VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA S U B O T I C A DIPLOMSKI RAD PUMPNI SISTEMI ZA POVIŠENJE PRITISKA VODE U VIŠESPRATNICAMA POMOĆU FREKVENTNOG REGULATORA KANDIDAT MENTOR Bogdan Radin Prof. Mr Gal Đula ___________________________________________________________________________ SUBOTICA 2009.god.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA
S U B O T I C A
DIPLOMSKI RAD PUMPNI SISTEMI ZA POVIŠENJE PRITISKA VODE U
VIŠESPRATNICAMA POMOĆU FREKVENTNOG REGULATORA
KANDIDAT MENTOR
Bogdan Radin Prof. Mr Gal Đula ___________________________________________________________________________
SUBOTICA 2009.god.
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
2
PREDGOVOR
Zahvaljujem prof. mr Gal Đuli na mentorstvu i stručnom vođstvu tokom studija i ovog
rada. Prihvatanje izrade ovog projekta za mene je predstavljalo pravi izazov, mogućnost
sticanja novih iskustava i napredovanja u oblasti automatike u profesionalnom smislu.
Zahvaljujem posebno i svojim roditeljima koji su pokazali veliko strpljenje i dali mi
veliku podršku tokom mog studiranja.
Takođe bih se zahvalio Skenderović Ivanu, el.ing. koji mi je stručnim savetima
1.1. OPIS PROBLEMA ................................................................................................. 6 1.2. CILJEVI RADA ..................................................................................................... 7
2.1 TIPOVI POKRETANJA PUMPNIH SISTEMA ..................................................... 8 2.2 REGULACIJA PRITISKA ..................................................................................... 9 2.3 EKONOMSKA OPRAVDANOST REGULISANIH PUMPNIH SISTEMA ........ 11
2.3.1 IZRAČUNAVANJE (ODREĐIVANJE) EKONOMSKE OPRAVDANOSTI REGULISANOG PUMPNOG SISTEMA......................................................... 12
2.3.2 PRIMER OPRAVDANOSTI TROŠKOVA UVOĐENJEM REGULISANOG PUMPNOG SISTEMA ..................................................................................... 13
2.3.3 PRIMER PRORAČUNA .................................................................................. 14
3. REGULISANI PUMPNI SISTEMI ........................................................................... 16
4.1 PREDNOSTI FREKVENTNE REGULACIJE ..................................................... 24 4.2 OSNOVNI TIPOVI SISTEMA NA BAZI FREKVENTNIH REGULATORA ..... 24 4.3 SIGNALI ZADATE VREDNOSTI BRZINE ........................................................ 26 4.4 REGULACIJA PROCESNE VARIJABLE U OTVORENOJ PETLJI ILI
ZATVORENOJ PETLJI ....................................................................................... 28 4.5 UŠTEDA ENERGIJE I BUKA ............................................................................. 29
6.1 NAMENA UREĐAJA.......................................................................................... 38 6.2 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ........................................................................ 38 6.3 TEHNIČKI OPIS ................................................................................................. 39 6.4 UPOZORENJA !!! ............................................................................................... 39 6.5 FABRIČKO POVEZIVANJE E1D FREKVENTNOG PRETVARAČA ............... 40 6.6 FABRIČKO POVEZIVANJE E3D FREKVENTNOG PRETVARAČA ............... 41 6.7 STAVLJANJE UREĐAJA U POGON ................................................................. 42 6.8 OPIS TERMINALA ZA PODEŠAVANJE RADA FREKVENTNOG
PRETVARAČA ................................................................................................... 42 6.8.1 FUNKCIJE TASTERA (KOD TERMINALA ZA RUKOVANJE I
PODEŠAVANJE) ............................................................................................. 43 6.8.2 PROGRAMIRANJE ......................................................................................... 43 6.8.3 MOGUĆE VREDNOSTI ZA PRIKAZIVANJE ............................................... 44
6.9 TERMINAL SA TASTATUROM ZA PROGRAMIRANJE RADA FREKVENTNOG PRETVARAČA ...................................................................... 44
- ugrađeni terminal za podešavanje - ugrađeni ili spoljašnji terminal za rukovanje
- ugrađeni ili spoljašnji terminal za programiranje - RS 485 serijski priključak
- CAN BUS
Davači logičkog upravljanja mogu biti:
- redne stezaljke - ugrađeni terminal za podešavanje
- ugrađeni ili spoljašnji terminal za rukovanje - ugrađeni ili spoljašnji terminal za programiranje
- RS 485 serijski priključak - CAN BUS
6.8 OPIS TERMINALA ZA PODEŠAVANJE RADA FREKVENTNOG PRETVARAČA
2x8 karakterni displej sa 4 tastera
PRIKAZ - u prvom redu terminala se prikazuje izlazna frekvencija, dok u drugom redu prikazuje parametar koji se prethodno izabere preko tastera gore-dole.
