1 Kosti glave su pljosnate i nepravilne koje se medjusobno spajaju i obrazuju lobanju i kostur lica. Kosti lobanje (ossa cranii) Cine 4 neparne, sredisne i 2 bocne, parne kosti. Neparne su: potiljacna (os occipital), klinasta (os sphenoidale), sitasta (os ethmoidale) i ceona (os perietale). 1. Os occipitale gradi zadnji- donji zid labanje. Foramen magnum je deli na 4 dela: prednji (pars basilaris) ispred velikog otvora, na gornjoj strani se nalazi zleb (clivus) gde se nalaze produzena mozdina i mozdani most, a na donjoj zdrelna kvrzica (tuberculum pharyngeum); bocni (pars lateralis) paran, sa strane otvora, na donjoj strani je condylus occipitalis za zglobljavanje sa atlasom, a kroz prednji deo se pruza kana 12.zivca (Canalis hypoglossi); zadnji (squama occipitalis) je iza velikog otvora, a 4 jame odgovaraju hemisferama velikog mozga.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Kosti glave su pljosnate i nepravilne koje se
medjusobno spajaju i obrazuju lobanju i kostur
lica.
Kosti lobanje (ossa cranii) Cine 4 neparne, sredisne i 2 bocne, parne kosti.
Neparne su: potiljacna (os occipital), klinasta
(os sphenoidale), sitasta (os ethmoidale) i ceona
(os perietale).
1. Os occipitale gradi zadnji-
donji zid labanje. Foramen magnum
je deli na 4 dela:
prednji (pars basilaris) ispred
velikog otvora, na gornjoj strani se
nalazi zleb (clivus) gde se nalaze
produzena mozdina i mozdani most,
a na donjoj zdrelna kvrzica
(tuberculum pharyngeum);
bocni (pars lateralis) paran, sa
strane otvora, na donjoj strani je
condylus occipitalis za zglobljavanje
sa atlasom, a kroz prednji deo se
pruza kana 12.zivca (Canalis
hypoglossi);
zadnji (squama occipitalis) je iza
velikog otvora, a 4 jame odgovaraju
hemisferama velikog mozga.
2
2. Os sphenoidale se nalazi na bazi lobanje, ispred
potoljacne kosti, razlikiju se sredasni deo, teli i 3 para
nastavka: dva bocna, veliko i malo krilo (ala major et minor)
i jedan veliki klinasti nastavak (processus pterygoideus).
- Corpus, telo je nepravilnog kockastog oblika, ima 6 strana.
Na gornjoj strani se nalazi jama (sella turcica) gde lezi
hipofiza. Prednja i donja strana ulaze u sastav krova nosne
duplja, a srednjom linijom silazi kostani grebe sa cije bocne
strane se nalazi otvor sfenoidalnog sinusa. Na bocnoj strani
tela se nalazi plitak zleb (sulcus caroticus) kojim klizi
a.carotis interna.
- Ala minor je prednji produzetak klinaste kosti, truglastog
oblika u cijoj se bazi nalazi opticki kanal za prolaz n.opticus
i a.ophtalmica.
- Ala major je od malog krila odvojeno pukotinom (fissura
orbitalis superior) kroz koju prolaze grane n.opticusa i 3,4 i
6 mozdani zivac i vene ocne duplje. Blizu njegovog korena
se nalaze 3 otvora: prednji (ovale rotundum) za n.maxilaris;
srednji (foramen ovale) za n.mandibularis; i zadnji (foramen
spinosum) za a.meningea media
- Processus pterygoideus silazi od donje strane korena
velikog krila. U korenu nastavka se nalazi sagitalni kanal
(canalis pterygoideus) za prolaz pterigoidnog zivca i arterija.
3. Os temporale se nalazi na
bocnoj strani lobanje, izmedju
potiljacne, klinaste i temene. Cine je:
piramida (pars petrosa), bubni deo
(pars tympanica) i ljuskasti deo (pars
squamosal).
- Pars petrosa ima oblik cetvorostrane
piramide, ciji je vrh upravljen unutra i
napred, a baza nazad i upolje. Od baze
nadole polazi mastoidni nastavak
(processus mastoideus). Dve gornje
strane ulaze u sastav poda lobanjske
duplje, a na zadnjoj strani piramide se
nalazi unutrsanji usni otvor (porus
acusticus internus) kroz koji ulaze 7. i
8. mozdani zivac. Na donjoj strani se nalazi processus styloideus od koga polaze 3 misica (m.stylohyoideus,
m.styloglossus i m.stylopharingeus). Iza njegove baze se nalazi foramen sthylomastoideum kojim se zavrsava
kanal facijalnog zivca.
- Pars tympanica je tanka plocica plocica koja naleze na spoljnu stranu piramide.
- Pars squamosal – ljuska je gornji deo slepoocne kosti na bocnom zidu lobanje. Donji deo gradi krov vilicne
jame (fossa mandibularis) koja je
napred ogranicena zglobnom kvrgom
(tuberculum articulare). Krov je tanak i
lako moze da prsne. Od spoljnog dela
zglobne kvrge i donjeg dela ljuske pruza
se processus zygomaticus, koji se spaja
sa jabucnom kosti i obrazuje arcus
zygomaticus.
4. Os parietale je temena kost i
nalazi se laterano od srednje linije krova
, izmedju potiljacne, ceone i slepoocne
kosti i ima oblik cetvorostrane ploce.
