi}, Jovanka Uli},Aleksandra Grbovi}, Deja-na Vu~i}evi}, Ranka Rado-vanovi}, Biqana Vukovi}i Bojan Ota{evi}. U malojsali ove ustanove kulture,u`ivali su qubiteqi ani-macije u nagra|enim fil-movima sa Me|unarodnogfestivala “Animanima2013”.
U UG “Nade`da Petro-vi}”, pored ve} otvorene
izlo`be “Lovci na blago”,organizovana je i radioni-ca - prona|ite, pove`ite,slo`ite, crtajte. Izlo`ba“Lovci na blago” predsta-vqa slike iz galerijskihzbirki kori{}ene u igra-ma prezentovanim u istoi-menoj slikovnici. Deca suna licu mesta re{avala za-datke iz slikovnice i do-punske, odnosno pronala-zili elemente sa nekih sli-ka skrivene na drugim sli-kama; pronalazili kojoj
slici pripada neki uve}a-ni detaq; izvla~ili karto-ne sa detaqima slika i na-lazili ih na slikama; nakompjuteru slagali pazlena kojima su slike sa izlo-`be. Radionica je bila na-mewena deci uzrasta od petdo 10 godina.
U dvori{tu ove Galeri-je bili su izlo`eni radoviradionice, koja pripadaprojektu “Galerija u {ko-lama, {kole u Galeriji”, ukojoj su u~estvovali u~eni-ci svih onovnih {kola sateritorije Grada ^a~ka iwihovi nastavnici. U~e-nici su, uz stru~no vo|ewenastavnika, osmislili re-{ewa za oslikavawe stoli-ca. Najboqi radovi su rea-lizovani i bili su izlo`e-ni u No}i muzeja. Projekatje podr`an od Ministar-stva kulture, a autor jeDragana Bo`ovi}, vi{ikustos.
U Galeriji “Risim” ^a-~ani su mogli da pogledajuve} otvorenu izlo`bu “Ri-
sim i okameweni preci”, au okviru filmskog festi-vala “Slobodna zona”, ta-ko|e u ovom prostoru, naprogramu je bio ubedqivipobednik beogradskog fe-stivala po glasovima pu-blike, film “The Lun-
chbox”, indijskog rediteqaRite{a Batre. Ostvarewe ukome mala zabuna oko kuti-ja za hranu izaziva veliko~udo koje dovodi do izne-nadnog prijateqstva i qu-bavi izme|u dvoje potpunih
stranaca. U suterenu Galerije pu-
blika je mogla da vidi iizlo`bu radova Gorana]e}eza, pod nazivom “Tries
- misterija do`ivqaja”,kao i demonstraciju drvo-rezbarskog ume}a. “U vero-vawima drevnih civiliza-cija i kultura unutar {u-ma nastawena su bo`anstvai pri~e mitolo{kih pre-dawa. U uop{tenom smi-slu, drvo simbolizuje vezuizme|u dva sveta, doweg i
gorweg, pri ~emu raste izzemqe (kao i sam ~ovek) iraste ka nebu, ka vi{wemsvetu”. Goran ]e}ez pripa-da onim samoukim umetni-cima koji svoj rad posve}u-ju prirodi drveta, uprkosodsustvu prirodnih mate-rijala u savremenoj umet-ni~koj produkciji.
LICE NA[EG SVETA
U Me|uop{tinskomistorijskom arhivu qubi-
teqi kulture su mogli davide “Portrete kraqiceMarije i knegiwe Olge Ka-ra|or|evi}”, izlo`bu fo-tografija i dokumenata.Gostuju}a postavka ArhivaJugoslavije posve}ena je`enama koje su u dinastijuKara|or|evi} i me|u na{narod do{le sa evropskihdvorova - kraqica Marijaiz Rumunije, dinastije Ho-encolern, a knegiwa Olgaiz gr~ke kraqevske poro-dice, koja je danskog pore-kla. Fotografije i doku-menti iz fonda “Dvor Kra-qevine Jugoslavije” pred-stavqaju zanimqive deta-qe iz wihovih `ivota, di-jademe, nakit, porodi~nastabla i humanitarni radkojim su se bavile.
U podrumu Arhiva izve-den je deo iz pozori{nogkomada Stevana Pe{i}a,“Tesla ili prilago|avawean|ela”. Ovaj dramskitekst, objavqen u listu“Gradac”, prvi put je izve-den u produkciji Narodnog
pozori{ta u Beogradu. Uizvo|ewu teatra “Estet” ire`iji Ba}ka Bukumirovi-}a komad je u ^a~ku izveden2010. godine za jubilej Teh-ni~kog fakulteta, a zatimna vi{e scena u Srbiji i uvi{e gradova na turneji poHrvatskoj.
U Galeriji Narodnogmuzeja posetioci su moglida u`ivaju u izlo`bi rado-va 31. De~jeg majskog salo-na, pod nazivom “Maska -lice na{eg sveta”. Izlo`e-
ni su radovi u~enika od pe-tog do osmog razredaosnovnih {kola iz ^a~ka,Lu~ana i Gorweg Mila-novca. Deca su ma{tovito,u raznim likovnim tehni-kama, slikala, crtala, pra-vila i prikazala maske. Uprostoru ove ustanove kul-ture, uz podr{ku Po{te,odr`ana je radionica “Pi-{em ovo pismo”. Posetio-ci su mogli da napi{u ipo{aqu pismo. Na panoi-ma su bila izlo`ena pri-vatna pisma, sa~uvana odzaborava, i pisma u~enika.Organizator radionicebila je O[ “Filip Fili-povi}”.
U Konaku gospodara Jo-vana Obrenovi}a, ^a~anisu mogli da pogledaju stal-nu postavku Narodnog mu-zeja, koja se prezentuje kroztri celine - “^a~anskikraj od praistorije do kra-ja sredewg veka”, “Ov~ar-sko-kablarski manastiri icrkve ~a~anskog kraja” i“^a~anski kraj u ustanci-ma i ratovima 1804-1941”.Putem artefakata predsta-vqena je istorija na{eggrada i okoline, od prai-storije do sredine 20. veka.
U saradwi sa Foto-ki-no klubom ^a~ak, u prosto-rijama Kafe galerije “@u-ta ku}a”, redovno se orga-nizuju izlo`be fotografi-ja. Ovoga puta, u No}i mu-zeja, uz svoje omiqeno pi}e,gosti su mogli da u`ivaju iu fotominijaturama ~a-~anskih autora.
N. R.
DOBRO POSE]ENA NO] MUZEJA U ^A^KU
UMETNOST I HUMANOST
Goran ]e}ez, samouki umetnik Dom kulture Istorijski arhiv
Narodni muzej Konak gospodara Jovana Obrenovi}a
UG „Nade`da Petrovi}“
Deo iz pozori{nog komada „Tesla iliprilago|avawe an|ela“
Kao najugro`enijiu~esnici u sao-bra}aju, pe{acii voza~i dvoto~-
ka{a ~esto stardaju u ne-zgodama. Nekada su wihovegre{ke uzrok te`ih posle-dica, ali ne i uvek. Ono{to iskusne voza~e motoraposebno iritira su pred-rasude neupu}enih o wimai wihovoj vo`wi na pute-vima. Uglavnom ih qudivide kao najodgovornije zasaobra}ajne nezgode.
- Vozim motor skoro 30godina. Za to vreme samimao nekoliko nezgoda,{to zbog mladosti i ludo-sti, ali i zato {to nisamna vreme uo~io bahatog vo-za~a automobila. Da je ma-we bahatih za volanom, od-govorno tvrdim, ne bi bilotolikog stradawa motor-ciklista. Na odgovornostmo`emo sve da prozovemo,dr`avu zato {to na mno-gim putevima nema ade-kvatne signalizacije, voza-
~e koji ne uva`avaju prven-stvo prolaza, zato {to nana{im drumovima nema sa-obra}ajne kulture i znawa,jer retko ko obra}a pa`wuna jedno svetlo... Propiseza voza~e pi{u qudi kojinikada nisu seli ni za sku-ter, a kamo li za neku ja~uma{inu. Diskutabilna jeobuka mnogih voza~a. Ube-|en sam da u brojnim auto{kolama budu}i voza~i nesteknu dovoqno znawa i ve-{tina. Ne smemo da zabo-ravimo i da mnogi starijiqudi voze, iako niti vide,niti ~uju dobro. Onaj ko
im produ`ava dozvole ~i-ni im medve|u uslugu - ka`ebajker Nedeqko Bo{wak.On napomiwe i da motor-cikli imaju pet puta br`izaustavni put, nego auto-mobili:
- Ako idemo 80 ili 100kilomeatra na sat, br`estanemo nego vozila. Nemo-gu}e da samo motorxije idubrzo, a oni {to voze novijeautomobile? Garantujemvam i da je mnogo mawe al-koholisanih motorxija usaobra}aju, za razliku odvoza~a automobila. Namaje mnogo lak{e i da izbeg-
nemo brojne prepreke naputu.
Osim predrasuda, mo-torxije napomiwu i da senose sa te{kim nametimadr`ave. Papreno pla}ajuregistraciju, oprema i gu-me su skupqi nego za kami-one.
- Najpodlo`niji smo zapla}awe kazni u saobra}a-ju. Naravno, ne smatram dasmo savr{eni i bezgre{ni.Ono {to nam je potrebno,izgleda najte`e }emo dobi-ti, podjednaku odgovornostsvih u~esnika u saobra}aju.Ono {to nas odvaja od dru-gih je i {to svaku gre{kumo`emo da platimo glavom- ka`e Bo{wak. Z. J.
22 PETAK 13. JUN 2014. GODINESAOBRA]AJ
TRI LICA POVRE\ENAKOD UGRINOVACAPro{log petka na magistaralnom putu u Ugrinov-cima, kod Gorweg Milanovca, dogodila se saobra-}ajna nezgoda u kojoj su tri lica povre|ena.U sudarudva teretna motorna vozila povre}ena su oba voza~a,M. V. (1989) iz U`ica i P. D. (1985) iz Kikinde, kaoi suvoza~ M. V. (1963) iz Novog Kwa`evca.Uvi|aj je obavila zamenik osnovnog javnog tu`iocau ^a~ku u prisustvu policijskih slu`benika PU ^a-~ak. Saobra}aj je na ovoj deonici bio u prekidu od 5,15do 8,45 ~asova.
POGINULA DEVOJKAPro{le subote u saobra}ajnoj nezgodi na magistar-lnom putu u Pakovra}u `ivot je izgubila jedna oso-ba, dok je druga zadobila te{ke povrede. Kako je na-vedeno u saop{tewu Policijske uprave ^a~ak, ~etr-desetogodi{wi mu{karac koji je upravqao motoci-kom, prilikom preticawa kolone vozila, izgubio jekontrolu i izleteo sa kolovoza. On i devojka koja jebila suvoza~ preba~eni su u ~a~ansku Bolnicu. Dva-desetdvogodi{wa devojka je podlegla povredama, dokje mu{karac zadr`an sa te{kim telesnim povreda-ma. Uvi|aj je obavila zamenik osnovnog javnog tu`i-oca u prisustvu slu`benika PU ^a~ak.
SAOP[TEWA POLICIJSKEUPRAVE ^A^AK
MOTORCIKLI U SAOBRA]AJU
OBRATITEPA@WUNA JEDNOSVETLO
OBRATITEPA@WUNA JEDNOSVETLO
- apeluju voza~i motora
NAJUGRO@ENIJI MLADIAnalize Agencije za bezbednost saobra}aja pokazuju
da su naj~e{} uzroci saobra}ajnih nezgoda u kojimastardaju motorciklisti i drugi voza~i dvoto~ka{aneprilago|ena brzina, nepropisno preticawe, obila-`ewe kolone vozila, neustupawe prvenstva prolaza,vo`wa u alkoholisanom stawu. U velikoj meri na tra-gi~ne posledice uti~e neno{ewe za{titnih kaciga.Analize Agencije pokazuju i da na putevima najvi{estradaju mladi, ne stariji od 30 godina, ~ak i malolet-nici.
- Agencija za bezbednost saobra}aja ovih dana usme-rava svoje akcije u ciqu stvarawa bezbednijih uslovaza voza~e motora i ostale dvoto~ka{e i apeluje na sveu~esnike u saobra}aju da ne ulaze u rizi~ne situacije.Iako je prema preliminarnim podacima, broj nastar-dalih u 2013. mawi nego pro{le godine, oprez ne sme dapopusti i po{tovawe propisa u saobra}aju spasi}emnoge qudske `ivote - podse}aju nadle`ni u Agencijiza bezbednost saobra}aja.
23MARKETINGPETAK 13. JUN 2014. GODINE
24 PETAK 13. JUN 2014. GODINEMATURA PETAK 13. JUN 2014. GODINE 25MATURA
III5
III6
IV1
IV2
IV3
IV4
IV5
IV6
Maturanti Tehni~ka {kole
26 PETAK 13. JUN 2014. GODINEMATURE
marketing 032/342-276
PETAK 13. JUN 2014. GODINE 27TV PROGRAM
PETAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 KORAK 21
11:15 OGLASI
12:00 DOBRO DO[LI -r.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ - r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI - r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 IZBOR
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SUBOTA
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - repriza
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SERIJA - repriza
11:15 OGLASI
11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:00 Dokumentarni program
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT - r.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
NEDEQA
08:15 OGLASI
08:45 DE^IJI FILM
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 STARI ZANATI
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 JAVNA RE ̂-r.
15:00 KULTURNI INTERVJU -r.
15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTO-
JAWA-r.
16:15 52 VIKENDA U SRBIJI
18:30 GULIVER
19:00 VEZE
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 PORODI^NI MAGAZIN
21:00 FILM
23:00 Program Srbija na dlanu 1
PONEDEQAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strasti -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-r.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r.
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -
r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 JAVNA RE^
21:00 MILANOVA^KA SEDMICA
21:30 GRUDA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu
UTORAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strast -
09:15 Meridijanima
09:45 Beli luk i papri~ica
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT -r.
14:50 DOKUMENTARNI FILM -
ZASTAVA FILM - r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - Izlog strasti
16:45 Beli luk i papri~ica
17:15 OGLASI
17:45 GRUDA-r.