PROGRAMIRANJE -u pvom redu se prikazuje ime parametra i redni broj menija, dok u drugom redu vidimo aktuelnu vrednost parametra koja se može menjati. Terminal za podešavanje se samo može koristiti kao ugrađeni.
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
43
6.8.1 FUNKCIJE TASTERA (kod terminala za rukovanje i podešavanje)
◄ (IZLAZ - ESC)
-Izbor između moda za prikazivanje i programiranje
-Kod podešavanja parametara - korak ulevo
- Ponovnim pritiskom se ne snima vrednost parametra koji se menjao
- Kod prijavljene greske prikazuje zbog čega je greška nastala
▼
- Kod moda za prikazivanje - listanje prema dole
- Kod moda za programiranje - listanje prema dole po tačkama menija
- Kod podešavanja parametara predstavlja smanjenje vrednosti
- U modu za rukovanje predstavlja smanjenje vrednosti potenciometra
- Dugme START/STOP, u slučaju dozvole STOP
▲
- Kod moda za prikaziovanje - listanje prema gore
- Kod moda za programiranje - listanje prema gore po tačkama menija
- Kod podešavanja parametara predstavlja povećanje vrednosti
- U modu za rukovanje predstavlja povećanje vrednosti potenciometra
- Dugme START/STOP, u slučaju dozvole START
►ENTER
- Kod moda za programiranje - početak podešavanja parametara
-Kod podešavanja parametara - korak udesno
- Ponovnim pritiskom se snima vrednost parametra koji se menjao
- U slučaju greške - gašenje greške
6.8.2 PROGRAMIRANJE
◄ (IZLAZ - ESC) Izlaz iz moda za prikazivanje i ulazak u mod programiranja
▼▲ Listanje između tačaka menija
►(ENTER) Izbor parametara
◄ ▼▲► Postavljanje vrednosti parametara
►(ENTER) Ponovnim pritiskom snimanje vrednosti parametra (dok blinka kurzor)
◄ (IZLAZ - ESC) Ponovnim pritiskom- izlaz iz parametara bez snimanja
(dok blinka kurzor)
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
44
6.8.3 MOGUĆE VREDNOSTI ZA PRIKAZIVANJE
PRVI RED : - aktuelna frekvencija
DRUGI RED : - struja motora, signal upravljanja, signal regulacije, kontolni signal, mrežni
napon, DC napon, napon motora, kompletni brojač, brojač-u pokretu
Prvi red je fiksan, drugi red može prikazivati bilo koji drugi parameter od navedenih.
Izbor se vrši tasterima▼▲
6.9 TERMINAL SA TASTATUROM ZA PROGRAMIRANJE RADA FREKVENTNOG PRETVARAČA
Led dioda "GREŠKA"
Taster "DISPLAY"
Taster "ESCAPE"
4x16 karakterni
displej
Led dioda "POGON"
Taster "ENTER"
Tasteri za upravljanje radom frekv. pretv.
UPRAVLJACKI TASTERI
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
45
Radna konfiguracija frekventnih pretvarača
Pod radnom konfiguracijom podrazumeva se radni program na PC-u ili na terminalu
sa tastaturom. Terminal i PC mogu biti istovremeno priključeni na frekventni pretvarač, mogu
i paralelno raditi.
Povezivanje sa frekventnim pretvaračem je putem četvorožilnog kabela. (RS 485)
proizvoljne dužine čime je moguće terminal montirati i odvojeno od frekventnog pretvarača,
recimo na vrata upravljačkog ormana.
