11.Drustvena pokretljivost

DRUŠTVENA POKRETLJIVOST(DRUŠTVENO KRETANJE)

“A na svijetu stalna samo

mijena jest.”(Parmenid)

Općenito o društvenom kretanju

• Sve je podložno određenim promjenama;• Društvena struktura također je obilježena

promjenama (razvoj i stabiliziranje);• Osobito se društvenim promjenama bavio

osnivač sociologije – Comte (svojom socijalnom dinamikom);

• Bez stalnih promjena društvo bi stagniralo, u konačnici nazadovalo.

Postoji li “zakonitost kretanja” u društvu?

• Izučavanje društvenih promjena vrlo je komplicirano zbog stalnih mijena;

• Društvene promjene su bitno mjesto sociološkog izučavanja;

• Ako ne bi bilo nikakvog zakona (tj. pravila) u razvoju (sve se odvija stihijski) onda nema predviđanja društvenog događanja;

• Ta se pravilnost ili zakonitost otkrivaju znanstvenim istraživanjem.

O pojmu “znanstvenog zakona”

• Znanstveni zakon je, u stvari, znanstvena teorija;

• Otkriće znanstvenih teorija najveći je stupanj znanstvene spoznaje;

• Zakoni i teorije omogućuju “potpuno znanstveno objašnjenje i eksplikaciju uzročnosti pojave”;

• Uz teoriju i objašnjenje pojava imamo “sve uvjete i za predvidljivost pojava”.

Definicijaznanstvenog zakona

• To je

“iskaz, stav, koji izražava, odnosno iskazuje, utvrđuje objektivno postojeću vezu između

pojava.”

• To je “ono što čini opću karakteristiku čitavog niza pojava, kao bit u pojavama”.

Tri bitna svojstva znanstvenog zakona

1. Uopćenost (zakon važi za sve pojave iste vrste);

2. Stalnost (stalno djelovanje zakona, što znači da će do njegovog utjecaja na zbivanja doći uvijek kada se steknu odgovarajući uvjeti) i

3. Predvidljivost (zakon objašnjava uzrok pojava tako da s velikom sigurnošću možemo predvidjeti nastanak istih pojava i procesa u budućnosti).

Oblici društvenoga kretanja

• Društveno kretanje odvija se kroz:

1. Društvene procese

2. Društvene odnose

3. Evolucijom i revolucijom.

1. Društveni procesi

• Postoji radikalno mišljenje koje smatra društvene procese temeljnom stvarnošću koju treba izučavati znanost kao što je sociologija;

• Prema njihovom mišljenju “sociologija je znanost koja se bavi znanstvenim proučavanjem društvenih procesa”;

• Uz društvene skupine, društveni procesi su najvažnije područje istraživanja sociologije;

Što su društveni procesi?

“povezano djelovanje ljudi, odnosno njihovih radnji, akata ponašanja.”

• Društveni procesi su osnova na kojoj nastaju sve društvene pojave;

• Sociologija kao znanost ne treba proučavati samo relevantne složene društvene procese, već i mikroprocese;

• Tu se prednost daje tzv. građanskoj sociologiji.

Vrste društvenih procesa

• Društveni procesi su, dakle:

1. određene radnje i

2. ponašanja pojedinaca

3. potaknute raznim činiteljima (motivima)

što ih razdvaja u nekoliko osnovnih skupina:

Vrste:

1. Materijalni ili idejni;

2. Stvaralački ili destruktivni;

3. Procesi suradnje ili sukoba;

4. Jednostavni ili složeni;

5. Pojedinačni ili društveni;

6. Voljni ili stihijski.

2. Društveni odnosi

“povezano djelovanje ljudi, pri čemu se mijenja ponašanje svakog učesnika odnosa i

proizvodi neka promjena u svijetu.”

• Društveni odnosi vrlo su slični s društvenim procesima;

• Društveni odnos najčešće se shvaća kao odgovarajući oblik očitovanja društvenog procesa;

Tko su nositelji društvenih odnosa?

1. Ljudi kao pojedinci (tzv. individualni odnosi);

2. Odnosi između društvenih skupina (tzv. skupni odnosi, između kojih najčešće stoji država kao posrednik);

• Odnosi se često nazivaju i po nazivima skupina unutar kojih se odvijaju (bračni, obiteljski, klasni, konfesionalni...)

Vrste društvenih odnosa

1. Neprijateljski i prijateljski;

2. Skladni i poremećeni;

3. Trajni i trenutni;

4. Proizvodni i neproizvodni;

5. Eksploatatorski i neeksploatatorski;

6. Dopušteni i nedopušteni.

3. Evolucija i revolucija

• Pitanje evoluitivnog i revolucionarnog razvoja društva;

• Dva najčešće sukobljena pogleda na razvoj društva;

• Evoluitivan razvoj pretpostavlja postepenost, dok revolucionarni pretpostavlja trenutačni i brzi razvoj iz jednog u drugi stadij.

O evoluitivnom razvoju društva

• Evolucija društva – društvo se razvija “kroz postupne kvalitativne i kvantitativne promjene u jednom dugom vremenskom razdoblju”;

• Osnivač evolucionizma Darwin drži kako je ljudsko društvo upravo nastalo u procesu dugotrajne evolucije koju je karakterizirala stalna i surova borba za opstanak;

• Najrazvijenija i najuspješnija društva proizašla su iz dugotrajnih i nemilosrdnih borbi (Runciman).

O revolucijskom razvoju društva

• Revolucija u društvu – radikalna kvalitativna promjena stanja nekog društva, koja se događa u relativno kratkom vremenskom periodu;

• Prečesto favorizirana u odnosu na evoluciju upravo zbog brzine i intenziteta promjena;

• Njezine su posljedice redovito radikalne i korjenite promjene u društvu.

O naravi revolucije

• Može biti:

1. Nasilna ili

2. Nenasilna.• Socijalne revolucije su najčešće nasilnoga

karaktera i plod su zaoštrenih suprotnosti:

1. U proizvodnim,

2. Ekonomskim i

3. Političkim odnosima.

“Sukob” građanske i marksističke sociologije oko revolucije

• Građanski smjer revoluciju ne preferiraju;• Revoluciju smatraju nelegitimnim i

protuzakonitim aktom, uperenim na rušenje postojećeg legalnog ustavnog poretka;

• Marksistički smjer je naklonjen revoluciji;• Revolucija je u službi progresa, dopuštena uvijek

kada radnička klasa svoja prava ne može postići mirnim putem (putem sindikata, štrajka i sl.).

Vrste revolucija

1. Ukoliko se radi samo o promjenama političke vlasti i sustava (jedna vlast zamjenjuje se drugom) onda se radi o tzv. političkoj revoluciji;

2. Dublje promjene samog načina proizvodnje i proizvodnih odnosa nad sredstvima za proizvodnju, kao i zamjena određenih ideoloških i društvenih struktura novim nazivamo socijalnom revolucijom;

Neke od značajnijih revolucija

• 1775.-1783. - američka revolucija – za neovisnost;• 1789.-1793. – Francuska revolucija – protiv feudalizma i

bogate klase;• 1848. – madžarska protucarska revolucija;• XVIII.-XIX. st. – engleska (tzv. industrijska) revolucija;• 1917. – ruska “oktobarska” (ili boljševička) revolucija;• 1956. - madžarska proturuska revolucija;• 1959. – kubanska revolucija;• 1968. - Praško proljeće;• 1971. – Hrvatsko proljeće...