18:15 MILANOVA^KA SEDMICA
-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 TV MEDIKUS
21:00 Srbija i svet
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SREDA
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strasti
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 IZBLIZA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 RE ̂VI[E
13:30 OGLASI
14:10 VI[E OD SPORTA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA -Izlog strasti -
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 MO SPORT
20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA
21:00 KULTURNI INTERVJU
21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTO-
JAWA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu 1
^ETVRTAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strasti -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 FILM -r.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-r.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - Izlog strasti
16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTO-
JAWA -r.
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 DOBRO DO[LI
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NA[E SELO-r.
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu 1
- TV GALAKSIJA -TV PROGRAM
28 PETAK 13. JUN 2014. GODINELU^ANI
OBELE@EN DAN OP[TINE LU^ANI - 10. JUN
Dan op{tine Lu~a-ni, 10. jun, obele-`ava se u znak se-}awa na najzna-
~ajniji istorijski doga|aj uDraga~evu u vreme Drugogsrpskog ustanka pod vo|-stvom Milo{a Obrenovi-}a, koji se zbio u Rtarima1815. godine, kada su do no-gu potu~eni Turci prili-kom povla~ewa iz ^a~ka.Ovogodi{wa proslava Da-na lokalne samouprave or-ganizovana je mnogo skrom-nije nego ina~e, budu}i da jepodru~je Draga~eva pretr-pelo velike {tete u april-skim i majskim poplavama.Sednici Skup{tine op-{tine, odr`anoj u Domukulture u Lu~anima pretho-dila je ceremonija polaga-wa lovorovih venaca naspomen obele`je poginulimDraga~evcima u Rtarima.
Sve~anoj sednici, upri-li~enoj povodom Dana op-{tine, prisustvovali suna~elnik Moravi~kog
okruga Darko Domanovi},predstavnici susednih lo-kalnik samouprava - zame-nik gradona~elnika ^a~kaRadenko Lukovi}, predsed-nik Skup{tine grada ^a~-ka Veqko Negovanovi},predsednik op{tine Iva-wica Milomir Zori}, za-menik predsednika op{ti-ne Ariqe Branko Vukajlo-vi}, direktori javnih pred-uze}a, odbornici SO, pri-padnici medija i brojnidrugi gosti. Re~i dobrodo-{lice prisutnima su upu-tili Dragan [u{i}, pred-sednik Skup{tine op{ti-ne, i Mladomir Sreteno-vi}, predsednik op{tine,sumiraju}i rezultate radalokalne samouprave u pro-teklih godinu dana.
- Deseti jun je praznikop{tine Lu~ani, posve}enboju u Rtarima, daleke 1815.godine, kada su kona~noproterani Turci iz Draga-~eva, a u~esnici tog boja suse zauvek upisali u istori-
ju ovog kraja. U ovom sazivu,Skup{tina op{tine Lu~a-ni kontinuirano radi ve}pune dve godine. U tom pe-riodu, na vi{e od 20 skup-{tinskih zasedawa, odbor-nici su doneli niz veomava`nih odluka, bitnih zarazvoj op{tine, ali i za bo-qi kvalitet `ivota svihgra|ana koji u woj `ive. Uproteklom periodu nismozadu`ivali buxet op{tine,a nasle|ene dugove smouredno vra}ali i zadu`ewesveli na jednu razumnu me-ru, tako da ono trenutno iz-nosi oko milion evra - is-tako je predsednik SO Dra-gan [u{i}, posebno nagla-{avaju}i da je op{tinskorukovodstvo planiralo daostatak godine posveti za-vr{avawu zapo~etih inve-sticija. Na `alost, podru~-je Draga~eva su zadesileelementarne nepogode, pri-~iwavaju}i ogromne {tete,koje se mere stotinama mi-liona dinara, na brojnimstambenim, poslovnim idrugim objektima, saobra-}ajnoj infrastrukturi ipoqoprivrednim povr{i-nama. Vanredna situacija jeusporila neke investicijelokalne samouprave, ali jei ubrzala neke druge aktiv-nosti u `eqenom pravcu,naglasio je [u{i}.
Kako je istakao predsed-nik op{tine Sretenovi},Lu~ani su lokalna samou-prava sa skromnim buxetom,koji je u 2013. godini ostva-ren u iznosu od 520 milionadinara. Najve}i udeo u bu-xetu su imala sredstva Re-
publike i to u iznosu od 170miliona dinara. Od porezana zarade u buxet se slilo160 miliona. Rashodovnastrana pro{logodi{wegbuxeta pokazuje da je zaoblast socijalne za{titeOp{tina izdvojila, prekoCentra za socijalni rad iCrvenog krsta i raznihudru`ewa gra|ana, 27,1, doksu izdvajawa za zdravstvoiznosila 7,9 miliona dina-ra. Za osnovno i sredweobrazovawe obezbe|eno je89,5 , pred{kolske ustanove43,2 i ustanove kulture,sporta i turisti~ku delat-nost 49 miliona dinara. Zapodsticaje poqoprivrediulo`eno je 11, 8 miliona. Zarealizaciju programa ak-tivnosti javnih preduze}a“Direkcija” i “Komuna-lac”, zatim za”Rzav” Ari-qe i Regionalnu deponiju“Duboko” U`ice, kao i op-{tinski program “Rzav”,izdvojeno je 125 milionadinara buxetskih sredsta-va. Javni dug Op{tine is-pla}en je u visini od 22, 2miliona dinara.
Sretenovi} je posebnonaglasio da je u protekledve godine mandata ove op-
{tinske vlasti iz buxetaispla}eno oko milion evrana ime duga lokalne samou-prave, koji je nastao rani-jih godina, a odnosio se nanepla}ene fakture i kredi-te kod banaka. Kreditno za-du`ewe, koje je odobriloprethodno rukovodstvo op-{tine, iznosilo je oko dvamiliona evra. Sada je tajdug prepolovqen, a rokoviotplate isti~u 2016. i 2018.godine.
- Obi~no se praktikujeda se Dan op{tine obele`iotvarawem nekog novogobjekta ili deonice asval-tiranog puta, ali je o~i-gledno da na{a skromnasredstva buxeta i velikibroj wegovih direktnih iindirektnih korisnika ni-su dali {ansu rukovodstvuop{tine da se danas ponosinekom novom investicijom.Kad se na sve dodaju i kre-ditne obaveze koje smo na-sledili - situacija je sa-svim jasna. @eleli smo daiz buxeta za 2014. godinuzna~ajan deo sredstava ulo-`imo u infrastrukturu.Posledice koje su za sobomostavile elementarne nepo-gode bitno }e uticati na
sve {to smo planirali uovoj godini. [tete na stam-benim objektima, infra-strukturi i u poqoprivre-di su katastrofalne i pre-ma preliminarnim proce-nama iznose vi{e od 170miliona dinara - rekao jeSretenovi}, preciziraju}ida u pomenuti iznos nisuu{li podaci iz privrede,koja je tako|e bila na metipoplava. U preduze}u “Mi-lan Blagojevi} - Namenska”{teta je procewena na 53miliona dinara, dok u osta-lim firmama komisije jo{uvek procewuju o{te}ewa.Ni proizvodni proces u ve-}ini o{te}enih preduze}ajo{ uvek nije zasnovan.Prevashodan zadatak op-{tine Lu~ani je da, u sarad-wi sa svim nadle`nim in-stitucijama i organima udr`avi, bez odlagawa pre-duzme sve mere da se pora-`avaju}a slika aprilskih imajskih poplava ne ponovi,naglasio je Sretenovi}.
Sve~anoj atmosferi sve-~ane sednice pru`io je svojdoprinos i crkveno-varo-{ki hor “Sveti Sava” izLu~ana svojim sjajnim na-stupom.
- Povodom Dana op{tine, polo`e-ni venaci na spomenik poginulihboraca u Rtarskom boju. - Na sve~a-noj sednici SO Lu~ani uru~enapresti`na op{tinska priznawa za2014. godinu. Zvawe po~asnog gra-|anina op{tine Lu~ani pripalo jedr Nataliji Milovan~evi}, speci-jalisti radiologije, iz Beograda. -Poveqa “10. jun” dodeqena penzio-neru Adamu Ikodinovi}u, koji jezave{tao svoj stan od 49 kvadrata uBeogradu De~jem vrti}u “Bambi” uGu~i
U znak se}awa na najzna~ajniji istorijski doga|aj u Draga~evu, koji se zbio u Rta-rima u vreme Drugog srpskog ustanka pod vo|stvom Milo{a Obrenovi}a, predstav-nici lokalne samouprave, Mesne zajednice, Op{tinskog odbora SUBNOR-a i Mora-vi~kog okruga polo`ili su lovorove vence i cve}e na spomenik palim borcima Rtar-skog boja, koji su svoje `ivote `rtvovali za slobodu.
SE]AWE NA PALE BORCE RTARSKOG BOJA
UMESTO NOVIH INVESTICIJA,
29LU^ANIPETAK 13. JUN 2014. GODINE
URU^ENA PRESTI@NAOP[TINSKAPRIZNAWA
Povodom Dana op{tine,zaslu`nim pojedincima,ustanovama i institucija-ma uru~ena su op{tinskapriznawa za ostvaren do-prinos u radu lokalne sa-mouprave. Zvawe po~asnoggra|anina op{tine Lu~anipripalo je dr Nataliji Mi-lovan~evi}, specijalistiradiologije, iz Beograda, zaposebno anga`ovawe u pru-`awu medicinske pomo}igra|anima Draga~eva, zao~uvanu qudsku toplinu unajte`im situacijama, kojadeluje boqe od stru~ne po-mo}i. Natalija Milovan~e-
vi} je ro|ena u Lu~anima,gde je zavr{ila osnovnu{kolu. Nakon zavr{etkaGimnazije, upisala je Medi-cinski fakultet, na kome jediplomirala u rekordnomroku. Zaposlena je kao radi-olog na Institutu za onko-logiju i radiologiju Kli-ni~kog centra u Beogradu.
Poveqa “10. jun”, najvi-{e op{tinsko priznawe,dodeqena je penzioneruAdamu Ikodinovi}u, koji jezave{tao svoj stan u Beo-gradu De~jem vrti}u “Bam-bi” u Gu~i, kako bi pomogaobudu}e nara{taje u mestu izkoga je ponikao. “Svojim ge-stom ostavio je neizbrisivtrag na poqu humanosti. Zaskoro pola veka postojawa
vrti}a u lu~anskoj Op{ti-ni, ne pamti se delo poputzave{tawa stana pred{kol-skoj ustanovi i nesebi~angest ovog Draga~evca po-tvr|uje da materijalnevrednosti pojedinaca nemoraju zna~iti i li~nu sre-}u i da je zadovoqstvo ~ove-ka daleko ve}e u darivawu”,re~eno je u obrazlo`ewuprilikom uru~ivawa na-grade.
Plaketa “10. jun” uru~e-na je Dmitru Muju Stevano-vi}u, ugostitequ iz Kaone,za izuzetan doprinos u raz-voju sela i samopregoranrad u svim oblastima `ivo-ta i rada. Plaketu je dobioi fudbalski klub “Vrelo”iz Gorwe Kravarice za 40godina postojawa i oku-pqawa omladine sa seoskogpodru~ja. Kroz ovaj fudbal-ski klub od osnivawa do da-
na{wih dana pro{lo je vi-{e od 200 igra~a. Plaketa“10. jun” pripala je ove go-dine i sestrinstvu manasti-ra “Sretewe”.
Priznawe “10. jun” do-bili su: preduze}e “Tehno-drvo” iz Gora~i}a za po-stignute rezultate u tehno-logiji prerade drveta,asortiman i dizajn proiz-voda, zapo{qavawe radni-ka i o~uvawe `ivotne sre-dine, KUD “Srpska {ajka-~a” iz Puhova za za o~uvawetradicije i negovawe iz-vornog narodnog stvarala-{tva, za postignute rezul-tate u oblasti ratarstva isto~arstva poqoprivredni-ku Mirko Suruxi} iz Gora-~i}a, Savatije Stojanovi}iz Dqina, za dugogodi{weizuzetno anga`ovawe, po-`rtvovanost i samoprego-ran rad u svim oblastima
`ivota, rada i razvoja MZDqin i Miroslav Lazovi}iz Lu~ana za dugogodi{weanga`ovawe, po`rtvovawei samopregoran rad u obla-sti Civilne za{tite u op-{tini Lu~ani.
U ime svih dobitnikapriznawa, nadle`nima uop{tinskoj upravi, a i usvoje li~no ime, zahvalio jedirektor preduze}a “Tehno-drvo” iz Gora~i}a Sre}koPopovi}. On je naglasio daim je svima ~ast {to su seuvrstili na listu dobitni-ka presti`nih op{tinskihpriznawa. Po`eleo je pri-vrednicima Draga~eva da unarednom periodu posti`ujo{ boqe rezultate, osvajajunove tehnologije i zapo-{qavaju nove radnike, {to}e imati pozitivan uticajna daqi razvitak draga~ev-skog kraja. V. S.
OBELE@EN DAN OP[TINE LU^ANI - 10. JUN
SANACIJA POSLEDICA POPLAVE
Dobitnici op{tinskih priznawa za 2014. godinu
30 PETAK 13. JUN 2014. GODINEGORWI MILANOVAC
Sve dok se ne okon~a u potpuno-sti postupak Op{tinske ko-munalne inspekcije i ne sa~i-
ni zvani~an izve{taj, ne mo`e se de-finitivno tvrditi zbog ~ega je kra-jem pro{le nedeqe reka Despotovicapromenila boju u crveno, re~eno je usaop{tewu koje je u redakciju “^a-~anskog glasa” stiglo iz gorwomila-nova~kog op{tinskog inspekcijkogodeqewa.
Pre komunalne inspekcije, na te-ren su iza{li inspektor za za{titu`ivotne sredine Radica Mari} i re-publi~ki vodni inspektor @ivoradBogosavqevi}, koji su obavili kon-trolu svih ulivnih {ahti u glavnikolektor u industrijskoj zoni i tomprilikom nisu na|eni tragovi crve-ne boje koja se pojavila u Despotovi-ci.
U me|uvremenu, anga`ovana je iAgencija za za{titu `ivotne sredi-ne, ~ija je ekipa iza{la na teren radiuzorkovawa otpadnih voda. Obave-{tewe o pojavi crvene boje u Despo-tovici prosle|eno je i vodnoj in-spekciji. Do dolaska inspektora zaza{titu `ivotne sredine, voda na is-pustu se izbistrila i uz konsultaci-ju sa ekipom Agencije za za{titu `i-votne sredine uzorkovawe otpadnevode na ispustu je odlo`eno.