Na ekranu PC-a se pojavljuje ista slika, jednako se upravlja sa njim kao sa
terminalom, PC se može povezati sa frekventnim pretvaračem putem adaptera RS232/RS485
preko RS485-T redne stezaljke.
Tastatura terminala se deli na dve grupe:
Gornju grupu čine "UPRAVLJAČKI" tasteri i tasteri "DISPLAY", "ESCAPE" i
"ENTER"
Donja grupa se sastoji iz tastera "POZICIONIRANJE - JOG" , "SMER - DIR" ,
"START" i "STOP".
6.9.1 FUNKCIONISANJE DONJIH TASTERA TERMINALA Sa donjim tasterima se upravlja radom frekventog pretvarača ako smo predhodno za mesto
upravljanja odredili terminal. Donji tasteri funkcionišu nezavisno od gornjih što znači ako je
terminal organ upravljanja tada je i u toku podešavanja moguće zaustavljanje ili pokretanje
motora itd.
"POZICIONIRANJE" - U slučaju aktiviranja ovog tastera, motor će se početi rotirati sa
unapred podešenom malom frekvencijom u podešenom smeru. Otpuštanjem tastera motor se
zaustavlja, ponovnim pritiskom motor kreće itd.
Pozicioniranje ima funkciju podešavanja tehnološkog karaktera (na pr. uvlačenje
papira u štamparijama i dr.).
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
46
Taster "POZICIONIRANJE" samo tada deluje ako je pogon predhodno mirovao,
odnosno aktiviranjem tastera "STOP" motor je zaustavljen, ili neposredno nakon uključenja
uređaja.
“SMER “ - Sa tasterom "SMER" vrši se promena smera obrtanja. Višestrukim pritiskanjem
uvek se menja smer na taj način što će se zaustaviti sa unapred podešenim usporenjem, polazi u
obrnutom smeru sa unapred podešenim ubrzanjem i zaleti se na zadatu frekvenciju.
“START “ - Aktiviranjem tastera "START" motor polazi.
“STOP” - Aktiviranjem tastera "STOP" motor se zaustavlja. (Taster STOP ima funkciju
nužnog zaustavljanja i onda kada terminal nije određen za izvor logičkog upravljanja!)
6.9.2 FUNKCIONISANJE GORNJIH TASTERA TERMINALA
Sa tasterima gornje grupe obavlja se komunikacija u okviru menija u cilju podešavanja
podataka i prikazivanja istih.
Zadavanje parametara pogona (na pr. max. frekvencija, vreme zaletanja idr.) obavlja se u
sistemu menija. Sistem menija se sastoji iz tačaka BAZNOG menija iz kojeg se granaju serije
podmenija (struktura grane). Podmeniji se rasčlanjuju do tog stepena na kojem se željeni
parametar može jednoznačno podesiti. Ovakav način zadavanja parametara omogućuje veoma
jednostavno komuniciranje.
Tačke BAZNOG menija određuju logičke grupe parametara:
Na pr. "frekvencije", "digitalni ulazi", "izlazi" itd.
Podmeniji postepeno određuju sve užu grupu programskih parametara tako da se na
kraju dolazi do konkretnog parametra koji se želi podesiti.
Mora se napomenuti da se ne nalazi svaki parametar sa dimenzijama frekvencije u
BAZNOM meniju "frekvencija" a to važi i za ostale parametre, već se oni nalaze na logičnom
mestu za podešavanje.
Između pojedinih nivoa menija se komunicira sa "▲", "▼" vertikalnim kurzorima, u
sledeći podmeni se ulazi tasterom
"ENTER", povratak u predhodni meni sa tasterom "ESCAPE". Kada se stigne na kraj sistema
menija sledi podešavanje.
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
47
Postupak je sledeći:
–U slučaju izbornog grananja "▲", "▼" vertikalnim kurzorima se određuje željeni parametar iz
pomenutog asortimana.
Na primer u meniju 1-3 kod izbora vrste rada moguće je birati između UPRAVLJANJE i
REGULACIJA.
–Kod numeričkog podešavanja to se izvodi sa brojkama.