3
5. Os frontale – ceona kost gradi prednji zid
lobanje i krov ocnih duplji, sastoji se iz: ljuske
(squama frontalis) i horizontalnog lista na kome
se nalaze nosni deo (pars nasalis) i ocni deo
(pars orbitalis). Ljuska na svojoj spoljnoj strani
pokazuje ceonu kvrgu, a deo kod korena nosa se
naziva glabella. Donju granicu ljuske cini margo
supraorbitalis na kojoj se nalazi dva useka za
prolaz krvnih sudova i zivaca iz ocne duplje. A na
spoljnem delu se nalazi processus zygomaticus.
Nosni deo razdavaja ocne delove, na njemu se
nalazi nosna bodlja (spina nasalis), a bocno do
nje odtvor otvor ceonog sinusa (aperatura sinus
frontalis), a iza sitasti usek ceone kosti (incisura
ethmoidalis).
6. Os ethmoidale lezi u dubini baze
lobanje, izmedju ocnih duplji i gradi gornji
deo nosne duplje. Ima oblik terazija i
razlikuju se dva lista, horizontalni i
vertikalni, i dve bocne mase. Vertikalni
list ulazi u sastav pregrade nosne duplje, a
na bazi prednje lobanjske jame obrazuje
petlovu krestu (crista gali). Horizontalni,
resetkasti, list se uvlaci izmedju ocnih
delova ceone kosti, izbusen je sitnim
otvorima za prolaz grancica mirisnog
zivca.
Bocna masa (labyrinthus ethmoidalis)
ispunjen je pneumatcinim celijama koje
skupa cine sitasti sinus.
4
je
najveca parna kost lica. Razlikuju se telo i
nastavci.
Telo (corpus maxillae) ima oblik suplje
trostrane piramide cija baza (facies nasalis)
ulazi u sastav bocnog zida nosne duplje. Na
bazi se nalazi truglasti zjap (hiatus
maxillaris) koji vodi u gornjo vilicni sinus.
Sinus maxillaris ispunjava telo gornje
vilice i njegov nanizi deo odgovara korenu
1.kutnjaka.
Cetiri nastavka su: gornji-ceoni (processus
frontalis); donji-zubni (processus
alveolaris); spoljni-jabucni (processus
zygomaticus); i unutrasnji-nepcani
(processus palatinus).
Zadnja strana gornje vilice gradi prednji
zid podslepoocne jame, gornja ulazi u
sastav ocne duplje, a izmedju zadnje i
gornje strane se nalazi obla ivica koja sa
velikim krilom klinaste kosti gradi donju ocnu pukotinu (fissura orbitalis inferior). Od ove pukotine ka
napred pruza se sulcus infraorbitalis, kojim prolaze istoimeni zivac i arterija. Ovaj zleb se pretvara u kanal i
zavrsava otvorom foramen infraorbitale na prednjoj strani. Na prednjoj strani se nalazi i duboka jama (fossa
canina) koja oznacava mesto gde se nalazio zacetak stalnog ocnjaka.
Na donjoj ivici zubnog nastavka vide se jamice, alveoli dentales,u koje se uvlace koreni gornjih zuba. Zubni
nastavci obrazuju alveolarni luk, arcus alevolais. Na gornjij strani nepca, duz srednje linije vidi se greben koji
se napred zavrsava ostromm prenjom nosnom bodljom (spina nasalis anterior). Na njegovoj donjoj strani, iza
sekutica, nalazi se jama, fossa incisive, sa cijeg dna odlaze ka nosnoj duplji sitni kanalici.
je nosna kost, oblika pravougaone plocice i nalazi se u korenu nosa, ispod ceonog
nastavka gornje vilice
je tanka suzna kost, nalazi se u unutrasnjem zidu ocne duplje.
je cvrsta i kompaktna, povezuje jabucni nastavak gornje vilice sa jabucnim
nastavcima ceone i slepoocne kosti.
, nepcana kost, razlikuju se horizontalni list (gradi zadnju 1/3 kostanog nepca) i
vertikalni list (ulazi u sastav bocnog zida nosne duplje)
, donja nosna skoljka, tanka, ovalna kostana ljuska
5
gradi zadnji deo nosne
pregrade, ima oblik cetvorostrane ploce.
je
najjaca kost lica, sastoji se iz tela (corpus
mandibulae) od cijih zanjih delova se penju
desna i leva vilicna grana (ramus
mandibulae). Vilicna grana sa zadnjim delom
tela obrazuje ugao (angulus mandibulae). Na
gornjem kraju grane nalaze se 2 nastavka,
processus condylaris,za zglobljavljanje sa
bazom lobanje.
Telo mandubule je potkovicastog oblika,
donjeg (basis mandibulae) i gornjeg (pars
alveolaris), kroz telo prolazi kanal, canalis
mandibulae, kroz koji prolaze krni sudovi i
n.alveolaris inferior, ciji je ulazni otvor,
foramen mandibulae, a zavrsava se foramen
mentale.
Na miloidnu liniju se pripaja m.mylohyodeus,
a iznad prednjeg dela linije je plitka
podjezicna jama, fovea sublingualis, ispod
zadnjeg dela je podvilicna, fovea
submandibularis. Na spoljnu stranu vilicnog
ugla se pripaja m.masseter, a na unutrasnju
m.pterygoideus medialis.
Vilicna grana gradi spoljni zid podslepoocne jame, a na njenoj unutrasnjoj strani se nalazi kostana bodljica,
lingula mandibulae, na koju se pripaja lig.sphenomandibulare. Ova bodljica se lako napipava i sluzi kao
pogodna orijentaciona tacka za davanje anestezije donjeg zubnog zivca.
se
nalazi ispod donje vilice u
muskulaturi vrata, ima
oblik cetvortaste plocice.
6
(Articulatio Temporomandibularis):
Je jedini pokretni zglob glave i on je spoj kondilarnog