Prema izjavi predstavnika Javnogkomunalnog preduze}a, ispust na kom
se pojavila obojena voda je sastavnideo ki{ne kanalizacije. Do pojaveobojene vode je do{lo zbog ~estog za-gu{ewa fekalne kanalizacije iz in-dividualnih stambenih objekata u de-set doma}instava prouzrokovanogslegawem terena u Ulici Mi{e La-zi}a, gde je ura|en “baj pas” na ki{nu
kanalizaciju. U pomenutoj ulici ne-ma registrovanih privrednih subje-kata, a obilaskom terena i kontro-lom {ahti u Ulici heroja Lukovi}abr. 14, koja je u neposrednoj blizinite lokacije, utvr|eno je da se u dvori-
{tu na navedenoj adresi najverovat-nije pravi behaton, a tragovi boje bi-li su vidqivi u dvori{tu i oko {ah-te. Prema izjavi inspektora, pretpo-stavqa se da crvena boja na ispustupoti~e upravo iz {ahte u tom dvori-{tu, {to je konstatovano i u zapi-sniku.
Inspekcija i daqe sprovodi po-stupak, kako bi se sa precizno{}uutvrdili uzroci ovog zaga|ewa, a na-kon toga }e delovati u skladu sa svo-jim ovla{}ewima.
V. S.
Svetski Dan za{tite`ivotne sredine,koji se u celom sve-
tu obele`ava svakog 5. juna,obele`en je i u GorwemMilanovcu kroz razne ak-tivnosti i kampawe, sa ci-qem da se skrene pa`wajavnosti na brojne ekolo-{ke probleme i potrebuo~uvawa `ivotne sredine.Tim povodom, predsednikop{tine Milisav Mirko-vi} uprili~io je prijem zadirektore gorwomilano-va~kih osnovnih i sredwih{kola, koji su organizova-no sa svojim u~enicimau~estvovali i dali veliki
doprinos u prole}noj ak-ciji „Uredimo na{ grad iop{tinu Gorwi Milano-vac.
Aprilska akcija ure|e-wa Gorweg Milanovcaimala je 1.116 u~esnika iz46 razli~itih organizaci-ja, op{tinskih i dr`avnihorgana, javnih preduze}a iustanova, obrazovnih usta-nova, saveta mesnih zajed-nica, udru`ewa gra|ana,NVO, Sportskog saveza,sportskih klubova i Op-{tinske organizacije Cr-venog krsta. Ukupno je u ak-ciji sakupqeno 1.500 xako-va otpada.
Predsednik op{tine jezahvalio svim u~esnicimaakcije. Predstavnicima{kola je uru~io zahvalni-ce. Prisutni na prijemu sukonstatovali da se u~e-{}em mladih u kcijama
o~uvawa `ivotne sredinerazvija i unapre|uje wiho-va ekolo{ka svest, {topredstavqa dobar primeri ostalim gra|anima ovogpodru~ja da se boqe starajuo svojoj okolini. Svi su se,tako|e, saglasili sa pred-logom da se masovna akcijaure|ewa grada i okolineorganizuje vi{e puta godi-{we, a da {kole nastavesvoj edukativni rad u ovoj
oblasti, jer se upravo za-hvaquju}i ovakvim aktiv-nostima Gorwi Milano-vac svrstava me|u najure|e-nije gradove Srbije.
V. S.
KULTURNI VODI^ GORWEG MILANOVCA
Ciklus: FMU i Gorwi Milanovac, koncert br. 4FRANCUSKA MUZIKA ZA HARFU, FLAUTU I
VIOLU Utorak, 17. jun, 19 sati, Gimnazija
Kulturni centar i Fakultet muzi~ke umetnosti u Be-ogradu u utorak, 17. juna, u sve~anoj sali Gimnazije orga-nizuju koncert na temu „Francuska muzika za harfu, fla-utu i violu“.
Na repertoaru Mine Marinkovi} (harfa), Aleksan-dra Jovana Krsti}a (flauta), i Rastka Popovi}a (viola)bi}e odabrana dela Fauree, Iberta, Joliveta, Debisija iRavela
Po~etak koncerta je u 19 sati.
FILMSKI REPERTOAR
Francuski filmski karavan - ciklus “Iz `enskogugla”
Francuski institut iz Beograda u saradwi sa Kultur-nim centrom, u okviru Francuskog filmskog karavana,programa koji se realizuje pod pokroviteqstvom kompa-nije “Imlek”, do 16. juna predstavi}e ou sali Gimnazijefilmove ciklusa “Iz `enskog ugla”.
Posle filmova “Draga Pridans”, Rebeke Zlotovski, i“Sin duge”, Loren Levi, prikazanih ove sedmice, na ve~e-ra{wem repertoaru je ostvarewe Alise Vinokur “Augu-stina”. Film Ane Novion “Sastanak u Kiruni” bi}eprikazan u ponedeqak 16. juna.
Po~etak projekcija je u 19 sati, a ulaz je slobodan.
Pariz, zima 1885. godine... U jednoj bolnici, profesor[arko prou~ava misterioznu pacijentkiwu. Augustina,19 godina, postaje wegovo omiqeno zamor~e, zvezda wego-vih demonstracija hipnoze. Od predmeta prou~avawa,ona polako postaje predmet wegove `eqe. « …izvanrednacrno bela fotografija, `estoka tema iskazana svedenimlirizmom…misteriozno i originalno. » Positif
Ponedeqak, 16. jun
Film: Sastanak u Kiruni (Rendez-vous Kiruna, Fran-cuska, [vedska, 2013, 97’)
Re`ija: Ana NovionIgraju: @an-Pjer Darousen, Anastasios Sulis, Klaes Ljung-
mark
Renomirani arhitekta Ernest `ivi za svoj posao. Jed-nog dana dobija poziv od {vedske policije i nakon togaodlu~uje da ode na dugo putovawe do Kirune u Laponiji.Tamo bi trebalo da potvrdi identitet le{a osobe kojunikada nije upoznao, svog sina…. « Neobi~an road moviesa elemtima trilera koji nas postepeno uvodi u mistero-zan, zavodqiv i melanholi~an svet… » Paris Match
U~enici muzi~ke {kole “Dr Vojislav Vu~kovi}” iz^a~ka, odeqewe u Gorwem Milanovcu, u sredu, 18. juna naTrgu kneza Mihaila odr`a}e zavr{ni koncert. U slu~a-ju lo{ih vremenskih prilika, koncert }e biti organizo-van u sve~anoj sali Gimnazije.
Po~etak koncerta je u 19 sati
SAOP[TEWE IZ OP[TINSKE KOMUNALNE INSPEKCIJE POVODOM NEDAVNE POJAVE CRVENE BOJE U DESPOTOVICI
INSPEKCIJSKI POSTUPAKJO[ UVEK U TOKU
GORWOMILANOV^ANI OBELE@ILI SVETSKI DAN ZA[TITE @IVOTNE SREDINE
[KOLAMA SPECIJALNE ZAHVALNICE
PETAK 13. JUN 2014. GODINE 31GORWI MILANOVAC
Izve{taj o {tetama nastalim usledelementarne nepogode jednoglasnoje usvojen na nedavno odr`anoj
sednici Skup{tine op{tine Gorwi Mi-lanovac, kojoj je prisustvovalo 38 odbor-nika. Predsednik op{tine Milisav Mir-kovi} naveo je sve aktivnosti koje je Op-{tinski {tab za krizne situacije sproveood momenta progla{avawa vanredne situ-acije. Govorio je i o razmerama nastale{tete.
Preliminarna procena ukupne {teteod elementarne nepogode na gorwomilano-va~kom podru~ju iznosi vi{e od 287,7 mi-liona dinara. O{te}eni su: 141 objekat,31 most, 155,5 kilometara lokalnih i ne-kategorisanih puteva i 827 hektara poqo-privrednog zemqi{ta, gde {teta iznosi144,1 milion dinara.
Mirkovi} je pohvalio pripadnike[taba za krizne situacije, sve instituci-je, javna preduze}a, ustanove i lokalnostanovni{tvo za nesebi~no anga`ovawe iuspe{no ispuwavawe svih zadataka u kri-ti~nom periodu poplava. Zahvalio je pri-jateqskim stranim op{tinama, gorwomi-lanova~koj privredi, udru`ewima i orga-nizacijama, kao i mnogobrojnim pojedin-cima, koji su obezbedili pomo} za ugro`e-no podru~je.
Odbornici su odlu~ili da na op{tin-ski namenski podra~un na ime donacijauplate po jedan svoj pau{al u dva dela.
U nastavku sednice doneta je odluka ozavr{nom ra~unu op{tinskog buxeta za
pro{lu godinu. Buxetski suficit – neras-pore|eni vi{ak prihoda i primawa u2013. godini iznosi 165,7 miliona dinara.Ova sredstva su raspore|ena, pre svega,javnim preduze}ima za otklawawe posle-dica elementarne nepogode koja je zadesi-
la gorwomilanova~ku teritoriju. Deo su-ficita bi}e opredeqen za kapitalne ras-hode, odnosno za nastavak zapo~etih inve-sticija, prvenstveno Doma kulture, a tu sui inicijalna sredstva za novu industrij-sku zonu. Zahvaquju}i ostvarenom sufici-tu, u uslovima kada je neophodno obezbedi-ti sredstva za urgentnu sanaciju posledi-
ca poplave - op{tina Gorwi Milanovacne}e biti prinu|ena da odustane od plani-ranih investicija za ovu godinu, naglasioje predsednik op{tine Mirkovi}.
Na skup{tinskom zasedawu je usvojenai odluka o komunalnim delatnostima na
teritoriji op{tine Gorwi Milanovac,koja zapravo predstavqa usagla{avawe saZakonom o komunalnim delatnostima.
Odbornici su doneli odluku da se po-qoprivrednicima koji su pretrpeli {te-tu od elementarne nepogode ne napla}ujeporez na imovinu, gra|avinsko, poqopri-vredno i {umsko zemqi{te za 2014. godi-
nu. Odluka se odnosi na poreske obvezni-ke, koji ne vode poslovne kwige.
Na sednici je usvojen i Lokalni akcio-ni plan zapo{qavawa, koji predvi|a trimere - podr{ku za samozapo{qavawe, sub-vencije poslodavcima za otvarawe novihradnih mesta i stru~nu praksu. Za podsti-cawe zapo{qavawa, odnosno samozapo-{qavawa, op{tina Gorwi Milanovac }eopredeliti milion dinara. [to se ti~esubvencija, koje su namewene poslodavci-ma za otvarawe novih radnih mesta, ispla-}iva}e se 150.000 dinara po korisniku.Lokalna samouprava je za ovu meru obezbe-dila sredstva u ukupnom iznosu od ~etirimiliona dinara. Za stru~nu praksu licasa evidencije gorwomilanova~ke Nacio-nalne slu`be zapo{qavawa, ali bez zasni-vawa radnog odnosa, izdvojeno je 2.000.000dinara.
Odbornici su doneli re{ewe o priba-vqawu zemqi{ta za potrebe gradweosnovne {kole u Semedra`i, za koju suobezbe|ena namenska republi~ka sredstva,jer je {kolski objekat u ovom selu poru-{en zbog gradwe auto-puta.
Usvojene su i izmene i dopune programaposlovawa i finansijskih planova Javnogpreduze}a za izgradwu, Javnog preduze}aza puteve i JKP „Gorwi Milanovac“, zbogdodatnih sredstva, koja su opredeqenaovim preduze}ima za otklawawe posledi-ca elementarne nepogode, asfaltirawe lo-kalnih puteva i izgradwu vodovoda kaRudniku. V. S.
Ovih dana zapo~eta je rekonstrukcija preostalog dela glave ulice, od „plavogmosta“ do tenka. Prema re~ima predsednika op{tine Milisava Mirkovi}a,ova deonica u du`ini od 1.300 metara bi}e zavr{ena do kraja ovog meseca.
Vrednost investicije je 30 miliona dinara, a radove finansira javno preduze}e „Pute-vi Srbije“, kao vid nadoknade na ime o{te}ewa ulice, prouzrokovanih preusmeravawemsaobra}aja. Po nalogu „Puteva Srbije“, radove na ovoj deonici izvodi „[trabag“ iz^a~ka.
U fazi asvaltirawa ove deonice ulice, saobra}aj }e biti obustavqen i preusmerenna alternativne pravce. Rok za zavr{etak radova je dvadeset dana i predsednik op{ti-ne moli gra|ane da budu strpqivi dok se planirana rekonstrukcija glavne ulice ne za-vr{i.
Nakon zavr{enih radova na glavnoj ulici, bi}e zapo~eta i sanacija mosta na reciDespotovici, na obilaznici kod trgovinskog marketa „Idea“.
V. S. Gorwomilanov-~anin Rade Sa-vi} osvojio je
zlatnu medaqu na evrop-skom prvenstvu u power-
liftingu u kategoriji ben~-
pres i tako, po tre}i putza redom, osvojio tituluevropskog prvaka u GPC
federaciji (Global Po-
werlifting Committee). Doove titule stigao je po-digav{i 280 kilograma.Evropsko prvenstvo jeodr`ano u ^e{koj, u gra-du Trutnovu. Na ovomprvenstvu nastupilo je225 takmi~ara iz 20 ze-maqa.
Predsednik Op{tineGorwi Milanovac Mi-lisav Mirkovi} uputioje srda~ne ~estitke RaduSavi}u na postignutomuspehu, po`elev{i mu dai u narednom periodu naovako reprezentativanna~in predstavqa svojrodni grad i na{u ze-mqu, na ~emu su mu za-hvalni op{tina GorwiMilanovac i svi Gorwo-milanov~ani.
ODR@ANA SEDNICA SO GORWI MILANOVAC
BUXETSKI SUFICIT IZ PRO[LEGODINE DOBRO DO[AO!