Između cifara se kreće "◄", "►" horizontalnim kurzorima, ako se na nekoj brojki zaustavlja,
njenu vrednost je moguće smanjivati ili povećavati (dekadna mesta), vertikalnim kurzorima.
Prema gore iza "9" sledi "0" dok na dole iza "0" sledi "9" i vrednost cifre većeg ranga se logički
menja.
6.10 SADRŽAJ MENIJA (BRZI MENI)
Nakon postizanja granične vrednosti tasteri više nemaju dejstva!
OSNOVNI MENI OBJAŠNJENJE, PODMENI VREDNOSTI OSNOVNO
PODEŠAVANJE JEDIN.
11 Zadata vrednost upravljanja
ako je izvor zadate vrednosti upravljanja terminal, onda je izlazna frekvencija propisana vrednost pri upravljanju.
0.1 - 400.0 1.0 Hz
12 Zadata vrednost regulacije
ako je izvor zadate vrednosti terminal, onda je on signalal zadata vrednost regulacije. 0.00 - 100.00 0.00 %
13
Vrsta rada
služi za izbor vrste rada upravljanje
regul.normal
regul.inverzna
upravljanje -
15 Izvor signala upravljanja
služi za izbor zadate vrednosti upravljanja Analogni ulaz 1
Terminal
term.mot.pot.
potenciometar
Analogni ulaz 1 -
16 Izvor signala regulacije
služi za izbor zdate vrednosti regulacije Analogni ulaz 1
Terminal
term.mot.pot.
potenciometar
Analogni ulaz 1 -
17 Proporcionalno pojačanje
parametar regulacije
0.00 - 19.00 0.5 -
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
48
18
Vrema integracije
parametar regulacije. može se ostvariti proporc.regul. , ako Ti = N
N
0 - 2000 1000 ms
21
Vreme zaletanja
i kod upravljanja i kod regulacije, može da se drži u zadatim granicama.
vreme postizanja f max kreće od 0 Hz 0.05 - 3276.7 5.00 s
31
Vreme zaustavljanja
i kod upravljanja i kod regulacije, može da se drži u zadatim granicama.
vreme postizanja 0 kreće od f max 0.05 - 3276.7 5.00 s
32
Vrsta zaustavljanja
služi za izbor zaustavljanja
normalno kočenje
DC kočnenje
normal + DC
R- kočenje
R-koč.+ DC koč.
usporenje
normalno kočenje -
41
Signal zadate vrednosti
vrednost i funkcije zadate vrednosti može se programirati. (mirovanje, 0 V/mA, 4mA)
STOP crta
0 V/mA
4mA
0 V / mA -
42
Signal stvarne vrednosti
donju vrednost je moguće programirati
0 V/mA
4mA 0 V / mA -
43
Digitalni ulaz 1
može se izvršiti izbor zahteva specijalne funkcije
Prekidač START
Taster START
Prekidač SMER
POZICIONIRANJE
SPOLJ. GREŠKA
POTVRDA GREŠKE
STOP
Zaustavljanje
DC KOČNICA
f fix
mot. pot. gore
mot. pot. dole
upravljanje-regul.
Prekidač START -
44 Digitalni ulaz 2 Podešavanje se slaže sa podešavanjem 43. Digitalnim ulazom 1 Prekidač SMER
-
POTVRDA GREŠKE 45 Digitalni ulaz 3
SPOLJAŠNJA GREŠKA 46 Digitalni ulaz 4
47
Nuliranje signala zadate vrednosti motor
potenciometra
nuliranje motor potenciometra se može birati
nema
pri uključivanju
na START
pri izboru SMER-a
nema -
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
49
48
START/STOP motor potenciometra
moguće je izabrati da posle minimalne frekvencije zaustavljanje uzrokuje STOP i iz pozicije stajanja povećavanje uzrokuje START
ne
da ne -
51
Izlazni rele
može se izabrati izlazna funkcija relea.
ako je signal greške < 1% od vrednosti vraća u prvobitno stanje
spreman za rad
signal greške < 1%
rad
napred
rad -
61
Nazivna snaga
služi za upisivanje snage motora kod frekventnog pretvarača. podešavanje je bitno zbog zaštite motora
0.10 - 5.00 zavisi od tipa kW
71
Napon pokretanja
posle starta motora koji stoji, on kreće sa tim naponom.