NASTAVQENI RADOVI NA
GLAVNOJ ULICI
RADE SAVI] PONOVO EVROPSKI PRVAK
PODIGAO 280 KILOGRAMA
32 PETAK 13. JUN 2014. GODINE
^a~ansko Kinolo{koudru`ewe “DraganRadovi} – Xoni” sa
uspehom je polo`ilo noviispit i dokazalo se kao od-li~an organizator zna~ajnihmanifestacija. Naime, u su-botu, 7. juna, na odli~no ure-|enim terenima Sportskogcentra “Mladost” odr`anaje izlo`ba pasa goni~a, kojivode poreklo sa prostorabiv{e Jugoslavije. Prija-vqeno je stotinak pasa, ~ijisu vlasnici bili uglavnomiz Srbije i zemaqa okru`e-wa, tako da je priredba ima-la me|unarodni karakter.Kinolo{ke sudije Novak Ra-dulovi} iz Nik{i}a (CrnaGora) i Zoran Erki} iz Tr-
stenika imali su zaista te-`ak zadatak da odaberu naj-lep{e primerke u rasamasrpski goni~, srpski troboj-ni goni~, crnogorski pla-ninski goni~, posavski go-ni~, istarski goni~, bosan-ski o{trodlaki goni~ - ba-rak, a posetioci su bili uprilici da vide i prili~noretku rasu kod nas, srpskog`utog goni~a.
Direktor izlo`be Mio-drag Da~evi}, vo|a \or|eRadulovi} i sekretr MilanKne`evi} vodili su ra~una osvim detaqima, tako da pri-medbi na sam tok manifesta-cije nije bilo, a brojni gostisa strane su imali samo re~ihvale za ambijent i izvanred-
no pripremqene ringove.Posebno spektakularna bilaje sama zavr{nica, takozva-ni BEST IN SHOW, gde suprezentovani najlep{i pri-merci pasa po razredima usvojim rasama. Podeqeno jemno{tvo pehara, a na samomkraju, sudijski `iri je odlu-~io da za najlep{eg psa “spe-cijalke” proglasi kujuAZRU, rase srpski goni~,vlasni{tvo Dragana i Mi-lovana Ne{kovi}a iz Be~wa,drugo mesto pripalo je bo-sanskom o{trodlakom goni-~u ASKO – BOBI VidanaNi~i}a iz ^ajetine, a tre}ije bio posavski goni~ LI-SA, Dalibora Omi{evca izGorwe Oma{nice.
Najlep{i mladi pas 2.specijalizovana izlo`baEX YU goni~a u ^a~ku jesrpski goni~ MUSA – LI-SKO Milana Vasiqevi}aiz Petnice kod Vaqeva,drugoplasiran je posavskigoni~ CUNE, Radomira iUro{a Nikoli}a iz Sir~ekod Kraqeva, a tre}i bo-sanski barak @UTI, Ni-kole \urovi}a iz GorwegMilanovca.
"VO]AR DRAGA^EVO" KOTRA@A U STE^AJU
OGLA[AVA
Izdavawe u zakup objekta:- stara hladwa~a povr{ine 2.277m2, kapaciteta oko 3.000 tona, u Kotra`i za zam-
rzavawe, doradu i lagerovawe jagodi~astog i drugog vo}a.
Zakup se izdaje po~ev od 25. 6. 2014. za period ne kra}i od {est meseci, u kome zaku-pac snosi tro{kove elektri~ne energije.
Kao uslov za u~e{}e na oglasu zakupac treba da uplati depozit u iznosu od20.000,00 dinara na `iro ra~un zakupodavca broj 355-3200319786-84 do 18. 6. 2014.
Pismene ponude se dostavqaju do 18. juna na adresu "Vo}ar Draga~evo" Kotra`a uste~aju. Otvarawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a izvr{i}e se 20. juna u 12~asova u prostorijama ste~ajnog du`nika u Kotra`i.
Pozivaju se ponu|a~i koji su ispunili uslove iz oglasa da prisustvuju otvarawuponuda. Ponu|a~ima koji ne budu izabrani vrati}e se upla}eni depozit.
Objekat se mo`e razgledati svakog dana od 12 do 14 ~asova uz prethodnu najavuslu`benom obezbe|ewu.
Dodatna obave{tewa mogu se dobiti na telefon ste~ajnog upravnika 063/60-60-70
USPE[NO ORGANIZOVANA SPECIJALIZOVANA IZLO@BA EX YU GONI^A
MANIFESTACIJA ZA PAM]EWE
Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, ujednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma iobradivo zemqi{te). (MO@E I ZAMENA ZA STAN)Telefon za informacije: 064/985-98-03
- Magacinski prostor uObili}evoj ulici od 80do 160 m2 (ima mernugrupu - industrijska stru-ja) na samo 800m od cen-tra grada
Nacionalna agenci-ja za regionalnirazvoj raspisala je
konkurs za program podr-{ke `enskom preduzetni-{tvu kroz dodelu finan-sijske pomo}i u ovoj godi-ni. Wegov ciq je razvoj`enskog preduzetni{tvakroz uskla|ivawe poslova-wa sa zahtevima me|una-rodnih standarda poslova-wa, unapre|ivawe poslov-nih procesa, proizvoda iusluga i ja~awe qudskihresursa. Ukupna raspolo-`iva sredstva za realiza-ciju programa iznose7.000.000 dinara, a najve}ipojedina~ni iznos je od50.000 do 300.000 dinara.Javni poziv bi}e otvorendo 11. jula ove godine.
Pravo na dodelu sred-stava imaju mikro, mala isredwa preduze}a u upravii vlasni{tvu `ena, ~ija jeprete`na delatnost proiz-vodwa ili pru`awe usluga.Pored toga, uslov je da suve}inski u doma}em pri-vatnom vlasni{tvu, uz u~e-{}e `ena preko 25 odsto, i
da `ena istovremeno upra-vqa poslovawem privred-nog dru{tva, odnosno da je`ena osniva~ preduzetni~-ke radwe. Preduze}e trebada bude osnovano najkasni-je 31. maja 2012. godine, daje uspe{no poslovalo pret-hodne dve godine, kao i daje krajem 2013. zapo{qava-lo minimum dva lica naneodre|eno vreme. Tako|e,potrebno je da je preduze}ekoje konkuri{e izmiriloobaveze po osnovu poreza idoprinosa i da u ovoj godi-ni nije koristilo podsti-cajna sredstva Nacionalneagencije i drugih dr`av-nih institucija.
Sredstva se ne mogu ko-ristiti za programe kojise realizuju u vojnoj i du-vanskoj industriji, trgo-vini, primarnoj poqopri-vredi, finansijskom sekto-ru i organizaciji igara nasre}u i lutrija.
Program se odnosi nasufinansirawe tro{kovaza: implementaciju stan-darda, sertifikaciju, re-sertifikaciju, zatim za
poboq{awe postoje}ih irazvoj novih tehnolo{kihprocesa, usluga, proizvodai wihovo testirawe, dizajni izradu veb sajta, kao iedukaciju zaposlenih i me-naxmenta kroz specijali-zovane obuke.
Nacionalna agencija }erefundirati do 75 odstoukupnog iznosa opravda-nih tro{kova projekta bezPDV-a. Programom se fi-nansiraju aktivnosti za-po~ete u ovoj godini, a kojenisu zavr{ene do trenutkaobjavqivawa konkursa.
Nacionalna agencija }eo rezultatima konkursaobavestiti u~esnike u rokuod 45 dana od wegovog zavr-{etka. Program, uputstvo,pravila za ocewivawe,prijava i drugi prate}iobrasci dostupni su naelektronskim stranamaNacionalne agencije za re-gionalni razvoj, na adresiwww.narr.gov.rs i u {tampa-nom obliku u akreditova-nim regionalnim razvoj-nim agencijama.
Udeset ulica na {irem gradskompodru~ju, od Doma zdravqa pa do[PIK-a, od ponedeqka, 16. juna,
va`i}e izmewen re`im saobra}aja. Naosnovu skup{tinske odluke usvojene pro-{log leta one }e postati jednosmerne, ~i-me }e se omogu}iti br`i i bezbedniji sao-bra}aj. Na taj na~in delimi~no }e bitire{en i veliki problem nedostatka mestaza parkirawe, obja{wava saobra}ajni in-spektor Jelena Jovanovi}. Inspektorkanagla{ava da ovo nije privremena odluka,ve} da }e ove ulice ostati jednosmerne.
- Jednosmerne ulice su uvek prakti~ni-je. Konfiguracija terena i karakteristi-ke ulica, koje postaju jednosmerne nisuprethodno ispuwavale kriterijume dvo-smernih ulica. Saobra}aj }e biti bezbed-niji, naro~ito za kretawe dece, bi}e pre-glednije krivine, a brzina prilago|enija.Policija }e kontrolisati ove ulice, a sa-obra}aj }e boqe funkcionisati - rekla jeJovanovi}eva.
Ona je dodala da se izmenom saobra}ajau ovim ulicama ne}e usporiti kretawe vo-zila.
- Pro{le godine uradili smo elaboratregulisawa saobra}aja gradskog podru~jana{e op{tine koji je bio na javnom uvidudva meseca. Za to vreme gra|ani su iznelinekoliko primedbi na koje smo odgovori-li pisanim putem. Nakon {to je ovaj ela-borat usvojen, ura|en je i glavni projekatsaobra}ajne signalizacije, pa je u prote-klih mesec dana izmewena saobra}ajnasignalizacija i prilago|ena projektu -podsetila je Jovanovi}eva.
Pro{le godine je ura|en i projekatparkirawa na gradskom podru~ju. Na jed-nom delu tih ulica bi}e obele`ena mestaza parkirawe, koja se u pomenutim ulica-
ma ne}e napla}ivati.Izmena re`ima saobra}aja odnosi se na
uvo|ewe sistema jednosmernog saobra}ajau slede}im ulicama: Uro{a Stefanovi}a,jednosmerna je u smeru ka Keju bra}e Da-mqanovi}a; Kej bra}e Damqanovi}a jed-nosmerna je u smeru ka Ulici Cvetka Ze~e-vi}a; Cvetka Ze~evi}a jednosmerna je usmeru ka Ulici 13. septembra; Kraji{kihbrigada jednosmerna je od Gimnazije uIvawici; Nade Popovi} jednosmerna jeod ku}nog broja 7 do raskrsnice sa Uli-com Dragice Parezanovi}; Dragice Pare-zanovi} jednosmerna je od raskrsnice saUlicom Nade Popovi} do skretawa ka na-sequ Mrko~evac; Milana Mihailovi}ajednosmerna je od Ulice Perse Rajevi} doraskrsnice sa Ulicom Venijamina Ma-rinkovi}a; Bra}e Rajkovi} jednosmerna jeod raskrsnice sa Ulicom Milana Mihai-lovi}a do Ulice Perse Rajevi}; Bra}e Ra-brenovi} jednosmerna je od raskrsnice saUlicom Marka Cupari}a do raskrsnicesa Ulicom Venijamina Marinkovi}a iPartizanska ulica jednosmerna je u smeruka Ulici kapetana Jakovi}a.
Savet za kadrovska,administrativna imandatna pitawa
predlo`ila je Skup{tiniop{tine Ivawica da seJunske nagrade dodele op-{tinskoj organizaciji Cr-venog krsta, zatim vi{e-strukom davaocu krvi Mi-loradu Be{evi}u - Lacku,dr Gordani Tunovac, di-plomiranom matemati~aruBobanu Karapetrovi}u,ekonomisti Miroslavu Ri-sti}u, novinaru Ra{ku Ne-{ovanovi}u, kao i poqo-
privredniku Draganu Mi-lanovi}u iz [arenika.
Od 184 organizacije uSrbiji, ivawi~ki Crvenikrst jedna je od najuspe{ni-jih. Milorada Be{evi}a -Lacka preporu~ilo je 131dobrovoqno davawe krvi, adr Gordanu Tunovac nese-bi~no zalagawe u odgajawusvoje troje i troje dece ~ijije starateq. Boban Karape-trovi} je najboqi studentBeogradskog univerziteta.[ef ovda{we filijale„Dunav osigurawa“ Miro-
slav Risti}, predlo`en jezbog afirmacije op{tine usportskim, turisti~kim iprivrednim oblastima. Ra-{ko Ne{ovanovi} na{aose na ovoj listi zbog dopri-nosa razvoju kulture, in-formisawa i sporta, a Dra-gan Milanovi} iz [areni-ka zbog izuzetnih rezultatau oblasti poqoprivrede.Odbornici }e ove predlogerazmatrati na dana{wojsednici, a uru~ewe nagradapredvi|eno je za Dan op-{tine, 16. juna.
Oqa Haxi Vidakovi}, u~enica dru-gog razreda ivawi~ke Gimnazijeosvojila je prvo mesto na Repu-
bli~kom takmi~ewu iz istorije, koje jeodr`ano u utorak u Aran|elovcu.
- Na takmi~ewu je bilo oko 900 u~esni-ka. Pitawa za drugu godinu odnosila su sena sredwi vek, a po{to se ove godine obe-
le`ava 100 godina od po~etka Prvog svet-skog rada, bilo je pitawa i iz te oblasti.Veoma sam zadovoqna, o~ekivala samuspeh, ali ne i prvo mesto - ka`e Oqa.
Wen predmetni nastavnik je profesorRatko Stojanovi}.
Izvor: Ivawi~ki radio
Pripremila: Nela Radi~evi}
KONKURS ZA PODR[KU @ENSKOM PREDUZETNI[TVU
JAVNI POZIV OTVOREN DO 11. JULA
PRVO MESTO NA REPUBLI^KOM TAKMI^EWU IZ ISTORIJE
OQA NAJBOQA
ZA JUNSKU NAGRADU SEDAM PREDLO@ENIH
URU^EWE NAGRADANA DAN OP[TINE
OD 16. JUNA JEDNOSMERNO 10 ULICA
IZMEWEN RE@IMSAOBRA]AJA
34 PETAK 13. JUN 2014. GODINEOGLASI
- Zanatska zadruga „Univerzal“ ^a~ak, izdaje kancelariju uBra}e Gli{i}a br. 7, strogi centar - povr{ine 15,10 m2, saparnim grejawem i vrlo povoqno.
- Prodaje kamion Zastava 630 MRK - neregistrovan.
Kontakt telefon: 032/344-997
Izrada name{taja po meri, tr`ni centar Partizanka II sprat,
telefon: 064 4057005, 065 3911900
NA OSNOVU ODLUKE SKUP[TINE „MILENIJUMOSIGURANJA“ A.D.O. O PRODAJI NEKRETNINA
U VLASNI[TVU DRU[TVA, broj 05-08-4679/14 od 30. 4. 2014. OGLA[AVA SE PRODAJA
SLEDE]IH NEKRETNINA:
- stan br. 2/1 u ^a~ku, Sin|eli}eva br. 66, povr{ine 53,00 m2,upisan u list nepokretnosti br, 9100, KO ^a~ak, k.p. 644/1, poceni 34.225,12 EUR u dinarskoj protivvrednosti po srednjemkursu NBS,
- stan br. 3/1 u ^a~ku, Sin|eli}eva br. 66, povr{ine 39,47 m2,upisan u list nepokretnosti br. 9100, KO ^a~ak, k.p. 644/1, (rani-je upisan u knjigu tapija br. 354/06) po ceni 25.488,02 EUR udinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS,
- stan br. 4/1 u ^a~ku, Sin|eli}eva br. 66, povr{ine 52,63 m2,upisan u list nepokretnosti br. 9100, KO ^a~ak, k.p. 644/1, (rani-je upisan u knjigu tapija br. 364/06), po ceni 33.986,19 EUR udinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS - napomena:stanovi u ^a~ku br. 3/1 i 4/1 upisani su u list nepokretnosti br.9100, KO ^a~ak, k.p. 644/1, kao poslovni prostor na 1. spratu,povr{ine 92,10 m2, pri ~emu se kao adresa za sva tri stana u^a~ku navodi potes/ulica Vojvode Stepe).
Sve dodatne informacije vezane za prodaju nekretnina mo`etedobiti na slede}e telefone:
Sloboda bi}e odr`an 14.“^a~ak open 2014” za igra~edo 14 godina. Prijavqeno jevi{e od 170 takmi~ara iz 19zemaqa. U subotu i nedequ sukvalifikacini me~evi, azvani~ni turnir po~iwe uponedeqak. U nedequ, 15. ju-na, u 20 ~asova je sve~anootvarawe.
- Naredne subote }e bitiodigrani finalni me~evi usinglu i dublu za de~ake idevoj~ice. Takmi~i}e se i^a~ani Lazar Igwovi}, So-fija \unisijevi}, ElenaMilovanovi}, Tatjana Vasi-lijevi} i Tamara Dla~i} -najavquje portparol TK
Sloboda Vladimir Duba.Po re~ima direktora
turnira Ne{a Puzi}a, svepripreme su uglavnom zavr-{ene i ovoga puta }e organi-zacija biti vrhunska, kao iprethodnih godina. Slobodaje prva dobila organizacijuturnira u Srbiji poslesankcija, a klub dogodineslavi dve i po decenije ra-da.Za sve to vreme ovde sutrenirali i stariji i mla|iigra~i. U Slobodi je po~elai aktuelna juniorska prva-kiwa Ivana Jorovi}.
- Kompanija “Sloboda”, uskladu sa svojim mogu}no-stima podr`ava razvoj spor-
ta u ^a~ku. Vodimo ra~una io mladim generacijama idrago nam je kada se na jed-nom mestu okupi toliko de-~aka i devij~ica - ka`e izvr-{ni direktor kompanije“Sloboda”, koja je generalnisponzor turnira. Ve} po tra-diciji, pokroviteq “^a~akopena” je Grad ^a~ak. Orga-nizaciju turnira pomogli sui brojni sponzori iz ^a~kai okolnih mesta.
Kako najavquju organiza-tori, u nedequ }e na sve~a-noim otvarawu prisustvova-ti i najvi{i funkcioneriTeniskog saveza Srbije.
Z. J.
PRIJEM ZA IVANU JOROVI]
JAVNI ^AS KARATEA
AKCIJA OK ^A^AK
35SPORTPETAK 13. JUN 2014. GODINE
POMO] ZA UGRO@ENE U POPLAVAMAI SE]AWE NA ZORANA PETROVI]A
Uhali Ko{arka{kog kluba Borac ovihdana je odr`an javni ~as karatea. U~e-
stvovalo je oko 200 aktivnih ~lanova Kara-te kluba Borac. Javni ~as, namewen priku-pqawu pomo}i za ugro`ene u poplavama,odr`an je u istom terminu kada i takmi~e-
we “Trofej Zorana Petrovi}a”. Ove godine“Trofej Zorana Petrovi}a” organizovan jepo tre}i put u znak se}awa na prvog trenerai osniva~a KK Borac. Sredstva koja su pri-kupili karatisti Borca bi}e upla}ena nara~une Republike Srbije i grada ^a~ka.
ODBOJKANAOTVORENOM
Gradsko rukovodstvopriredilo je u utorakprijem za ovogodi{wu
vice{ampionku Rolan Garo-sa u juniorskoj konkurencijiIvanu Jorovi}, wenu majkuAnu, razrednu Slavicu Gri-jovi} i Dragana Kova~evi}a,direktora Prehrambeno-ugostiteqske {kole, kojumlada teniserka poha|a. Ia-ko je u Parizu izgubila u fi-nalu od Ruskiwe Darije Ko-satkine, 2:1 (6:7, 6:2, 6:3),Ivana je i daqe prva junior-ka sveta i sprema se da usko-ro zaigra i na Vimbldonu.
- @elimo joj da jednog da-
na bude broj jedan i u senior-skoj konkurenciji. Ona jejo{ jedan dokaz da je ^a~akgrad sporta i da osim pro-slavqenih ko{arka{a, fud-balera, imamo i perspektiv-ne tenisere. Ivana }e bitinagra|ena, a vodi}emo ra~u-na i da ubudu}e nagra|ujemovrhunske sportiste. Wen re-zultat vredan je pa`we ne sa-mo u ^a~ku, ve} i u ~itavojSrbiji - rekao je gradona-~elnik ^a~ka VojislavIli}. On je Ivani poklonioMonografiju “ManastiriOv~arsko-kablarske klisu-re”.
U nadi i da }e i u Londo-nu posti}i vrhunski rezul-tat, predsednik gradske Ko-misije za sport Vladica Ga-vrilovi} predlo`io je da jojposle turnira, bude prire-|en do~ek na Trgu. Ostalo jeda Ivana odabere muziku zato ve~e.
- Na Rolan Garosu sam sesastala sa najboqim junior-kama. Izgubila sam u fina-lu, ali mi nije `ao, jer samprva u svetu. Spremam se zaVimbldon na kome }u prviput igrati na travi - naja-vquje Ivana.
Kako joj je potrebno pri-
lago|avawe na travnatom te-renu, Ivana }e u London ot-putovati nekoliko dana ra-nije. Gradona~elnik ^a~kaizrazio je nadu da }e gradsko
rukovodstvo uskoro prire-diti prijem i za wenog tre-nera Marka \okovi}a, jerosim porodice i {kole, ve-like zasluge za uspeh mlade
teniserke imaju weni trene-ri. Jo{ u detiwstvu najja~ivetar u le|a Ivana je dobilaod dede Radovana Nikoli}aXeksona. Z. J.
Selektor juniorske re-prezentacije Srbije
Aleksandar Bu}an pozvao jenekoliko igra~a Borac Mo-cart sporta i Mladosti. Utimu za Evropsko prvenstvou Turskoj trebalo bi da sena|u Bor~ev Uro{ ^arapi},Matija Popovi}, koji je upolusezoni igrao za MegaVizuru, nekada{wi igra~Mladosti, a sada ZvezdeMarko Radovanovi}, kao ijuniori Mladosti NikolaKo~ovi} i Stefan ]iri}.Osim ko{arka{a, Bu}an jepozvao u stru~ni {tab i po-mo}nog trenera Borca Alek-
sandra Bjeli}a.- Poziv koji sam dobio je
velika ~ast i za klub i za me-ne. Radi}emo sa osamnaesto-godi{wacima i mla|ima ko-ji su na nezvani~nom Svet-skom prvenstvu u Manhajmuosvojili tre}e mesto. Veru-jem u ovu selekciju i dobarrad Aleksandra Bu}ana, kojiima odli~ne rezultate samla|im selekcijama. Ambi-cije Srbije su uvek najvi{e,osvajawe medaqe. Igra~i iz^a~ka imaju perspektivu ina wih bi trebalo da se fo-kusiramo, kako bi ostavilitraga u na{oj ko{arci - ka-
`e Bjeli}.Evropsko prvenstvo u
Turskoj bi}e odigrano u ju-lu, a prvi deo priprema re-prezentacija }e obaviti naZlatiboru, od 15. do 25. juna.Potom slede turniri u Vr-{cu i Zrewaninu.
TURNIR NATENIS POINTU
U ponedeqak je na tere-nima TK Tenis pointpo~eo turnir za de~akei devoj~ice do 12 godi-ne. U~estvuje vi{e od 90tenisera iz 15 zemaqa.Danas igraju polufi-nalne, a sutra od 10 ~a-sova finalne me~eve.
Kao i svake godine, posleposle takmi~ewa u Regi-
onalnoj ligi Moravi~kog iZlatiborskog okruga za seni-orke i prvenstva Srbije zapionirke, OK ^a~ak pokre-nuo je akciju odbojka naotvorenom. Da bi animiralidecu, mlade i rekreativce, usaradwi sa O[ “Dr Dragi-{a Mi{ovi}” preuredili suteren na wihovom igrali-
{tu. Svi zainterseovani mo-}i }e tokom dana da igrajuodbojku, ali i uve~e pod re-flektorima. U planu je po-stavqawe mre`a na jo{ ne-koliko lokacija u gradu.
@eqa kluba je i da popraviteren na Gradskoj pla`i, ka-ko ne bi bila prekinuta tra-dicija organizovawa prven-stva u ^a~ku u ovoj disci-plini.
PO^IWE „^A^AK OPEN 2014”
PRIJAVQENO VI[EOD 170 TENISERA
^A^ANI U JUNIORSKOJ REPREZENTACIJI
Posle kra}e pauze, ko-{arka{i Borac Mo-
cart sporta u ~etvrtak su na-stavili da treniraju. Tre-ninzi su nameweni mla|im iigra~ima koji su sa klubompotpisali ugovore i za na-rednu sezonu. U ekipi zasig-urno ostaju Ilija Cvetko-vi}, Filip Dumi} i StefanMitrovi}. Godi{wi odmorje za sve u julu, a zvani~nepripreme za novu sezonustartuju po~etkom avgusta.Kako je najavqivao direktorBorac Mocart sporta Mar-ko Ivanovi}, ekipa }e ve}i
deo priprema odraditi kodku}e. Ciq im je da u pri-premnom periodu odigraju
{to vi{e prijateqskihutakmica i da u~estvuju nanekoliko turnira. Z. J.
KO[ARKA
ZVANI^NE PRIPREMEPO^ETKOM AVGUSTA
NOVA [ANSA NA VIMBLDONU
Uro{ ^arapi}i Aco Bjeli}
Milovan Lukovi}, Ne{o Puzi} i Vladimir Duba
36 PETAK 13. JUN 2014. GODINESPORT
BICIKLIZAMPLIVAWE
KARATE
ATLETIKA @K KLUB ^ABASKET TIM
Na kvalifikacijama zaKup Srbije za mla|e ju-
niore atleti~ari ^AAK-aosvojili su pet medaqa. Tak-mi~ewe je odr`ano 7. i 8. ju-na u Kragujevcu. Tijana Jo-ki} je bila prva u bacawukugle i tre}a u bacawu di-ska, Bogdan Jokovi} je zauzeotre}e mesto u trci na 800 me-tara, sa zaostakom 0,39 se-kundi od pobednika, a na 400m medaqa mu je izmakla za
samo 17 stotinki. U trci na800 m za devojke drugo i tre-}e mesto pripalo je JovaniXamba{evi} i KatariniPropadovi}. Devojke su po-stigle i nove li~ne rekorde.Wih ~etvoro plasirali su sena Kup Srbije.U utorak je odr`ano i {kol-sko takmi~ewe u Novom Saduna kome su u~estvovala triatleti~ara ^AAK-a. U kon-kurenciji osnovnih {kola
Bogdan je ubedqivo pobedio,dok je Tijana bila tre}a ubacawu kugle, postigav{isamo malo slabiji rezultatod prvoplasirane dr`avnerekorderke Nata{e \ako-vi}. Milorad Stevovi} je na100 m u konkurenciji sred-wo{kolaca imao najboqirezulta, ali zbog prestupana startu diskvalifikovan.Pre ove trke je bio povre|eni uspeo je da se oporavi za-hvaquju}i dr Qubi{i Dmi-trovi}u. Z. J.
Mla|e pionirke, pio-nirke i kadetkiwe ^a
basket tima u subotu, 14. ju-na, ugosti}e vr{wakiwe izPartizana. Dve prijateqskeutakmice bi}e odigrane usali Prehrambeno-ugosti-teqske {kole. Po~etak je u11 ~asova. Takmi~arska sezona zavr-{ena je za sve tri selekcije`enskog ^a basket tima.Kadetkiwe su u~estvovale ubara`u osam najboqih, apionirke i mla|e pionirkesu bile druge u Ligi mla|ihkategorija.
^lan BK Borac Mar-ko Danilovi} pobe-dio je pro{log vi-
kenda na 40. Me|unarodnojtrci “Gemenc kup” u Ma-|arskoj. Trka je odr`ana utri etape prvog i drugogdana, a startovalo je 120voza~a.
Prvog dana u kratkomhronometru od dva kilome-tra pobedio je voza~ izItalije, dok je najboqeplasirani biciklistaBorca Goran Antonijevi}zauzeo deveto mesto. U naj-te`oj etapi od 125 kilome-tara Danilovi} je bio naj-boqi, a ostali takmi~ariBorca su stigli na ciq udrugoj grupi sa zaostatkomod dva minuta. Jovan Zeka-vica je bio ~etrnaesti,Steafan Stefanovi} dva-desetdrugi i Goran Anto-nijevi} tridesetprvi.
Drugog dana, u tre}ojetapi, Borac je diktiraojak tempo i uspe{no odole-vao svim napadima, ali jena malim te{kim krugovi-ma ponestalo snage, tako daje iskusni Ivan Stevi} po-mogao Danilovi}u da stig-ne do ciqa sa glavnim kon-kurentima i ne izgubi vre-mensku prednost. U ovojetapi pobedio je Ma|ar,
koji nije bio konku-rent za visok pla-sman, a Danilovi}je bio deseti.
U generalnomplasmanu MarkoDanilovi} je bioukupni pobednik uapsolutnoj konku-renciji i u katego-riji voza~a do 23godine. Ovo je we-gov najve}i uspeh iprva me|unarodnapobeda.