služi za kompenzaciju omskih gubitaka. 0.0 - 60.0 zavisi od tipa V
81
Maximalna frekvencija
najveća frekvencija koja može da deluje na motor.
ima prioritet nad minimalnom frekvencijom! 0.1 -400.0 50.0 Hz
82
Minimalna frekvencija
najmanja frekvencija koja se može primeniti na motor prilikom kretanja i zaustavljanja. 0.1 - 399.9 1.0 Hz
83
Frekvencija pozicioniranja
tip-režim rada na maloj frekvenciji, većinom služi za pozicioniranje pogona.
može se aktivirati samo iz STOP stanja. 0.1-100.0 5.0 Hz
84
Fiksna frekvencija
ova frekvencija se ostvaruje ako je aktiviran digitalni ulaz na koji je postavljen
bez obzira na izvor signala. 0.1 - 400.00 1.0 Hz
99
Listra grešaka
mogu se pregledati poslednje 4 greške
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
50
6.11 PROGRAMIRANJE FREKVENTNOG PRETVARAČA ZA ODRŽAVANJE KONSTANTNOG PRITISKA – REGULACIJA
BR. MENI OBJASNJENJE MOGUCE VREDNOSTI IZABRANA
VREDNOST
1. VRSTA RADA
1.2. ZADATA VREDNOST (0-100)% 65%
1.3. REGULACIJE IZBOR VRSTE RADA
UPRAVLJANJE REGULACIJA REGULACIJA
1.6.1. IZVOR ZADATE VREDNOSTI REGULACIJE
TERMINAL
AN. ULAZ 1
AN. ULAZ 2
MOTORPOTENCIOMETAR
RS485
TERMINAL
1.7.1. KONTROLA IZVORA STV. VREDNOSTI
AN ULAZ 1
AN ULAZ 2
n IFA
IFA ugla
Momenat
IFA moment
AN ULAZ 1
1.11.1. Ap (PROPORCIOALNO POJAČANJE) (0-9,9) 4
1.11.2. Ti (VREME INTEGRACIJE) (0-2000) N
1.11.4. Ad (FAKTOR PREZASIĆENJA) (0-9,99) 0,00
2. POKRETANJE
2.1.1. VREME ZALETANJA (0,1-5000) 5 sec
2.6. ZABRANA PROMENE SMERA DA ; NE DA
3. ZAUSTAVLJANJE
3.1.1. VREME ZAUSTAVLJANJA tzaus. (0,1-5000) 5 sec
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
51
4. ULAZI
4.1.1. IZBOR ZA ANALOGNI AN UL 1 POTENCIOMETAR
NAPON
STRUJA
STRUJA
4.1.4.1. VIŠI (0-20) 20 mA
4.1.4.2. NIŽI (0-20) 4 mA
4.8. IZBOR MESTA LOGIČKOG UPRAVLJANJA
TERMINAL
REDNE STEZALJKE
RS485 REDNE STEZALJKE
4.9.1. VRSTA SIGNALA ZA PROMENU STANJA
NIVO
IMPULS NIVO
4.9.4. PREKIDAČ ZA UKLJUČENJE I
ILI I
4.11.1. DIGITALNI UL 1 IZBOR:
START P
START T
START SMER
POZICIONIRANJE Na
POZICIONIRANJE Nz
STOP
START P
4.11.2. VRSTA KONTAKTA DIG UL 1 NO
NC NC
6. MOTOR kataloške vrednosti elektromotora - sa tablice tehničih podataka
6.1. PN 1,1 kW,
6.2. UN 400 V
6.3. fN 50 Hz
6.4. IN 2,72A
6.5. nN 2.770 min-1
6.7. OGRANIČENJE MOMENTA MOTORA 120%.
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
52
8. FREKVENCIJE
8.1. f MAKSIMALNO (0-400) 50 Hz
8.2. f MINIMALNO (0-400) 20 Hz
9. DOJAVE (biraju se parametri elektromotoernog pogona koji se žele pratiti)
9.1. 1. RED STATUS
9.2. 2. RED POG. STANJE
9.3. 3. RED f
9.4. 4. RED IMOT
Sa ovakvim podešavanjem imamo inverzno strujnu regulaciju, a odgovara P regulaciji.