U revijalnoj tr-ci Zekavica je bio{esti, dok su pobe-du odneli Italija-ni.
DANILOVI] POBEDNIK„GEMENC KUPA”
NEPOBEDIVE ^A^ANKE
Na Evropskom prvenstvuu Rumuniji najve}u pa-
`wu i dominaciju na terenuizmamio je `enski kata timza koji su se borile MarijaPaunovi}, KK Nemawa i~lanice KK ^a~ak Aleksan-dra Ili} i Ana Brajovi}.Wih tri su nakon osvajawasvetskog prvenstva u ^e{koj2013, pokazale su superior-nost i u Evropi. Uspele suda pobede i Rumunke koje suva`ile za apsolutne favo-ritkiwe.- Nije lako iza}i na tatamii odraditi apsolutno bezgre{ke, kada su sve o~i upr-te u vas, a `eqa za pobedom imedaqom ja~a od svega. Dra-go mi je da smo radom potvr-dile kvalitet, jer smo drugiput uzastopno bile boqe odnajve}ih favorita - ka`eAleksandra. Wih tri su imale malo vre-mena da se pripremaju za na-
stup u Rumuniji, ali im na-porni treninzi nisu te{kopali.- Drago mi je {to nam je tre-ner kudo kluba Obli} Slo-bodan Jovanovi} dozvolioda koristimo wegov pro-stor. Treninzi su nam zaistabili zadovoqstvo - potvr|u-je Ana.Marija isti~e veliku za-hvalnost trenerima ZoraniKoji} i Milo{u Seni}u:- Zadovoqstvo je kada vam ve-liki {ampion, kao {to jeZorana Koji} ukazuje na gre-{ke, mane, vrline. Posebno{to je i sama nekada bilaprvakiwa sa svojim kata ti-mom.Wih tri }e nastaviti da svojgrad i dr`avu predstavqajuna najboqi mogu}i na~in, akada su se u Rumuniji popelena pobedni~ki tron, cela re-prezentacija Srbije pevalaje himnu “Bo`e pravde”.
I ^AAK NA KUPU SRBIJEPARTIZANKAO NAGRADAUSPE[NESEZONE
DOMINACIJA^A^ANSKIHPLIVA^A
Prva grupa do 14 godina1. \ur|ina Parezanovi} ^a~ak2. Ilija Jovi}evi} Po`ega3. \or|e Bojovi} Zabla}e
Druga grupa do 10 godina1. \ur|a Radmilovi} ^a~ak2. Du{an Vukojevi} Lu~ani3. Du{an \or|evi} Lu~ani
Tre}a grupa do devet godina1. Martin @ivkovi} ^a~ak2. Aleksandar Ranitovi} ^a~ak3. Aleksa Popovi} ^a~ak
^etvrta grupa do sedam godina1. Tatjana Kova~evi} Lu~ani2. Nina \uri} Po`ega3. Nikola Vuli}evi} ^a~ak
Peta grupa do pet godina1. Jakov ]irjani} Po`ega2. Sun~ica Sofronijevi} Po`ega3. Jovan Te{i} ^a~ak
Ronila~ki klub ^a~ak or-ganizovao je 8. juna klup-
sko takmi~ewe u plivawu nabazenu Velnes centra u Ov-~ar Bawi. Takmi~ilo setridesetak de~aka i devoj~i-ca iz Po`ege, Lu~ana i ^a~-ka u pet kategorija. Organi-zator je pliva~ima koji suosvojili prva tri mestaobezbedio medaqe. Dodeqe-ne su i dve posebne nagradeAtoniji Kova~evi} (3), naj-mla|oj takmi~arki i najno-vijem ~lanu RK ^a~ak LukiVitasu (5). Na kraju takmi-~ewa svi su u`ivali u neza-boravnom dru`ewu i odli~-noj hrani.U RK ^a~ak i daqe je aktue-lan upis novih ~lanova.Uskoro }e po~eti da treni-raju podvodne ve{tine, di-sciplinu koja je kod nas jo{uvek novina. Z. J.
Zbog otklawawa posledi-ca polave, bazeni najve-
rovatnije ne}e biti otvore-ni za kupa~e 15. juna. Kakonajavquje direktor Sport-skog centra “Mladost” AcoJakovqevi}, sezona kupawapo~e}e za 10 do 15 dana. - Cene nismo mewali od2008. godine. Dnevna kartako{ta 150, mese~na 1.900, asezonska 3.200 dinara - pod-se}a Jakovqevi}.
Фудбалери БИП-а нови су чланови кадетске лиге западне Србије.
У првом мечу баража за попуну кадетске лиге фудбалери БИП-а савладали су Соко из Бајине Баште са 3:1. Реванш је требао да се игра наредног викенда у Бајиној Башти, али су гости због лоше финансијске ситуације одустали.
- Ово је велики успех нашег клуба. Испуњени су циљеви и амвбиције клуба. Екипа ће бити појачана током летњег прелазног рока како би достојно представљала фудбалску средину угледа и реномеа града Чачка-истакао је координатор свих селекција ФК “БИП” Милутин Марушић.
НА ГРА ЂЕ НИ НАЈ РА ДО СНИ ЈИОДР ЖАН ФЕ СТИ ВАЛ ФУД БА ЛА “ДРА ГА ЧЕ ВО 2014”
У част Да на оп шти не Лу ча ни, од 7. до 10. ју на у Спорт ској ха ли у
Гу чи одр жан је Фе сти вал фуд ба ла “Дра га че во 2014”. Фе сти вал је пред-ста вио фуд бал као игру задовољства и сре ће. За раз ли ку од ли га и тур-ни ра, ни су на гра ђи ва ни го ло ви не-го нај леп ша екип на и по је ди нач на радовања. По сле утак ми ца, де ца су се забављала извођењем пе на ла, сло бод ним жонглирањем и шта фет-ним игра ма. Уме сто пе ха ра, ку ћи су
по не ли ди пло ме, медаље и чо ко ла-де.
- Фе сти вал фуд ба ла је по ка зао да је такмичење нај мла ђи х игра и задовољство, и да се на те ре ну не чу ју са мо „ви ка” тре не ра и сва ђе родитеља. Ова кве ма ни фе ста ци је по бу ђу ју искон ску љубав пре ма фуд-ба лу и тре ба ло би да их ор га ни зу ју и дру ги гра до ви - рекао је Љубодраг Ла ки Ста нић, ди рек тор ФК Гу ча.
AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNISTANOVI SVIH STRUKTURA.
060/434-2-190
OGLASI42 PETAK 13. JUN 2014. GODINE
NEKRETNINE - PRODAJA
PRODAJEM dvosoban stan uvlasni{tvu. Tel. 064/ 134-1-364PRODAJEM dvosoban stanna Keju, 2. sprat, CG, 31. 000evra. Tel. 064/ 317-1-701PRODAJEM jednoiposobanstan P-49 m2, cena 27.000eura, korekcija. Tel. 060/43-42-190PRODAJEM dvosoban stan,mawi, Nemawina. Cena 22.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490PRODAJEM dvoiposobanstan p-53 m2, cena 35.000eura, korekcija. Tel. 063/691-761PRODAJEM trosoban stanP-62 m2, cena 27.000 eura,korekcija. Tel. 032/342-190PRODAJEM dvosoban stanod 53 m2, na Alvaxinici, 4.sprat, CG. Tel. 060/ 349-8-490PRODAJEM jednosobanstan, 3. sprat, CG, blizupijaca. Tel. 060/ 349-8-490PRODAJEM dvosoban stanP-52 m2, cena 28.000 ura.032/342-190PRODAJEM jednosoban stanP-43 m2, cena 27.000 eura,korekcija. Tel. 063/691-761PRODAJEM jednoiposobanstan P=33 m2 u centru grada,CG, lift. Tel. 064/ 158-93-63PRODAJEM dvosoban stanP-57 m2, cena 26.000 eura,korekcija. Tel. 060/76-76-064PRODAJEM dvoiposobanstan P-54m2, cena 29.00 eura.Tel. 060/76-76-064PRODAJEM jednoiposobanstan P-49 m2, cena 27.000eura, korekcija. Tel. 060/76-76-064PRODAJEM stan od 65 m2, uQubi}skoj ulici, 2. sprat.Tel. 060/ 731-8-148PRODAJEM stan od 58 m2 ucentru, 3. sprat, CG. Tel.060/ 349-8-490PRODAJEM dvosoban stanP-45 m2, cena 26.000 eura,korekcija. Tel. 060/76-76-064PRODAJEM dvosoban stanP-56 m2, cena 30.000 eura,korekcija. Tel. 063/691-761PRODAJEM dvori{ni stanP-47 m2. Cena 26.000 eura.Tel 060/43-42-190PRODAJEM dvosoban stanna Avlaxinici u zgradama odfasadne cigle, cena: 36.500eura. Tel. 064/ 158-93-63PRODAJEM jednosoban stan43m2. [iri centar. Tel.065/345-541-1
PRODAJEM trosoban stanP-67m2, cena 37.000 eura,korekcija. Tel. 032/342-190PRODAJEM stan od 53 m2,VP, TA, centar, cena 26. 000evra. Tel. 060/ 348-9-270PRODAJEM dvosoban stanP-50 m2, cena 28.000 eura,korekcija. Tel. 060/43-42-190PRODAJEM dvosoban stanP-55 m2, cena 34.000 eura.Tel. 060/76-76-064PRODAJEM nov stan P= 38m2 u blizini O[ MilicePavlovi}, 3. sprat. Tel.064/673-29-69HITNO prodajem dvosobanstan P=57 m2 u Aveniji uzgradama od fasadne cigle,cena: 28.000 eura. Tel.064/673-29-69PRODAJEM dvosoban stanP-49 m2, cena 32.000 eura,korekcija. Tel. 032/342-190PRODAJEM stan od 52 m2na Keju, 3. sprat. Cena 28.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM stan P=54 m2,renoviran na Avlaxinici,cena: 24.000 eura. Tel.064/673-29-69PRODAJEM jednoiposobanstna P= 46m2, Avenija 1. Tel.064/158-93-63PRODAJEM dvosoban stanP-57 m2, cena 29.500 euramkorekcija. Tel. 063/691-761PRODAJEM stan od 51 m2 ustrogom centru, cena 480evra/ m2. Tel. 064/ 158-93-63PRODAJEM dvosoban stanP-49 m2, cena 25.000 eura,korekcija. Tel. 063/691-761PRODAJEM dvosoban stanP=50 m2 kod Hotel Morave,2. sprat. Tel. 064/673-29-69PRODAJEM dvosoban stan53m2, na Avlaxinici, cg,terasa. Cena 25.000e. Tel.065/346-541-1PRODAJEM stan od 47 m2na Zlatiboru, dvoiposoban,3. sprat, sa name{tajem. Cena47. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490PRODAJEM jednosoban stanP=36 m2 sa CG u bliziniHotel Morave. Tel. 064/ 673-29-69PRODAJEM stan P= 42 m2,novija gradwa, u bliziniHotelMorave, CG. Tel.064/158-93-63PRODAJEM garsoweru naQubi} keju, cena: 15.000 eura.Tel. 064/158-93-63PRODAJEM dvosoban stanp-53m2. Cena 29.500 eura.Tel. 060/43-42-190HITNO prodajem jednosobanstan na Qubi} keju P=33 m2,
cena: 16.000 eura. Tel.064/158-93-63PRODAJEM dvosoban stanP-57 m2, cena 31.000 eura,korekcija. Tel. 060/76-76-064PRODAJEM ku}u od 40 m2ucentru ^a~ka, povoqno. Tel.064/ 208-6-115, 034/ 384-044PRODAJEM stan 51m2 ucentru. Cena 26.000 evra.Tel. 065/346-541-1PRODAJEM 1/2 ku}e ilimewam za Beograd. Povoqno.Tel. 064/ 651-2-123 PRODAJEM ku}u P=120 m2i 6,5 ari placa + pomo}niobjekti, u blizini plave haleu Atenici. Tel. 064/673-29-69PRODAJEM dvosoban stanP= 51 m2 u centru grada,blizu Tempa, povoqno. Tel.064/158-93-63PRODAJEM dvosoban stanP-49 m2. Cena 27.000 eura,korekcija. Tel. 060/43-42-190PRODAJEM sala{ satrenom, veoma povoqno.Sala{ se nalazi u selu Zeoke.Tel. 064/ 494-2-268, 064/ 448-0-275PRODAJEM vo}wake 2 i 3klase, upisani u listunepokretnosti. Tel. 064/ 339-9-084PRODAJEM garsoweru naQubi} keju, 26 kv. Tel.063/349-333PRODAJEM odli~an stan P= 58 m2 na Qubi} keju, 2.sprat. Tel. 064/158-93-63PRODAJEM dvoiposobanstan P= 66 m2 u Kalu|erica-ma. tel.064/158-93-63PRODAJEM stan na Qubi}keju (lamela) trosoban, cg,II sprat (mogu}a zamena).Tel. 064/14-14-324PRODAJEM ku}u u ^a~kuili mewam za Beograd.Povoqno. Tel. 064/65-12-123PRODAJEM livadu 1.5 ha, 8km od centra od ^a~ka naputu za Prijevor,asfalt,voda, struja, odobrena grad-wa. Tel. 060/480-555-8PRODAJEM vo}wak potesPajovi}i na relacijiZabla}e - Je`evica kraj puta.Tel. 060/66-188-35PRODAJEM trosoban stanna Gvo`|ari, mo`e zamena zaBeograd. Tel. 065/346-541-1PRODAJEM trosoban stanP=73 m2 + 6 m2, strogi cen-tar,cena: 43.000 eura. Tel.064/158-93-63PRODAJEM vikendicu uLoznici sa 15 ari vo}em,uvedena struja. Tel. 064/462-1222AGENCIJA KULA prodajestanove u izgradwi na
lokaciji ul. dr Dragi{eMi{ovi}a kod Proletera:Lokal: 30 m2 - 1000e/m2 + pdvStanovi: 53 m2-2.0 soban -750e/m2 + pdv72 m2-3.0 soban - 750e/m2 +pdvZavr{etak gradwe kraj 2014.godinePRODAJEM novu ku}u u^a~ku, 2km od centra. Tel.064/200-8007PRODAJEM seoskodoma}instvo, ku}u saoku}nicom, selo Radovi}ikraj Po`ege. Tel. 031/381-71-44 i 065/6450-287
NEKRETNINE- IZDAVAWE
IZDAJEM na Vo`dovcudvosoban poluname{ten stan,nov, CG, gara`a. Tel. 064/292-3-812IZDAJEM sobu sa upotre-bom kuhiwe i kupatila,Beograd - Cerak. Tel. 032/341-948IZDAJEM dvosobannename{ten stan, posebanulaz, ku}a, sve odvojeno. Tel.032/ 332-761IZDAJEM ku}u, zasebnodvori{te za stambeni iliposlovni prostor. Tel. 060/363-8612IZDAJEM poluname{tenjednoiposoban stan,Qubi}ska, nov, na du`iperiod. Tel. 064/ 148-6-958IZDAJEM 1 ar placa,pogodno za trafiku ilimonta`ni objekat. Tel. 060/363-8612IZDAJEM 1.0 sobannename{ten stan, ima kuhi-wu. Tel. 065/346-541-1IZDAJEM lokal od 15 m2 uDraga~evskoj ulici. Cena 40evra. Tel. 032/ 334-218, 064/201-8-845IZDAJEM lokal od 53 m2, uG. Milanovcu u glavnojulici. Tel. 060/ 575-8-700,032/ 727-026IZDAJEM gara`u uDraga~evskoj ulici. Tel. 064/995-0-345IZDAJEM vrlo povoqnodvosoban nename{ten stan sagrejawem, lokacijaCigamala. Tel. 5372-816,064/5426-726IZDAJEM name{tenu gar-soweru. Tel. 065/346-541-1U SOKO BAWI izdajemapartmane i sobe sa kupatil-ima. Tel. 064/30-22-419
IZDAJEM jednosoban stanna Qubi} keju, nename{ten.Useqiv od 1. juna. Tel.064/864-71-71IZDAJEM jednosoban novstan, cg, prazan, ulicaPigova (park). Tel. 060/026-10-60IZDAJEM ku}u u centu,ulica Lomina, 90m2, renovi-rana, name{tena, cg, klima.Tel. 063/603-984IZDAJEM kancelarije uObili}evoj ulici, najpovo-qnije. Tel. 063/635-033IZDAJEM dvosoban polu-name{ten stan, TA, kod med-icinske {kole. Tel. 032/712-547IZDAJEM jednosobanname{ten stan u Beogradu,kod Kaleni} pijace. Tel.064/19-11-911IZDAJEM nename{ten stanod 55m2 u {irem centru^a~ka. Tel. 064/5720-519IZDAJEM noviji 2.0 sobanname{ten stan. Tel. 065/346-541-1IZDAJEM name{tenu ku}uod 45m2 u {irem centru^a~ka, povoqno. Tel.064/5720-519IZDAJEM poluname{tenstan u ku}i, u Qubi}u, pose-ban ulaz, 35kv, ulica 39, broj12. Tel. 354-767IZDAJEM stan 38m2, Isprat, cg, terasa, naAvlaxinici. Tel. 060/34-984-90IZDAJEM garsoweru sa cg uzgradi na Qubi} keju. Tel.032/346-460 i 061/815-43-95IZDAJEM stan za letovaweu Bau{i}u. Tel. 341-948IZDAJEM lokal u glavnojulici mu GorwemMilanovcu, 53m2, grejawe nagas. Tel. 032/727-026, 060/575-8-700IZDAJEM garsoweru usoliteru na Qubi} keju, 26kv. Tel. 063/349-333IZDAJEM lokal u strogomcentru ^a~ka, pored Galije,11kv, cg, klima. Tel. 064/923-238IZDAJEM name{tendvosoban stan kod gradskogparka, 2. sprat, cg, ktv. Tel.064/182-83-78IZDAJEM poslovni prostor200kv, pogodan za sve delat-nosti, a posebno za {ivare.Tel. 064/031-70-72IZDAJEM dvosobanname{ten stan u uliciKraqa Milo{a. Tel.064/031-70-72IZDAJEM stan u Bau{i}uza letovawe. Tel. 061/60-900-
44IZDAJEM stan kod Vuka uBeogradu za studentkiwe.Tel. 063/843-414-9
PLACEVI
PRODAJEM plac uLoznici, Topalovo brdo.Cena 800 evra ar. Tel. 064/158-76-61PRODAJEM placeve od 17 ai 7 a, u centru Kotra`e. Tel.011/ 88-485PRODAJEM placeve kodSpomen parka. Tel. 062/ 964-2-896PRODAJEM plac od 5 do 10ari, sa svim prikqu~cimakod Slobode. Tel. 064/ 544-0-508PRODAJEM plac od 12 ara,Qubi} brdo, blizina rasad-nika. Cena 5. 000 evra. Tel.063/ 868-1-371PRODAJEM plac od 25 ari,mo`e i u delovima, uKulinova~kom poqu. Tel.064/ 471-74-83PRODAJEM plac od 30 arisa ku}om u Prijevoru naskretawu za {kolu, na trasiKoridora 11. Tel. 064/ 353-2-709PRODAJEM dve parceleukupne povr{ine 1 ha 30 ari,u Gorwoj Gorevnici, poredputa. Tel. 032/ 880-339, 061/710-20-71PRODAJEM plac u Atenici13 ari, mo`e zamena za razno.Povoqno! 062/755-020PRODAJEM parcelu od 1.56ha, prva klasa, voda, struja, uZabla}skoj Baluzi. Tel. 064/177-07-67PRODAJEM imawe sa dveku}e u Pakovra}u, pored{kole. Tel. 064/ 196-4-705PRODAJEM plac naZlatiboru - Vodice. Tel.061/732-47-95PLAC na Qubi} brdu 12ari, blizu rasadnika. Cena5.000 eura. Tel. 063/868-13-71PRODAJEM plac nan Suvombregu, 4 ara. Tel. 5549-204PRODAJEM livadu 1,5 h, 8km od centra ^a~ka na putuza Prijevor, asfalt, voda,struja, odobrena gradwa. Tel.060/480-555-8PRODAJEM 4,5 ha zemqe,selo Ber{i}i zaseok Gali~,ku}a-{tala. Tel. 063/602-974PRODAJEM placeve naplanini Ozren, kodSokobawe, na mestu zvanomVlasina. Tel. 069/30-22-419HITNO prodajem vo}wake iplaceve oko 4km od centraIvawice i blizini vazdu{nebawe Anemija. Tel. 064/33-99-084GOLIJA, plac 6 a, dozvoqe-na gradwa 063/66-00-20 PRODAJEM parcelu 1.2 ha uPreqini, blizu Intereksa.Tel. 064/0045-726PRODAJEM plac 10 ari,kmeni most, voda, vajat naplacu. Tel. 060/754-50-11
IZDAJEM lokal u Uli-ci cara Lazara 23, kod“Xamije”. Povr{ina lo-kala, sa ~ajnom kuhiwomi sanitarnim ~vorom je29 m2. Lokal ima cen-tralno grejawe. Opre-mqen je kao frizerskisalon, a pogodan i zadruge delatnosti. Tele-fon za kontakt: 064/ 150-5-675
PRODAJEM plac od17. 7 ari kod "Slobode", 2 km od cen-tra. Cena 800 evra / ar.Asfalt do placa.Dozvoqena gradwa.Tel. 063/ 667-494, 063/667-484 Jovan
PRODAJEM stan naAlvaxinici, name{ten.Tel: 064/36-66-325
POVOQNO PRODAJEM!^ETVOROSOBAN , NOV,ODMAH USEQIV,UKWI@EN , STAN NALOKACIJI “GVO@\AR”U ^A^KU. STAN SENALAZI NAPOTKROVQU, IZNAD 2.SPRATA, UKWI@ENEREDUKOVANEPOVR[INE OD 74 M2, APOSEDUJE STAMBENIPROSTOR POVR[INEPODA OD 100 M2, IDODATNI PROSTOR ZAOSTAVE POVR[INEPREKO 20 M2. CENASTANA 600 E/ M2. KON-TAKT TELEFON-VLAS-NIK STANA 064/ 051-8-002
NAJJEFTINIJE [OFER[AJBNE ZA SVE VRSTEAUTA, KOMBIJA,KAMIONA I AUTOBUSA.NABAVKA, PREVOZ,UGRADWA. POSEBANPROLE]NI POPUST.TELEFONI: 032/800 200i 063/606 979.
PRODAJEM stan43+3m2, Qubi} kej,lamela B, III sprat, uve-den gas. Cena 25.000eura. Tel. 064/834-51-49
OGLASI / ^ITUQEPETAK 13. JUN 2014. GODINE 43
Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u UliciJugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a.
Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60
Dana 7. 6. 2014. umro je na{
BEKROLEKI]
U subotu 14. 6. navr{ava se 10 godina od smrti
DRAGICEDO[EN
U subotu 14. 6. navr{ava se 10 godina od smrti na{e
DRAGICEDO[EN
U sredu, 11. 6. 2014. navr{ava se PET GODINAod kako nije sa nama na{a draga
Na{a te qubav nije spasila,na{e te suze ne}e vratiti, ali}emo se}awem na tebe pobeditivreme. Previ{e smo s tobom
izgubili da bi smo utehu tra`ili u vremenu, koje nijelek ve} tiha patwa i ve~na tuga.
Suprug BUQO, }erke VERA i BRANKAsa porodicom
17181
STANIMIRKACAKA
NENADOVI]
MIODRAG13. 6. 1991 - 13. 6. 2014.
DOBRILA24. 12. 2005 - 13. 6. 2014.
KARAJI]Uvek ste sa nama, se}awem i uspomenama ~uvamo vas odzaborava.
K}erke: MILENA i SNE@ANA17180
Sahrana je obavqena 10. 6. 2014. na ^a~anskom grobqu.Vole ga i pamte wegovi najmiliji
MARICA, MIRA, MILA,ANICA, LAZAR i DRAGAN
17177
Tog dana u 16 ~asova na^a~anskom grobqu dava}emopomen.
Sa tugom `ivimo bez tebe i s ponosom te pomiwemo.Nismo te mogli sa~uvati od smrti, ali sa~uva}emo teod zaborava.
Tvoj brat @IKO, sestra LENKA sa porodicom17178
Tog dana u 16 ~asova na^a~anskom grobqu dava}emopomen.Qubav je prevelika, bolprete{ka, a tuga za tobom
ve~na. Malo je re~i da bi smo rekli koliko namnedostaje{.
Tvoja }erka DANIJELA sa porodicom17178
RAZNO
PRODAJEM raznu stolari-ju. Tel. 062/80-56-782PRODAJEM fri`ider “Obodin” , odli~an pod garan-cijom. Tel. 032/ 391-680PRODAJEM veliki dvodel-ni fri`ider sa zamrziva~emmarke LG, odli~an. Tel. 032/326-747PRODAJEM vi{e tepiha.Tel. 062/80-56-782PRODAJEM fotequ zamasa`u, pru`a veliki brojkombinacija masa`a, kontro-la preko daqinskog. Pogodnasa welnes i fitnes centre,kao i salone lepote. Tel. 064/945-6-205PRODAJEM masa`er zale|a. Cena 1.000. 00. Tel. 032/334-384PRODAJEM metalnu limenugara`u od 17 m2. Tel. 062/330-731PRODAJEM TEA pe} 4,5 kw.Tel. 062/80-56-782PRODAJEM umati~enesteone junice. Tel. 060/ 065 -05-05PRODAJEM novu trak-torsku korpu, cena 150 evra.Tel. 066/ 910-9-889PRODAJEM postoqa za sun-cobran. Tel. 064/ 294-2-141PRODAJEM ormar sakomodom. Tel. 062/80-56-782OTKUP starih dotrajalih,neispravnih i havarisanihvozila. Tel. 065/ 548-5-855PRODAJEM auto
prikolicu, atestirana saceradom. Tel. 062/755-020PRODAJEM tri mu{ka mal-tezera stara 2 meseca, sapapirima. Tel. 062/ 830-6-636PRODAJEM kau~. Tel.062/80-56-782PRODAJEM dve o~uvaneletwe automobilske gume,~etrnaestice. Tel. 063/84-34-149PRODAJEM tri krave (1 sateletom) i 500 bala ve{ta~ketrave sa detelinom cmiqom itrojkom. Tel. 036/857-678PRODAJEM doma}a jaja ikoziji sir. Tel. 065/425-600-6PRODAJEM belu pamu~nu~ipku, ve}a koli~ina, povo-qno. Tel. 063/84-34-149PRODAJEM drvenegarni{ne raznih veli~ina.Tel. 063/84-34-149PRODAJEM hladno ce|enosuncokretovo uqe. Tel.065/425-600-6PRODAJEM p~eliwadru{tva i rojeve u dbko{nicama. Povoqno. Tel.032/334-218, 064/201-88-45PRODAJEM kamp ku}icutreska 1+2 u ektra stawu ipovoqno. Tel. 064/00-40-754PRODAJEM ro{tiq naplin i pala~inkaru na plin.Tel. 064/24-62-790PRODAJEM vi{e dimenzijazastakqenih prozorskihkrila, po ceni 200 dinara.Tel. 334-346, 065/333-43-46PRODAJEM ~amovu rezanugra|u, prva klasa, 1m3 - 160
PRODAJEM FIAT 500L.Kredit, gotovina. Tel.064/4674-338PRODAJEM LADU NIVU.Kredit, lizing, povoqno zazamqoradnike i pre-duzetnike. Tel. 064/4674-338
USLUGE
USLUGE zidawa dimwaka,pe}i, ~esmi, trotoara. Tel.064/ 536-7-080USLUGE specijalnog zavari-vawa gusa , aluminijuma /cevi / i prohroma.... Tel. 066/910-9-889USLUGE pobijawa cevi zavodu, pumpa u dvori{tu. Tel.064/ 373-0-156USLUGE - povoqno ~asovimatematike. Tel. 065/ 332-1-456USLUGE - pomo} u ~uvawudece i nega starih, medicins-
ka sestra. Tel. 066/ 401-686PREPRAVQAM {poreteSmederevac na dubokalo`i{ta. Tel. 065/405-4940RADIM biznis planove. Tel.063/750-28-93
ZAPOSLEWE
POTREBAN radnik od 35 do45 godina, za rad na autootpadu. Potrebno poznavaweauto delova. Tel. 065/ 548-5-855TRA@IM posao ~uvawedece, starijih lica, trgov-ina... odgovorna, nepu{a~!