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
53
7. GRAFIČKI PRILOZI 7.1 DIMENZIJE I RASPORED ELEMENATA FREKVENTNOG PRETVARAČA ZA ODRŽAVANJE KONSTANTNOG PRITISKA
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
54
7.2 ELEKTRIČNA ŠEMA PRIKLJUČENJA FREKVENTNOG REGULATORA NA PUMPNI SISTEM
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
55
7.3 ŠEMA SPAJANJA RAZVODNOG ORMANA SA FREKVENTNIM REGULATOROM NA PUMPNI SISTEM
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
56
8. SINOPSISI
Srpski
Željeni pritisak u višespratnicama često nije dovoljan za pokrivanje potreba korisnika.
Kao razlog možemo da navedemo ili suviše veliku visinsku razliku između pojedinih
korisnika, ili suviše velike gubitke u cevovodu, prouzrokovani velikom potrošnjom u
određenom dobu dana.
U većini slučajeva ova dva faktora će zajedno uticati na činjenicu da potrebni pritisak u
instalaciji nije ostvaren, zbog čega se javlja potreba za ugradnjom pumpnih sistema za
povišenje pritiska vode regulisane frekventnim pretvaračem. Potrebe pojedinih korisnika za
povišenim pritiskom u instalaciji višim od uobičajenih, kao što su industrijski procesi,
višespratne zgrade, kao i specifični zahtevi sistema za gašenje požara, takođe dovode do
potrebe za ugradnjom regulisanih pumpnih sistema.
Upravljanje pumpama pomoću frekventnog regulatora sa odgovarajućom automatikom,
predstavlja najviši stepeno automatizacije. Upotrebom frekventnih regulatora vrši se
automatsko prilagođavanje rada postrojenja trenutnim uslovima potrošnje, čime se postiže
značajna ušteda u električnoj energiji.
Osnovni cilj je povišenje pritiska vode u objektima u kojim se zahtevani pritisak ne
može obezbediti direktnim priključenjem na gradsku mrežu ili drugi izvor snabdevanja.
Postrojenja mogu da se koriste za pojedinačne objekte, grupe objekata ili manja naselja. Uz
značajnu uštedu energije, stabilnost pritiska na mestu potrošnje je osobina koja ova
postrojenja preporučuje naročito za stambene objekte, bolnice, hotele i tehnološke procese
koji ne trpe oscilacije pritiska vode. Instalacije sa ovim postrojenjima mogu da se koriste i za
protivpožarnu vodu ukoliko su ispunjeni uslovi priključenja hidranata na mrežu pitke vode.
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
57
Mađarski
Az emeletesházakban levő elvárt nyomás sokszor nem kielégítő a felhasználók
igényeivel szemben. Mint érveket fel tudjuk hozni a túl nagy magasságkülönbséget kiemelt
felhasználók között és a túl nagy nyomás veszteségeket a csővezetékekben, melyek a
különböző napszakoktól függő megugró fogyasztás okozza.
Többnyire ez a két tényező együttvéve erőteljesen fog hatni arra tényre hogy nem
megfelelő a nyomás a csővezetékben , és ezzel frekvenciális atalakító szabalyozót
nyomásnövelő szivattyúrendszerek vállnak szükségessé. Az átlagtól eltérően nagyobb
nyomásra tett igény egyedi felhasználóknál mint az ipari rendszerek, emeletes épületek,
különleges tűzoltó renszerek, ugyanúgy szabályzott szivattyurendszer beépitésének
szükségességéhez vezetnek.
Frekvenciális szabályzással és megfelelő automatikával vezérelt szivattyúrenszerek, az
automatizáció legmagasabb szintjét képviselik. Frekvenciális szabályzók hasznalatával a
pillanatnyi fogyasztáshoz mervadóan történik az automatikus átállás ami nagy mennyisegű
energiamegtakarításához járul hozza.