Tel. 063/88-77-481POTREBAN frizer sa rad-nim iskustvom. Tel. 060/358-67-10POTREBAN radnik za radna ma{ini za brizgawe plas-tike. 063/640-573
POTREBNA PORODICAKOJA ]E DA BRINE I@IVI SA STARIJOMMU[KOM OSOBOM UPORODI^NOJ KU]I UVUJETINCIMA.USLU@NI TELEFON 032/807 - 06 SRETEN GVOZDEN-OVI]
DEKAN FAKULTETA TEHNI^KIH NAUKA U ^A^KUUNIVERZITETA U KRAGUJEVCU
r a s p i s u j e
K O N K U R S za izbor saradnika
1) jednog saradnika u zvawu asistent, za u`u nau~nu oblast Fizika, sa punimradnim vremenom, na odre|eno vreme od 3 godine.
USLOVI: student doktorskih studija ili magistar nauka iz nau~ne oblastiza koju se bira, kome je prihva}ena tema doktorske disertacije.
Pored op{tih uslova utvr|enih zakonom, kandidat treba da ispuwava uslovepredvi|ene Zakonom o visokom obrazovawu, Statutom Univerziteta, i StatutomFakulteta tehni~kih nauka.
Uz prijavu prilo`iti: biografiju, dokaz o {kolskoj spremi, odgovaraju}idokaz nadle`nog organa u pogledu neosu|ivanosti u smislu ~lana 62. stav 4.Zakona o visokom obrazovawu i ~l. 125e. stav 1. Statuta Univerziteta uKragujevcu, spisak nau~nih i stru~nih radova, kao i same radove.
Prijavu sa dokazima o ispuwavawu uslova konkursa dostaviti na adresu:Fakultet tehni~kih nauka u ^a~ku, Svetog Save 65, u roku od 15 dana od danaobjavqivawa konkursa.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.
^ITUQE
POSLEDWI POZDRAV
ALEKSANDRU SA[IMARJANOVI]U
Neka te an|eli na nebu ~uvaju.
Baba ZORA i stric GORAN sa porodicom17191
POSLEDWI POZDRAV
ALEKSANDRU SA[IMARJANOVI]U
Da si na nebu kao i na zemqi vedar,raspolo`en, nasmejan...
PORODICA GAVRILOVI]17192
POSLEDWI POZDRAVDRAGOM UNUKU
ALEKSANDRU SA[IMARJANOVI]U
1987- 2014.
ALEKSANDAR SA[AMARJANOVI]
Re~i jesu ono {to nas upozna i ve`e, ali ponekad nisu dovoqne.Ne postoje re~i. Nije ih mogu}e na}i. Qubav je ono {to nas spaja. Uspomena je ono {to ostaje.Bi}e{ na{a zvezda vodiqa kojoj }emo se uvek vra}ati.Zatvara{ o~i, odlazi{ negde, ali samo ti ma{emo dok odlazi{ na putovawe. Do slede}eg vi|ewa nosi}emo te u svojim srcima.
PORODICA MARJANOVI]
17190
Izgubile su tetke svog junaka!
ALEKSANDAR SA[AMARJANOVI]
1987 - 2014.
Sawam stra{an san... Budim se, stra{nija mi java.Videh te i uverih se,ali i daqe ne verujem.Ne `elim da verujem da vi{e nikada ne}u videti taj osmeh koji je svuda zra~io i tu lepotu koju je retko ko imao...Molim Boga da te primi u carstvo nebeskoi da nam te an|eli ~uvaju...Zauvek }e `iveti u na{im mislima i srcima na{ qubimac.
TVOJE TETKE: SVETLANA i JELENA, bra}a NEMAWA STEFAN, sestra MARIJA, i te~e MA@O i MARKO
17188
44 PETAK 13. JUN 2014. GODINE
Ugasila se na{a najsjajnija zvezda...Nemi ostado{e da te zauvek oplakuju,
tvoji deda MI]O i baba NEVA17189
Pre DVE GODINE, 16. junaupokojila se na{a majka
PAVLENIJA URO[EVI]Okupi}emo se tog dana u 12 ~asovau molitvi za wenu du{u.
PORODICA17184
Dragoj sestri
dava}emo ^ETRDESETOD-NEVNI POMEN u nedequ, 15. juna u13 ~asova na Macanskom grobqu.
S ponosom ~uvamo uspomenu natebe.
Sestra VINKA sa porodicom17165
VERIJEROTIJEVI]
Obave{tavamo rodbinu i prijateqeda je 5. 6. 2014. preminula na{a voqe-
na majka, svekrva, baba i prababa
SARA ARSI]Sahrana je obavqena 7. juna 2014.
Uvek }e{ `iveti u na{im srcima imislima.
Sin RADO[, }erka RADMILA, snaja MILENA,unuci NENAD i LIDIJA sa porodicama
17186
^ITUQE
BANE SPASOJEVI]
SE]AWEna na{eg dragog
ZORANAJANKOVI]A
advokat iz ^a~ka14. 6. 2005 - 14. 6. 2014.
Dana 3. 6. 2014. godine u ve~nost se preseliona{ dragi te~o
TANASKOVUKOMANOVI]
TANE
U petak, 13. 6. 2014. godine navr{ava se 40 tu`nihdana od iznenadne smrti na{eg dragog supruga i oca
REQE MARJANOVI]A
1949 - 2014.
Dana 15. 6. 2014. godine navr{ava se PET GODINAod smrti na{eg dragog
MI[EMI[KA
VRANI]A
3. 6. 2014.preminuo je na{ dragi
TANASKOTANE
VUKOMANOVI]1922 - 2014.
PETAK 13. JUN 2014. GODINE 45
Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`etepredati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske
armije, broj 1 (preko puta hotela),kod Blagoja Marjanovi}a.
Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60
Dana 10. juna 2014. godine, preminuo je moj dragi suprug
SLAVI[A MARINKOVI]7. 4. 1927 - 10. 6. 2014.
iz Parmenca
POSLEDWI POZDRAVsvom ocu, svekru i dedi
SLAVI[I MARINKOVI]U7. 4. 1927 - 10. 6. 2014.
Dana 10. juna 2014. godine preminuo je na{ dragiotac, svekar i deda
SLAVI[A MARINKOVI]7. 4. 1927 - 10. 6. 2014.
Hvala ti za sve {to si u~inio za nas.Sin PREDRAG, snaha VESNA,
unuk \OR\E i unuka \INA17173
SA PONOSOM I QUBAVQU USPOMENU NAWEGA ^UVA.
PORODICA JANKOVI]17175
Tvoju dobrotu, veliko plemenitosrce u kome je bilo mesta za sve
nas ne}emo nikad zaboraviti.S tugom, ponosom i qubavqu ~uva}emo uspomenu natebe.
TVOJI NAJMILIJI17167
Sahrawen je 6. 6. 2014. na Novomgrobqu u Beogradu.
Uspomenu na wegov plemenitilik zauvek }e ~uvati uz neizmernu zahvalnost ipo{tovawe
QUBI[A i ZDRENKA LEVAJAC, DRAGICAi VI]O KAPLAREVI] sa porodicom
upl.
Dana 16. 6. 2014. u 14 ~asova dava}emoDVOGODI[WI POMENna Kulinova~kom grobqu.
WEGOVI NAJMILIJI17169
Uvek }e{ `iveti u na{im srcima i mislima.TVOJI NAJMILIJI: majka DRAGOMIRKA,
otac VEQKO, supruga DARA, sin IVAN i sestraNEVENA sa porodicom
17168
Ispra}aj je obavqen, po wegovoj `eqi, uz prisustvo~lanova naju`e porodice, 6. 6. 2014. u porodi~nojgrobnici na Novom grobqu u Beogradu.
PORODICAupl.
Sahrana je obavqena 12. 6. 2014. Mnogo je lepihuspomena da te ve~no pamtim, da o tebi s ponosom
pri~am. Ovim putem `elim da se zahvalim medicin-skom osobqu odeqewa: ortopedije, intenzivne nege i
odeqewu za polijativnu negu ^a~anske bolnice.Tvoja supruga RADIKA
17171
Uspomenu na wega ~uva}e wegovi najmiliji:sin DRAGI[A, snaha NADA, unuk SLAVI[A,
snaha MIRA i praunuk MATIJA17172
Dana 18. 6. 2014. godine navr{ava seDVE GODINE od smrti na{eg dragog
Ne postoji vreme koje }e te uzetiod nas. Ako je tvoje srce moraloda stane, na{a qubav i se}awe
nikad ne}e prestati. Ti spava{ snom an|ela, a mi te~uvamo u na{im srcima i nedamo te zaboravu.
TVOJI NAJMILIJI: MILKA,DU[ICA i SLAVICA
17185
MILO[ATUTUNOVI]A
Dana 16. 6. 2014. godine, navr{ava se GODINADANA od smrti na{eg dragog i voqenog
MIROSLAVAPROKOVI]A
iz ^a~ka1952 - 2013.
Tu`na i bolna istina je da ve} godinu dana nisi sanama. Koliko nam nedostaje{ najvi{e znaju oni {to sute iskreno voleli.
TVOJI: supruga MICA, }erka DRAGA, zetDEJAN, unuci MILICA i \OR\E
17179
^ITUQE
Dana 17. juna navr{ava se ^ETRDESETbolnih dana od smrti moje voqene sestre
KOVIQKE KOLERAJ^EVI]
ro|ene JANKOVI]
Se}awe na tvoju nesebi~nu qubav, dobrotu itvoje suze kada sam dolazio i polazio za[vedsku, nikada ne}e biti zaboravqene.Za tobom }e uvek `aliti tvoj brat BRANKO
JANKOVI] iz [vedske sa porodicom
fak.
Dana 17. juna navr{ava se ^ETRDESET tu`nihi bolnih dana od smrti moje drage sestre
KOVIQKE KOLERAJ^EVI]
ro|ene JANKOVI]
Pro|e tu`nih ~etrdeset dana od tvog preranogodlaska. Nadali smo se da }e{ jo{ dugo biti sanama jer to si zalu`ila svojom dobrotom i ple-
menito{}u.
Tvoj brat BO[KO JANKOVI]iz [vedske sa porodicom
17170
Dana 17. juna navr{ava se ^ETRDESET tu`nih dana od smrti na{e voqenesupruge, majke i bake
KOVIQKE RAJ^EVI]1949 - 2014.
Bio si nam drug, prijateq i brat. Hvala za sve {to si u~inio za nas.Tvoji voza~i "AS" taksija
Prete{ko je shvatiti bolnu istinu da te vi{e nema. Vreme koje dolazi ne}eizbrisati se}awe na tvoje plemenito srce u kome je bilo mesta za sve nas.
Dok smo `ivi `ive}e{ i ti sa nama.
TVOJI NAJMILIJI: suprug BRANKO, sin ACO, }erka KA]A,snajka DANIJELA, zet TASKE, i unuci LUKA, LENA i VASILIJE
fak.
RAKI]EVI]
ALEKSANDAR SA[AMARJANOVI]
^ITUQE
MIQANA20. 12. 2013 - 20. 6. 2014.
QUBODRAG16. 8. 1996 - 16. 8. 2014.
]OSOVI]Draga Majko, pro{lo je POLA GODINE od kada nisi sa nama i 18 godina odtatinog preranog odlaska.Vreme koje je pro{lo ni ono koje dolazi, od kada vas nema, ne mo`e Vas nikadaizbrisati iz na{ih srca u kojima ste ostavili neizbrisiv trag. Mama i tata hvala vam na svemu {to ste u~inili za mene i moju porodicu.Uspomenu na vas zauvek }e ~uvati od zaborava
ZORICA, JOVAN, MARIJA, BOJAN, AN\ELA i MI]KO17161
Pro{lo je PET tu`nihgodina, a uspomenu na
@ARKA^EKEREVCA
11. 6. 2009 - 11. 6. 2014.
~uvajuURO[, BOBAN
i GORAN17183
Dana 21. 6. 2014. navr{avase 6 meseci na{em
OSAM GODINA odsmrti mog dragog sina
MILUTINATO[OVI]A
RADOJICA M. GLINTI]1951 - 2014.
advokat iz ^a~ka
Preminuo je dana 4. 6. 2014.Ve~no zahvalni za tvoju dobrotu. Osta}e{ nam udragom se}awu.
Sestra DESA, sestri} DRAGAN i zet RANKO17182
14. 6. 2014. dava}emoGODI[WI POMEN
Re~i su siroma{ne da objasnebol, ti{ina je vrisak koji se najdu`e ~uje.Da mo`e vreme da se vrati unazad, ni{ta ne bi mewali,samo bi te ja, tvoja Goca i `ivotom ~uvala.Znamo da si i daqe sa nama, da nas i daqe voli{ ipazi{.
TVOJI NAJMILIJI: supruga GOCA, k}i TAWA,sin VLADIMIR, unuke, unuci, snaha i zet
17163
MILIVOJUMATIJA[EVI]U
GRTU1952 - 2013.
Dana 15. 6. navr{ava se OSAM GODINA od smrtina{eg voqenog supruga i oca
Zauvek }e ga ~uvati u srcu wegove
SLAVICA, IVANA i ANA17162
MILUTINATO[OVI]A
13. 6. 2014. navr{ava sePET GODINA
18. 6. 2014. navr{i}e se^ETRDESET GODINA
MARGITI MILANU
SIMOVI]
Ne postoji vreme koje bri{e tugu i donosi zaborav.Zauvek i sa ponosom ~uvamo vas u na{im srcima.
Sin @IKO i unuka SAWA sa porodicom
17160
OGLASII ^ITUQE032/342 - 276
PETAK 13. JUN 2014. GODINE 47
Vreme koje je pro{lonije umawilo moju qubavi bol za tobom.
Neute{na majkaMILKA
17164
Vreme prolazi alise}awe na tebe ostaje zauvek.Neka te u ti{ini ve~nogmira prati na{a qubav ja~aod vremena i zaborava.TVOJI: DU[ANKA, ACO,BRACO, SERGEJ, STA[A
i BEBA17187
MILOMIRUGRUJI^I]U
GRUJU
PETAK 13. JUN 2014. GODINE
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.
BROJ 22 CENA 30 DIN.
wwwwww..ccaaggllaass..rrss
tel. 226-000; 346- 000www.viza-nekretnine.co.rs
GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 13. JUN 2014. GODINE