A víznyomás növelése azokban az objektumokban amelyekben az elvárt nyomást nem
tudjuk biztosítani közvetlen kapcsolódással a városi hálózatra vagy más forrásra,fenáll mint
alapcél.
A rendszerek egyéni objektumokra, objuktumok csoportjaira es kisebb településekre
használhatóak. a jelentős energiamegtakarítás mellett, a fogyasztás helyszínén való nyomás
stabilizálása olyan tulajdonság amely ezeket a rendszereket , főleg a lakóterületekre,
kórházakra, hotelekre és technológiai folyamatokra ajánlják amelyek nem tűrnék viznyomás
oszcillációkat. E rendszer csővezetékei tűzoltásra is alakalmazhatóak, amelyben a hidrant az
ivovízhálózatra való csatlakozása mint feltétel ki van elégítve.
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
58
Engleski
Desirable pressure in tall buildings is often not adequate for covering the necessity of
it’s users. As a reason we can cite either too tall altitude discrepancy between single users or
too large loss in the pipeline, which are caused by vast consumption in the certain period of a
day.
In most cases, these two factors alltogather will influence the fact, that the necessary
pressure in the pipeline has not been effectuated, and that’s the breaking point where the need
for installing the pump systems regulated by frequent convertor for boosting water pressure
comes in. The necessities of single users for higher water pressure that exceeds the usual, such
as industrial processes, multistory buildings and unique demands of fire extinguishing
systems, likewise indicate the need for installing the regulated pump systems.
Managing the pumps by frequent regulator with adequate automatics signifies the most
sophisticated level of automatization. By using the frequent regulator, the automatic
adjustment of opetating the alignment due to momentary demands of consumption is being
exerted, which leads to significant saving of electricity.
The main purpose of this is increasing water pressure in buildings where the requested
pressure can not be supplied by direct attachment to the city pipeline or other mode of water
supplying. The alignments could be used for single buildings only, the group of buildings or
even smaller collonies (blocks, parts of town, etc.…). Along with significant powersaving, the
steadiness of pressure at the consuming point interprets the attribute that recomends this
system especially for appartment buildings, hospitals, hotels and technological processes
which can’t stand the variability of water pressure. Instalations with this alignment can be
used as fire extinguishing water only if the conditions of connecting the fire hydrant to
pipeline of drinkable water are satisfied.
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
59
9. ZAKLJUČAK
U ovom radu data je analiza frekventne regulacije pumpnih sistema za povišenja pritiska
vode u višespratnicama. Ovakav način snabdevanja vodom višespratnice, postaje sve češći iz
više razloga, kao što su: konstantan pritisak, ušteda energije, dugovečnost, smanjenje buke,
uštede na troškovima servisa itd. , a pruža i mnogo nivoa zaštite. Takođe, jednostavni su za
ugradnju na, kako nove, tako i na već postojeće pumpne sisteme.
U samom radu opisana je i višestepena centrifugalna pumpa proizvođača “SEVER” i
frekventni pretverač proizvođača “PROCON”. Pokazano je kako programirati pomenuti
frekventni pretvarač, kako ugraditi i ožičiti razvodni orman i kako ga spojiti na novi ili već
postojeći pumpni sistem.
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA DIPLOMSKI RAD
60
10. BIOGRAFIJA
Bogdan Radin rođen 16.06.1981. u Subotici. Osnovnu školu „Kizur Ištvan” u Subotici
sam završio 1996. godine. Nakon toga upisujem srednju tehničku školu “M.E.S.S.Š.” u
Subotici, smer elektrotehničar energetike, koju završavam 2000. godine. Maturski rad sa
temom “Projekat električne instalacije i osvetljenje salona automobila” odbranio sam sa
odličnom ocenom. Kako sam u toku školovanja pokazao afinitet prema grupi predmeta iz
automatskog upravljanja, odlučujem da iste godine (2000.) upišem Višu tehničku školu u
Subotici, odsek elektrotehnika, smer upravljanje i robotika. Položio sam sve ispite predviđene
nastavnim planom i programom na smeru upravljanje i robotika, a zbog potrebe da se
zaposlim, pripremu i odbranu diplomskog rada prolongiram do sada, februara 2009.